\id MAT \h Matiu \toc3 Mat \toc2 Matiu \toc1 Malongolongona Kubaana mine Iesu Matiu ei niage \mt1 Matiu \mt2 Malongolongona Kubaana mine Iesu Matiu ei niage \c 1 \s1 Aisaisa ne sou a abune tubutubune Iesu Krais \r (Luk 3:23-38) \p \v 1 Ieli ei e sou a abune tubutubune Iesu Krais.\f + \fr 1:1 \ft Malibuuna mine Krais i maido, a bibi Salemo ei vileale ni mamauli e sou a vanunua ma tavivine minei.\f* Iesu ei mina abuna mine Devit me Devit ei a abuna mine Abraham. \p \v 2 Abraham ei e tamane Aisak. Me Aisak ei e tamane Iekop. Me Iekop ei e tamane Iuda pilu e sou e tatasina. \v 3 Iuda ei e tamane Peres pilu e Sera. Tinane sulu e Tamar. Peres ei e tamane Hesron, me Hesron ei e tamane Ram. \v 4 Me Ram ei e tamane Aminadap, Aminadap ei e tamane Nason, Nason ei e tamane Salmon. \v 5 Salmon ei e tamane Boas. Me tinane Boas ei e Rahap. Me Boas ei e tamane Obet. Me tinane Obet ei e Rut. Me Obet ei e tamane Iesi. \v 6 Iesi ei tamana Mapana e Devit. \p Me Devit ei e tamane Solomon. Me tinane Solomon, lisa ei e susune Uria. \v 7 Me Solomon ei e tamane Rehoboam, me Rehoboam ei e tamane Abiia, Abiia ei e tamane Asa. \v 8 Me Asa ei e tamane Iehosapat, me Iehosapat ei e tamane Iehoram, Iehoram ei e tamane Usia. \v 9 Usia ei e tamane Iotam, me Iotam ei e tamane Ahas, Ahas ei e tamane Hesekia. \v 10 Hesekia ei e tamane Manase, Manase ei e tamane Emon, me Emon ei e tamane Iosaia. \v 11 Me Iosaia ei e tamane Iehoiakin pilu e sou e tatasina. Na ilala do sou e Babilon sou peltaselele sou e Israel usino ne Babilon. \p \v 12 Tauluna sou asu usino ne Babilon, Iehoiakin ei e tamane Sealtiel, me Sealtiel ei e tamane Serubabel. \v 13 Me Serubabel ei e tamane Abiut, me Abiut ei e tamane Eliakim, me Eliakim ei e tamane Asor. \v 14 Me Asor ei e tamane Sadok, me Sadok ei e tamane Akim. Me Akim ei e tamane Eliut. \v 15 Me Eliut ei e tamane Eleasar, me Eleasar ei e tamane Matan, me Matan ei e tamane Iekop. \v 16 Me Iekop ei e tamane Iosep, me Iosep ei e suane Maria. Me Maria ei maalepose e Iesu, sou vate ei e Krais. \p \v 17 Maido me sou a abuna mine Abraham i asu pea ne Devit, ei a abuna savulu tasa timana iva. Me sou a abuna mine Devit i asu pea na ilala sou asu sou ugu ne Babilon, ei a abuna savulu tasa timana iva. Me soke na ilala sou peltaselele e sou e Israel usino ne Babilon pea na ilala Krais ei sibitala, sou vuso tamai odo abuna i savulu tasa timana iva. \s1 Maria ei maalepose Iesu Krais \r (Luk 2:1-7) \p \v 18 A mapamulina mine Iesu Krais ei alaposa, ei maido. Tinane ei e Maria, sou mavuniosi ei ni tavui e Iosep. Moni na ilala sulu saboa su ngolo pilu, sou ite Maria ei saaavu. Maolona Nunu moni ei toe Maria saaavu. \v 19 Suane ei e Iosep, ei a bilesina bibi. Maido me ei ma kale ete ni mamaele Maria na matane sou a vanunua ma tavivine. Maido me ei kale ni iavetase kekeke moni ei. \p \v 20 Iosep ei saboa damutaletale a golu iedo, me na tinada bineanea tasa mine Bibi Taula ei palea le ei. Ma bineanea ei vei maido, “Iosep, oo a bibi na abuna mine Devit, oo ma laelae lou a gualene Maria ei ne susumu. A bibaini ino na tiane ei odo, a Maolona Nunu ei bilii e ei. \v 21 Ei ni maalepose a bibaini, me oo no vate a aisana e Iesu,\f + \fr 1:21 \ft Malibuuna mine Iesu i maido, Salemo ei gualeliu e sou a vanunua ma tavivine. Na inade mine Hibru Iesu ei e Iosua.\f* vuna maido, ei ni gualeliu e sou a vanunua ma tavivine minei maino na sinusu mine sou.” \p \v 22 Golugolu vuso ieli palea mina toeseselena inade tasa Bibi Taula ei goli na asena profet. Ei vei maido, \v 23 “Oite. Tavine tasa ei saboa ngolo pilu a bibi tasa, ei ni saaavu mei ni maalepose a bibaini tasa. Me ne sou maaise e ei e Emanuel.”\f + \fr 1:23 \ft Aisaia 7:14\f* Masovana aisa do ei maido, Salemo ei eili pilu e eitou.