\id MRK – Maiadomu Mark [mzz] -Papua New Guinea2010 (DBL 2017) \h Malika \toc1 Malika \toc2 Malika \toc3 Malika \mt1 Malika \imt1 Vona Kabavelamu Kanagiavemaqeta \ip Buki dede gilili gumegumetana Ieisu nalituqa wete navekaivevena paipaidi. Tomoqonina buki dede igililia kanawavaqa ge idavoneda, we tapwalolo kanatogumetavo gumegumetadi dinuanuana nigodibei buki dede Maki idagilili. Maki gumanina ge Ieisu naꞌapositolo kadi kuma 12, we tomoꞌotoqa tonuakawananaqai puedi ivetumaqana nigo Pita Loma waineye taiauda idamiamia. We Pita vesipupu puedi idavoneni Ieisu nalituqa wete navekaivevena paipaidi. Matautauda Maki vesipusipupunidiavo igililidi Loma tovetumaqanavo inakavaisedi inayagovi Ieisu vakai ivalabubunidi wete gumanina aitoi. \ip We gililinina naqeneye vona gumegumetadi ivoneda valea giamaina Yaubada Natuna Ieisu Keliso paipaidi. De bukinina naqeneye taikiseni Ieisu menaveluluna vakai matatabudi inavalabubunidi. De mesai taikiseni tutuyanina tomoꞌotoqa waidie inavekaivevena, vaitabu kapoidi ikwavinedi isauyedi tomoꞌotoqa waidieꞌeqa, tomoꞌotoqa kadiviqa ikavegiagiamaidi wete divalabubuna kapoidi inuataqonidi. Maki igililia Ieisu navalabubuna puena paipaidi, we navekaivevena paipaina ge puena igililidi. Ivekaivevena waideye Ieisu iwapa laukenobalabala tabwaneye tomoꞌotoqa puedi iketoyavudi, we Yaubada wapaeqa isivetovoia. \c 1 \s1 Dioni Tobabitaiso Ieisu Nakeda Isivetovetonovi \r (Madiu 3:1-12; Luke 3:1-18; Dioni 1:19-28) \p \v 1 Valea Giamaina dede Ieisu Keliso Yaubada Natuna paipaina. Nakabavelamu topalimatamatana imai tomoꞌotoqa inavonedi inavalabubuna. \p \v 2 Base Yaubada natovesipupu Aisea igililia Yaubada ivesipupu ivo, \b \q1 “Kunoqai, naqai gutopalimatamatana aikalaqeieni inagumeta mukenao inavusia.\x + \xo 1:2 \xt Malakai 3:1\x* \q1 \v 3 Walakaimaiqe topalimatamatananina bonana bwaiginaeqa ieqoleqole ivo, \q1 ‘Tomwaya nakeda kwavusia, nakabatauya kwaisivetonovidi.’”\x + \xo 1:3 \xt Aisea 40:3\x* \b \p \v 4 Beqa Dioni topalimatamatananina imai walakaimaiqe tomoꞌotoqa ibabitaisodi wete Yaubada navalea tomoꞌotoqa waidie ilalauguguyeni ivo, “Mikapoinaeqa kwanuavila, we Yaubada mikapoina inanuataqonidi. We aibabitaisomi nuavila kanakiakiaya waimie, paina gunabei mikapoinaeqa kwanuavila.” \v 5 Beqa tomoꞌotoqa matatabudi imiamia Iudia navikai naqeneye wete Ielusalema vanuqa balasi naqeneye isauyedi inaqo Dioni inavevaneneqeni. Tutuyanina dikapoina ivesipupuyedi, Dioni ibabitaisodi bwasi Iolidani waineye. \p \v 6 We Dioni kaleko\fig |src="LB00296" size="col" ref="Malika 1:6" \fig* mwesimwesiana ikweseni kaisaya kanawavaqa kameli* vutuvutunaeqa iyoqonidi, we kanawakila talobwana waineye ivewakileni kaisaya bununaeqa ivalabubunidi. Tutuya puena limwana wete maikawa ikanikani. \f + \fr 1:6 \ft Dioni navekwesena wete namiana ivekiakiaya mesai Ilaitia gumanina tamo topalimatamatana (palopita). Kukiseni \xt 2 Kini 1:8; Sekalaia 13:4; Luke 1:15,80\ft .\f* \v 7 We tutuya puena tomoꞌotoqa ivonevonedi ivo, “Muligue tamo tomoqo imaimai. Gumanina veluvelulunaotoqina matautauda Yau, beqa Yau ge kagusala kanakaqe yapayapa kanabulava aisobwanu aiqeuya. \fig |src="LB00160 LB00294" size="col" ref="Malika 1:7" \fig* \v 8 Yau amaiqa bwasieqa aibabitaisomi, we gumanina muligue imaimaiqa Yaubada Vaitabuna Giamaina beqa inababitaisomi.” \s1 Dioni Ieisu Ibabitaisoi \r (Madiu 3:13-17; Luke 3:21-22) \p \v 9 No tutuyanina waineye, Ieisu itauya Nasaletaeqa vikai Galili naqeneye inaqo Dioni waineye, we bwasi Iolidani waineye, Dioni Ieisu ibabitaisoi. \fig |src="HR0020 John Baptizes Jesus" size="col" ref="Malika 1:9" \fig* \v 10 We tutuyanina bwasieqa ipoia, ikisalaga abame. Abama ikawapiai, we Yaubada Vaitabuna ikiseni kanakisa mesai malasi iobuma waineye ilugu. \v 11 We abameꞌeqa Yaubada bonana isauyeni ivo, “Komu, Natugu nuapougu. Avenapwayewemu, wete amwasanemu bwaigina.” \s1 Seitani Ieisu Ivekautovoni \r (Madiu 4:1-11; Luke 4:1-13) \p \v 12 Yaubada ivoneni ikakava, we no waineye vedimadimanaeqa Yaubada Vaitabuna Giamaina Ieisu ivetuneni inaqo walakaimaiqe. \v 13 Noko waineye kaiata 40 naqedie walakaimaiqe imiamia, we Seitani iekautovoni wayaqina kapoina waineye inayatoi. Walakaimaiqe imiamia kaisaya walawalakai gamwadie, we mulineye Yaubada naꞌanelose abameꞌeqa imai kanakaivaisa iveleni. \s1 Tovuata Kadikumapuli Ieisu Iqoledi \r (Madiu 4:12-22) \p \v 14 No tutuyanina waineye Kini Elodi gunabei Dioni Tobabitaiso vanuqa kabakaimatavuloqa waineye iginoleni, \x + \xo 1:14 \xt Malika 6:14-29\x* matautauda Ieisu inaqo Galili waineye tomoꞌotoqa waidie Yaubada navalea ivesipupuyeni. \v 15 No waineye iesipupu ivo, “Tutuya gunabei ilekwa. Yaubada nakedakeda kaivauna natomoꞌotoqa kadiloina paipaidi saiqanaqa inamai. Mikapoinaeqa kwanuavila, we Valea Giamaina kwavetumaqaneni.” \p \v 16 We tamo kaiata waineye Waya Galili kwadeweye ilalauvasana tovuata kadikailuqa ikisedi, Saimoni metaina Anidulu divuataeqa iyayaubani waya waineye. \v 17 Ikisedi iveqole waidie ivo, “Kwamai kwavemuliegu. Mesai de iqana kwakonakonadiqa, we Yau aivevemi banikodiqa tomoꞌotoqa kwaikonadi kwaimaiedi waigue inavetumaqanegu.” \fig |src="HR0021 Jesus Calls Four Fisherman" size="col" ref="Malika 1:17" \fig* \v 18 No waineye vedimadimanaeqa divuata ibailedi ivemulieni. \p \v 19 We ivemulieni iveqanaqo saiqanaqa kwadeweye Ieisu Sebedi menatunavo Diemesi, Dioni ikisedi divuata kawalabukina iyaqiyaqili diwaga waineye. \v 20 We divuata iyaqiyaqili Ieisu iveqole waidie ivo, “Kwamai. Kwavemuliegu.” Beqa tamadi menatolituqavo wageye ikiawedi, we ivemulieni. \s1 Ieisu Vaitabu Kapoina Tomoqo Waineyeꞌeqa Iveuqeuqeni \r (Luke 4:31-37) \p \v 21 We tutuyanina ilekwa tamo vanuqa kanawavaqa Kapeneumi waineye, no Kaiata Kabaveyawai* waineye Ieisu ilugu vanuqa kabavelaukui* naqeneye iekaivevena Yaubada navalea tomoꞌotoqa waidie. \fig |src="HK00368" size="col" ref="Malika 1:21" \fig* \v 22 Taunina navelulunaeqa iekaivevena, we ge mesai loina kaditovekaivevenavo iekaivevena beqa tomoꞌotoqa nuadi ivilele bwaigina. \f + \fr 1:22 \ft Basenaqaida Yaubada Mosese loina iveleni me-Isileli paipaidi inavekimataneni.\f* \p \v 23 We tutuyanina vanuqa kabavelaukui* naqeneye iekaivevena, we tomoqo vaitabu kapoina iekuniqeni iveqole bonana bwaiginaeqa \v 24 ivo, “Banikodiqa, uvale kumai waimeye, Ieisu tomoqo Nasaleta? Kumai de waineye kileoma? Ayagovimu komu Yaubada Natuna Vesivesinuana.” \p \v 25 We Ieisu ivona bonana veluveluluninaeqa ivo, “Kuvekwada! Tomoqo kubaileni. Kusauyemu. Kunaqo.” \v 26 Matautauda vaitabu kapoina ibwau bonana bwaiginaeqa tomoqonina ivelaudididiqa we vaitabu kapoina tomoqo waineye isauyeni. \p \v 27 Tutuyanina isauyeni tomoꞌotoqa puedi nuadi ivilele kaisedi waidie iesipupu ivo, “Dede vakai? Dede vekaivevena kaivauna wete menaveluluna. We tomoqonina menaveluluna vaitabu kapoidi iloinedi naloina ivematamataneni.” \v 28 We tutuyanina waineye vikai Galili matatabuna naqeneye vedimadimanaeqa Ieisu valeana bwaigina paipaina isapayavula. \s1 Ieisu Tomoꞌotoqa Puedi Ikavegiagiamaidi \r (Madiu 8:14-17; Luke 4:38-41) \p \v 29 We vedimadimanaeqa Ieisu mekanatovemulivo vanuqa kabavelaukui* ikiaweni inaqo Saimoni metaina Anidulu divanuqe Diemesi, Dioni ikweyabudi. \v 30 Tutuyanina waineye Saimoni lawana mokamokaidi vovodi iveyauyauta iviqa kadikivi waineye ikenokeno, no waineye Ieisu ivoneni paipaidi. \v 31 Beqa inaqo ilugu waidie dimadie ikavikavina isivetovoidi. Vedimadimanaeqa vovodi yauyauta ikakava matautauda kadi isiobu ikani. \fig |src="HR0022 Jesus Heals Simonꞌs Mother-in-law" size="col" ref="Malika 1:31" \fig* \p \v 32 We tutuyanina gunabei lavilavie, valavala iketoniveni\f + \fr 1:32 \ft Valavala kabaketonivena kanayagova Kaiata Kabaveyawai* gunabei ikakava. Diu Dikaiata Kabaveyawai* Palaide valavala iketoniveni ivelamu inaqo Satade valavala inaketoniveni waineye inakakava.\f* tomoꞌotoqa ditoviqavo wete gumanidiavo vaitabu kapoidi iekuniqedi ikewadi imaiedi Ieisu waineye. \v 33 We tomoꞌotoqa puedi vanuqa bwaigina waineye isikauqidi vanuqa mataneye. \v 34 Vanuqa mataneye Ieisu tomoꞌotoqa puedi kadiviqa sulidi, sulidi ikavegiagiamaidi wete mesai gumanidiavo vaitabu kapoina waidie iveuqeuqedi isauyedi. We vaitabu kapoidi iyagovi Ieisu Yaubada Natuna Vesivesinuana beqa ge idatagwanedi tamo vakai inavesipupuyedi. \f + \fr 1:34 \ft Ieisu iyagovi ivo, “Kago vaitabu kapoidi aitagwanedi inavo, dede Ieisu Keliso, beqa tomoꞌotoqa inawewesegu inavo, ‘Komu kamatogumeta.’” Kwaiwawai \xt Dioni 6:15\f* \s1 Vikai Galili Waineye Ieisu Ilauguguya \r (Luke 4:42-44) \p \v 35 We matalovalovanineye Ieisu itovoi vanuqa ikiaweni inaqo kawalawamaiqe no waineye Yaubada waineye iesipupu. \v 36 Mulineye Saimoni mekanakweyabuvo inaqo ilalaualeni. \v 37 We ibabaneni ivoneni ivo, “Tomoꞌotoqa puedi ilalaualemu.” \p \v 38 Ibaivila ivonedi ivo, “Kwamai tainaqo vanuqa tupwaidiavo sulidi vivideye waidie. Yaubada navalea aivesipupuyeni tomoꞌotoqa waidie. De lamunanina amai.” \v 39 Beqa Galili kanamatatabu waineye inaqo Yaubada navalea ilauguguyeni vanuqa kabavelaukui* naqedie wete vaitabu kapoidi tomoꞌotoqa waidieꞌeqa iveuqeuqedi isauyedi. \s1 Ieisu Tomoqo Mekanaviqa Lepelo Ikavegiagiamaia \r (Madiu 8:1-4; Luke 5:12-16) \p \v 40 Tamo kaiata tamo tomoqo mekanaviqa bununeye kanawavaqa lepelo imai Ieisu waineye manawaneye isobwanu ielaukui vaivaituqana ivo, “Kago wayaqimu kigiavemaqetagu.”\f + \fr 1:40 \ft Me-Diu diloina tomoꞌotoqanidiavo viqa bunudie lepelo ikewadi wete ge maqemaqetadi ge taiauda inamiamia. We viviqidi wete ge maqemaqetadi tomoꞌotoqanidiavo ge kaditagwana vanuqe inamiamia o inanaqo inasobwanu kabavelaukui waineye. Beqa kago tomoqo inavegiagiamai wete mesai inamaqeta vaituqana tagwatagwanina Yaubada waineye kanasala tomoꞌotoqa taiau inamia wete kabavelaukui naqeneye inasobwanu.\f* \fig |src="HR0024 Jesus Heals a Man with Leprosy" size="col" ref="Malika 1:40" \fig* \p \v 41 We Ieisu tomoqo bonana inoqai nuana inaqei dimana isiketoi ikavikavini ivo, “Eee, Yau tagwatagwanigu. Kuvegiagiamai!” \x + \xo 1:41 \xt Madiu 11:5; Luke 7:22\x* \v 42 We vedimadimanaeqa tomoqo bununeye lepelo ikakava ivegiagiamai vaituqana. \v 43 Wete Ieisu bonana veluveluluninaeqa ivoneni \v 44 ivo, “Ge tamo aitoi kivoneni paipaigu, we vedimadimanaeqa kunaqo tovelomu* waineye kuvekaivevenemu. We kinaqo velomu kikalaqei Mosese naloina mesai kiakiaya tomoꞌotoqa waidie gunabei kuvegiagiamai.” \f + \fr 1:44 \ft We tovelomu* gumanina Yaubada waineye ikakalaqeieni tomoꞌotoqa paipaidi iyagovi wete ivo tomoqo kanaviqa bununeye ikakava.\f* \p \v 45 We tomoqonina Ieisu ge idavekimataneni inaqo vikai puena waidie tomoꞌotoqa ivonevonedi, we valea isapayavuleni vikai puena waidie. Beqa Ieisu ge kanasala inanaqo vanuqa bwaigidi waidie tutuyanina tomoꞌotoqa ietonovi paina kago mesai yoko bwaigina inamai. Beqa vikai bwaigidi ikiawedi inaqo kawalawamaiqe, we no waineye tutuya puena imiamia. Wete vikai puedi waidieꞌeqa kaditomotoqavo inaqo Ieisu waineye. \c 2 \s1 Ieisu Tomoqo Bwalobwalogona Ikavegiagiamaia \r (Madiu 9:1-8; Luke 5:17-26) \p \v 1 Kaiata tupwaidiavo ikakava Ieisu ivila vaituqana inaqo Kapeneumi waineye, we tupwaidiavo tomoꞌotoqa gunabei inoqai imai vanuqe. \v 2 Tomoꞌotoqa puedi imiakauqa vanuqa waineye vanuqa iveadaꞌadaqeni ge tamo kabamia wete vanuqa kawaneye mesai. We Ieisu iesipupu Yaubada navalea waidie. \fig |src="LB00234" size="col" ref="Malika 2:2" \fig* \v 3 We tomoqovo kadikumapuli sevusevu waineye tomoqo bwalobwalogona ikavalai imaieni vanuqe. \v 4 Tutuyanina imaieni vanuqe ikisedi tomoꞌotoqa yoko puedi keda itutubodabodai ge kadisala inanaweni Ieisu waineye. Beqa luvewana waineye ilagaveni vanuqa tabwaneye itaviponuya\f + \fr 2:4 \ft Me-Diu divalabubuna dobwadobwana beqa divanuqa tabwadi ipitapitadi disailaka nunuesina.\f* ikakava. Tomoqonina bwalobwalogona mesevusevuna iveonoqi mekanabulava ivekilaloi makanuadi iobu Ieisu manawaneye. \fig |src="LB00305" size="col" ref="Malika 2:4" \fig* \v 5 We tutuyanina iobu Ieisu manawaneye bwalobwalogona ikiseni wete divetumaqana ikiseni beqa ivoneni ivo, “Natugu, mukapoina gunabei anuataqonidi.” \p \v 6 We no waineye tupwaidiavo Mosese naloina kanatovekaivevenavo iekalamia. Ienuana nuapoudie ivo, \v 7 “Kaia Yaubada kaisena kanasala kapoina inanuataqonidi. Banikodiqa de mesai iesipupuyedi? Beqa ivovonamaimaiqa Yaubada isiwataoni iesipupu mesai nigo Yaubada kadikailuqa idavesala!” \p \v 8 We vedimadimanaeqa Ieisu vaitabunaeqa dinuanuana iyagovi ivonedi ivo, “Komi uvale we mesai kwaenuanedi nuapoumie? Gunabei nuapoumi akisedi. \v 9 Dede memeqanina tamo tobwalogo waineye anavo, ‘Mukapoina gunabei anuataqonidi’ paina ge tamo aitoi idayagovi oge inalausimatala. We dede ge memeqanina tamo tobwalogo aivoneni, ‘Kutovoi kamusevusevu kukewai kutauya kunaqo,’ paina tomoꞌotoqa kadisala inakiseni vakai inasauyeni. \v 10 Beqa Yau aivona vakai mwauna aivalabubuni beqa no kwaiyagovi veluluna Yaubada ivelegu, Yau Mwaqitana Kanatomoqo,*\x + \xo 2:10 \xt Daniela 7:13-14 \x* we meguveluluna kapoina ainuataqonidi pwayapwaya waineye.” Matautauda bwalobwalogona ivoneni ivo \v 11 “Avonemu kutovoi kamusevusevu kukavalai kunaqo muvanuqe.” \v 12 Tomoqo bwalobwalogona vedimadimanaeqa itovoi kanasevusevu ikavalai itauya, we tomoꞌotoqa puedi ietonovi wete nuadi ivilele Yaubada ididigeni ivo, “Ge tamo yawaida waineye valabubunanina tadakiseni.” \s1 Ieisu Libai Iqoleni \p \v 13 Ieisu mekanatovemulivo Kapeneumi ibaileni inaqo Waya Galili vivineye. We yoko bwaigina imai waineye Ieisu Yaubada navalea iekaivevena waidie. \v 14 Tutuyanina iveqanaqo saiqanaqa ikiseni tomoqo kanawavaqa Libai tamana Alipio imiamia nakabalituqa naqeneye takisi ikewakewa Loma gabemani paipaina. Ieisu iveqole waineye ivo, “Kuvemuliegu.” Libai itovoi ivemulieni. \fig |src="HR0023 Jesus Calls Levi" size="col" ref="Malika 2:14" \fig* \p \v 15 Mulineye Ieisu Libai navanuqe lavilavie ikanikani. Takisi kanatokewavo puedi wete tomoꞌotoqa kapoidi taiau\f + \fr 2:15 \ft Yaubada naloinavo Mosese igililia Palisivo* inavekimataneni loinanidiavo. Wete Diu tupwaidiavo divalabubuna inavekimatanedi ivo, “Tomotoqavo loina dede ge inavekimataneni beqa tomoꞌotoqanidiavo kapoidi.”\f* tutuya puena Ieisu itatalakwavini gumanidiavo, wete Ieisu mekanatovemulivo taiau ikanikani. \v 16 We tupwaidiavo Mosese naloina kanatovekaivevenavo, yoko tupwaidiavo Palisivo*, ikiseni Ieisu takisi kanatokewavo wete tomoꞌotoqa kapoidi taiauda ikanikani beqa kanatovemulivo ivonedi ivo, “Vakai paipaina tomoꞌotoqa dede takisi kanatokewavo we tomoꞌotoqa kapoidi taiau ikanikani?” \v 17 Tutuyanina Ieisu divona inoqai ivesipupu waidie ivo, “Tomotoqanidiavo togatogagadi ge doketa paipaina inanuanuana. Gebuka! Gumanidiavo toviqa kadisala doketa inalaualeni.” We ivesipupu waidie, “Yau ge tomoꞌotoqa giamaidi paipaidi adamai. Yau tomoꞌotoqanidiavo kapoidi paipaidi amai.” \s1 Velautoli Vekudiqana Paipaina \p \v 18 Tamo kaiata Dioni Tobabitaiso kanatovemulivo we tupwaidiavo Palisivo* iekudiqana tapwololo paipaina. No waineye tomoꞌotoqa tupwaidiavo imai ivoneni ivo, “Dioni kanatovemulivo wete Palisivo* kaditovemulivo iekudiqana, we banikodiqa komu kamutovemulivo giladi ikanikani ge idaekudiqana?” \v 19 We Ieisu ivonedi ivo, “Tutuyanina tomoqo vavine inanaqia tomoqonina enavo, banikodiqa iekudiqana? Gebuka! Tutuyanina meꞌenavo taiau ge idaekudiqana inakani velataubama medimwasana. \v 20 Tamo kaiata tomoqonina kanatalavualavo gamwadieꞌeqa inakewai. Kaiatanidiavo no waidie inaekudiqana paina nuadi inakapo.” \p \v 21 Wete ivonedi ivo, “Yau dede nuanuana kaivauna amaieni aivekaiveveneni waimie ge mibubuna tutuaina taiauda idavesala. Kaleko tutuaina ge kanasala kaleko kaivauna beqa kibwadai. Kago mesai kailegwa waineye inakawalabuki paina kaleko kaivauna inaqoqova, we kalekonina tutuaina inakawalabuki. \v 22 Wete mesai ge kanasala oine* kaivauna inaꞌiwaqi inaobu oine* kabaꞌiwaqa kaisaya bununa\f + \fr 2:22 \ft Kaisaya bununa ikakia iyaqiyaqili oine* kabaiwaqa o kanakawaqaina.\f* tutuaina waineye. Kago no mesai aitoi inavalabubunediqa kaisaya bununa inakawapiai paina oine* inapatai inavetageyoi kaisaya bununa ge kanasala kaisena inapatai. Beqa oine* wete kaisaya bununa inakavekapoi. Gebuka! Ge de mesai inavalabubunediqa we tomoꞌotoqa oine* kaivauna inaꞌiwaqi inaobu kaisaya bununa kaivauna waineye.” \fig |src="LB00145 Wineskin.TIF" size="col" ref="Malika 2:22" \fig* \s1 Ieisu Navona Kaiata Kabaveyawai* Paipaina \p \v 23 Me-Diu Dikaiata Kabaveyawai* waineye Ieisu mekanatovemulivo inaqonaqo witi kanatanoqa naqeneye. Tutuyanina inaqonaqo kanatovemulivo witi vuadi igadidi ikanikani. \fig |src="HK00099 Heads of wheat.TIF" size="col" ref="Malika 2:23" \fig* \v 24 We tupwaidiavo Palisivo* ikisedi no mesai ivavalabubunedi Ieisu ivoneni ivo, “Kukiseni! Daketoboda imiamia ge Kaiata Kabaveyawai* waineye tailituqa,\f + \fr 2:24 \ft Me-Diu diloina Kaiata Kabaveyawai* (Sabate) waineye ge kanasala lituqa siaidi inavalabubunidi mesai kai inakaigei o kanikani inakewa.