\id LUK \h Lukas \toc1 Sek wene Lukas en dirup watigi \toc2 Lukas \toc3 Lukas \mt1 Lukas \mt2 Sek wene Lukas en dirup watigi \c 1 \p \v 1 Nenasin Teyopilus wai. It ap wisane en yi wene ndi wene nit nenanggelekma oklagagi ako mbilinogo dirup mbaluguluk ogagagwa. \v 2 Dirup mbaluguluk ogagu dugwit, Yesus asinggigi hudi en oklagagi inil hugu lagagwarik sek wene yugeregek nagu lagagwa ako, mbilinogo yukneragagwa ako ndatak, it dirup mbanggugwa. \v 3-4 Dirup mbanggu lagagwarikmu, an ogo, endak asinggigi hudi en oklagagi ovok ilim erogo adem senbaluk, yi wene ndi wene hat mamulhogogwa ako, “Yi avyarat,” ombarinok yiluk, mbilinogo dirup mbalhirup oknita halok, mbalhisiga o. \s1 Yohanes endaklarup yugeragagi wene \p \v 5 Ap Herodes\f + \fr 1:5 \ft Ap \fk Herodes \ft ininis ombok eneve empat welagagwa. Herodes endak andi, at Yesus endak lagagirikmu o Yudea vagago welagagi. Yesus endaklagagi aruk hunggu lagagirik, Yesus warigiluk ogagagi ovara dek. Eke Herodes endak andi abut Herodes Antipas welagagi. Herodes Antipas ako, Yesus Ala wene yugerek nagu hegek o Yudea vagago welagagi.\f* o Yudea inis ombok vagago werekma, ap imam\f + \fr 1:5 \ft It ap \fk imam-imam\ft andi, Harun ako ombawi wigalek menda. It agama Yakuri vagago welagagwa. It ap akwa Yakuri menda en wam ndomba a, kambing a, swa a, Ala ake baguluk wolok waguselok, it ap \fk imam-imam\ft ako en, Ala ake yiluk, warogo hali napwak yiluk hali hunbagu lagagwa.\f* ambi inis Sakaria inis unggul Avia menda welagagi. Eke, at ogwa andi, Harun\f + \fr 1:5 \ft At \fk Harun \ft andi ap Lewi ombao wigalek menda. At imam mondok endak welagagi. Eke at Harun ombawi wigalek menda enadigat imam-imam welagagwa.\f* ombawi wigalek menda inis Elisavet welagagi. \v 6 Iperen Nenasin Ala en, “Yerogo ogarup, nderogo ogarup,” wene yugup adik ogagetek mondok atma nggedok ogarit nagu lagagwarikmu, Ala en it enendawi mondok mot inigu lagagi. \v 7 Enendawi mondok mot welagagwa ovara, hwa Elisavet ako, wimbu welagagirikmu, eneyak-enabut mondok dek hegek iperen enanggok agagwa. \fig Ala awi valekma|src="LB00250B.jpg" size="col" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 1:7" \fig* \p \v 8 Ndugwis ambi vaga, ap Sakaria ako owa-aot imam-imam Avia menda inim Ala awi valekma ogarup vanggo iri lagagimu, at Sakaria ako Ala awi valekma andoma yavup imam menda ogagya lagagi.\f + \fr 1:8 \ft It ap imam-imam menda ako, ndugerek-ndagarek Ala awi valekma andoma yavup ogari nonggegetek. Ata, tahun ambi vaga, samban ambi vaga ap ininis unggul ambi menda nunggegek ogagu lagagwa. O andi vaga, Sakaria owa asin ininis unggul Avia menda it ogarup hudi agya halok, nungguluk, ogagu lagagwa.\f* \v 9 Ogagyama, it ap imam en, “Ala awi valekma ilim akoma amben eve sek menda ako, sa en hali ba nunggwigya hamwi,” yiluk, helep enggen vaga avut mbanggu lagagwa enandogon ogagu lagagwa ako, ogagu-sigik, helep enggen vaga ap Sakaria inis mekbagagwa. \v 10 Mekbagu lagagwama, ap Sakaria ako Ala awi valekma ilim o mogama akoma nunggwigya lagagirik, amben eve sek menda hali bagya hegek, ap akwa homago ako ovok erogo wasim dugwit, samban ogagagwa. \v 11 Samban ogagusigik, amben eve sek menda ako hali bagyama, Ala yonggo malaikat ambi amben eve sek menda hali belagwima inggis amot vikit adema mendek yi wagya hagagi. \v 12 Higya lagagirik, anggela wunggu dugwit, alon wisane agya lagagimu, \v 13 at malaikat ako en iri dugwit, “Sakaria wai. Halon habuk. Hat samban ogagya lagagin ako Ala ovok aruk hunggigirikmu, hogwa Elisavet ako habut ap at endarisogon. Endatya halok, inis Yohanes salinok yiluk, yukhisiga. \v 14-15 Hat hendawi mondok adenggen wisane hayogon. Eke, at endaklasogon andi vaga, Nenasin Ala en at ap ombok ombarisogon atma avakwa wisane enendawi adenggen umbutu dogosogom. Eke, anggur amburup inim, amburup anye nenek oginivisiga menda inim, at mondok ninggya dogobuk. At ao isa endawima en Averiniki endawima mondok werek endaklasogon. \v 16 Aren avakwa Iserael menda\f + \fr 1:16 \ft Avakwa \fk Iserael \ft menda andi, ininis ambi \fq Yakuri \ft menda yagalagwi. It Yakup aburi 12 ako enombawi wigalek menda. Eke Ala en it avakwa Iserael menda ata Yakuri menda at angge mondok adik denek dogopwak yiluk, miginipigi.\f* wisane eneyami vaga suguliluk Enasin Ala avema warupwak yiluk, okbugu dogosogon. \v 17 Averiniki ap Elia\f + \fr 1:17 \ft Ap \fk Elia \ft ako ap navi Ala en yugu hegek avakwa yugirigya lagagi menda welagagi. At ap navi ombok menda welagagi. At o muk Yesus wagatek hegek 850 tahun endak welagagi. Mbuku 2 Raja-Raja 2:11 yokhanes.\f* ovaga agya lagagirik, anye vaga ogagya lagagi ako, Yohanes ovaga akluk, anderogo ogagya dogosogon. Nenasin warigiluk ogagya hegek, at endak okbigik lagya dugwit, enasini enendawi enaburi inim dambubugu, it avakwa enendawi mbuk agarwik ako, it ap enendawi werek dugwit, Ala Wene dibaluk sek adigat ogasagwi ako it ndatak ogagu dogopwak yiluk, okbugu, eke, Nenasin warup ako avakwa enendawi dik-duk erek dogopwak yiluk, at ake vipuk erogo bugu, ogarit lagya dogosogon o,” yiluk, yugogogi. \p \v 18 Andi yugugu lagagimu, malaikat yagagi ako Sakaria endawi avyarat embetetek dugwit, “An ovok nanggok agirik o. Eke, nogwa ogo, anderogo agarik atma, yuknigin ako avyarat ogarup andi, wakhegek ngga ogarimi vaga nelup arimi?” \p \v 19 Yugugu lagagimu, malaikat ako en, “An andi, Nggaviriel aro. An Ala inim agirik atma, sek wene yi, wolok, ‘Yuguri elak o,’ yuknugu lagama, yukhiri wagi o. \v 20 Anen wene yukhigis ako eyave oklarup hudi vaga ndatak ogarisogon ovara, hat an yukhigis andi avyarat embetetekma, eyave oklarup atma des yi wagetek hegek, yogak andi, hane mondok dek agya dogomindik, hane yup meyan hayogon o,” yiluk, yugogogi. \p \v 21 Andi yugu-sigik, avakwa weram Sakaria sokhugwi ako en yugu dugwit, “Ala awi valekma en wulu wagetek adigat yi, nggarogonggan aga? Wi!” yiluk, yugusim, \v 22 Sakaria wulu wagya lagagimu, ane yugeraup meyan hugu lagagwarik, “Ala awi valekma dugwit, nogo heda abi heda higya lagarik, ane dek aga ai?” umbutu-sigik, at ako anedek we un inggi wene vaga adigat yugirigya lagagi. \p \v 23 Andi en, at Sakaria ako Ala eyavup ogarup ako ovok dek agya lagagimu, amwa winggigi. \v 24-25 Amwa wunggu lagagirik, werekma, hivis, ogwa Elisavet ako avula agya lagagirik, “Nasin Ala en nabwa nimbita dugwit, avakwa enanggelekma nanggadi embetek lagya lagagis ako, dek arupwak yiluk, o yogak yi vaga okbanenggas ai,” yiluk, mbauk amwa hegek, saut 5 welagagi. \s1 Yesus endaklarup yuguri wagagi wene \p \v 26 Elisavet ako avula agagi hegek, saut 6 agya lagagimu, Ala en malaikat Nggaviriel ako o Nggaliliya kota Nasaret andoma lakba lagagi. \v 27 Hwa sawe ambi ap hagap mbanggitek inis Maria adema lakba lagagi. At Maria ako ap ambi inis Yusup, Daut\f + \fr 1:27 \ft At \fk Daut \ft andi ap inis ombok o Iserael akoma o muk 1000 tahun Yesus ao wagatek hegek vagago welagagi.\f* ombao wigalek menda onggo bago mirik welagagi. \v 28 Malaikat ako en Maria adema lagya lagagirik, at yugugu dugwit, “Narup Maria wa! Nenasin Ala habwa imbita dugwit, adenggen wisane hovaga bagagas. At hinim at agarik o!” \p \v 29 Yugogogi ako, Maria mondok endawi obak agya lagagirik, “Nggarogo yiluk anderogo yuknigas?” \v 30 imbita lagagimu, at malaikat ako en at yugugu dugwit, “Maria wai. Halon habuk. Ala habwa imbita dugwit, adenggen hovaga bagaup embetarikmu, \v 31 havula agya dogomindik, ap at endarisogon o. Endakbaluk, At inis Yesus salop. \v 32 At mondok ap ombok at dogosogon. Avakwa en, ‘At Mondok Siyalek Dombok Agarik abut yi aro,’ yugu dogosogom. At ombao Daut inis ombok dugwit, wene yugirigya lagagi ako, aveloma wene yugirigya dogopwak yiluk Nenasin Ala en mekbayogon. \v 33 At Yakup\f + \fr 1:33 \ft Ap \fk Yakup \ft ako, o muk erogo welagagi. At Yakup ombao andi Averaham, eke asin andi Isak. At ap mondok ombok welagagi. Eke at aburi 12 endaginipigi. At aburi 12 ako, it vaga 12 suku Iserael menda wigalagagwa.\f* ombawi wigalek enowa inis ombok dugwit wene mondok-mondok yugirigya dogosogon. Eke, At avema bisaligama ako, dek asogonbuk mondok-mondok dogosogon.” \p \v 34 Yugugu lagagimu, at Maria en malaikat ako yugugu dugwit, “An ap ao nagap mbanggitekma, yuknigin ako andi, nggarogo navula arimi?” \p \v 35 Yugugu lagagimu, malaikat ako en, “Averiniki hovaga wambu wagya hegek, at Mondok Siyalek Dombok Agarik anye okbaga wagya dogomima, havula agya dogomindik, hat heyak endarisogon ako avakwa en, ‘Wii, mondok sek adik denek agarik yi, Ala abut aro,’ yugu dogosogom. \v 36 Eke, howa Elisavet ako ovok anggok agagi hegek, at ogo avula aga o. ‘Hwa wimbu o,’ yugu lagagwa ako ovara, avula agagi hegek, vage saut 6 agarikmu, yukhisiga o. \v 37 Ala en ambi ogarup ombasiga halok, ambi meyan asiga dek, atma at ogasiga o,” yiluk, yugogogi. \p \v 38 Yugugu lagagimu, at Maria en, “E o. Nasin Ala ayeloman an atma, yuknigin ako andi, mondok ndatak okbanupwak o,” yiluk, yugugu lagagimu, malaikat ako en Maria hekbaluk, winggigi. \s1 Hwa Maria ako en hwa Elisavet adema lagagi wene \p \v 39 Malaikat ako vage wunggu lagagimu, hwa Maria ako amwa en lagya lagagirik, Sakaria amwa o kota ambi o Yudea andoma ndom vaga vupuk inggigi. \p \v 40 Inggya lagagirik, ap Sakaria amwa nunggwigya dugwit, ogwa Elisavet ako wa yugogogi. \v 41 Maria wa yugogogi Elisavet en aruk hunggu hegek, isa endawima en avyak ako wadok iri hagagi. Wadok iri halok, Averiniki ako hwa Elisavet endawima hobo-hobo ari nunggigya lagagimu, \v 42 at ane ombok vaga iri dugwit, “It akwa nin inigik arova, Ala adenggen hat hadigat ombok erogo hovaga agarik o. Eke, heyak hendawima agarik ako ogo, Ala en adenggen ovaga bagya dogosogon o. \v 43 An sa nombakluk nadema wagen? Hat an Nasin Inis Ombok isa aro. \v 44 Wa yuknigin ako naruk hunggu neyagek, avyak nendawima en adenggen imbita dugwit, wadok iri higi o. \v 45 Nasin Ala yukhigas ako atma asogon avyarat embeten vaga, hadenggen wisane hayogon o,” yiluk, yugogogi. \s1 Maria en ndawi vaga Ala siyabagagi wene \p \v 46 Yugugu lagagimu, at hwa Maria ako en iri dugwit, \q1 “An nendawi vaga Nasin Ala siyabaliga o. \q1 \v 47-49 Nagap wendarisiga menda Ala ako en, \q2 An At ayeloman sovalek neyagek il neyagagirikmu, \q2 At vaga nendawi adenggen wisane haliga o. \q1 At Ala Mondok Anye Werek ako en iya erogo okbaninggigirikmu, \q2 Avakwa ovok erogo yogak yi hudi en hivis mondok-mondok ‘Endawi adenggen wisane okbagagi o,’ \q3 yiluk, yugu dogosogom o. \q1 At inis Sek Adik Denek agarik o. \q1 \v 50 It avakwa At enalon umbutu-selok, yogak endago inim, vivis endago inim, ovok erogo at Ala aigwak abet en okbugu dogosogon o. \q1 \v 51 At Ala inggis anye vaga it avakwa enendawi siyabetaup wenggelit lagwi ako haryogo wibugu, \q1 \v 52 It ap ininis ombok wene yugerelagwima akoma en sovalogo bugu, \q1 Eke, it enendawi sovalek agarwik ako siyabugu, \q1 \v 53 It uvup agarwik ako eve sek menda wisane enagaum erogo wogorigya, \q1 It ap ininggi werek ako wogeregetek we un lakbugu, \q2 Ogagya lagagi o. \q1 \v 54-55 Eke, wene o muk nenasini Averaham\f + \fr 1:54-55 \ft Ap \fk Averaham \ft ako, it Yakuri menda enombao mondok iya endawi Ala inim hunik welagagi. Ala en iri dugwit, “Hat ombawi wigalek menda andi suku ombok arisogon, eke, avakwa ininis unggul adik-adik ovok erogo it vaga enadenggen wisane hagup,” yiluk, yugogogi. Endak Ogagagi Wene 12:1-3 yokhanes.\f* ombawi wigalek menda inim mondok-mondok naigwak abet en okbugugu dogosogon yugeragagi ako, \q2 wenggenggu dugwit, nit at ayelomani Iserael menda yonggat ninivi wagagi o,” \m yiluk, yagagi. \p \v 56 Iri lagagirik, hwa Maria ako Elisavet inim dugwit, saut henggam welagagirik, amwa eyami vaga winggigi. \s1 Ima Wombabisaup Yohanes endaklagagi wene \p \v 57 Andi en, hwa Elisavet eyak endaklarup hudi agya lagagirik, eyak ap at endaklagagi. \v 58 Endaklagya lagagimu, at inim agarwik, at owa-asin inim, Nenasin Ala aigwak abet en okbagas hunggu lagagwarik, at inim enendawi adenggen agu lagagwa. \p \v 59 Enendawi adenggen agu lagagwama, endaklagagi hegek, ndugwis 7 dukluk, hutun avyak ako agap mbaluguluk, adema lagagwa.\f + \fr 1:59 \ft It ap Yakuri menda ako, avyak endago hegek, ndugwis 7 dukluk enagap mbanggu lagagwa. Enagap mbanggu lagagwa adem andi, avyak yi Averaham ombawi wigalek menda halok, Ala ake denek agarik, yiluk, mbanggu lagagwa. Kejadian 17:9-14; Imamat 12:1-3 yokhanes.\f* Adema lagu lagagwarik, agap mbabaluk, “Inis andi, asin Sakaria inis ndatak salusogom,” umbutugwa ovara, \v 60 at isa en, “Dek o. At inis andi, Yohanes aro,” yugeragagi. \p \v 61 Yugirigya lagagimu, iren, “Howa-hasin ininis anderogo ambi salek dekma, inis Yohanes andi, nano yiluk salup yegen?” \v 62 Yugu lagagwarik, ininggi vaga wakhegek asin yugugu dugwit, “Inis ngga salup embeten?” \p \v 63 Yugugu lagagwama, Sakaria en \tl papan tulis \tl*ambi nggino yugirigya lagagirik, wogugu lagagwama, “At inis Yohanes aro,” yiluk, dirup mbanggigi. Mbanggya lagagimu, avakwa ovok en, “Wi!” yiluk, vok yagagwa. \v 64 “Inis Yohanes aro,” yiluk, dirup ao mbanggya hegek, asin ako ane hutlagya lagagimu, ane yigiluk ogagya dugwit, siyabagagi. \v 65 Andi ogagagi vaga it inim agarwik ako enalon wisane agagwa. Eke, it avakwa o Yudea ndom vaga agarwik ako en yi wene ndi wene oklagagi ako mbilinogo yugeregek lagagwa. \v 66 Wene yagan nagwis ako it ovok erogo enaruk hunggu lagagwarik, dibaluk, Nenasin Ala avyak ako inim agarik hugu lagagwarik, “Avyak yi, sawe agya dogomindik, nggarogo dogogwi?” yiluk, enendawi umbutugwa. \s1 Ap Sakaria en Ala inis siyabagagi wene \p \v 67 At Yohanes asin Sakaria ako Averiniki endawima hobo-hobo ari nunggwigya lagagirik, yugugu hegek, iri dugwit, \q1 \v 68-75 “Nit avakwa Iserael menda Nenasin Ala siyabagu dogosogom o. \q1 Aren wene mondok adik denek At inis vaga nenombao Averaham yugogogi ako, \q1 Eke nenombawi aigwak abet en okbisaup, yugeragagi ako,\f + \fr 1:68-75 \ft At Ala en wene at inis vaga Averaham yugogogi ako, Kejadian 22:16 yokhanes.\f* \q2 atma des yupwak yiluk, endawi wenggenggu dugwit, \q1 It ninim aik mbalek ininggimu en wender erogo bininiluk, \q2 Nit nenalon embetetek At eyavup ogarit lagwi, \q2 Eke, At il hegek, nit weyak ogagetek At ake denek nenendawi mot dugwit, hambugup hudi ogarit lagwi, \q3 Ogagu dogopwak yiluk, okbininaup endawi wenggelaga o. \q1 O endak erogo it ap navi-navi\f + \fr 1:68-75 \ft It ap \fk navi-navi \ft ako, Ala en it enendawima yugirigya hegek, irenen Ala wene ako avakwa yugurugu lagagwa. Eke mbuku Perjanjian Lama (Endak Wene) wisane it navi-navi en dirup watugwa. Anderogo atma, it Yakuri menda en Perjanjian Lama andi ‘Buku Navi-navi’ yagalagwi.\f* at ake denek Ala en yugirigya hegek avakwa yugurugu dugwit, \q2 ‘It ninim ogorek ininggimu en ndiyalogo nenagap wendatya, \q2 it avakwa ovok erogo enanggon ninombarisagwi ininggimu en visilogo bininggu, \q3 Ogasogon o,’ \q1 Yugu lagagwa ako ndatak ogagya dugwit, \q2 Nenagap wendakninivupwak yiluk, at ayeloman Daut ombao wigalek anye werek dombok ambi mekbagagi o. \q1 Ogagagi andi, Nenasin Ala ako ninisa wagya lagarik, wender erogo bininggarikmu, siyabagu dogosogom o.” \m \v 76-77 Iri lagagirik, Sakaria en at abut Yohanes yugugu dugwit, \q1 “Hat nabut yi, Nenasin ogarit lagya dogop sup yarit lagya dogonyok yiluk, \q2 hendak lagya dugwit, \q1 Ala en avakwa enomaduk dek erogo bugu vaga, enagap wendarisiga wene ako, \q2 enelup arupwak yiluk, \q1 yugeregek lami vaga hinis, At Mondok Siyalek Dombok Agarik Ane Yugeraliga yi aro, \q2 yiluk, yukhugu dogosogom. \q1 \v 78 Nenasin Ala en hekbininaligadek des-erogo nenabwa en okbininaligama, \q2 O het lagasiga andi hak, mbogot vaga eloma en At awiya hak agarik ako, wambu wagya dugwit, \q1 \v 79 It o hwiserekma dugwit, hambup enalon ombasagwi ako awiya okbugu, \q1 Eke, ‘Sup enendawi ugun adenggen wadok dek dogop ako yi aro,’ yiluk, yuknirigya, \q2 Ogasogon, yukhisiga o,” \m yiluk, yugogogi. \p \v 80 Eke, avyak Yohanes ako sawe agya dugwit, endawi mondok hoda agagi. Aren avakwa Iserael menda enadema sigam agatek hegek, o mbedama avakwa dekma andoma welagagi. \c 2 \s1 Yesus endaklagagi wene \r (Mat 1:18-25) \p \v 1 Yohanes ao nggedera helan, ap inis ombok Kaisar Agustus yi awi ndi awi O Oroma ovok erogo vagago welagagi. Vagago werekma it avakwa ovok erogo eneyave maren hudi agarwik, ilup arigiluk, ininis dirup mbalupwak yiluk, yugeragagi. \v 2 Ininis endak dirup mbanggugwa ako andi, ap Kirenius o Siriya gubernur hegek, mbanggugwa.\f + \fr 2:2 \ft O andi hudi vaga ap ombok Kaiser Agustus inim pemerintah Oroma inim yi awi ndi awi wisane vagago welagagwa. Negara ambi vagago welagagwa andi Siriya. Eke ambi vagago welagagwa andi Iserael. Iserael inim Siriya inim horok-horok welagagwa ovara negara adik-adik welagagwa.\f* \v 3 Ininis dirup mbalupwak yiluk, it avakwa ovok erogo enawi adem vaga adik-adik lagagwa. \p \v 4 At Yusup ako, Daut ombawi wigalek menda atma, o Nggaliliya kota Nasaret en o Yudea Daut endaklagagirikmu o kota Betelehem akoma lagagi.\f + \fr 2:4 \ft O Nasaret en o Betelehem andi Kobakma en Ilu wane-wane 100 kilometer.\f* \v 5 Hwa Maria Yusup migup avula agagi ako iperen ininis dirup mbalupwak yiluk, lagagwa. \v 6 Lagu lagagwarik, werekma, eyak endaklarup hudi agya lagagimu, \v 7 eyak manggum ap at endaklagagi. Endaklagya lagagirik, o avakwa nogo yilagwima hobo iri lagagimu, avyak ako yum dinggilogo kambin-ndomba enamwa iringga nelagwima akoma nggik okbagagwa. \s1 Ap ndomba unde watu lagagwa wene \p \v 8 O Betlehem horok andoma o hup weram harumu ap ndomba unde werekma, \v 9 it Ala yonggo malaikat ambi verak erogo enadema mendok yi wagya hegek, Nenasin Ala awiya okbugu lagagimu, enalon wisane okbogogi. \v 10 Enalon wisane okbugu lagagimu, malaikat ako en yugirigya dugwit, “Henalon habuk. It avakwa ovok erogo enendawi adenggen ombok ombarup sek wene wolok yukhera wagi o. \v 11 Sek wene andi, henagap wendarisiga menda Daut endaklagagirikmu amunerama akoma henake o yogak endaklaga o. At andi, Nenasin inis ombok Keretus\f + \fr 2:11 \ft Inis \fk Keretus \ft adem andi, ‘Ala en denogo bagagi’. Eke Iberani enane vaga, Mesias yagalagwi.\f* Ala en denogo bagagi ako aro. \v 12 Avyak ambi yum kain dinggilogo ndomba iringga nelagwima nggilik agarik hinil bikhelagu dogomundik, ako yi aro, ombarusogom o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 13 Ao yugirigyama, it mbogot-vaga menda eneyave wisane homago yukdekma homari wagu lagagwarik, at malaikat ako inim Ala inis siyabagu dugwit, \q1 \v 14 “At mbogot winimen agarik Ala ako, inis siyabagu dogosogom o. \q2 Eke, o wen vaga yoma it avakwa Ala endawi sek enombasiga ako, enendawi ugun wadokdek dogopwak o,” \m yiluk, yagagwa. \p \v 15 Yugu lagagwarik, it malaikat ako en ap ndomba unde ako bisiluk, eneyami vaga mbogot-vaga unggu-sigik, it ap ndomba unde ako at ambi en at ambi yugigik ogagu dugwit, “Nenasin Ala en oklaga yukneraga ako, o Betlehem bikha lasogom o.” \p \v 16 Yugu lagagwarik, Maria Yusup ako, avyak ndomba iringga nelagwima nggilik werekma, vupuk bigisa lagagwa. \v 17 Bigisa lagu lagagwarik, malaikat ako en avyak endago avok yugeragagi wene ako, avakwa nin andoma mbilinogo yugeragagwa. \p \v 18 It ndomba unde en wene mbilinogo yugeragagwa ako, avakwa hunggu lagagwarik, it ovok erogo, “Wi!” yiluk, vok yagagwa. \p \v 19 Vok yagagwa ovara, at Maria andi, wene yagagwa ako ovok erogo endawima wigya dugwit, wenggenggu lagagi. \v 20 Eke, it ap ndomba unde ako eneyami vaga lagu dugwit, malaikat en it yugeragagi ako ndatak enaruk hunggwis, inil hugwi, ogagagwarikmu, Ala agayuk wurogo inis siyabagek lagagwa. \s1 Yesus inis sanggugwa wene \p \v 21 Ndugwis 8 vaga avyak ako agap mbalup agya lagagimu, mbanggu lagagwama, at isa ao avula agatek hegek at malaikat ako en, “Inis Yesus salop o,” yugogogi ako At inis Yesus sanggugwa. \s1 Yesus Ala woguruguluk, wolok lagagwa wene \p \v 22 Inis sabagu lagagwarik, “Akwa eneyagi endaginipwis selok, ndugwis anderogo hudi avyak sovalek dogop o,” yiluk, Ala wene yugup Musa\f + \fr 2:22 \ft Ap \fk Musa \ft ako ap Yakuri enasin ombok welagagi. Ala en Wene yerogo ogarup, nderogo ogarup Wene Yugup 12 hukum ako yugugu lagagimu Musa en avakwa Yakuri menda yugeragagi. Wunggugwa wene yokhanes.\f* en dirup mbanggigi ako\f + \fr 2:22 \ft Imamat 12:1-8 yokhanes.\f* ndatak okbaluk, avyak ako Nenasin Ala woguruguluk, wolok o Yerusalem lagagwa. \v 23 Ala woguruguluk wolok lagagwa ako andi, Nenasin Ala en, “Ap manggum endaklagya halok andi, An henasin nake denogo banup o,” yugirigya,\f + \fr 2:23 \ft Wunggugwa Wene 13:2, 12 yokhanes.\f* \v 24 eke, ambi yugirigya dugwit, “Swa suwa mberen a, swa wurum mberen a, An henasin nake warogo baup o,” yiluk, yugirigya,\f + \fr 2:24 \ft Imamat 12:8 yokhanes.\f* yagagi dirup warek ako ndatak ogaruguluk, avyak asin-isa ako en wolok lagagwa. \p \v 25 O Yerusalem andoma ap ambi inis Simeon welagagi. At ap andi, endawi mondok sek Ala wene dibaluk ogagya lagagi. Ogagya dugwit, it avakwa Iserael menda at ap enagap wendari warup ako sokhigya lagagirikmu, Averiniki at ovaga welagagi. \p \v 26 Averiniki at ovaga dugwit, Nenasin Ala en denogo mondok okbagagi Keretus ako, il hegetek hegek hambisogonbuk elup okbagagima, \v 27 Averiniki en Simeon endawima yugugu halok, Ala awi valekma mbumbumu nonggagagi. Nunggigya lagagirik, werekma, Yesus isa-asin en Ala wene yugup dirup mbalek ogagu lagagwa ako, ndatak ogaruguluk, avyak Yesus ako wolok nonggagagwa. \v 28 Nunggugu lagagwama, at Simeon ako en avyak inggimu wigya lagagirik, Ala siyabagya dugwit, \q1 \v 29-32 “Nasin wa! Hat hendawi ombasiga ako it Yakuri dek weram menda awiya okbugu, \q2 Eke, haburi Iserael menda ininis siyabugu, \q3 Ogarupwak yiluk, \q1 Ap enagap wendarisiga menda yi avakwa ndi avakwa inil hapwak yiluk vipuk erogo bagagin ako, an ovok nil higirikmu, \q2 Hat yuknigigin ako ndatak yogak at hayeloman an ako, nendawi horaik dugwit, hadema warigiluk, hekbanin o,” \m yiluk, yugogogi. \p \v 33 Avyak avok yagagi ako isa-asin en hunggu lagagwarik, “Wi!” yiluk, vok yagagwa. \v 34 Vok yugu-sigik, at Simeon ako en adenggen isa-asin enovaga bisapwak yiluk, Ala yugogogi. Yugugu lagagirik, At isa Maria ako yugugu dugwit, “Avyak yi, it avakwa Iserael menda wisane mekbugu-sovabugu, ogagya dogopwak yiluk, at Ala en denogo bagagi. Avakwa enelup arupwak yiluk, denogo bagagi hegek, avakwa wisane, ‘Nenanggon o,’ yiluk, yugwi ako vaga \v 35 enendawima ombasagwi ako sigam agya dogosogon. Eke, hat ogo, segowa vaga hendawi sapok erogo hatwis sayogon o,” yiluk, yugogogi. \p \v 36 Hwa navi menda ambi inis Hana, ap Vanuel abut inis unggul Asiet menda welagagi. Hwa ako agun hidigya lagagirik, iperen inigik 7 tahun welagagirik, \v 37 hivis, sogwa hegek 84 tahun ogagagirikmu, ovok hwa anggok agagi. Ala awi valekma en winggitek mondok andoma at o hup dingga Ala ake yiluk, erom hunis dugwit, samban adigat ogagya lagagi. \v 38 O andi hudi vaga hwa ako wagya lagagirik, “Nasin Ala wa!” yiluk, yagagi. Eke, it avakwa “Ala en nit Yerusalem menda heda visilogo binina warup ai,” yiluk, sokhugu lagagwa ako, Hana en avyak endaklagagi avok vagalogo yugeragagi. \s1 O Nggaliliya wunggugwa wene \p \v 39 “Avyak endaklagya halok, yerogo ogagu dogop,” yiluk, Nenasin Ala wene yugup dirup mbalek ako, isa-asin en ovok erogo dikduk-dakduk okbagu lagagwarik, eneyami vaga enamwa o Nggaliliya o kota Nasaret wunggugwa. \v 40 Eke, avyak ako ombok agya, anye agya, ogagya dugwit, endawi werek hoda agagi. Eke, Ala endawi at inim hunik welagagi. \s1 Avyak Yesus Ala awi valekma nonggagagi wene \p \v 41 Yesus isa-asin ako en tahun ambi wagya vaga it Yakuri Isogo Ombok Vasika\f + \fr 2:41 \fk Isogo Vasika \ft ako, saut Maret a, April a, isogo ombok isagu lagagwa. Isogo Vasika ogagu dugwit, wam ndomba eyak warogo nunggu lagagwa. It ogagagwa andi, it enombawi o muk Ala en o Mesir en visilogo wogenombolok wulu wagagi ako inilup dogoguluk adenggen ogagu lagagwa. Wunggugwa Wene 12:17-20 yokhanes.\f* isagusim, o Yerusalem lagu lagagwa. \v 42 Lagu lagagwa ako, avyak Yesus endago hegek 12 tahun agya lagagimu, Isogo Ombok Vasika isagusim, lagagwa. \v 43 Isogo isago ako nelok, isa-asin enamwa enendawi ugun lagu-sigik, Yesus ako inim lagetek o Yerusalem mbup yagagi. Asin-isa ako ininggut dugwit, \v 44 avakwa ovok wagwi enanggelekma inim wandiga embetek lagu lagagwarik, nogo yuguluk ogagu dugwit, avyak ako eyave dek halok, owa-asin, asuwei inim werek hao en yiluk, belanggugwa. \v 45 Belanggugwa menda, eyave dek halok, eneyami vaga o Yerusalem belalit lagagwa. \v 46 Belanggu dugwit, ndugwis henggam okbaluk, Ala awi valekma, it ap ngguru agama enanggelekma horaik dugwit, enane hunggu, aren it enaigwakma wigya, ogagyama belanggugwa. \v 47 It ap ovok erogo ane hunggugwa ako en At yi wene ndi wene ovok elup dugwit, wene onggo yugirigya ako hunggu lagagwarik, “Avyak yi, ovok elup dugwit, yagaliga wi!” yiluk, vok yagagwa. \v 48 Asin-isa ako en At ako havitu lagagwarik, “Wi!” yiluk, isa en, “Neyak o. Hat nggarogo yiluk, anderogo okbininggin? Hasin niperen nenendawi anggin dugwit, belalhetek wagyo.” \p \v 49 Yugugu lagagimu, aren, “Hit nggarogo yiluk, an belalnetek wagep? An nasin awi valekma dogop aga andi, hit hininggutmu belalnetek wagep?” \v 50 Yugeragagi ovara, it dibagetek welagagwa. \p \v 51 Andi en, at inim o Nasaret lagu lagagwarik, at isa-asin enavema dugwit, enane des erogo hunggu hegek, at isa ako en andi, it avakwa yugwi ako endawima wigya dugwit, wenggenggu lagagi. \v 52 Eke, at Yesus andi, endawi werek agya, eyave sawe agya, ogagya hegek, Ala inim, avakwa inim, at vaga enadenggen umbutu lagagwa. \c 3 \s1 Ima Wombabisiliga menda Yohanes en yugirigya lagagi wene \r (Mat 3:1-12; Mrk 1:1-8; Yoh1:19-28) \p \v 1 Ap Kaisar Siverius inis ombok dugwit, yi awi ndi awi Oroma menda ovok erogo at avema vagago welagagi. Vagago werekma, 15 tahun ogagya vaga at avema welagagwa menda andi, ap Pondiyus Pilatus o Yudea \tl gubernur \tl* vagago welagagi. Eke, ambi, ap Herodes\f + \fr 3:1 \ft Ap \fk Herodes \ft yi andi, inis Herodes Antipas, Herodes endak welagagi ako abut.\f* o Nggaliliya vagogo welagagi. At aot Pilipus o Itureya Serakonitis vagogo welagagi. Eke, ambi, ap Litanias o Abilene vagogo welagagi. \p \v 2 Andi vagago werekma, it ap Hanas Kayapas iperen imam-imam ininis ombok winimen inigik, Sakaria abut Yohanes ako o mbedama avakwa dekma andoma hegek, Ala en wene ambi at endawima yugogogi. \v 3 Yugugu hegek, Yohanes en avakwa yugirigya dugwit, “Henomaduk dek erogo bigigaupwak en yiluk, weyak ogasagwi ako henasam hanes. Henasam hugu hiniselok, ima wombabigigaup o,” yiluk, wene andi, is Yorodan liris ambut ovok erogo yugeregek lagya lagagi. \v 4 Ap navi Yesaya en o endak dirup mbanggigi ako Yohanes en ndatak ogagagi. Yesaya en Yohanes avok yagagi andi, yi: \q1 “Ap ambi o mbedama avakwa dekma naik iri dugwit, \q2 ‘Nenasin inis ombok warup sup ogovak higirogo yagwi, \q2 Eke, At lagya dogop sup mot erogo yagwi, \q3 Ogagu dogones o. \q2 \v 5 Ndonggo halok, lekbagwi, \q2 Ndom inim, hulik inim, sovabagwi, \q2 Sup mbirik halok, mot okbagwi, \q2 Adok-adok werek halok, amot okbagwi, \q3 Ogagu dogones o. \q1 \v 6 Ala en henagap wendarisiga menda lakbigiga wasogon ako, avakwa ovok erogo inil hagup o,’ yiluk, yagan wasogon,”\f + \fr 3:6 \ft Yesaya 40.3-5 yokhanes.\f* \m yugeragagi dirup mbanggigi ako ndatak Yohanes en yugeregek lagya lagagi. \p \v 7 Yugirigyama, [avakwa wisane at adema wagagwa.] It avakwa wisane en, “Nit ima wombabininapwak o,” yiluk, at adema homari lagagwa ako yugirigya dugwit, “Mbas edup aburi wigalek menda hit yi aro. Ala aninis okbigigya wasogon ako, hoda wolovovok yiluk, sa en hurimbis yukheraga? \v 8 Hit weyak ogasagwi ako, henasam hegep halok, yo enggen eyave yiliga andi hak, ndatak ogagu dogones. Hit henendawima en umbutu dugwit, ‘Averaham andi, nit nenombao atma, nit sek adigat agurik o,’ ombasagwi andi, anderogo ombarubuk. At Ala en, ‘Helep yi, at Averaham ombawi aru,’ yiluk, yugirigya halok, arup sek inigik, hit adigat iya dekma, nggarogo yiluk yagalagwi? \v 9 Yaga yo adema murumenda ovok agarik atma, yigyo ndigyo enggen yugudek halok, murogo halima mabayogon o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 10 Yugirigya lagagimu, avakwa ovok en, “Anderogo halok, nit nggarogo ogaruk?” \p \v 11 Yugu lagagwama, Yohanes en, “Hit henasum yikhedelagwi mberen werek halok, ap ambi asum dek halok, ambi wogugwis, eke, henagarom werek halok andi, anderogo wogirugwi, ogagu dogones,” yugeragagi. \p \v 12 Yugirigya lagagirik, werekma, it pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda\f + \fr 3:12 \ft It \fk pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda \ft ako, ap Yakuri menda ovara, it pemerintah Oroma enake avakwa Yakuri menda en yoparip bapwak yiluk yugurugu lagagwa. It wisane avakwa enambokan unggu lagagwama, avakwa Yakuri menda en mondok nenanggon umbutu lagagwa.\f* ako en ogo, “Ima wombabininapwak o,” yiluk, at adema wagu lagagwarik, “Ngguru wai. Nit nggarogo ogaruk o?” \p \v 13 Yugugu lagagwama, Yohanes en yugirigya dugwit, “Henasini en, ‘Yoparip anderogo hudi wongganggu dogones,’ yukheralagwi ako, adigat wongganggu dogones,” yugeragagi. \p \v 14 Yugirigya lagagimu, it ap yegen werek menda ako en at yugugu dugwit, “Eke, nit ogo, nggarogo ogaruk?” yugugu lagagwama, Yohanes en, “Avakwa enangge wokneraupwak yiluk, henane anye vaga yugeraup andi moga. Eke huluk wene avakwa enovaga bisaup andi moga. Ata, yavup ogasagwi onggo wokhirugwi-selok, ‘Yi sek at wokneragao,’ yiluk, wugu dogones,” yugeragagi. \p \v 15 Andi yugeragagi ako, it avakwa ovok enendawi adenggen umbutu dugwit, “Avyak! At Ala en nenowa inis ombok denogo mendok okbayogon Keretus yagagi ako, at Yohanes yi ai?” umbutusim, \v 16 Yohanes en it ovok yugirigya dugwit, “An we un is vaga adigat wombabigigaliga. Eke, At ambi wasogon ako andi, At mondok ombok aro. An horok atma, At arepatu nggolalup meyan o. At Averiniki inim, hali inim, henovaga bigiga warisogon. \v 17 Nggandum dinisagwima en ovok denbaluk, eyave halok, wonggalogo winimen ba inggya, eke, iluvulu halok, hali nagaup yagaligadekma lakbagya, ogarupwak yiluk, walup at inggimu vagogo agarik o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 18 Sek Wene\f + \fr 3:18 \fk Sek Wene \ft andi, wene Ala en avakwa enomaduk dek erogo bisaup ako inim, eke wene avakwa at inim mondok-mondok iniluk dogop inim, enake sup hurutigi.