\f* we uvale kamutovemulivo ilitulituqa Kaiata Kabaveyawai* waineye?” \v 25 We ibaivila Palisivo* waidie ivo, “Aa dede gililinina Buki waineye, Deibida wete enavo taiauda ivalabubuni tutuyanina ilase wayaqidi inakani beqa gunabei kwawawai kwanoqai, we uvale ge kwadanuakawananaqaia? \v 26 Deibida Yaubada navanuqa naqeneye ilugu ivelaukui tupwaidiavo beledi paipaidi.\x + \xo 2:26 \xt Loina Kanaveluqa 24:9 \x* No tutuyanina Abiata natutuya tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* waineye itagwaneni Deibida tupwaidiavo beledi iveleni. No beledinina pilopilona, we gunabei ikalaqeieni Yaubada mataneye. Kaia tovelomu* kaditagwana beledinidiavo inakanidi, we Deibida tupwaidiavo ikanidi. Wete ikewadi tupwaidiavo iveledi tomoꞌotoqa taiau imiamia ikani, we Yaubada ge idakawakapoieni.” \v 27 We wete ivonedi, “Yaubada Kaiata Kabaveyawai* ivalabubuni tomoꞌotoqa kadikaivaisa paipaidi. We Yaubada ge tomoꞌotoqa idavalabubunidi Kaiata Kabaveyawai* inakaivaiseni. \v 28 Yau Mwaqitana Kanatomoqo* beqa Kaiata Kabaveyawai* Yau Kanatomwaya!” \c 3 \s1 Ieisu Tomoqo Dimana Gemwayana Ikavegiagiamaia \r (Madiu 12:9-14; Luke 6:6-11) \p \v 1 Tamo Kaiata Kabaveyawai* waineye Ieisu ivila vaituqana ilugu vanuqa kabavelaukui* naqeneye tomoqo dimana gemwayana ikiseni imiamia. \v 2 We tupwaidiavo tomoꞌotoqa wayaqidi Ieisu inakuvani, beqa iematakaikaieni kago togemwaya inakavegiagiamaia Kaiata Kabaveyawai* waineye. \v 3 We tomoqo dimana gemwayana ivoneni ivo, “Kumai kutovoi tomoꞌotoqa matadie.” \v 4 Matautauda ivelautoliedi ivo, “Vakaiebei loina giamaina Kaiata Kabaveyawai* paipaina: Giamaina taivalabubuni oge kapoina taivalabubuni? Oge tomoqo yawaina taiketoyavuya oge tomoqo yawaina taikavekapoi?” Ge tamo aitoi navelautoli idabaivilai. \v 5 Matautauda Ieisu mekanakapoka waidie ikisalelele. Beqa Ieisu nuana ikapo divedebapakala paipaina. Matautauda tomoqo dimana gemwayana ivoneni ivo, “Dimamu kusiketoi.” We dimana isiketoi ivegiagiamai vaituqana. \p \v 6 Beqa Palisivo* itauya inaqo Kini Elodi kanatokaivaisavo waidie,\f + \fr 3:6 \ft Elodianavo (Herodians) me-Diu Kini Elodi natomotoqavo Loma gabemani kaditokaivaisa. Me-Diu puepuedi wete Palisivo* taiauda inuanuana de gamanidiavo toketoqiluva. Tutuya puena Palisivo* wete Elodianavo kaditalavuala de tutuya iluvetaubama Ieisu ietalavualeni. Kwaiwawai \xt Malika 12:13; Madiu 22:15,16\f* taiauda nuanua italaqi Ieisu inaluvewapai. \s1 Yoko Bwaigina Ieisu Ivemulieni \p \v 7-8 Beqa Ieisu mekanatovemulivo inaqo Waya Galili doleneye. Yoko bwaigina Galilieqa italakwavini. Tomoꞌotoqa puedi valea inoqai Ieisu kabanuavilele** ivalabubunidi paipaidi beqa imai waineye Iudia eqa, Ielusalema, Idumea wete tupwaidiavo vikai Iolidani bwasi vivineye waidieꞌeqa we Taia wete Saidoni vividie waidieꞌeqa. \v 9-10 Tomoꞌotoqa puedi Ieisu gunabei ikavegiagiamaidi beqa toviqa iebipelapela wayaqidi Ieisu inakavikavini. Paina yoko bwaigina, we Ieisu ge wayaqina inabibini beqa kanatovemulivo ivonedi ivo, “Waga kwavalabubuni paipaigu inakenokeno.” \v 11 We tutuya puena vaitabu kapoidi tomoꞌotoqa iekuniqedi Ieisu ikiseni isobwanu mataneye iveqole ivo, “Komu, Yaubada Natuna!” \v 12 We ivona veluveluluna ivo, “Ge tamo aitoi kwaivoneni Yau paipaigu.” \s1 Ieisu Apositolovo* 12 Ivesinuedi \r (Madiu 10:1; Luke 6:12-16) \p \v 13 Ieisu ilaga koyeye tomoqovo gumanidiavo wayaqina iqoledi imai waineye. \v 14 Tutuyanina imai waineye tomoqovo 12 ivesinuedi taiauda inanaqo we kadiwavaqa iqoledi apositolovo*. We ivonedi ivo, “Yau wayaqigu komi taiauda taimiamia mulineye aivetunemi kwainaqo Guvalea Giamaina kwailauguguyeni tomoꞌotoqa waidie. \v 15 We tutuyanina aivetunemi lauguguya paipaina veluluna aivelemi kamisala wete vaitabu kapoidi kwaikwavinedi tomoꞌotoqa naqedie.” \fig |src="HR0026 Jesus Chooses 12 Apostles" size="col" ref="Malika 3:15" \fig* \v 16 We apositolovo* 12 ivesinuedi kadiwavaqa deqoidi: \li1 Saimoni (Ieisu iqoleni Pita kananuanuana gileu), \li1 \v 17 Sebedi natunavo Diemesi taina Dioni taiauda, Ieisu iqoledi Boanege (kananuanuana Kanitala Natunavo) \li1 \v 18 Anidulu, \li1 Pilipi, \li1 Batolomiu, \li1 Madiu kanawavaqa tamo Libai, \li1 Tomasi, \li1 Diemesi, Alipio natuna, \li1 Tadiasi, \li1 Saimoni gumanina Seloti \f + \fr 3:18 \fq Seloti \ft kananuanuana tamo yoko wayaqidi Loma gabemani kanatogumeta taiauda ilalauqavia.\f* \li1 \v 19 we Iudasa Isakaliota gumanina Ieisu kanatoketoqiluva. \s1 Tomoꞌotoqa Ivo Ieisu Noko Vaitabu Kapoina Iekuniqeni \r (Madiu 12:22-32; Luke 11:14-23; 12:10) \p \v 20 We Ieisu mekanatovemulivo taiauda inaqo tamo vanuqa waineye ilugu, we yoko bwaigina isikauqa vaituqana waineye, we ge kadisala inakani. \v 21 Tutuyanina nasusuvo inoqai paipaina ivo, “Gumanina qauqauna”, we inaqo wayaqidi imaseagai inanaweni divanuqa waineye. \v 22 Tutuyanina Ieisu nasusuvo inaqo, tupwaidiavo Mosese naloina kanatovekaivevenavo Ielusalemaeqa iobuma iesipupu, “Bialesibubi kaisena gumanina vaitabu kapoidi kaditogumeta Ieisu iekuniqeni! Vaitabu kapoina ditogumeta naveluluna beqa kanasala vaitabu kapoidi inakwavinedi.” \v 23 Beqa Ieisu loina kanatovekaivevenavo iqoledi waidie ivesipupu vonawakedubalaeqa ivo, “Banikodiqa, Seitani kanasala Seitani inakwavineni? \v 24 Kago kabaloina tamoqana inaketovegeia yoko kailuqa taiau inaetalaqa we no kabaloinanina ge kanasala inakenokeno. \v 25 Wete mesai susu tamoqana inaketovegeia yoko kailuqa ediavo taiau inaetalaqa we no susunina ge kanasala inakenokeno. \v 26 Beqa kago Seitani nakabaloina inaketovegeia nayokovo taiau inaetalaqa ge kanasala inakenokeno kaia inakakava. \v 27 Dede vonawakedubala\f + \fr 3:27 \ft Ieisu iesipupu vonawakedubalaeqa gumanina Seitani ivelulunapeleni gumanina mesai tomoqo veluvelulunina beqa lamunanina Ieisu kanasala vaitabu kapoidi tomoꞌotoqa naqedie inakwavinedi inasauyedi. Kwaiwawai \xt Aisea 49:24-26\ft .\f* Seitani paipaina: Ge tamo aitoi kanasala tomoqo veluvelulunina navanuqe inalugu nasakuvo inavainaqodi, we naqaida tomoqonina veluvelulunina inayoqoni matautauda kanasala nasakuvo vanuqeꞌeqa inavainaqodi. \v 28 Yau avona mwaqitana waimie Yaubada kanasala tomoꞌotoqa dikapoina puena wete divonamaimaiqa ge medivekimatana puena inanuataqonidi.\f + \fr 3:28 \ft Ieisu vaitabu kapoidi ikwavinedi isauyedi Vaitabu Pilona navelulunaeqa. Tutuyanina loina kanatovekaivevenavo ivesipupu Ieisu de mesai ivavalbubuna vaitabu kapoidi kanatogumeta naveluvelulunaeqa Yaubada Vaitabuna Giamaina ge idavekimataneni, we kaia ivovonamaimaiqamo isiwataoi. Beqa Yaubada ge kanasala dikapoina inanuataqonidi.\f* \v 29 We kago aitoi Yaubada Vaitabuna ge inavekimataneniqa paipaina inavonamaimaiqa, Yaubada ge kanasala nakapoinanina inanuataqoni, we nakapoinanina inakenovaqata.” \v 30 We Ieisu de mesai ivonedi, paina vaitabu kapoidi ikekewaluguaqetedi Yaubada Vaitabuna naveluluna beqa, we tomoꞌotoqa vonamaimaiqaeqa iesipupu Yaubada Vaitabuna waineye paina iesipupu ivo, “Vaitabu kapoina Ieisu iluguya.” \s1 Ieisu Nasusuvoꞌotoqa \r (Madiu 12:46-50; Luke 8:19-21) \p \v 31 Ieisu nasusuvo imai ilekwa vanuqa waineye maleweye itovotovoi. Tamo tomoqo ivetuneni inaqoleni. \v 32 We yoko bwaigina imia kwaikwaipipineni we tupwaidiavo tomoꞌotoqa ivoneni ivo, “Inamu, taimwavo, novumwavo maleweye ilalaualemu.” \p \v 33 Ibaivila waidie, “Aitoi gumanina inagu wete eqavoi taigwavo?” \v 34 Matautauda ikisalelele tomoꞌotoqa ikisedi imia kwaikwaipipineni ivo, “Kwakiseni! De tomoꞌotoqanidiavo kaia Yau inagwavo wete taigwavo! \v 35 Aitoi gumanina Yaubada nanuanuana ivavalabubuniqa gumanina taigu, novugu wete inagu.” \c 4 \s1 Vonawakedubala Pwayapwaya Pulina Paipaina \p \v 1 Wete Waya Galili\f + \fr 4:1 \ft Waya Galili laudabwavivilina mesai bwasi. Tomoꞌotoqa waineye isalisali wete ivuavuata.\f* vilaneye Ieisu ivelamu iekaivevena vaituqana. Yoko puedi inaqo inoqai iesipupu, we waga waya tabwaneye ieputeyeni waineye idodoqa naqeneye imiabui, tomoꞌotoqa puedi itovotovoi kwadeweye. \fig |src="HR0014Jesus teaching beside lake Galilee" size="col" ref="Malika 4:1" \fig* \v 2 Ieisu vonawakedubalaeqa iesipupu, wete iekaivevena tomoꞌotoqa waidie saku puena paipaidi. \v 3 Vona wakedubalaeqa ivonedi ivo, “Dede kwanoqai. Tamo tomoqo natanoqa ivuani waipei isapayavuledi\f + \fr 4:3 \ft Ge mesaida bikwa o kuvi kanagoyova kaia ieyavulenimo mesai kasia kanabagula.\f* natanoqe. \v 4 Tutuyanina waipei isasapayavuledi waipei tupwaidiavo ibeku kedeye, manuqa imai ikanidi. \v 5 We waipei tupwaidiavo ibeku lasalasa waidie pwayapwaya ge bwaigina we kaia itabwa ilaga, \v 6 we kwalamidi ge idaobuotoqa beqa valavala igabu tabwadinidiavo siaidi imwatu. \v 7 We waipei tupwaidiavo ibeku iobu mosomoso mwalamwalaqidi waidie itabwa ilaga mosomoso mwalamwalaqidi itaula vuyovuyoidi ge vuadi idayatodi. \v 8 We waipei tupwaidiavo ibeku iobu pwayapwaya giamaina waineye itabwa giagiamai. Tupwaidiavo ivuaqa giamaina mesai 30, tupwaidiavo ivuaqa saiqana giamaina mesai 60 wete tupwaidiavo ivuaqa giamaiotoqidi mesai 100.” \v 9 We Ieisu ivonedi ivo, “Kago komi metaniqami, guvona kwainoqai vakai aesipupuyeni waimie.” \s1 Vakai Lamuna Ieisu Vonawakedubalaeqa Ivesipupu \r (Madiu 13:10-17; Luke 8:9-10) \p \v 10 Tamo tutuya Ieisu mekanatovemulivo kadiyoko 12 wete tomoꞌotoqa tupwaidiavo ivelautolieni vonawakedubala paipaina. \fig |src="HR0012Jesus explains the meaning of parables" size="col" ref="Malika 4:10" \fig* \p \v 11 Ieisu ibaivila ivonedi, “Komi gumanimiavo gunabei avesinuemi valea vavaigavudi aigiavemaqetaimo waimie, Yaubada nakedakeda kaivauna tomoꞌotoqa kadiloina paipaidi gunabei ielamu inasauyedi paipaidi. Ge kanasala tomoꞌotoqa sulidi waidie aivesipupu luguaqeta, we kaia aivesipupu vonawakedubalaeqa. \v 12 Yau mesai aivalabubunediqa paina melamuna base tamo Yaubada natovesipupu Buki waineye igililia kanamwaqitana inalausimatala, \q1 ‘No inalauala, inalauala ge kanasala inakiseni o inayagovi, \q1 We no inavevaneneqa, inavevaneneqa ge kanasala inayagovi, \q2 kago mesaida inanoqai nuadi inakawananaqai dikapoinaeqa inanuavila wete Yau dikapoina ainuataqonidi.’”\x + \xo 4:12 \xt Aisea 6:9-10\x* \s1 Vonawakedubala Kananuakawananaqai Pwayapwaya Pulina Paipaidi \r (Madiu 13:18-23; Luke 8:11-15) \p \v 13 Ieisu ivelautoliedi ivo, “Banikodiqa, ge kwadayagoviqa kananuakawananaqai vonawakedubala kanagiavemaqeta? Vakai vonawakedubala kwaiyagovi? \v 14 Tomoqo waipei isasapayavuleni mesai gumanina Yaubada valeana iesipupuyeni tomoꞌotoqa waidie. \v 15 Tupwaidiavo tomoꞌotoqa mesai waipei ibeku keda waineye—vonanidiavo inanoqai we Seitani inamai vedimadimanaeqa inakewayavuledi.\fig |src="HR0017sewer" size="col" ref="Malika 4:15" \fig* \v 16 We tupwaidiavo tomoꞌotoqa mesai waipei ibeku iobu pwayapwaya lasalasana tabwaneye—Yaubada valeana inanoqai medimwasana, \v 17 we kwalamidi ge idaobuotoqa wete ge inakalamaqiqita tutuya kaniakwanina. We tutuyanina waineye veviqa wete ketotovona inalekwa waidie paina Yaubada valeana ietumaqaneni paipaina, vedimadiamanaeqa divetumaqana inakakava we inabaileni. \v 18 Tupwaidiavo tomoꞌotoqa mesai waipei ibeku iobu mosomoso mwalamwalaqidi waidie itabwa ilaga. De tomoꞌotoqanidiavo valea inoqai \v 19 we inuanuana tupwaidiavo saku paipaidi yawaidi dimia waineye, we wayaqiotoqidi mane wete tupwaidiavo saku. We sakunidiavo valea ikaivuyovuyoidi, we ge idavuaqa. \v 20 We tupwaidiavo tomoꞌotoqa mesai waipei ibeku iobu pwayapwaya giamaina waineye. Valea inoqai inuapwateni ivuaqa, tupwaidiavo 30, tupwaidiavo 60 wete tupwaidiavo 100.” \p \v 21 Ieisu ivonedi ivo, “Mwaqitana, tomoꞌotoqa maqeta ge kanasala somala dibuneye inayatoi, o ge ginae beqa inatalapwateni? Beqa kanasala somala tabwaneye inayatoi. \v 22 Saku vavaigavudi matatabuna kaia mesai beqa Yau kanasala aigiavelausimataledi, we saku tumutumudi mesai noko beqa Yau kanasala aisinawedi.\f + \fr 4:22 \ft Yaubada nanuanuana Ieisu saku vavaigavudi inagiavelausimataledi nakabaloina paipaina. Ieisu mesai maqeta maibala 21 waineye.\f* \fig |src="HK00152" size="col" ref="Malika 4:22" \fig* \v 23 We kago komi metaniqami kwainoqai vakai aesipupuyeni waimie.” \p \v 24 Ieisu ivonedi ivo, “Kwavevaneneqa vekavekai kwainoqai. Kago ketoavanina kwaivelituqeni, wete Yaubada ketoavanina inavelituqeni waimie, we Yaubada inakavesulaiotoqidi. \v 25 Paina aitoi gumanina Yaubada navona inavekimataneniqa, Yaubada nayagova inakavesulaidi. We gumanidiavo Yaubada navona ge idavekimataneni, inakaivuyovuyoi vakai siaina inoqai.” \s1 Vesipusipupu Dede Yaubada Nakedakeda Kaivauna Natomoꞌotoqa Kadiloina Inavebwaiga Paipaina \p \v 26 Ieisu ivo, “Vesipusipupu dede banikodiqa Yaubada nakedakeda kaivauna isauyeni natomotoqavo inaloinedi paipaina: Tomoqo waipei ibagulidi natanoqe. \v 27 Lovane ikenokeno, we kaiate ilitulituqa, we tutuya puepuena waipei ilagalaga, we banikodiqa itabwetabwedimo tomoqonina ge idayagovi. \v 28 Pwayapwaya kaisena libi igigiavetabwadi, naqaida inaketopia inatabwa inalaga matautauda inalaga inalaga inavetageyoiotoqa matautauda inavuaqa. \v 29 We tutuyanina kanikani inagumaqa, tomoqo tavi inavelamu.” \p \v 30 Ieisu ivo, “Vakai vonawakedubala kanasala aivonemi Yaubada nakedakeda kaivauna isauyeni natomotoqavo inaloinedi paipaina? \v 31 Yaubada nanuanuana dede mesai kailugu\f + \fr 4:31 \ft Kailugu dede ge welavi waineye idalagalaga, we dede mesai welavi itataulai.\f* \fig |src="mustard plant.GIF" size="col" ref="Malika 4:31" \fig*bilana siaiotoqidi tomoꞌotoqa ibagubagulidi. \v 32 We kago inatabwa inalaga inavebwaigaotoqa ge mesai tupwaidiavo mosomoso, dimana inavelaqalaqadi beqa kaikwakuneye kanasala manuqa waineye inaveqiuva.” \p \v 33 We Ieisu tomoꞌotoqa ivonedi vonawakedubala puena beqa, we tomoꞌotoqa de mesai ivesipupuyedi kadiketowaveye inayagovi. \v 34 We Ieisu kaia vonawakedubalaeqa iesipupu waidie, we tutuyanina tovemulivo kaisekavadi ieyaqoyagova waineye vakai puena igiavemaqetadi waidie. \s1 Ieisu Yaqina Wete Kaiayava Ivonedi Iniwalova \r (Madiu 8:23-27; Luke 8:22-25) \p \v 35 No kaiatanina, lavilavie, Ieisu kanatovemulivo ivonedi ivo, “Kwaidodoqa taibala Waya Galili vikaineye.” \v 36 Giladi wageye\x + \xo 4:36 \xt Malika 4:1 \x* imiamia kanatovemulivo idodoqa taiauda ibala. We tomoꞌotoqa puepuedi ikiawedi ibala mali vikaie tupwaidiavo waga taiau. \v 37 Tutuyanina yaqina bwaigina ivelamu inunuqa, we kaiayava waga inigenigei, bwasi waga ituvedovedodoqi.\fig |src="HR0011Jesus calms a storm -waves began to spill over into the boat - Mark 4,37" size="col" ref="Malika 4:37" \fig* \v 38 We waga mulineye Ieisu ikenokeno kanakenolaulagata waineye. We kanatovemulivo igololo bwaigina ilauvaqoni ivo, “Kutovoi, kutovoi! Kida saiqanaqa taiwapa. Tovekaivevena, komu paipaida kunuanuana kago mesai taiwapa?” \p \v 39 Itovoi ivonedi bonana veluvelulunaeqa ivo, “Yaqina, nunuqa kaiana!” Wete kaiayava ivonedi, “Kwakawataqonimi!” Wete yaqina ivekwada, we kaiayava iniwalova. \fig |src="HR0018 There was a great calm - Mark 4,39" size="col" ref="Malika 4:39" \fig* \p \v 40 Beqa ivonedi ivo, “Vakai paipaina kwagololo? Wete vakai paipaina giladi ge kwadavetumaqanegu?” \p \v 41 We tovemulivo igololo bwaigina kaisekavadiqa iesipupu, “Aitoi tomoqo dede? Menaveluluna yaqina wete kaiayava ivonedi ivekwada, we navona ivematamataneni.” \c 5 \s1 Ieisu Vaitabu Kapoidi Iveuqeuqedi Tomoqo Waineyeꞌeqa \r (Madiu 8:28-34; Luke 8:26-39) \p \v 1 Ieisu mekanatovemulivo itupa ilekwa Waya Galili doleneye, no vikainina waineye me-Gelasa tomoꞌotoqa divikai. \v 2 Kaiatanina waineye Ieisu waga waineyeꞌeqa iobu, vedimadimanaeqa tamo tomoqo ovu*\f + \fr 5:2 \ft Ovu* dede mesai me-Diu kaditaumata towapa waidie iyatoyatodi.\f* waineyeꞌeqa imai. Tomoqo dede vaitabu kapoidi iluguya isasasaleni. \v 3-5 Basenaqai ge tamo aitoi kanasala inavekuniqeni—tutuya matatabuna kaqena wete dimana taiauda seni beqa iyoqonidi. We tutuya matatabuna isenia, we seni isidabadabadi beqa ge tamo aitoi kanasala inasenia. Kaiata wete lovana naqedie isasasala koyeye we taumata gamwadie imiamia ieqoleqole wete taunina gileueqa ilalaqi. \v 6 We kaiatanina kanikieꞌeqa ikisanaqo Ieisu ikiseni matautauda ilaukwavina ilaukwavina inaqo manawaneye isobwanu. \v 7-8 We Ieisu ivoneni ivo, “Vaitabu kapoina tomoqo waineyeꞌeqa kuluguaqeta!” We tomoqo iveqole bonana bwaiginaeqa ivo, “Ieisu Yaubada Tabwaotoqineye Natuna! Vakai wayaqimu waigue? Yaubada kanawavaqaeqa avelaukuiemu ge kikaniqodadaqeguqa!” \p \v 9 We Ieisu ivelautolieni, “Banikodiqa kamuavaqa?” We ibaivila ivo, “Dede meyokoma beqa kamawavaqa Ligioni.”\f + \fr 5:9 \ft Ligioni mesai 6,000 Loma tolauqaviavo.\f* \v 10 We giladi ielaukui ielaukui Ieisu waineye vaitabu kapoidi ge inavetunedi vikaimaiqe inasauyedi. \p \v 11 We koya vivineye bawe yoko bwaigina iduaduala, \v 12 beqa vaitabu kapoidi Ieisu ivelaukuieni ivo, “Kuvetunema kainaqo bawe waidie, beqa kanasala naqedie kailugu.” \v 13 Ieisu itagwanedi mesai inavalabubunedi, we vaitabu kapoidi tomoqo waineyeꞌeqa isauyedi inaqo bawe waidie ilugu. We koyeyeꞌeqa bawenidiavo matatabudi mepatalina kadiyoko 2,000 ivelalaukwavina iobu bwaqale iobu waya naqeneye ivekalamonumonu. \fig |src="HR0007_2000 pigs drown" size="col" ref="Malika 5:13" \fig* \p \v 14 We tomoꞌotoqanidiavo bawe kaditovekisabodaboda igololo ideqa inaqo tomoꞌotoqa waidie vakai isauyeni ivesipupuyeni vanuqa bwaigidi wete vanuqa siaidi waidie. No waineye yoko puedi inaqo wayaqidi vakai isauyeni inakiseni, \v 15 we Ieisu waineye imai ikiseni base tomoqonina vaitabu kapoidi iluguyaqa kanawavaqa Ligioni. We kanakaleko ikweseni imiamia wete nuana ge idaqau. No waineye tomoꞌotoqa puedi igololo. \v 16 Tomotoqanidiavo ikiseniqa tomoꞌotoqa tupwaidiavo ivonedi vakai isauyeni tomoqonina vaitabu kapoidi iluguyaqa wete bawe paipaidi. \v 17 Beqa Ieisu ivoneni divanuqa inakiaweni. \p \v 18 Tutuyanina Ieisu wageye idododoqa, we tomoqonina vaitabu kapoidi iluguyaqa Ieisu ivelaukuieni ivo, “Kanasala taiauda tainaqo?” \v 19 We Ieisu ge idatagwaneni beqa ivo, “Kuvila mususuvo waidie kuvonedi Tomwaya saku bwaigina ivalabubuni waimue ikavegiagiamaimu, we mwaqitana ivenapwayewemu.” \v 20 Beqa tomoqonina inaqo vanuqa bwaigidi kadiyoko Teni Kawalawa (Dekapolisia) waidie iesipupu vakai Ieisu gunabei ivalabubuniqa paipaina, we puepuedi inoqai nuadi ivilele. \cd Valea dede isauyeni vikainina tomoꞌotoqanidiavo ge me-Diu. Beqa taiyagovi paina tupwaidiavo bawe no vikaineye imiamia. Base Yaubada naketoboda Mosese waineye iveleniqa, ivona ivo, “Bawe ge kaisaya maqemaqetana,” beqa me-Diu ge bawe inaꞌalatovonidi o vaiqodi inakanidi. \cd Dede wete igiavemaqetai mesai Ieisu tomoqonina ivoneni nasusuvo inavonedi vakai Yaubada ivalabubuniqa paipaina. Tutuyanina Ieisu me-Diu taiau tomoꞌotoqa ivonedi ge inanaqo no tupwaidiavo ediavo inavonedi inavo kima Ieisu ikavegiagiamaima. \s1 Iailo Natuna Vavinena wete Vavine Viviqidi Ieisu Ikavegiagiamaidi \r (Madiu 9:18-26; Luke 8:40-56) \p \v 21 Ieisu wagaeqa itupa ivila vaituqana ibalama Waya Galili doleneye. Tutuyanina ibalama vikaineye waya doleneye itovotovoi, wete tomoꞌotoqa imai itovoi kwaikwaipipineni. \v 22 We tamo tomoqo kanawavaqa Iailo imai no waineye gumanina vanuqa kabavelaukui*\f + \fr 5:22 \ft Sinagogi tamo vikai kabavelaukui we kabaveyagoyagova Buki Giamaina paipaina we kabamiakauqa paipaina.\f* iekisabodebodeni. We tutuyanina Iailo Ieisu ikiseni inaqo ilekwa waineye kaqena iveketonokuyedi. \v 23 Matautauda ivelaukui veluveluluna ivo, “Yau natugu vavinena saiqanaqa inawapa beqa tainaqo dimamu kiyatoi waineye inavegiagiamai we inamiamia.” \v 24 Beqa Ieisu taiauda inaqo, wete yoko bwaigina tomoꞌotoqa ivemulieni iekaibibibineni, we Ieisu gamwaneye itautauya. \p \v 25 We tamo vavina noko vevine kadiviqa ikewadi dayaqa iulaula diqaba 12 naqedie. \v 26 We disaku wete digileu matatabuna ikalaqeiedi doketa waidie, we ge kanasala idakaivaisedi. We giladi iloloala kaia kadiviqanina iebwaigamo. \v 27-28 We gunabei Ieisu valeana inoqai beqa kaisedi ienuana de mesai ivesipupuyedi ivo, “Kanasala kago kanakalekoqa kadakavikavini we kadavegiagiamai.” Beqa inaqo mulineye yoko gamwadie kanakaleko ikavikavini. \v 29 Ge tutuya kaniakwanina dayaqa iulaula isaya, we vovodie ivebaeni no viqa ikakava. \v 30 No kaiatanina waineye, Ieisu iyagovi naveluluna isauyeni kanalautovona ilautovoni itunuvilai yoko gamwadie ivo, “Aitoi kagukaleko ikavikavini?” \v 31 We Ieisu kanatovemulivo ivona waineye ivo, “Kukiseni tomoꞌotoqa ibibibinimu beqa banikodiqa kivonedimo ‘aitoi ikavikavinigu?’” \v 32 We Ieisu ikisalelele wayaqina tomotoqanina inakiseni ikavikaviniqa. \v 33 Vavina igololo wete ielaudididiqa paina iyagovi vakai gunabei isauyeni waidie beqa imai Ieisu waineye mataneye isobwanu matautauda vakai puepuena paipaidi ivona vekavekaieni. \v 34 Matautauda Ieisu ivonedi ivo, “Natugu, kwavetumaqanegu beqa kwavegiagiamai. Kamiviqa gunabei ikakava beqa kwanaqo memimwasana.” \p \v 35 Tutuyanina Ieisu iesipupu, tupwadiavo tomoꞌotoqa imai Iailo navanuqeꞌeqa we ivoneni ivo, “Natumu vavinena gunabei yawaina ikakava beqa tovekaivevena ge kigiaveqauya.” \p \v 36 We Ieisu gunabei inoqai vakai Iailo iesipupuyeni waineye matautauda waineye ivo, “Ge kigololo kaia kivetumaqanegumo.” \v 37 We Ieisu inaqo Pita, Diemesi, we taina Dioni taiauda inaqo—ge tupwaidiavo yoko idatagwanedi taiauda inanaqo. \v 38 Matautauda Ieisu mekanatovemulivo kadikaitonu ilekwa Iailo navanuqe, we tomoꞌotoqa puedi ikisedi ibwaubwau, itaitaiqa wete itaiqavolovoloqa. \v 39 Beqa Ieisu ilugu vanuqa naqeneye we ivo, “Vakai paipaina nuami ikapo we kwataitaiqa? We gwamana dede ikenokeno ge idawapa.” \fig |src="HR0010Jairusꞌs daughter is healed" size="col" ref="Malika 5:39" \fig* \p \v 40 We inamaqaoqeni, we tovemoqai matatabudi Ieisu ivonedi isauyedi maleweye. Beqa gwamana inana tamana wete kanatovemulivo kadikaitonu taiauda ilugu tamo pitadaba naqeneye gwamana ikenokeno waineye. \v 41 We dimaneye ikavikavina ivoneni ivo, “\tl Talita koum.\tl*”\f + \fr 5:41 \ft Vona dede me-Alemika bonadi.\f* Kanasivila, “Gwamana siaina, avonemu kutovoi!” \p \v 42 We vedimadimanaeqa itovoi isasasala. (We gwamananina kanadiqaba 12.) We kaia tomoꞌotoqa nuadi ivileleotoqa. \v 43 We Ieisu igiavepakalidi ivo, “Ge tamo aitoi kwaivoneni,” we ivo, “Gwamana kanikani kwaiveleni inakani.” \c 6 \s1 Me-Nasaleta Tomoꞌotoqa Ieisu Ibaileni \p \v 1 Ieisu mekanatovemulivo ivila vaituqana inaqo taunina kanatuvadeye nakabataulai waineye. \v 2 We Kaiata Kabaveyawai*\f + \fr 6:2 \ft Kaiata Kabaveyawai* (Sabate) wete kaiatanina Yaubada ivesinueni waineye iveyawai—\xt Kabavelamu 2:2\ft .\f* waineye Ieisu vanuqa kabavelaukui* naqeneye ivelamu iekaivevena. We tomoꞌotoqa puedi no waineye imiamia we tutuyanina inoqai nuadi ivilele. We kaisekavadiqa ivelautoliedi ediavo ivo, “Kaiebei dede nanuauya puena ikewai?” we “Banikodiqa nayagova bwaigina?” we “Banikodiqa no imai mesai kabanuavilele* ivavalabubunidi?” \v 3 Kaisekavadiqa ivesipupu ivo, “De kaia tokaiyoqona, Meli natudi we Diemesi, Diosepa, Iudasa wete Saimoni tatadi. We novunavo kaniabadi taiau tamiamia.” Beqa ibaileni ge wayaqidi inavetumaqaneni. \v 4 Ieisu waidie ivesipupu ivo, “Mali tomoꞌotoqa Yaubada natovesipupu ivekimatanedi we tomoꞌotoqa taunidi divanuqe wete disusuvo ge idavekimatanedi.” \v 5-6 We tomoꞌotoqa ge idavetumaqaneni, beqa nuana ivilele. Beqa ge kanasala tamo vakai kabanuavilele* inavalabubunidi no waineye, we kaia tomoꞌotoqa waidie dimana iyatodi ikavegiagiamaidi no vikainina waineye. We kaia ikakapavivila vanuqa waidie iekaivevena tomoꞌotoqa waidie. \s1 Ieisu Kanatovemulivo Kadikuma 12 Ivetunedi Iekaivevena Vanuqa Waidie \p \v 7 Ieisu kanatovemulivo kadikuma 12 iqoledi ivetunedi kailuqa kailuqa inaqo vanuqa sulidi sulidi waidie. We veluluna iveledi vaitabu kapoidi inavelulunapeledi \fig |src="HR0009disciples_telling_about_jesus" size="col" ref="Malika 6:7" \fig* \v 8 we igiavepakalidi ivo, “Ge tamo vakai kwaikewai mitauyanina waineye kaia miutoqana—kanikani gebuka, kaleko meyawanina gebuka wete gileu kamuyawana waineye gebuka. \v 9 Kami kaqe yapayapa kwaikwesenidi, we ge tamo kaleko kwaikewadi.” \v 10 We ivonedi ivo, “Vakai vanuqa waineye kwainaqo kago inamwasanemi, tamo tomoqo navanuqe taiauda kwaimiamia kaiata kanamatatabu kanaketoava vanuqanina kwaikiaweni. \v 11 We kago kwaimai vanuqa waidie kaditomoꞌotoqa ge inamwasanemi wete bonami ge inanoqai, kwaikiawedi, we kamikaqe yapayapa kaupualina kwaitutuvutuqi inaobu. Beqa no kadivemataluana waidie inanuavila!” \f + \fr 6:11 \ft Tutuyanina me-Diu tosasala inavila inamai mali vikaieꞌeqa Isileli waineye divalabubuna kaqedi kaupualina inalauvutuvutuqi diketoava waineye, vagi nigodibei inamaqeta vaituqana. Kago Ieisu kanatovemulivo de mesai inavalabubunedi, wete tomoꞌotoqa no vanuqanidi waineye inayagovi, “Ivo kima ge maqemaqetama, mesai tomoꞌotoqa eqavoi ge Diu.”\f* \x + \xo 6:11 \xt Apositolo Dilituqa 13:50-51\x* \p \v 12 Beqa isauyedi tomoꞌotoqa waidie iesipupu ivo, “Mikapoina waidieꞌeqa kwainuavilami, we kwaisivilami Yaubada waineye.” \v 13 We vaitabu kapoidi ikewaluguaqetedi, we olibe* bunamana beqa toviqa puedi kunukunudi ibunamadi ikavegiagiamaidi. \x + \xo 6:13 \xt Diemesi 5:14\x* \s1 Kini Elodi Nanuanuana Ieisu Gumanina Dioni Tobabitaiso \p \v 14-16 We vikai puedi waidie tomoꞌotoqa Ieisu paipaina iesipupu, paina gunabei kanawavaqa valeana isapayavuleni. We tupwaidiavo tomoꞌotoqa iesipupu, “Kanagumanina Dioni Tobabitaiso we no waineye tomoꞌotoqa wapadi gamwadie iyawasa vaituqana beqa noko kabanuavilele* ivalabubunidi.” Tupwaidiavo tomoꞌotoqa wete iesipupu ivo, “Kanagumanina Ilaitia ivila vaituqana imai.” Wete tupwaidiavo ivo, “Kanaweye Yaubada natovesipupu basenaqai mesai Yaubada natopalimatamatana imiamia.” We Kini Elodi valea dede inoqai Ieisu nalituqa paipaina we Elodi ivo, “Dede Dioni Tobabitaiso! Base tamo tutuya gunabei tolauqavia avetuneni inaqo kodona igusuya, we deqoina iyawasa vaituqana!” \x + \xo 6:14-16 \xt 2 Kini 2:1-15; Malakai 4:5-6\x* \f + \fr 6:14-16 \fk Kini Elodi: \ft Elodi Anitipasi, Galili Kanatogumeta.\f* \p \v 17-20 Dede vesipusipupunina. No tutuyanina waineye Ieisu navekaivevena ge idavelamu, we Elodi taina Pilipi mwanena inaqidi vavinenidi kadiwavaqa Elodiasa. Tutuyanina waineye Dioni Elodi waineye ivesipupu ivo, “Komu, ge kanasala taimu mwanena kinaqidi,” beqa Elodi natolauqaviavo ivetunedi inaqo Dioni ikavikavini iyoqoni vanuqa kabakaimatavuloqa waineye iginoleni. We Elodi tutuya puena wayaqina Dioni inamai waineye taiau inaesipupu, we tutuyanina Dioni waineye iesipupu Elodi nuana ikapo we nuana ivilele, paina Dioni vakai ivesipupuyedi nuana ikewai, we wayaqina inaevaneneqeni. We Elodiasa kadikapoka ioqalaotoqa Dioni waineye wayaqidi inaluvewapai, we Elodi iyagovi Dioni gumanina tomoqo giamaiotoqina wete totonotonovina Yaubada waineye beqa igololoyeni we italabodebodeni. No paipaina, Elodiasa ge kanasala Dioni inaketoqiluveni inaluvewapai. \p \v 21 We tutuyanina Elodi natubuqa patina ivalabubuni, we Elodiasa dikawasasa imai kaiatanina Dioni inaketoqiluveni inaluvewapai. Kaiatanina waineye kanikani ivalabubuni gabemani kaditogumetavo, tolauqavia kaditogumetavo wete gumanidiavo guyoguyodi Galili waineye paipaidi. \v 22 We Elodiasa natudi vavinena imai isuya, we Elodi wete kanaulatauvo igiavemwasanidi. Beqa kini vavinenina kaniabana ivelautolieni ivo, “Vakai wayaqimu? Kanasala vakai wayaqimu aivelemu.” \v 23 We ivonadabadaba waineye ivo, “Yaubada waineye avonalaga vakai kivelaukuieni paipaina aivelemu mesaida Yau guvikai mesaida komu.” \p \v 24 Matautauda kaniabanina isauyeni inana waidie ivelautoliedi ivo, “Vakai aivelaukuieni?” We inana ibaivila ivo, “Dioni Tobabitaiso kunukununa.” \v 25 Vedimadimanaeqa kaniabanina ivila inaqo kini waineye Dioni kunukununa ivelaukuieni ivo, “Sideqoina wayaqigu Dioni Tobabitaiso kunukununa takula waineye kidodoqi kivelegu.” \v 26 Kini Elodi nuana ikapo, we paina base dikani kanaulatauvo taiauda waineye ivonadabadabaqa beqa ge wayaqina vavinenina inakatupwaieni. \v 27 Beqa tamo tolauqavia ivetuneni ivoneni ivo, “Kunaqo Dioni Tobabitaiso kodona kugusuya kunukununa kumaieni.” We tamo Elodi natolauqavia itovoi itauya inaqo Dioni kodona igusuya, \v 28 we kunukununa takula waineye idodoqi imaieni kaniabanina iveleni ikewai inana iveledi. \p \v 29 We tutuyanina Dioni kanatovemulivo valeana inoqai, kaiatanina waineye imai Dioni vovona\f + \fr 6:29 \ft Ge mekanayagova Dioni kunukununa vakaiebei waineye ikenokeno.\f* ikewai inaweni ovuye* iyatoi, me-Diu tubudiavo kaditaumata waineye. \s1 Ieisu Tomoꞌotoqa 5,000 Ivekanidi \r (Madiu 14:13-21; Luke 9:10-17; Dioni 6:1-14) \p \v 30 Ieisu naꞌapositolovo 12 ivila imai Ieisu waineye ivoneni vakai ivalabubunidiqa wete ivekaivevenediqa tomoꞌotoqa waidie. \v 31 We tutuyanina waineye tomoꞌotoqa puedi imaimai waidie wete ivilavila waidieꞌeqa beqa Ieisu we kanatovemulivo ge tamo lana idakenokeno inakani. Beqa Ieisu ivonedi ivo, “Komi kaisemiqa kwaimai we yoko taikiawedi tainaqo kwaiveyawai kawalawamaiqe.” \p \v 32 We kaisekavadi wageye idodoqa itauya ibala Waya Galili waineye ge tamo tomoꞌotoqa vikainina waineye idamiamia. \v 33 We tutuyanina inaqonaqo tomoꞌotoqa puedi ikisedi we iyagovidi beqa tomoꞌotoqa vanuqa matatabudi waidie waya doleneyeꞌeqa italakwavini. We noko vikainina waineye naqaida ilekwa mulineye Ieisu mekanatovemulivo waga beqa ilekwa ilugu. \p \v 34 We tutuyanina Ieisu iobu wageyeꞌeqa yoko bwaigina imiamia ikisedi mesai sipi ge mekaditovekisabodaboda beqa nuana inaqei waidie Yaubada valeana iesipupuyedi. \x + \xo 6:34 \xt Isikeli 34:11-15; Ielemaia 23:5-6; Numela 27:17\x* \fig |src="HR0015Jesus_feeds_5000" size="col" ref="Malika 6:34" \fig* \p \v 35 We gunabei lavilavie kanatovemulivo imai waineye ivoneni ivo, “De vikainina waineye ge tamo aitoi idamiamia, we valavala gunabei inaketoniveni. \v 36 Beqa tomoꞌotoqa kuvetunedi inanaqo gweda vivideye we vanuqa vivideye waidie taunidi kadi inagimwane.” \v 37 We ibaivila ivonedi ivo, “Komi kaisemi kanikani kwaiveledi inakani.” We ivoneni ivo, “Be banikodiqa, dede 200 gileu o dinali\f + \fr 6:37 \ft Guliki \+it 200 denarii.\+it* Tamo denarius mesai takona kaiata tamoqana kanalituqa kanamatatabuqa paipaina.\f* bwaigina kago taikaiyavuyavuleni beledi paipaina beqa tomoꞌotoqa yoko inakani!” \p \v 38 We Ieisu ivelautoliedi ivo, “Beledi kaivia waimie? Kwainaqo kwailauwala.” Tutuyanina ibabanedi ivoneni ivo, “Beledi dimanina we iqana kailuqa imiamia.” \p \v 39 Matautauda Ieisu yoko ivonedi, “Kwamiabui katugugunaeqa mosomoso kalakalawidi tabwadie.” \v 40 Beqa imiabui katuguguna waidie tupwaidiavo katuguguna waidie 50 wete mesai tupwaidiavo waidie 100. \x + \xo 6:40 \xt Isauyedi 18:21\x* \v 41 We Ieisu beledi dimanina, iqana kailuqa ikewadi ikisalaga abama waineye paipaidi ivelaukui Yaubada waineye, matautauda beledi igiatomwai wete iqana kanatovemulivo iveledi we tomoꞌotoqa waidie ikalaqeiedi. \v 42 Tomoꞌotoqa matatabudi ikani kadisala, \v 43 we kanatovemulivo tomoꞌotoqa nigidi beledi tupwatupwadi wete iqana tupwatupwadi igwagwadi ginae kanayoko 12 iveadaqidi. \v 44 We tomoqovo kadiyoko 5,000 ivekanidi, we vevine gwagwama taiauda ge idawawadi.\x + \xo 6:44 \xt Madiu 14:21\x* \s1 Ieisu Bwasi Tabwaneye Itauya \r (Madiu 14:22-33; Dioni 6:15-21) \p \v 45 No waineye vedimadimanaeqa Ieisu kanatovemulivo 12 ivonedi inadodoqa wageye inagumeta inabala Waya Galili Betisaida waineye, we Ieisu kaisena imiamia yoko inaveyavulidi. \v 46 No waineye Ieisu yoko iveduduwedi ivo, “Eee, kwanaqo,” we Ieisu kaisena itovoi itauya inaqo koya waineye ilaga ivelaukui. \v 47 No lovananina waineye Ieisu kanatovemulivo diwaga naqeneye Waya Galili gamwaneye inaqonaqo, we Ieisu kaisena kavale imiamia. \v 48 We ikisanaqo kanatovemulivo itoge ibeubeuta paina yaqina kaia ivileviledi. We saiqanaqa vanuqa inakawananaqai kawakawaie isauyeni waidie itauya inaqonaqo bwasi tabwaneye itauya didiga mesai nigodibei kago idakiawedi. \x + \xo 6:48 \xt Isauyedi 33:19; Iobi 9:8,11\x* \v 49 We tutuyanina ikisanaqo Ieisu ikiseni bwasi tabwaneye itauya imaimai we ivemegoi ivo, “Oge yalua?” Ikwekweleni. \v 50 Tutuyanina tovemulivo puedi ikiseni igololo bwaigina. We vedimadimanaeqa Ieisu ivonedi ivo, “Kwainuavatu. Kanayau. Ge kwaigololo!” \f + \fr 6:50 \fq “I am” o, “\fq Yau amiamia.” \xt Isauyedi 3:14\f* \v 51 Matautauda wageye idodoqa kanatovemulivo waidie, we yaqina ivekwada iniwalova. Kanatovemulivo nuadi ivelele, \v 52 paina gunabei ikiseni base beledi waineye ivalabubunidi ivepue, we giladi ge kanasala beledi kanakiakiaya ivalabubuni idanuakawananaqaia; nuadi tabodadi ge idakawabwegabwegadi. \fig |src="HR0016Jesus_walks_on_water" size="col" ref="Malika 6:52" \fig* \s1 Ieisu Toviqa Puedi Ikavegiagiamaidi Genesaleta Waineye \r (Madiu 14:34-36) \p \v 53 We ibala Waya Galili waineye imai Genesaleta waineye no waineye diwaga ilaipweni. \v 54 Ieisu mekanatovemulivo wageye iobu tomoꞌotoqa puedi Ieisu ikinanai. \v 55 We ilaukwavina inaqo vikai puena waidie toviqa ikewadi imaiedi tupwaidiavo mesevusevudi vikainidiavo waineye gunabei inoqai Ieisu imiamia. \v 56 We vikai puedi waidie Ieisu inaqo mesai vanuqa siaidi, vanuqa bwaigidi o tanoqa kadigwedeye tomoꞌotoqa toviqa ikewadi inawedi kabavegimwane waineye iyatodi. We Ieisu ivelaukuieni ivo, “Kanasala kamukalekoqa gudina kitagwanema kadakavikavini?” We puedi ikavikaviniqa Ieisu naveluluna beqa ivegiagiamai. \fig |src="HR0013Jesus heals a man with evil spirits" size="col" ref="Malika 6:56" \fig* \c 7 \s1 Yaubada Naketoboda Bwaigiotoqina Mulineye Me-Diu Tubudiavo Diketoboda \p \v 1-4 Palisivo* wete me-Diu puedi dibubuna tutuaina puedi kanavekaivevena tubudiavo waidieꞌeqa iemulieni. Kadivedi, bwasi kabagoi wete nau inalegwa vekavekaidi beqa Tomwaya mataneye giamaidi. We tutuyanina kabavegimwaneꞌeqa inavila inamai dimadi inalegwa vekavekaidi dikailegwaeqa matautauda inakani. Tutuya puena naqaida dimadi inakailegwa mulineye inakani tubudiavo divekaivevena ietutuyameni. Tamo tutuya Mosese naloina kanatovekaivevenavo Ielusalemaeqa imai Palisivo* taiauda Ieisu igamweni ievaneneqeni. Tutuyanina Ieisu ievaneneqeni, we ikisedi kanatovemulivo kadi ikanikani dimadi ge idakailegwa. \v 5 Beqa ivoneni ivo, “Kamutovemulivo ikanikani, we dimadi bwanebwanenedi ge idakailegwa Yaubada mataneye ge maqemaqetadi. Vakai paipaina ge tubudavo divekaivevena idavemulieni?” \v 6 Ibaivila waidie ivo, “Komi tokatupoe, nuatabwamieqa nigodibei giamaimi. We base tutuya Yaubada natovesipupu Aisea igililia komi paipaimi. Igililia dede mesai: \q1 Yaubada ivesipupu, ‘Tomotoqanidiavo dede gabuladieqa ivekimatanegu, \q2 we nuapoudi imia kanikie waigueꞌeqa. \q1 \v 7 Taunidi dibubunaeqa iekaivevena, we ivo de Yaubada naloinaeqa \q2 beqa disobwanu ge mekananuakawananaqai wete ge mevuanaqa.’”