\f* ako it avakwa yugirigya dugwit, Yohanes en anderogo wene wisane enaruk watigi. \v 19 Enaruk watya lagagimu, ap inis ombok Herodes ako en at owa ogwa Herodias ndiyanggya, eke, yi weyak ndi weyak wisane ogarit lagya, ogagya lagagimu, Yohanes en “Hat ogo weyak,” yiluk mberogogi. \v 20 Mberugu lagagimu, Herodes en yi weyak ndi weyak ogarit lagya dugwit, Yohanes eyave vagogo heda marogo mabiselagwima mabagagi andi, weyak ambi labok wisane ogagagi. \s1 Yesus ima wombagagi wene \r (Mat 3:13-17; Mrk 1:9-11) \p \v 21 Yohanes en avakwa ovok ima wombabugu lagagirik, Yesus inim ima wombabagya lagagimu, Yesus samban ogagyama, mbogot heyatu lagagimu, \v 22 Averiniki eyave swa wurum ovagak wigak yagan Yesus ovaga wambu wagagi. Ovaga wambu wagya lagagimu, mbogot-vaga en ane iri dugwit, “Hat nabut nendawi hunik atma, nendawi adenggen ogagya heyagi o,” yiluk, yugugu hagagi. \s1 Yesus ombawi endaklarit wagagwa wene \r (Mat 1:1-17) \p \v 23 Yesus ogarigiluk wagagi ako 30 tahun okbaluk asinggigi. It avakwa en Yesus andi, Yusup abut umbutu lagagwa. Eke, Yusup andi, Eli abut. \v 24 Eli andi, Matat abut. Matat andi, Lewi abut. Lewi andi, Maliki abut. Maliki andi, Yanai abut. Yanai andi, Yusup abut. \v 25 Yusup andi, Matika abut. Matika andi, Amos abut. Amos andi, Nahum abut. Nahum andi, Heseli abut. Heseli andi, Nagai abut. \v 26 Nagai andi, Mat abut. Mat andi, Matika abut. Matika andi, Simei abut. Simei andi, Yosek abut. Yosek andi, Yoda abut. \v 27 Yoda andi, Yohanan abut. Yohanan andi, Eresa abut. Eresa andi, Serubavel abut. Serubavel andi, Selatiel abut. Selatiel andi, Neri abut. \v 28 Neri andi, Maliki abut. Maliki andi, Adi abut. Adi andi, Kosam abut. Kosam andi, Emadam abut. Emadam andi, Er abut. \v 29 Er andi, Yosua abut. Yosua andi, Elieser abut. Elieser andi, Yorim abut. Yorim andi, Matat abut. Matat andi, Lewi abut. \v 30 Lewi andi, Simeon abut. Simeon andi, Yakura abut. Yakura andi, Yusup abut. Yusup andi, Yonam abut. Yonam andi, Eliakim abut. \v 31 Eliakim andi, Meleya abut. Meleya andi, Mina abut. Mina andi, Matata abut. Matata andi, Natan abut. Natan andi, Daut abut. Daut andi, Isai abut. \v 32 Isai andi, Ovet abut. Ovet andi, Mboas abut. Mboas andi, Salomon abut. Salomon andi, Nahason abut. \v 33 Nahason andi, Aminadap abut. Aminadap andi, Adimin abut. Adimin andi, Arini abut. Arini andi, Heseron abut. Heseron andi, Veres abut. Veres andi, Yakura abut. \v 34 Yakura andi, Yakup abut. Yakup andi, Isak abut. Isak andi, Averaham abut. Averaham andi, Sera abut. Sera andi, Nahor abut. \v 35 Nahor andi, Seruk abut. Seruk andi, Erehu abut. Erehu andi, Velek abut. Velek andi, Eber abut. Eber andi, Sela abut. \v 36 Sela andi, Kenan abut. Kenan andi, Arapakasat abut. Arapakasat andi, Sem abut. Sem andi, Nuh abut. Nuh andi, Lamek abut. \v 37 Lamek andi, Metusala abut. Metusala andi, Henok abut. Henok andi, Yaret abut. Yaret andi, Mahalalel abut. Mahalalel andi, Kenan abut. \v 38 Kenan andi, Enos abut. Enos andi, Set abut. Set andi, Adam abut. Eke, Adam andi, Ala abut at. \c 4 \s1 Sile en Yesus avut mbanggigi wene \r (Mat 4:1-11; Mrk 1:12-13) \p \v 1 Averiniki ako Yesus endawima hobo-hobo ari nunggwigya lagagimu, is Yorodan ima en wunggu lagagimu, Averiniki en wolok o mbedama avakwa dekma andoma lagagi. \v 2 Wolok lagya lagagirik, werekma, madis enasin Sile en At avut mbanggya hegek, ndugwis 40 hudi welagagi. Avut mbanggya hegek, Yesus erom nenggetek ndugwis 40 hari welagagirikmu, erom uvup agagi. \p \v 3 Erom uvup agagirik werekma, Sile ako wagya lagagirik, At yugugu dugwit, “Hat avyarat Ala abut halok, helep yi, erom arupwak yiluk, yuguru!” \p \v 4 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Ala en iri dugwit, ‘Avakwa erom adigat nunggu-selok, iniluk dogosogom dek o,’ yiluk, yugogogi dirup mbalek agarik.”\f + \fr 4:4 \ft Ulangan 8:3 yokhanes\f* \p \v 5 Yugugu lagagimu, at Sile ako en Yesus wolok ndom vaga inggya lagagirik, andoma en wen vaga yoma yi avakwa ndi avakwa ininis werek enavema biselagwima ovok erogo o bigavok yagaliga hak ambivaga inukhagagi. \v 6 Inukhiga lagagirik, “It ap ininis werek enavema biselagwima andi ovok sek halok, avakwa en, ‘Wi’, yagalagwi yi ako, an vagogo dogopwak yiluk, woknogogirikmu, an nendawi ombakluk en wogeraliga. \v 7 Anderogo atma, hat navema seve yiluk, siyabaningga heyalok, hil hegen ako ovok erogo hat vagogo dogonyok yiluk, wokhisogon o.” \p \v 8 Yugugu lagagimu, at Yesus en, “Ala en iri dugwit, ‘Henasin Ala avema seve yiluk, at adigat siyabagwi, at yagaliga halok adigat dibaluk ogarit lagwi, ogagu dogones,’ yiluk, yugogogi dirup mbalek agarik.”\f + \fr 4:8 \ft Ulangan 6:13 yokhanes.\f* \p \v 9-11 Yugugu lagagimu, Sile en Yesus wolok o Yerusalem Ala awi valekma o virimu ba inggya lagagirik, Ala wene mbalek vaga yugugu dugwit, \q1 “‘Ala en it malaikat yonggo ako, \q2 Haruwam dogopwak yiluk, yugeramima wagu dogomundik, \q2 Helep vaga hisok hado yi wambigya hao en, \q2 Ininggis ndalek vaga enewogogo ari wambisogon o,’\f + \fr 4:9-11 \ft Mazmur 91:11-12 yokhanes.\f* \m yiluk, yugogogi dirup mbalek agarikma, hat Ala abut avyarat halok, yoma en soklok wambin.” \p \v 12 Yugugu lagagimu, at Yesus en, “Ala en iri dugwit, ‘Henasin Ala An navut mbalubuk,’ yagagi o,” yiluk, yugogogi.\f + \fr 4:12 \ft Ulangan 6:16 yokhanes.\f* \p \v 13 Yugugu lagagimu, at Sile en Yesus avut mbaligiluk ogagagi ako ovok at okbagya lagagirik, “Hivis yugurup ambi nanonggal werek agya hami a?” yiluk, hekbaluk, winggigi. \s1 Yesus o Nggaliliya eyami vaga lagagi wene \r (Mat 4:12-17; Mrk 1:14-15) \p \v 14 Wunggu lagagimu, at Yesus ako Averiniki anye endawima dugwit eyami vaga o Nggaliliya lagagi. Lagya lagagirik, werekma, At avok ako o andoma ovok erogo wigak yagagi. \v 15 O Nggaliliya andoma dugwit, it Yakuri samban ogasagwima wene mamuleregek lagya halok avakwa ovok erogo inis siyabagagwa. \s1 It Nasaret menda en Yesus mbo bagagwa wene \r (Mat 13:53-58; Mrk 6:1-6) \p \v 16 Andi en, At Yesus sawe agagirikmu o Nasaret akoma lagagi. Lagya lagagirik, it Yakuri samban ogasagwi vaga it samban ogasagwima akoma nonggegek iri lagagi ndatak, at nunggwigya lagagirik, Ala wene dirup mbalek vaga bikhegek yugeragiluk, mendek yagagi. \p \v 17 Mendek iri lagagimu, mbuku virik-verek ap navi Yesaya en Ala wene dirup mbanggigi Yesus wogogogi. Wogugu lagagimu, mbuku ako mbigalogo baluk [Ala denogo mondok okbagagi Keretus ako avok] yugirigya dugwit, \q1 \v 18 “It avakwa ininggidek ako Sek Wene yugirigya dogopwak yiluk, denogo baninggigima, \q2 Nasin Ala Averiniki novaga agarik o. \q1 It avakwa heda mago agarwik ako, visilogo bisayogon o, yiluk, yugirigya, \q1 Inil mbuk ako, Hinil sek okbigigaup andi, ndak, yiluk, yugeregek lagya, \q1 It avakwa sovabisiluk agarwik ako wender erogo bugu, \q1 \v 19 Eke, Nenasin Ala nenabwa en okbininaup ako, yogak yi at aga o, yiluk, yagan lagya, \q2 ogagya dogopwak yiluk, lakbani waga,”\f + \fr 4:19 \ft Yesaya 61:1-2 yokhanes.\f* \m yiluk, yagagi dirup mbanggigi ako heyak bagya lagagirik, bikhegek yugeragagi. \p \v 20 Wene ako ovok yugirigya lagagirik, mbuku ako yunggulogo yonggaragak wogugu lagagirik hora yagagi. Hora iri lagagimu, it avakwa Yakuri samban ogasagwima homagagwa ako, ovok erogo inil At adigat vurek welagagwa. \v 21 Inil vurek werekma, Yesus en it yugirigya dugwit, “Ala wene dirup mbalek bikhegek yukhirigi ako, o yogak yi henaruk hunggu hinigik, atma des yagas o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 22 Yugirigya lagagimu, it avakwa ovok en, “Ap yi iya,” yiluk, At wene eve sek iri halok, “Wi!” yiluk, vok yagagwa ovara, irenen at umbutu dugwit, “A! Yi adik, Yusup abut ako dek?” yiluk, yagagwa. \p \v 23 Yugu lagagwama, Yesus en it yugirigya dugwit, “It avakwa en, ‘Dokter wai. Hat heyave sek okhedomano,’ mbilape yagalagwi ako, eke, ‘O Kaperenaum ogagya lagen, hunggup ako, hat hawi adem vaga endaklagagindikmu yoma anderogo ogagya dogwen,’ an yuknirup yiluk, yugu hinigis.” \p \v 24 Yugirigya lagagirik, “Henaruk vipak holek dogones! It ap navi-navi enawi adem vaga dugwit, Ala en yugirigya hegek yugurugu-selok, enowa-enasin en enane sek erogo hulisagwi dek o, yiluk, yukheraliga. \v 25 Ap Elia eyom vaga musu nenggetek hegek, tiga setengah tahun vaga yi awi ndi awi ovok erogo erom uvup werekma, Iserael enamwa andoma akwa sogwa eneyave wisane welagagwa ovara, \v 26 Ala en ap Elia ako akwa sogwa Iserael menda ambi enadema lapwak yiluk, lakbagetek. Ata, hwa sogwa ambi o Tiron kota Saravat Yakuri dek menda werekma, adema lakbagagi. \v 27 Eke, navi Elisa\f + \fr 4:27 \ft Navi \fk Elisa \ft ako, navi Elia aveloma vivis mondok yagagi.\f* eyom vaga avakwa Iserael enamwa andoma amu hunik wisane welagagwa ovara, it ambi amu hunik sek okbigitek aro. Ap Naaman o Siriya Yakuri dek menda ako, adik at amu hunik sek okbagagi o, yiluk, avyarat yukheraliga.” \p \v 28 Yugeragagi ako it ap Yakuri samban ogasagwima welagagwa ako ovok enaruk hunggu lagagwarik, Yesus en ambi okbininayogon buk yedok hugu lagagwarik, enaninis wisane agagwa. \v 29 Enaninis wisane agu lagagwarik, mendek yiluk, At eyave enamwa en vagogo wasim wibagu lagagwarik, enawi awek andugumu valekma, vedalogo wombaba laguluk, wolok lagusim, \v 30 it ovok andenam inigik enanggelekma en winggigi. \s1 Ap ambi madis edup agoda werek endawima nonggagagi wene \r (Mrk 1:21-28) \p \v 31 Andi en, vivis, o Nggaliliya kota ambi Kaperenaum lagagi. Lagya lagagirik, it Yakuri samban ogasagwi vaga wene mamulirigya lagagi. \v 32 Wene mamulirigya dugwit, at ane anye vaga yugirigyama, avakwa en, “Wi!” yiluk, enalon agagwa. \p \v 33 Ndugwis ambi vaga ap ambi madis edup agoda werek endawima nonggagagirikmu, it Yakuri samban ogasagwima welagagi. At ap ako ane naik hunik iri dugwit, \v 34 “Yesus wai. Hat ap Nasaret menda nit madis nggarogo okbininagiluk wagen? Nit dek okbininigiluk wagen a? Hat Ala abut mondok weyak ogasigadek sek adik denek agindik ako, hat an nelup aro”. \p \v 35 Yugugu lagagimu, Yesus en mberugu dugwit, “Hane dek wilin!” Yugugu lagagimu, madis ako en ap eyave avakwa enanggelekma wen vaga andoma ndun okbagya lagagirik, eyave edup yagan watitek hegek, madis nggigilogo winggigi. \p \v 36 Nggigilogo wunggu lagagimu, avakwa ovok enalon en, “Wi!” yiluk, at ambi en at ambi yugigik yugu dugwit, “Avyak! Ap yi, ane yagaliga, ayai! At ane avuput anye vaga madis edup agoda werek menda, ‘Wilin,’ yugirigya halok, wibisaliga wi!” yiluk, yagagwa. \v 37 Eke, Yesus avok ako o andoma ovok erogo wigak yagagi. \s1 Avakwa wisane sek okbogogi wene \r (Mat 8:14-17; Mrk 1:29-34) \p \v 38 At Yesus it Yakuri samban ogasagwima en wunggu lagagirik, Simon\f + \fr 4:38 \ft Ap \fk Simon \ft ako, inis mberen, ambi Simon, ambi \fk Peterus\ft .\f* amwa lagagi. Lagya lagagirik, Simon ogwa isa aup sogwes-sogwes wisane werekma, Yesus en sek ogarupwak yiluk, yugogogwa. \v 39 Yugugu lagagwama, at eyave nogo yiligama lagya lagagirik, alilimu mendek dugwit, “Aup edup dek aru,” ao yugugu hegek, dek agagi. Dek agya lagagimu, hwa ako mbikit mendek yiluk, it enake ogagya lagagi. \p \v 40 Andi hudi vaga, o mo il huruk irisim, avakwa en enaswei aup edup adik-adik warek werekma, wogonombolok Yesus adema bisa wagagwa. Bisa wagu lagagwama, it ovok erogo inggis vakbugu dugwit, sek okbogogi. \v 41 Eke, it avakwa ovok madis enendawima nonggagagi ako ogo, sek okbugu dugwit, “Wilitales!” yiluk, madis ako yugirigya lagagimu, enane na yugu dugwit, “Ala abut harat o!” yiluk, nggigilogo wunggugwa. Ala en ap inis ombok denogo mondok okbagagi Keretus ako enelupma, enane yugu-sigik ovara, at Yesus en mberirigya dugwit, “Henane ambi yup mondok dek!” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus avakwa dekma lagagi wene \r (Mrk 1:35-39) \p \v 42 O hutun, mo il nggao iri lagagimu, Yesus o andoma en wunggu lagagirik, avakwa dekma lagagi. Lagagi ovara, it avakwa wisane en At belanggugwa. Belanggu lagagwarik, inim dogoguluk, sovabasogon yiluk ogagagwa ovara, \v 43 Yesus en it yugirigya dugwit, “Ala denogo mendok okbagagi ako avakwa at avema dogopwak yiluk sup hutbayogon Sek Wene ako, o kota nin inim yugeregek lagya dogogiluk, lakbani wagagirikmu, mondok yugeregek landiga o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 44 Yugirigya lagagirik, o Yudea it Yakuri samban ogasagwima dombok akoma yugeregek nagu lagagi. \c 5 \s1 Yesus ane waupwak yiluk, endak yanggup yugeragagi wene \r (Mat 4:18-22; Mrk 1:16-20) \p \v 1 Andi en, hivis ndugwis ambi vaga At Yesus ako inamut Nggenesaret yanggadek omban vaga mendek werekma, it avakwa wisane Ala wene enaruk huluguluk, hobo-hobo homari wagu lagagwa. \v 2 Hobo-hobo homari wagu lagagwama, Yesus en it ap ikan wasagwi menda enamburis mberen is omban vaga bago hagagi. It ap ikan wasagwi menda ako en enamburis hekbaluk, yum yarin ikan wasagwi menda ako hutusim, mburis hagagi. \v 3 Higya lagagirik, mburis ambi Simon amburis ako vaga nunggwigya lagagirik, Simon yugugu dugwit, “Is ombanma horok ambukum vanggo yi nunggusogom,” yiluk, nunggugu lagagwarik, Simon iperen mburi-vaga horaik dugwit, it avakwa wisane homago ako wene mamuleragagi. \p \v 4 Wene mamulirigya lagagirik, Simon aswei inim yugirigya dugwit, “Is agurukmu andenam ari nunggugu dogomundik, ikan warovovok yiluk, heneyarin ako wombaba lales.” \p \v 5 Wombaba lales yugirigya lagagimu, Simon en, “Ai, Nasin. O hup en wombanggusat ninigik o yanggo yagas ambiat ogo mondok watitek at, ovara, yuknirigindikmu, wombaba lasogom o.” \v 6 Yiluk, wombaba lagagwarikmu, ikan mondok wisane erogo watu lagagwama, yarin ako mondok libis iri menda ogagagi. \v 7 Yarin ako mondok libis iri menda agya lagagimu, enaswei nin mburis ambi vaga akoma werekma yonggwarinivi warupwak yiluk, ininggi wene vaga yugurugu lagagwama, wagu lagagwarik, ikan warogo mburis mberen mbin erogo bagagwama, anggin en mburis mberen is endawima sovalivilip. \p \v 8 Simon Peterus en mburis ako sovanggya menda higya lagagirik, Yesus avema seve yiluk, “Nasin o. An ap yi mondok weyak ogasiga mendama, baniluk wilin o,” yiluk, yugogogi. \p \v 9 Yugogogi andi, ikan wisane watugwa ako vaga at aswei inim mondok vok yagagwa yiluk, yugogogi. \v 10 Simon aswei Yakubus Yohanes, Sevedius aburi iperen ako inim vok yagagwa. Eke, Yesus en Simon yugugu dugwit, “Halon habuk. Hat ikan belalogo wasiga hak, o yogak en avakwa belalinipu dogosogon,” yiluk, yugogogi. \p \v 11 Yugugu lagagimu, mburis ako is omban vaga bagu lagagwarik, yi menda ndi menda ovok erogo hekbaluk, Yesus inim lagagwa. \s1 Ap amu hunik sek okbagagi wene \r (Mat 8:1-4; Mrk 1:40-45) \p \v 12 Andi en, hivis ndugwis ambi vaga Yesus o kota ambima werekma, ap ambi amu hunik welagagi. Ap ako Yesus il higya lagagirik, elese wen vaga samup yiluk nggino yugugu dugwit, “Ai, Nasin. Haren sek okbanup imbita heyalok, ndak sek okbanup o,” yiluk, yugogogi. \p \v 13 Yugugu lagagimu, Yesus inggis welalogo vagatya dugwit, “Sek okbagaup imbitirikmu, sek aru!” wene ao yugugu hegek, at amu hunik ako dek agagi. \p \v 14 Dek agya lagagimu, Yesus en, “Avakwa mondok yugerabuk. At imam en il heyaupwak yiluk, adema elak. An sek okbagagirikmu, Musa en, ‘Ala ake anderogo baup,’ yagagi ako, it avakwa en bagya heyaupwak yiluk, belak,” yiluk, aruk warogo lakbalagagi.\f + \fr 5:14 \ft It avakwa Iserael menda ako, \fk ap amu hunik \ft werek halok, avakwa inim dogop moga ovara, sek agya halok, ap imam en bikhugu dugwit, ovok sek halok, at ap ako Ala ake yiluk swa suwa mberen wolok warupwak yiluk yugurugu lagagwa. Wolok wagya halok, it imam en, “Ap ako Ala ivaga ovok horek agarik,” yugu lagagwa. Yugu-selok, at vivis avakwa inim dogop sek at, agagi. Imamat 14 yokhanes.\f* \p \v 15 Aruk warogo lakbalagagi ovara, Yesus ogarit landiga wene ako evenuk wigak iri lagagimu, yi avakwa ndi avakwa wisane At ane hunggwis, edup-mbedup halok eneyave sek okbugu, ogarupwak yiluk, At adema homari wagek yugu lagagwa. \v 16 Anderogo ogagu lagagwa ovara, Yesus o avakwa dekma akoma wunggu lagagirik, samban ogari lagek ogagya lagagi. \s1 Ap inggis-isok yidugup sek ogagagi wene \r (Mat 9:1-8; Mrk 2:1-12) \p \v 17 Ndugwis ambi vaga Yesus umwa en wene mamulirigyama, it ap Parisi menda\f + \fr 5:17 \ft It ap \fk Parisi \ft menda ako, it avakwa Yakuri menda nin Ala Wene Yugup mondok ndatak erogo ogaruguluk okhagagwa ovara it nin wisane enendawima enaninis avakwa enabwa embetetek welagagwa.\f* inim, it ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, yi awi ndi awi o Nggaliliya en, Yudea en, Yerusalem en, wagu lagagwarik, we ugun horaik dugwit, Yesus ane hunggu lagagwa. Avakwa aup warek sek oginivupwak yiluk, Nenasin Ala anye ako Yesus okbagya hegek, ogagya lagagi. \v 18 Akoma werekma, ap ambi inggis-isok yidugup werekma, ap en yo duriluk, Yesus adema ba nungguluk, ogagagwa menda \v 19 it avakwa ovok hobo-hobo erek werekma, ba nunggup meyan agya lagagimu, wolok o winimen o viril vaga unggugwa. Unggu lagagwarik, viril heyarogo yo durik enewogo avakwa ovok enanggelekma Yesus adema wombabagagwa. \fig Ap inggis-isok yidugup ako avakwa enanggelekma Yesus adema wombabagagwa|alt="Paralysed man lowered to Jesus" src="LB00305B.jpg" size="col" loc="LUK.5.19" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 5:19" \fig* \p \v 20 Wombabagu lagagwama, Yesus en it enendawi at ovaga vanggabaluk, avyarat umbutwi yedok inugu lagagirik, ap ako yugugu dugwit, “Avyak! Hat homaduk dek erogo bagagi.” \p \v 21 Yugugu lagagimu, it ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda ako inim, it ap Parisi menda inim, iren enendawi umbutu dugwit, “A! Nit nenomaduk dek erogo biniliga ako At Ala adigat agarik. Ambi inim dek. Ap Ala wiyiknom-weyaknom erogo baliga yi sa embetep?” yiluk, umbutugwa. \p \v 22 Enendawi umbutwi ako Yesus yedok inugu lagagirik, yugirigya dugwit, “Hit nggarogo yiluk henendawi anderogo winggilisagwi? \v 23 ‘Homaduk dek erogo bagagi,’ yugurup andi, iya a, ata ‘Mendek yiluk lagya dogwen,’ yugurup andi, iya a? Hit eres!” \v 24 Yugirigya lagagirik, “An Ap At Endaklagagis\f + \fr 5:24 \ft ‘\fk An Ap At Endaklagagis\ft ’ Yesus yagagi ako andi, inis Yesus en at salhedagagi. Eke, navi Daniel ako en, Ala en ap ambi avakwa enagap wendarupwak yiluk lakba wasogon andi, inis ‘Ap At Endaklagagi’ yagagi (Daniel 7:13-14 yokhanes).\f* wen vaga yoma dugwit, avakwa enomaduk dek erogo bisapwak en yiluk, Ala en An yuknogogi ako hinilup arovovok yiluk sek okbayogon,” yiluk, yugeragagi. Yugirigya lagagirik, ap inggis-isok yidugup ako yugugu dugwit, “Mendek iri dogomindik, hat hagone ndalek nogo yiliga menda ako, hedelok hamwa wilinok yiluk, yukhisiga.” \v 25 Ao yugugu hegek, ap ako it ovok erogo inivaga mendek iri lagagirik, at agone ndalek nogo yiliga menda ako hedelok amwa wunggu dugwit, Ala inis siyabagek lagagi. \v 26 Ako lagya hegek, it ogagya hagagwa ako vaga Ala inis siyabagu dugwit, “Yogak ninil helagudek menda higyoma, nenalon wi!” yiluk, vok yagagwa. \s1 At Yesus en ap Lewi yanggup yugogogi wene \r (Mat 9:9-13; Mrk 2:13-17) \p \v 27 Andi en, Yesus wunggu lagagirik, ap pemerintah enake yoparip wonggalisiga menda ambi inis Lewi yoparip wonggalisagwima horaik il hagagi. Higya lagagirik, Yesus en at yugugu dugwit, “Ninim lasogom, oma,” \v 28 yugugu lagagimu, at Lewi ako yi menda ndi menda ovok erogo hekbaluk, mendek iri lagagirik, Yesus inim lagagi. \p \v 29 Andi en, ap Lewi ako at amwa Yesus adenggen isogo ombok isagagi. Isagagirikmu, it avakwa homago wisane ap pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda inim, avakwa nin inim, Yesus Lewi inim erom nunggusim, \v 30 it ap Parisi menda inim, ap Parisi menda Musa wene mamulerelagwi menda inim, iren Yesus ane welagwi menda ako enanggin-enanggon yiluk, yugurugu dugwit, “A! It pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda inim, it weyak ogasagwi menda nin inim, hit nggarogo yiluk hinim dambulik dugwit erom is nelagwi?” \p \v 31 Yugurugu lagagwama, At Yesus en, it yugirigya dugwit, “It ap aup edup dek halok andi, ap ndokter adema laup ombasagudek. Ata, aup edup halok sek oginivupwak yiluk, ndokter adema laup ombasagwi. \v 32 Andi ndatak, Anen it ap ‘An sek’ ombasagwi menda eneyanggup yugeragiluk wagatek. Ata, it weyak ogasagwi menda enasam helok, enomaduk mbo baupwak yiluk, eneyanggup yugera wagagis o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ala ake yiluk, erom hunis dogop wene \r (Mat 9:14-17; Mrk 2:18-22) \p \v 33 Yugirigya lagagimu, it ap Parisi menda ako en Yesus yugugu dugwit, “It ap Yohanes ane welagwi menda andi, Ala ake yiluk, erom hunis dugwit, samban ogasagwi. Eke, nit ap Parisi nenane welagwi menda andi, anderogo ogasagwi ovara, hat hane welagwi menda andi, we ugun erom nunggwi, is ugun nunggwi, ogagu-selagwi.” \p \v 34 Yugu lagagwama, Yesus en, “Ap ogwa hidigyama, owa-asin inim isogo isagu dugwit, ‘Hit erom nenggetek dogones,’ yiluk, owa-asin yugeraup sek embetep? Dek! \v 35 Owa-asin inigik, agun wolok laup vanggo yi wagya ako vaga andi, erom hunis dogosogom,” yiluk, yugeragagi. \p \v 36 Yugirigya lagagirik, wene wakhegek yugirigya dugwit, “Yum hain swi menda ambi libilogo yum mbadis endak menda ambi vaga lobalogo monggadisagwidek. Lobalogo monggatu halok, yum hain swi libilisagwi ako weyak asiga. Eke, yum swi menda ako, yum endak menda vaga lobalogo monggadek halok, elese iperen ndatak asigadek adik asiga. Anderogoma, yum hain swi menda ambi libilogo yum mbadis endak menda ako vaga lobalogo monggadesagudek o.” \p \v 37 Yugirigya lagagirik, wene wakhegek ambi iri dugwit, “Anggur amburup swi menda iwak kambin agamut endak ogovak higirik vaga, nudisagudek. Anggur amburup swi menda iwak kambin agamut endak ogovak higirik vaga nudup halok, anggur amburup swi menda en iwak endak menda ako viklagya dugwit, yanggalandiga. Yanggalagya dugwit, anggur amburup dek agya, eke, iwak ako weyak agya, oklandigama, anggur amburup swi menda iwak kambin agamut endak ogovak higirik vaga, nudisagudek. \v 38 Anggur amburup swi menda andi, iwak kambin agamut swi ogovak higirik vaga adigat nudisagwi. \v 39 Eke, anggur amburup endak menda andi, ‘Ai weyak,’ yiluk, yagalagwima, anggur amburup endak menda nelok, swi menda, ‘Wokniru,’ yiluk, yagalagwidek o,” yugeragagi. \c 6 \s1 It Yakuri samban ogasagwi vaga nggarogo ogagu dogop wene \r (Mat 12:1-8; Mrk 2:23-28) \p \v 1 Ndugwis ambi it ap Yakuri samban ogasagwi vaga Yesus ane welagwi menda inim gandum yagoma sup vaga lagu dugwit, At ane welagwi menda en gandum ininggis vaga mbalogombo agamut bonggalogo wikbagek nenggek lagagwa. \v 2 Nenggek lagu-selok, it Parisi menda nin en, “Samban ogasagwi vaga yavup anderogo ogarup moga yugup hegek, hit nggarogo yiluk ogasagwi?” yiluk, yugeragagi. \p \v 3 Yugurugu lagagwama, Yesus en, “Wene at Daut arwi inim, erom uvup dugwit, ogagagwa wene ako, Ala wene mbalek vaga hit bikhegetek dugwit yagalagwi yei? \v 4 At Daut ako Ala awi valekma nunggigya lagagirik, roti Ala ake bago ako it ugun naup moga, it imam-imam halok adigat nunggu dogop yugup hegek ovara, wogogo ninggya lagagirik, nin at inim lagagwa ako wogoragagi, wene dirup mbalek ako hit bikhegetek agipik yei? [Naup moga hegek nunggugwa ovara, Ala en mbet yugeragagibuk,]” yiluk, yugeragagi. \p \v 5 Yugirigya lagagirik, “Samban ogasagwi vaga yerogo ogarup nderogo ogarup yugu dogop andok ako andi, An Ap At Endaklagagis aro,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap inggis weyak sek ogagagi wene \r (Mat 12:9-14; Mrk 3:1-6) \p \v 6 Andi en, ndugwis ambi Yakuri samban ogasagwi vaga Yesus ako it samban ogasagwima nunggwigya lagagirik, wene mamuleragagi. Wene mamulirigyama, ap inggis amot weyak nggorak ovagak andenam werekma, \v 7 Yesus wene mamulirigya hegek, it ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, it ap Parisi menda inim, iren, enane wonggalogo At ovaga baguluk, “Yesus samban ogasagwi vaga yavup ogarup moga yugup hegek ap sek ogagya hamwi a?” yiluk, inil bik-bak ogagagwa. \v 8 Inil bik-bak ogagu-sigik, it umbutwi ako Yesus yedok inugu lagagirik, ap inggis weyak ako yugugu dugwit, “Mendek yiluk, ilim yenam oma,” yugugu lagagimu, ap ako mendek yiluk, ilim mendek yi lagagi. \p \v 9 Mendek yi lagya lagagimu, Yesus en it yugurigya dugwit, “Samban ogasagwi vaga sek oginivup andi, sek a, ata weyak oginivup andi, sek a? Avakwa eneyave inidi yup andi, sek a, ata enarup andi, sek a? Hit eres!” yiluk, \v 10 it ovok erogo il dombalinipu lagagirik, ap ako yugugu dugwit, “Hinggis ngges okhanen,” yugugu lagagimu, ngges okhigya lagagirik, inggis mondok sek agagi. \p \v 11 Inggis mondok sek agagi ovara, it andi, enendawi enaninis wisane agya dugwit, “Yesus nggarogo okbauk?” yiluk, wene mbanggugwa. \s1 It ap lakbigik menda miginipigi wene \r (Mat 10:1-4; Mrk 3:13-19) \p \v 12 Andi hudi vaga Yesus samban ogarigiluk, hulikmu inggigi. Inggya lagagirik, o hup Ala yugugu hegek, o yanggo yagagi. \v 13 O yanggo iri lagagimu, At ane welagwi menda ako warupwak yiluk, yanggup yugeragagi, wagu lagagwama, ap eneyave 12 miginipu lagagirik, ininis “Lakbigik menda\f + \fr 6:13 \fk Lakbigik menda \ft andi, irenen Yesus inis vaga ogagu dogopwak yiluk Yesus en adik denek miginipigi.\f*”, sabigigi. \v 14 It miginipigi ako andi yi: Simon inis ambi Peterus sanggigi ako inim, at Simon aot Andereas inim, Yakubus inim, Yohanes inim, Pilipus inim, Mbarotolomeus inim, \v 15 Matius inim, Tomas inim, Alepius abut Yakubus inim, Simon ap Selot menda\f + \fr 6:15 \ft Ap \fk Selot \ft andi it Yakuri menda ako Oroma menda enavema werekma, enanggon en enadik dogop ogagu lagagwa menda.\f* inim, \v 16 Yakubus adik menda ambi abut Yudas inim, eke, Yudas Ikariot Yesus hivis warupwak yiluk onggo hunggigi ako inim, miginipigi. \s1 Wene mamulirigya, sek okbugu, ogagagi wene \r (Mat 4:23-25) \p \v 17 At Yesus ap miginipigi ako inim hulikmu en wambu wagu lagagwarik, o huris vaga andoma mbup yagagwa. Mbup yugu lagagwama, At ane welagwi menda wisane inim, avakwa nin evena o Yudea en, o kota Yerusalem en, o Tirus Sidon\f + \fr 6:17 \fk Tirus Sidon \ft andi, kota mberen o negara Libanon. Avakwa weram Yakuri dek menda andoma welagagwa.\f* is yanggadek laut amban vaga akoma en, \v 18 Yesus ane hunggwis, aup edup iniselok sek okbugu, ogarupwak yiluk, At adema homari wagagwa. Eke, it avakwa madis edup agoda werek menda enendawima nonggegek ogagu lagagwa ako sek okbogogi. \v 19 Yesus anye endawima agarik ako wulu wagya dugwit, avakwa sek ogonivit lagyama, it avakwa ovok erogo sek arusogon yiluk, Yesus ininggis vakhaguluk, ogagagwa. \s1 Enendawi adenggen dogop inim, anggin dogop inim, yugeragagi wene \r (Mat 5:1-12) \p \v 20 Anderogo ogasagwima, Yesus en At ane welagwi menda ako il biginigu lagagirik, yugirigya dugwit, \q1 “Hit ap henangge dek yi, Ala en hit at avema bigigaliga atma, \q2 Henendawi adenggen umbutu dogosogom o. \q1 \v 21 Hit yogak uvup agipik yi, henagaum asogonma, \q2 Henendawi adenggen umbutu dogosogom. \q1 Hit yogak yup yasagwi yi, enda yarup okhivinisogonma, \q2 Henendawi adenggen umbutu dogosogom. \q1 \v 22-23 It avakwa yi, enombawi en navi-navi weyak okbugu lagagwa ako ovagak, \q2 An Ap At Endaklagagis ako nane wegep vaga enanggon adigat hinumbutu dugwit, \q3 ‘Hit nit menda dek,’ yiluk, hekbugugwis, \q3 wiyiknom-weyaknom erogo bugugwis, \q3 ‘Ap yi weyak o,’ yiluk, hininis sovabugugwis, \q2 ogagu-selok, henendawi adenggen umbutu dogosogom. \q1 Henake ago mbogot vaga wisane agarik atma, anggin anderogo okbugugu-selok, \q2 henendawi adenggen en agasogot wugu dugwit ndawi luvuk yugu dogop. \q1 \v 24 Eke, hit hininggis werek yi andi, henendawi ugun wadokdek sek welagupikmu, \q2 anggin henovaga arugup! \q1 \v 25 Hit yogak henagaum agipik yi, \q2 hivis uvup arugup! \q1 Hit yogak enda yasagwi yi, \q2 hivis henendawi burup agya dugwit, yup yagu dogogup! \q1 \v 26 It avakwa yi, enombawi en ap Ala inis vaga huluk wene yugurugu-sigik ovara, siyabugu lagagwa ako ndatak, \q2 it ap ovok en hininis siyabugugu-selok anggin henovaga arugup!” \m yiluk, yugeragagi. \s1 Hinim ogorek halok henendawi hunik oginivup wene \r (Mat 5:38-48; 7:12a) \p \v 27 Yugirigya lagagirik Yesus en ambi yugirigya dugwit, “Hit an nane henaruk holek agipik yi, wene ambi yukherayogon. It hinim ogorek agipik andi, henendawi hunik okbugwis, enanggon henombasagwi ako sek okbugwis, \v 28 it homan okbugugwis ako, Ala en adenggen okbisapwak yiluk, yugugwis, it weyak okbigelagwi ako, enake samban ogagwi, ogagu dogones. \v 29 Eke, henelagandin venak vaga henatwis-selok, venak enakbatugwi, henasum sogwes yum wugu-selok, henasum bayu yirik idi yubuk. Ata, inim wogorugwi, \v 30 nggino yukirugu-selok, wogorugwi, ogagu dogones. Henangge wugu-selok, Wokneres, yugeraup andi moga. \v 31 Hiren, ‘Anderogo okbininup sek ai,’ ombasagwi ako ndatak avakwa sek adigat okbigik lagu dogones. \p \v 32 It henabwa ombasagwi ako, enadigat hit henendawi hunik okbugu halok, onggo ngga hedaup embetep? Dek o. It weyak ogasagwi menda ogo, enabwa ombasagwi menda ako enendawi hunik okbiselagwi. [Anderogo atma, it henabwa ombasagwi dek menda inim henendawi hunik oginipu dogones.] \v 33 It hinim yonggat-yonggat yagalagwi ako, hiren it enadigat sek okbugu hiniselok, onggo ngga hedaup embetep? Dek o. It weyak ogasagwi menda ogo, it yonggat-yonggat yagalagwi menda sek okbiselagwi. [Anderogo atma, it yonggathinivisagwidek menda inim, sek okbugu dogones.] \p \v 34 Hiren, ‘Hivis ndatak woknerasogom,’ umbutu dugwit, henaswei wogorugu hiniselok, andi vaga nggarogo okhedaup embetep? Mondok dek. It ap weyak ogasagwi ako en, ‘Hivis ndatak woknerasogom o,’ yiluk, enaswei wogerelagwi. [Anderogo atma, ‘Hivis ndatak woknerasogom,’ embetetek dugwit, ugun at wogurugu dogones.] \v 35 At Mondok Siyalek Dombok Agarik ako en it ap weyak menda enendawi lakot dambe-vambe erek agarwik ako enabwa ombasiga. Enabwa ombasiga atma, hit ogo, it hinim ogorek agipik ako enabwa umbutu dugwit, sek okbugwis, eke ‘Hivis woknerasogom,’ embetetek dugwit, ugun wogorugwi, ogagu dogones. Ogagu hiniselok, ‘Hit An naburi aro,’ yiluk, onggo mondok iya erogo wokhirigya hagup o. \p \v 36 Henasin en avakwa aigwak abet en sek okbisaliga hak, hit ndatak avakwa henaigwak abet en sek okbigik lagu dogones,” yiluk, yugeragagi. \s1 Henane anye vaga enowak dilubuk wene \r (Mat 7:1-5) \p \v 37 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hit henane anye vaga avakwa enowak dilubuk. Henane anye vaga enowak dinggitek hiniselok, hit ogo, Ala en ane anye vaga henowak dilisogonbuk. Eke, hiren avakwa ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin enovaga bisabuk. ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin enovaga bigitek hiniselok, Ala en ‘Hit weyak o,’ yiluk, anggin henovaga bigigayogon buk. Eke, hiren it avakwa weyak okbigelagwi ako enomaduk dek erogo bugu dogones. Enomaduk dek erogo bugu hiniselok, Ala en hit henomaduk dek erogo bigigayogon. \v 38 Ugun wogorugwi hiniselok, ugun at wokhirigya hagup o. Sogolowak elola mbin erogo yekbaluk, nggwe-nggwes ogagya, sovalogo wombabagya, okbaluk, nggilup-nggilup wambigya hegek, henadema ndilogo wokherelagwi hak, ndatak wokhirigya hagup o. Wakhegek ako vaga wakhelok avakwa wogerelagwi ako andi, ndatak wakhelok wokhirigya hagup o,” yugeragagi. \p \v 39 Yugirigya lagagirik, wene wakhegek ambi yugirigya dugwit, “It ap inil mbuk ir-it ininggi vapak laup sek embetep? Eke iperen nggilin eloma nggedek wambup dek embetep? \v 40 It wene mamulerelagwi ako sovalek inigik, wene mamulhedelagwi ako siyalek agarwikbuk. It mamulhedelagwi ako mondok mamulhidugu dogomundik andi, it mamulerelagwi ndatak dogosogom. \p \v 41 Yo agako mbalek hinimu winik agarik ako dibagetek dugwit, hit henaswe yo iluvulu imu nonggagas ako nggarogonggan dibelagwi? \v 42 Eke, yo agako mbalek hit hinimu wikhegetek dugwit, ‘Naswe. Yo iluvulu himu nonggagas ako wikheyayogon,’ andi nggarogonggan yugurup embetep? Ee! Henagavoval yagalagwi! Yo agako mbalek hit hinimu winik agarik ako endak wikhelok, henaswe imu wikhaup andi, sek hagup o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yo enggen yiliga wene \r (Mat 7:16-20; 12:33-35) \p \v 43 Wene wakhegek ambi yugirigya dugwit, “Yo sek menda en yo enggen weyak menda yiligadek. Eke, yo weyak menda en yo enggen sek menda yiligadek. \v 44 Yi yo ndi yo eyave enggen yiliga vaga enelup asagwi. Hit yo widis enggen ako yo bondo adok-adok vaga yugumu heralisagudek. Eke, anggur enggen ako heda sogonaik vaga yugumu welagudek. \v 45 Ap sek menda endawima enggen yugup sek menda ako vaga sek adigat ogasiga. Eke, ap weyak menda endawima enggen yugup weyak menda ako vaga weyak adigat ogasiga. Endawima en nggeker-erek wunggu dugwit, abis vaga en yagaliga o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap mberen en o mberen vanggugwa wene \r (Mat 7:24-27) \p \v 46 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hit An yukheraliga ako ogagetek dugwit, nggarogo yiluk, ‘Ai, Nasin! Ai, Nasin!’ adigat yuknisagwi? \v 47 It avakwa An nadema wagu lagarwik, An nane hobaluk, ogasagwi hak yukherayogon. \v 48 Ap o valisagwi ako ovagak, it aro. Ap ambi wen ilim erogo bavunggu lagagirik, helep owak ndalek vaga owak wombabagagi. Wombabagagirikmu, hivis is nggut ogakluk wagya dugwit, o valek masaligiluk ogagagi menda owak modo erogo wombalekma, wadokdek welagagi. \v 49 Andi wadokdek welagagi ovara, it ap An nane hobaluk, ogasagudek ako andi, ap ambi o owak wen ilim erogo wombabagatekma un ovaga wombabaluk o vanggigigirikmu, is nggut ogakluk wagya dugwit, yigitik-wagatik danggo erogo wolok wunggu dugwit, mondok masalogo bagagi ako ovagak it aro,” yiluk, yugeragagi. \c 7 \s1 Ap yegen werek ayeloman sek ogagagi wene \r (Mat 8:5-13) \p \v 1 Yesus avakwa inivaga wene ovok yugirigya lagagirik, o Kaperenaum lagagi. \v 2 Lagya lagagirik, werekma, it ap yegen werek menda enasin ambi ayeloman mondok endawi hunikmu, aup edup mondok hambigiluk ogagagi. \v 3 Ap yegen werek menda enasin ako [ap Yakuri dek weram menda]. Aren Yesus ogarit lagya aruk hunggu lagagirik, ayeloman sek okba warupwak yiluk, Yakuri enasini nin yuguri laupwak yiluk yonggo lakbogogi. \v 4-5 Yonggo Yesus adema lakbogogi, lagu lagagwarik, it Yakuri enasini ako en enane enabwa edik enabwa edok seve erogo Yesus yugugu dugwit, “Ai, at ap yegen werek menda enasin andi, nit avakwa Yakuri menda ninim endawi mondok hunik okninivisigama, eke, arenen nit Yakuri samban ogasagwima o vabininggigirikmu, anderogo atma, ayeloman sek ogari laup andi sek o.” \v 6 Yugugu lagagwama, Yesus inim lagagwa. \p It ako ao enamwa ari wagetekma, ap yegen werek enasin ako en asweimuni it nin yonggo lakbogogi. Lakbogogi, Yesus adema lagu lagagwarik, “Ai, Nenasin! Ap nenaswe yegen werek en iri dugwit, ‘At un anggodo warugwi en. An ap madukma, Yesus an namwa nunggu warup meyan. \v 7 Eke, an ap horok atma, At adema laup ogo, embetetek. Ata, sup vaga lagya dugwit “Sek aru,” ane iri halok nayeloman sek asogon. \v 8 An ogo, nasini enavema dugwit, enane hunggu, eke, an narwi yegen werek ako navema dugwit, an nane hunggwis, ogasagwima, narwi ambi, “Elak,” yugugu neyalok andi, lagya, ambi, “Oma,” yugugu neyalok andi, wagya, eke, nayeloman, “Yi ogaru,” yugugu neyalok andi, ogagya, ogasagwima, [Yesus ogo “Sek aru,” iri halok, atma asogon, yiluk,] yuguri elales,’ yiluk, lakbinina wagarikmu yukhisagwi,” yiluk, yugogogwa. \p \v 9 Yugogogwa Yesus aruk hunggu lagagirik, [“An avyarat nembetas, wi!” yiluk,] vok yagagi. Vok iri lagagirik, avakwa At ambetaga lagwi ako ena endenogo biginigu dugwit, “It avakwa Iserael menda ogo, nin horok at avyarat numbutu-sigik, at weram Yakuri dek menda andi adigat novaga vanggabaluk avyarat ombok erogo nembetas, yiluk, yukheraliga.” \v 10 Yugirigya lagagimu, yonggo lagagwa ako eneyami vaga enamwa wagu lagagwarik, ayeloman aup warek ako vage sek agagirik werekma, ha wagagwa. \s1 Hwa sogwa eyak iluk ogagagi wene \p \v 11 Andi en, hivis Yesus o kota ambi inis Nain lagyama, At ane welagwi menda inim, avakwa wisane inim, lagagwa. \v 12 O kota sup mbanggut leget wogoma ari lagusim, hwa sogwa ambi eyak ap adik ambenggama hambigya lagagimu, yo duriluk wulu wagusim, it avakwa wisane o kota andoma agarwik inim, isa inim, lagu sogogi. \v 13 Nenasin Yesus en hwa ako higya lagagirik, abwa wisane imbitya dugwit, “Yup yagya buk,” yugogogi. \p \v 14 Yugugu lagagirik, apsawe nggorak yo durik wolok wagusim vanggo yi lagya lagagirik, inggis vagatigi. Inggis vagatya lagagimu, apsawe yo durik wolok wagwi ako mbup yugu lagagwama, Yesus en, “Nabut! Hiluk aru! An Yesus en yukhisiga.” \p \v 15 Yugugu lagagimu, apsawe hombagagi ako iluk akluk yo durik ako vaga hora iri lagagirik, ane yagagi. Ane iri lagagimu, Yesus en apsawe ako isa wogogogi. \p \v 16 Wogugu lagagimu, it avakwa wisane enalon akluk, Ala siyabagu dugwit, “Ap navi Ala en yugugu hegek yugeraliga menda ombok ambi nenanggelekma en mendek yagas o,” yugu lagagwarik, “At Ala en at aburi bikninisa waga higyo o,” yiluk, yagagwa. \p \v 17 Eke, Yesus ogagagi wene ako o Yudea avilis ambot ovok wigalagagi. \s1 Yesus hemethaguluk, ima Wombabisaliga menda Yohanes en arwi lakbogogi wene \r (Mat 11:2-19) \p \v 18 Yesus ogagagi wene yagan nagwis ako Yohanes ane welagwi menda en Yohanes [heda mago werekma] yugiri lagagwa. Yugiri lagu lagagwama, Yohanes en at ane welagwi menda mberen yanggup yugirigya lagagirik, \v 19 wagu lagagwama, it yugirigya dugwit, “At warup ako arat waga a, ata adik ambi wasogon yiluk sokhugu dogomwi a? Yesus ako hemetha elales,” yiluk, At Nenasin adema lakbogogi. \p \v 20 Lakbogogi ako Yesus adema lagu lagagwarik, At yugugu dugwit, “Ap Ima Wombabisaliga menda Yohanes en yuknirigya dugwit, ‘Ala en lakba warup yagagi ako harat wagen a, ata adik ambi wasogon yiluk, sokhugu dogomwi a?’ yiluk, hemetha elales, yuknirigya lagama, yukhiri wagyo,” yiluk, yugogogwa. \p \v 21 O andi hudi Yesus en avakwa wisane aup warek inim, aup edup yagan warit lagwi inim, madis edup agoda werek enendawima nonggagagi inim, sek okbugu, inil mbuk wisane sek okbugu, ogagyama, lagagwa. \p \v 22 Lagagwa ako en Yesus yugugu lagagwama, Yesus en, “Ogagya hinil neyagep inim, yagan lagya henaruk hunggip inim, andi, heneyami vaga Yohanes yuguri elales. Inil mbuk menda inil hugwi, inisok weyak menda sup sek erogo lagwi, amu hunik menda sek agwi, enaruk nggulup menda enaruk hunggwis, nggorak menda iniluk erogo bugu, eke, ap ininggi dek ako Sek Wene yugirigya, ogasiga ako yuguri elales. \v 23 Eke, hit An henanggon nombakluk hekbanenggetek halok andi, Ala en adenggen okbugugu dogosogon o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 24 Yugirigya lagagimu, it Yohanes en yonggo lakbogogi ako enamwa lagu-sigik, Yesus en Yohanes avok avakwa yugirigya dugwit, “Hit nano menda haguluk, o mbedama avakwa dekma lagep? Don angga havut en wolok lagek-wagek yagaliga hak, ap endawi ndaik anderogo haguluk, lagep? \v 25 Dek! Ap endawi modo haguluk lagep. Nano menda haguluk lagep? Ap ambi asum sek yirik haguluk, lagep? Avyak! It enasum sek adigat yikhidugwi, segedok amburup werek menda adigat nunggwi, ogasagwi ako andi, ap ininis ombok enamwa akoma adigat agarwik. \v 26 Nano haguluk, lagep? Ap navi Ala en yugirigya hegek yugeraliga menda ambi haguluk, lagep? Avyak! Hit hegep ako andi, at navi ovara, it navi nin andi, un sovalek inigik, at ako andi, mondok iya dombok hegep, yiluk, yukheraliga. \v 27 At Ala en iri dugwit, \q1 ‘Hat laup sup yarogo bagaupwak yiluk, \q2 Anen yonggo endak lakbagya hil neyayogon,’ \f + \fr 7:27 \ft Maleakhi 3:1 yokhanes.\f* \m yiluk, yagagi dirup mbalek ako andi, at Yohanes yiluk, yagagi. \v 28 Yi avakwa ndi avakwa enanggelekma en, at Yohanes iya dombok ako hak ambi endaklagatek. Anderogo ovara, Ala avema dugwit ininis sovalek agarwik andi, Yohanes horok at sovalek hegek, it mondok ombok dombok dogosogom o,” yiluk, Yesus en avakwa yugeragagi. \p ( \v 29 At Yesus yugeragagi ako andi, it avakwa ovok erogo ap pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda inim hunggu lagagwarik, Yohanes en it endak ima wombabogogirikmu, “Ala andi, endawi mot adigat agarik,” yiluk, yagagwa. \v 30 Anderogo ovara, it ap Parisi menda inim, Musa wene mamulerelagwi menda inim, it ako andi, Yohanes en it ima wombabininaup nenanggon umbutugwarikmu, Ala en it ogagu dogop inimbitigi ako ogo mbo bagagwa.) \p \v 31 Yesus en wene ambi yugirigya dugwit, “It avakwa o yogak agarwik yi, nano ndatak wakhaik? It ngga hak ogasagwi? \v 32 Dek. Avyak mariduk avakwa pasar ogasagwima hora yiluk, wene onggo-onggo yugu dugwit, \q1 ‘Nit ndawi viyanggup ovara, hit eyave yegetek. \q2 Eke, de wene viyanggup ovara, hit yup yagatek,’ \m yiluk, yagalagwi andi hak hit anderogo ogagu hinigis. \p \v 33 Hit avakwa yogak agipik ako andi avyak ndatak agipik. Andi, at Yohanes Ima Wombabisaliga ako is nenggetek erom nenggetek welagagi ovara, hiren, ‘Madis endawima nonggagas,’ yagalagwi. \v 34 Eke, An Ap At Endaklagagis yi erom inim, amburup inim, ugun nenggek wagya lagagima, hiren yugu dugwit, ‘Erom inim, is anggur amburup inim, ovadek en nenggek lagya dugwit, it ap pemerintah enake yoparip wonggalisagwi inim, ap weyak ogasagwi menda inim, it inim hunik oginivit lagya yi, hinil hanes o,’ yiluk, yagalagwima, Anen, ‘Hit avyak ndatak agipik,’ yiluk, yukheraliga. \v 35 Hit avyak ndatak agipik ovara, Ala endawi werek en ombasiga ako andi, it ogasagwi ovok erogo ogagwi vaga, sek at hugu dogosogom,” yiluk, yagagi. \s1 Yesus en hwa weyak ogagya lagagi omaduk dek okbagagi wene \p \v 36 Ap Parisi menda ambi inis Simon en Yesus inim erom naguluk, “Oma,” yugugu lagagimu, at amwa nunggigya lagagirik, inim erom naguluk, hora yagagi. \v 37 Hora iri lagagimu, o kota andoma hwa weyak ogagya lagagi menda ambi en Yesus ap Parisi menda amwa erom naliga aruk hunggigi. Aruk hunggu lagagirik, amburup amben segedok menda iwak helep vaga mendagoma, nudik wolok nonggagagi. \v 38 Wolok nunggwigya lagagirik, Yesus ambukmu andenam mendek yiluk, yup yagya dugwit, yup o angga vaga Yesus isok min okbagagi. Okbagya lagagirik, iris vaga hutu, isok vaga virik-verek iris, ogagya lagagirik, amburup segedok ako isok vaga ndibagagi. \p \v 39 Ap Parisi menda, “Yesus ninim erom naup,” yugogogi ako en hwa ako ogagya higya lagagirik, endawi imbita dugwit, “Hwa yi, weyak ogasiga menda atma, ap Yesus yi ako navi avyarat duklip en, ‘Hwa weyak ogasiga menda en vaknita higi,’ yiluk, andi vage yedok helap,” imbitigi. \p \v 40 Imbita hegek, Yesus en, “Simon wai. An wene ambi yukhirup imbitirikmu, yukhisogon.” Yugugu lagagimu, at ako en, “Yukniru, Nasin.” \p \v 41 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Ap mberen en ap ambi enanomar mbalek welagagwa. Ambi yoparip 500 \tl denari\tl*\f + \fr 7:41 \ft O Iserael andoma it enayoparip inis andi, \fk Denari \ft welagagi. Denari ambiat andi, yavup satu hari onggo ndatak wogurugu lagagwa.\f* mbalek, eke, ambi yoparip 50 \tl denari \tl*mbalek welagagwa. \v 42 Iperen enanomar mbalek onggo wogorup meyan halok, enabwa en, ‘Asugen. Un onggo dek hedomanes,’ yiluk, yugeragagi. At asugen yugeragagi ako andi, ap eneyave mberen ako, anomat ombok mbalek welagagi akova mondok endawi hunik imbitigi a, ata anomat maduk mbalek welagagi akova mondok endawi hunik imbitigi a?” \p \v 43 Yugugu lagagimu, Simon en, “Dek. Ap anomat ombok mbalek welagagi ako en mondok endawi hunik imbitigi ai?” yugugu lagagimu, Yesus en, “Yegen andi aro.” \p \v 44 Yugugu lagagirik, Yesus en hwa ako bikhigya lagagirik, Simon yugugu dugwit, “Simon wai. Hwa yi hil hegen a? An hamwa nunggu wagya lagima, nisok hurigiluk, haren is woknigitek ovara, at hwa yi ako andi, yup o angga vaga nisok min okbagya, iris vaga hotnita, ogaga. \v 45 Haren An dinggik-hambup oknetetek ovara, at andi, An nunggu wagi hudi en yogak yi hudi mbup yegetek nisok vaga virik-verek adigat yagaliga. \v 46 Haren amburup nunggul vaga erabanenggetek ovara, at ako andi, amburup amben sek onggo ombok menda nisok vaga ndibaluk hogabenanggas. \v 47 Andi vaga en hwa yi, weyak wisane ogagya laga ovara, omaduk dek erogo bagirikmu, mondok endawi hunik iya erogo oknetas. Nit weyak horogat ogagu lagagup ako dek erogo bininggigi, umbutu iniselok andi, un horogat enendawi hunik ombasagwi.” \p \v 48 Yugugu lagagirik, hwa ako yugugu dugwit, “Homaduk dek erogo bagagi,” yugogogi. \p \v 49 Yugogogi ako, it erom naguluk inim horaik welagagwa ako ir-it yugu dugwit, “Avakwa enomaduk dek erogo bisaliga ako andi Ala adigatma, ap yi sa embetep?” \p \v 50 Yugu-sigik, Yesus en hwa ako yugugu dugwit, “Hendawi novaga vanggabaluk avyarat nembeten vaga Ala en hagap wendakhetas, hendawi ugun hamwa elak,” yiluk, yugogogi. \c 8 \s1 Akwa en Yesus ake ogagu lagagwa wene \p \v 1 Andi en, at Yesus en Ala avema bisaup Sek Wene ako o kota ombokma inim, madukma inim, yugeregek nagu lagagi. Nagu dugwit, At ane welagwi menda 12 ako inim nagusim, \v 2 it akwa nin madis enendawima nonggagagi ogo, nin aup edup welagagwa ogo, Yesus en sek okbogogi ako andi, inim nagu lagagwa. It akwa sek okbogogi ako andi, hwa Maria inis ambi Makdalena yugu lagagwa endawima en madis eneyave 7 hudi wibogogi ako inim, \v 3 hwa ambi Yohana, agun inis Kusa ap ombok Herodes awi aruwam welagagi ako inim, hwa Sutana inim, eke, akwa nin wisane inim nagu lagagwa. It akwa ako enangge-enangge vaga Yesus at aswei inim enake ogagu lagagwa. \s1 Ap awi lisilit lagagi wakhegek yugeragagi wene \r (Mat 13:1-9; Mrk 4:1-9) \p \v 4 It avakwa wisane yi awi ndi awi en Yesus adema homari wagu-sigik, At wene wakhegek ambi yugirigya dugwit, \v 5 “Ap awi lisilisiga menda en awi lisiligiluk, winggigi. Wunggu lagagirik, lisilit lagya hegek, nin sup vaga wombagagi. Sup vaga wombagagi ako avakwa inisok vaga sovalogo baik lagagwarikmu, swa en nunggugwa. \p \v 6 Nin helep iri vaga wombagagi. Helep iri vaga wombagagi ako andi, avuduk inggigi ovara, wen mbuk atma, mbuk agagi. \p \v 7 Nin iringga aigyangge werek anggelekma wombagagi. Iringga aigyangge werekma wombagagi ako andi iringga inim inggigirikmu, iringga en mbalogo wombanggigi. \p \v 8 Eke, nin wen mudis vaga wombagagi. Wen mudis vaga wombagagi ako andi, avuduk inggya lagagirik mudi-mudis inggya dugwit, adem ambi en enggen 100 yugu, ambi en 100 yugu, ogagagi o,” yiluk, yugeragagi. \p Wene andi yugirigya lagagirik, ane ombok vaga iri dugwit “Avyak! Henaruk werek halok andi, des erogo at hunggu dogones o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Nano yiluk Yesus wene wakhegek vaga yugeragagi wene \r (Mat 13:10-17; Mrk 4:10-12) \p \v 9 Yugirigya lagagimu, At ane welagwi menda ako en Yesus hemethugu dugwit, “Hat wene wakhegek yukneregen ako adem nggarogo yiluk yukneregen?” \v 10 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Ala avema bigigaup wene At endawima hwilago welagagi ako henelup arovovok yiluk An vagalogo yukheraup ombasiga ovara, it ap nin ako en andi, \q1 ‘Inil helagwi ovara yedok hegetek, \q2 Eke, enaruk hulisagwi ovara enendawima dibagatek, \q2 Dogopwak yiluk,’ \f + \fr 8:10 \ft Yesaya 6:9 yokhanes.\f* \m wene atok hwilagago heda adigat yugeraliga o,” yugeragagi. \s1 Ap awi lisilit lagagi eyave wene \r (Mat 13:18-23; Mrk 4:13-20) \p \v 11 Yugirigya lagagirik, “Wene wakhegek yukhirigi ako eyave sigam erogo yukherayogon. Awi lisilit lagagi ako andi Ala wene aro. \v 12 Sup vaga wombagagi ako andi, avakwa en Ala wene hunggu lagaoma, Sile en wagya lagarik, wene hunggugwa ako avyarat ombasagwi vaga enagap wendatya hao en yiluk, ndiyaliluk wolok wilisiga. \v 13 Eke, helep iri vaga wombagagi ako andi, it avakwa Ala wene hobaluk enadenggen dugwit, wugu lagarwik, sidok avyarat ombasagwi ovara, enendawima omanggen vipak erogo yagetekma hivis enendawi avut mbanggya vaga hekbelagwi aro. \p \v 14 Iringga aigyangge werekma wombagagi ako andi, it avakwa wene enaruk hulisagwi ovara, eneyave dogop vaga enendawi virik werekma, ininggi werek okhedaup adigat enendawi wenggelit lagwi, wen vaga sek dogop adigat enendawi wenggelit lagwi, ogarit lagu dugwit, wene yugup ako mbalogo wombalisagwi aro. Enggen eve sek menda mondok yiligadek. \p \v 15 Eke, wen mudis vaga wombagagi ako andi, it avakwa wene hobaluk enendawi eve sek vaga vipak erogo wugu lagarwik, hunik adigat ogagu dugwit, enggen yiliga ako aro,” yiluk, yugeragagi. \s1 Lambu yevedogo sogolowak avema belagudek wene \r (Mrk 4:21-25) \p \v 16 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Lambu yevedogo baluk sogolowak vaga vi wogogo belagudek, eke mbanggu avema belagudek. Ata, yevedogo baluk, it avakwa sup nunggu wandagwi ako awia haupwak yiluk, winimen sigama belagwi. \v 17 Yi menda ndi menda hwilago agarik halok, sigam agya, eke, wene hose agarik halok, ombok vaga vagalagya, ogarisogon. \p \v 18 Henendawi dibavovok yiluk, An nane henaruk des erogo holek dogwes. It ap avyarat wene dibelagwi halok andi, vivis ambi inim erogo dibapwak yiluk, okbugu dogosogon. Eke, it avyarat wene dibelagwi dek halok andi, horagat inilup dugwit, ‘An dibagi,’ ombasagwi andi, vivis mondok enunggut okbisayogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus isa-arwi wagagwa wene \r (Mat 12:46-50; Mrk 3:31-35) \p \v 19 Yugirigyama, Yesus isa-arwi inim At adema wagu lagagwarik, avakwa wisane homagoma, Yesus werekma umwa nunggup meyan agya lagagimu, \v 20 avakwa en, “Hisa-harwi bikheyaguluk wagao ovara wasim agarwik,” yugogogwa. \p \v 21 Yugugu lagagwama, Yesus en, “Nisai-narwi andi, it Ala wene hobaluk, ogasagwi yi aro,” yiluk, yugeragagi. \s1 Havut endengga “Havolok dek aru,” yugogogi wene \r (Mat 8:23-27; Mrk 4:35-41) \p \v 22 Hivis ndugwis ambi vaga Yesus ane welagwi menda inim mburi-vaga nunggugu lagagwarik, yugirigya dugwit, “Inamut yanggadek ambo ela vikit lasogom o,” yiluk, lagagwa. \v 23 Lagu dugwit, Yesus ako nogo yogogi. Nogo yugu hegek, inamut yanggadekma o havut endengga ombok wagya dugwit, mburis elola is yanggadi nunggigya hegek, mburis seve yagan wambup ogagagi. \p \v 24 Seve yagan wambigya lagagimu, Yesus adema lagu lagagwarik, iluk okbaluk, “Nenasin wai! Nenasin wai! Is mondok ndokal ninivisiga!” \p Yugugu lagagwama, At iluk akluk, o havut endengga inim, inamut mogoliluk ogagya inim, mberugu lagagimu, havut mbup iri lagagirik, is ako avolok dek agagi. \p \v 25 Dek agya lagagimu, Yesus en At ane welagwi menda yugirigya dugwit, “Henendawi novaga vanggabaluk avyarat nombasagwi ako nggayok lagipik yagalagwi?” \p Yugirigya lagagimu, enalon en at ambi en at ambi yugigik yugu dugwit, “Avyak! Is o havut endengga yugugu hegek, At ane hulisiga yi sa embetep? Wi!” yiluk, vok yagagwa. \s1 Madis ap endawima en wibagagi wene \r (Mat 8:28-34; Mrk 5:1-20) \p \v 26 Andoma en, is Nggaliliya mbalogo ambo ela vikit en o Nggerasa menda werekma wombagagwa. \v 27 Wambugu lagagwarik, At Yesus mburi-vaga en wen-vaga wunggu lagagimu, ap ambi kota andoma menda madis endawima nonggagagi Yesus adema lagagi. O muk en umwa welagetek ayum yirikdek, avakwa hambugu-selok wimu bisa landagwima andoma welagagi. \v 28 Aren Yesus higya lagagirik, avema seve iri lagagirik, ane ombok vaga, “Yesus wai! At Mondok Siyalek Dombok Agarik Ala abut Hat Yesus yi, an nggarogo okbanigiluk wagen? An edup-mbedup okbaninggya hao en yiluk, yukhisiga,” yugogogi. \v 29 Yugogogi ako andi, Yesus en madis edup agoda werek menda ap endawima en wulupwak yiluk, yuguguma, ap ako en Yesus yugogogi. O muk erogo madis en ap ako vagari wagek adigat ogagya halok, inggis-isok mbusi heda vaga makbaluk, aruwam inigik ovara heda libilogo hekbaluk madis en ap ako viyaliluk o avakwa dekma andoma ba lagek ogagya lagagi. \fig Ap madis wisane endawima nonggagagwa Yesus adema lagagi ako|alt="Demoniac" src="LB00303B.jpg" size="col" loc="LUK.8.23" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 8:29" \fig* \p \v 30 Madis ako en Yesus yugugu lagagimu, Yesus en, “Hat hinis iru!” \p Yugugu lagagimu, madis eneyave wisane ap ako endawima nonggagagwarik werekma, “An ninis Wisane o,” \v 31 yiluk, “Ap yi, endawima en wunggu niniselok, wen nggilin eloma wombabininabuk,” enane ngges erogo yugogogwa. \p \v 32 Hulik averop andoma wam wisane ambekma buris yigik nagusim werekma, it madis ako en “Ai, wam enendawima andoma nungguguluk lakbininin,” yiluk, enane avuput vaga Yesus yugugu lagagwama, Yesus en “E o. Andoma nunggwi lales.” \v 33 Yugirigya lagagimu, madis ako ap endawima en wunggu lagagwarik, wam enendawima nunggugu lagagwama, wam ovok erogo lapik-lapikmu andoma en yulup yagan inamut yanggadekma nunggugu lagagwama, is ako en ndokal inipigi. \p \v 34 It wam endak hedugu lagagwa menda en wam is ndokal inipu ako hugu lagagwarik hoda sak yagan wunggu dugwit, wam is ndokal inipigi wene ako o ombokma im, o madukma im, yugeregek nagu lagagwa. \v 35 Yugeregek nagu lagagwama, ogagagi ako avakwa bikhaguluk enamwa en wunggu lagagwarik, Yesus adema lagagwa. Lagu lagagwarik, ap madis endawima en wunggugwa ako endawi sek eve ap akluk yum yirik Yesus avema horaik werekma hagagwa. Hugu lagagwarik, enalon umbutugwa. \p \v 36 Enalon umbutu lagagwama, it endak oklagagi inil hagagwa ako en madis wisane ap endawima nonggagagwa Yesus en wibogogi wene mbilinogo yugeragagwa. \p \v 37 Yugurugu lagagwama, it avakwa o Nggerasa menda yi awi ndi awi andoma ovok erogo mondok enalon wisane agu lagagwarik, Yesus amwa wulupwak yiluk, yugogogwa. Yugugu lagagwama, Yesus mburi-vaga nunggigya lagagirik eyami vaga winggigi. \p \v 38 Wungguma, at ap madis endawima wunggugwa ako en, “Ninim lasogom,” yiluk ane avuput vaga Yesus yugogogi ovara, Yesus en at amwa lakbagya dugwit, \v 39 “Hamwa heyami vaga lagya dogomindik, Ala en okbagagas ako mbilinogo yugerelak.” Yugugu lagagimu, lagya lagagirik, at amwa o kota andoma ovok erogo, “Yesus en yerogo okbenanggas,” yiluk, mbilinogo yugeregek nagu lagagi. \s1 Yairus abut inim, hwa Yesus asum vagatigi inim, sek oginipigi wene \r (Mat 918-26; Mrk 521-43) \p \v 40 It avakwa wisane Yesus warupwak yiluk, sokhugusim, eyami vaga inggya lagagimu, heyaga warogo wogogwa. \v 41 Wugu lagagwama, ap ambi it Yakuri samban ogasagwima enasin inis Yairus Yesus adema wagya lagagirik, avema seve yiluk, “An namwa niperen lasogom en, oma o,” yiluk, ane avuput vaga Yesus yugogogi. \v 42 At abut ambilom adik ambenggama hwavyak endago sawe hegek 12 tahun ogagagirikmu, mondok hambigiluk ogagyama yugogogi. \p Yugugu lagagimu, Yesus ako lagya hegek, it avakwa wisane inim linggililuk lagagwa. \v 43 Lagusim, hwa ambi amuya ogagya hegek, 12 tahun ogagagirikmu, sek arigiluk angge ovok erogo ndokter wogoragagi ovara, sek agetek welagagi. \v 44 Hwa ako Yesus ambetaga lagya lagagirik, asum atok inggi vagatya lagagimu, amuya ogagya lagagi ako dek agagi. \v 45 Dek agya lagagimu, Yesus en, “Sa en vaknetas?” \p Yugirigya lagagimu, it wisane erogo dik-dek yugu-sigik, Peterus en at yugugu dugwit, “Nasin o. It avakwa wisane yi linggilherelok wagu dugwit, sagambit erogo bagagu-sigis!” \p \v 46 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Dek. An nanye ambi dek agya higirikmu, sa en vaknetas?” \p \v 47 Yugugu lagagimu, hwa ako en, “Vage yedok neyagas higi o,” yiluk, alon en owak de-de iri dugwit, Yesus avema seve iri lagagirik, avakwa ovok inivaga adem ngga vaga Yesus ayum vagatigi inim, eke ao vagatya hegek eyave sek agagi ako inim, vagalogo yugogogi. \v 48 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Nabut o. Hendawi An novaga vanggabaluk avyarat nembeten vaga sek agenma, hendawi ugun hamwa elak,” yugogogi. \fig Hwa Yesus asum atok inggis vagatigi ako|alt="Woman who touched Jesus garment" src="LB00310B.jpg" size="col" loc="LUK.8.48" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 8:48" \fig* \p \v 49 Ao yugugu hegek, ap ambi it Yakuri samban ogasagwi enasin amwa akoma en wagya lagagirik, ap Yairus ako yugugu dugwit, “Habut vage hombagarikmu Nenasin Ngguru yi sup enam warogo wolok lagun en.” \p \v 50 Yugugu ako At Yesus aruk hobaluk, Yairus yugugu dugwit, “Halon ombarubuk. Hendawi novaga vanggabaluk avyarat nombasiga halok, habut sek asogon,” yugukluk, \v 51 ap ako amwa lagagwa. \p Lagu lagagwarik, it avakwa ovok erogo wasim dogopwak yiluk, yugirigya lagagirik, Peterus o, Yohanes o, Yakubus o, hwavyak isa-asin o, ako adigat woginiviluk amwa nonggagagi. \v 52 Nunggwigya lagagirik, avakwa ovok yup yagu dugwit eneyave wakhidugwi inugu lagagirik, “Yup yarubuk. Hwavyak yi hombagabuk un nogo yiligama, yup yarubuk.” \p \v 53 Yugirigya lagagimu, it avakwa en hwavyak ako hombagas ovok enelupma, At aganda yagagwa. \v 54 Aganda yagagwa ovara, Yesus en hwavyak ako inggis vagatya dugwit, “Nabut mendek iru!” \v 55 Yugugu lagagimu, hwavyak ako [mondok hombagagi ovara] endawi yaklari wagya dugwit, mendek yagagi. Mendek iri lagagimu Yesus en, “Hwavyak yi erom naupwak yiluk wogeres.” \v 56 Yugirigya lagagimu, hwavyak isa-asin ako en, “Wi!” yiluk, vok yugu lagagwama, Yesus en, “Ogagya neyagep ako avakwa mondok yugerabuk,” yiluk, inaruk watigi. \c 9 \s1 At Yesus ane welagwi 12 menda ako lakbogogi wene \r (Mat 10:5-15; Mrk 6:7-13) \p \v 1 Ndugwis ambi vaga, at Yesus en it ap 12 menda ako homari warupwak yiluk, yanggup yugirigya lagagirik, wagu lagagwama, At anye vaga it enanye okbisiluk, yi madis ndi madis ovok erogo avakwa enendawima en nggigilogo wibugwis, yi aup ndi aup edup halok, sek okbugwis, At inis vaga ogonivit nagu dogopwak yiluk, awene yugeragagi. \v 2 Awene yugirigya lagagirik, Ala avema bisaup wene yugeregek lagwi, avakwa sek ogonivit lagwi, ogarit nagu dogopwak yiluk, lakbugu dugwit, \v 3 “Hit lagu dugwit, yi menda ndi menda henowanggun inim, yerek-terek wokhirugu-selok yekhedamenda yum inim, henagarom henayoparip inim, henasum vakean mberen inim, wolok labuk heneyave adigat elales. \v 4 Hit o hunogoma lamundikmu, ap ambi en wokhinipu-selok, hinim adigat o kota andoma dogomundik, o kota adikmu andoma laup halok andi, laup. \v 5 Yi awi ndi awi lamundikmu, heyaga warogo wokhinipitek halok andi, enamwa o kota en wunggu dugwit, inil vaga inilamundinek hinisok vaga mupak hak horogo baluk, andoma en wilitalo o.” \p \v 6 Yugirigya lagagimu, lakbogogi ako lagu lagagwarik, yi awi ndi awi lagu dugwit, Sek Wene yugurugwi, avakwa sek okbugwis, ogarit nagu lagagwa. \s1 Ap Herodes endawi obak agagi wene \r (Mat 14:1-12, Mrk 6:14-29) \p \v 7-8 Ogarit lagwi ako it avakwa en inigu lagagwarik, Yesus andi sa yiluk, it nin en “At andi, at Yohanes Herodes en mondok watigirikmu hambuluk bisa lendagwima en iluk akluk, mendek yagas ai,” yugwi, eke, it nin en, “Dek. Ap navi endak welagagi Elia ako sigam aga ai,” yugwi, eke, it nin en, “Dek. Ap muk Ala en yugirigya hegek yugurugu lagagwa navi-navi akoma menda ambi iluk akluk, mendek yagas o,” yugwi, yagan lagwi ako ap inis ombok Herodes ako aruk hunggu lagagirik, endawi obak agagi. \v 9 Endawi obak dugwit, “Anen Yohanes unggul mbalupwak yiluk yugirigya lagagimu, mondok watugwa ovara, ogarit landiga naruk hunggis yi, sa en ogarit landiga?” yiluk, Yesus bikhagiluk, ogagagi. \s1 Ap 5000 erom ugurogo wogoragagi wene \r (Mat 14:13-21; Mrk 6:30-44; Yoh 6:1-14) \p \v 10 It ap lakbogogi ako eneyami vaga wagu lagagwarik, ogarit nagu lagagwa ako Yesus mbilinogo yugogogwa. Yugugu lagagwama, At Yesus en woginiviluk o kota ambi inis Mbesaida enadikmu ari lagagwa. \v 11 Enadikmu ari lagagwa menda, avakwa wisane “Yesus andoma laga,” enaruk hunggu lagagwarik, amusek lagagwa. Amusek lagu lagagwama, Yesus en heyaga wakbugu lagagirik, Ap Ala en denogo mendok okbagagi ako avakwa at avema dogopwak yiluk sup hutbayogon wene yugirigya, eke, eneyave aup edup halok, sek okbugu, ogagagi. \p \v 12 Ogagya hegek, mo il vage huruk yigiluk ogagya hegek, it ap 12 ako At adema wagu lagagwarik, yugugu dugwit, “Nenasin. O yoma avakwa enawi dekma wagyo atma, it avakwa wisane homari wagao yi, o ombokma inim, o madukma inim, andoma enagarom onggo hunogombo nunggwi nogo yupwak en, lakbisin.” \p \v 13 Yugugu lagagwama, At Yesus en iri dugwit, “Enagarom naupwak yiluk, hiren wogeranes.” \p Yugirigya lagagimu, iren, “Nit roti 5, eke, ikan mberen at agarikma, avakwa wisane yi, enagarom huni laup sek yiluk yagaliga a?” yiluk, yugogogwa. \v 14 (Yugogogwa andi, ap eneyave adigat lima ribu hudi werek yiluk, yugogogwa.) \p Yugugu lagagwama, Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “It avakwa enarwi 50 dombok ogorogo hora yupwak yiluk, yugeranes.” \v 15 Yugirigya lagagimu, anderogo at hora okbogogwa. \p \v 16 Hora okbugu lagagwama, At Yesus en roti 5, ikan mberen inim, inggimu wigya lagagirik, elese mbogot vaga ilik lagya dugwit, “Nasin Ala wa!” yiluk, ugutigi. Ugurogo At ane welagwi menda en avakwa homago ako sumbureraupwak yiluk, wogoragagi. \v 17 Wogoragagi sumburirugu lagagwama, it ovok erogo nunggu lagagwarik, enagaum agagi. Enagaum agya lagagimu, nin higitlagagi ako yum mburin yedogo 12 hudi bagagwa. \s1 Peterus en, “Hat Keretus aro,” yugogogi wene \r (Mat 16:13-29; Mrk 8:27-29) \p \v 18 Andi en, hivis ndugwis ambi vaga Yesus adikmu samban ogagyama, At ane welagwi menda ako adema wagu lagagwama, Yesus en enaigwakma wigya dugwit, “It avakwa en An sa numbutu dugwit, yagalagwi?” \p \v 19 Yugirigya lagagimu, iren yugugu dugwit, “Avakwa nin en, ‘At Ima Wombabisaliga menda Yohanes ako aro,’ yugwi, eke nin en, ‘Elia aro,’ yugwi, eke, nin en, ‘Ap muk Ala en yugirigya hegek yugurugu lagagwa navi-navi ako menda ambi iluk akluk, mendek yagas,’ yugwi, yagalagwi o.” \p \v 20 Yugugu lagagwama, Aren it yugirigya dugwit, “Eke, hit andi, An sa numbutu dugwit, yagalagwi?” \p Yugirigya lagagimu, at Peterus en, “Ala en denogo bagagi Keretus andi Hat at higyo o.” \p \v 21 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “An navok yegep andi, avakwa mondok yugera labuk,” yiluk, enaruk watigi. \s1 “Anggin-mbanggin erogo narusogom,” yugeragagi wene \r (Mat 16:21-28; Mrk 8:31-9:1) \p \v 22 Enaruk wakbaluk, yugirigya dugwit, “An Ap At Endaklagagis ako mondok novaga anggin-mbanggin erogo banusogom. It ap ombok-ombok inim, it imam-imam enasini inim, Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, enanggon en hekbanunggu dugwit, narusogom. Natu dogomima, hambigya dogomindik ndugwis mberen dukluk ndugwis ambi vaga Ala en niluk erogo mondok okbanisogon o.” \p \v 23 Yugirigya lagagirik, it avakwa ovok erogo wene yugirigya dugwit, “Hit An nane wokbaluk ninim nagu dogop umbutu dugwit halok, yi menda ndi menda ogarup ombasagwi ako hetbisiluk, ndugerek-ndagarek yo winik ako hedelok, An ninim at nagu dogosogom.