\x + \xo 7:7 \xt Aisea 29:13\x* \p \v 8 Matautauda ivonedi ivo, “Komi, Yaubada naloina kwabaqapeleni, we kaia taunimi mivekaivevena kwaemulieni.” \v 9 Wete waidie ivo, “Komi, kwanuani kwavo kima kavavalabubuna vekavekai, we Yaubada naloina kwabaileni, we tubumiavo divekaivevena vekavekai waidieꞌeqa kwaemuliedi. \v 10 Dede tamo keda banikodiqa kwavalabubunedi noko. Base Mosese igililia Yaubada naloina naqeneye ivo, ‘Tamamu inamu kuvekimatanedi’ \x + \xo 7:10 \xt Isauyedi 20:16\x* wete ‘aitoi inavona kapo tamana inana waidie, tomoqonina kwaluvewapai.’\x + \xo 7:10 \xt Isauyedi 21:17\x* \v 11 We komi de mesai kwaekaivevenedi—kago aitoi mane oge saku inakalaqeieni tamana oge inana inakaivaisedi kanasala inavonedi, ‘Yau saku waigue dede kanasala aivelemi inakaivaisemi; we paina gunabei Yaubada waineye avonadabedabedi, beqa ge kanasala aivelemi.’ \v 12 Kago no mesai inavonedi, kwanavo navesipupu giamaina, kwaigiavekwadai nakaivaisa tamana inana waidie. \v 13 Kago de mesai kwaivalabubunediqa, tubumiavo divekaivevena kwaemulieni Yaubada naketoboda kwaibaia. Kaia de mesai avonemi tamo keda Yaubada naketoboda kwabaia, we puedi keda Yaubada naketoboda wete kwabaidi.” \s1 Vakai Kedakedavo Tomoꞌotoqa Ikavebwanenedi Yaubada Mataneye \p \v 14 We Ieisu tomoꞌotoqa iqole vaituqanedi, we imai waineye waidie ivesipupu, “Puepuemi, kwavevaneneqa vekavekai, kwaiyagovi guvona kananuakawananaqai. \v 15-16 Ge tamo kanikani tomoqo inakania kawaneye inalugu inakavebwanenei Yaubada mataneye. Vakai tomoqo naqeneyeꞌeqa inaluguaqeta kanasala inakavebwanenei Yaubada mataneye.” \v 17 Matautauda Ieisu tomoꞌotoqa ikiawedi ilugu vanuqe kanatovemulivo ivelautolieni ivo, “Vakai vonawakedubala kananuakawananaqai kasiotoqa kuvesipupuyeni?” \v 18-19 Ibaivila ivo, “Banikodiqa? Ge kwadayagovi de kananuanuana guvona? Nuami ikawananaqaidi oge gebuka? Tomoqo kanikani inakania, ge inanaqo nuapouneye, we inanaqo gamoneye inasauyeni. Beqa ge kanasala inakavebwanenei Yaubada mataneye.” Tutuyanina ivesipupu mesai ivo, “Kanikani sulidi, sulidi giamaidi Yaubada mataneye ge tamo kanikani inakavekapoida.” \v 20 Beqa wete ivesipupu ivo, “We vakai tomoꞌotoqa naqeneyeꞌeqa isauyeni imai, tomoꞌotoqa ikavebwanenei Yaubada mataneye. \v 21 De kedakedanidiavo naqeneyeꞌeqa tomoqo nuapouneye isauyedi—nuanua kapoidi, kaidale, vainaqo, tomoꞌotoqa kadiluvewapa, gimala, \v 22 vemomogai wete wayaqina saku tupwaidiavo, vetalavuala ivalabubuni, ketupoe, mesai kaisaya divalabubuna, vedebasagugu, kavekapo, nualaga wete, kwavakwavana. \v 23 Kedakedanidiavo puena dede iluguaqeta tomoqo nuapouneye ikavebwanenei Yaubada mataneye.” \s1 Vavina Ge Me-Diu Ieisu Ivetumaqaneni \p \v 24 Tutuyanina Ieisu vanuqa ikiaweni inaqo vikai Taia vivineye ilugu tamo tomoqo navanuqa naqeneye. Ge wayaqina tomoꞌotoqa inayagovi imiamia noko waineye, we ge kanasala inavaigavu. \v 25-26 Tamo vavine valeana inoqai gunabei imai waineye. Dede vavinenidi ge me-Diu, we gumanidi Ponisia vikai Silia waineye itubuqa. We vaitabu kapoina natudi vavinena iluguya iviqa. Beqa imai Ieisu waineye mataneye isobwanu ivelaukui wayaqidi vaitabu kapoina natudi waineye inakwavineni.\fig |src="HC0027 Fonisia Womanꞌs Faith" size="col" ref="Malika 7:25-26" \fig* \v 27 We Ieisu iyagovi gumanidi ge vavine Diu ivonedi ivo, “Ge giamaina gwagwama kadi aikewai aitaweni koukou waidie inakania, we gwagwama naqaida inakani kadisala.” \f + \fr 7:27 \ft Gwagwama kanavonawakedubala dede kanayagova me-Diu. Dinuanuana nigodibei me-Diu kaisedi giamaidi wete tomoꞌotoqa kanikieꞌeqa inuanua kapoidi beqa iqoledi koukou. Dede vesipupunina ivesipupuyeni vavine waidie divetumaqana inavekautovoni.\f* \v 28 Vavine ibaivila ivo, “Tomwaya vakai kuvesipupuyeni kanamwaqitana, we koukou somala dibuneye mesai ikanikanimo gwagwama kadimugumugu iyavuyavuta somala waineyeꞌeqa.” \v 29 We ivonedi ivo, “Mibaivila waigue giamaina mwaqitana, beqa vaitabu kapoina gunabei natumi waineyeꞌeqa akewaluguaqeteni, beqa kwavila kwanaqo mivanuqe.” \v 30 Beqa inaqo divanuqe natudi ikiseni kabakeno waineye ikenokeno. Vaitabu kapoina gunabei isauyeni. \s1 Ieisu Tomoqo Taniqana Kuluna Wete Meana Daluna Ikavegiagiamaia \p \v 31 Tutuyanina waineye Ieisu Taia navikai ikiaweni inaqo ilugu Saidoni ikiaweni inaqo Galili Waya waineye we Teni Kawalawa (Dekapolisia) divikaie. \v 32 Noko waineye tamo tomoqo taniqana kuluna wete meana daluna tomoꞌotoqa imaieni waineye, ivelaukuieni wayaqidi dimana inayatoi waineye inakavegiagiamaia. \fig |src="HC0029 Jesus Heals a Deaf Mute" size="col" ref="Malika 7:32" \fig* \v 33 Tomoqo ivegumetai kadikailuqa inaqo tomoꞌotoqa waidieꞌeqa kaisedi, we dimana iyatodi tomoqo taniqana kailuqa naqedie. Matautauda dimana waineye igiwala tomoqonina meana ikavikavini. \v 34 Tutuyanina meana ikavikavini ikisalaga abame ikalayawaina ivesipupu ivo, “\tl Epata!\tl*” kananuanua, “Kwakawabwegami.”\f + \fr 7:34 \ft Epata Alamika bonanadieqa. De bonanina beqa iesipupu Ieisu natutuya waineye.\f* \v 35 We vedimadimanaeqa tomoqo taniqana ikawabwegadi, meana ipeto ivesipupu vekavekai. \v 36 Beqa Ieisu ge idatagwanedi tali tomoꞌotoqa waidie inavesipupu vakai isauyeni paipaina. Vona veluveluluninaeqa ivonedi, we ge navona idanoqai kaia tomoꞌotoqa puedi ivonedi banikodiqa Ieisu tomoqo taniqana kuluna wete meana daluna ikavegiagiamaia. \v 37 Tutuyanina tomoꞌotoqa vona inoqai Ieisu paipaina itoalavunuqidi ivo, “Ieisu saku puena ivalabubunidi giamaidi. Tomoꞌotoqa taniqadi kuludi ikavegiagiamaidi inoqaya, wete tomoꞌotoqa meadi daludi ikavegiagiamaidi ivesipupu.” \c 8 \s1 Ieisu Tomoꞌotoqa 4,000 Ivekanidi \r (Madiu 15:32-39) \p \v 1 Tutuyanina waineye yoko bwaigina imai imiakauqa ge mekadi beqa Ieisu kanatovemulivo iqoledi imai waineye ivonedi ivo, \v 2 “Yoko dede taiauda tamiamia gunabei kaiata kaitonu ge mekadi beqa avenuainainaqeyedi. \v 3 Kago mesai aivetunedi inanaqo divanuqe mekadilase kedeye inabeku. Wete mesai tupwaidiavo malaveꞌeqa imai.” \v 4 We kanatovemulivo ibaivila waineye ivo, “Ge tamo aitoi de waineye idamiamia. Vakaiebei beledi taikewadi tomoꞌotoqa taivekanidi?” \v 5 Matautauda ivelautoliedi ivo, “Kaivia beledi waimie?” We ibaivila ivo, “Beledi 7.” \p \v 6 Beqa yoko ivonedi pwayepwayeye imiabui beledi 7 ikewadi ivelaukui Yaubada waineye. Matautauda beledi igiatomwai ikalaqeiedi kanatovemulivo waidie yoko inavekanidi, we de mesai ivalabubunedi. \v 7 Wete iqana siaidi tupwaidiavo ikenokeno ikewadi ivelaukui paipaidi Yaubada waineye. Matautauda kanatovemulivo ivonedi ivo, “Yoko puedi kwaveledi inakani.” \fig |src="HK00155" size="col" ref="Malika 8:7" \fig* \v 8 We tomoꞌotoqa puedi ikani ikabiawa. Wete nigila puena kanatovemulivo igwagwadi ginae 7 iveadaqidi mekanikaninidi. \v 9 No waineye tomoꞌotoqa kadiyoko oge mesai 4,000 Ieisu ivekanidi. Mulineye ivetunedi inaqo divanuqe. \s1 Palisivo* Ivelautoli Yaubada Nakiakiaya Paipaina \r (Madiu 15:39–16:4) \p \v 10 Tutuyanina waineye vedimadimanaeqa Ieisu idodoqa waga waineye kanatovemulivo taiau inaqo vikai Dalimanuta waineye. \v 11 No waineye tupwaidiavo Palisivo* imai ivekaiwewewena taiauda. Wayaqidi Ieisu inavekautovoni beqa ivelautolieni ivo, “Kima wayaqima kiakiaya kabanuavilele* Yaubada waineyeꞌeqa imai kivevema.”\x + \xo 8:11 \xt Loina Kanaveluqa 13:1-5; 18:18-22; Toloinavo 6:17-22; 1 Samuela 2:34; 2 Kini 20:8-11\x* \v 12 Ieisu nuapouna iveviqa ikalayawaina ivo, “Vakai paipaina komi lagata dede kwaelautoliegu tamo kiakiaya aivalabubuni paipaimi? Aivonemi mwaqitana, ge kiakiaya aivalabubuni kwaikiseni.” \x + \xo 8:12 \xt Madiu 12:39; Luke 11:29\x* \s1 Ieisu Kanatovemulivo Igiavepakalidi Palisivo* wete Elodi Divalabubuna Kapoidi Paipaidi \p \v 13 Matautauda Ieisu mekanatovemulivo Palisivo* ikiawedi ivila inaqo wageye idodoqa inabala mali vikaie Waya Galili waineye. \v 14 We kanatovemulivo nuadi ivulu beledi ge idakewadi, we kaitamoqanaqa ikewai taiauda wageye. \v 15 Tutuyanina waineye Ieisu igiavepakalidi ivo, “Kwavekisabodebodemi Palisivo* wete Elodi diꞌisiti ge waineye kwaisikwana.”\f + \fr 8:15 \ft Tamo tutuya me-Diu dinuanuana isiti mesai vonawakedubala tupwaidiavo valabubuna kapoidi isasapayavuledi tomoꞌotoqa waidie paipaidi, mesai isiti pwalawa ikakavebwaigi. Tutuyanina Ieisu isiti paipaina iesipupu, noko Palisivo* wete Elodi divekaivevena we dibubuna kapoidi paipaidi iesipupu.\f* \p \v 16 We kanatovemulivo kaisekavadi waidie iesipupu vakai Ieisu gunabei ivesipupuyeni waidie paipaina ivo, “Beledi ge tadakewadi beqa isiti paipaina iesipupu.” \p \v 17 We Ieisu iyagovi vakai iesipupuyeni ivonedi ivo, “Banikodiqa, kwaenuanedi we mesai kwavo beledi ge tamo kadakewai? Komi giladi ge kwadanuakawananaqai paipaigu! Nuami tabodadi ge idakawabwegabwegadi! \v 18-19 Komi mematami we ge kwadakisa vekavekai! Komi metaniqami we ge kwadanoqaya vekavekai! Kwanuani vakai avalabubunidi base beledi 5 agiatomwai akalaqeiedi 5,000 tomoꞌotoqa kadiyoko avekanidi. We kaivia nigila meginaedi kwaveadaqidi?” \p We ibaivila ivo, “Ginae 12.” \p \v 20 Matautauda ivelautoliedi ivo, “No tutuyanina beledi 7 agiatomwai akalaqeiedi 4,000 tomoꞌotoqa kadiyoko avekanidi, kaivia ginae nigila kwaveadaqidi?” \p We ibaivila ivo, “Ginae 7.” \p \v 21 Matautauda ivonedi ivo, “Banikodiqa, giladi ge kwadanuakawananaqai vakai avesipupuyeni?” \s1 Betisaida Waineye Ieisu Tomoqo Matana Pwalupwaluna Ikavegiagiamaia \p \v 22 Matautauda Ieisu mekanatovemulivo inaqo vanuqa bwaigina Betisaida waineye. No waineye tupwaidiavo tomoꞌotoqa tomoqo matana pwalupwaluna imaieni waineye ivelaukuieni wayaqidi inakavikavini inakavegiagiamaia. \v 23 We Ieisu tomoqo matana pwalupwaluna dimaneye ikavikavina iluguaqeteni vanuqeꞌeqa. Matautauda tomoqo matana igiwalidi, dimana iyatoi matana waidie ivelautolieni ivo, “Kanasala vakai kikisedi?” \p \v 24 Tomoqo ikisalagata ivo, “Tomoꞌotoqa akisedi mesaida welavi iekalatauya.” \p \v 25 We Ieisu dimana iyato vaituqani tomoqo mataneye, matautauda tomoqo matana ikisalagata ivegiagiamai ikisa vekavekai. \p \v 26 Matautauda ivesipupu ivo, “Ge kinaqo vanuqa bwaigina waineye tonotonovina kuvila kunaqo muvanuqe.” \s1 Pita Ivesipupuyeni Ieisu Keliso Yaubada Kanavesivesinua \r (Madiu 16:13-16; Luke 9:18-20) \p \v 27 Matautauda Ieisu mekanatovemulivo inaqo Sisalia Pilipai vanuqa bwaigina vivineye. Tutuyanina itauya inaqonaqo kedeye ivonedi ivo, “Banikodiqa tomoꞌotoqa iesipupu nigodibei Yau aitoi?” \v 28 We ibaivila ivo, “Tupwaidiavo tomoꞌotoqa iesipupu ivo, ‘Kana Dioni Tobabitaiso’, tupwaidiavo iesipupu ivo, ‘Kana Yaubada natovesipupu Ilaitia gumanina basenaqai imiamia,’ we tupwaidiavo iesipupu ivo, ‘Kana Yaubada natovesipupu basenaqai imiamia iyawasa vaituqana.’” \p \v 29 Matautauda ivelautoliedi ivo, “We komi, banikodiqa kwaesipupu nigodibei Yau aitoi?” \p Pita ibaivila ivo, “Komu Keliso Yaubada Kanavesivesinua!*” \v 30 Matautauda igiavepakalidi ivo, “Ge kanasala tamo aitoi kwaivoneni Yau paipaigu kwanavo ‘Gumanina Keliso Yaubada Kanavesivesinua.*’” \s1 Ieisu Kanatovemulivo Ivonedi Kamukabeida Inawapa Mulineye Wapaeqa Inatovoi Vaituqana \r (Madiu 16:21-23; Luke 9:21) \p \v 31 Matautauda ivelamu kanatovemulivo waidie ivesipupu vakai inasauyeni waineye paipaina. Ivo, “Yau, Mwaqitana Kanatomoqo*, aiveviqa bwaigina, matautauda Diu tomoqovo bwaigidi, tovelomuvo bwaigidi* wete Mosese naloina kanatovekaivevenavo inabailegu. We kaguqaviavo inaluvewapagu, we kaiata kaitonu inakakava wapaeqa aitovoi vaituqana.” \v 32 De mesai iesipupuyedi inuakawananaqai beqa Pita ikewaluguaqeteni saiqanaqa iveqanaqo ivoneni bonana veluveluluninaeqa ivo, “Komu ge muwapa paipaina kivesipupu luguaqeta!” \p \v 33 We itunuvilai kanatovemulivo ikisedi Pita ivoneni bonana veluveluluninaeqa ivo, “Seitani, kuveqanaqo waigueꞌeqa! Komu munuanua ge mesai Yaubada nanuanua, we komu tomoꞌotoqa dinuanuana mesai.” \s1 Ieisu Kanavemuli Kananuakawananaqai \r (Madiu 16:24-28; Luke 9:23-27) \p \v 34 Matautauda Ieisu yoko iqoledi wete kanatovemulivo taiau imai vivineye waidie ivesipupu, “Kago komi wayaqimi kwaivemulieguqa, taunimi migiamaina kwaibailedi, we kamilaukenobalabala kwaikewai kwaikavalai matautauda kwaivemuliegu.\f + \fr 8:34 \ft Vonawakedubala dede: “Kamilaukenobalabala kwaikewai” kananuakawananaqai kwaitagwanemi kwaiveviqa we kwaiwapa.\f* \v 35 Aitoi wayaqina yawaina inavekokoleni inamiakapo, we yawaina vaqata inakaivuyovuyoi. We aitoi yawaina inakaivuyovuyoi we inavemuliegu we Guvalea Giamaina inavekimataneni, yawaina vaqata inababaneni. \v 36 We kago tamo aitoi saku puepuena giamaina inakewadi pwayapwaya de waineye, we yawaina vaqata ge inakewaiqa noko sakunidiavo ge inakaivaiseni. \v 37 Paina kago tomoqo yawaina vaqata inakaivuyovuyoi, ge kanasala takonaeqa inatakonai we inakewavileni. \v 38 Beqa komi lagata dede waineye kwamiamiaqa kaisemi mikedakeda kwaemuliedi ge kwadavekimatana vekavekaiegu, paina komi mesai tomoꞌotoqa gumanidiavo gimala ivalabubunidi wete tupwaidiavo saku kapoidi ivavalabubunidi. Kago aitoi lagata dede waineye inavovomayamayaqegu we guvekaivevena inavovomayamayaqedi matautauda mulineye Yau, Mwaqitana Kanatomoqo,* gumanina aivovomayamayaqeni tutuyanina aivila aimai pwayapwaya dede waineye Tamagu mataꞌuduꞌudulinaeqa wete naꞌanelosevo pilopilodi taiauda.” \c 9 \p \v 1 Matautauda ivonedi ivo, “Yau avona mwaqitana, tupwaimiavo de waineye naqaida Yaubada nakedakeda kaivauna imaimaiqa menaveluluna natomoꞌotoqa inaloinedi paipaina kamukabei kwaikiseni, matautauda mulineye kwaiwapa.” \s1 Yaubada Ieisu Kanakisa Isivilavilai \r (Madiu 17:1-13; Luke 9:28-36) \p \v 2 Kaiata sikisi ikakava, Ieisu, Pita, Diemesi wete Dioni imaseagadi taiauda ilagavedi koya kaniakwanina tabwaneye, we no waineye matadie kanakisa isivilavila. \v 3 No waineye kanakaleko itatala we namanamalaotoqidi. Ge tamo aitoi pwayepwayeye inalegwai mesai inatataledi. \v 4 Matautauda Yaubada natovesipupuvo Ilaitia wete Mosese ilausimatala waidie Ieisu taiauda ivesipupu. \p \v 5 Beqa Pita ivesipupu Ieisu waineye ivo, “Tovekaivevena, kida de waineye tamiamia giamaina. Kima ukweta kaitonu kaiyoqonidi tamo komu, tamo Mosese wete tamo Ilaitia komi paipaimi.” \v 6 Pita wete tovemulivo kadikailuqa igololo bwaigina, beqa ge idayagovi vakai inavesipupuyeni. \p \v 7 Tutuyanina waineye waumana imai italakapupudi, we Yaubada bonana isauyeni waumana naqeneyeꞌeqa ivo, “Dede Natugu nuapougu gumanina avenapwayeweni, beqa kwavevaneneqeni!” \v 8 We tutuyanina vedimadimanaeqa kanatovemulivo ikisalelele ge tamo aitoi idakiseni taiauda, kaia Ieisu kaisenaqa. \p \v 9 Tutuyanina waineye koyeyeꞌeqa iobuobuma igiavepakalidi ivo, “Ge tamo aitoi kwaivoneni vakai kwakiseni koyeye. Mulineye Mwaqitana Kanatomoqo* wapaeqa inatovoi vaituqana, matautauda tomoꞌotoqa kwaivonedi.” \p \v 10 We paina Ieisu ivekimataneni ge tamo aitoi idavoneni we kaisedi waidie de mesai ivesipupuyedi ivo, “Ieisu navona wapaeqa inatovoi vaituqana, vakai kananuakawananaqai?” \p \v 11 Beqa ivelautolieni ivo, “Uvale Mosese naloina kanatovekaivevenavo ivo, ‘Naqaida Yaubada natovesipupu Ilaitia kawaie inavila inamai pwayepwayeye, matautauda mulineye Keliso Yaubada Kanavesivesinua* inamai?’” \x + \xo 9:11 \xt Malakai 3:1; 4:5-6\x* \p \v 12 Beqa Ieisu ivo, “We mwaqitana Ilaitia inagumeta inamai vakai puepuena inavalabubunidi Keliso Yaubada Kanavesivesinua* namai paipaina. We banikodiqa, Yaubada Nabuki waineye ivona paipaigu Yau Mwaqitana Kanatomoqo aiveviqaotoqa, we tomoꞌotoqa inabailegu? \x + \xo 9:12 \xt Aisea 52:13–53:12; Same 22\x* \v 13 Yau avona mwaqitana waimie, Ilaitia gunabei imai, we tomoꞌotoqa vakai wayaqidi waineye ivalabubuni. Kaia mesai basenaqaida Yaubada Nabuki waineye natovesipupu igililia gumanina paipaina, mesai gunabei isauyeni.” \f + \fr 9:13 \ft We Ieisu Dioni Tobabitaiso paipaina iesipupu gumanina mesai Ilaitia. ( \xt Madiu 11:13-14; 17:10-13\ft )\f* \s1 Ieisu Vaitabu Kapoina Ikwavineni Gwamana Waineyeꞌeqa \r (Madiu 17:14-21; Luke 9:37-43) \p \v 14 We Ieisu mekanatovemulivo kadikaitonu koyeyeꞌeqa ivila iobuma ikisanaqo tupwaidiavo kanatovemulivo ikisedi tomoꞌotoqa puedi imiakauqedi, we loina kanatovekaivevenavo taiauda iekawadibidibi. \v 15 Tutuyanina tomoꞌotoqa Ieisu ikiseni itoalavunuqidi ilaukwavina inaqo Ieisu waineye ivonamwasamwasaneni. \p \v 16 We ivelautoliedi ivo, “Vakai paipaina tovekaivevenavo taiauda kwaekawadibidibieni?” \p \v 17 We tomoqo yoko naqedie ibaivila waineye ivo, “Tovekaivevena, vaitabu kapoina natugu iluguya ge kanasala inavesipupu beqa amaieni waimue. \v 18 No tutuyanina kago vaitabu kapoina naveluluna inavelamu gwamana naqeneye, inataweni inaobu pwayepwayeye, kawaneye buebue, nigona inaekapaligota we inatotola. Kamutovemulivo avelaukuiedi wayaqigu vaitabu kapoina inakwavineni inasauyeni, we ge kadisala.” \p \v 19 We Ieisu ibaivila waidie ivo, “Aa komi, banikodiqa ge kwadavetumaqanegu? Gunabei tutuya puena taiauda tamiamia! Tutuya kaivia akalamaqiqita paipaimi? Gwamana kwamaseagai kwamaieni waigue!” \p \v 20 Beqa gwamana Ieisu waineye imaieni. We tutuyanina vaitabu kapoina Ieisu ikiseni, gwamana naqeneye ivelamu menaveluluna ipetoi, we gwamana wete ibeku iobu pwayepwayeye ivelikolikoko we kawaneye buebue. \v 21 We Ieisu gwamana tamana ivelautolieni ivo, “Malavia dede viqanina ivelamu waineye?” \p Ibaivila ivo, “Natutuya gwamana waineye ivelamu. \v 22 Tutuya puena vaitabu kapoina ietumwetumweuyeni itawetaweni kaie wete iobuobu bwasie, pai vaitabu kapoina wayaqina gwamana inaluvewapai. Kago komu kamusala, beqa kudavenuainainaqeyema we kudakaivaisema.” \p \v 23 Ieisu waineye ivesipupu ivo, “Banikodiqa kwavo, ‘Komu kamusala?’ We aitoi Yaubada inavetumaqaneni, Yaubada waineye vakai puedi kanasala inavalabubunidi!” \p \v 24 We vedimadimanaeqa gwamana tamana iveqole bonana bwaiginaeqa ivo, “Avetumaqana. We guvetumaqana ge bwaigina, beqa kukaivesegu guvetumaqana inavebwaiga.” \p \v 25 We Ieisu yoko ikisedi ivelamu imaimai waineye, beqa vaitabu kapoina igiavepakali ivo, “Vaitabu kapoina tomoꞌotoqa taniqadi kukavekuludi ge kanasala inanoqaya, wete meadi kukavekapoidi ge kanasala inavesipupu. Aloinemu gwamana waineye kusauyemu ge wete kivila waineye!” \p \v 26 Tutuyanina waineye vaitabu kapoina ibwau, gwamana ipetoi menaveluluna matautauda isauyeni gwamana waineyeꞌeqa. Gwamana kanakisa mesaida tomoqo wapana, beqa tomoꞌotoqa puedi ikiseni ivo, “Gwamana gunabei iwapa!” \v 27 We Ieisu dimaneye ikavikavini isivetovoia. \p \v 28 Mulineye Ieisu inaqo vanuqe ilugu matautauda kanatovemulivo kaisekavadi ivelautolieni ivo, “Uvale, kima ge kanasala vaitabu kapoina kaikwavineni inasauyeni?” \p \v 29 We ibaivila ivo, “Dede vaitabunidiavo kapoidi ge kanasala taikwavineni inasauyeni, kaia kago taivelaukuimo mulineye inasauyeni.” \s1 Ieisu Ivesipupu Vaituqana Nawapa Paipaina \r (Madiu 17:22-23; Luke 9:43-45) \p \v 30 We Ieisu mekanatovemulivo vikai noko ibaileni, itauya inaqo ilugu Galili Polovinisi waineye. Ieisu ge wayaqina meqavoi inayagovi vakaiebei imiamia, \v 31 paina kanatovemulivo iekaivevenedi ivo, “Kawaie Yau, Mwaqitana Kanatomoqo* kaguqaviavo inaketoqiluvegu, tomoꞌotoqa dimadie gumanidiavo inaluvewapagu, we kaiata kaitonu inakakava wapaeqa aitovoi vaituqana.” \v 32 De mesai ivesipupuyedi, we navona ge idanuakawananaqaia, we igololo beqa ge idavelautolieni paipaina. \s1 Apositolovo Ediavo Taiauda Iekawadibidibi Aitoi Gumanina Kanawavaqa Bwaigina \r (Madiu 18:1-5; Luke 9:46-48) \p \v 33 We Ieisu mekanatovemulivo Kapeneumi waineye ilekwa tamo tomoqo navanuqe ilugu matautauda ivelautoliedi ivo, “Komi kedeye vakai kwaekawadibidibieni?” \p \v 34 Kedeye ediavo taiauda iekawadibidibi ivo, “Aitoi gumanina kanawavaqa bwaigina waideyeꞌeqa?” Beqa, ge tamo vakai idavesipupuyeni waineye. \p \v 35 Tutuyanina waineye Ieisu imiabui, apositolovo 12 iqoledi imai waineye, matautauda ivesipupu waidie ivo, “Aitoi wayaqina gumeta, no gumanina taunina inasiobuyeni taunina inavemuliotoqa we inavetolituqa enavo paipaidi.” \p \v 36 We gwamana ikewai gamwadie isivetovoia dimanaeqa gwamana italaqavuya ivonedi ivo, \v 37 “We aitoi gwamana de mesai inavonamwasamwasaneni kaguwavaqaeqa,\f + \fr 9:37 \ft Ieisu kanawavaqaeqa kananuakawananaqai aitoi Ieisu nalituqa ivavalabubunidi paipaidi.\f* wete Yau inavonamwasamwasanegu, we ge Yau kaisegu, wete gumanina ivetunegu inavonamwasamwasaneni.” \s1 Aitoi Gumanina Ge Kadatalavuala Gumanina Kadayoko \r (Luke 9:49-50) \p \v 38 Dioni Ieisu ivoneni ivo, “Tovekaivevena, kima tamo tomoqo kakiseni kamuavaqaeqa vaitabu kapoidi ieuqeuqedi, we paina gumanina ge kadayoko, beqa katalabodeni kavoneni kavo, ‘Ge mesai kivalabubunedi.’” \p \v 39 We ivo, “Tomoqo ge kwaiketobodeni. Ge tamo aitoi kabanuavilele inavalabubunidi kaguwavaqaeqa, we vedimadimanaeqa inavona kapo paipaigu. \v 40 Aitoi gumanina ge kadatalavuala, gumanina kadayoko. \v 41 Avona mwaqitana waimie, beqa kago aitoi siaina inakaivaisemi paina komi kagutovemulivo, mesai tupwaidiavo bwasi inagoia inavelemi, kanabaivila ge inavuyo kaia inababaneni.” \s1 Vona Ketotovona Paipaina \r (Madiu 18:6-9; Luke 17:1-2) \p \v 42 We Ieisu ivesipupu ivo, “Kago tamo aitoi gumanina siaina inavetumaqanegu, gumanina mesai gwamana siaina dede, inaweweseni we gunabei kapoina waineye inabeku, Yaubada kaimatavuloqa inaveleni. We kago gileu tageyoina kodoneye inalaipweni ligwagweye inataweni inaobu, we no kaimatavuloqanina ge bwaigina. \v 43-44 Kago dimamu inawewesemu kapoina waineye kibeku, kugusuyavuleni. Beqa giamaina dimamu tamoqana ge idakenokeno beqa kanasala yawaina vaqata kibabaneni, we guvalaiawa dimamu kailuqa taiau Kaiyabeyabela waineye kinaqo, kainina ge menakakava.\f + \fr 9:43-44 \ft Kaiyabeyabela noko tamo vikai kawaie Yaubada Seitani menaꞌanelosevo wete tomoꞌotoqa gumanidiavo ge Yaubada natomotoqavo waineye inakaimatavuloqidi. (\xt Madiu 25:41; Vekaivevena 20:10-15\ft ). Guliki bonadi ‘hell’ paipaina, Giena, noko iwatutula tamo vikai Inomu Kawagovana, Ielusalema vivineye. No vikainina waineye tutuya puena lauqaina ikeketoiwaqa, we kai beqa itunutunuya ikakalata veboqi tutuya puena ge idakakava. Mulineye, vona dede paipaina kananuakawananaqai vikainina kaimatavuloqa paipaina.\f* \f + \fr 9:43-44 \ft Ieisu wayaqina vona nakavebwaigi beqa ivesipupu maibala 43, 45 wete 47 dede waidie banikodiqa kapoiotoqina ivekaivevena. Ieisu ge mwaqitana wayaqina tomoꞌotoqa dimadi, kaqedi inagusudi wete matadi poudi inakewayavuledi, we ge tamo vakai inakavegiagiamaia. Wayaqina nuapoudie vikai kapoina inavekisabodebodeni. Tamo kananuanuana inanuavila inasiviladi Yaubada waineye, we inamia mesai Yaubada nanuanuana.\f* \v 45-46 We kago kaqemu inawewesemu kapoina waineye kibeku, kugusuyavuleni. Beqa giamaina kaqemu tamoqana ge idakenokeno beqa kanasala yawaina vaqata kibabaneni, we guvalaiawa kaqemu kailuqa taiau inatawemu Kaiyabeyabela waineye kiobu. \v 47 Kago matamu inawewesemu kapoina waineye kibeku, kukewayavuleni. Beqa giamaina matamu tamoqana Yaubada nakabaloina waineye kiluguveni kimiamia, we guvalaiawa matamu kailuqa taiau inatawemu Kaiyabeyabela waineye kiobu. \v 48 No vikainina waineye, ‘Mwatamwata tomoꞌotoqa ikanikanidi ge inawapa, we kai ge inakakava.’\x + \xo 9:48 \xt Aisea 66:24\x* \p \v 49 We kagutovemulivo puepuedi mwauna inababanedi kabaketotovona waidie kadilautovona mesai kai, beqa no waineye inakavegumaqidi. \p \v 50 We ligwagwa saku giamaina, we kago naveluluna wete kanavebae inakakava ge kadasala wete taiveligwagwa vaituqani. Kago komi kwaivekawadibidibi wavaqa bwaigina paipaina, beqa komi mesai ligwagwa kanavebae inakakava. We ge mesaida, we mesaida kanikani ietavoqi ligwagwa beqa—kwaimiagiagiamai emiavo taiauda.” \c 10 \s1 Ieisu Iekaivevena Veiobu Paipaina \p \v 1 Ieisu vikai Kapeneumi ikiaweni inaqo Iudia navikaie ibala Iolidani bwasi idamani bolimana waineye. We yoko puedi imai waineye iekaivevena waidie mesai tutuya puena ivavalabubuni. \p \v 2 We Palisivo* wayaqidi inavekautovoni beqa imai waineye ivelautolieni ivo, “Daloina ikenokeno banikodiqa kanasala tomoqo mwanena inaveiobudi o gebuka?” \p \v 3 We ibaivila ivo, “Mosese loina ivelemi, banikodiqa ivesipupuyedi?” \p \v 4 We ivo, “Mosese naloina tomoqo itagwaneni lubulubu inagililia inavo, ‘Aveiobumi. Kwatauya.’ we mwanena inaveledi. Mulineye inaveuqeuqedi inanaqo.”\x + \xo 10:4 \xt Loina Kanaveluqa 24:1-4; Madiu 5:31\x* \p \v 5 We Ieisu ibaivila waidie ivo, “Komi debami pakalidi, beqa Mosese loina igililia paipaimi. \v 6 We kwanuani naqaida, tutuyanina Yaubada tomoꞌotoqa ivalabubunidi, ‘lamoqina wete vavinena ivalabubunidi.’\x + \xo 10:6 \xt Kabavelamu 1:27; 5:2\x* \v 7 ‘Beqa tomoqovo tamadiavo inadiavo inabailedi memwanediavo inavemialuqedi, \v 8 we inavebunu kaitamoqana.’\x + \xo 10:8 \xt Kabavelamu 2:24\x* Beqa no gumanidiavo gebu kadikailuqa we kaia kaitamoqana. \v 9 We Yaubada ivemialuqedi, beqa ge tamo aitoi inavemiakedi.” \p \v 10 Mulineye ivila vanuqe, Ieisu kanatovemulivo ivelautolieni de vonanina paipaina. \v 11 We ibaivila waidie ivo, “Kago tomoqo mwanena inaveiobuyedi tamo vavine sulidi inanaqidi, we gunabei gimala inavalabubuni. \v 12 No mesai, kago vavine mwanedi inabaileni tamo tomoqo sulina inanaqia, no vavinenidi wete gimala inavalabubuni.” \s1 Ieisu Wete Gwagwama Gibwaigidi \p \v 13 We tupwaidiavo tomoꞌotoqa gwagwama imaiedi Ieisu waineye wayaqidi dimana inayatoi bunudie, we kanatovemulivo iyaqaidi. \v 14 Ieisu ikisedi kanakapoka ioqala kanatovemulivo ivonedi ivo, “Yaubada nakabaloina gumanidiavo mesai dede gwagwamanidiavo paipaidi, beqa gwagwama ge kwaitalabodedi, kwatagwanedi inamai waigue. \v 15 Yau avona mwaqitana, kago tomoꞌotoqa tamoqana ge inamwasana wete ge inatagwana Yaubada nakabaloina mesai gwagwama itagwatagwanedi, beqa ge kanasala Yaubada nakabaloina waineye inalugu.” \v 16 Matautauda gwagwama ikewadi kabikabineye ivemiabuidi, dimana waidie iyatodi ivelaukui Yaubada waineye gwagwamanidiavo ivonavenapwayewedi. \s1 Tomoqo Guyoguyona Ieisu Ivelautolieni Yawaina Vaqata Paipaina \r (Madiu 19:16-30; Luke 18:18-30) \p \v 17 We tutuyanina Ieisu itauya inaqonaqo kedeye, tamo tomoqo ilaukwavina waineye tutuqana iveketonokuyedi ivelautolieni ivo, “Tovekaivevena Giamaina, vakai aivalabubuni yawaigu vaqata aibabaneni?” \p \v 18 We Ieisu ivo, “Uvale kuqolegu giamaina? Ge tamo aitoi giamaiotoqina, kaia Yaubada kaisena giamaiotoqina. \v 19 Muvelautoli kanabaivila paipaina de mesai, gunabei Yaubada naloinavo kuyagovi: ‘Ge kiluvewapa; Ge kigimala; Ge kivainaqo; Ge tomoꞌotoqa kivemwaumaimaiqidi; Ge tomoꞌotoqa kikatupwaiedi disaku kikwayedi; tamamu inamu kivekimatanedi.’”\x + \xo 10:19 \xt Isauyedi 20:12-16; Loina Kanaveluqa 5:16-19\x* \p \v 20 We ivesipupu waineye ivo, “Tovekaivevena gututuya gwamana waineyeꞌeqa kanaketoava deqoina de loinanidiavo avemuliedi.” \p \v 21 We Ieisu ietonovi ivenapwayeweni waineye ivesipupu ivo, “Valabubuna kaitamoqana ge kudavalabubuni. Kunaqo muvanuqe, musaku puepuena kuvegimwaneyedi, mane kukalaqeiedi yomuyomudi waidie, matautauda kamubaivila paipaina Yaubada kawaie abame inavelemu. Mulineye, kimai kivemuliegu.” \p \v 22 Tomoqonina guyoguyoꞌotoqina ge wayaqina nasakuvo puedi inavegimwaneyedi wete inakalaqeiedi, beqa tutuyanina vona inoqai menanuakapo ivila inaqo. \p \v 23 Matautauda Ieisu ikisalelele ivesipupu kanatovemulivo waidie ivo, “Mwaqitana, gumanidiavo disakuvo boudi mwauotoqina waidie Yaubada nakabaloina kanalugu paipaina.” \p \v 24 We kanatovemulivo nuadi ivilele\f + \fr 10:24 \ft Me-Diu divetumaqana ivo, “Guyoguyodi noko kiakiaya Yaubada tomoqo itagwana, beqa ivonavenapwayewedi.” (\xt Same 128; Vonawakedubala 10:22\ft ). De paipaina beqa Ieisu kanatovemulivo nuadi ivileleotoqa.\f* navona beqa. Wete Ieisu ivesipupu vaituqana waidie ivo, “Natugwavo, dede mwauotoqina Yaubada nakabaloina kanalugu paipaina. \v 25 Banikodiqa, kaisaya bwaigina kanawavaqa kameli* kanasala yaima matana siaina waineye inalugu o gebuka? Wete mwaqitana, mesaida tomoqo guyoguyona Yaubada nakabaloina waineye ge kanasala inalugu.” \p \v 26 We nuadi ivileleotoqa kaisekavadi ivesipupu ivo, “Kago de mesaida, ge tamo aitoi ketoyavu inababaneni. Aa?” \p \v 27 Ieisu ietonovidi ivesipupu ivo, “Tomoꞌotoqa ge kanasala taunidi inaketoyavudi, we Yaubada kanasala vakai puepuena inavalabubuni, wete Yaubada kanasala inaketoyavudi.” \p \v 28 Beqa Pita ivesipupu waineye ivo, “Kunoqai. Kima banikodiqa, gunabei vakai puena kabailedi, we kavemuliemu?” \p \v 29 We ivonedi ivo, “Avona mwaqitana, kago aitoi navanuqa, tainavo, novunavo, inana, tamana, natunavo o napwayapwaya inabailedi matautauda inamai inavemuliegu, we tupwaidiavo tomoꞌotoqa Valea Giamaina inavesipupuyeni waidie, \v 30 we yawaina waineye Yaubada inabaivilai, wete kanabaivilanina tabwaneye inayatoi inakavesulaia, beqa navanuqavo, tainavo, novunavo, inanavo, natunavo we napwayapwayavo inababanedi. We tomoqonina veviqa inababaneni wete inabaileni, we kamukabei imaimai yawaina vaqata inababaneni ge menakakava. \v 31 We tomoꞌotoqa puedi gumanidiavo deqoina igumegumeta tutuya imaimai kawaie inavemuliotoqa, wete tomoꞌotoqa puedi gumanidiavo deqoina iemuliotoqa tutuya imaimai kawaie inagumeta.” \s1 Ieisu Ivesipupu Kanavetonu Nawapa Paipaina \r (Madiu 20:17-19; Luke 18:31-33) \p \v 32 We gunabeida itauya kedeye inaqonaqo inalaga Ielusalema, we Ieisu igumegumeta. We kanatovemulivo nuadi ivilele, we wete tomoꞌotoqa mulineye inaqonaqo igololo. We Ieisu kanatovemulivo kadikuma 12 iqoledi imai waineye, waidie ivesipupu vaituqana vakai puena paipaidi, kamukabeida inasauyedi waineye Ielusalema naqeneye. \v 33 Ivesipupu ivo, “Kwavevaneneqa, kida gunabei kedeye tanaqonaqo Ielusalema. Noko waineye, Yau Mwaqitana Kanatomoqo, kagutoketoqiluva inaketoqiluvegu tovelomuvo bwaigidi* wete loina kanatovekaivevenavo waidie. Diloina inavalabubuni guwapa paipaina, we inakalaqeiegu tomialuguaqeta waidie. \v 34 Gumanidiavo inasaidibiegu wete inagiwaligu kabakaipitala beqa inanigegu inaluvewapagu. We kaiata kanavetonu waineye, wapaeqa aitovoi vaituqana.” \s1 Diemesi wete Dioni Divelaukui \r (Madiu 20:20-28) \p \v 35 Matautauda Diemesi wete Dioni, Sebedi natunavo imai Ieisu waineye ivesipupu ivo, “Tovekaivevena, vakai kaivelaukuieni waimue wayaqima komu kivalabubuni paipaima.” \v 36 We ivelautoliedi ivo, “Vakai wayaqimi aivalabubuni?” \v 37 We ibaivila ivo, “Mututuya kimiabui mukabaloina matauꞌudulina waineye tomoꞌotoqa waidie kiloina kanasala kitagwanema manawamue kaimiabui, tamo kamukataqie we tamo kamukelie, taiauda tailoina.” \v 38 We Ieisu ivonedi ivo, “Komi vakai kwaelaukuieni ge kwadayagovi. Komi kamisala veviqa vedina beqa aiyemu wete beqa kwaiyemu? Wete babitaisonina waineye aibabitaiso beqa kwaibabitaiso?” \v 39 We ivesipupu waineye ivo, “Kima kamasala.” We waidie ivesipupu ivo, “Komi kawaie vedinina aiyemu beqa komi kwaiyemu, wete kabababitaisonina beqa aibabitaiso beqa kwaibabitaiso. \v 40 We Yau ge kagusala aivesinua aitoi taiauda kailoina, inamiabui kagukataqie wete kagukelie. Noko kabamiabuinidiavo Yaubada inakalaqeiedi gumanidiavo ivesinuedi waidie.” \p \v 41 Tutuyanina waineye tovemulivo kadikuma 10 inoqai Diemesi wete Dioni taiauda divelaukui paipaina kadikapoka ioqala Diemesi Dioni waidie. \v 42 Beqa kanatovemulivo iqoledi imai waineye, Ieisu ivesipupu waidie ivo, “Komi gunabei kwayagovi noko gumanidiavo tomialuguaqeta waidie ivetogumeta wayaqidi inagumetedi we ditomotoqavo waidie inaloina pakaledi. \v 43 Beqa komi ge kwaivetutuyamedi. Kago komi aitoi wayaqina kanawavaqa inavebwaiga, gumanina inavetolituqa enavo paipaidi. \v 44 We kago wayaqimu kigumeta komu tomoꞌotoqa puedi dikabavetutuyekwa. \v 45 Paina Yau Mwaqitana Kanatomoqo amai ge wayaqigu tomoꞌotoqa paipaigu inalituqa. Amai tomoꞌotoqa paipaidi ailituqa, we wayaqigu aiwapa kaniqodadaqa aikewai tomoꞌotoqa puepuedi paipaidi, we aitakonadi aiviledi.” \s1 Ieisu Batimio Matana Ikavegiagiamaia \r (Luke 18:35-43) \p \v 46 Gunabei Ieisu mekanatovemulivo ilekwa Ieliko waineye. Mulineye Ieliko ikiaweni inaqonaqo, yoko bwaigina italakwavinidi. Tamo tomoqo matana pwalupwaluna kanawavaqa Batimio, Timio natuna, kedeye imiabui ielaukui mane paipaina. \v 47 Tutuyanina inoqai tomoꞌotoqa iesipupu ivo, “Ieisu Nasaletaeqa imaimai” we itoge iveqole ivo, “Ieisu Deibida natuna, kudavenuainainaqeyegu.”\f + \fr 10:47 \ft Diu tomoꞌotoqa ilalaugamasa Deibida tubuna inamai inavetogumeta giagiamai waidie. Kanawavaqa ivo ‘Deibida natuna’, we dinuanuana nigodibei kago Yaubada inavetuneni. (\xt Same 89:3-37; Aisea 29:18-19; 35:5-6; Ielemaia 23:5-6; Isikeli 34:23-24\ft ). \f* \v 48 Tomoꞌotoqa puedi iyaqaia ivo, “Kuvekwada!” We kaia iveqole bonana bwaiginaeqa ivo, “Deibida natuna, kudavenuainainaqeyegu!” \v 49 We Ieisu inaqonaqo ivekwada tomoꞌotoqa ivonedi ivo, “Kwaqoleni inamai dede waineye.” Beqa iqoleni tomoqonina matana pwalupwaluna ivo, “Kutovoi, kumwasana, Ieisu iveqole paipaimu.” \v 50 We itovoi memasona kanatalauma isitakia iyatoi we imai Ieisu waineye. \v 51 We Ieisu ivoneni ivo, “Vakai wayaqimu waigue aivalabubuni waimue?” We matana pwalupwaluna ivo, “Tovekaivevena, wayaqigu matagu inavegiagiamai.” \v 52 Ieisu ivoneni ivo, “Kunaqo, muvetumaqanaeqa kuvegiagiamai.” We vedimadimanaeqa matana ikisalagata kedeye Ieisu ivemulieni. \c 11 \s1 Ieisu Ilugu Ielusalema Mesaida Kini \r (Madiu 21:1-11; Luke 19:28-40; Dioni 12:12-19) \p \v 1 Tutuyanina itauya inaqonaqo Ielusalema vivineye, saiqanaqa inalekwa Bedipegi wete Bedani waidie Koya Olibe waineye Ieisu kanatovemulivo kadikailuqa ivetunedi inagumeta \v 2 we ivonedi ivo, “Kwanaqo vanuqa matadeye. Tutuyanina kwailekwa no waineye kwailugu, doniki natuvauna kwaikiseni no waineye italaipweni, ge tamo aitoi waineye idadodoqatovoni, kwayavuya kwamaieni waigue.\f + \fr 11:2 \ft Me-Diu dinuanuana ivo doniki kaisaya nuanuaobuna kabalituqa paipaidi. Saku mwaudi ikavakavaladi dumweneye. Ieisu doniki waineye idodoqa imiabui. Beqa tomoꞌotoqa ikiseni imaimai ivo niwalova kanakini we ge tonualaga. Noko donikinina base ge tamo aitoi waineye idamiabui beqa vesivesinuana, dede ivekaiveveneniqa Ieisu gumanina Keliso. Sekalaia (Zechariah) 9:9. \f* \v 3 Kago aitoi inavelautoliemi inavo, ‘Uvale, kwayavuyavuya?’ Komi kwanavo, ‘Tomwaya wayaqina inavelituqeni tutuya kalakusana wete inavevilai.’” \p \v 4 Itauya inaqo ilekwa ikiseni doniki \fig |src="UBSCL-18b.TIF" size="col" ref="Malika 11:4" \fig*tamo tomoqo navanuqa kawana kanakoqala waineye masikeda waineye ilaipweni. We tutuyanina ivelamu iqeuqeuya \v 5 tomoꞌotoqa tupwaidiavo itovotovoi ivelautoliedi, “Uvale doniki kwayavuyavuya?” \v 6 Ibaivila waidie mesai Ieisu ivona waidie beqa tomoꞌotoqa itagwanedi doniki ikewai inaweni. \v 7 Tutuyanina doniki imaieni Ieisu waineye, kadikalekoeqa doniki dumwena iesoi, we Ieisu imialaga doniki dumweneye.\x + \xo 11:7 \xt 2 Kini 9:12-13 \x* \p \v 8 Tomoꞌotoqa puedi kadikalekoeqa keda iesoi, we tupwaidiavo welavi ibaidi melugulugudi beqa keda iesoi.\f + \fr 11:8 \ft Kwaiwawai \xt Dioni 12:13\ft Tomoꞌotoqa kadivaigavu ikewadi isapayavuledi kedeye, noko kananuakawananaqai Ieisu ivekimataneni, gumanina kini. \f*\fig |src="LB00315C.TIF" size="col" ref="Malika 11:8" \fig* \v 9 Medimwasana igumegumeta wete iemuli we iekalabwau, \q1 “Osana!\f + \fr 11:9 \ft Osana tamo vona Alemika naqaida kananuakawananaqai ivo, “Kuketoyavuma!” we mulineye tomoꞌotoqa kabavona mwasamwasana wete tomoꞌotoqa dikabadidiga paipaina ielituqeni. Maibala 9 inanaqo 10 waineye tomoꞌotoqa iesipupu Same 118, gumanina tamo Same kabakewadidiga paipaina. Tomoꞌotoqa wayaqidi Ieisu inamwasaneni mesai kini. \f* \q1 Yaubada ivonavenapwayewemu! Yaubada kanawavaqaeqa kumai. \v 10 Kadidigemu tubuma Deibida tubuleleleqina waineye kumaimai kima kiloinema! \q1 Kadidigemu Yaubada abama tabwaotoqineye!”\x + \xo 11:10 \xt Same 118:1 \x* \p \v 11 Ieisu ilugu Ielusalema inaqo Vanuqa Pilo waineye. We ikisalelele saku puedi ikisedi. Matautauda vanuqa gunabei ilavia, itauya inaqo vanuqe Bedani we kanatovemulivo kadikuma 12 taiauda. \s1 Ieisu Modaba Iyaqaia \r (Madiu 21:18-19) \p \v 12 We tamo kaiata Bedani ikiaweni ivila inaqonaqo Ielusalema waineye Ieisu ilase. \v 13 Kanikieꞌeqa ikisanaqo modaba \f + \fr 11:13 \ft Diu waineye dikaivuavuaqa kanawavaqa ꞌfigi.ꞌ\f* ikiseni meluguna, beqa inaqo ikisavetovetonovi, nigo mevuana. We inaqo waineye ikiseni lugu kavana, paina modaba ge ditutuya vuaqa. \v 14 Beqa Ieisu modaba ivoneni ivo, “Ge tamo aitoi wete vuamueqa inakani.” We kanatovemulivo ievaneneqeni. \s1 Ieisu Ilugu Vanuqa Pilo Naqeneye Togimwane Wete Tovegimwane Ikwavinedi \r (Madiu 21:12-17; Luke 19:45-48; Dioni 2:13-22) \p \v 15 We ilekwa Ielusalema Ieisu ilugu Vanuqa Pilo masikedaneye\f + \fr 11:15 \ft Ieisu kaisena ge idanaqo idalugu Vanuqa Pilo waineye, we kaia masikedaneye ilugu tomialuguaqeta divikai waineye. No vikainina tomialuguaqeta wete ge me-Diu taiauda waineye ielaukui wete Yaubada idididigeni. We me-Diu vikainina isivilai kabavegimwane waineye. Tomoꞌotoqa kaisaya maqemaqetadi wete tupwaidiavo saku mesai oine, bunama wete ligwagwa kabavelomu paipaina igimwagimwanedi no waineye. \f* ivelamu togimwane wete tovegimwane ikwavinedi. Tosivedavedamana dikabayato mane kabasivedavedamana, wete bunetutu kaditovegimwane dikabamiabui itutuyuaidi.\f + \fr 11:15 \ft Diu dinuanuana tomoꞌotoqa kanunudi mane waineye noko Yaubada katupoe. Beqa me-Loma dimane ge idatagwaneni Vanuqa Pilo kanamane. Diu taunidi dimane itagwaneni kaia Vanuqa Pilo naqeneye inavelituqeni, beqa Loma dimane isivilai inanaqo Vanuqa Pilo kanamane. Kwaiwawai \xt Isauyedi 30:13\ft . \f*\fig |src="LB00316C.TIF" size="col" ref="Malika 11:15" \fig* \v 16 We ge idatagwanedi tamo aitoi disaku inakavaladi inayoqodaba inalugu Vanuqa Pilo masikedaneye inasauyedi vikaineye. \v 17 Matautauda ivekaivevena waidie ivo, “Mwaqitana kwayaqovi? Buki Pilo naqeneye igililia Yaubada ivo, \q1 ‘Guvanuqa Pilo inaqoleni vanuqa kabavelaukui tomoꞌotoqa paipaidi kabaloina puedi waidie.’\x + \xo 11:17 \xt Aisea 56:7 \x* \q1 We komi gunabei kwasivilai deqoina mesai tovainaqo dikabavaigavu.”\f + \fr 11:17 \ft Yaubada navanuqa ielituqa kapoyeni, beqa Ieisu ivemwaudi tovegimwanevo wete mane kanatosivedavedamana vikai Vanuqa Pilo isivilai tovainaqo dikabavaigavu. Mesai ditutulavo lagalagaotoqidi tomoꞌotoqa beqa ivavainaqodi, tovelomuvo kaditogimwane wete mane kanatosivedamadamana mesai tovainaqo ivavainaqo. Ieisu \xt Ielemaia 7:11-15\ft inuanuana paipaina tutyanina de mesai ivonedi. \f* \p \v 18 Beqa tovelomuvo bwaigidi* wete loina kanatovekaivevenavo inoqai ivelamu kedakeda ilalauala wayaqidi Ieisu inaluvewapai. We igololoyeni paina tomoꞌotoqa puedi nuadi ivilele navekaivevenaeqa. \p \v 19 We gunabei vanuqa ilavia Ieisu mekanatovemulivo Ielusalema ikiaweni. \s1 Modaba Ibwavu \r (Madiu 21:20-22) \p \v 20 We ikawananaqai kawakawaie ivila inaqonaqo Ielusalema. Tutuyanina kedeye inaqonaqo, modaba ikiseni base Ieisu iyaqaia ibwavu tabwaneyeꞌeqa iobu lamuneye. \v 21 We Pita inuani vakai isauyeni beqa ivesipupu Ieisu waineye ivo, “Tovekaivevena kukiseni! Modabanina base kuyaqaia gunabei ibwavu.” \p \v 22 We Ieisu ivesipupu waidie ivo, “Kwavetumaqana Yaubada waineye. \v 23 Avona mwaqitana waimie, aitoi koya dede inavoneni inavo, ‘Kutovoi kuobu ligwagweye’, we ge menavenuanaluqa nuapouneye, menavetumaqana vakai inavesipupuyeni kaia inasauyeni waineye. \v 24 Beqa dede paipaina avonemi: Kago vakai paipaina kwaivelaukui, kwaivetumaqana gunabei kwababaneni, matautauda waimie Yaubada inakalaqeieni vakai kwaivelaukuieni paipaina. \v 25-26 We kago kwaitovoi kwaivelaukui, vakai kapoidi emiavo ivalabubunidi waimie we kamikapoka inaoqala, kwainuataqonidi, matautauda Tamami abame mikapoina inanuataqonidi.” \s1 Velautoli Ieisu Naveluluna Paipaina \r (Madiu 21:23-27; Luke 20:1-8) \p \v 27 Ieisu we kanatovemulivo inaqo vaituqana Ielusalema. Tutuyanina Ieisu inaqo ilugu Vanuqa Pilo \fig |src="LB00250C.tif" size="col" ref="Malika 11:27" \fig*masikedaneye isasasala, tovelomuvo bwaigidi* wete loina kanatovekaivevenavo wete tomoqovo bwaigidi imai Ieisu waineye. \v 28 Ivelautolieni ivo, “Vakai loina naveluluna beqa togimwane wete tovegimwane kukwavinedi iluguaqeta Vanuqa Pilo navikaie? Aitoi veluluna ivelemu mesai kuvavalabubunedi?”\f + \fr 11:28 \ft Diu togumetavo Vanuqa Pilo masikedana kanatoloina, beqa inuanuana Ieisu navalabubuna diveluluna iekautovonidi. \f* \v 29 We Ieisu ibaivila ivo, “Velautoli tamo aivelautoliemi kwaibaivila waigue, matautauda aivonemi aitoi loina wete veluluna ivelegu de mesai avavalabubunedi. \v 30 Kwavonegu, Dioni naveluluna aitoi iveleni tomoꞌotoqa ibabitaisodi. Banikodiqa, Yaubada waineyeꞌeqa o tomoꞌotoqa waidie? Kwabaivila waigue.” \v 31 Beqa ivelamu kaisekavadi ielautoliedi, paina ivo, “Kago tanavo, ‘Abameꞌeqa’, we inavo, ‘Uvale ge kwadavetumaqaneni?’ \v 32 We kago tanavo, ‘Tomoꞌotoqa waidie’, we tomoꞌotoqa inanigeda.” Paina tomoꞌotoqa puedi iyagovi Dioni gumanina tovesipupu, beqa igololo tomoꞌotoqa waidie.\x + \xo 11:32 \xt Luke 20:6 \x* \v 33 Beqa Ieisu waineye ibaivila ivo, “Kima ge kadayagovi.” Ieisu ivo, “Yau mesaida, ge aivonemi aitoi veluluna wete loina ivelegu mesai avavalabubunedi.” \c 12 \s1 Vonawakedubala Oine Kanatanoqa Tovekisabodaboda Paipaidi \r (Madiu 21:33-46; Luke 20:9-19) \p \v 1 Matautauda Ieisu vonawakedubalaeqa ivesipupu waidie ivo, “Tomoqo tamo oine ibaguli tanoqa waineye.\f + \fr 12:1 \ft Giavemaqeta paipaina: Oine mekanatanoqa ivavalabubuni waineye ibagubaguli. Dimudimu bonadi vuana ivo ‘grapes (vuaqa)’. Tomoꞌotoqa igadigadia matautauda kaqedieqa ietubibibia. Oine kababibi vona dimudimu ivo ‘wine press (oine kababibi)’. We wetona inayatoi botoli naqeneye beqa inayemuyemu. We me-Diu no oinenina dikabayemu kaiata puena waidie. Tutuyanina Ieisu dede vonawakedubala beqa iesipupu oine kanatanoqe paipaina, me-Diu Togumetavo* iyaqovi me-Isileli paipaidi iesipupu. Tutuya puena Buki Tutuaina naqeneye oine kanatanoqa tamo vonawakedubala me-Isileli paipaidi iesipupu mesai Kwaiwawai \xt Aisea 5:1-2\ft waineye kwaiwawai. \f* Kala ivalabubuni ivelauvivila. \fig |src="LB00103C.tif" size="col" ref="Malika 12:1" \fig* We oine kababibi wete kabavekisabodaboda iyoqonidi. Matautauda tupwaidiavo tovekisabodaboda ikewadi, tanoqa iveledi inavekisabodebodeni we inaqo kanikie. \v 2 We tutuya tavi waineye, tamo tolituqa ivetuneni inanaqo tovekisabodaboda waidie kanakalaqei inakewai tavinina waineye. \v 3 We tovekisabodaboda ikavikavini, inigei, ivetuneni dimakavakavana ivila. \v 4 Matautauda tonibagula wete tamo tolituqa ivetuneni. We tovekisabodaboda kunukununeye ikainige, we ivalabubuna kapo waineye. \v 5 Wete tonibagula tamo tolituqa ivetuneni, wete iluvewapai. We tupwaidiavo tolituqa wete ivetunedi waidie, mesai ivalabubunedi, tupwaidiavo iluvewapadi tupwaidiavo ituveyawayawaidi. \p \v 6 We tamoqaotoqina itupwa, gumanina tonibagula natuna nuapouna gumanina ivenapwayeweni. Matautauda kabavekakava natuna ivetuneni tovekisabodaboda waidie ivo, ‘Anuani natugu inavekimataneni.’ \p \v 7 We oine tovekisabodaboda ivo, ‘Dede gumanina tonibagula natuna, gumanina kawaie tonibagula inawapa we tanoqa dede inakewai, beqa tainigei tailuvewepai. We oine kanatanoqa dede kida waideye inamiamia.’ \p \v 8 Beqa tomoqonina ikavikavini iluvewapai itaweni iobu oine kanatanoqa mulineye. \p \v 9 Beqa banikodiqa tonitanoqa inavalabubunedi? Inamai tanoqa kanatovekisabodabodavo inanigedi, we oine kanatanoqa inakalaqeieni mali tomoꞌotoqa waidie.\x + \xo 12:9 \xt Luke 13:34-35 \x* \v 10 Komi Buki Pilo naqeneye kwawawai o gebuka? \q1 Ivo ‘We gileu\f + \fr 12:10 \ft Me-Diu tutuya puena gileu gusugusudi beqa vanuqa iyoqoyoqonidi wete tupwaidiavo vanuqa bwaigidi beqa iyoqoyoqonidi. We lulunaotoqa yoqona kaududuye gileunidiavo. We kaududuye gileunidiavo bwaigidi kautu waineye kaududu waineye inavetovoiluqedi waineye pita ivekedababana. Paina vanuqa tamo luluna beqa no vanuqanina ge inabeku o inayuai veluvelunina. Ieisu gumanina Yaubada Navanuqa Pilo kaivauna kanakaududu gileuna; Kwaiwawai \xt Epeso 2:19-21\ft . \f* toyoqona ibaileni, \q2 dede gunabei ivekoqala. \q1 \v 11 Dede imai Yaubada waineyeꞌeqa \q2 we de paipaina nuada ivilele.’”\x + \xo 12:11 \xt Same 118:22-23 \x* \p \v 12 Beqa me-Diu togumetavo kedakeda ilalauala Ieisu inakavikavini, paina iyagovi de vonawakedubalanina beqa paipaidi iesipupu. We yoko igololoyedi beqa ikiaweni iyavula. \s1 Velautoli Takisi Paipaina \r (Madiu 22:15-22; Luke 20:20-26) \p \v 13 Tamo tutuya togumetavo Palisivo wete Elodi kanatokaivaisavo\x + \xo 12:13 \xt Malika 3:6\x* tupwaidiavo ivetunedi inaqo Ieisu waineye, velautolieqa inakatupwaieni. \v 14 We imai ivesipupu nuatabwadieqa waineye ivo, “Tovekaivevena, kima kayagovimu komu tovona mwaqitana wete komu ge tamo aitoi vakai paipaimu inuanua kudagololoyeni we ge tamo aitoi kanawavaqa bwaigina paipaina kudanuanuana, we mwaqitana Yaubada nakedakeda kuekaiveveneni.” Matautauda ivelautolieni, “Mosese ivona kida mane Yaubada waineye taikalaqei. Beqa kaivelautoliemu, kago giamaina takisi taiyato Sisa\f + \fr 12:14 \fk Sisa tomoꞌotoqa imiamia Loma kabaloina naqeneye dikini. \f* waineye? Kanasala taiyato, o ge taiyato?” \p \v 15 We dinuanuana gunabei iyagovidi iekautovona inakaibedebedeni ivo, “Uvale kwaekautovona kwaikaibedebedegu? Dinali\f + \fr 12:15 \fk Dinali paipaina kabakisa 6:37 waineye kwaiwawai. \f* \fig |src="HK00166C.tif" size="col" ref="Malika 12:15" \fig*kwamaieni kwavelegu aikiseni.” \v 16 Dinali tamo imaieni Ieisu waineye ivonedi, “Aitoi kanununa wete kanawavaqa?” \p We ivo, “Sisa.” \p \v 17 Beqa Ieisu ivonedi ivo, “Sisa paipaina Sisa waineye kwaikalaqei, we Yaubada paipaina Yaubada waineye kwaikalaqei.” Ieisu navonaeqa nuadi ivilele. \s1 Sadusivo* Wayaqidi Ieisu Inakatupoieni Tovoi Vaituqana Paipaina \r (Madiu 22:23-33; Luke 20:27-40) \p \v 18 Sadusi* dinuanuana nigodibei tovoi vaituqana gebuka. We tupwaidiavo imai Ieisu waineye ivelamu ielautolieni ivo, \v 19 “Tovekaivevena, Mosese loina igililia paipaida kago tomoqo tatana inawapa kwabulina inakiawedi we ge menatuna taina inanaqidi we tutuyanina inavenatuna gwagwamanidiavo mesai tatana natunavo.\x + \xo 12:19 \xt Loina Kanaveluqa 25:5-6 \x* \v 20 Tamo tomoqo tainavo kadikuma 6 taiauda imiamia, kanagumeta inaqidi iwapa we ge menatuna. \v 21 Wete taina kanaveluqa vavinenidi inaqidi, tomoqo iwapa we ge tamo menatuna, kadivetonu wete mesai. \v 22 Kadikuma 7 nidiavo vavinenidi inaqidi iwapa we ge tamo aitoi menatuna. Kabavekakava vavine iwapa. \v 23 Beqa tovoi vaituqana waineye vavinenidi aitoi mwanedi, paina kadikuma 7 inaqidi?” \p \v 24 Ieisu waidie ivesipupu ivo, “Kaia kwaqauotoqa, paina komi Buki Pilo kananuakawananaqai wete Yaubada naveluluna ge kwadayagovidi. \v 25 Paina tutuyanina towapa inatovoi vaituqana gumanidiavo mesaida anelosevo abame we ge inanaqi.\f + \fr 12:25 \ft Anelosevo ge idawapawapa, ge idanaqinaqi, ge menatudiavo. \f* \v 26 We towapa ditovoi vaituqana paipaina, banikodiqa, ge kwadawawai Mosese nabuki naqeneye kaiyabeyabela welavi siaidi waidie ikalakalata vesipusipupuna? No waineye igililia Yaubada welavi siaidi ikalakalata beqa ivesipupu luguaqeta, ‘Yau Ebelaꞌamo na-Yaubada, Aisake na-Yaubada, wete Iakobo na-Yaubada.’\x + \xo 12:26 \xt Isauyedi 3:6 \x* \v 27 Gumanina ge tomoꞌotoqa towapa di-Yaubada, we tomoꞌotoqa meyawaidi di-Yaubada, beqa iveveda tutuyanina Ebelaꞌamo, Aisake wete Iakobo iwapa pwayepwayeye gunabei itovoi vaituqana, we Yaubada mataneye meyawaidi. Beqa tutuyanina komi kwavo towapa ge inatovoi vaituqana, komi kaia kwakatupoeotoqa.” \s1 Loina Bwaigaotoqina \r (Madiu 22:34-40; Luke 10:25-28) \p \v 28 We loina kanatovekaivevena tamo imai inoqai iekawaviviqa. We iyagovi Ieisu divelautoli puedi ibaivila giagiamaidi. We loina kanatovekaivevena Ieisu ivelautolieni ivo, “Vakai loina bwaigaotoqina?” \p \v 29 Ieisu ibaivila ivo, “Loina bwaigaotoqina de mesai, ‘Me-Isileli, kwavevaneneqa! Tomwaya da-Yaubada kaia gumanina kaisena Tomwaya. \v 30 Tomwaya mi-Yaubada kwaivenapwayeweni nuapoumi matatabunaeqa, vaitabumi matatabunaeqa, nuami matatabunaeqa, wete miveluluna matatabunaeqa.’\x + \xo 12:30 \xt Loina Kanaveluqa 6:4-5 \x* \v 31 We kanaveluqa ivo, ‘Iamu kuvenapwayeweni mesaida taunimu kamuvenapwayewa.’\x + \xo 12:31 \xt Loina Kanaveluqa 19:18 \x* Dede loinanidiavo kailuqa bwaigaotoqidi ge wete tamo.” \p \v 32 We loina kanatovekaivevena Ieisu ivoneni ivo, “Tovekaivevena, mubaivila giamaikavana. Mwaqitana da-Yaubada kaia tamoqana, Yaubada kaisena ge tamo aitoi manawaneye.\x + \xo 12:32 \xt Loina Kanaveluqa 4:35 \x* \v 33 Taivenapwayeweni nuapouda matatabunaeqa danuanua matatabunaeqa daveluluna matatabunaeqa wete edavo taivenapwayewedi mesai taunida. Dede loinanidiavo bwaigaotoqidi, matautauda kalaqeimaimaiqa gabugabunidi wete tupwaidiavo kabavelomu.” \p \v 34 Ieisu inoqai tomoqo nabaivila waineye giamaikavadi. Beqa ivoneni ivo, “Komu kaia Yaubada nakabaloina vivineye.” We mulineye tomoꞌotoqa igololo beqa ge tamo aitoi inaveluluna inavelautoli katupoe Ieisu waineye. \s1 Aitoi Natuna Gumanina Keliso? \r (Madiu 22:41-46; Luke 20:41-44) \p \v 35 We Ieisu iekaivevena Vanuqa Pilo masikedaneye ivelautoli ivo, “Banikodiqa, loina kanatovekaivevenavo ivo Keliso Yaubada Kanavesivesinua* Deibida tubuleleleqina? \v 36 Yaubada Vaitabuna nuanuana giamaina iveleni Deibida waineye, beqa Deibida ivesipupu ivo, \q1 ‘Tomwaya ivona gutomwaya waineye, \q2 “Kumiabui kataqigue vikai vekivekimatanina waineye, \q1 kanaketoava kamutalavualavo aiyatodi \q2 kaqemu matakwanineye.’”