\f + \fr 9:23 \fk Ndugerek-ndagarek yo winik hedelok Yesus inim nagu dogop \ft adem andi, Yesus yo winik vaga yagan watigi ako hak, nit Yesus ake hambup sek yiluk nenendawi sek vaga o ndugerek-ndagarek Yesus eyavup ogarit lagu dogop.\f* \v 24 Hit heneyave hinidi okhidugu dugwit, an nane mbo bamwi halok, heneyave yelemele yusogom. Eke, An ninis ombok arupwak yiluk, heneyave idi dek okbetamwi halok, hinidi erek dogosogom. \v 25 Hit yi awi ndi awi ovok erogo andok okhidugu dogomundik, heneyave yelemele yusogom halok, andi vaga nano okhedaguluk, yagan nagu dogop embetep? \v 26 Ap ambi sa en An ninis inim, An avakwa inivaga alon en yegetek dogosogon halok, hivis An ninim, an Nasin inim, it Ala ake ogagu dogop denek agarwik malaikat inim, mondok abinak werek dugwit niniris nenovagangge yikedelok wagu dugwit, An Ap At Endaklagagis yi en ap ako inis yisogonbuk. \v 27 Dibas! Hit avakwa yoma agipik andi, nin ao hambegetek hinigik, avakwa Ala avema bisa wagya ako hinil hasogom o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus ndom vaga en elese adik agagi wene \r (Mat 17:1-8; Mrk 9:2-8) \p \v 28 Wene andi yugirigya lagagirik, samban ambi okbaluk, Yesus en Peterus o, Yohanes o, Yakubus o, woginiviluk samban ogaruguluk, ndom vaga unggugwa. \v 29 Unggu lagagwarik, Yesus samban ogagyama, At elese adik agya lagagirik, asum mudu amumulip digavok ovagak agya hegek, \v 30-31 abinak yevedek vaga ap mberen Musa Eliya eneyave sigam ari wakluk, Yesus o Yerusalem hambup atma des yup agagi wene ako, Yesus inim wene mbanggugwa. \p \v 32 Wene mbanggu-sinigik, ap Peterus aswei inim mondok nogo yup okbogogi ovara, iniluk agu lagagwarik, Yesus mondok abinak ovaga werekma, ap mberen inim enogogwa. \v 33 Inigu lagagwarik, it ap mberen ako Yesus hekbaluk, dagaguluk ogagusim, Peterus en Yesus yugugu dugwit, “Nasin guru wai. Nit yoma agurik yi sek atma, eravo henggam ambi Hat, ambi Musa, ambi Eliya at valogo bigigasogom,” yugogogi. (Andi yugogogi ako we ugun inggutmu, yugogogi.) \p \v 34 Ako ao yugugu hegek, hena wagya dugwit, lovarogo bogogi. Hena enovaga lovakbisa wagya lagagimu, enalon wisane agu-sigik, \v 35 hena anggelekma en ane iri dugwit, “An nabut denogo bagagis ako yi atma, At ane des erogo hunggu dogones.” \v 36 Iri lagagimu, bikhugu lagagwarik, Yesus adigat hagagwa. Hugu lagagwarik, ogagya hagagwa ako, andi hudi vaga avakwa mondok yugeregetek mbup yagagwa. \s1 Madis avyak endawima en wibagagi wene \r (Mat 17:14-18; Mrk 9:14-27) \p \v 37 Hutun At Yesus ane welagwi menda inim ndom vaga akoma en wambu wagu lagagwama, avakwa wisane At adema lagagwa. \v 38 Adema lagu lagagwarik, avakwa wisane homari lagagwa ako ambi en ane ombok vaga Yesus yugugu dugwit, “Ngguru wai. Nabut ambilom endagoma bikhanok yiluk, yukhisiga, nasin! \v 39 Madis en avyak ako vagari wagek adigat ogagya halok, na iri hegek, legogo wen vaga ane ndun okbagya lagarik, inggis-isok ndogom-ndogom yupwak yiluk okbagya, owari-lagap ogarupwak yiluk, okbagya, ogagya lagarik, wasiga. Hekbaluk, wulup andi, ombasigadek aro. \v 40 Anen hat hane welagwi menda ako madis nggigilogo wibaupwak yiluk, yugirigi ovara, iren nggigilogo wibaup meyan.” \p \v 41 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hit avakwa yogak agipik yi, henendawi novaga vanggabaluk, avyarat embetetek weyak adigat ogarup ombarit nagwis yi, An ndugwis maren nendawi seve yiluk hit hinim dogop?” yiluk, yugirigya lagagirik, ap abut edup werek ako yugugu dugwit, “Habut wolok oma.” \p \v 42 Yugugu lagagimu, ao wolok wagya hegek, madis ako en avyak eyave legogo wen vaga ndun okbagya lagagirik, inggis-isok ndogom-ndogom yupwak yiluk okbagagi. Okbagya hegek, At Yesus en madis edup agoda werek menda ako mberugu lagagirik, avyak ako sek okbagya dugwit asin wogogogi. \v 43 Wogugu lagagimu, it avakwa en Ala anye wisane hugu lagagwarik, “Wi!” yiluk, vok yagagwa. \s1 “Narusogom o,” yiluk, ambi inim yugeragagi wene \r (Mat 17:22-23; Mrk 9:30-32) \p Yesus yi ogagek ndi ogagek ovok ogarit lagya vaga, it avakwa ovok en, “Wi!” yiluk, vok yugu-sigik, Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, \v 44 “An wene yukheraliga yi, des erogo henaruk holes. An Ap At Endaklagagis yi, narupwak yiluk neyave vagogo ap wogirigya hagup.” \v 45 Yugeragagi ovara, it dibagatek welagagwa. Eke, wene andi, hwilago ovagak yugeragagima, yedok hegetek ovara, “Yukneregen ako andi, nggarogo yukneregen?” yiluk, enalon en aigwakma wegetek mbup yagagwa. \s1 “An iya, hat iya,” yiluk, wene alelo watugwa wene \r (Mat 18:1-5, Mrk 9:33-37) \p \v 46 Andi en, hivis Yesus ane welagwi menda en, “An iya hat iya,” yugu dugwit, wene alelo watugwa. \v 47 It enendawi umbutu dugwit, wene alelo watwis ako At Yesus yedok inugu lagagirik, avyak maduk ambi wogogo alilimu mendek okbaluk, \v 48 it ako yugirigya dugwit, “At ambi henanggelekma mondok sovalek agarik halok andi, at ap ombok adigat agarik. Anderogo atma, ap ambi an nane wokbaluk, at avyak yi, waliga halok andi, An at wokneraliga, eke, An wokneraliga halok andi, At lakbani wagagi ako waliga o,” yiluk, yugeragagi. \s1 “Hinim ogorek dek halok hit menda at,” yugeragagi wene \r (Mrk 9:38-40) \p \v 49 Yugirigya lagagimu, Yohanes en, “Nasin wai. Ap ambi nit ninim nelagwi dek ovara, aren Hat hinis vaga madis nggigilogo wibagya ninil hugu lagurik, ‘Moga’ yugugup,” yugogogi. \v 50 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “‘Moga,’ yugurubuk. It hinim ogorek dek halok andi, hit menda aro,” yugeragagi. \s1 Samaria menda en, “Yesus ninim dogobuk,” umbutugwa wene \p \v 51 Andi en, hivis At Yesus mbogot vaga wolok dagaup vage vanggo yi wagya lagagimu, Yesus o Yerusalem laup yiluk, endawi mondok mbuk agya lagagirik dugwit, \v 52 yonggo endak lakbisa lagagi lagu lagagwarik, at wagyama ake vipuk erogo baupwak yiluk, avakwa Samaria menda enamwa o desa andoma ambi nonggagagwa. \v 53 Nunggugu lagagwama, avakwa o Samaria menda en, Yesus o Yerusalem mondok laup imbitya yedok hugu lagagwarik, [enendawi weyak umbutu dugwit] “Yerusalem laup embetarikmu, ninim dogop nenanggon, laupwak,” umbutugwa.\f + \fr 9:53 \ft It \fk Samaria \ft menda andi it enombawi Yakuri menda ovara, it Yakuri menda nin en, ‘Hit nit menda dek,’ yiluk, yugu lagagwama, it Yakuri menda inim ogorek welagagwa. It Yakuri menda o Yerusalem samban ogari lagu lagagwa ovara, it Samaria menda en o Ndom Gerasim vaga samban ogagu lagagwa. Andi halok, ap Yakuri menda sup Samaria vaga Yerusalem lagu-selok, ‘Nenanggon,’ umbutu lagagwa.\f* \v 54 It anderogo umbutwi At ane welagwi menda Yakubus Yohanes iperen inigu lagagwarik, “Nenasin wai! Hali mbogot vaga en yevedogo iniri wambu warupwak yiluk, yuguruk ai?” \p \v 55 Yugugu lagagwama, ena endenogo biginugu dugwit, mbereragagi. \v 56 Mberirigya lagagirik, o adik ambima lagagwa. \s1 Yesus inim nagu dogop wene \r (Mat 8:19-22) \p \v 57 Sup vaga lagusim, ap ambi en Yesus yugugu dugwit, “Hat yi awi ndi awi nagu dogop imbita heyalok, an hat hinim at nagu dogosogon.” \p \v 58 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Yangge do andi, enawi yo masalekma homoma agarwik, eke, swa mbogot vaga nelagwi ako, enawi yo vaga valek agarwik, ovara, An Ap At Endaklagagis yi andi, nogo yiligama mondok dek,” yiluk, yugogogi. \p \v 59 Yugugu lagagirik, Yesus en ap adik ambi yugugu dugwit, “An hat hinim nagu dogosogom o,” yugogogi ovara, ap ako en, “Ai, nasin! Endak nasin wen sabaluk, hinim lasogom en, ‘Sek,’ yukniru.” \p \v 60 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “It avakwa Ala wene enendawima dek halok andi, nggorak ndatak at agarwik ako menda en enowa-enasin hambugu-selok, wen sabugu dogopwak yiluk, hekbisin. Hat andi, Ala en avakwa At avema dogop sup hutbagagi wene ako, yi awi ndi awi yugeregek nagu dogwen,” yugogogi. \p \v 61 Yugugu lagagimu, ap adik ambi en Yesus yugugu dugwit, “Nasin. Hat hinim nagu dogosogon imbiti ovara, lagiluk, endak nowa-nasin yugera lapim, ‘Sek,’ yukniru.” \p \v 62 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “It avakwa en an ninim nagu dogop yugu dugwit, enambokan biginugu-selok, Ala avema dugwit Ala eyavup ogarit lagya dogop meyan,” yiluk, yugeragagi.\f + \fr 9:62 \ft Wene andi, Ala eyavup sek ogarit lagusim ovara, wene adik ambi ari wagya halok musek lagya dugwit, Ala avema dogop andi meyan halok, yagagi.\f* \c 10 \s1 Yesus en ap eneyave 70 denogo lakbogogi wene \p \v 1 Andi en, hivis Nenasin Yesus en ap adik 70 denogo lakbugu dugwit, yi awi ndi awi o kota dombok laup imbitigirikmu akoma it enendak mberen hondok lakbogogi. \v 2 Lakbugu dugwit, “Enggen yugup wisane aga ovara, mbalisagwi menda eneyave horok ambukumat atma, at enggen yugup andok werek Ala ako en, enggen mbalisagwi menda lakbisaupwak yiluk, yugugu dogones. \p \v 3 Eke, hit andi, elales. Hit ndomba ovagak yi, avakwa yangge do ovagak werekma, enanggelekma lakbigigaliga. \v 4 Lakbigigaligama, henayoparip wonggalek inim, yerek-terek wokhirugu-selok yekhedamenda yum inim, henaropato ambi adik inim, andi wolok labuk heneyave adigat elales. Eke, suvaga lagu dugwit, it avakwa iniselok, heyaga wakbigik labuk. \p \v 5 Avakwa enamwa ambima nunggugu dogomundik, endak heyaga wakbugu dugwit, ‘Wa! Ala en adenggen ombok erogo henovaga okbugugu dogopwak o,’ yiluk, yugerano. \v 6 Ap enawi werek ako enendawi sek vaga, ‘Yi nit nenaswei aro,’ yiluk, wokhinipu-selok, adenggen enovaga bisamwi ako enovaga asogon. Eke ap ako enendawi weyak en wokhinivup enanggon umbutu-selok andi, adenggen enovaga bisamwi ako, enovaga asogonbuk sugulogo hit henovaga at okhedelok, wilitalo. \v 7 It avakwa en hit wokhinivup umbutu-selok, enamwa hinim andoma at dogop. It ap yavup ogasagwi yavup onggo waup sek atma, hinim dugwit, henagarom yi menda ndi menda menakhirugu-selok, andi nunggu dogop. Ya nogo yigik nda nogo yigik yagan nagu dogobuk. \p \v 8 Hit o kota ambima nunggumundikmu, heyaga warogo wokhinipu-selok, enagarom menakheramwi andi at nunggu dogop. \v 9 Eke, avakwa andoma aup warek iniselok, sek okbugu dugwit, ‘Ala avema bigigaup vage henadema vanggo yi waga o,’ yiluk, yugurugu dogop. \v 10 Eke, o kota ambima nunggumundikmu, it avakwa en wokhinipitek iniselok andi, weram sup ombok vaga wunggu dogomundik, yugurugu dugwit, \v 11 ‘Henovaga asogon ako andi, henovadombok, henelup arovovok yiluk, nit henamwa dugwit, ninisok vaga mupwak hondo yagas ako horogo bigelagwi. Ala avema bigigaup vage henadema vanggo yi waga, avyarat umbutu dogones,’ yiluk, yugerano. \v 12 O hivis avakwa enowak dilup hudi vaga it avakwa o Sodom endak welagagwa andi\f + \fr 10:12 \ft It ap \fk Sodom \ft menda andi, mondok weyak ogaguselok, Ala aninis en hali abya vaga enatigi. Kejadian 19 yokhanes.\f* horogat enasogon ovara, it ap o kota andoma menda ako andi, mondok iya erogo enasogon, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \s1 Yi awi ndi awi avyarat embetetek halok, yugeragagi wene \r (Mat 11:20-24) \p \v 13 Wene ambi iri dugwit, “Hit avakwa Korasim menda andi, anggin henovaga arugup! Eke hit avakwa Mbesaida menda andi, anggin henovaga arugup! Nggarogo ogarubuk menda henamwa ogagya neyagagup ako, an o Tirus Sidon andoma ogagatek. An ogagatek ovara, o Tirus Sidon andoma ogagya dukli en, it avakwa andoma menda en it weyak ogasagwi ako enasam helap. Enasam hugu dugwit, hora yiluk enayum weyak yikhidugwi, isaben enagap vaga wakhidugwi, ogaklip. \v 14 Anderogo atma, hivis enowak dilup agya vaga avakwa Tirus Sidon menda andi, we un horogat enasogon ovara, hit Korasim Mbesaida menda ako andi, mondok iya erogo henasogon. \v 15 Eke, hit avakwa Kaperenaum menda andi, ‘Nit mbogot vaga siyabininayogon,’ yiluk, yagalagwi yi? Mondok dek. It hambuluk landagwima yagamu andoma mbo womba bigigayogon, umbutu dogwes,” yiluk, yagagi \p \v 16 Iri lagagirik, At ane welagwi menda ambi yugirigya dugwit, “It avakwa hit henane hunggu-selok andi, An nane hulisagwi, hit hekbugugu iniselok andi, An hekbanunggwi, eke, iren An hekbanunggu-selok andi, At lakbani wagagi ako hekbelagwi aro,” yiluk, yugirigya lagagirik, lakbogogi. \s1 It ap 70 ako eneyami vaga wagagwa wene \p \v 17 Andi en, hivis it ap 70 lakbogogi ako enadenggen embetek eneyami vaga wagu dugwit, “Nenasin! Madis ogo Hat hinis vaga yugurugu niniselok, hunggu-sugup.” \p \v 18 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Hit madis avakwa enendawima en nggigilogo wibugu hinigik, An en at Sile o bigavok ogasiga ako ovagak mbogot vaga en anye dek agya dugwit wambu wigya hagagis. \v 19 Mbas avakwa enasiga inim, hagudi inim, hinisok vaga sovalogo bagwi, at hinim ndup ogorek ako anye dek erogo bagwi, ogagu dogovovok yiluk, An nawene yukhirigi. Nawene yukhirigima, weyak edup menda ambi henovaga asogon mondok dek aro. \v 20 Anderogo ovara, it madis henane hulisagwi ako vaga henendawi adenggen ombarubuk. Ata, hininis mbogot vaga eloma dirup mbalek agarik ako vaga henendawi adenggen umbutu dogones,” yiluk, yugeragagi. \s1 Endawi adenggen en Ala heyaga watigi wene \r (Mat 11:25-27; 13:16-17) \p \v 21 Ndugwis andi vaga Yesus endawima Averiniki en adenggen wisane okbagya lagagimu, Ala heyaga watya dugwit, “Wen-mbogot andok Hat Nasin wa yukhisiga. Hat ogarup yi ako, it ap enendawi werek inim, enendawi anggat inim, enelup agusao en, hwilak baluk, mariduk swi endago ovagak vagalogo yugeragaginma wa. Anderogo ogarup hendawi sek ombakluk ogagaginma, Nasin wa, yukhisiga o.” \p \v 22 Yugugu lagagirik, “An Nasin en yi menda ndi menda ovok erogo An nandok dogopwak yiluk, woknigas. Ala abut andi sa? It avakwa ininggut Nasin adigat elup agarik. Eke, Nasin andi sa? Andi, At abut An nelup agirik. Eke, abut An en it avakwa Nasin enelup arupwak yiluk, vagalogo yugeraup imbitya neyalok, it ogo, enelup asagwi,” yiluk, yugeragagi. \p \v 23 Yugirigya lagagirik, At ane welagwi menda il biginigu lagagirik, enadikmu yugirigya dugwit, “An ogarit lagya hit hinil neyalagwi ako, it avakwa hugu-selok, hit hinim henendawi adenggen erogo hugu dogosogom. \v 24 Andi, hit hinil helagwi ako, it o muk welagagwa Ala en yugirigya hegek yugeraliga menda navi-navi inim, it ap ombok-ombok ininis werek inim, it wisane en, ‘Helao dek ai,’ umbutu lagagwa ovara, ao halok, hegetek welagagwa. Eke, hit hulisagwi ako, iren, nenaruk ‘Hulup dek ai,’ umbutu lagagwa ovara, hunggitek welagagwa, yiluk, yukheraliga o,” yugeragagi. \s1 Ap Samaria menda aigwak abet en ap sek okbagagi wene \p \v 25 Andi en, hivis ndugwis ambi vaga ap Musa wene mamuleraliga menda ambi en Yesus avut mbaligiluk, wagya lagagirik, yugugu dugwit, “Ngguru wai. An mondok-mondok niluk dogogiluk, nggarogo ogarik?” \p \v 26 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Musa wene mbalek andi, nggarogo mbalek agarik? Hat hil nggarogo haliga?” \p \v 27 Yugugu lagagimu, ap ako en, “‘Heneyave henanye inim, henendawi henanggela inim, ovok at henasin Ala adigat henendawi hunik ogagu dogwes.’ Eke, ambi, ‘Hit heneyave henendawi hunik okhedelagwi ako hak, it hinim agipik ako anderogo at henendawi hunik oginipu dogwes, Ala wene anderogo mbalek agarik,’” yiluk, yugogogi. \p \v 28 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Sek yegen. Yegen ako ndatak ogagya heyalok, hiluk mondok-mondok dogogun.” \p \v 29 Yugugu lagagimu, ap ako, “An sek-sek,” nombarupwak yiluk, Yesus yugugu dugwit, “Eke, nendawi hunik oginivik en it ninim agirik andi sa?” \p \v 30 Yugugu lagagimu, At Yesus en wene wakhegek vaga at onggo yugugu dugwit, “Ap ambi Yakuri menda o Yerusalem en o Yeriko wombagagi. Wambigyama, ap enonggop welagwi menda en vagarogo ndun okbaluk, asum angge-angge ovok erogo ndiyanggu dugwit, eyave watu lagagwarik, andenam hambupwak yiluk, hekbaluk wunggugwa. \p \v 31 Wunggu-sigik, hivis ap imam ambi we ugun sup andi vaga lagya dugwit, ap warek ako higya lagagirik, hegek lagagi. \v 32 Lagya hegek, hivis ap Lewi\f + \fr 10:32 \ft Ap \fk Lewi \ft menda andi, Ala eyavup o Ala awi valekma ogagu lagagwa. It Ala ake vagago welagagwa. 1 Tawarikh 23:28-32 yokhanes.\f* menda ambi anderogo sup andi vaga ugun lagyama, ap watugwarikmu ari lagya dugwit, eyave warek andenam hegek, alilirup mbikit lagagi. \p \v 33 Lagya hegek, hivis ap Samaria menda ambi sup andi vaga wagagi. [It Samaria menda andi, it avakwa Iserael menda inim ogorek welagagwa.] Wagya dugwit, ap warek ako il hagagi. Il higya lagagirik, abwa ombakluk, \v 34 adema lagya lagagirik, agavelo libik-lobak erek ako hotbaluk, anggur amburup inim, amburup adik menda inim, eralogo heda makbagya lagagirik, eyave wogogo at anggom keledai vaga hora okbaluk avakwa nogo yilagwima hunogoma ba nonggagagi. Ba nunggwigya lagagirik, andoma aruwam welagagi. \p \v 35 Eke, hutun at ayoparip mbusi verak mberen wogogo ap nogo yilagwima awi werek ako wogugu dugwit, ‘Ap yi aruwam dogwen. Aruwam dugwit, wokhigis yi ako dek agya halok, hat hangge ambi lobalogo hunggu dogomi halok, an wagya dogomindik, avoloma wokhisogon,’ yugogogi,” yiluk, Yesus en ap Musa wene mbalek mamuleraliga menda ako yugogogi. \p \v 36 Yugugu lagagirik, “Ap henggam ako it avakwa inim dugwit, enendawi hunik ombasagwi ovagak ap onggop welagwi menda en watugwa ako, ap ambi sa en endawi hunik okbagagi embeten?” \p \v 37 Yugugu lagagimu, at ap Musa wene mbalek mamuleraliga menda ako en, “At ap aigwak abet en abwa ombakluk sek okbagagi ako aro.” Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hat andi, ndatak ogarit nagu dogwen,” yiluk, yugogogi. \s1 Maria Mareta bigisa lagagi wene \p \v 38 Yesus At ane welagwi menda inim lagu dugwit, o ambima nunggugu lagagwama, hwa ambi inis Mareta en Yesus at amwa nunggu warupwak yiluk, yugogogi. \v 39 Yugugu lagagimu, nonggagagirik werekma, hwa Mareta aot inis Maria ako, Yesus avema horaik dugwit, ane hunggigi ovara, \v 40 Mareta andi, Yesus ake yi walagek, ndi walagek aburuk ogagya lagagi. Ogarit lagya dugwit, Yesus adema lagya lagagirik, yugugu dugwit, “Nasin wai. Hat hake an nadigat ogagya dogopwak yiluk, naot hekbenanggarikmu Hat neyagetek agindik? Yonggatneyaupwak yiluk, yuguru!” \p \v 41 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Mareta, Mareta. Hat yi ogarup ndi ogarup adigat hendawi anggin dugwit, aburuk-mbaburuk ogarit lagya heyagi. \v 42 Ambiat mikbaluk, ogarup andi sek. Eke, hat haot Maria en sek ogarup mitarikmu, An, ‘Moga,’ yugisogon buk,” yiluk, yugogogi. \c 11 \s1 Samban ogarup mamuleragagi wene \r (Mat 6:9-13; 7:7-11) \p \v 1 Hivis ndugwis ambi vaga At Yesus ambima samban ogagagi. Ogagya lagagimu, At ane welagwi menda ambi en Yesus yugugu dugwit, “Nasin. Ap Yohanes en At ane welagwi menda samban ogarupwak yiluk, mamuleragagi ako hak nit samban ogaruguluk, Hat mamulneran.” \p \v 2 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hit samban ogagu dugwit, Ala yerogo yugugu dogones: \q1 ‘Nenasin! \q2 Hat hinis mondok adik denek agindikma, \q3 siyabagalagwi o. \q2 Nit Hat havema dogoguluk, okbininanok. \q2 \v 3 Nenagarom nunggu dogop o ninggi-nanggi woknirigya dogwen o. \q2 \v 4 It ap nit weyak erogo bininelagwi ako niren enomaduk dek erogo biselagwima, haren nit nenomaduk dek erogo bininggu dogwen o. \q2 Eke, weyak ogarupwak en yiluk, nenavut mbanggya hao en, nenaruwam dogwen o,’ \m yiluk, anderogo yugugu dogones,” yugeragagi. \p \v 5-6 Yugirigya lagagirik, At ane welagwi menda ako ambi inim yugirigya dugwit, “Ap hit menda ambi en nogo endawi mberen agya vaga at aswe ambi adema lagya dogomindik, yugugu dugwit, ‘Naswe wai. An naswe ambi o ambima lagya dugwit, bikneyagek waga ovara, erom wogorup mondok dekma, hat roti henggam wokniru o,’ yugugu halok, \v 7 at aswe amwa agarik ako en iri dugwit, ‘Nogo mondok agako agirikmu, an hane ngginggis yuknirubuk. Sup ovok lakhidigi. Eke, naburi ninim nogo yugusim, mendek yiluk wokhirup andi meyan,’ yiluk, anderogo yugisogon. \v 8 Andi, nogo mondok agako agagirikmu, wogorup anggon ombarisogon ovara, alon embetetek ane hunik adigat yugugu vaga at mendek yiluk, ‘Wokniru o,’ yugugu ako wogisogon buk embetep? Wogosogon aro, yiluk, yukheraliga. \p \v 9-10 Anderogo hak, an wene ambi yukherayogon. It avakwa en nggino yugugu-selok, wogirigya, belanggu-selok, havethedugwi, sogop vupuk ogagu-selok, sup hutbugu, ogasagwi. Ogasagwima, hiren Ala nggino yugugu dogop. Nggino yugugu hiniselok, aren wokherayogon. Sek menda at ovaga belanggu dogones. Belanggu hiniselok, at elola en havethedasogom. Sup vupuk ogagu dogones. Sup vupuk ogagu hiniselok, aren sup hurogo bigigayogon o. \p \v 11 Hit henabut ambi en, ‘Erom wokniru o,’ yukhirigya halok, helep wogorup embetep? ‘Ikan ambi wokniru o,’ yukhirigya halok, mbas edup menda wogorup embetep? \v 12 ‘Swa enggen ambi wokniru o,’ yukhirigya halok, hagudi wogorup embetep? \v 13 Dekma, hit ap weyak menda ovara, henaburi en nggino yukhirugu-selok, sek menda wogerelagwi ako ndatak, hit henasin mbogot vaga menda en, ‘Averiniki wokniru o,’ yugugu hiniselok, wokherayogon buk embetep? Avyarat wokherayogon aro,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus Mbelesebul inis vaga ogasiga yugogogwa wene \r (Mat 12:22-30; Mrk 3:20-27) \p \v 14 Hivis ndugwis ambi vaga Yesus en madis ambi ane dek okbisaliga menda ap endawima en nggigilogo wibagya lagagimu, wunggu hegek, ap ane dek ako ane werek agagi. Ane werek agya lagagimu, it avakwa en, “Wi!” yiluk, vok yagagwa. \v 15 Vok yagagwa ovara, it nin en yugu dugwit, “At Yesus andi, madis enasin Mbelesebul anye vaga en nggigilogo wibisaliga,” yagagwa. \v 16 Eke, it nin en At endawi avut mbalusogom, umbutu dugwit, “Mbogot vaga ninelup arup nenalon werek menda ambi ogaru o,” yiluk, at yugogogwa. \p \v 17 It enendawi umbutwi At Yesus yedok inugu lagagirik, it yugirigya dugwit, “Ap enowa ambi at avema agarwik inim ir-it ogokhedelok sak yugu-selok, at avema bisaligama anye dek asogon. Eke, o yapwi ambiat agarwik atma, ir-it ogokhedelok wunggu-selok, enawi andi um dogosogon. \p \v 18 Hiren yugu dugwit, ‘At madis Mbelesebul anye vaga nggigilogo wibisaliga o,’ yagalagwima, anen ‘At Sile en at avema menda inim ogokhedugu dugwit hoda wunggu-selok, at avema bisaligama andi, nggarogonggan anye dogop,’ yiluk, yukheraliga. \p \v 19 Eke, hiren An madis Mbelesebul yuknugu vaga madis nggigilogo wibisaliga yagalagwi ako, avyarat halok enda, hit henarwi en ogo madis nggigilogo wibisalagwi ako madis Mbelesebul en yugeraliga vaga wibiselap. Ovara dek. Hit henarwi en madis Mbelesebul yugirigya vaga nggigilogo wibiselagwi dek. Anderogo atma, hit henarwi en, henanggadi wakbigigasogom. \v 20 Anen Ala inggis anye vaga madis nggigilogo wibugu neyalok andi, Ala avema bigigaup vage henadema waga umbutu dogones. \p \v 21 Ap ambi anye werek en yegen mbagerek dugwit awi aruwam halok, at angge ugun andoma sek dogosogon. Angge sek dogosogon ovara, \v 22 ap adik ambi anye wisane en ap ako awi vaga miklari nunggigya dugwit, at eyave sovalogo bagya halok andi, ayegen-ndugudis ako vaga endawi vanggabaluk, dogomi ako ndiyalogo angge-angge ako amororo okbaluk, sumbureraliga. \p \v 23 It An ninim dambulik wagetek iniselok andi, ninim ogorek agarwik. Eke, An ninim homakbiselagwidek ako en haryogo wibisalagwi aro,” yiluk, yugeragagi. \s1 Madis edup agoda werek menda eyami vaga nunggu wandiga wene \r (Mat 12:43-45) \p \v 24 Yugirigya lagagirik, Yesus en ambi yugirigya dugwit, “Madis edup agoda werek menda ap endawima en wunggu lagarik, ‘Nggoma sat yanggal hedaik,’ yiluk, is adem dekma belalit naliga. Belalit naliga ovara sat yanggal hedaup dek halok, ‘Namwa wulu wagirikmu akoma neyami vaga nunggisogon,’ yiluk, \v 25 nunggigya dogomindik, o um ovara at wulu wagarikmu akoma mupwak horek nggarik-nggarek erek halok, \v 26 andi en, wunggu lagarik, at madis ako weyak ovara, madis mondok weyak dombok eneyave 7 homakbisiluk, woginiviluk eyami vaga nunggu wandiga. Nunggu wigya lagarik, akoma inim werekma, ap ako endak madis ambiat endawima werekma horogat sek welagagi ovara, hivis wisane erogo hobo-hobo ari nunggugu-selok, ap ako mondok evelela weyak at dogosogon,” yiluk, yugeragagi. \s1 Enendawi adenggen umbutu dogop wene \p \v 27 Wene andi yugirigya lagagimu, avakwa wisane homago enanggelekma en hwa ambi en ane ombok erogo Yesus yugugu dugwit, “Hwa eyak endakhitya lagagirik, agadyak wokhugu lagagi ako, endawi adenggen himbita dogosogon.” \p \v 28 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “At ako endawi adenggen imbita dogosogon ovara, it Ala wene des erogo hobaluk, ogarit lagu-selok andi, enendawi mondok adenggen wisane umbutu dogosogom,” yiluk, yugeragagi. \s1 “Ninelup arup menda ambi ogagya heyasogom,” yugogogwa wene \r (Mat 12:38-42) \p \v 29 Andi yugirigya lagagirik, it avakwa wisane homari wagek yugu-sigik, Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit avakwa o yogak agipik yi, hit weyak dombok ogarit lagu hinigis. ‘Hat avyarat mbogot vaga en Ala en lakbaga wagagi, nit ninelup arup menda ambi ogagya heyasogom,’ yiluk, yuknisagwi ovara, Anen adik ambi ogagya neyasogom buk. Ata, ap Yunus\f + \fr 11:29 \ft Ap \fk Yunus \ft at navi o endak erogo welagagi. At Yunus ako ikan aveta elola tiga hari welagagi. Welagagirikmu ikan en at iluk mbo-mbo ugogo weram mbikit ba winggigi. At ikan elola 3 hari welagagi hak, Yesus hambuluk lendagwima en 3 hari welagagirik iluk agagi.\f* ako en enelup arup menda ogagagi ako andi adigat ogagya neyagup. \v 30 At Yunus ako avakwa o Niniwe enelup agek welagagi ako hak, An Ap At Endaklagagis ako hit avakwa o yogak agipik yi, henelup agek agirik. \v 31 O endak, hwa ombok ambi at amwa o adumu selatan vikit en at ap Salomo endawi werek dugwit, wene hulisiga menda ako aruk huligiluk wagagi.\f + \fr 11:31 \fk Hwa ombok o selatan vikit en wagagi \ft ako, ap inis ombok Salomo endawi mondok werek ako en mbilape mamulnirupwak yiluk at amwa en o adumu 1,500 kilometer wagagi.\f* Wagagi ovara, at Salomo\f + \fr 11:31 \ft At \fk Salomo \ft ako andi, o muk ap inis ombok dugwit o Iserael vagago welagagi. At asin andi, Daut. Eke Salomo ako, endawi mondok werek wiligya lagagi.\f* andi, ap horogat welagagi, eke, At ambi yoma agarik yi andi, mondok ombok erogo agarik. At hwa ombok ako en ap horogat ane huligiluk wagagi ovara, hit andi, At ombok agarik ako ane hunggitek agipik. Anderogo atma, hivis avakwa enowak dilup hudi vaga at hwa ombok ako en mendek yiluk, hit yogak agipik yi yukhirigya dugwit, ‘An ap horogat Salomo ako ane hunggwigis ovara, hit en ap ombok yi ane hunggitek atma, henanggadi ares,’ yiluk, yukhirigya hagup. \p \v 32 At Yunus andi, ap maduk ovagak dugwit, avakwa o Niniwe menda Ala wene yugirigya lagagimu, it ovok erogo enasam helok, enomaduk mbo bagagwa. Mbo bagagwa ovara, at ambi yoma agarik yi andi, ap mondok ombok atma, wene yukheraliga ako hobaluk, henomaduk mbo baup sek hegek, henendawi mbuk agipik. Anderogo atma, hivis it avakwa enowak dilup hudi it o Niniwe menda ako en mendek yiluk, hit yogak agipik yi yukhurugu dugwit, ‘Nit ap maduk Yunus ako yuknirigya lagagimu, nenomaduk mbo bagagup ovara, hit ap ombok ane hunggitek atma, henanggadi ares,’ yiluk, yukhurugu inisasogom,” yiluk, yugeragagi. \s1 Heneyave o awia okbugugu dogop wene \r (Mat 5:15; 6:22-23) \p \v 33 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Avakwa en unda yevedogo baluk, mbedak avema a, sogolowak avema a, hwilak belagudek. Ata, yevedogo baluk, it avakwa sup nunggu wendagwi ako awia haupwak yiluk, winimen sigama belagwi. \p \v 34 Hit heneyave unda yevedek ovagak awia ako andi, hinil at. Hit hinil sek agipik halok, heneyave ovok erogo awia dogogup. Eke, hit hinil weyak werek halok andi, heneyave ovok erogo o hwiserek ovagak dogogup. \v 35 Andi halok, henendawima awia agarik ako dek agya dugwit, o hwiserek ovagak agya hao en, dibagu dogwes. \v 36 Hit heneyave venak vikit ambi o hwiserek ovagak dek ovok awia adigat agarik halok, unda awia yovalevet higya dugwit, heneyave awia erogo bigaliga hak, heneyave ovok awia erogo dogogup,” yiluk, yugeragagi. \s1 Musa wene mamulerelagwi menda inim, Parisi menda inim, ogagagwa wene \r (Mat 23:1-36; Mrk 12: 38-40) \p \v 37 Wene andi yugirigya lagagimu, ap Parisi menda ambi en, “Ninim erom naguluk, oma,” yiluk, Yesus yugogogi. Yugugu lagagimu, At Yesus ap ako amwa nunggwigya lagagirik, erom nagiluk, hora yagagi. \v 38 Erom nagiluk, At inggis adat vaga horekdek dugwit, we un hora yagagi ap Parisi ako il higya lagagirik, “Ap yi nggarogo ogasiga wi!” imbitigi.\f + \fr 11:38 \ft It Yakuri menda ako adat it enombawi ogagu lagagwa mamulik ogagu lagagwarikmu, ininggis adat vaga horekdek halok andi erom nenggetek wulugu lagagwa. Eke, sogolowak erom is nelagwi menda inim adat vaga hutu lagagwa. Kotor dek arupwak yiluk hutitek ovara, ‘Adat yi vaga ogagu niniselok, Ala en sek nenombarisogon,’ yiluk, hutu lagagwa.\f* \p \v 39 Ap Parisi ako imbitya lagagimu, At Nenasin Yesus ako en, “Hit ap Parisi menda en [Ala sek nenombarupwak yiluk,] henagas owak sogolowak inim, henowalup inim, agavelo weram adigat hurisagwi ovara hegek, henendawi ilim andi avakwa enangge ndiyalogo hedaup inim, yi weyak ndi weyak ogarup inim, henendawima wisane hobo-hobo erek agipik. \v 40 Hit ap wes ovagak yi! At Ala agavolo weram ogovak higitigi ako en enendawima inim ogovak higitigi dek yiluk yagalagwi? \v 41 Dek! Henendawima ilim en it ap ininggis dek wogorugu hiniselok andi, Ala en sek henombarisogon. \p \v 42 Hit Parisi menda yi, we un divu angga, hibi angga, erom angga, mbinde angga ako wogogo Ala ake sek belagwi ovara, hegek, avakwa enowak sek erogo dilisagwidek, eke, Ala hinim henendawi hunik ogasagwidek. Anderogo atma, anggin henovaga arugup! Wene adem ombok andi, ogagu dugwit, maridik-mariduk andi inim lobalogo ogarup sek atma, ogagu dogop. \p \v 43 Hit Parisi menda yi, it Yakuri samban ogasagwima akoma ap ombok-ombok hora yagalagwima hora yugwi, o vasat ogasagwima nit adigat vok yuknerapwak yiluk, nagwis, ogagu dogop henendawi hogop adigat ombasagwima, anggin henovaga arugup! \p \v 44 Avakwa enunggut inigik, hiren weyak ogarupwak yiluk, enendawi nomalisagwi atma, anggin henovaga arugup.” \p \v 45 Yugugu lagagimu, ap Musa wene mamuleraliga menda ambi en wene onggo Yesus yugugu dugwit, “Ngguru wai. It wiyiknom-weyaknom okbisaliga vaga nit ninim nenanggadi asiga.” \p \v 46 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Hit ap Musa wene mamulerelagwi menda ogo, Yakuri wene yugup yerogo ogarup nderogo ogarup wene anggin wisane menda avakwa yugeralagwi ako, avakwa enomado vaga ndan okbaluk, wene ako anggin adigat viyaliluk nagu-sigik, yonggarinisaup embetetek, hinil biginigik hoda wilisagwi atma, anggin henovaga arugup! \p \v 47-48 It navi-navi hit henombawi en enarogo bogogwa ako, hiren it enowak o wimu bagagwa akoma sek erogo wet ogasagwi. Enowak o wimu sek erogo wet ogasagwi ovara, it wene yagagwa ako ogasagwi dek atma, hit henombawi en navi-navi enatugwa ako andi, ‘Sek at ogagagwa’ yiluk, yugu hinigis. Anderogo atma, anggin henovaga arugup. \p \v 49 Anderogo yiluk, At yi menda ndi menda ovok ilup agarik Ala ako en iri dugwit, ‘Navi-navi inim, lakbigik menda inim, lakbisa wagya neyalok, hit Iserael menda en nin initwis, nin anggin enovaga bisaguluk enamusek lagwi, ogagu hinisayogon o,’ yiluk, yagagi. \v 50 Anderogo atma, o wen yi wakagagi hudi en lenak-lenak it ap navi-navi enamuya wombagagi ako hit avakwa o yogak agipik yi henovadombok, yiluk, henarisogon. \v 51 O muk Habel amuya wombagagi hudi en vivis ap Sakariya o Ala awi valekma Ala ake warogo hali hunisagwima ilim andoma amuya wombagagi hudi andi, ovok erogo andi hit yogak agipik yi henovadombok, yiluk, henarisogon, yukheraliga. \p \v 52 Hit Musa wene mamulerelagwi menda yi, yi wene ndi wene avakwa enelup agu sao en, sup kunci hit at hwilagogo vakbaluk werekma, anggin henovaga arugup! Nirat wene ninelup arup, embetetek dugwit, it nin enelup arup ombasagwi ako enelup agu sao en, sup ando mbabiselagwi,” yiluk, yugeragagi. \p \v 53-54 Yugirigya lagagirik, o andoma en wunggu lagagimu, it Musa wene mamulerelagwi menda inim, ap Parisi menda inim, o andi hudi en At ane yupum-ndupum yimi vaga yidilogo baluk, vagaruguluk, enaninis en aigwakma dirit-darit wugu lagagwa. \c 12 \s1 Enagavoval ogarit nagu-selok, yugeragagi wene \r (Mat 10:26-27) \p \v 1 It Musa wene mamulerelagwi menda inim, ap Parisi menda inim, Yesus vagaruguluk, enaninis en aigwakma dirit-darit wugu-sigik, it avakwa eneyave wisane ininggis dinggilup meyan homakbaluk, hobo-hobo en enovaga sep yagan lagagwa. Sep yagan lagu-sigik, At Yesus en At ane welagwi menda enendak yugirigya dugwit, “It ap Parisi ako en enendawi enagavoval amulisagwi yukherelagwi. Enagavoval amulisagwi yukheralagwi ako andi ragi roti virisiga menda hak. Ragi ako, horok maduk atma yedok helagwi dek ovara, andi vaga roti ombok vikbaluk sigam helagwi. Anderogo hak, it enagavoval amulisagwi yukheralagwi ako andi, wene andi menda wugu hisao, suwam watu dogones. \p \v 2 Yi wene ndi wene enendawima sovalek agarik halok andi sigam agya, eke yi ogagwi ndi ogagwi hwilago agarik halok andi vagalagya, ogarisogon o. \v 3 Anderogoma, hit o hwiserekma dugwit, yugu lagagup ako o awia vaga yugu hunggwis, eke, umwa ilim andoma dugwit, wene madi ngguruk yugu lagagup ako, o selekma winimen andoma en hum-naik vaga vagalagya, ogagya hagup,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ala halok, nenalon umbutu dogop wene \r (Mat 10:28-31) \p \v 4 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Ai naswei. An wene ambi yukherayogon. Avakwa en henagavelo adigat henasagwi ako andi, henalon ombarubuk. Henakbaluk, nggarogo okbigigaup embetep? Dek aro. \p \v 5 Hit henalon ombasagwi ako andi, An hurimbis yukherayogon. At henagavelo mondok henakbaluk, hali abya wuluk-herek yagaligama lakbigigaup andok ako andi, henalon umbutu dogones. At mondok henalon umbutu dogones o, yiluk, yukheraliga. \v 6 Yoparip mariduk mberen vaga swa wudue 5 eneyave dambup erogo hunisagwi ako dek a? Onggo maduk at hunisagwi ovara, At Ala en swa ambiat ambi mondok inggut asigadek. \v 7 Hiniris ogo ovok erogo At Ala inggis dinggilik agarik. Anderogoma, swa mariduk eneyave wisane dambulogo at endawi hunik horogat agarik ovara, hit ako andi, At endawi hunik ombok erogo henombasigama, henalon umbutu dogobuk,” yugeragagi. \s1 “Yesus andi Nenasin aro,” yiluk, vaganggu dogop wene \r (Mat 10:32-33; 12:32; 10:10-20) \p \v 8 Wene yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hiren avakwa inivaga, ‘Yesus andi Nenasin aro,’ yiluk, vaganggu hiniselok, An Ap At Endaklagagis ako en it Ala yonggo lakbisa wandiga menda malaikat ako inivaga, ‘It avakwa yi, an narwi aro,’ yiluk, yisogon. \v 9 Eke, hit avakwa inivaga, ‘Yesus andi, nininggut,’ yugu hiniselok andi, an ogo, it Ala yonggo lakbisa wandiga menda malaikat ako inivaga, ‘It avakwa andi, An ninggut o,’ yiluk, iri neyagup, yiluk, yukheraliga. \p \v 10 An Ap At Endaklagagis ako enane wiyiknom-weyaknom erogo banunggu-selok, enomaduk andi, Ala en dek erogo bisayogon ovara, Averiniki wiyiknom-weyaknom erogo bagu-selok andi, enomaduk andi, Ala en dek erogo bisayogon mondok dek aro. \p \v 11 It avakwa Yakuri samban ogasagwima homago inim, it ap ininis werek inim, it ap ombok-ombok inim, enadema wokhiniviluk bigiga lagu-selok, henendawi anggin dugwit, ‘Nenagap wendakhedaup yiluk, wene ngga yugerami?’ yiluk, henendawi wenggelubuk. \v 12 Andi hudi wene yugeraup yiluk, Averiniki en, ‘Anderogo yugeran o,’ yiluk, yukhirigya hagup,” yugeragagi. \s1 Ap inggi werek ovara endawi wes ovagak yugeragagi wene \p \v 13 Yugirigya lagagimu, it avakwa wisane homago ako ambi en Yesus yugugu dugwit, “Ngguru wai. An nowa en nasin eyase nin higirogo woknirupwak yiluk, yuguru.” \p \v 14 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Avyak! Henowak dilogo heneyase sumbukheraupwak yiluk, an at denogo baninggigi embeten?” \v 15 Yugugu lagagirik, Yesus en avakwa yugirigya dugwit, “Angge wisane agarik ako vaga hiniluk dogosogom dekma, ap enangge hogop-hogop umbutu hinisao en, henendawi suwam watu dugwit, dibagu dogwes,” yugeragagi. \p \v 16 Yugirigya lagagirik, wene wakhegek yugirigya dugwit, “Ap inggi werek ambi en awi-angge wen mudis vaga yagagirikmu, enggen yugup wisane agagi. \v 17 Enggen yugup wisane agya lagagimu, endawi imbita dugwit, ‘Yagagis enggen yugup mbalek baup o dekma, nggarogo ogarik?’ \p \v 18 Imbitya lagagirik, ‘Yerogo ogasogon. An o maduk yi, masalogo bagya dogomindik, o ombok erogo vabaluk, nangge inim, yagagis enggen yugup ako inim, andoma ba nunggigya dogosogon. \v 19 Ba nunggigya dogomindik, nangge wisane wonggalek agarik ako ninggya neyagek yi tahun ndi tahun ogarupwak yiluk, yogak sat yanggal hedigya dugwit, erom ninggya, amburup ninggya, enda adigat yagan lagya, ogagya dogosogon, yiluk, nendawi dibaluk ogasogon o,’ yagagi. \p \v 20 Yagagi ovara, At Ala en, at ap ako yugugu dugwit, ‘Hat ap wes yi, wai! Yogak o hup yi vaga hat henendawi An wa warisogonma, hat vipuk erogo bagen ako hivis sa en andok arisogon embeten?’ yiluk, yugisogon. \p \v 21 Anderogo atma, it avakwa enangge wen vaga menda adigat wisane okhidugu dugwit ovara, enangge eyave mbogot vaga menda okhedegetek iniselok, at ap andi ndatak aro,” yiluk, yugeragagi. \s1 “Henendawi anggin dogobuk,” yugeragagi wene \r (Mat 6:25-34) \p \v 22 Yugirigya lagagirik, Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Niniluk dogop yiluk, nenagarom nano namwi? Eke, neneyave vaga nenayum nano yikhedamwi? yiluk, henendawi umbutu dugwit, henendawi anggin dogobuk, yiluk, yukheraliga. \v 23 Nelagwi menda andi, horogat ovara, hiniluk dogop andi, iya. Eke, yikhedelagwi menda andi, horogat ovara, heneyave ako andi, iya aro. \v 24 Swa ngguragas ogasagwi ako dibas. Awi yakhidugwi, enggen mbanggwis, andi ogasagudek. Eke, o ndanggi enggen mbalogo beta nunggwisagwima ogo, dek adigat ovara, at Ala en enagarom wogeraliga. Swa andi, at endawi hunik horogat hegek, Ala en enagarom wogeraliga ovara, hit andi, at endawi mondok hunik atma, wokherayogon dek ombasagwi? Wokherayogon aro. \p \v 25 Hit ambi hambup vanggo yi wagya hegek, ‘Niluk ambukumat inim dukluk, hambup sek ai,’ yiluk, henendawi anggin wenggelit lagwi vaga ndatak okbugugu hagup embetep? Dek. \v 26 Henendawi anggin wenggelit lagwi vaga ambukumat dukluk hambup okbigigaup meyan atma, henagarom naup inim, henasum yikhedaup inim, henendawi anggin wenggelek dogobuk. \p \v 27 Yo hundumbuk mot inggya lagarik, agare enggen yiliga ako dibas. Salomo ap mondok ombok yum pakian sek adigat yirik halok, avakwa en, ‘Wi,’ yiluk, vok yugu lagagwa ako ovara, at horogat o. Yo hundumbuk agare enggen halok andi, yavup ogagya, digi danggya, ogasigadek ovara, Ala en unde watya hegek, agare enggen mondok segedok yiligama yiluk, yukheraliga. \v 28 Yo-angga heda-angga weram yogak mudi-mudis inggya, heveret sakni bagu-selok, hali ninggya, ogasiga ovara, At Ala en elese sek erogo baligama, aren yo-angga ako maduk okbagya, eke, hit avakwa Ala horogat avyarat ombasagwi menda yi, hit mondok iya dombok heneyaga dogosogon buk embetep? \p \v 29 Anderogoma, ‘Nenagarom-nenagas nano namwi?’ yiluk, henendawi wenggelit lendagwi andi, moga. Henendawi anggin dogobuk. \v 30 It avakwa weram menda ako en, andi menda ovok erogo belalit nelagwi ovara, hit andi, ‘Nit andi menda dek,’ yiluk, hogop ombasagwi ako At henasin elup agarik. \v 31 Hiren ‘An Ala avema dogop, ai,’ ombakluk, endak musek lagu hiniselok, vivis andi menda ovok erogo ovaga dulogo wokhirigya hagup,” yiluk, yugeragagi. \s1 Enangge wonggalogo mbogot vaga batugu dogop wene \r (Mat 6:19-21) \p \v 32 Yugirigya lagagirik, At Yesus en, “Naburi wai! Ala en hit at avema dogop imbitigi ako, sek menda dikduk erogo okbigigaup endawi sek imbitigirikmu, henalon habuk. \v 33 Henangge vaga onggo hunggu dogomundik, ap ininggis dek halok, yoparip wogoranes. It ap enonggop en wa nunggugwi, hudu-hudup libilit nunggwigya, ogasigadekma mbogot vaga andoma henangge eyave sek, dek arup dek ako menda yidik dogopwak yiluk, yum awi libik yagaliga dek ako menda yikhidugu dogones. \p \v 34 Henangge wonggalek werekma, henendawi ogo, andoma at dogosogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ala ayeloman halok dikduk erek dogop wene \p \v 35 Wene ambi yugirigya dugwit, “Henayum, henamboranis nggitik-nggetok yirik dugwit, hininggimu unda mondok yevedek dikduk erek dogones. \v 36 Ap hwa hidigyama isogo isagusim akoma en ap ombok amwa sup vupuk ogari wagya hao en, ayelomani en mbikit sup huthaguluk, sokhelagwi hak dogones. \v 37 Enasin en ayelomani ako iniluk dugwit, suwam watusim isa wagya halok, adenggen enombarisogon. Suwam watusim isa wagya halok, asin en asum nggolabaluk, at ayelomani isogo naupwak yiluk, ambekma horabisiluk, enake ogagya dogosogon, yiluk, avyarat yukheraliga. \v 38 O hup agako vaga warimi a, o yanggo irisim warimi a, wagya dogomindik, ayeloman anderogo iniselok, adenggen enombarisogon o. \p \v 39 Hit dibas! At ap awi werek en, ap onggop waliga menda ako mo il andi vaga wasogon, elup aklip en, ‘Sup lakbaluk, nangge onggop wa nunggu wagu sao en,’ yiluk, nogo yigitek mondok-mondok suwam watya duklip. \v 40 Anderogo hak, An Ap At Endaklagagis ako mo il andi vaga warup nembetetekma hinigik, wasogonma, hit ogo mondok dikduk okbaluk, dogones o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap ambi ugun-ugun ogasiga, ap ambi dikduk ogasiga wene \r (Mat 24:45-51) \p \v 41 Yugirigya lagagimu, Peterus en Yesus yugugu dugwit, “Nasin wai. Wene wakhegek yukneregen yi andi, nit adigat yukneregen a, ata it avakwa ovok erogo yugeregen a?” \p \v 42 Yugugu lagagimu, At Nenasin Yesus en, “Andi halok, Ap ombok ayeloman ambi endawi werek yavup dikduk ogagya halok andi, at asin ap ombok ako en at ayelomani nin andi yugirigya dogopwak yiluk, mondok okbagagi. Mondok okbaluk, winggigi. Wunggu hegek, ayeloman ako en, it nin ako enagarom wogeraup agya halok, enagarom des erogo wogeragagi. \v 43 Vivis it enasin ako wagya dugwit, at ayeloman ambi ako anderogo dikduk ogagya halok, asin ako endawi adenggen ombarisogon. \v 44 Asin en ayeloman ako anderogo ogagyama adema wagya halok, angge-angge ovok erogo aruwam dogopwak yiluk, mendok okbayogon, yiluk, avyarat yukheraliga. \v 45 Eke, ayeloman ako en endawima imbitya dugwit, ‘An nasin arabu dukluk wasogon ai,’ yiluk, at asin ayelomani nin ap inim akwa inim yo yawi enatya, yi menda ndi menda ugun nenggek adigat lagya, amburup nenek oginivisiga menda ninggya dugwit, nenek ogarit lagya, ogarit lagya halok andi, nggarogo oklarup ombasagwi? \p \v 46 Ayeloman ako en, ‘Nasin ndugwis andi vaga wasogon,’ eke, ‘Mo il andi vaga wasogon,’ embetetek ugun inggutmu at asin ako wagya dogomindik, ayeloman ako eyave libik-lobak erogo it ap avyarat ombasagwidek menda bisaligama akoma at lakbayogon. \p \v 47 Ap ayeloman ambi asin ogarup ombasiga ako elup ovara, dikduk okbaluk, ogagetek halok, yo yawi vaga hegek-kegek watya hagup. \v 48 Eke, ayeloman ambi asin ogarup ombasiga ako inggut dugwit, weyak ogarimi vaga onggo yo yawi warup ovara, horogat watya hagup. Ala en ombok erogo wokhirigya dogomindik, hivis, ‘Ombok erogo wokheragagis ako vaga, ombok erogo ogagagup a dek a?’ yiluk, yukhirigya, eke, vagago dogovovok yiluk, ombok erogo hininggimu bigigya dogomindik, hivis evenuk, ‘Ombok erogo hininggimu begegis ako vaga, iya erogo ogagagup a dek a?’ yiluk, yukhirigya, ogagya hagup o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ogorogo bisagiluk wagagi wene \r (Mat 10:34-36) \p \v 49 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Anen o wen vaga yoma ovok erogo hali bagiluk wagagisma, mbikit hali abya bagibuk, ai, ombasiga. \v 50 Avakwa ima wombabiselagwi hak an anggin-mbanggin okbanup yiluk agirik ovara, wotok erogo okbanup hudi aoma, nendawi mondok anggin dombok okneraliga. \v 51 It avakwa o wen vaga yoma enendawi ugun adenggen erogo dambubisagiluk, wambu wagagis embetep? Dek. Ogorogo bisagiluk, wambu wagagis o, yiluk, yukheraliga. \p \v 52 Yogak en ap ambi aburi 5 halok, henggam en mberen inim ogorek, eke, mberen en henggam inim ogorek, inisagup. \v 53 Inim ogorek dugwit, asin en abut inim ogorek, abut en asin inim ogorek, isa en eyak inim ogorek, eyak en isa inim ogorek, ombak en, abut inim ogorek, abut en, ombak inim ogorek, inisagup,” yugeragagi. \s1 O elese agya vaga dibaup wene \r (Mat 16:2-3) \p \v 54 Yugirigya lagagirik, Yesus en it avakwa wisane yugirigya dugwit, “O Iserael yoma hena mo il huruk yi landigama barat vikit en daga wagya halok, ‘Wi! Andi musu nagiluk, ogasiga ai,’ yigipikmu, musu naliga. \v 55 Eke, havut o selatan vikit en warit wagya halok, ‘Wi! Heveret o hivi asogon higi,’ yigipikmu, heveret hivi at asiga. \v 56 Wen-mbogot elese dibaluk, ‘Andi anderogo asogon higi o,’ yiluk, hinilup ovara, yogak yi hudi vaga arup ako hit nggarogo yiluk dibagatek, ‘Wi! Ala anderogo ogasiga higi,’ yiluk, yegetek at agipik? Hit henagavoval at ovagak yagalagwi yi!” yiluk, yugeragagi. \s1 Inim ogorek halok, hodo erogo dambunggu dogop wene \r (Mat 5:25-26) \p \v 57 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “‘Sek ogarup yi at higi,’ yiluk, henadik-henadik dibaup sek hegek ovara, nano yiluk sek ogarup dibagatek agipik? \v 58 Ap hinim ogorek ako hinim at ap enowak dilisiga menda adema lamwi halok, sup vaga ao hinim lagu dugwit, hodo erogo vagalogo hinim henendawi dambulhedaup. Dek halok, at hinim ogorek en likhiniviluk ap owak dilisiga menda adema bigigya lagya, andi en, ap enowak dilisiga menda en ap ayegen werek adema bigigya lagya, andi en, ap ayegen werek ako en ap heda marogo mabiselagwima mabugugu, ogagu sao en, sup vaga ao hinim nagu dugwit, hodo erogo vagalogo hinim henendawi dambulhedaup. \v 59 Heda marogo mabiselagwima mabugugu-selok, at hinim ogorek agarik ako en, ‘Onggo anderogo baup,’ yiluk, yukheragagi ako mondok ovok erogo bagetek hegek, andoma en wibigigasogom mondok dek aro, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \c 13 \s1 Enomaduk mbo bagetek halok dek okbisaup wene \p \v 1 O andi hudi avakwa nin en, “Avakwa Nggaliliya menda en Ala ake warogo hali bagusim, ap Gubernor Pilatus en enetas,” yiluk, Yesus yuguri lagagwa. \v 2 Yuguri lagu lagagwama, At Yesus en, “It ap Nggaliliya menda nin enomaduk horogat halok, hekbugu, eke, it enetas andi, enomaduk wisane ogagu lagaorikmu, anderogo enatya, ogaga embetep? \p \v 3 Mondok dek o. It enomaduk andi it nin ndatak welagao. Anderogo ovara, hit weyak ogasagwi ako henasam helok, mbo bagetek hiniselok, hit ogo, anderogo dek okbugugu hagup, yiluk, yukheraliga. \v 4 O Siloam o adup valek ndun iri dugwit, it ap 18 hudi sopalinipigi ako andi, it avakwa ugun Yerusalem agarwikmu andi, weyak ogagatek enomaduk horogat inigik, eke, it sopalinipigi andi, enomaduk wisane erogo ogagagwarikmu, sopalinipigi embetep? \v 5 Mondok dek. It enomaduk ndatak aro. Anderogo ovara, hit weyak ogasagwi ako henasam helok, mbo bagetek hiniselok, hit ogo, anderogo at dek okbugugu hagup, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \s1 Yo widis enggen yigitek halok, wakhegek yugeragagi wene \p \v 6 Yugirigya lagagirik, wene wakhegek yi, yugirigya dugwit, “Ap ambi eyavupmu, yo widis ambi yago welagagi. Welagagirikmu, enggen yugup mbaligiluk, bikhelagagi ovara, enggen yugup dek adigat higya lagagi. \v 7 Enggen yugup dek adigat higya lagagirik, at ayeloman eyavup ogasiga ako yugugu dugwit, ‘Yo widis yi ako enggen yugup mbaligiluk, bikha wagek ogagya neyagek, 3 tahun ogagagi ovara, enggen yugup dek adigatma, wen enam warogo dogogwi en, murogo bain.’ \p \v 8 Yugugu lagagimu, at ayeloman ako en, ‘Nasin! Tahun yi vaga anen va yugu, adem mogot mbanggya, ogarup imbitirikmu, hekbaup. \v 9 Eke, tahun yi okbaluk, ambi agya vaga enggen yugu halok andi sek. Eke, enggen yugu dek halok andi, murogo banok o,’ yiluk, yugogogi o,” yugeragagi. \s1 Yakuri samban ogasagwi vaga hwa ambi sek ogagagi wene \p \v 10 Andi en, hivis At Yesus it Yakuri samban ogasagwi vaga it samban ogasagwima ambi wene mamulirigyama, \v 11 hwa ambi madis endawima nunggwigya lagagirik, aup edup hegek, tahun 18 ogagagima, ambor hedalek atmamendek yup meyan at welagagi. \p \v 12 Meyan at werekma, At Yesus en hwa ako il higya lagagirik, yanggup yugogogi wagya lagagimu, yugugu dugwit, “Hwa yi wai! Edup ako mondok dek okbagagi o,” yiluk, \v 13 inggis ao vakbagya hegek, hwa ako ambor edup akodek agya lagagimu mendek yiluk, Ala inis siyabagagi. \p \v 14 Andi ogagya lagagimu, ap Yakuri samban ogasagwima enasin ako it samban ogagwi vaga Yesus en hwa ako sek ogagya higya lagagirik, aninis en avakwa yugirigya dugwit, “Yavup ogarup yiluk ndugwis 6 hudi denek werekma, ndugwis 6 hudi denek andi vaga ugun edup sek okbigigaup yiluk, wagu dogop andi sek. Eke, nit samban ogasagwi yi vaga wagek yup andi dek.” \p \v 15 Yugirigya lagagimu, Nenasin Yesus ako en at yugugu dugwit, “Hit avakwa henendawi henagavoval ovagak yugerelagwi yi wai! Hit ovok samban ogasagwi vaga henanggom sapi a, henanggom keledai a, davoma larikmu, is naupwak yiluk, sogop hurugo baluk woginiviluk landagwi ako dek? \v 16 Eke, andi halok, Averaham ombao hwa yi, Sile en heda marogo vagogo welagagi hegek, 18 tahun ogagagirikmu, hit samban ogasagwi vaga heda visilogo hekbaup andi, moga atma yiluk, yagalagwi? Heda visilogo hekbaup andi, sek at.” \p \v 17 Andi yugeragagi vaga at inim ogorek welagagwa ako enanggadi erogo bogogi ovara, it avakwa nin en At Yesus eve iya nggarogo ogarubuk menda ogarit lagya lagagi ako vaga enadenggen umbutu lagagwa. \s1 Vudok enggen vaga wakhegek yugeragagi wene \r (Mat 13:31-32; Mrk 4:30-32) \p \v 18 Andi, At Yesus en, “Ala avema bisaup ako andi, nano ndatak? Eke, nano vaga wakhaik? \v 19 Dek. Ala avema bigigaup ako andi, ap ambi vudok enggen yatya lagagimu, oklagagi hak. Vudok enggen yatya lagagimu, avuduk ingga dugwit, yo ako ombok agagi. Ombok agya lagagarik, abwak vaga yi swa ndi swa mbogot vaga nelagwi menda enawi valheda nunggugu lagagwa o,” yugeragagi. \s1 Ragi roti virisiga menda wakhegek yugeragagi wene \r (Mat 13:33) \p \v 20 Andi yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Ala en avakwa at avema bugu lagagimu eneyave wisane wigalarup ako nano vaga wakhaik? \v 21 Avakwa Ala avema ako andi, ragi roti virisiga menda ovagak. Andi, hwa ambi en \tl ragi \tl*\tl roti \tl*virisiga menda ako horok maduk at \tl tepung \tl*wisane inim hudilogo wombabaluk, ragi roti virisiga menda ako menda inim muduk-medak ogagya halok, ovok erogo virisiga o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Sup maduk vaga nunggup wene \r (Mat 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Andi en, At Yesus ako o Yerusalem lagya dugwit, o kota ombokma inim, o madukma inim, ambima nonggegek ogarit lagya dugwit, wene mamuleregek lagya lagagi. \v 23 Lagyama, ap ambi en, “Nasin wai! Avakwa ovok erogo enagap wendarimi a, ata ambitap adigat enagap wendarimi a?” \p Yugugu lagagimu, At Yesus en it yugirigya dugwit, \v 24 “Sup maduk vaga nunggup yiluk, dil watu dogones. It avakwa wisane nunggup yiluk, ogarugup ovara, meyan at hagup o, yiluk, yukheraliga. \v 25 At awi werek ako en mendek yiluk, sup latya dogomima, hit weram sup vupuk ogagu dugwit, ‘Nasin! Sup hut neran,’ yugurugup ovara, Aren, ‘Hit ap nggoma en wagep? Hit An ninggut,’ yukheragwi. Yukhirigya halok, \v 26 hiren At yugugu dugwit, ‘Dek. Isogo ninim nunggu lagyo ako. Dek. Ninawi mbumbumu wene mamulnirigya lagen ako o,’ At yugurugup ovara, \v 27 Aren, ‘Hit nggoma en wagep? Hit An ninggut. Hit weyak ogasagwi yi, hodo wilitales o,’ yiluk \v 28 weram wikbigigagwi. Weram wibigigamindikmu, andoma dugwit, ap Averaham o, Isak o, Yakup o, eke, it ap Ala en yugirigya hegek yugeralagwi menda navi-navi ovok erogo Ala avema agarwik inugu dogogupik, henaninis en yup yagwi, henaik nggidit-nggidit yugwi, ogagu dogogup o. \p \v 29 It avakwa o weram en o mo daga wandiga venak-venak vikit en, o mo huruk yagaligama vikit en, Ala avema bisaligama isogo naguluk, homari warugup. \v 30 Homari wagu dogogupik, it ap hivis agarwik ako andi, nin enendak agwi, eke, enendak agarwik ako andi, nin hivis agwi, ogagu inisagup,” yugeragagi. \s1 Avakwa o Yerusalem menda enabwa imbitigi wene \r (Mat 23:37-39) \p \v 31 O andi hudi vaga, it ap Parisi menda nin en Yesus adema lagu lagagwarik, At yugugu dugwit, “Ap Herodes harup imbitama, yoma en hodo erogo wilin.” \p \v 32 Yugugu lagagwama, Yesus en, “At ap yangge do ovagak andi, wene yi yuguri elales: An yogak inim, heveret inim, madis ap enendawima agarwik halok, nggigilogo wibugu, aup edup halok, sek okbugu, ogagya dogomindik, ndugwis mberen dukluk ndugwis ambi vaga An ogarigiluk wagagis ako andi, mondok wotok erogo ogasogon. \v 33 Anderogo ovara, ap navi ambi o hunogoma en hambup meyan, o Yerusalem adigat hambup sek atma, yogak inim, heveret inim, dogovit inim, An andoma lagya dogosogon aro. \p \v 34 Ai! Yerusalem, Yerusalem! It ap navi-navi ako initwis, ap Ala en yonggo henadema lakbisa wagagi andi, helep vaga initwis, ogasagwi menda atma ai! Swa ayam isa en eyagi alup amik avema sovalbisiluk agarik hak, anen hit heneyagi anderogo at wonggalogo bisaup ndugerek-ndagarek imbita lagagis ovara, hiren, ‘Nenanggon,’ umbutu lagagupmu, ai! \v 35 Hit Yerusalem menda hit henawi yoma Ala en hekbigigamima, hit hinil nggale yusogom. Hiren, ‘Nenasin Ala en lakba waga yi, inis siyabasogom o,’ yiluk, yegetek hegek, hinil mondok neyagetek dogogup o, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \c 14 \s1 Ap inggis-isok virik sek okbagagi wene \p \v 1 Hivis it Yakuri samban ogasagwi ambi vaga At Yesus en erom naguluk ap Parisi enasin ambi amwa nonggagagirikmu, avakwa en at inil vurek welagagwa. \v 2 Inil vurek inigik, ap ambi edup inggis-isok virik Yesus adema werekma, \v 3 At Yesus en Musa wene mamulerelagwi menda inim, it Parisi menda inim, yugirigya dugwit, “Yakuri samban ogasagwi vaga avakwa sek oginivup andi, sek a, weyak a? Ala wene yugup Musa dirup mbanggigi ako vaga bikhugu dugwit nggarek helagwi?” \p \v 4 Yugirigya lagagimu, it ovok erogo enane mondok dek mbup yagagwa. Mbup yugu lagagwama, At Yesus en ap ako inggis vagogo sek okbagya lagagirik, lakbalagagi. \p \v 5 Lakbalagagi lagya hegek, At Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit samban ogasagwi vaga hit ambi henabut a, henanggom sapi a, wen bavulikmu is yanggadekma nggedek wambigya halok, hit mbikit vagogo badaga warup sek a, weyak a?” \v 6 Yugirigya lagagimu, enane onggo yugurup meyan agya lagagimu, mbup yagagwa. \s1 Enendawi sovalek dugwit, enaganiya isagu dogop wene \p \v 7 At Yesus ap Parisi amwa erom nunggu dugwit, it avakwa erom naup enayonggo bagagi ako, At Yesus en it ap ombok hora yagalagwima adigat hora yi wagwi inugu lagagirik, wene wakhegek yugirigya dugwit, \v 8 “Ap hwa hidigya dugwit, isogo naguluk, henayonggo bagya halok, ako lagu dogomundik, ap ombok hora yagalagwima andoma hora yubuk. Hit ap horogatma, eke, ap ambi mondok ombok ayonggo bamindikmu wagya halok, \v 9 at hinim henayonggo bamindikmu ako en hit yukhera wagya dugwit, ‘Avyak! Ap yi, hit henaveloma hora yipim hit witlares,’ yukhirigya halok, henanggadi embetek ap ugun hora yagalagwima hora yi laup agya hao en, ap ombok hora yagalagwima hora yubuk. \p \v 10 Henayonggo bagya halok, ako lagu dogomundik, ap ugun hora yagalagwima andoma hora yup. Horaik werekma, at henayonggo bami ako en hit yukhera wagya dugwit, ‘Nowa-nasin. Hit ap ombok hora yagalagwima yoma hora yi omanes,’ yukhirigya halok, it avakwa ovok erogo erom naup hinim agarwik ako inivaga hit siyalek at hinisaupwak, ap ugun hora yagalagwima andoma hora yugu dogop. \v 11 Hit henendawi siyabatugu hiniselok, sovabugugu, eke, henendawi sovabatugu hiniselok, siyabugugu, ogagya hagup,” yiluk, yugeragagi. \p \v 12 Yugirigya lagagirik, Yesus en ap at ayonggo bagagi ako yugugu dugwit, “Hat isogo isagya dugwit halok, hinim hendawi hunik agindik inim, haswei inim, howa-haot inim, ininggis werek hat hinim agindik inim, it enadigat enayonggo bagya dogobuk. It enadigat enayonggo bagya heyalok, hivis it anderogo isogo isagu dugwit, onggo-onggo hat hayonggo bagu sao en, it enadigat enayonggo bagya dogobuk. \v 13 Ata, isogo isagya dugwit, ininggis dek halok, inisok venak weyak-venak weyak halok, enerambo weyak halok, inil mbuk halok, enayonggo bagya dogop. \v 14 Enayonggo bagya heyalok andi, hendawi adenggen wisane hayogon. Eke, iren onggo wokhirup meyanma, vivis, it avakwa sek menda hombagagwa ako iniluk okbisaup hudi ako vaga onggo wokhugu hagup,” yiluk, yugogogi. \s1 Isogo ombok isasagwi wakhegek yugeragagi wene \r (Mat 22:1-10) \p \v 15 Ap erom naup inim horaik welagagwa ako ambi en Yesus yugogogi ako aruk hunggu lagagirik, Yesus yugugu dugwit, “It Ala avema bisaligama dugwit, isogo namwi ako enadenggen umbutu dogosogom.” \p \v 16 Yugugu lagagimu, Yesus en wakhegek yugirigya dugwit, “Ap ambi isogo ombok isarup imbita lagagirik, avakwa wisane enayonggo bagagi. \v 17 Enayonggo bagya lagagirik, isakbaluk, ayeloman ambi yugugu dugwit, ‘Isogo isago yi, mondok vedarup agyama, naup ap enayonggo bagi ako warupwak yiluk, yugeregek elak,’ yiluk, lakbalagagi. \p \v 18 Lakbalagagi ako en yugeregek lagagi ovara, it enadik-enadik at enanggin-enanggon yugugu dugwit, at ambi en, ‘An yavup ogarek ambi onggo bagirikmu bikha laupma, isogo isago nalaup andi, meyan o, nasin,’ yugugu, \v 19 eke, ambi en, ‘An sapi ninggis anggangga venak-venak hudi onggo hunggis wen ndililit wal okha lagek yipim, isogo isago nalaup andi, meyan o, nasin,’ yugugu, \v 20 eke, ambi en, ‘An nogwa swi at hidigirikmu, isogo nalaup meyan o,’ yugugu, ogagagwa. \p \v 21 Ogagagwa ako ayeloman en asin mbilinogo yuguri wagya lagagimu, asin aninis en ayeloman yugugu dugwit, ‘O kota yoma sup andogon-andogon ovok erogo lagya dogomindik, ap ininggidek halok, inggis-inisok weyak halok, inil mbuk halok, enerambo weyak halok, hodo erogo woginiviluk omano.’ \p \v 22 Yugugu lagagimu, woginiviluk wagya lagagirik, asin yugugu dugwit, ‘Nasin. Yuknigin ako woginiviluk wagi ovara, hora yup nggolo wisane agarik.’ \p \v 23 Yugugu lagagimu, asin ako en ayeloman yugugu dugwit, ‘Andi halok, avakwa o weram sup andogon-andogon ugun agarwik ako an namwa hobo-hobo ogari nunggu warupwak yiluk, hane anye vaga eneyanggup erogo bisa wagya dogwen. \v 24 Isogo naguluk, endak enayonggo bagi ako ovok erogo an nagasogo isago na nunggu warup mondok dek aro,’ yugogogi,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yi menda ndi menda nggelabisiluk, an ninim laup wene \r (Mat 10:37-38) \p \v 25 Avakwa wisane Yesus inim nagusim, Yesus en elese ambukmu laklagya lagagirik, it yugirigya dugwit, \v 26 “Hit hinisai-henasini inim, henabur-henogwa inim, henowai-henarwi inim, eke, hit heneyave dombok inim, henendawi inim hunik ombok erogo dugwit, an ninim henendawi hunik horagat dugwit, an nadema wagu hiniselok, an nane welagwi menda arusogom mondok dek o. \v 27 Henagyo winik hedelok an ninim warup embetetek hiniselok, an nane welagwi menda arusogom mondok dek o.\f + \fr 14:27 \ft Ndugerek-ndagarek yo winik hedelok Yesus inim nagu dogop adem andi, Yesus yo winik vaga yagan watigi ako hak, nit Yesus ake hambup sek yiluk nenendawi sek vaga o ndugerek-ndagarek Yesus eyavup ogarit lagu dogop.