\f + \fr 12:36 \ft Vona dede ikenokeno buki \xt Same 110:1\ft naqeneye. Loina kanatovekaivevenavo divona noko Keliso ivesipupuyeni Yaubada ivetuneni. \f* \m \v 37 Gilili waineye Deibida kaisena Keliso iqoleni Tomwaya beqa banikodiqa, nigo Keliso Kini Deibida tubuleleleqina?” We yoko bwaigina medimwasana Ieisu ievaneneqeni. \s1 Ieisu Loina Kanatovekaivevenavo Paipaidi Ivesipupu \r (Madiu 23:1-36; Luke 20:45-47) \p \v 38 We Ieisu navekaivevena waineye ivonedi ivo, “Kwavekisabodebodemi loina kanatovekaivevenavo waidie, gumanidiavo wayaqidi kaleko kaniakwanidi inakwesenidi, wayaqidi tomoꞌotoqa inavekimatanedi kabavegimwane waidie. \v 39 Wete wayaqidi kabamia giamaidi tomoꞌotoqa matadie inamialagalaga vanuqa kabavelaukui naqedie, wete wayaqidi kani bwaigidi waidie matadie inamiabui tomwatomwayavo taiauda. \v 40 Gumanidiavo kwabukwabulavo inakatupwaiedi divanuqa inakwayedi, wete divelaukui ilaukaniakwanidi tomoꞌotoqa inakisedi inavo tomoꞌotoqa giamaidi. We kamukabeida tomoꞌotoqanidiavo kadikaimatavuloqa Yaubada inaveledi bwaigaotoqina!” \s1 Kwabula Dikalaqeimaimaiqa \r (Luke 21:1-4) \p \v 41 Vanuqa Pilo masikedaneye, Ieisu mane kabayato tamo\f + \fr 12:41 \ft Kalaqeimaimaiqa \fk kanakabayato Vanuqa Pilo naqeneye, vikainina iqoleni Vevine Divikai. Kabayato dede lami dikibadi beqa ivalabubunidi waidie me-Isileli dikalaqeimaimaiqa iyatoyto we kida takula waineye tayatoyato.\f* vivineye imiabui tomoꞌotoqa ietonovidi, we dimane iyatoyato. Tomoꞌotoqa guyoguyodi puedi dimane bwaigidi iyatoyatodi. \v 42 Matautauda kwabula yomuyomudi imai, dimane mesai toea bweubweudi kailuqa idodoqidi kabayato waineye.\fig |src="UBSA-07C.TIF" size="col" ref="Malika 12:42" \fig* \v 43 Ieisu kanatovemulivo iqolekauqidi waidie ivesipupu ivo, “Aivonemi mwaqitana, dede kwabulanidi yomuyomudi dikalaqeimaimaiqa isaki, matautauda tupwaidiavo. \v 44 Paina tupwaidiavo iyato we diloyato bwaigidi imiamia, we gumanidi yomuyomudi vakai dimia paipaina gunabei iyatosaweni.” \c 13 \s1 Ieisu Vanuqa Pilo Kanaqeu Paipaina Ivesipupu \r (Madiu 24:1-2; Luke 21:5-6) \p \v 1 No tutuyanina Ieisu Vanuqa Pilo naqeneyeꞌeqa isasauyeni kanatovemulivo tamo ivesipupu waineye ivo, “Tovekaivevena, kukiseni, gileu bwaigidi wete vanuqa kanakisa giamaiotoqina!” \p \v 2 Ieisu ibaivila ivo, “Dede vanuqanidiavo kukisedi giamaidi! We kamukabeida me-Diu kadiqaviavo puepuena inakavekapoidi ge tamo gileu inamiamia ediavo tabwadie.” \s1 Tomoꞌotoqa Iveviqa Bwaigina, we Ieisu Kanatovemulivo Navekimataneni Bwaigina \r (Madiu 24:3-14; Luke 21:7-19) \p \v 3 Ieisu Koya Olibe tabwaneye imiabui Vanuqa Pilo ikisabaleni. We Pita, Diemesi, Dioni wete Anidulu kaisediqa imai Ieisu waineye ivelautolieni \v 4 ivo, “Kudavonema, malavia dede kuvesipupuyedi inasauyedi. Wete vakai kiakiaya beqa naqai inavekaivevena, matautauda inasauyedi?” \p \v 5 We Ieisu ivonedi ivo, “Kwavekisabodebodemi, ge tamo aitoi inakatupwaiemi. \v 6 Tomoꞌotoqa puedi inamai kaguwavaqaeqa, inavo, ‘Yau Keliso!’, we tomoꞌotoqa puedi inakatupwaiedi. \v 7 Tutuyanina qavia butudi kwainoqaidi wete tupwaidiavo qavia valeadi kwainoqaidi, ge kwaigololo. Avonemi, dede sakunidiavo naqaida de mesai inasauyedi, we noko ge kabavekakava. \v 8 Paina tomoꞌotoqa kadiyoko bwaigina wete tamo tomoꞌotoqa kadiyoko bwaigina taiauda inaetalaqa, we kabaloina tamo wete kabaloina taiauda inaetalaqa. Tutuyanina waineye yoyoyo vikai puena waidie wete lase bwaigina wete valabubuna kapoidi pwayapwaya matatabuna waidie. We no valabubuna kapoidinidiavo kaia kabavelamu mesai tutuyanina vavine mwau waidie diveviqa ivelamu kadilautovona ilalautovoni, we mulineye diveviqa inavebwaiga. \p \v 9 Kwaivekisabodebodemi! Tomoꞌotoqa inamai inakavikavinimi inanawemi togumetavo bwaigidi waidie vonayavu paipaina, wete inanigemi kabakaipitala beqa vanuqa kabavelaukui naqedie Yau paipaigu. Komi kwaitovoi toloinavo wete kinivo matadie Yau paipaigu, Yau kwaivesipupuyegu waidie. \v 10 Kabavelamu Valea Giamaina kwaisapayavuleni kabaloina puena waidie, mulineye tutuya kabavekakava inamai. \p \v 11 We tutuyanina inakavikavinimi inanawemi vonayavu paipaina ge kwaivenuanaluqa mulineye vakai kago kwaivesipupuyeni. Mivonanidiavo ge komi kwaivesipupu, we tutuyanina waineye vonanidiavo Yaubada Vaitabuna inavelemi mesai kwaivesipupuyedi. \p \v 12 Tomoqo taina inakalaqeieni toloinavo waidie inaluvewapai we tama natudiavo inakalaqeiedi waidie inaluvewapadi. We gwagwama inatovoi inadiavo wete tamadiavo waidie inaetalaqa we inakalaqeiedi toloinavo waidie inaluvewapadi. \v 13 Tomoꞌotoqa puedi inabailemi paina Yau kwavetumaqanegu, we aitoi inatovoi pakalaqa, kabavekakava waineye ketoyavu inababaneni. \s1 Tutuya Mwauotoqina \r (Madiu 24:15-28; Luke 21:20-24) \p \v 14 Matautauda Ieisu ivo, “No tutuyanina saku kapoiotoqina\f + \fr 13:14 \ft Tutuyanina Yaubada natovesipupu Daniela saku kapoiotoqina paipaina ivesipupuyeni (\xt Daniela 9:27; 11:31\ft , wete 12:1), ivesipupu kabakisa kapoina, Tokwalui o yaubada katupoe paipaina inayatoi Vanuqa Pilo naqeneye beqa Vanuqa Pilo inakavekapoi. Dede saku kapoiotoqina tomoꞌotoqa waineye inasobwanu. Tomoꞌotoqa puedi dinuanuana tutuyanina Ieisu iesipupu saku kapoiotoqina paipaina, iesipupu Loma tolauqaviavo kaditogumeta paipaina, gumanina Vanuqa Pilo ikavekapoidi diqaba 70 AD waineye. Tupwaidiavo tomoꞌotoqa dinuanuana iesipupu Keliso kanaqavia paipaina (\xt 2 Tesalonaika 2:3-10; 1 Dioni 2:18,22\ft ), gumanina kamukabeida inalausimatala pwayepwayeye mulineye Ieisu inavila vaituqana.\f* komi kwaikiseni inatovoi vikainina ge nakabatovoi. (Vemataluana towawa waidie: Komi kwaivekautovona kwainuakawananaqaia saku dede paipaidi!) No tutuyanina gumanidiavo Iudia waineye kwaivonedi inadeqa koya waidie. \v 15 We eqavoi vanuqa kanakubu beabeana tabwaneye inatovotovoi kwaivonedi ge kanasala inaobu divanuqa naqeneye saku inakewai inadeqa vedimadimanaeqa. \fig |src="LB00235" size="col" ref="Malika 13:15" \fig* \v 16 Wete eqavoi tanoqe kwaivonedi ge inanaqo vanuqe kadivaiqavu paipaina. \v 17 Kaiatanidiavo waineye mwau bwaigaotoqina toveinainaqe wete tovesusu waidie. \v 18 Yaubada waineye kwaivelaukui sakunidiavo ge inasauyedi wailuku kanatutuya waineye. \v 19 No tutuyanina waineye kaiata mwau bwaigiotoqina. Yaubada pwayapwaya ivalabubuni imai kasiotoqa ge mesai mulineye wete ge inasauyedi. \v 20 Veviqanidiavo kanatutuya Yaubada inalaukalakusai. Kago ge Yaubada inalaukalakusai, tomoꞌotoqa matatabudi inawapa. Paina wayaqina inakaivaisedi tomoꞌotoqanidiavo ivesinuedi paipaina beqa tutuyanina Yaubada inalaukalakusai. \v 21-22 Tutuya mulineye Keliso katupoe, wete tovesipupu katupoe inasauyedi kiakiaya kabanuavilele inavalabubunidi. Kago kadisala Yaubada natomoꞌotoqa vesivesinuadi inavekautovona inakatupwaiedi. Beqa tamo aitoi inamai inavonemi inavo, “Kwakise! Side Keliso!” o inavo, “Sino vikai waineye Keliso!” bonadi ge kwaivetumaqanedi. \v 23 Beqa kwaivekisabodebodemi! De valeanina gunabei avonemi, beqa no tutuyanina ge tamo aitoi inakatupwaiemi. \s1 Mwaqitana Kanatomoqo Namai \r (Madiu 24:29-31; Luke 21:25-28) \p \v 24 We no tutuyanina mwau bwaigiotoqina mulineye, \q1 valavala inavaitomai,\x + \xo 13:24 \xt Aisea 13:10 \x* wetaki ge inagabu. \q1 \v 25 Mwatuia abameꞌeqa inayavuta \q2 we tovelulunavo abama waineye inavekalapeto.\x + \xo 13:25 \xt Aisea 34:4 \x* \p \v 26 Matautauda tomoꞌotoqa puepuedi inakiseni Mwaqitana Kanatomoqo inalausimatala waumana tabwaneye, we inamaimai menaveluluna wete mataꞌuduꞌudulina.\x + \xo 13:26 \xt Daniela 7:13 \x* \v 27 We naꞌanelosevo inavetunedi inanaqo pwayapwaya matatabuna matana pulina waidie Yaubada natomotoqavo vesivesinuadi inagwagwakauqidi, pwayapwaya vikaineyeꞌeqa wete inanaqo vikaineye.” \s1 Ieisu Ivonawakedubala Welavi Modaba Waineye \r (Madiu 24:32-35; Luke 21:29-33) \p \v 28 We Ieisu ivelamu ivesipupu, “Kabakisa modaba\f + \fr 13:28 \ft Diu waineye dikaivuavuaqa kanawavaqa ꞌfigi,ꞌ we tutuya puena ikanikania. \f* waineye tutuyanina luguna inayatoyatodi wete inadiadia kwaiyagovi tutuya bagula. \v 29 Beqa no mesai de valabubunanidiavo kwaikisedi inasauyedi kwaiyagovi Yau Mwaqitana Kanatomoqo gumai saiqanaqa ailekwa. \v 30 Avona mwaqitana waimie, lagata dede ge inakakava kanaketoava valabubunanidiavo avesipupuyedi waimie inasauyedi. \v 31 Abama wete pwayapwaya inakakava, we guvona ge inakakava inamiavaqata.” \s1 Komi Kwaivalabubuna Ieisu Namai Paipaina \r (Madiu 24:36-44) \p \v 32 Wete Ieisu ivonedi ivo, “Guvilavaituqana kanakaiata wete kanatutuya ge tamo aitoi idayagovi, anelose abame ge idayagovi, wete Yau Yaubada natuna ge adayagovi, we kaia Tamagu kaisena iyagoyagovi. \p \v 33 Beqa kwaimia laugamasa wete kwaivekisabodebodemi, paina ge kwadayagovi malavia gututuya vilavaituqana inalekwa. \v 34 Tamo kabakisa aivonemi: We kago mesai tamo tomoqo inatauya we navanuqa kanatolituqavo inayatoi dimadie inaekisabodebodeni, wete natolituqavo tamoqana tamoqana dilituqa inaveledi inavavalabubuni, we masikeda kanatomiagamata inavoneni inamia laugamasa inaekisabodaboda. \v 35 Beqa komi kwaimia laugamasa we kwaivekisabodebodemi, tawe, paina komi ge kwadayagovi malavia tonivanuqa inavilavaituqana, oge lavilavie, o lovana gamwane, o kamukamu inagwaqegwaqe, o mamale. \v 36 Kwavekisabodebodemi! Beqa ge inamai vedimadimanaeqa inababanemi kwaikenokeno. \v 37 Vakai waimie avesipupuyeni, mesai avesipupu puedi waidie, kwaimia laugamasa!” \c 14 \s1 Diu Togumetavo Wayaqidi Ieisu Inakavikavini \r (Madiu 26:1-5; Luke 22:1-2; Dioni 11:45-53) \p \v 1 Kaiata kailuqa inakakava mulineye, me-Isileli Vesikaqalataqona* kananuavekavina kanakani wete Beledi Tutubeabeana Ge Mekanaisiti* kanakani inavalabubuni. Tutuyanina tovelomuvo bwaigidi* wete loina kanatovekaivevenavo kedakeda ilalauala banikodiqa Ieisu vaigavueqa inakavikavini. \v 2 We ivo, “Sagali naqeneye ge taikavikavini kago mesai tomoꞌotoqa inadaba taiau taivetalaqa.” \s1 Vavine Ieisu Bunamaeqa Iꞌiwaqi \r (Madiu 26:6-13; Dioni 12:1-8) \p \v 3 We Ieisu Bedani imiamia Saimoni Lepelo navanuqe ikanikani, we vavine bunama maqaina giamaina imaieni. Kanawavaqa nadi we kanatutula bwaigina, we botolina gileu giamaina kanawavaqa alabasita beqa ivalabubuni. We bunamanina imaieni botolina itutubaia Ieisu kunukununa iꞌiwaqi. \v 4 Tomoꞌotoqa tupwaidiavo vavivenidi ikisedi vakai ivalabubuni Ieisu waineye paipaina kadikapoka ioqala ediavo waidie iesipupu ivo, “Uvale bunama maqaina giamaina we iekamubwadodoyeni? \v 5 Kadisala idavegimwaneyeni mane kanabwaiga 300 seluba idakewai yomuyomudi idaveledi.” De mesai ibwadubwaduyedi. \p \v 6 We Ieisu ivonedi ivo, “Kaiana! Ge kwaitalabodebodeni. Uvale kwabwadubwaduyedi? Vavinenidi saku giamaina ivalabubuni waigue. \v 7 Tutuya puena yomuyomudi komi taiauda kwaimiamia. Beqa kanasala kwaikaivaisedi tupwaidiavo kaiata waidie. We Yau ge komi taiauda taimiamia. \v 8 Vavine dede dikaivaisa waigue bwaigina we ge tamo vakai beqa inavalabubuna waigue. Vovogu ibunama vaqateni inavalabubuni kagutavuna paipaina. \v 9 Avona mwaqitana waimie pwayepwayeye vikai puena waidie tomoꞌotoqa valeagu giamaina inanoqanoqai, wete vavine vesipusipupuna inanoqai vakai ivalabubuni waigue, kananuavekavina paipaina.” \p \v 10 Tutuyanina waineye Ieisu kanatovemulivo 12 waidieꞌeqa tamo, kanawavaqa Iudasa Isakaliota, inaqo tovelomuvo bwaigidi* waidie inaketoqiluveni. \v 11 Iudasa Isakaliota navona inoqai imwasanaotoqa we ivo, “Mane kaivelemu.” Beqa Iudasa itauya inaqo kedakeda inalauala Ieisu inakalaqeieni tovelomuvo bwaigidi waidie.\fig |src="LB00319C.TIF" size="col" ref="Malika 14:11" \fig* \s1 Ieisu Kanatovemulivo Taiauda Vesikaqalataqona* Kananuavekavina Ikania \r (Madiu 26:17-25; Luke 22:7-14,21-23; Dioni 13:21-30) \p \v 12 We tutuyanina Beledi Tutubeabeana Ge Mekanaisiti kanakaiata kabavelamu waineye me-Diu sagali ivavalabubuni, kaiatanina waineye, kaisaya sipi natuvaudi inigedi imaiedi Vesikaqalataqona* kanakani paipaina inavalabubuna. Ieisu kanatovemulivo ivelautolieni, “Vakaiebe waineye wayaqimu kainaqo Vesikaqalataqona* kanakani kaivalabubuni komu paipaimu?” \p \v 13 Beqa Ieisu kanatovemulivo kadikailuqa ivonedi, “Kwainaqo Ielusalema tamo tomoqo bwasi kabagoi ikavalai inaqonaqo kwaibabaneni, komi kwaivemulieni taiau kwainaqo. \v 14 Vanuqanina waineye inalugulugu taiauda kwailugu tonivanuqa kwaivoneni kwanavo, ‘Tovekaivevena ivo: ‘Vakaiebe tutudabanina waineye Yau wete kagutovemulivo taiauda kaikani Vesikaqalataqona* kananuavekavina kanakani?’ \v 15 Matautauda tutudaba bwaigina waineye kivi navalabubuni taiauda we tabwaneye inavevemi waineye kanikani kwaivalabubuni paipaida.” \p \v 16 Tovemulivo itauya inaqo Ielusalema, sakunidiavo mesai Ieisu ivesipupuyedi waidie ibabanedi. We kanikani ivalabubuni, Vesikaqalataqona* kananuavekavina paipaina. \p \v 17 We lavilavie Ieisu mekanatovemulivo kadikuma 12 imai.\fig |src="LB00320C.TIF" size="col" ref="Malika 14:17" \fig* \v 18 Kabakani waineye ikanikani Ieisu ivo, “Avona mwaqitana, tamo waimieꞌeqa inaketoqiluvegu, gumanina taiauda kakanikani.”\x + \xo 14:18 \xt Same 41:9 \x* \p \v 19 We tovemulivo nuadi ikapo ivelamu iesipupu tamoqana, tamoqana waineye ielautolieni, “Oge Yau?” \p \v 20 Ieisu ibaivila ivo, “Tamo komi kamikuma 12 waimieꞌeqa, tamo deqoina Yau taiauda kakanikani. \v 21 We Mwaqitana Kanatomoqo inawapa mesai Buki Pilo waineye ivesipupu. We toketoqiluva gumanina veviqa bwaigina inababaneni. We giamaina oge tutuya base toketoqiluvanina inana ge idavetubuqi beqa kaimatavuloqa bwaigina ge idababaneni.” \p \v 22 We ikanikani, Ieisu beledi ikewai ivelaukui ivekaiwa, matautauda igiatomwai, kanatovemulivo iveledi ivo, “Kwakewai, dede vovogu.” \p \v 23 Matautauda vedi ikewai ivekaiwa Yaubada waineye, kanatovemulivo iveledi puepuedi beqa iyemu. \v 24 Ieisu ivesipupu ivo, “Dayaqigu dede. Ilailolo tomoꞌotoqa puepuedi paipaidi. Yau dayaqigunina Yaubada navonadabadaba kaivauna kanagiavepakala. \v 25 Avona mwaqitana waimie, oine ge wete aiyemuya kanaketoava Yaubada nakabaloina waineye oine kaivauna aiyemu.” \p \v 26 Matautauda kewa tamo ikeweni isauyedi inaqo Koya Olibe waineye.\fig |src="HK00379C.TIF" size="col" ref="Malika 14:26" \fig* \s1 Pita Ieisu Ivekeweni \r (Madiu 26:31-35; Luke 22:31-34; Dioni 13:36-38) \p \v 27 We Ieisu kanatovemulivo waidie ivesipupu ivo, “Matatabumi Yau kwaikiawegu kwaivekaladeqa. Yaubada navona Buki naqeneye dede mesai, \q1 ‘Sipi tokisavekavina ainigei, \q2 we sipi inakalisapa.’\x + \xo 14:27 \xt Sekalaia 13:7 \x* \m \v 28 Yaubada wapaeqa inasivetovoigu aigumeta ainaqo Galili mulineye komi kwaimai.” \p \v 29 We Pita Ieisu waineye ivesipupu, “Oge dede matatabudi inakiawemu inavekaladeqa, we Yau gebuka.” \p \v 30 Ieisu ivesipupu Pita waineye, “Avona mwaqitana waimue, de lovananina waineye, komu muvekewa kaitonu kunavo, ‘Yau ge adayagovi!’ we mulineye kamukamu inagwaqe kailuqa.” \p \v 31 We Pita menaveluluna iesipupu ivo, “Kago komu taiauda taiwapa, we ge aivekewemu!” Wete enavo puedi mesai iesipupu Ieisu waineye. \s1 Ieisu Ielaukui Gedesemani Waineye \r (Madiu 26:36-46; Luke 22:39-46) \p \v 32 Ieisu kanatovemulivo taiauda inaqo kawalawa kanawavaqa Gedesemani waineye, Ieisu tovemulivo ivonedi ivo, “Kwamiabui kwaimiamia, Yau ainaqo aivelaukui.” \v 33 Pita, Diemesi wete Dioni imaseagadi taiauda inaqo. Ieisu ivelamu nuapouna iveviqa wete inuakapo. \v 34 Beqa Ieisu ivesipupu waidie ivo, “Yau nuapogu ieviqa saiqanaqa inaluvewapagu. Beqa de waineye kwaimiamia we ge kwaikeno kwaimia laugamasa.” \p \v 35 Ieisu itauya inaqo saiqana kanikie ilaukabubu ielaukui oge Yaubada idatagwaneni veviqa kanavikaie ge idanaqo. \v 36 Ivo, “Tamagu, tamagu komu saku puena kamusala kivalabubunidi, beqa veviqa kanavedi dede kukewai we ge aiyemuya, we Yau ge gunuanua kivalabubuni, we komu munuanuana.” \p \v 37 We Ieisu ivila imai ikisedi kanatovemulivo kadikaitonu ikenokeno, Pita waineye ivesipupu, “Saimoni, komu kukenokeno? Uvale ge kamusala kikisakisa tamo maibala paipaina?” \v 38 We ivesipupu waidie ivo, “Komi vaitabumi wayaqina giamaina kwaivalabubuni, we komi vovomi ibwalogo. Komi kwaimia laugamasa beqa kwaiveluluna beqa kapoina ge inawewesemi waineye kwaibeku.”\fig |src="UBSA-13a.TIF" size="col" ref="Malika 14:38" \fig* \p \v 39 Wete inaqo ivelaukui, vonanidiavo iluvaituqanidi. \v 40 Matautauda ivila imai tovemulivo waidie ikisedi wete ikenomataiva ikenokeno; paina matadi idudunaotoqa. Beqa ge idayagovi banikodiqa bonana inabaivilai. \p \v 41 Kanavetonu waineye ivila imai ivesipupu waidie, “Komi giladi kwakenokeno we kwaeyawai? Kaiana! Tutuya gunabei imai! Kwakiseni, Mwaqitana Kanatomoqo inakalaqeiegu tokapoina dimadie. \v 42 Kwatovoi tainaqo. Kwakise, side kagutoketoqiluva!” \s1 Ieisu Kanakavikavina \r (Madiu 26:47-56; Luke 22:47-53; Dioni 18:3-12) \p \v 43 Ieisu giladi iesipupu, we Iudasa tamo tovemulivo 12 waidieꞌeqa ilekwa. Mulineye yoko bwaigina medikepata wete mediwabibi. Tovelomuvo bwaigidi*, loina kanatovekaivevenavo wete tomoqovo bwaigidi, ivetunedi inaqo. \v 44 Kenaoye Iudasa toketoqiluva kiakiaya tamo gunabei ivesipupuyeni ikakava yoko waidie ivo, “Kwaikisawai tomoqonina aiyaoqi\f + \fr 14:44 \ft Me-Diu dibubuna kago ediavo giamaidi taiauda inavekedabababana inaluaqavudi inayaoqidi.