\f* \p \v 28 Hit an nane waup umbutu hiniselok, endak ogarup andi wakhegek ambi yisogon. Hit o adup valit dagaup ombasagwi halok, ‘Valup onggo baup ovok werek a, dek a?’ yiluk, hininggis dingginggitek hegek, valisagwi embetep? \v 29-30 Yoparip hininggis dingginggitek hegek vanggu hiniselok, wen bavulogo owak wombabaluk, wake ao sambunggitek hegek yoparip dek agya halok, ap nin en inil hugu dogomundik, ‘Ap yi, o valup yiluk ogaga ovara, atok dek agya halok, hekbagas yi, hanes o,’ yiluk, henaganda hambusogom ako dek? \p \v 31 Eke, ap ndugandok ambi en ndup ogari laup yiluk, ndup ako avok wililisiga halok, arwi endak dibisiluk, ‘An narwi eneyave sepuluh ribu en it ninim ndup ogorek eneyave dua puluh ribu werekma, ndak enari laup a, meyan a?’ yiluk, wal okhegetek hegek, yamburi landiga embetep? \v 32 Wal okhelok meyan agya halok, it inim ndup ogorek ako ao wagu-sigik, ‘Ndup vage moga erogo yo ngguvunggup o,’ yiluk, yonggo lakbisa landiga ako dek a? \v 33 Andi ogasagwi ovagak, hit ambi henangge-henangge ovok erogo hek baup henendawi wal okhegetek hegek an nane welagwi menda arusogom mondok dek,” yugeragagi. \s1 Garam edup dek halok, mbo belagwi wene \r (Mat 5:13; Mrk 9:50) \p \v 34 Wene ambi yugirigya dugwit, “Garam sek ovara, aitek agya halok andi, nggarogonggan en edup werek ogarup? \v 35 Garam aitek ako andi, wen mudis arupwak yiluk, yavup yagoma a, wen weyakma a, balip ovara, ambi ogarup dekma, mondok mbo belagwi. Henaruk werek halok andi, des erogo at henaruk hunggu dogwes,” yiluk, yugeragagi. \c 15 \s1 Ap ambi andomba bolagagi wakhegek wene \p \v 1 It ap pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda inim, weyak ogasagwi menda inim, ovok erogo Yesus ane hulusogom yiluk, at adema lagu lagagwa. \v 2 Adema lagu lagagwama, it Parisi menda inim, it Musa wene mamulerelagwi menda inim, iren Yesus it ap weyak ogasagwi menda andi inim inigu lagagwarik, enanggin-enanggon yugu dugwit, “Ap yi, avakwa weyak ogasagwi menda woginipu lagarik, inim erom naliga hinil yokhanes!” yagagwa. \p \v 3 Yugu lagagwama, At Yesus wene wakhegek it yugirigya dugwit, \v 4 “Hit ambi henandomba eneyave 100 werekma, ambiat bolagya halok, 99 adigat iringga nenggek nelagwima nenggek nagu-sigik, ambiat bolagagi ako hekbagetek ilik lagek-wombalagek belalit nagu lagipik, havethedelagwi ako dek? \v 5 Eke, havethedugu lagipik, henomado vaga sambiniluk henendawi adenggen vaga, hai warit \v 6 henamwa wolok lagu lagipik, henaswi, henowa-henaot inim, homakbisiluk, ‘Nandomba bolagagi ako belalhidigya lagirik havethidigirikmu, hit ninim adenggen ogarusogom,’ yiluk, yugerelagwi ako dek? \v 7 Andi wane-wane ap 99 umbutu dugwit nenendawi mondok sek adigat halok nenomaduk mbo baup dek ombasagwi halok, it mbogot vaga agarwik enendawi adenggen horogat ombarusogom ovara, it ap weyak ogasagwi ambi en weyak ogagya lagagi ako, asam helok, mbo bagya halok andi, it mbogot vaga agarwik ako enendawi adenggen ombok erogo umbutu dogosogom o, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \fig Ap andomba yelemele yagagi ako sup enggek wambegek belalit nagu lagagi|alt="Shepherd & lost sheep" src="BK00005B.jpg" size="col" loc="LUK.15.7" copy="Horace Knowles" ref="Lukas 15:7" \fig* \s1 Yoparip bolagagi wene \p \v 8 Andi yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hwa ambi yoparip 10 vagogo werekma, ambiat bolagya halok, unda yevetbaluk, mupwak horogo lakbagek ogagya dugwit, mbup yegetek belalit-belalit ogagya lagarik, havethedaliga ako dek? \v 9 Eke, havethedelok, aswei inim, at inim agarwik inim, homakbisiluk, ‘Nayoparip bolagagi ako havethidigirikmu, ninim adenggen ogarusogom,’ yugeraliga ako dek? \v 10 Ako andi ndatak ap weyak ogasiga ambiat en weyak ogagya lagagi ako asam helok, mbo bagya halok, it Ala yonggo lakbisa wandiga menda malaikat ako en enendawi adenggen umbutu dogosogom, yiluk, yukheraliga o,” yugeragagi. \s1 Ap abut ambi bolagagi wene \p \v 11 Yugirigya lagagirik, wene ambi iri dugwit, “Ap ambi aburi mberen welagagi. \v 12 Ambetaga menda ako en asin yugugu dugwit, ‘Nasin. Heyase an woknirup embeten ako hodo erogo wokniru,’ yugugu lagagimu, asin en angge eyase ako mogologo iperen wogoragagi.” \p \v 13 “Wogirigya lagagimu, ndugwis ambukum dukluk, abut elavo ako en asin angge wogogogi ako ovok erogo wonggalogo onggo hundutu lagagirik, ayoparip hedelok o adumu andoma winggigi. Wunggu lagagirik andoma dugwit, endawi dibagetek ugun ogarit lagya dugwit, ayoparip ako dek okhedagagi. \v 14 Ayoparip ako dek okhidigya lagagirik, werekma, avakwa andoma ovok erom uvup wisane agagirikmu, at ogo erom uvup wisane ogagagi. \v 15 Erom uvup ogagya lagagimu, ap awerek ambi awi andoma menda eyavup ogagya dogogiluk, adema lagagi. Adema lagya lagagimu, at ap andi en anggomi o weram andoma eyaga dogopwak yiluk, lakbagagi. \v 16 Lakbagagi lagya lagagirik, eyaga dugwit, ‘Nagaum arupwak yiluk, erom agamut wamnau yi, an ninggya dogosogon,’ imbitigi ovara, dek, it nin en ambiat ogo mondok wogigitek at welagagwa. \p \v 17 Andi en, ndugwis ambi vaga endawi wenggelagya lagagirik, ‘A! An nasin ayelomani en yavup ogasagwi onggo hedelagwi ako, eneyave wisane dugwit, erom higirogo bagek nelagwi ovara, an andi, erom uvup en hambup atma, \v 18 an yoma en nasin adema lagya dogomindik, “Nasin. At mbogot vaga menda inim, hat inim, weyak okbugugu lagi o. \v 19 Weyak okbugugu lagima, Yi an nabur, yuknirup andi dek. Ata, hayeloman en yavup ogasagwi onggo hedelagwi ako ovagak okbanin,” yuguri laik,’ imbitigi. \v 20 Imbitya lagagirik, o andoma hekbaluk, asin adema wagagi. \p Adema wagya lagagirik, ao ari wagyama, asin ako il yokhigya lagagirik, abwa en venggen lagya dugwit, dimit-domat okbaluk, ayup yagagi. \p \v 21 Ayup yagya hegek, abut en asin yugugu dugwit, ‘Nasin. At mbogot vaga menda inim, hat inim, weyak okbugugu lagi. Weyak okbugugu lagima, “Yi an nabut,” yuknirup andi dek,’ yugogogi. \p \v 22 Yugogogi ovara, asin en ayelomani yugirigya dugwit, ‘Yum mondok segedok adigat wogogo yikbagwi, sanggan at inggis vaga yikbagwi, arepatu yikbagwi, hodo erogo ogares. \v 23 Okbaluk, sapi eyak amok werek ambi wa lagu dogomundik, warogo isogo isagu dugwit, adenggen ogarusogom. \v 24 An nabut yi, hombagagi ovagak ovara, iluk aga. Eke, bolagagi ovara, havethidigi o,’ yiluk, adenggen ogagagwa. \p \v 25 Adenggen ogagu-sigik, owa ako yavumu welagagirik, amwa ari nunggu wagya dugwit, ndawi nggidis watwis aruk hunggigi. \v 26 Hunggu lagagirik, ayeloman ambi yanggup yugogogi wagya lagagimu, yugugu dugwit, ‘Yi nano ogasagwi?’ yiluk, \v 27 hemethigya lagagimu, ayeloman ako en, ‘Dek. Haot ako vage nunggu waga. Eke, eyave sek nunggu wagarikmu, hasin ako en sapi eyak amok werek ambi warogo isagu dugwit, adenggen ogasagwi.’ \p \v 28 Yugugu lagagimu, owa ako aninis agya lagagirik, amwa nunggup anggon akluk, werekma, asin wunggu lagagirik, ane sagain erogo, ‘Nungguma,’ yugogogi ovara, \v 29 owa ako en asin yugugu dugwit, ‘Haruk dogwen. An yi tahun ndi tahun heyavup ogasiga. Eke, ogagya dugwit, “Yerogo ogarup, nderogo ogarup,” yuknugu ako nanggon mondok yagaligadek ogarit adigat landiga ovara, kambin eyak ambiat an naswei ninim nenendawi adenggen dugwit, isarogo naguluk, mondok woknigitek agindik ovara, \v 30 habut yi andi, akwa ugun wurinivit nagu dugwit, hayoparip wogogogin ako dek ogarit nagu laga ako wagyama, sapi eyak amok werek menda warogo isagigin.’ \p \v 31 Yugugu lagagimu, asin en, ‘Nabut o. Hat mondok-mondok ninim agindikma, nangge-nangge ovok erogo andi, hat hangge aro. \v 32 Eke, hat haot yi andi, hombagagi ovagak ovara, iluk aga o. Eke, bolagagi ovara, havethidigima, nenendawi adenggen dugwit, isogo yi sek isagyo,’ yugogogi,” yiluk, Yesus en it avakwa yugeragagi. \c 16 \s1 Ayeloman ambi en asin ambokan inggigi wene \p \v 1 Andi en, hivis At Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Ap inggi werek ambi ayeloman en at awi aruwam welagagi. Aruwam werekma, avakwa en, ‘Dek. Hayeloman ako en hangge mondok dek erogo baik landiga,’ \v 2 yiluk, asin ako yugugu lagagwama, ayeloman ako yanggup yugogogi wagya lagagimu, yugugu dugwit, ‘Hat ogarit landiga hunggis andi, nggarogo ogarit landigama, yuknigao? Hat yogak namwa o aruwam ambi inim dogop dekma, hat yoma dugwit, ogarit lagya lagen ako mbilinogo yukniru.’ \p \v 3 Yugugu lagagimu, ayeloman ako endawi wenggenggu dugwit, ‘Nasin en o aruwam dogop dek, yuknigarikmu, an nggarogo ogarik? Nanye dekma, wen bavunggu dogop andi, meyan. Eke, nambenggino yugeregek lagya dogop andi ogo, nanggadi werek. \v 4 Ata, weram wibaninggya dogomima, avakwa en an woknerapwak yiluk, yerogo ogarup sek ai?’ yiluk, endawi wenggenggigi. \v 5 Wenggenggu lagagirik, at ap ayeloman ako en it avakwa at asin anomarangge dirup mbalek welagagwa ako enadik-endadik mbauk erogo at adema warupwak yiluk, yanggup yugeragagi. Yanggup yugirigya lagagimu, ambi endak wagagi ako yugugu dugwit, ‘An nasin anomarangge dirup mbalek wogurup maren agarik?’ \p \v 6 Yugugu lagagimu, ap ako en, ‘Hasin anomarangge an wogurup andi, saitun amburup 15 nderem nudik mbalek agarik.’ Yugugu lagagimu, ayeloman ako en, [vivis woknerapwak yiluk,] ‘Nasin anomarangge dirup mbalek hat wogurup andi, wogogo aveloma 7 nderem nudik adigat hodo erogo mbauk erogo dirup waru.’ \p \v 7 Yugugu lagagirik, at ayeloman ako en at ambi yugugu dugwit, ‘Eke, hat ogo, nasin anomarangge dirup mbalek wogurup andi maren agarik?’ Yugugu lagagimu, ap ako en, ‘Gandum 100 harun yidik dirup mbalek agarik.’ Yugugu lagagimu, ayeloman en, ‘Nasin anomarangge dirup mbalek agarik yi, wogogo aveloma 80 harun adigat mbauk erogo dirup waru,’ yogogogi. Yugugu lagagirik, [vivis woknerapwak yiluk at ayeloman ako en it nin asin anomarangge dirup mbalek welagagwa ako ovok erogo anderogo adigat yugeragagi]. \p \v 8 Ayeloman ogagagi asin ako hunggu lagagirik, ayeloman at ambukmu inggigi hegek ovara, endawi anggat vaga iya erogo wenggenggu lagagi halok, ayeloman adema ‘Wi!’ yugogogi.” \p Wene wakhegek ako yugirigya lagagirik, Yesus en at ane welagwi menda yugirigya dugwit, “It avakwa enendawi ugun wen vaga menda yogak agarwik ako it menda inim ogagu dugwit, enendawi anggat vaga iya erogo wenggelisagwi ovara, it Ala aburi enendawi awia okbogogi ako andi, it wen vaga menda inim ogagu dugwit, enendawi dek dugwit, horogat wenggenggu-sigis,” yiluk, yugeragagi. \p \v 9 “Henangge-henayoparip wen vaga menda avakwa enendawi hunik okhinivupwak yiluk, yonggarinigik nagu dogop. Anderogo ogagu hiniselok, dek agya halok, vivis o sekma andoma mondok-mondok dogovovok yiluk heyaga warogo wokhinivisogon, yiluk, yukheraliga. \p \v 10 Ap ambi en horogat ogarup menda adik ogagatek des erogo ogagya halok, ombok ogarup menda ogo ndatak des erogo ogagya dogosogon. Eke, ap ambi en horogat ogarup menda des erogo ogagetek halok, ombok ogarup menda ogo ndatak des erogo ogasogon dek aro. \v 11 Anderogoma, henangge-henayoparip wen vaga menda ako des erogo vagago agipik dek halok, eve sek menda vagago dogovovok yiluk, Ala en bigigayogonbuk. \v 12 Eke, hiren ap ambi angge des erogo vagogo welagetek halok, hit henadik henangge vagago dogovovok yiluk, Ala en wokherayogon embetep? Dek aro. \p \v 13 Ap ambi en asini mberen enayeloman akluk, enake ogagya dogop meyan. Iperen enake ogarit lagya halok, ambi anggon imbitya dugwit, ambi endawi hunik imbitya, ata, ambi en ogarup yugugu ako seve erogo ogagya dugwit, ambi en ogarup yugugu ako anggon adigat imbitya, ogasogon. Hiren At Ala inim, henangge-henayoparip wen vaga menda ako inim, iperen henendawi dambulik vaga musek laup andi, meyan,” yiluk, yugeragagi. \p \v 14 Yugirigya lagagimu, it ap Parisi en Yesus wene yugeragagi ako hunggu lagagwarik, yoparip enendawi hunikma, Yesus aganda yagagwa. \v 15 Aganda yagu lagagwama, At Yesus en it yugirigya dugwit, “Hiren avakwa sek henombarupwak yiluk, henanggangga hedelagwi ovara, Ala en andi, henendawi ombasagwi ako elup agarik. Yi menda ndi menda iya ombasagwi andi, At Ala anggon ombasiga,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus en Musa wene ako dek arisogombuk yiluk, yugeragagi wene \r (Mat 11:12-13; 5:31-32; Mrk 10:11-12) \p \v 16 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Ap Yohanes wagetek hegek, Musa wene yugup dirup mbalek ako inim, it ap Ala en yugirigya hegek yugurugu lagagwa navi-navi enane ako inim, ogarit nagu lagagwa. Eke, ap Yohanes wagagi hudi andi, avakwa Ala avema dogopwak yiluk sup hutbagagi Sek Wene ako yugeregek nagusim, it avakwa ovok erogo dil watu dugwit, Ala avema bisaligama nunggu wendagwi. \v 17 Anderogo ogasagwi ovara, wen inim, mbogot inim, dek arup andi, ndak ovara, Musa wene yugup dirup mbalek ako andi, nin maduk mbalek ambi dek asogon andi mondok dek aro. \p \v 18 Ap ambi ogwa hekbaluk, hwa adik ambi wigya halok andi, at en hwa endak ako alyak waliga. Eke, ap ambi hwa bonggalek ako wigya halok, at ogo, alyak waliga,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap inggi werek ambi, Lasarus inim ogagagwa wene \p \v 19 Yugirigya lagagirik, Yesus en wene ambi yugirigya dugwit, “Ap ambi inggi werek menda, ayum segedok onggo ombok adigat yikhidigya lagagi. At ninggi-nanggi segedok amburup werek menda adigat ningga dugwit, adenggen wisane welagagi. \v 20 Eke, ap adik ambi ambenggino iri lagagi menda inis Lasarus eyave vaga amu hunik atma, ap inggi werek awi sup mbanggutmu andenam horaik adigat welagagi. \v 21 At ako en, ‘Ap inggi werek ako ambi ninggya hegek, ilivulu wambigya ako, naik dek ai,’ imbitya lagagi. Eke, yangge wagu lagagwarik, at amu ako enabya melan-melan nunggu lagagwa. \p \v 22 Andi en, ndugwis ambi vaga ap ambenggino yagaliga menda ako hombagagi. Hambigya lagagimu, it malaikat ako en eyave wolok Averaham adema ba lagagwa. Ba lagagwa hegek, hivis ap inggi werek ako ogo hombagagi. Hambigya lagagimu, eyave wen sabalagagwa. \v 23 Saba lagu lagagwama, hali hunikmu ari lakluk, andoma yagan watya dugwit, elese ilik lagya lagagirik, o adumu andoma ap Lasarus Averaham iperen werek enogogi. \v 24 Inugu lagagirik, At ane ombok vaga yugugu dugwit, ‘Nasin Averaham wai! An hali abya edup adik wisane yagan wasigama, nabwa nimbitya dugwit, ap Lasarus en inggis atok vaga is erabaluk, nabya eraba warupwak yiluk, lakbaoma!’ \p \v 25 Yugogogi ovara, Averaham en at yugugu dugwit, ‘Nabut. Hat hiluk dugwit, segedok adigat welagagin. Eke, Lasarus yi andi, anggin-mbanggin welagagi ako hendawi wenggelu. Yogak Lasarus yoma dugwit, endawi seyo yagas ovara, hat andi, yagan wasiga. \v 26 Eke, ambi, it ap yoma en hat heya wagwi, andoma en nit ninisa wagwi, ogarup ombasagwi ako meyan haupwak yiluk, ilim andoma nggedek ombok bagagi.’ \p \v 27-28 Yugugu lagagimu, ap inggi werek ako en, ‘Eke, andi halok nasin. An nowa-naot eneyave 5 nasin amwa agarwikma, yagan wasagwima yoma wagu sao en, an nasini enamwa hurimbis yugera laupwak yiluk, ap Lasarus andi, lakbanok yiluk, yukhisiga.’ \p \v 29 Yugugu lagagimu, Averaham en at yugugu dugwit, ‘Musa yagagi wene inim, it navi-navi enane inim, yugerelagwi ako hunggu dogopwak.’ \p \v 30 Yugugu lagagimu, ap ako en, ‘Meyan, nasin Averaham. Ap ambi hambuluk lendagwima en yugere lagya halok andi, it weyak ogasagwi ako enasam helok, mbo bagu dogosogom!’ \p \v 31 Yugugu lagagimu, Averaham en, ‘It howa-hasin ako en Musa yagagi wene inim, it navi-navi enane inim, hulisagudek halok, ap ambi hambuluk lendagwima en iluk akluk, yugera lagya halok ogo, it weyak ogasagwi ako enasam helok, mbo bagu dogosogombuk,’ yugogogi,” yiluk, Yesus en yugeragagi. \c 17 \s1 Weyak ogasagwi wene \r (Mat 18:6-7, 21-22; Mrk 9:42) \p \v 1 Yugirigya lagagirik, Yesus en At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Hit weyak ogarovovok yiluk, henendawima mabigiga warisogon ovara, at henendawima mabigiga wandiga ako andi, anggin ovaga arugwi! \v 2 Ap ambi en avyak mariduk yi, weyak ogarupwak yiluk, enendawima mali wagao vaga avyak ako weyak ogagu-sao en, ap andi helep ombok gandum yanggalisagwi menda ako vaga avupmu, heda yidilogo is namut agurukmu wombabiselapmu en sek aro. \v 3 Anderogoma, henendawi suwam watu dogwes. \p Hit henaswe ambi en weyak ogagya halok, anggadi warup. Anggadi wakbaluk, weyak ogaga ako asam helok, mbo bagya dogomima, at omaduk andi, dek erogo bagu dogop o. \p \v 4 Eke, ap ambi en ndugwis ambi vaga weyak 7 hudi okbugugu dogomindik, asam helok, ‘Ai, an weyak okbigigis o,’ yiluk, ogaga ndatak 7 hudi yukhera wagya halok, hirenen 7 hudi at omaduk dek erogo bagu dogop,” yiluk, yugeragagi. \s1 Enendawi avyarat ombasagwi wene \p \v 5 Yugirigya lagagimu, it lakbigik menda ako en, “Nenasin o. Nenendawi hova vanggabaluk, avyarat hombasagwi ako ambi hoda arupwak yiluk, okbininin.” \p \v 6 Yugugu lagagwama, At Nenasin Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit henendawi novaga vanggabaluk, avyarat nombasagwi ako maduk yo vudok enggen ovagak henendawima duklip en, yo wane ombok yi, ‘Hadem hen hedelok is endawima yaklarit lagya heyayogon o,’ yugugu hiniselok, yaklarit lagya helap,” yiluk, yugeragagi. \s1 Asin en yugugu halok, ayeloman ogagya dogop wene \p \v 7 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Hit henayeloman ambi en yavup ogagya a, ata henandomba unde waginipu a, ogarit lagya dogomindik, wasim en henamwa nunggwigya halok, hiren, ‘Hagarom hodo na oma,’ yiluk, yugurup andi dek. \v 8 Ata, hit en henayeloman ako yugugu dugwit, ‘Nit nenagarom isagogo biniluk, hayum yikhidigya dogomindik, nit nunggu ninigik, hat nit nenake yi welagek ndi welagek ogagya dogop. Eke, nit ovok nunggu niniselok andi, hat erom na omano,’ yiluk, anderogo yugisagwi. \v 9 Asin en ayeloman ‘Yerogo ogarup, nderogo ogarup,’ wene yugigas ako adigat ogagya halok, at eyavup atma, asin en, ‘Wa!’ yugisigadek. \v 10 Andi halok, hit ndatak, wene, ‘Yerogo ogarup, nderogo ogarup,’ yukheraliga ako ovok okbagu dogomindik, ‘Dek. Nit un hayeloman adigat agurik. Havema dugwit, hat yuknirigya halok adigat ogagyoma, wa yuknerabuk,’ yugugu dogop sek,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap eneyave 10 enamu hunik sek okbogogi wene \p \v 11 Hivis ndugwis ambi vaga At Yesus o Yerusalem lagya dugwit, o Samaria wombabagek, o Nggaliliya ilik bagek, sup ilim vaga lagagi. \v 12 Lagya dugwit, o asoragoma nunggwigya hegek, ap eneyave 10 amu hunik ako menda en Yesus nunggu wagya inil hugu lagagwarik, [ap eneyave sek menda enovaga arugwi en yiluk, horok-horok ari warup moga, yiluk,]\f + \fr 17:12 \ft Imamat 13:45-46 yokhanes.\f* adumu lenak en \v 13 enane ombok vaga At yugugu dugwit, “Nenasin Yesus wai! Nenabwa ombaru o.” \p \v 14 Yugugu lagagwama, at Yesus il biginugu lagagirik, “[Musa wene yugup dirup mbalek ako ndatak], it ap imam-imam en inil hinisaupwak yiluk, heneyave inugera lales.”\f + \fr 17:14 \ft Imamat 14:1-32 yokhanes.\f* Yugirigya lagagimu, it ako, lagu-sigik, enamu hunik ako dek agagi. \p \v 15 Enamu hunik dek agya lagagimu, at ambi en imbita dugwit, “An sek agi,” yiluk, imbita lagagirik, suguliluk, eyami vaga wagya dugwit, ane ombok vaga Ala inis siyabagek wagagi. \v 16 Ala inis siyabagek Yesus avema seve yi wagya lagagirik, endawi adenggen en, Yesus “Wa!” yugogogi. Eke, ap andi, awi o Samaria menda aro. \p \v 17 Ap ako Yesus, “Wa!” yugugu lagagimu, At Yesus en, “Ap eneyave 10 sek aga ako dek? Eke nin eneyave 9 ako nggoma lagao? \v 18 It nin Yakuri menda ako dek inigik ap weram Samaria menda yi adigat Ala inis siyabagiluk, eyami vaga suguliluk waga yi?” \v 19 Yiluk, Yesus en ap ako yugugu dugwit, “Hendawi novaga vanggabaluk, avyarat nembeten vaga sek agindikmu, mendek yiluk elak o,” yiluk, lakbagagi. \s1 Ala avema bisa warup wene \r (Mat 24:23-28, 37-41) \p \v 20 Andi en, hivis it Parisi menda en Yesus yugugu dugwit, “At Ala en nit mera avema binina warimi?” yiluk, Yesus aigwakma wugu lagagwama, Yesus en it yugirigya dugwit, “At Ala en avakwa at avema bigiga warup ako andi, avakwa yedok haupwak yiluk, ogagetekma warugwi. \v 21 It avakwa en ogo, ‘Yoma wandiga yi hanes.’ ‘Andoma wandiga andi hanes,’ yukheregetekma warugwi. Ala avema bisaup andi, vage hit henanggelekma agarik umbutu dogones,” yugeragagi. \p \v 22 Andi yugirigya lagagirik, At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “An Ap At Endaklagagis yi, ‘Ndugwis ambiat eyave haupwak ai,’ nombarumwi ovara, hinil neyaup dek andi, hudi vanggo yi wasogon. \v 23 It avakwa en, ‘Eyave yoma wandigama, bikha manes.’ ‘Andoma wandigama, bikha lales,’ yukhurugu-selok, enamusek labuk. \v 24 Andi, o bigavok mbogot vaga en yovalevet higya halok, o atok-atokma ovok erogo awia agya dugwit ovok sigam asiga hak, An Ap At Endaklagagis warup ako hudi anderogo ogarugwis. \v 25 Anderogo ogarugwis ovara, endak, avakwa en mondok novaga edup-mbedup erogo banunggwi, avakwa yogak agarwik ako en An enanggon yiluk, mbo banunggwi, ogarusogom aro. \p \v 26 Ap Nu werek hegek, avakwa ugun ogarit lagu lagagwa ako ndatak, An Ap At Endaklagagis warup hudi it avakwa anderogo ugun at ogarit lagu dogosogom. \v 27 It avakwa en ugun at erom nunggwi, is nunggwi, ap en hwa hidugwi, hwa en ap hidugwi, ogarit lagu-sigik, ap Nu mburis aveta elola nunggwigya lagagimu, is yanggadit inggya dugwit, it eneyave ovok erogo is ndokalinipigi. \p \v 28 At Lot werek hegek, ogagagi ako ndatak avakwa en erom nunggwi, is nunggwi, enangge-enangge hunggun okhidugwi, yavup ogagwi, o vanggwis, ugun ogarit lagu-sigik, \v 29 ap Lot o Sodom en wunggu lagagimu, Ala mbogot vaga en helep enggen hali inim womba ba wagya dugwit, it eneyave ovok dek erogo bogogi. \p \v 30 It ugun ogarit lagusim, dek erogo bogogi ako ndatak, An Ap At Endaklagagis ako avakwa anderogo ugun ogarit lagusim, andi hudi sigam ari warugwis. \p \v 31 Henangge handimen werekma, heneyave mbedakma werekma, An wagya neyalok, henangge handimen agarik ako heda dagabuk, eke, hit nin yavumu agipik ako heneyami vaga suguliluk, henamwa labuk. \p \v 32 At Lot ogwa ogagagi ako henendawi wenggeles!\f + \fr 17:32 \ft At \fk Lot ogwa ogagagi\ft ako, mbuku Kejadian 19:26 yokhanes. At Lot ogwa ako, o Kota Sodom en wunggu dugwit, ambukmu bikha lagya lagagimu, helep garam ovagak agagi.\f* \v 33 Hit heneyave hinidi okhedugu dugwit, an nane mbo bamwi halok, heneyave yelemele yusogom. Eke, an ninis ombok arupwak yiluk, heneyave idi dek okbetamwi halok, hinidi erek dogosogom. \v 34 Ndugwis andi vaga hup ap mberen handimen nogo yugusim ambi wigya, ambi hekbagya, \v 35 akwa mberen erom weragusim ambi wigya, ambi hekbagya, \v 36 (eke, ap mberen yavumu werekma, ambi wigya, ambi hekbagya,) ogagya hagup, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \p \v 37 Yugirigya lagagimu, At ane welagwi menda en, “Nenasin. Andi o nggoma en ogarup yiluk yegen?” \p Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Wam vidis agarikmu werekma akoma swa ikakuk linggilisagwi,” yiluk, yugeragagi. \f + \fr 17:37 \fk Swa ikakuk linggilisagwi \ft halok, ap en, wam vidis agarik yedok helagwi. Andi wane-wane, Yesus en yerogo oklarisogon yagagi ako oklagya halok, Yesus vage warisogon yedok hasogom.\f* \c 18 \s1 Ap owak dilisiga menda, hwa sogwa inim ogagagwa wene \p \v 1 Andi yugirigya lagagirik, avakwa anggon-mbanggon okbigitek samban adigat ogagu dogopwak yiluk, Yesus wene yi, wakhegek At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, \v 2 “O kota ambima ap wene owak dilisiga menda ambi welagagi. Ap andi en Ala alon imbita, eke, avakwa enane alon imbita, ogagetek at welagagi. \p \v 3 Eke, hwa sogwa ambi o kota andoma welagagi. Hwa andi en hunik-kunik ap wene owak dilisiga ako yuguri lagek adigat ogagya dugwit, ‘At ninim ogorek ako en ando mbalogo baninggyama, an ugun ogarit lagya dogogiluk, an nawene mbaniru,’ yugugu lagagi. \p \v 4 Yugugu lagagi ako ap owak dilisiga en endak anggon imbitigi ovara, yuguri lagek adigat ogagya lagagimu, hivis endawi wenggenggu dugwit, ‘An Ala nalon ombasigadek, eke, avakwa enane nalon ombasigadek ovara, \v 5 hwa sogwa yi, hunik adigat yukniri wagyama, aburuk okbaninggya hao en, nggatuk erogo awene mbalisogon,’ imbitigi,” yiluk, yugeragagi. \p \v 6 Yugirigya lagagirik, At Nenasin Yesus ako en “At ap wene owak sek erogo dilisiga dek menda yagagi ako holes. \v 7 Anderogo ndatak Ala en at aburi miginipigi ako enane hup-dingga at yugugu-selok, enowak dilogo enawene nggatuk erogo mbalisogon dek embetep? Dukluk heveretmbo, ndogovitmbo, adigat wolok lagya dugwit, enawene mbalup embetep? \v 8 Dek. Mbikit enowak dilogo enawene nggatuk erogo mbalisogon, yiluk, yukheraliga. Anderogo oginivup ovara, An Ap At Endaklagagis wagya neyalok, it avakwa wen vaga yoma enendawi novaga vanggabaluk, avyarat numbutu-sami a, dek a?” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap Parisi inim, ap pemerintah enake yoparip wonggalisiga menda inim, enavok yugeragagi wene \p \v 9 Yugirigya lagagirik, it avakwa nin enendawi en, “Avakwa nin andi, mondok meyan, eke, nit andi, Ala wene dibaluk, sek adigat ogasagwi o,” umbutu lagagwarikmu, Yesus en wene yi wakhegek yugirigya dugwit, \v 10 “Ap mberen samban ogaruguluk, Ala awi valekma nonggagagwa. Ambi andi, Parisi menda, eke, ambi andi, ap weyak pemerintah enake yoparip wonggalisiga menda. \v 11 Iperen Ala awi valekma nunggugu lagagwarik, ap Parisi ako en mendek yiluk, samban okhidigya dugwit, ‘Ai, Nasin Ala! It avakwa enonggop welagwi menda inim, weyak ogasagwi menda inim, wanggi welagwi menda inim, eke, ap pemerintah enake yoparip wonggalisiga menda yi ako inim, an anderogo hak dekma, wa yukhisiga. \v 12 An samban ambi vaga ndugwis mberen Ala ake yiluk, erom hunis agirik o. Eke, nangge agarik halok, nin higirogo Hat Ala hake baliga o,’ yiluk, yugogogi. \v 13 Yugogogi ovara, ap pemerintah enake yoparip wonggalisiga ako en andi, adumu erogo mendek iri lagagirik, alon en il mbogot vaga bikhegetek eyave wakhidigya dugwit, ‘Ai, Nasin Ala! An weyak ogasiga mendama, nabwa ombaru o,’ yiluk, yugogogi. \p \v 14 Iperen samban anderogo ogagagwa ovara, at samban endak ogagagi ako dek. Ata, hivis ogagagi ako adigat Ala en, ‘Ap andi, endawi sek higi o,’ imbita hegek, amwa lagagi. Andi, ap ambi endawi siyabatigya halok, sovabagya, eke, endawi sovabatigya halok andi, siyabagya, ogasogon o, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \s1 Avyak enadenggen enovaga bogogi wene \r (Mat 19:13-15; Mrk 10:13-16) \p \v 15 Andi en, hivis avakwa en avyak mariduk Yesus inggis vakbisiluk enadenggen enovaga bisapwak yiluk, At adema woginiviluk wagagwa. Woginiviluk wagwi ako, At ane welagwi menda en inigu lagagwarik, mbereragagwa. \v 16 Mberirugu lagagwama, At Yesus en avyak ako warupwak yiluk, yanggup yugirigya lagagirik, wagu-sigik, At ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, “Hekbisines! Ala avema dogop andi, it avyak mariduk yi hakma, An nadema wagusim, moga yugerabuk. \v 17 Dibas! It avyak mariduk Ala avema dogopwak yiluk nunggwisagwi anderogo hak, hit anderogo nunggegetek hiniselok andi, nunggusogon dek o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ap inggi werek ambi ogagagi wene \r (Mat 19:16-26; Mrk 10:17-31) \p \v 18 It ap Yakuri enasin ambi en Yesus yugugu dugwit, “Ngguru wai! Hat sek adigat agindik yi, an mondok-mondok niluk dogogiluk, nggarogo ogarik?” \p \v 19 Yugugu lagagimu, At Yesus ako en, “Nano yiluk An sek adigat agirik yiluk, yuknigin? Ap ambi sek adigat agarik andi dek, Ala adigat sek agarik,” \v 20 yugugu lagagirik, “Wene yerogo ogarup, nderogo ogarup, Ala wene yugup ako andi, hat ovok hilup. ‘Ap ogwa werek hegek, hwa agun werek hegek, ogarup moga. Ap warup moga. Ap enangge-enangge enonggop waup moga. Henane huluk ap enovaga bisaup andi moga. Hinisa-henasin enagayuk wutu dugwit, enane des erogo hunggu dogones,’ yiluk, wene yagagi yugup ako hat ovok hilup aro.” \p \v 21 Yugugu lagagimu, ap ako en, “Wene andi an madukma en des erogo ogagya lagagis,” yiluk, yugogogi. \p \v 22 Yugugu ako At Yesus hunggu lagagirik, “Wene andi ovok erogo ogasiga ovara, ambi at andi, ogagetek higi ako yukhisogon. Hat hangge ovok erogo onggo hunogo it ap enangge dek menda ako sumburerelak. Sumburera lagya heyalok, hat hivis hangge eyave sek menda o mbogot vaga en ombok at onggo hedayogon. Andi ogagya dogomindik, ninim nagu dogoguluk, omano,” yiluk, yugogogi. \p \v 23 Yesus en ap ako yugogogi aruk hunggu lagagirik, at angge-angge wisane ako vaga endawi hunik atma, wogeraup anggon imbitya dugwit, endawi mondok wakhedagagi. \v 24 Endawi wakhidigya hegek, At Yesus en bikhigya lagagirik, at yugugu dugwit, “It ap ininggi werek menda ako, At Ala avema dogop andi nggarogo nunggup erek higi o,” yugogogi. \v 25 “Wam ombok unta dirup yarum elo maduk andi ndak nunggup ovara, ap ininggis werek halok ako andi, Ala avema dogop, nggarogo nunggup erek higi o,” yugeragagi. \p \v 26 Yugeragagi it hunggugwa ako en Yesus yugugu dugwit, “Andi halok, ap sa maren enagap wendarup embeten?” yiluk, yugogogwa. \p \v 27 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “It avakwa en ogarup meyan helagwi ako, Ala en ogarup sek at haliga,” yiluk, yugeragagi. \p \v 28 Yugirigya lagagimu, at Peterus en At yugugu dugwit, “Nit nenangge-nenangge ovok erogo hekbisiluk, hinim nagu dogoguluk, wagyo akora?” \p \v 29 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Ap ambi sa en Ala avema dugwit Ala eyavup ogarit lagya dogogiluk, awi valek inim, ogwa inim, owa-aot inim, asin-isa inim, aburi inim, ovok erogo hekbagya halok andi, \v 30 o yogak at, aveloma wisane wogosogon. Eke, hivis atok vaga at mondok-mondok iluk dogosogon o, yiluk, avyarat yukhirigi o,” yugeragagi. \s1 “An narusogom o,” ambi inim yugeragagi wene \r (Mat 20:17-19; Mrk 10:32-34) \p \v 31 Yugirigya lagagirik, andi en, ap 12 ako woginiviluk enadikmu ari lagu lagagwarik, it yugirigya dugwit, “Avyak yoma wai! Nit o Yerusalem dagasagwi. Dagasagwima, it ap Ala yugirigya hegek yugurugu lagagwa navi-navi en An Ap At Endaklagagis okbanup dirup mbanggugwa ako ovok erogo andoma en atma des iri hasogom. \v 32 An Ap At Endaklagagis ako narupwak yiluk, avakwa weram Yakuri dek menda wogerasogom. Wogurugu dogomwima, An nanggadi watbanunggwi, wiyiknom-weyaknom erogo banunggwi, enowaris novaga suvurogo banunggwi, okbaniluk, \v 33 nabirok natu dogomundik, neyave mondok narusogom. Natu dogomwima, ndugwis mberen dukluk ndugwis ambi vaga niluk akluk mendek yisogon o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 34 Wene adem hwilago ovagak yugeragagima, wene ako ovok erogo it yedok hegetek enendawi obak welagagwa. \s1 Ap il mbuk sek ogagagi wene \r (Mat 20:29-34; Mrk 10:46-52) \p \v 35 At Yesus o Yeriko horok ari wagya hegek, ap ambi il mbukma, sup ombok vaga horaik ambenggino iri lagagi. \v 36 At ap ako it avakwa wisane enane yagan wagwi aruk hunggu lagagirik, “Yi nano yagan wandagwi?” \p \v 37 Yugirigya lagagimu, it avakwa en, “Dek! Yesus awi Nasaret menda ako, sup ari vaga wagya halok, yagan wendagwi.” \p \v 38 Yugugu lagagwama, ap ako ane ombok vaga iri dugwit, “Yesus Daut ombao wai. An nabwa nombaru!” \p \v 39 Yugugu lagagimu, it enendak wagwi ako en ap ako ane mbup yumwak yiluk, mberogogwa ovara, hegek, aren iri dugwit, “Daut ombao wai. Nabwa nombaru o,” yiluk, ane ombok vaga ambi inim yugigik adigat ogagagi. \p \v 40 Yugigik adigat iri lagagimu, At Yesus mbup iri lagagirik, ap ako At adema wolok warupwak yiluk, yugirigya lagagimu, wolok At adema ba wagu lagagwama, Yesus en ap ako yugugu dugwit, \v 41 “An hat nggarogo okbanupwak yiluk, embeten?” \p Yugugu lagagimu, ap ako en, “Nasin. Nil sek okbanup yiluk, yukhisiga.” \p \v 42 Yugugu lagagimu, Yesus en, “Hat hendawi novaga vanggabaluk avyarat nembeten ako vaga, hil sek akluk, elak.” \p \v 43 Ako ao yugugu hegek, at il sek agagi. Il sek agya lagagimu, Yesus inim lagu dugwit, Ala inis siyabagek lagagi. Eke, Yesus ogagagi ako it avakwa ovok erogo hugu lagagwarik, Ala siyabagagwa. \c 19 \s1 Yesus Sakius inim ogagagwa wene \p \v 1 At Yesus o Yeriko nunggwigya lagagirik, mbikit wagyama, \v 2 ap ambi inis Sakius pemerintah enake yoparip wonggalisagwi menda enasin mondok inggis werek dombok welagagi. \p \v 3 At ako en, “Yesus andi, nggarogo ovagak?” yiluk, bikhagiluk, ogagagi menda eyave dul, eke, avakwa wisane homagoma, bikhaup meyan agagi. \p \v 4 Meyan agya lagagimu, “Yesus sup yi vaga wasogon higi,” yiluk, il hagiluk, at endak vupuk lagya lagagirik, yo vaga inggigi. \fig Sakius yo vaga inggigirik horaik il wambenak welagagi|alt="Zacheaus" src="LB00313B.jpg" size="col" loc="LUK.19.4" copy="Horace Knowles" ref="Lukas 19:4" \fig* \p \v 5 Yo vaga inggigirik werekma, At Yesus ndan iri lagagirik, il ilik lagya dugwit, “Sakius wai. Yogak an hat hamwa laupma, hodo wambuma.” \v 6 Yugugu lagagimu, Sakius ako mbikit yo vaga en wambu wagya lagagirik, heyaga wakbaluk, endawi adenggen embetek amwa lagagwa. \p \v 7 It avakwa en Yesus iperen lagwi inugu lagagwarik, enanggin-enanggon yugu dugwit, “Ap weyak ogasiga menda inim at amwa lendagwi yi inisenes!” \p \v 8 Yugu lagagwama, at Sakius en it wisane inivaga Nenasin Yesus yugugu dugwit, “Ai Nasin. An nangge-nangge higirogo ap ininggidek halok, wogerayogon. Eke, ap we-wes okbugu lagi ako, enangge ambi dek okbugu lagi halok, aveloma 4 hudi wogirigya, ap ambi adik angge dek okbugu lagi halok, aveloma 4 hudi wogirigya, ogarisogon o.” \p \v 9 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Hat ogo hat hombao Averaham Ala ovaga vanggabaluk avyarat imbitigi ako hak, hat yogak an novaga vanggabaluk avyarat nembeten andi vaga, hat haburi hinim yogak yi vaga Ala en henagap wendakhinipas. \v 10 An Ap At Endaklagagis yi, it avakwa yelemele yagagwa ako havedogo enagap wendarigiluk, wambu wagagis o,” yiluk, yugogogi. \s1 Yoparip mbusi emas vaga wakhegek yugeragagi wene \r (Mat 25:14-30) \p \v 11 It avakwa ako enaruk hunggu-sigik, Yesus en wene wakhegek ambi yugeragagi. Andi, at Yesus o Yerusalem vage horok ari wagya lagagimu, it avakwa en “Ala avema bisaligama mbikit sigam arisogon ai,” umbutwi yedok inigu lagagirik, wene wakhegek yi yugeragagi. Yugirigya dugwit, \v 12 “Ap inis werek ambi en, ‘O adumu andoma lagya neyalok, ap ombok o yoma vagago dogogiluk mondok okbaninggya dogomwima, neyami vaga wasogon,’ yiluk, \v 13 lagiluk, ogagya dugwit, at ayelomani eneyave 10 yanggup yugirigya lagagirik, wagu lagagwama, ayoparip mbusi emas menda 10 higirogo, ap ambi yoparip mbusi emas ambi wogorigya, ap ambi yoparip mbusi emas ambi wogirigya, wogirigya dugwit, ‘An wagatek neyagek, nayoparip yi vaga yi menda ndi menda hunit nagu dugwit, ambi lobalhidugu dogones.’ \f + \fr 19:13 \ft At \fk yoparip mbusi emas \ft wogeragagi andi, yavup saut henggam ogagarikmu onggo wogeralagwi ndatak wogeragagi.\f* \p \v 14 Yugirigya lagagirik, lagagi. Lagya hegek, it nin at avema menda en at enanggon dombok umbutu dugwit, ‘At ap yi, nenasin inis ombok akluk, o yoma vagago dogop nenanggon,’ yiluk, yugera laupwak yiluk, enarwi lakbogogwa. \p \v 15 Lakbogogwa yugera lagagwa ovara, hegek, ap ako inis ombok it enamwa andoma vagago dogopwak yiluk mondok okbagu lagagwama, amwa eyami vaga wagya lagagirik, ‘Nayoparip ako vaga it maren lobalhedagao hami?’ yiluk, ayelomani ayoparip wogoragagi ako yanggup yugeragagi. \p \v 16 Yanggup yugurigya lagagimu, ayeloman endak wagagi ako en, ‘Ai nasin. Hayoparip woknigigin ako vaga ambi inim 10 lobanggis.’ \p \v 17 Yugugu lagagimu, asin en, ‘Ai nabut wa! Nayeloman hat sek, mondok sek dombok ogagen. Maduk ogarup ovara, hegek, des erogo ogarit lagya lagenma, yogak o kota 10 hudi vagago dogonyok yiluk, mondok okbagaliga.’ \p \v 18 Yugugu lagagimu, ayeloman ambi ambetaga wagya lagagirik, ‘Ai nasin. Hayoparip woknogogin ako vaga ambi inim 5 lobanggis.’ \v 19 Yugugu lagagimu, asin en, ‘Andi halok, hat o kota 5 hudi vagago dogop.’ \p \v 20-21 Yugugu lagagimu, ambi ambetaga wagya lagagirik, ‘Ai nasin. Hat hendawi hanggidik an nilup atma, eke, hendawi hanggidik dugwit, hat en bagetek ovara, wigya, eke, awi lisinggitek ovara, enggen yugup mbalhidigya, ogasigama, nalon en hayoparip nasula yidik vagago welagi ako yi o,’ yiluk, yugogogi. \p \v 22 Yugugu lagagimu, asin en ayeloman ako yugugu dugwit, ‘An ogarup yukhogogis ovara, an nane sagalisiga hat nayeloman yi, hane yegen ako vaga hanggadi watbagasogon. Nendawi nanggidik dugwit, bagetek ovara, wigya, eke, awi lisinggitek ovara, enggen yugup mbalhidigya, ogasiga hat helup agindik ovara, \v 23 an wagya neyalok, nayoparip inim, vagago dogop onggo inim, an wa wasogon ai, yiluk, it avakwa enayoparip ombok arupwak yiluk, ogasagwi ako, wogoregetek nggarogo yiluk welagagin?’ \p \v 24 Yugugu lagagirik, avakwa at inim agarwik ako yugirigya dugwit, ‘Nayoparip vagago agarik ako ndiyalogo ap yoparip 10 lobalhedagagi ako wogores.’ \p \v 25 Yugirigya lagagimu, iren, ‘Ai nasin. At andi, ayoparip ovok 10 agarik!’ \p \v 26 Yugugu lagagwama, aren, ‘Hit menda ambi agarik halok andi, ambi inim ovaga ndulogo wokhirigya hasogom. Eke, hit menda ambi dek halok andi, ambukumat agarik ako ndiyalogo hedigya hasogom o. \v 27 Eke, it ninim ogorek dugwit, “At nenasin inis ombok akluk, o yoma vagago dogop, nenanggon,” yagao ako andi, woginiviluk wagu dogomundik, nil neyagek, enares,’ yugeragagi,” yiluk, Yesus en avakwa ako yugeragagi. \s1 “Nenasin inis ombok yi aro,” yagan wagagwa wene \r (Mat 21:1-11; Mrk 11:1-11; Yoh 12:12-19) \p \v 28 Yesus en wene andi yugirigya lagagirik, at endak o Yerusalem lagyama, ane welagwi menda inim lagu dugwit, \v 29 o Betepage inim, Betania inim, ndom inis Saitun avema andoma horok ari lagagwarik, At ane welagwi menda mberen lakbugu dugwit, \v 30 “O valekma akilisim ari lamwira, wam keledai eyak, ap ao ovaga hora yegetek menda ambi hugu dogomundik, yunggwi yidugup akom veralogo yoma wolok omano. \v 31 Eke it avakwa andoma en, ‘Hit nggarogo yiluk keledai andi veralisagwi?’ yukhurugu-selok, hiren yugurugu dugwit, ‘Nit Nenasin keledai dekma, “Walales,” yuknirigya lagama, wa wagyo,’ yugerano,” yiluk, lakbogogi. \p \v 32 It lakbogogi ako, lagu lagagwarik, yugeragagi ako ndatak hagagwa. \v 33 Hugu lagagwarik, keledai eyak ako veranggusim, it ap enanggom keledai werek ako en, “Keledai andi, nggarogo yiluk, veralisagwi?” \p \v 34 Yugurugu lagagwama, iren, “Nit Nenasin keledai dekma, ‘Walales,’ yuknirigya lagama, wa wagyo,” yugurugu lagagwarik, \v 35 wolok Yesus adema ba lagagwa. Ba lagu lagagwarik, enayum weram menda nggolalogo wam keledai ambot vaga ndabagu lagagwarik, Yesus ako wam keledai ambot vaga hora okbagagwa. \v 36 Hora okbagu lagagwama, Yesus lagya hegek, it avakwa enayum sogwes yum mbigalogo sup ombok vaga ndabalin lagagwa. \fig Yesus wam keledai ovaga hora okbaluk, lagya hegek, it avakwa enayum sogwes yum mbigalogo sup ombok vaga ndabalin lagagwa|alt="Triumphant entry" src="LB00315B.jpg" size="col" loc="LUK.19.36" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 19:36" \fig* \p \v 37 Ndabalin lagu lagagwama, o Yerusalem vanggo yi lagu-sigik, sup ndom Saitun wambu wandagwima akoma avakwa At ane welagwi menda ovok en nggarogo ogarubuk menda wisane ogarit lagya ako inil hugu lagagwarikmu, enadenggen en amikmit yagan lagu dugwit, Ala inis siyabaik lagagwa. \v 38 Ala inis siyabaik lagu dugwit, \q2 “Nenasin Ala en Nenowa inis ombok lakba waga yi, inis siyabaliga o. \q2 At mbogot vaga winimen agarik ako en, nenendawi dambubininggas atma, \q2 At Ala inis mondok siyabelagwi o,” \f + \fr 19:38 \ft Mbuku Ndawi 118:26 yokhanes.\f* \m yiluk, yagan lagagwa. \p \v 39 Yagan lagwi ako, it Parisi menda nin en avakwa wisane wonggalari wagagwa ako enanggelekma en Yesus yugugu dugwit, “Ngguru wai. Hane welagwi menda yi, mbereran.” \p \v 40 Yugugu lagagwama, Yesus en, “Avyak! It avakwa yi, enane yegetek duklipmu en, helep yi, Ala inis siyabagu duklip, yiluk, yukheraliga,” yugeragagi. \s1 O Yerusalem higya lagagirik, yup yagagi wene \p \v 41 Yugirigya lagagirik, o kota Yerusalem vanggo yi lagya lagagirik, il higya dugwit, yup yagagi. \v 42 Yup yagya dugwit, “Hit Yerusalem yi, yogak yi vaga henendawi ugun wadok dek adenggen dogop yiluk, nggarogo okbigigaup hinilup duklipmu en, ai, okbigigelap ovara, yogak hinil hinisao en, hwilago agarik. \p \v 43-44 Hirenen Ala yi hudi at ninisa waga o, yiluk, yedok hegetekma, henamwa Yerusalem en wunggu hinisao en, it hinim ndup ogorek en eve helep leget walinogo bugugwis, eloma-yoma en, yumu-yagamu en, ndup okhinivuguluk, horok ari wagwi, ogagu dugwit, henawi helep vaga valek yi, helep ambi ovaga duduk erek dogosogon buk. Masalogo bagu dugwit, Ala yi hudi at ninisa waga o, yiluk, yedok hegetekma, habut-hogwa hinim ovok erogo mondok dek erogo bigigaup vage vanggo yi wasogon o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus Ala awi valekma dugwit haryogo wikbigik wene \r (Mat 21:12-17; Mrk 11:15-19; Yoh 2:13-22) \p \v 45 Andi yugerelok, Ala awi valek mbumbumu nunggwigya lagagirik, it avakwa yi menda ndi menda onggo hunggik yagalagwi menda akoma haryogo wibugu dugwit, \v 46 “Ala en ‘An nawi valek yi, “Samban ogasagwima yi at dogosogon” ’, yiluk, yagagi dirup mbanggigi ovara, hit andi, o yi ap enonggop wokbaluk, hwilaklari lendagwima ovagak ogagep,” yiluk, yugeragagi. \p \v 47 Yesus hup-dingga Ala awi valekma wene mamulirigya lagagi. Mamulirigya lagagi ovara, it imam-imam enasini inim, it Musa wene mamulerelagwi menda inim, it avakwa enasini inim, At Yesus warup yiluk, ogagagwa ovara, \v 48 avakwa en at wene yugirigya ako enendawi hunik dombok ogagu dugwit, inil at adigat vurek atma, nggarogo warubuk erek halok, mbup yagagwa. \c 20 \s1 “Sa inis vaga ogasiga?” wene \r (Mat 21:23-27; Mrk 11:27-33) \p \v 1 Hivis ndugwis ambi vaga At Yesus Ala awi valekma mbumbumu dugwit, wene mamulirigya, Sek Wene yugirigya, ogagyama, ap imam-imam enasini inim, it Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, ap ombok-ombok inim, At adema wagagwa. \v 2 Adema wagu lagagwarik, At yugugu dugwit, “Hat yi ogagek ndi ogagek ogasiga ako, sa inis vaga ogasiga? Sa en hat yukhogogi vaga ogasiga? Yukneran.” \p \v 3 Yugugu lagagwama, At Yesus en iri dugwit, “An ogo, wene ambi hemekhinisayogon. \v 4 At Yohanes ima wombabugu lagagi ako andi, mbogot vaga en yugogogi vaga wombabugu lagagi a, ata avakwa en yugogogwa vaga wombabugu lagagi a? Yukneres!” \p \v 5 Yugirigya lagagimu, ir-it wene mbanggu dugwit, “Niren, ‘Mbogot vaga en yugogogi vaga ima wombabugu lagagi,’ yugugu niniselok, aren iri dugwit, ‘Eke, andi halok, hit hinilup helan, nggarogo yiluk at avyarat embetetek welagagup?’ yuknerayogon. \v 6 Eke, it avakwa ovok erogo, ‘At Yohanes andi, navi Ala en yugugu hegek yugeraliga menda’ ombasagwima, niren ‘Un avakwa en yugogogwa vaga ima wombabugu lagagi,’ yugugu niniselok, Iya! Helep vaga nenarusogom o,” yiluk, ir-it wene mbanggugwa. \v 7 Wene mbanggu lagagwarik, at yugugu dugwit, “At Yohanes ako, sa en yugogogi vaga ima wombabugu lagagi ako nit nininggut,” yugogogwa. \p \v 8 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Eke, andi halok, An ogo, sa en yuknogogi vaga ogasiga yi, wene onggo yukherayogon buk,” yiluk, yugeragagi. \s1 It Yakuri menda en Yesus nenanggon umbutugwarikmu wakhegek ap awi yago aruwam welagagwa yugeragagi wene \r (Mat 21:33-46; Mrk 12:1-12) \p \v 9 Andi yugirigya lagagirik, wene wakhegek it avakwa wisane yugeragagi ambi yi aro. “Ap ambi en anggur awi yatu lagagirik, enggen mbalogo nin it hidugwi, nin at wogogwis, ogagu dogopwak yiluk, at eyavup yagoma aruwam bisiluk, o adumu andoma dukluk, wasogon yiluk, lagagi. \v 10 Lagagirik andoma dugwit, anggur enggen yugup ako hoda agya lagagimu, it at eyavup yago aruwam bisiluk lagagi ako en enggen yugup mbalogo wogorupwak yiluk, ayeloman ambi enadema lakba wagagi. Lakba wagagi wagya lagagimu, it at eyavup yagoma aruwam agarwik ako en ayeloman wagagi ako yo yawi vaga wakbagu lagagwarik, enggen mbalogo bagagwa ako wogogitek un ovadik eyami vaga lakbagagwa. \p \v 11 Un ovadik eyami vaga lakbagagwa amwa lagya lagagimu, ayeloman adik ambi lakba wagagi. Lakba wagagi wagya lagagimu, at ogo, eyave yo wakbagu lagagwarik, anggadi warogo enggen mbalogo wogogitek un ovadik lakbagagwa. \v 12 Lakbagagwa amwa lagya lagagimu, ayeloman adik ambi hunogo lakba wagagi. Lakba wagagi wagya lagagimu, at ako ogo, yo warogo wibagagwa. \p \v 13 Ap lakbisa wagagi ako anderogo adigat okbugu lagagwama, ap eyavup yago werek ako en iri dugwit, ‘An nggarogo ogarik? An nabut nendawi hunik yi, lakbayogon. Lakbagya neyalok, at agayuk wutu dugwit wugwi-sami a, dek a?’ yiluk, lakba wagagi. \p \v 14 Lakba wagagi wagya lagagimu, it ap at eyavup yago aruwam welagagwa ako en abut wagya inil hugu lagagwarik, ir-it wene mbanggu dugwit, ‘Abut mavurangge hedaup yi atma, yavup yago yi mavorangge nit hedapim, abut yi mondok warusogom o,’ yiluk, \v 15 avyak ako wagya lagagimu, eyave yavup yagoma en haryogo weram wibaluk, mondok watugwa,” yiluk, wene andi Yesus en wakhegek yugeragagi. \p Wakhegek yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Andi ogagagwa ako at eyavup yago werek en it ap andi, nggarogo okbisami embetep? \v 16 Dek. At wagya dogomindik, it eyavup aruwam agarwik ako enarogo bisiluk, enaveloma it ap adik aruwam dogopwak yiluk, mondok okbisayogon o,” yiluk, yugeragagi. \p Yugirigya ako it avakwa hunggu lagagwarik, [wakhegek andi it Iserael menda enavok iri halok, anderogo okbininaup ai, yiluk] “Anderogo ogarup moga o, Nenasin,” yugogogwa. \p \v 17 Yugugu lagagwama, At Yesus en it biginigu lagagirik, wene yugirigya dugwit, \q1 “‘It helep o valisagwi menda ako en, \q1 O vanggu dugwit, helep ambi mbo bagagwa ako, \q2 mondok-mondok owanggi ndalaga o,’ \f + \fr 20:17 \ft Mbuku Ndawi 118:22 yokhanes.\f* \m yiluk, yagagi Ala wene dirup mbalek ako andi, nggarogo yiluk mbanggigi embetep? \p \v 18 It avakwa helep andi vaga yakhedugwis halok, eneyave hadik-hadok erogo wambusogom o. Eke, helep andi en avut dagauk erogo avakwa enovaga ndun yi wagya halok andi, eneyave mondok ilumutmut erak-dak-dak erogo bisayogon,” yiluk, yugeragagi. \p \v 19 It Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, it ap imam-imam enasini inim, en, “Wene wakhegek yagas andi, nit niniselok yagas ai,” yiluk, yedok hugu lagagwarik, o andi hudi vaga Yesus vagaruguluk, ogagagwa ovara, avakwa enalon en mbup yagagwa. \s1 Ap Kaisar ake baup yugogogwa wene \r (Mat 22:15-22; Mrk 12:13-17) \p \v 20 It Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, it ap imam-imam enasini inim, ako en Yesus inil wolok-wolok nagu dogopwak yiluk, enarwi lakbogogwa. Enarwi lakbogogwa ako en, “Nit ap avyarat nenombarupwak,” ombakluk, enane enagavoval yagan nagu lagagwa. Enane enagavoval yagan nagu dugwit, “Yesus ane yupum-ndupum yimi vaga yidibaluk, eyave vagarogo avakwa enaruwam menda gubernur ako en awene mbalup at ovadombok atma, awene mbalupwak yiluk, ba lasogom,” umbutugwa. \v 21 Yagan Yesus adema lagu lagagwarik, hemetu dugwit, “Ngguru wai! Hat wene yagaliga inim, mamuleraliga inim, andi avyarat adigat iri dugwit, ap ambi iya, eke, ambi meyan, andi embetetek Ala wene avyarat des erogo mamulnirigya heyagyo. \v 22 Anderogo heyagyoma, ap inis ombok Pemerintah Oroma enasin Kaisar ake yoparip baup andi, sek a, weyak a?” yiluk, yugogogwa. \p \v 23 Yugugu lagagwama, At Yesus en it at ambokan unggwi yedok inigu lagagirik, yugirigya dugwit, \v 24 “Yoparip mbusi ambi enukneres,” yugirigya lagagimu, wogugu lagagwama, it yugirigya dugwit, “Sa elese ovagak ogarek inis dirup mbalek helagwi?” \p \v 25 Yugirigya lagagimu, iren, “Dek. Andi Kaisar aro.” \p Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Andi halok, Kaisar angge halok andi, Kaisar at wogogwis, eke, Ala angge halok andi, Ala at wogogwis, ogagu dogones,” yiluk, yugeragagi. \p \v 26 At wene yugeragagi ako vaga avakwa inivaga wene ambi yidilogo ovaga baup meyan halok, un, “Wi!” yiluk, mbup yagagwa. \s1 “Hambugu niniselok, hivis niniluk arusogom a, dek a?” wene \r (Mat 22:23-33; Mrk 12:18-27) \p \v 27 Andi en, it ap Saduki menda nin Yesus adema wagagwa. It Saduki menda ako, avakwa hambuluk, iniluk akluk mendek yusogom buk yugu lagagwa. It ako, Yesus adema wagu lagagwarik, at hemetu dugwit, \v 28 “Ngguru wai. At Musa en, ‘Ap ambi hwa wolok, abut dek hegek hambigya halok, owa aveloma abut endarupwak yiluk, aot en owa sogwa hedaupwak o,’ yiluk, dirup mbaniragagima,\f + \fr 20:28 \ft Bilangan 25:5-10 yokhanes.\f* \v 29 ap ambi aburi eneyave 7 endaginipigi. At manggum ako en hwa wigya lagagirik, abut dek hegek hombagagi. \v 30 Hambigya lagagimu, aot manggum ambetaga menda inim, \v 31 andi en, at aot ambukmu menda inim, andi en, it eneyave 7 endago ovok erogo anderogo adigat hwa ako wugwi, enaburi dek hegek enadigat hambugwi, ogagagwa. \v 32 Eke, hivis, hwa ako ogo hombagagi. \v 33 It ap eneyave 7 ako en hwa ako wugwi-hambugwi ogagu lagagwama, hivis avakwa hambuluk iniluk erogo mondok okbisaup hudi vaga hwa andi, ap sa ogwa arisogon embeten?” yiluk, yugogogwa. \p \v 34 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “It avakwa yogak wema agarwik yi, ap en hwa hedugwi, akwa en ap hedugwi, ogasagwi. \v 35 Anderogo ogasagwi ovara, At Ala en, ‘It avakwa sek menda enombasiga andi, ninim dogoguluk, hambuluk landagwima en iniluk erogo mondok okbisayogon,’ ombasiga ako andi, Ala en mondok okbisagwi. Mondok okbugu dogogwimu inim dugwit, ap en hwa hedugwi, akwa en ap hedugwi, ogagu dogogup mondok dek aro. \v 36 Ala en it avakwa ako iniluk erogo mondok okbisagwi hudi vaga, Ala aburi dombok dugwit, malaikat ako ndatak arugup atma, hivis hambugup mondok dek. \v 37 It avakwa hombagagwa iniluk erogo mondok okbisagwi ako andi, ambi yisogon. At Musa yo aik werek adema en hali abya wuluk kerek iri hegek iris hagagi wene ako mbilinogo dirup mbanggya dugwit, ‘Nasin Ala andi, ap Averaham inim, Isak inim, Yakup inim, enasin Ala aro,’ yiluk, dirup mbanggigi andi vaga it hombagagwa ako Ala en avyarat iniluk erogo mondok okbisaliga helagwi o. \v 38 Dirup mbanggigi ako, At Ala en it avakwa hombagagwa ovara, mondok iniluk agarwik inisaligama, at andi, it avakwa hambuluk dek agagwa menda enasin Ala dek. Ata, iniluk menda enasin Ala aro,” yiluk, yugeragagi. \p \v 39 Anderogo yugirigya lagagimu, it Musa wene mbalek mamulerelagwi menda nin en, “E o Ngguru. Hat sek yegen,” yiluk, yugugu lagagwama, \v 40 it ovok en ambi inim At hemethaup enalon en mbup yagagwa. \s1 “Keretus andi, sa ombao?” yugeragagi wene \r (Mat 22:41-46; Mrk 12:35-37) \p \v 41 At ambi inim hemethaup enalon umbutu lagagwama, At Yesus en it yugirigya dugwit, “‘At Ala en denogo mondok okbagagi Keretus ako andi, Daut avema menda ombao,’ yagalagwi andi, nggarogo yiluk yagalagwi embetep? \v 42-43 At Daut adik en mbuku Ndawi wene vaga dirup mbanggya dugwit, \q1 ‘At Nenasin inis ombok Ala en an Nasin inis ombok yugugu dugwit, \q2 “It hinim ndup ogorek menda ako, An sovalogo havema bigitek neyagek, \q3 Ninggis amotkan hora yima,” yugogogi,’ \m yiluk, dirup mbanggigi ako andi, \v 44 at Daut en, At Keretus ako, ‘An Nasin inis ombok,’ yagagi. Anderogo atma, avakwa en ‘Keretus andi, un At Daut avema menda ombao adigat’ yup andi dek,” yiluk, yugeragagi. \s1 Musa wene mbalek mamulerelagwi menda en henambukmu unggu sao en, suwam watu dogop wene \r (Mat 23:1-36; Mrk 12:38-40) \p \v 45 Yugirigya lagagirik, avakwa ovok erogo enaruk hunggu-sigik, Yesus en at ane welagwi menda ako yugirigya dugwit, \v 46 “It Musa wene mbalek mamulerelagwi menda ako en henambukmu unggu sao en, henendawi suwam wathidugu dogones. Enasum adup segedok yikbetaluk, ap akwa vasat ogasagwima andoma en nit adigat wogobininapwak yiluk nagwis, it Yakuri samban ogasagwima akoma ap ombok-ombok hora yagalagwima hora yugwi, isogo isugu dugwit, ap ombok-ombok hora yagalagwima hora yugwi, ogarup adigat enendawi sek ombasagwi. \p \v 47 It ap andi, akwa sogwa enangge dek okbugwis, avakwa iya nenombarupwak yiluk, samban adup erogo ogagwi, ogasagwi andi vaga, it avakwa nin enomaduk onggo horogat enovaga bugu dugwit, it ap andi ako, enomaduk onggo ombok erogo enovaga bisayogon,” yiluk, yugeragagi. \c 21 \s1 Hwa sogwa inggidek en Ala ake bagagi wene \r (Mrk 12:41-44) \p \v 1 Andi yugirigya lagagirik, Yesus ena laklagya dugwit, avakwa ininggi werek menda en enangge Ala awi valekma yoparip belagwima enayoparip Ala ake ba wagu sogogi. \p \v 2 Bagusim, hwa sogwa inggidek ambi wagya lagagirik, yoparip mbusi enggen mariduk mberen Ala ake belagwima ba wagya hagagi. \v 3-4 Ba wagya higya lagagirik, it avakwa yugirigya dugwit, “Dibas! It avakwa enangge wisane hegek ba wagao ovara, hwa sogwa inggidek menda yi, at agarom hunogo naup dek hegek ovok erogo betagarikmu, it ap akwa ininggis werek menda un horok maduk at bagao ovara, at hwa sogwa angge dek hegek ba waga yi andi eve ombok at bagas o,” yiluk, yugeragagi. \s1 “Ala awi valek masalogo lakbasogom,” yugeragagi wene \r (Mat 24:1-2; Mark 13:1-2) \p \v 5 Yugirigya lagagimu, at ane welagwi menda nin en yugu dugwit, “Ala awi valek andi, helep mondok sek inim, yi menda ndi menda mondok segedok menda Ala ake bago inim, ako vaga, mondok mondok sek valek,” yiluk, yagan lagusim, \v 6 Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit hinil helagwi yi ako andi, helep ovaga dambuk ogarek iligik andi ambiat ogo dogosogonbuk. Ovok erogo masalogo lakbaup hudi vanggo yi wasogon,” yiluk, yugeragagi. \s1 Anggin-mbanggin erogo bisaup wene \r (Mat 24:3-14; Mrk 13:3-13) \p \v 7 Yugirigya lagagimu, iren at hemethugu dugwit, “Ngguru wai. Hat yukneregen ako o mera oklarimi? Eke, ‘Anderogo ogarup’ yukneregen ako atma des yup hudi horok vanggo yi wagya halok, adem ngga oklagya vaga nenelup arup?” \p \v 8 Yugugu lagagwama, At Yesus en yugirigya dugwit, “Avakwa nomalhinipu-sao en, henendawi suwam wathidugu dogones. It ap wisane [huluk at] An ninis vaga wagu dugwit, at ambi en, ‘At Keretus ako andi, an aro,’ iris, eke, at ambi en, ‘Hivis oklarup ako vage vanggo yi waga o,’ iris, yagan warusogoma, enane hobaluk, enamusek labuk. \v 9 ‘Dek. Ndup sumburisagwi o. Dek. Haryogo wibisaupwak yiluk, ndup ogasagwi,’ yugwi henaruk hunggu dugwit halok, henalon habuk. Ogarup ako andi, endak oklarisogon ovara, o hivis oklarup ako mbikit oklarisogon buk o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 10 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Ap ininis unggul adik-adik ndup sumbutwis, ap inis ombok ambi arwi en ap inis ombok ambi arwi inim ndup ombok ogagwi, ogarusogon. \v 11 Ogagu-sigik, o wadok mondok ombok wisane ogagya, yi awi ndi awi erom uvup ogagya, o yi awi ndi awi adwanggak wisane oklagya, eke, mbogot vaga mondok enalon werek menda ogagya, henelup arup elose adik menda ogagya, ogagya hasogom. \v 12 Anderogo ovara, ogagetek hegek, ap en hit vakbigigiluk, edup-mbedup okbugugwis, it ap Yakuri samban ogasagwima bigiga lagwi, heda marogo mabiselagwima mabugugwis, eke, an nane wagagup vaga it ap ininis werek inim, it ap ombok-ombok inim, enadema wokhiniviluk lagwi, ogarusogom. \p \v 13 Anderogo okbugugu-selok, ‘Yugeraup nanonggal aga o,’ yiluk, ogagya neyagu lagagup ako, yugurugu dogogup. \v 14 Henagap wendakhedaup yiluk, wene onggo ngga yugeraup andi henendawi anggin dogobuk. \v 15 Anen henendawi werek okbugugu dugwit wene ngga yugeraup yukheramima, yugurugu hiniselok, it hinim ogorek ako onggo yukhurugwi, henane saganggwis, okbigigasogom mondok dek. \v 16 Hinisai-henasini inim, henowa-henaot inim, henowa-henasin inim, henaswei inim, it ako en wokhiniviluk ap enowak dilisagwima bigiga lagwi, hit nin henatwis, ogarusogom. \v 17 Eke, An ninis wagagup vaga avakwa ovok en enanggon henombarusogom ovara, \v 18 hinirisenggen ambiat ogo bolarugwi mondok dek atma, \v 19 henendawi mbuk dogomwi vaga Ala en henagap wendarisogon,” yiluk, yugeragagi. \s1 O Yerusalem dek erogo baup wene \r (Mat 24:15-21; Mrk 13:14-19) \p \v 20 “It ap enayegen werek wisane homago o Yerusalem walinggwis inigu dogogupik, ‘O Yerusalem dek erogo baup vage vanggo yi waga higi,’ ombarugup. \v 21-22 Andi hudi vanggo yi wagya halok, yi ogarup ndi ogarup Ala wene dirup mbalek ovok erogo atma des yupwak yiluk, avakwa Yerusalem menda weyak ogasagwi onggo wogeraup andi hudima, it o Yudea agarwik ako, ndom vaga andoma hoda hwilak lari wunggwis, o kota agarwik ako, o andoma hekbaluk, wunggwis, ogarupwak. Eke, o kota weram agarwik ako o kota nunggubuk. \v 23 Andi hudi vaga Ala en o wen vaga yoma anggin-mbanggin mondok adik dombok okbugu dugwit, it avakwa yi, aninis okbisagwirikmu, akwa enavula agarwik inim, eneyak enagadyak wogerelagwi inim, [hoda wulup meyan atma,] enabwa. \v 24 Nin mbusinggarep vaga inutu-selok hambugwi, nin heda marogo avakwa ininis unggul adik-adik enamwa andoma bisa lagwi, ogarugup. Eke, it avakwa weram Yakuri dek menda en o Yerusalem inisok sovalogo bigik lagu dogogup. At Ala en, ‘It avakwa weram Yakuri dek menda andok dugwit, tahun anderogo o Yerusalem vagago dogosogom,’ imbitigi ako atma des yegetek hegek, sovalogo bigik lagu dogogup,” yiluk, yugeragagi. \s1 “An Ap At Endaklagagis wasogon,” yugeragagi wene \r (Mat 24:29-31; Mrk 13:24-27) \p \v 25 Yugirigya lagagirik, ambi yugirigya dugwit, “Henelup arovovok yiluk, mo il inim, saut inim, dadiwap inim, andi mondok elokwe adik ogagya hagup. Eke, o wen vaga yoma is laut yanggadek ane ombok iri dugwit, mondok mogoliluk ogagya halok, it avakwa ininis unggul dombok ovok erogo, ‘Yi nggarogo ogarit wandiga wi!’ yiluk, enendawi mondok obak arugup. \v 26 It mbogot vaga enanye werek menda ako enowak dede wisane ogagya halok, it ap ovok en yi menda ndi menda o wen vaga oklarit warup ako, ‘Yi at oklarit wagya higyo,’ yiluk, enalon en enendawi mondok obak arugup. \v 27 Andi ogagya halok, An Ap At Endaklagagis ako mondok nabinak werek niris-novagangge nagayuk werek dugwit, hena anggelekma en wagya neyagup. \v 28 Yi menda ndi menda oklarup ako asinggu halok andi, ‘Wender erogo bininaliga vage sigam ari wagya higyo o,’ yiluk, henut leklakluk, hinil iligik dogop,” yugeragagi. \s1 Yo ara vaga wakhegek yugeragagi wene \r (Mat 24:32-35; Mrk 13:24-31) \p \v 29 Yugirigya lagagirik, wene yi, wakhegek yugirigya dugwit, “Yi yo ndi yo inim, yo ara inim, o Iserael yoma ogasiga ako dibas. \v 30 Yo anggup savuligiluk, ogagya hinil hugu lagipik, ‘O vage hivi bagiluk ogasiga higi o,’ yiluk, yagalagwi. \v 31 Ako yagalagwi ndatak, mo il inim, saut inim, dadiwap inim, mondok elokwe adik oklarup endak yukhirigi ako, oklagya hinil hugu dogogupik, ‘Ala avema bininaup ako vage vanggo yagas higi,’ yiluk, ombarugup. \p \v 32 Hit avakwa yogak agipik yi, ao dek agetek hinigik, hivis ogarup avok yukhirigi ako ovok erogo atma des iri hagup yiluk, avyarat yukheraliga. \v 33 Wen inim, mbogot inim andi, dek arugwi ovara, An nane andi, mondok-mondok dek arisogon dek o,” yiluk, yugeragagi. \s1 Suwam watu dogop wene \p \v 34-35 Yesus en wene ambi yugirigya dugwit, “Bagas sakno bagoma mbikit sopal landiga hak, ‘Ndugwis andi vaga anderogo okhinivisogon,’ yiluk, wene yukhirigi ako, hit avakwa o wen vaga yoma ovok erogo ndugwis ambi vaga mbikit supuk erogo okbigigya wasogonma, henendawi suwam wathidugu dogones. Yi menda ndi menda henagaum dek heda nenggek nagwis, amburup nenek ogivisiga menda nenggek nagwis, ‘Nangge nggarogo okhedaik o,’ yiluk, henendawi anggin wisane wenggelit nagwis, ogagu dugwit, henendawi ugun obak hinisao en, henendawi suwam wathidugu dogones. \v 36 Samban adigat ogagu dugwit, henendawi suwam wathidugu dogones. Andi ogagu hiniselok, anggin-mbanggin okhinivup ako henendawi mbuk dugwit, henanye erogo wugu dogomundik, An Ap At Endaklagagis nivaga henanggadi dek dugwit mendek yusogom,” yiluk, yugeragagi. \p \v 37 At Yesus en o dinggya Ala awi valekma wene mamulirigya, eke, o hup agya halok, wunggu lagagwarik, ndom inis Saitun akoma nogo yi lagya, ogagya lagagima, \v 38 o hutun hetlagatya vaga avakwa ovok At ane huluguluk, adema Ala awi valekma wonggalari wagu lagagwa. \c 22 \s1 Yesus warup umbutugwa wene \r (Mat 26:1-5; Mrk 14:1-2; Yoh 11:45-53) \p \v 1 Isogo Erom Roti Virisigadek Menda inis Vasika\f + \fr 22:1 \fk Isogo Vasika \ft ako, saut Maret a, April a, isogo ombok isagu lagagwa. Isogo Vasika ogagu dugwit, wam ndomba eyak warogo nunggu lagagwa. It ogagagwa andi, it enombawi o muk Ala en o Mesir en visilogo wogenombolok wulu wagagi ako inilup dogoguluk adenggen ogagu lagagwa. Wunggugwa Wene 12:17-20 yokhanes.\f* ako, adenggen isarup vage vanggo yi wagagirikmu, \v 2 it imam-imam enasini inim, it ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, iren avakwa wisane enalon en, “Yesus nggarogonggan waruk?” yiluk, mbauk erogo wene mbalit nagu lagagwa. \s1 Yudas en Yesus warupwak yiluk, yonggo lagagi wene \r (Mat 26:14-16; Mrk 14:10-11) \p \v 3 Mbauk erogo mbalit nagusim, at Sile en it ap 12 menda ambi inis Yudas Ikariot endawima nonggagagi. \v 4 Nunggwigya lagagimu, it ap imam-imam enasini inim, it Ala awi valek suwam watu lagagwa enasini inim, at Yudas en yugirigya dugwit, “Yesus warovovok yiluk, nggarogo wokheraik o,” yiluk, inim wene mbali lagagi. \v 5 Inim wene mbali lagya lagagimu, it enendawi enadenggen umbutu dugwit, “Onggo yoparip wokhurusogom,” yugugu lagagwama, \v 6 at Yudas ako en, “E o,” iri lagagirik, “Avakwa inil vaga dekma oklarup o ngga hudi eyave vagago wogeraup nanonggal agya hami?” yiluk, sokhigya lagagi. \s1 Isogo Vasika isarup wene \r (Mat 26:17-25; Mrk 14:12-21; Yoh 13:21-30) \p \v 7 Adenggen Erom Roti Virisigadek Menda ogagusim, isogo Vasika isaruguluk ndomba warup hudi agya lagagimu, \v 8 At Yesus en Peterus Yohanes iperen lakbugu dugwit, “Isogo Vasika nit naup vipuk-vapuk erogo ba lales.” \p \v 9 Yugirigya lagagimu, iren, “O nggoma nit vipuk erogo balauk?” \p \v 10 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Hit o kota andoma nunggugu dogomundik, ap ambi is sogolowak vaga nudik wolok lagyama, hinim avuk akluk, ap enamwa nunggwigya halok, hinim nunggwi lalo. \v 11 Hinim nunggugu dogomundik, ap awi werek ako yugugu dugwit, ‘Nenasin Ngguru en, “An nane welagwi menda ako ninim isogo Vasika naguluk, o hamat nggoma vokot werek? yugurup,” yukneragarikmu, yukhisagwi.’ \v 12 Yugugu hiniselok, at ap awi werek ako en o handimen hamat ombok ogorek ambi ovok werek yukhirigya halok, andoma at isagogo bagu dogop,” yiluk, lakbogogi. \p \v 13 Lakbogogi lagu lagagwarik, Yesus en it yugeragagi ako ndatak at hugu lagagwarik, andoma isogo Vasika ako isagogo bagagwa. \s1 Amburup naup mamuleragagi wene \r (Mat 26:20-30; Mrk 14:22-26; 1 Kor 11:23-25) \p \v 14 Isogo bagagwa ako ovok naup vanggo iri lagagimu, Yesus en lakbigik denogo bogogi ako inim hora yagagwa. \v 15 Hora yugu lagagwarik, Yesus en it yugirigya dugwit, “An nova edup-mbedup okbanenggetek hegek, isogo Vasika isago yi, ninim naup ai, yiluk, hinim nasogom. \v 16 Nunggu dogomundik, hivis Ala en avakwa at avema mondok-mondok okbugu dugwit, ‘Isogo Vasika eve menda adem yi aro,’ yiluk, yedok hagup atma des yi lagatek hegek, An isogo Vasika yi nenggetek wiligya dogosogon atma, yogak ninim nasogom ai, ombasiga o, yiluk, avyarat yukheraliga.” \fig Yesus at ane welagwi menda inim hora yiluk, isogo Vasika nunggugwa|alt="Last Supper" src="LB00320B.jpg" size="col" loc="LUK.22.16" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 22:16" \fig* \p \v 17-18 Andi yugirigya lagagirik, is owak inggimu wigya lagagirik, “Ai Nasin Ala wa!” yiluk, “An yogak ninim okbaluk hivis Ala en avakwa at avema mondok-mondok bisaup ari wagetek hegek An anggur enggen amburup yi, nenggetek dogosogonma, wogogo sumbukhedomanes, yiluk, yukheraliga.” \p \v 19 Yugirigya lagagirik, roti inggimu wigya lagagirik, “Ai Nasin Ala wa!” yiluk, ugurogo sumburirigya dugwit, “Yi An neyave hit henake denek ako yi atma, novaga wenggenitu dugwit, nunggu dogones.” \p \v 20 Yugirigya lagagirik, nunggu lagagwama, amburup nudik anderogo at sumburirigya dugwit, “Hit visilogo bigigagiluk henonggo bagya dugwit namuya wilisogon ako andi, amburup yi aro. Wene swi menda Ala hinim dambubigigaup yiluk, nggatuk erogo yukheragagi ako, an namuya vaga mondok atma nggedo yisogon,” yiluk, sumbureragagi. \p \v 21 Sumburirigya lagagirik, “Avyak! An narupwak yiluk, ap yugerayogon ako ninim erom naliga yoma agarik. \v 22 An Ap At Endaklagagis okbanup ako holek ndatak at okbanisogon ovara, at narupwak yiluk avakwa yugerayogon ako andi mondok anggin iya erogo ovaga arugwi o.” \v 23 Yugirigya lagagimu, “Sa en ogarup halok yagas?” yiluk, ir-it at ambi yugigik, at ambi yugigik yagagwa. \s1 An iya, hat iya, yagagwa wene \p \v 24 At ambi yugigik, at ambi yugigik yugu lagagwarik, andi en, “An iya, hat iya,” yugu dugwit, wene watu lagagwa. \v 25 Wene watusim, at Yesus en it yugirigya dugwit, “It ap weram menda enasini ininis ombok en enane anye vaga enaburi yerogo ogarup nderogo ogarup wene yugirugwi, eke, it ap ombok-ombok en avakwa ‘Nenasini sek menda wa,’ yukneraup umbutwi, ogasagwi ovara, \v 26 hit andi, anderogo yugu dogobuk. Ap ombok ambi henanggelekma agarik halok, at avyak maduk ovagak arupwak. Eke, at wene yugeraliga menda ako ogo, henayeloman at arupwak. \v 27 Sa en iya agarik embetep? At erom naliga andi, iya a, ata at naliga ako ake yi welagek ndi welagek ogasiga andi iya a? Dek. At naliga menda ako iya agarik. Anderogo ovara, An henanggelekma dugwit, henayeloman ovagak akluk, henake yi welagek ndi welagek ogasiga. \p \v 28 Anggin-mbanggin okbanunggu-sigik, hit An hekbanilagudek mondok ninim agipikma, \v 29-30 Nasin en avakwa navema bisapwak yiluk, andok okbaninggigi ako ndatak, hit An navema bisaligama erom nunggwi, is nunggwi, eke, avakwa wene yugeralagwima dugwit, avakwa Iserael menda ininis unggul 12 ako enowak dinggwis, ogagu dogovovok yiluk, andok okbigigaliga,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus en Simon Peterus “Yesus an ninggut,” yisogon, yugogogi wene \r (Mat 26:31-35; Mrk 14:27-31; Yoh 13:36-38) \p \v 31 Yugirigya lagagirik, Yesus en, “Simon, Simon wai! Haruk dogwen. Gandum eyave delarupwak yiluk, avudit halok wibelagwi hak, at Sile en hit anderogo henavut mbalogo okbigigagiluk, Ala yugugu lagama, ‘E o,’ yagas ovara, \v 32 hat hendawi novaga vanggabaluk, avyarat nembeten ako, dek agya hao, An hake samban ogagi. Heyami vaga suguliluk nadema wagya dogomindik andi, harwi yi, enendawi aik wakbugu dogogun,” yiluk, yugogogi. \p \v 33 Yugugu lagagimu, at Simon en iri dugwit, “Ai Nasin. Heda marogo mabiselagwima mabagagwi, mondok hatwis, ogagu-selok, an niperen okbininaup sek imbiti.” \p \v 34 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Peterus wai. O yogak yi vaga ayam ane ao yegetek hegek, hat hane henggam vaga, ‘Yesus andi, an ninggut,’ iri heyayogon, yiluk, yukhisiga,” yugogogi. \s1 Enayoparip, enasum, mbusinggarep erasul inim, wolok laup wene \p \v 35 Yugugu lagagirik, it ovok yugirigya dugwit, “Endak lakbigigis ako, henayoparip wonggalek inim, yerek-terek wokhirugu-selok yekhedaumenda yum inim, henaropato ambi adik inim, An en ‘Wolok labuk,’ yukhirigya lagagimu, ‘Ai,’ umbutu lagagup a, dek a?” \p Yugirigya lagagimu, iren, “Dek. Nit nenangge ambi dek welagagetek, Nenasin.” \p \v 36 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Anderogo ovara, yogak en henayoparip wonggalek agarik halok wugwi, yerek-terek wokhirugu-selok yekhedaumenda yum werek halok wugwi, eke, mbusinggarep erasul dek halok, henayum sogwes yum weram menda vaga ambi hunhidugwi, ogagu dogones,” yugeragagi. \fig Mbusinggarep erasul wolok laup yagagi ako|src="LB00202B.jpg" size="col" loc="LUK.22.36" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 22:36" \fig* \p \v 37 “Andi, Ala en iri dugwit, ‘At ap weyak menda inim ininggis dingginggugwa,’ yiluk, yagagi dirup mbalek ako, An ogarimi vaga atma des yisogon, yiluk, yukheraliga. An okbanup yiluk, dirup mbanggugwa ako o yogak yi atma des yi wandiga halok, yukheraliga.” \p \v 38 Yugirigya lagagimu, iren, “Mbusinggarep erasul mberen yi agarik, Nenasin.” Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Ovok at,” yiluk, yugeragagi. \s1 Ndom Saitun vaga dugwit, samban ogagagi wene \r (Mat 26:36-46; Mrk 14:32-42) \p \v 39 Yugerelok akoma en wunggu lagagimu, ndom Saitun vaga enggek yagaligama, andi hudi ogo arat inggigi. Inggya lagagimu, at ane welagwi menda ako inim unggugwa. \p \v 40 Dagaup imbitigirikmu akoma lagu lagagwarik, it yugirigya dugwit, “Weyak ogarup henendawi nggagali wagya hao, samban adigat ogagu dogones.” \p \v 41 Yugerelok, helep lagani beyak helendagwi ako hak, At horok adumu erogo lagya lagagirik, erambo yunggubaluk, samban ogagagi. \v 42 Samban ogagya dugwit, “Ai, Nasin! Yogak edup-mbedup okneraup ako, dek okbaup imbitya heyalok, dek okbain. Eke, dek halok, An ogarup ombasiga ako hekbaluk, Hat ogarup ombasiga ako adigat ogasogon.” \v 43 Yugugu lagagimu, malaikat ambi mbogot vaga en At adema sigam ari wagya lagagirik, endawi modo okbagagi. \v 44 Endawi modo okbagya lagagimu, endawi mondok wakhidigya dugwit, abwa edok erogo samban ambi inim ogagagi. Ogagya hegek, digak winggigi ako amuya enggen ovagak ndetek wen vaga wombagagi. \p \v 45 Samban okbaluk, mendek iri lagagirik, At ane welagwi menda enadema eyami vaga lagya lagagirik, it enendawi mondok burup iri halok, nogo yugwis enegegi. \v 46 Nogo yugwis inigu lagagirik, it yugirigya dugwit, “Hit nano nogo yilagwi? Weyak ogarup henendawi nggagali wagya hao en, mendek yiluk, samban ogagu dogones,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus vagatugwa wene \r (Mat 26:47-56; Mrk 14:43-50; Yoh 18:3-11) \p \v 47 Wene andi ao yugirigyama, it ap 12 menda ambi inis Yudas ako endak wagya hegek, ap eneyave ambi homago ambetaga wagagwa. It ambetega wagu-sigik, at Yudas endak Yesus wa yugurigiluk, adema horok ari wagya lagagimu, \v 48 At Yesus en, “Yudas wai! Hat wa yuknirimi ako vaga An Ap At Endaklagagis yi, avakwa en narupwak yiluk, wogeraup embeten, yei?” \p \v 49 Yugugu lagagimu, it Yesus inim welagagwa ako en it Yudas melen ogaruguluk, wagagwa ako yedok inigu lagagwarik, “Nenasin wai. Mbusinggarep vaga enaruk?” \p \v 50 Yugu-sigik, it ambi en ap imam-imam enasin ombok ayeloman aruk amot vikit sobalogo lakbagagi. \p \v 51 Sobalogo lakbagya lagagimu, At Yesus en, “Anderogo ogarubuk,” yiluk, ap ako aruk inggis vakbagya lagagirik, sek okbagagi. \p \v 52 Sek okbagya lagagirik, At Yesus en it At vagaruguluk wagagwa imam-imam enasini inim, it Ala awi valek aruwam watu lagagwa enasini inim, it ap ombok-ombok inim, ako yugirigya dugwit, “Ap enonggop welagwi menda vaginivi landagwi hak, An anderogo vakneraguluk, mbusinggarep inim, yo mbandugul inim, wolok wagep yi? \v 53 Hup-dinggya Ala awi valekma ninim neyagek, vaknetetek welagep ovara, at o hwiserek andok ako hinim okbanup yogak yi atma, ogares,” yiluk, yugeragagi. \s1 Peterus en, “Yesus andi An ninggut,” yagagi wene \r (Mat 26:57-58, 69-75; Mrk 14:53-54, 66-72; Yoh 18:12-18, 25-27) \p \v 54 Yugirigya lagagimu, Yesus vagatu lagagwarik, wolok ap imam-imam enasin ombok amwa akoma ba lagagwa. Ba lagu-sigik, Peterus ako enambetaga ya horopo lagagi. \v 55 Imam-imam enasin ombok ako amwa ba lagu lagagwarik, at awi mbumbumu andoma hali hubaluk, horaik werekma, Peterus ako enanggelekma hora yagagi. \v 56 Hora yagagirik werekma, hwavyak ambi hali hunik awia vaga Peterus eyave horaik werekma higya lagagirik, at il vurek dugwit, “Ap yi ogo inim wiligya laga.” \p \v 57 Iri lagagimu, Peterus en an dik-dek iri dugwit, “Hwavyak yi! Ap andi, an ninggut,” yugogogi. \p \v 58 Yugugu lagagimu, hivis ap ambi adik en Peterus higya lagagirik, yugugu dugwit, “Hat ogo, At menda heyagi!” \p Yugugu lagagimu, at Peterus en, “Avyak! An mondok dek!” \p \v 59 Yugugu lagagimu, andi en hivis, mo il ambi okbaluk, ap ambi adik en ane vanggo erogo yugu dugwit, “Ap yi, Nggaliliya mendama, at ogo inim avyarat wulugu lagao.” \p \v 60 Yagagi ovara, Peterus en, “Avyak! Hat yegen andi, an mondok ninggut aro.” \p Ao yuguguma, ayam ane yagagi. \v 61 Ane iri lagagimu, Nenasin Yesus elokwe endenogo Peterus bikhigya lagagimu, Peterus ako en, “‘O yogak yi vaga ayam ane ao yegetek hegek, hat hane henggam vaga, Yesus an ninggut, yisogon o,’ yuknigas ako, yi at yagas,” yiluk, wenggenggu lagagirik, \v 62 weram wunggu lagagirik, endawi wakhidigya dugwit yup wisane yagagi. \s1 Yesus wiyiknom-weyaknom erogo yo yawi watugwa wene \r (Mat 26:67-68; Mrk 14:65) \p \v 63 It ap Yesus vagago welagagwa ako en Yesus aganda yagu dugwit, yo yawi watugwa. \v 64 At il hain vaga vwi okbaluk, ambi inim watu dugwit, “Sa en hatya hegen? Iru!” \v 65 Yiluk, at wiyiknom-weyaknom erogo bagu dugwit, wene andi menda adigat wisane erogo yugogogwa. \s1 Yesus owak dinggugwa wene \r (Mat 26:59-66; Mrk 14:55-64; Yoh 18:19-24) \p \v 66 Eke, o yanggo iri lagagimu, it Yakuri enawene amburup mbalisagwima ap ombok-ombok inim, ap imam-imam enasini inim, ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, homakbaluk, werekma, Yesus awene amburup mbalupwak yiluk, At eyave wolok it enadema ba lagu lagagwama, At yugugu dugwit, \v 67 “Ala en denogo mondok okbagagi Mesias ako, Hat halok, yukneran.” \p Yugugu lagagwama, At Yesus en, “An yukhirigya neyalok, hit avyarat nombarusogombuk, \v 68 eke, Anen hit hemethinitu neyalok, hiren onggo yuknirisogombukma, An nggarogo yukheraik? \v 69 Yogak yi hudi en andi, An Ap At Endaklagagis yi, At anye iya erogo agarik Ala ako inggis amot vikit horaik dogosogon.” \p \v 70 Yugirigya lagagimu, it ovok erogo At yugugu dugwit, “Eke, andi halok, Hat yi Ala abut a, dek a?” \p Yugugu lagagwama, Aren, “Hit yegep andi aro.” \p \v 71 Yugirigya lagagimu, iren, “At dombok adik en yagas nit vage hunggupma, wene ambi ngga yukneraupwak yiluk, yagalagwi? Dek aro!” yiluk, yagagwa. \c 23 \s1 Yesus wolok Pilatus adema lagagwa wene \r (Mat 27:1-2, 11-14; Mrk 15:1-5; Yoh 18:28-38) \p \v 1 It Yakuri enawene amburup mbalisagwi menda anderogo yugu lagagwarik, avakwa homago ako ovok erogo mendek yiluk, Yesus vakbaluk Gubernur Pilatus\f + \fr 23:1 \ft At \fk Pilatus \ft ako o propinsi Yudea Gubernur vagago welagagi.\f* adema wolok lagagwa. \v 2 Wolok lagu lagagwarik, enane huluk ova-ova yugu dugwit, “Ap yi, nit avakwa ovok nenavut dagalit lagya dugwit, ‘Ap inis ombok Kaisar o vagago agarik onggo yoparip wogorup moga o. Henasin inis ombok Keretus An aro,’ yagan lagyama, heyakbagyo.” \p \v 3 Yugugu lagagwama, at Pilatus en Yesus yugugu dugwit, “Ap Yakuri enasin inis ombok hat at ai?” \p Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Yegen andi aro.” \p \v 4 Yugugu lagagimu, at Pilatus en it ap imam-imam enasini inim, avakwa wisane homago ako inim, yugirigya dugwit, “Ap yi, at avyarat weyak ogaga halok andi, At warup sek ovara, At ogaga ambi an mondok nil hegetek.” \p \v 5 Yugeragagi ovara, it enane vanggo erogo hunik adigat yugu dugwit, “Dek. Ap yi, wene mamuleregek lagya dugwit, avakwa o Yudea menda ovok erogo o Nggaliliya en o yi hudi at enavut dagalit landiga,” yiluk, yugogogwa. \s1 Yesus Herodes adema lakbagagi wene \p \v 6 Yugugwis ako at Pilatus aruk hunggu lagagirik, “At ap yi, Nggaliliya menda ai?” yiluk, avakwa yugirigya lagagimu, \v 7 “Yu,” yugogogwa. Yugugu lagagwama, Pilatus en ap inis ombok Herodes o Nggaliliya vagago agarik yiluk, O Yerusalem sidok wagagirik werekma, aren Yesus owak dilupwak yiluk, adema lakbagagi. \p \v 8 Lakbagagi lagya lagagimu, ap Herodes ako en Yesus ogarit lagya aruk hunggu lagagirik, “Enelup arup enalon werek menda ambi ogagya haik en ai,” o muk en hogop imbita lagagima, Yesus higya lagagirik, endawi adenggen imbitigi. \v 9 Endawi adenggen imbita lagagirik, yi wene ndi wene wisane Yesus hemethagagi ovara, Yesus wene onggo yegetek mbup erek welagagi. \v 10 Mbup erek werekma, it imam-imam enasini inim, it ap Musa wene mbalek mamulerelagwi menda inim, huluk ova-ova yugu dugwit At ovaga bagu lagagwa. \v 11 Eke, at Herodes arwi yegen werek menda inim Yesus wiyiknom-weyaknom erogo bagu dugwit, aganda yagagwa. Andi ovok okbagu lagagwarik, yum mondok segedok menda yikbaluk, eyami vaga Pilatus adema lakba lagagi. \v 12 At Herodes Pilatus endak iperen ogorek welagagwa ovara, andi hudi iperen dambulagagwa. \s1 “Yesus mondok warusogom,” yagagwa wene \r (Mat 27:15-26; Mrk 15:6-15; Yoh 18:39-19:16) \p \v 13 Yesus eyami vaga lakba wagagirikmu, at Pilatus en it ap imam-imam enasini inim, Yakuri ap ombok-ombok inim, avakwa ugun inim, homakbugu lagagirik, \v 14 yugirigya dugwit, “Ap yi, avakwa enavut dagalit landiga yiluk, nadema wolok wagep ovara, henane At ovaga bagep ako, hinivaga owak dinggirikmu, at weyak ogaga halok andi at warup sek ovara, At weyak ogaga ambi an mondok hegetek. \v 15 Eke, Herodes ogo, At weyak ambi ogagatek higya lagarik, eyami vaga lakba wagama, weyak ogagu-selok, enasagwi ovara, At weyak ambi mondok ogagetek o, yiluk, yukheraliga. \v 16 Anderogoma, asam hapwak yiluk, yo adigat warogo hekbayogon,” yiluk, yugeragagi. \p \v 17 [Yugeragagi ako, Isogo Vasika isagu-selok, ap heda mago ambi visilogo hekbagek ogagya lagagima, yiluk, yugeragagi.] \p \v 18 Wene ako yugirigya lagagimu, it ovok ambivaga yugu dugwit, “A! Ap yi warogo bas. Ap Mbarabas visilogo hekbininin,” yugogogwa. \v 19 Ap Mbarabas ako avakwa nin inim en, “Nenadik dogosogom,” yiluk, o kota andoma ndup ogagu dugwit, ap ambi watya lagagimu, heda magogo mabiselagwima mabagagwa werekma, yugogogwa. \p \v 20 Yugugu lagagwama, at Pilatus en Yesus hekbaup imbita dugwit, ane mberen vaga it yugeragagi ovara, \v 21 enane yanjak-hanjak yugu dugwit, “At yo winik vaga lobalogo watbas. Yo winik lobalogo watbas.” \p \v 22 Yugu lagagwama, at Pilatus en ane henggam vaga ambi inim yugirigya dugwit, “Nggarogo yiluk? At weyak ogaga ngga vaga yegep? Weyak ogagu-selok enasagwi ovara, weyak ogaga eve ngga halok, ‘Warup,’ yagalagwi? At weyak ogaga ambi, an hegetekma, un asam hapwak yiluk yo warogo hekbayogon.” \p \v 23 Yugeragagi ovara, yo winik vaga lobalogo baupwak yiluk, enane hunik adigat yanjak-hanjak yugu dugwit, Pilatus ane ako sagalogo bagu lagagwama, \v 24 at okbaup yugogogwa ako Pilatus en anggon imbita dugwit ovara, “Sek aro,” yiluk, yugeragagi. \v 25 Yugirigya lagagimu, at ap, “Nenadik dogosogom,” yiluk, ndup ogagya dugwit, ap watya lagagimu, heda magogo mabiselagwima mabagagwa ako, “Visilogo hekbininin,” yugogogwa ako visilogo wibagagi ovara, Yesus andi, it umbutugwa ako ndatak okbamwak yiluk, wogeragagi. \s1 Yesus yo winik vaga lobabagagwa wene \r (Mat 27:32-44; Mrk 15:21-32; Yoh 19:17-27) \p \v 26 Wogorigya lagagimu, vagakluk lagu dugwit, ap ambi inis Simon awi Kirene mendama, weram en endawi ugun o kota akoma nunggu wagyama, vagarogo yo winik ako Yesus ambetaga wolok laupwak yiluk, omado vaga bagagwa. \p \v 27 It avakwa wisane at amusek lagu dugwit, akwa nin en ayup yagwi, eneyave wakhidugwi, ogarit inim lagagwa. \v 28 Ogarit lagusim, At Yesus elokwe endenogo biginigu lagagirik, it yugirigya dugwit, “Hit akwa O Yerusalem menda yi, An nayup yarubuk. Ata, hit heneyagi hinim henayup yakhidugu dogones. \v 29 [Anggin henovaga arisogonma,] it avakwa en yugu dugwit, ‘Akwa wimbu inim, eneyak betelagudek inim, enagadyak wogorugwi ininggut inim, enadenggen ombasagwi o,’ yiluk, yugu dogop hudi wasogon, yukheraliga. \p \v 30 Andi hudi it avakwa en ndom ombok yugugu dugwit, ‘Endenogo sopalogo bininin o,’ yiluk, yugugwis, eke, ndom maduk yugugu dugwit, ‘Neneyave sovalogo bininin o,’ yiluk, yugugwis,\f + \fr 23:30 \ft Hosea 10:8 yokhanes.\f* ogarusogom. \v 31 Andi, avakwa en yo iluk hegek anderogo okbagu-selok, yo mbuk agya halok, nggarogo okbaup embetep?” yiluk yugeragagi.\f + \fr 23:31 \ft Adem ayat yi, \fk yo iluk \ft andi Yesus, at weyak ogagatek. Eke \fk yo mbuk \ft andi, avakwa weyak ogasagwi menda. Yesus weyak ogagatek ovara edup-mbedup okbagagwa halok, it weyak ogasagwi menda nggarogo okbaup ombasagwi? It evenuk weyak okbugugu dogosogom.\f* \p \v 32 Yesus vagakluk lagu dugwit, it ap weyak ogasagwi menda eneyave mberen Yesus inim enaruguluk, vaginiviluk lagagwa. \v 33 Vaginiviluk o inis Unggul Owakma akoma lagu lagagwarik, At Yesus it ap weyak ogasagwi ako inim yo winik vaga lobalogo bugu dugwit, ambi inggis amot vikit bagwi, ambi inggis hware vikit bagwi, ogarogo bogogwa. \v 34 Lobalogo bugu lagagwama, At Yesus en, “Ai Nasin o. It ininggut dugwit, obanilagwima, it weyak ogasagwi yi, enomaduk dek erogo bisin o,” yugogogi. Eke, it ap ako en helep enggen vaga wakhegek ogagu dugwit, asum sumbukhedagagwa. \fig Yesus ap weyak ogasagwi menda mberen inim yo winik vaga lobabogogwa|alt="Jesus and two men on cross" src="LB00328B.jpg" size="col" loc="LUK.23.34" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Lukas 23:34" \fig* \p \v 35 It avakwa ako andenam inil vurek werekma, it ap Yakuri enasini ako en At wiyiknom-weyaknom erogo bagu dugwit, “At avakwa enagap wendatya lagama, At Ala en denogo mondok okbagagi Keretus ako avyarat halok andi, agap wendakhedapwak,” yiluk, yagagwa. \p \v 36 Eke, it ap yegen werek menda ako ogo, At aganda yagu dugwit, anggur amburup eda menda At situn okhagagwa. \v 37 Situn okhugu dugwit, “Hat ap Yakuri enasin hinis ombok halok andi, hagap wendakhedoman!” yiluk, yugogogwa. \p \v 38 Eke, wene ambi, “Yakuri enasin inis ombok yi aro,” yiluk, dirup warogo unggumu yo winik vaga lobabagagwa. \p \v 39 Lobabaluk werekma, ap mberen inim lobalogo bogogwa ako ap ambi en At Yesus wiyiknom-weyaknom erogo bagya dugwit, “Ala en denogo mondok okbagagi Keretus harat ako dek? Harat halok andi, hat hagap wendakhidigya, eke, nit nenagap wendatya, ogaru.” \p \v 40 Yugogogi ovara, aswe ako en at mberugu dugwit, “At ovaga lobalogo baup embetao ndatak hat ogo wane-wane hovaga lobalogo bagagaoma, hat Ala halon embetetek yi? \v 41 Nit okbininalagwi ako andi, ogagyo onggo ndatak okbininalagwima, sek at ovara, at yi andi, weyak mondok ogagetek o.” \p \v 42 Yugugu lagagirik, Yesus yugugu dugwit, “Ai, Nasin Yesus. Hinis ombok akluk wagya halok, An vaga hendawi wenggenerano.” \p \v 43 Yugugu lagagimu, At Yesus en at yugugu dugwit, “Yogak hambuluk, landagwima o mondok segedokma akoma hat niperen dogosogom o, yiluk, avyarat yukhisiga o,” yugogogi. \s1 Yesus hombagagi wene \r (Mat 27:45-46; Mrk 15:33-41; Yoh 19:28-30) \p \v 44-45 Eke, o dingga yam 12 vaga yi awi ndi awi andoma, mo il awia mondok dek agya lagagimu, o hup hak agagi hegek, mbikit yam 3 howam vaga o awiya agagi. Eke, Ala awi valekma yum obak ilim sivinik welagagi ako, ilim wane erogo nggago yagagi. \v 46 Nggago iri lagagimu, At Yesus ane ombok vaga iri dugwit, “Ai Nasin o. Nendawi Hat hinggimu dogonyok yiluk, wokhisiga o,” yiluk, endawi weralhidigya lagagirik, hombagagi. \p \v 47 At yegen werek enasin ako en ogagya higya lagagirik, at Ala inis siyabagya dugwit, “Ap yi, at avyarat weyak ogagatek higi o,” yiluk, yagagi. \p \v 48 Eke, it avakwa wisane inil dogoguluk, wonggalari lagagwa ako ogagwi hugu lagagwarik, eneyave wakhedegek eneyami vaga suguliluk enamwa wunggugwa. \v 49 Eke, At Yesus inim hunik ako, it akwa o Nggaliliya en at inim wagagwa ako inim, o adumu en andenam mendek dugwit, ogagwi ako ovok erogo inil lakhagagwa. \s1 Yesus eyave wimu mabagagwa wene \r (Mat 27:57-61; Mrk 15:42-47; Yoh 19:38-42) \p \v 50-51 O Yudea kota ambi inis Arimatea andoma ap ambi inis Yusup welagagi. At ap andi it Yakuri enawene amburup mbalisiga ako menda welagagi ovara, aswei wene amburup mbalisagwi menda ako en, “Yesus watbaup,” hobaluk ogagagwa ako at endawi sek atma nggedok ogasiga mendama, at ane inim mondok lobanggitek. Eke, aren “Ala avema bininapwak o,” yiluk, sokhigya lagagi. \p \v 52 At ap ako en Pilatus adema lagya lagagirik, “Yesus eve warek wokniru o,” yiluk, nggino yugogogi, “E o,” yugugu lagagimu, \v 53 eyave warek ako visilogo wombaba wagya lagagirik, yum mudu obak vaga dinggilogo helep wis swi mendagoma avakwa ao mabigitek akoma maba lagagi. \v 54 Hutun it Yakuri samban ogarup yiluk, vipuk erogo bagwi ako vaga ogagagi. \p \v 55 Eke, it akwa Yesus inim o Nggaliliya en wagagwa ako Yusup amusek lagu lagagwarik, wimu mendago inim, Yesus eyave welalogo bagagwa inim, inil hagagwa. \v 56 Inil helok, eneyami vaga enamwa wunggu lagagwarik, yo enggen amburup sek menda inim, amburup amben segedok menda inim, vipuk erogo bagagwa. \p Vipuk erogo bagu lagagwarik, Ala en, “Yerogo ogarup, nderogo ogarup,” yagagi dirup mbalek ako ndatak it Yakuri samban ogasagwi vaga [wolok lagatek] sat yanggal hedagagwa. \c 24 \s1 Yesus iluk akluk mendek yagagi wene \r (Mat 28:1-10; Mrk 16:1-8; Yoh 20:1-10) \p \v 1 Eke, it Yakuri samban okbaluk, nogo yiluk hari minggu vaga hutun en it akwa en amburup vipuk erogo bagagwa ako, wolok wimu akoma lagagwa. \v 2 Lagu lagagwarik, helep sup larik ako higilogo hurik hugu lagagwarik, \v 3 nonggagagwa ovara, Nenasin Yesus eyave warek bagagwa ako inil hegetek. \v 4 Eyave dek halok, “Yi nggarogonggan oklaga?” yiluk, werekma, yukdekma ap mberen enasum mudu amumulip digavok ovagak yirik enadema mendek yi wagu enogogwa. \v 5 Inigu lagagwarik, enalon wisane oginipu dugwit, enelese wen vaga samup yiluk, inigik, it ap ako en akwa ako yugurugu dugwit, “At iluk agarik ako it hombagagwa enanggelekma agarik hao en yiluk, belalubuk. \v 6-7 Eyave yoma dek. At vage iluk akluk, mendek yagas. At o Nggaliliya dugwit, ‘An Ap At Endaklagagis ako narupwak yiluk, neyave vagarogo it ap weyak menda wogirigya dogomima, yo winik vaga lobalogo banunggu-selok, ndugwis mberen dukluk ndugwis ambi vaga Ala en niluk erogo mondok okbanisogon o,’ yiluk, wene yukheragagi ako henendawi wenggeles.” \v 8 Yugurugu lagagwama, At yagagi ako enape wenggelagagwa. \p \v 9 Wenggenggu lagagwarik, wimu en eneyami vaga wunggu lagagwarik, inil hagagwa ako ovok erogo it ap 11 inim, enaswei inim nagu lagagwa ako ovok erogo inim, mbilinogo yugeragagwa. \v 10 It akwa en ap lakbigik menda mbilinogo yugeragagwa ako andi, hwa Maria awi Madalena menda inim, hwa Yohana inim, Yakubus isa Maria inim, it akwa adik inim, iren mbilinogo yugeragagwa. \p \v 11 Yugeragagwa ako, it lakbigik menda en, “It akwa yi wes ovagak yagalagwi,” yiluk, it avyarat embetetek welagagwa ovara, \v 12 At Peterus, mendek yiluk, vupuk wimu akoma lagya lagagirik, ena seve yiluk, il malhigya lagagirik, yum nggolalek ako adigat andenam hagagi. Higya lagagirik, “Yi nggarogonggan aga wii!” yiluk, endawima wenggelit amwa winggigi. \s1 Sup o Emaus vaga lagu dugwit, ogagagwa wene \p \v 13 Ndugwis andi vaga Yesus ane welagwi menda mberen o Yerusalem en o ambi inis Emaus lagagwa. O kota Yerusalem en o Emaus laup andi, o adumu 11 kilometer atma, lagu dugwit, \v 14 oklagya hagagwa ako ovok erogo mbilinit lagagwa. \v 15 Mbilinggu dugwit, wene nidi-hidi mbalit lagusim, Yesus adik enadema lagya lagagirik, inim lagagi ovara, \v 16 At yedok hagup en yiluk, enendawi apik erogo bogogi. \p \v 17 Inil hwilagogo bogogi inigik, At Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit suvaga lagu dugwit, wene ngga mbalit landagwi?” \p Yugirigya lagagimu, enelese enabwa edok erek mbup yugu lagagwarik, \v 18 iperen ako ambi inis Keliopas en At Yesus yugugu dugwit, “It ap huru yi awi ndi awi en o Yerusalem nunggu wagao agarwik ako yogak ogaga yi, ovok erogo enelup ovara, hat hadik hinggutma wagya lagindik, yegen yi?” \p \v 19 Yugugu lagagimu, At Yesus en, “Nggarogo agarikmu yegep?” \p Yugirigya lagagimu, iren, “Ap Yesus awi Nasaret menda. At andi, Ala en yugugu hegek yugeraliga menda navi dugwit, wene yugirigya laga inim, ogagya laga inim, andi Ala ogo, nit avakwa ovok ogo, ninivaga mondok anye iya erogo ogarit lagya hugu lagyo. \v 20 Andi ovara, it ap imam-imam nenasini inim, nit Yakuri nenasini inim, iren warup wene mbabaluk, yo winik vaga lobalogo baupwak yiluk, wogirugu lagaoma, yo winik vaga lobalogo bagao ako. \v 21 Nit avakwa Iserael menda wender erogo binani warup ako Arat imbitoma, ai. Anderogo ovara, okbagao hegek, yogak ndugwis mberen welagyo. \v 22 Eke, ambi, it akwa nit ninisai ako en nenanggela wibininggao. It akwa ako o hutun en wimu akoma lagu lagaorik, \v 23 At eyave warek dek hagao. Eyave dek halok, wagu lagaorik, nit yuknirugu dugwit, ‘It malaikat menda en, “Dek. At iluk agarik,” yiluk, nogo heda nenabi heda higyo,’ yuknirugu inigup. \v 24 Yuknirugu lagaoma, it nin ninim welagyo en wimu bikha lagu lagaorik, akwa yukneragao ako ndatak hagao ovara, At eyave andi, dek hagao,” yiluk, Yesus mbilinogo yugogogwa. \p \v 25 Yugugu lagagwama, At Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit henendawi wes yundup erek higi. It ap navi-navi Ala en yugirigya hegek henombawi yugurugu lagagwa ako ovok erogo henendawi obak avyarat embetetek nggarogo yiluk agipik? \v 26 At Ala en denogo mondok okbagagi Keretus ako anggin-mbanggin ovaga bagao yegep ako, ovaga bagetek hegek, at siyabaup embetep? Dek. Ovaga baup agarikmu, bagao,” yiluk, yugirigya lagagirik, \v 27 At Ala en denogo mondok okbagagi ako wagya halok, “Anderogo ogasogon,” yiluk, Musa wene dirup mbanggigi ako hudi en it ap navi-navi Ala en yugirigya hegek yugurugu lagagwa dirup mbanggugwa ako ovok erogo amburup mbalogo yugeragagi. \p \v 28 Amburup mbalogo yugirigya hegek, o it laup umbutugwarikmu akoma ndan yi lagu lagagwarik, At mbikit layogon yiluk, ogagagi menda, \v 29 sovabaluk, yugugu dugwit, “O mo il huruk iri dugwit o hup asogon atma, ninim dogosogom o,” yugugu lagagwama, inim dogogiluk, enamwa nonggagagi. \p \v 30 Nunggwigya lagagimu, inim erom naguluk, hora yiluk, erom inggimu wigya lagagirik, “Nasin Ala wa,” yiluk, ugurogo sumbureragiluk ogagya lagagimu, \v 31 “At ako yi at higyo o,” yiluk, yedok hagagwa. Yedok hugu lagagwama, inil inigik, enanggelekma andenam en dek agagi. \p \v 32 Enanggelekma en dek agya lagagimu, iperen wene mbanggu dugwit, “Avyak! Sup vaga wagu dugwit, wene yuknirigya, Ala wene dirup mbalek amburup mbalogo yuknirigya, ogagya hegek, nit nenendawi mondok adenggen wisane okninivit nunggwigya higyo ako ai?” yiluk, yagagwa. \p \v 33-34 Yugu lagagwarik, andi hudi vaga mbikit mendek yiluk, eneyami vaga o Yerusalem wagagwa. Wagu lagagwarik, it ap 11 inim, avakwa nin inim, homakbaluk dugwit, “Nenasin Yesus avyarat iluk akluk, mendek iri lagarik, eyave ap Simon adema sigam ari waga o,” yiluk, mbilinggu sogogwa. \p \v 35 Inigu lagagwarik, it ap mberen ako suvaga lagu dugwit, ogagagwa inim, erom ugurogo sumburirigya hegek At yedok hagagwa ako inim, ovok erogo mbilinogo yugeragagwa. \s1 At ane welagwi menda ovok erogo enadema sigam agagi wene \r (Mat 28:16-20; Mrk 16:14-18; Yoh 10:19-23; Lak 1:6-8) \p \v 36 Mbilinirigusim, supuk erogo, Yesus adik enanggelekma mendek yi nunggwigya lagagirik, “Henendawi hora eres,” yugeragagi. \p \v 37 Yugirigya lagagimu, inil hugu lagagwarik, enanggela wunggu dugwit, “Yi madis ai?” yiluk, enalon wisane agagwa. \v 38 Enalon wisane agu lagagwama, Yesus en it yugirigya dugwit, “Hit nggarogo yiluk henendawi anggin dugwit, henendawi yunggup yegek yagalagwi? \v 39 Hit An at neyaguluk, ninggis-nisok yi, bikneyanes. An ninyo-nowak werek neyagep ndatak it madis andi ininyo enowak werek dekma, An vaknitu dugwit, An neyave at nombares,” yugeragagi. \p \v 40 Yugirigya lagagirik, inggis-isok sigam inuk eragagi. \v 41 Inuk irigya lagagimu, enendawi adenggen en, “Wii, nenalon! Yi nggarogonggan oklaga!” yiluk, umbutu dugwit, “Yi At eyave at,” ao embetetek inigik, it yugirigya dugwit, “Erom ambi werek a, dek a?” \v 42 Yugirigya lagagimu, ikan isogo ambi wogugu lagagwama, \v 43 hedigya lagagirik, it inil inigik ninggigi. \p \v 44 Ninggya lagagirik, yugirigya dugwit, “Ninim dugwit, An ogarup wene ako Ala wene yugup Musa en dirup mbanggigi ako inim, it ap Ala en yugirigya hegek yugurugu lagagwa navi-navi dirup mbanggugwa inim, mbuku Ndawi wene dirup mbalek inim, ovok erogo atma des yisogon o, yiluk, yukhirigya lagi ako yi okbenanggao o,” yiluk, yugeragagi. \p \v 45 Yugirigya lagagirik, Ala wene mbalek sigam haupwak yiluk, enendawi awia okbogogi. \v 46 Enendawi awia erogo okbugu lagagirik, yugirigya dugwit, “Ala wene mbalek vaga iri dugwit, ‘At Ala en denogo mondok okbagagi Keretus ako edup-mbedup ovaga bagu-selok, ndugwis mberen dukluk, ndugwis ambi vaga hambuluk bisa lendagwima en iluk agya dogomindik, mendek yisogon. \v 47 Hit weyak ogasagwi ako henasam helok, henomaduk mbo bagu dogomima, Ala en henomaduk dek erogo bigigayogon o,’ yiluk, wene ako At inis vaga, eve endak o Yerusalem en yi awi ndi awi ovok erogo yugeregek wunggu dogosogom o, yiluk, Ala wene dirup mbanggugwa ako yi at okbenanggao. \v 48 Ogagya neyagep yi ako, ovok erogo vagalogo yugeregek nagu dogop andi hit atma, \v 49 Nasin en wokheraup avok yukheragagi ako, Anen henovaga wombabigiga wasogon. Wombabigiga wasogonma, Ala anye eloma en henovaga mondok dikduk okba wagetek hegek, o kota yoma dogop,” yiluk, yugeragagi. \s1 Yesus mbogot vaga wolok inggigi wene \p \v 50 Yugirigya lagagirik, o kota en wulukluk, woginiviluk o Betania horok andoma ari lagu lagagwarik, inggis ilik bagya dugwit, adenggen enovaga bogogi. \v 51 Adenggen enovaga ao bugu hegek, At eyave wolok mbogot vaga inggya hagagwa. \v 52 Inggya hugu lagagwarik, Ala avema seve yiluk inis siyabagu lagagwarik, enadenggen wisane embetek eneyami vaga o Yerusalem lagagwa. \v 53 Wunggu lagagwarik, Ala awi valekma akoma adigat dugwit, enendawi adenggen en Ala inis siyabagu lagagwa.