\f* gumanina kwaikavikavini kwainaweni.” \p \v 45 Iudasa ilekwa inaqo Ieisu waineye ivo, “Tovekaivevena!” We iluaqavuya iyaoqi. \v 46 Matautauda ikavikavini itoge ialakikikia. \v 47 We tamo tomoqo itovotovoi vividie nakepata isiokei tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* natolituqa taniqana igusuya. \v 48 Ieisu ivesipupu waidie ivo, “Banikodiqa, kwamai waigue memikepata memiwabibi, kwaikavikavinigu, tadavo Yau mesaida toloinabai? \v 49 Kaiata, kaiata Yau komi taiauda, tamiamia aekaivevena waimie Vanuqa Pilo masikedaneye,\x + \xo 14:49 \xt Luke 19:47; 21:37 \x* we ge kwadakavikavinigu? Dede isasasauyeni beqa Buki Pilo naqeneye ivesipupu paipaigu kanamwaqitana inasauyeni.” \v 50 We Ieisu kanatovemulivo puedi ibaileni ideqa. \v 51 Tamo tomoqo tubuauna kanakaleko kaia kaitamoqaotoqina ikweseni yoko iemuliedi. Tomoqonina ikiseni nigo idakavikavini. \v 52 We kanakaleko isiyavuya dimadie we vovo kavakavana ideqa. \s1 Ieisu Toloinavo Bwaigidi Matadie Itovoi \r (Madiu 26:57-68; Luke 22:54-55,63-71; Dioni 18:13-14,19-24) \p \v 53 We tutuyanina Ieisu kanatokavikavinavo inaweni tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* navanuqe, we tovelomuvo bwaigidi* matatabudi, tomoqovo bwaigidi wete loina kanatovekaivevenavo imai imiakauqa. \p \v 54 Pita ivemulieni saiqana kanikie inaqo tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* navanuqe masikedaneye ilugu, maleweye imiabui tolituqavo taiauda, kai waineye ievala. \p \v 55 We tovelomuvo bwaigidi* wete me-Diu Togumetavo* puepuedi\f + \fr 14:55 \fk Diu Togumetavo, noko tamo yoko bwaigaotoqina. Ieisu natutuya waineye me-Loma gabemani itagwanedi tapwalolo kaditovekisabodabodavo wete vonayavu ivavalabubunidi tovainaqo tupwaidiavo paipaidi. No waineye ge kadisala aitoi inayatoi wapa waineye. Tovelomu bwaigina noko kaditogumeta, we kadiyoko 71. Kadiwavaqa dimudimu bonadieqa ivo, “Sanhedrin (Sanidaleni).” \f* \fig |src="LB00284C.TIF" size="col" ref="Malika 14:55" \fig* Ieisu kanavemwau paipaina ilalaualeni no beqa kadisala inayatoi wapa waineye, we ge kadisala inababaneni. \v 56 Tovonakaivaisa puepuedi katupoeꞌeqa ivesipupu Ieisu paipaina, we divesipupunidiavo ge idavesala. \v 57 We tomoqovo tupwaidiavo itovoi katupoeꞌeqa ivesipupu \v 58 ivo, “Kima kanoqai de mesaida ivesipupuyedi, ‘Yau de Vanuqa Pilo tomoꞌotoqa dimadieqa iyoqoni aiqeuyavuleni, we Yau kaiata kaitonu inakakava Vanuqa Pilo kaivauna aiyoqoni, tomoꞌotoqa ge kanasala dimadieqa inayoqoni.’”\x + \xo 14:58 \xt Dioni 2:19 \x* \v 59 Oge de mesai ivesipupuyedi, we divesipupuvo ge tamo idavesala. \p \v 60 We tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* tomoꞌotoqa yoko gamwadie Ieisu ivelautolieni, “Uvale komu ge wayaqimu divona paipaimu kibaivilai?” \p \v 61 We Ieisu iekwada, ge tamo vona idavesipupuyeni. Wete tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* ivelautolieni, “Komu Keliso, Gumanina Tadididigeni Natuna?” \p \v 62 Ieisu ibaivila ivo, “Ee, Yau. De mesai Yaubada nabuki ivesipupuyeni, komi Yau Mwaqitana Kanatomoqo kwaikiseni Toveluluna kataqineye aimiabui, we waumana tabwaneye aiobuma.”\x + \xo 14:62 \xt Daniela 7:13 \x* \p \v 63 We tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* Ieisu navona inoqai kanakapoka ioqala, kanakaleko ilabuki we ivo, “Kima ge wayaqima tupwaidiavo vonakaivaisa! \v 64 Kwanoqai navonamaimaiqa Yaubada isiwataoni. Banikodiqa minuanua?”\f + \fr 14:64 \ft Ieisu ivona, “Yau Yaubada taiauda kavesala.” Beqa noko me-Diu dinuanuana nigo Yaubada isisiobuyeni.\f* \p Matatabudi ivo, “Ieisu ivalabubunakapo beqa inawapa.”\x + \xo 14:64 \xt Loina Kanaveluqa 24:16 \x* \p \v 65 We tupwaidiavo ivelamu Ieisu igiwagiwali, wete matana kalekoeqa ipania dimadieꞌeqa inigenigei, we ivonevoneni, “Kago komu Yaubada natovesipupu kivonema aitoi inigemu?” We wete tolauqaviavo ikewai inaweni itoge inigei. \s1 Pita Ieisu Ivekeweni \r (Madiu 26:69-75; Luke 22:56-62; Dioni 18:15-18,25-27) \p \v 66 We Pita giladi imiabui imiamia tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* navanuqa masikedaneye, we tamo vavine tovelomuvo bwaigidi kaditogumeta* natolituqa imai. \v 67 We tutuyanina Pita ikiseni ievala, ikisanaqo ikisavetovetonovi ivo, “Komu wete Ieisu tomoqo Nasaleta iana.” \p \v 68 We ivekeweni ibaivila ivo, “Ge adayagoviqa vakai kwaesipupuyeni,” matautauda itovoi inaqo kala kawaneye itovotovoi. We kamukamu lamoqina igwaqe.\f + \fr 14:68 \ft Malika nabuki waineye tupwaidiavo gilili tutuadi ge idavo, \fq “Matautauda kamukamu lamoqina igwage.”\f* \p \v 69 Tolituqa vavinedi no waineye ikiseni, wete ivesipupu vaituqana tomoꞌotoqa itovotovoi waidie, “Dede tomoqonina tamo iadi!” \v 70 Wete Pita ivekewa vaituqana ivo, “We ge mwaqitana.” \p Tutuya kalakusana waineye tomoꞌotoqa itovotovoi Pita iwewesa vaituqaneni, “Mwaqitana komu tamo iadi paina me-Galili.” \p \v 71 We Pita ivonedi ivo, “Avonalaga Yaubada waineye avona mwaqitana! Tomoqonina kwaesipupuyeni ge adayagovi!” \p \v 72 No waineye kamukamu lamoqina igwaqe veluqai, we Pita inuani base vakai Ieisu waineye ivesipupuyeni ivo, “Naqaida komu kivekewegu kaitonu kunavo, ‘Ge adayagovi’ mulineye kamukamu lamoqina inagwaqe veluqai.” Beqa ivelamu ilaumataqeu. \c 15 \s1 Ieisu Itovoi Pailato Mataneye \p \v 1 We kawakawaiotoqe tovelomuvo bwaigidi*, tomoqovo bwaigidi, loina kanatovekaivevenavo, wete me-Diu Togumetavo* matatabudi itagwana Ieisu inawapa. Beqa ditolauqaviavo dimana iyoqonidi ivegumetai inanaweni Pailato Loma gabemani waineye inavemwauya. \v 2 We Pailato Ieisu ivelautolieni ivo, “Komu me-Diu dikini?” We ibaivila ivo, “Vakai kuvesipupuyeni mwaqitana.” \v 3 Beqa tovelomuvo bwaigidi* valabubuna kapoidi beqa ivemwauya. \v 4 We Pailato ivelautoli vaituqaneni ivo, “Banikodiqa, ge kudabaivila? Kunoqai! Valabubuna kapoidi puedi beqa iemwaumu!” \v 5 We Ieisu ge tamo vakai idavesipupuyeniqa, beqa Pailato nuana ivilele. \s1 Me-Diu Wayaqidi Ieisu Inawapa \p \v 6 We diqaba tamoqana, tamoqana Vesikaqalataqona* sagalina kanakaiata waineye Pailato navalabubuna tamo tomoqo gumanina vanuqa kabakaimatavuloqa naqeneye, aitoi gumanina me-Diu wayaqidi inavelaukuieni, Pailato inayavuya. \v 7 No kaiatanina tomoqo, kanawavaqa Balabasi, vanuqa kabakaimatavuloqa naqeneye imiamia. Loma tolauqaviavo dede tomoqonina ikavikavini tupwaidiavo tovetalaqavo taiauda, gumanidiavo me-Loma diloina ikawakapoyeni we wete tupwaidiavo tomoꞌotoqa iluvewapadi. \v 8 Beqa yoko bwaigina imai Pailato ivelaukuieni tamo aitoi inayavuya mesai diqaba tamoqana, tamoqana waidie ivavalabubunedi. \v 9-10 We Pailato gunabei iyagovi tovelomuvo bwaigidi* Ieisu ivedebadebaguyeni beqa Ieisu ikalaqeieni waineye beqa tomoꞌotoqa ivelautoliedi ivo, “Wayaqimi me-Diu mikini aiyavuya paipaimi?” \v 11 We tovelomuvo bwaigidi* ivona veluveluluna tomoꞌotoqa waidie beqa Pailato ivoneni ivo, “Balabasi kuyavuya inanaqo, we Ieisu ge kiyavuya!” \p \v 12 We Pailato ivelautoli vaituqanedi ivo, “Vakai wayaqimi waigue tomoqo dede waineye aivalabubuni gumanina tupwaimiavo kwavo, ‘Me-Diu dikini?’” \v 13 We iveqole bonadi bwaigidieqa ivo, “Kututupwateni!” \v 14 We Pailato ivelautoliedi ivo, “Banikodiqa? Vakai tamo valabubuna kapo ivalabubuni?” We wete iveqole mediveluluna ivo, “Kututupwateni!” \v 15 We Pailato wayaqina yoko inagiavemwasanidi, beqa Balabasi iyavuya inaqo. We tolauqaviavo ivonedi beqa Ieisu inigei ikewai inanaweni inatupwateni. \s1 Tolauqaviavo Ieisu Isaidibieni \p \v 16 We tolauqaviavo Ieisu inaweni Pailato navanuqa kabaloina kanamasikedeye iluguveni matautauda tolauqaviavo matatabudi iqolekauqidi. \v 17 We kaleko yaqoyaqona mesai kini kadivaiqavu ikewai beqa Ieisu ivesipapai. We bulava mwalamwalaqidi ikewadi imetanidi kunukununeye iyatoi \v 18 we isasaidibieni ivo, “Kamwasanemu, komu me-Diu dikini!” \v 19 We utoqanaeqa kunukununeye ikakainige wete igiwagiwali. We mataneye kaqedi iveketonokuyedi iekimataneni mesai kini. \v 20 We isasaidibieni ikakava vovoneye kaleko yaqoyaqona isitakia, we taunina kanakalekoeqa ivekweseni ikewai inaweni inatutupwateni. \s1 Ieisu Itutupwateni \p \v 21 We itauya inaqonaqo tomoqo Sailini ikiseni kanawavaqa Saimoni, Alekisana, Lupuso tamadi. Gumanina tanoqeꞌeqa imaimai, we kedeye ibabaneni iloineni Ieisu kanalaukenobalabala ikavalai. \v 22 We Ieisu inaweni vikai kanawavaqa Goligota waineye. (Goligota kanayagova kunukunu kanavikai.) \v 23 Matautauda oine wete mulo\f + \fr 15:23 \ft Oine mulo taiau ivalabubuni noko veviqa paipaina.\f* taiauda ivalabubuni Ieisu iveleni nigo idayemu, we Ieisu ibaileni. \v 24 We kanakalekovo ikewadi isenai bou tamoqana tamoqana waidie. We gileu ikewadi, we tamo gova igoveni beqa kalekonidiavo bou tamoqana tamoqana ikalaqeiedi. \p \v 25 We kawakawaie tutuya mesai 9 koloki Ieisu itutupwateni. \v 26 Bodi igililia vonanina beqa iemwauya ivo, “Dede me-Diu dikini.” We bodinina laukenobalabala waineye itutupwateni kunukununa tabwaneye. \v 27-28 Ieisu wete tovainaqo kadikailuqa taiauda itutupwatedi. Ieisu kanalaukenobalabala gamwaneye, we tamo tovainaqo kanalaukenobalabala kanakataqie tamo kanakelie.\f + \fr 15:27-28 \ft Tupwaidiavo gilili tutuaidi naqedie wete maibala 28 waineye: “We vakai Yaubada natovesipupu Keliso Yaubada Kanavesivesinua* paipaina ivesipupuyeni ivo, ‘We tomoꞌotoqa inuanuana nigodibei toloinabai,’ kanamwaqitana isauyeni.” (\xt Aisea 53:12\ft )\f* \p \v 29 We tomoꞌotoqa puedi itauya inaqonaqo kenaoye ikudekude wete ilotomwasiꞌieni ivo, “Ee! Kukisa! Komu kuvo, ‘Vanuqa Pilo aiqeuya kaiata kaitonu aiyoqona vaituqani.’ \v 30 Beqa taunimu kuketoyavumu laukenobalabala waineyeꞌeqa kuobuma.” \p \v 31 We tovelomuvo bwaigidi* wete loina kanatovekaivevenavo ediavo taiauda isaidibieni kaisekavadi ivo, “Kwakise, tupwaidiavo iketoyavudi, we banikodiqa, taunina ge idaketoyavuya! \v 32 Base ivonaqa ivo, ‘Yau Keliso Yaubada Kanavesivesinua* me-Isileli dikini,’ beqa kanasala laukenobalabala waineye inaobuma kida taikiseni taivetumaqaneni.” We kadikailuqa laukenobalabala tabwaneye taiauda itautaula kanakataqie we kanakelie Ieisu iyaqaia.\f + \fr 15:32 \xt Luke 23:39-43 \ft ivesipupu tamo tovainaqo inuavila.\f* \s1 Ieisu Nawapa \p \v 33 Kaiata gamwana kanalavilavi waineye pwayapwaya matatabuna ivaitomai kanaketoava 3 koloki lavilavi. \v 34 No tutuyanina 3 koloki Ieisu iveqole bonana bwaiginaeqa ivo, “Eloi, Eloi lama sabakitanai?” Kananuakawananaqai ivo, “Gu-Yaubada, gu-Yaubada vakai paipaina kukiawegu?” \p \v 35 We tomoꞌotoqa tupwaidiavo itovotovoi inoqai ivo, “Kwanoqai oqe, Ilaitia iqoleqoleni.”\f + \fr 15:35 \ft Eloi mesai Ilaitia kananoqaya Alemika bonadieqa.\f* \p \v 36 Tamo tomoqo ilaukwavina inaqo balou ikutuvi oine yuyuyuna\f + \fr 15:36 \xt Same 69:21 \ft waineye ipalopisai Keliso Yaubada Kanavesivesinua* oine yuyuyuna iveleni.\f* waineye itutumwalaqeni welavi mataneye isilagai Ieisu inaveyemuya, we ivo, “Kwavekwada. Taikiseni oge Ilaitia inamai laukenobalabala waineyeꞌeqa inakewa obuyeni.” \p \v 37 We Ieisu iveqole bonana bwaiginaeqa yawaina ikakava. \p \v 38 We Vanuqa Pilo naqeneye kalekonina beqa tutuya matatabuna tutudaba Pilopilona ibububuliqa ikawalabukaluqedi tabwaneye iobu dibuneye. \v 39 We tolauqaviavo kaditogumeta itovotovoi Ieisu kanalaukenobalabala dibuneye ikiseni Ieisu banikodiqa iwapedimo. Beqa ivo, “Mwaqitana tomoqo dede Yaubada Natuna.” \p \v 40 We vevine tupwaidiavo ietonova kanikieꞌeqa. Waidieꞌeqa Meli Magidalini, we tamo Meli Diemesi siaina we Iosese inadi wete Salome.\f + \fr 15:40 \xt Madiu 27:56 \ft waineye igililia ivo, “Diosepa weye Iosese.”\f* \v 41 We wete vevine puedi no waineye, gumanidiavo base inaqo Ielusalema Ieisu taiauda. Base tutuyanina Ieisu Galili imiamia dede vevinenidiavo iemulieni wete iekisabodebodeni. \s1 Diosepa Tomoqo Alimadia Ieisu Iyatoi Naovu Waineye \p \v 42-43 Vanuqa bwaigina Alimadiaeqa tomoqo kanawavaqa Diosepa. Gumanina ivekimataneni bwaigina me-Diu Togumetavo* diyoko tamo naqeneye, we ilalaugamasa Yaubada nakabaloina paipaina. Saiqanaqa valavala inaketoniveni no kaiatanina waineye ivavalabubuna Kaiata Kabaveyawai paipaina, beqa Diosepa inuavatu inaqo Pailato ikiseni ivelaukuieni Ieisu vovona paipaina. \f + \fr 15:42-43 \ft We tomoꞌotoqa dikabaveyawai ielamu Palaide valavala nakabaketonivena waineye, we inavekwada Satade valavala nakabaketonivena waineye.\f* \f + \fr 15:42-43 \ft Me-Diu diloina waineye ivesipupu ivo, “Tomoꞌotoqa inawapa kaiatanina waineye inatavuni.” We Kaiata Kabaveyawai inavelamu valavala inaketoniveni waineye, beqa Diosepa wayaqina vedimadimanaeqa Ieisu vovona inayatoi mulineye Kaiata Kabaveyawai inavelamu.\f* \v 44 Tutuyanina Pailato ielaukuieni itoalavunuqi ivo, “Aa, Ieisu yawaina gunabei ikakava?” Beqa tolauqaviavo kaditogumetanina Ieisu itutupwateni laukenobalabala waineye iqoleni, we ivelautolieni ivo, “Ieisu yawaina gunabei ikakava?” \v 45 We ibaivila ivo, “Mwaqitana.” Pailato inoqai, beqa Ieisu vovona itagwaneni Diosepa waineye. \p \v 46 We Diosepa kaleko giamaina wete tatatalina igimwanei imaieni, laukenobalabala waineye Ieisu vovona isitakia iobuyeni iumai ikewai inaweni iyatoi ovu* waineye, base tomoꞌotoqa gileu italaluguveni waineye. We gileu bwaigina beabeana vivivilina ivelikolikokoi inaweni ovunina kawana itutubodai. \v 47 We Meli Magidalini wete Meli Iosese inana Ieisu vovona waineye iyatoyatoi we ietonovi.\f + \fr 15:47 \ft Kwaiwawai 15:40 we 16:1 Meli Iosese inana mesai Meli Diemesi siaina inana.\f* \c 16 \s1 Ieisu Natovoi Vaituqana \p \v 1 We tutuyanina Kaiata Kabaveyawai gunabei ikakava, Meli Magidalini we Meli Diemesi inana wete Salome inaqo bunama maqaina giamaina igimwanei wayaqidi inanaqo Ieisu vovona inabunamai.\f + \fr 16:1 \ft Me-Diu divalabubuna vovo ibunabunamadi beqa mulineye iyatoyatodi, we vevine wayaqidi valabubuna dede inavemulieni.\f* \v 2 We wiki kanakaiata gumegumetana waineye kawakawaiotoqe valavala bakamidiqa ivulaoqa inaqo ovu* waineye. \v 3 We inaqonaqo iesipupu kedakeda kaisedi ivo, “Aitoi gileu bwaigina ovu* kawaneye idavelikolikokoi paipaida?” \p \v 4 We tutuyanina ilekwa ikisanaqo gileunina bwaigina gunabei ivelikolikokoi ibala. \v 5 Tutuyanina ilugu ovunina naqeneye tamo tomoqo tubuauna ikiseni kaleko tatatalina ikweseni kadikataqie imiabui imiamia, we ikiseni igololo. \p \v 6 We anelose ivesipupu waidie ivo, “Ge kwaigololo komi Ieisu tomoqo Nasaleta kwalalaualeni gumanina itupwateni, weye gunabei wapaeqa itovoi vaituqana, gumanina ge idamiamia de waineye. Kwakise side waineye vovona iyatoi. \v 7 We kwanaqo kanatovemulivo kwavonedi wete Pita taiauda kwavoneni kwanavo, ‘Gumanina igumegumeta Galili. No waineye kwaikiseni base mesai ivonemi.’” \p \v 8 Tutuyanina inoqai no vevinenidiavo nuadi ivilele wete igololo isauyedi ovuyeꞌeqa ilaukwavina ikiaweni. We paina igololo beqa kedeye ge tamo aitoi idavoneni. \s1 Malika 16:9-20 \s2 [Basenaqaida tupwaidiavo lubulubu (kopi) Malika Navalea Giamaina paipaina imiamia. Lubulubu kailuqa tutuaidiotoqidi ikakava maibala 8 waineye, we tupwaidiavo lubulubu waineye maibala 9 inanaqo 20 imiamia.] \s1 Ieisu Ilausimatala Meli Magidalini Waidie \p \v 9 Tutuyanina kawakawaiotoqe wiki kanakaiata kabavelamu waineye, Ieisu gunabeida itovoi vaituqana Meli Magidalini waidie naqaida ilausimatala. Base dede vavinenidi waidie vaitabu kapoidi kadiyoko 7 ikwavinedi. \v 10 We inaqo kanatovemulivo gumanidiavo nuadi ikapo wete itaitaiqa Ieisu paipaina ivonedi vakai isauyeni. \v 11 We tutuyanina Meli ivonedi ivo, “Kakiseni; Ieisu gunabeida itovoi vaituqana,” we divona ge idavetumaqaneni. \s1 Ieisu Ilausimatala Kanatovemulivo Kadikailuqa Waidie \p \v 12 Mulineye, tutuyanina vanuqa bwaigina Ielusalema ikiaweni inaqonaqo, Ieisu ilausimatala kanatovemulivo kadikailuqa waidie. We ge kadisala inayagovi paina kanakisa sulina. \v 13 We tutuyanina iyagovi ivila inaqo kanatovemulivo tupwaidiavo ivonedi, we divona ge idavetumaqaneni. \s1 Ieisu Ilausimatala Kanatovemulivo 11 Waidie \p \v 14 Mulineye Ieisu ilausimatala kanatovemulivo 11 waidie ditutuya kani waineye. We iyaqaidi ivo, “Nuami tabodadi ge idakawabwegabwegadi wete ge kwadavetumaqanegu. Oge gunabei ikisegu gutovoi vaituqana mulineye we ivemataluanimi, uvale divona ge kwadavetumaqanedi?” \p \v 15 Ivonedi ivo, “Kwasauyemi kwanaqo vanuqa tamoqana tamoqana pwayapwaya matatabuna waidie Valea Giamaina kwalauguguyeni tomoꞌotoqa puepuedi waidie. \v 16 Aitoi gumanina inavetumaqanegu we inababitaiso, gumanina ketoyavu inababaneni. We aitoi ge inavetumaqanegu kaimatavuloqa inababaneni nakapoina paipaina. \v 17 We kagutovetumaqanavo kiakiaya veluvelulunidi inavalabubunidi. Kaguwavaqaeqa vaitabu kapoidi tomoꞌotoqa naqedie inakwavinedi inasauyedi, we bonana sulidi sulidi ge idayagovidi we beqa inavesipupu. \v 18 Gumanidiavo baisoa kapoidi dimadieqa inakavikavinidi, we siwaya inayemu ge inakavekapoidi. Wete dimadi toviqa waidie inayatodi inakavegiagiamaidi.” \s1 Yaubada Ieisu Imaseagai Ilagaveni Abame \p \v 19 We mulineye Tomwaya Ieisu iesipupu waidie ikakava, we Yaubada imaseagai ilagaveni abame, ivemiabuia Yaubada kataqineye vikai vekimakimatanina waineye. \v 20 We kanatovemulivo inaqo vikai puena waidie Valea Giamaina ilalauguguyeni, we Tomwaya ikaivaisedi dilauguguya igiaveluveluluni paina naveluluna beqa kabanuavilele ivalabubunidi tomoꞌotoqa ikisedi.