\f + \fr 1:23 \ft Aisaia 8:8,10\f* \p \v 24 Ilala Iosep ei ilisi a ngunolo, io ei guale a susuna tomane a bineanea mine Bibi Taula ei vei le ei. \v 25 Moni ei ma ngolo pilu oto e ei, i asu pea na ilala Maria ei maalepose a bibaini. Me ei vate a aisana e Iesu. \c 2 \s1 Sou a vanua na muadana sou masala sou sibitala ne sou ite Iesu \p \v 1 Na ilala Herot ei ino a mapana, Maria ei maalepose Iesu ne Betlehem na avena ne Iudia. Me mulimuli vanua na muadana sanii maino na avena oaso i tala i sou asu usinani ne Ierusalem me sou tagu maido, \v 2 “Bibaini alaba ei a mapana mine sou e Iuda, ei ino iva? Amiteu ite a mataidoido minei na avena oaso i tala i, me amiteu asu usinani ve namiteu kaka ane ei.” \p \v 3 Mapana e Herot pilu a vanunua ma tavivine vuso ne Ierusalem sou longe a inade iedo me sou damutatala papai. \v 4 Io Herot ei toleale sou vuso a munugana prist pilu e sou a vanua na muadana binea mine Israel. Sou viepilu me ei tagi e sou maido, “Krais ei ni alaposa ne sei aubu?” \v 5 Me sou adeliu maido, “Ei ni alaposa ne Betlehem ne Iudia. A profet ei niagesi a inade maido, \q1 \v 6 ‘Oo Betlehem, a magamaga mine Iuda, \q2 oo ma mamulimuli lou ana aubu vuso ne Iuda. \q1 Vuna maido, bibi tasa minio ei ni palea a munugana bibi \q2 mina itealalene sou a abuna minau, e Israel.’\f + \fr 2:6 \ft Maika 5:2\f*” \p \v 7 Herot ei longe a inade do mei tole oovi moni a vanua na muadana. Sou asu maino me ei tagi kube sou, sei ilala a mataidoido do ei palea. \v 8 Me ei peltase sou usino ne Betlehem mei vei, “Amutou asu mu pipigo sagali a punogena bibaini iedo. Na ilala amutou itesi ei, io mu maliu a inade usinani, me eau tamai na asu na kaka ane ei.” \p \v 9 Sou longesi a inade mina mapana, io sou asu. Me sou ite lei a mataidoido iedo lisa sou ite na avena oaso i tala i. A mataidoido do ei muga pala ane sou asu muina oata na luma bibaini ino i. \v 10 Ilala sou ite a mataidoido, lilone sou i mongemonge mamau sele. \fig Ilala sou ite a mataidoido, lilone sou i mongemonge mamau sele (Mat 2:9-10)|alt="When they saw the star, their heart was so happy (Mat 2:9-10)" src="CN01629B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="2:9-10" \fig* \p \v 11 A vanua na muadana sou gali ulilo na luma, me sou ite a mongomongo baini pilu e tinana e Maria. Me sou totopatulu me sou lagu motudu utano na magamaga me sou kaka ana mongomongo baini. Me sou pee a palakulu mine sou, me sou bilii e ei a gol ma nanu manginana doana ma mira.\f + \fr 2:11 \ft Ei a bulu tasa sou saveivei a aitolana bibi mate ni ma manggegelu oto.\f* \v 12 Me na tinada Salemo ei vei le sou maido, ne sou ma veteliu liu lou usino ne Herot. Maido me sou ogomuli a vea tasa sea me sou veteliu usino na aubu mine sou. \s1 Iosep pilu e Maria me natuna sou asu usino ne Isip \p \v 13 Sou a vanua na muadana sou veteliuosi, a bineanea mine Bibi Taula ei palea le Iosep na tinada. Ei vei maido, “Oo ilisi mo guale bibaini pilu e tinana, ne mu oava usino ne Isip. Mu muine amutou ne Isip mapigogoi a ilala eau na vei lei le oo, vuna Herot ei kale ni poge a bibaini ni valipute.” \v 14 Io Iosep ei ilisi mei guale a bibaini pilu e tinana na lodo do, mei maasi e sulu usino ne Isip. \v 15 Me Iosep ei muina ne Isip mapigogoi Herot ei mate. Golu iedo ei palea mina toeseselena inade tasa Bibi Taula ei adesi na asena profet. Ei vei maido, “Natugu bibi ei ino ne Isip, eau toleale ei usinani.”\f + \fr 2:15 \ft Hosea 11:1\f* \s1 Mapana e Herot ei valipute selebanini makuba \p \v 16 Ilala Herot ei muada i maido, sou a vanua na muadana sou auala ane ei, io lilone ei tivula sele. Me ei peltase a vanua sanii usino ne Betlehem ma aubu vuso agavi na aubu buo do, me sou valipute selebanini vuso sou a bibi avalane sou i lua me matano. Herot ei tagi kubesi e sou a vanua na muadana ne sei ilala ivu a mataidoido do ei paleasi, vuna ei isa a damutatalana mina valiputene selebanini tinatinane sou i maalepose sou na ilala ie. \v 17 Golugolu sou ieli i toesesele a inade tasa Salemo ei adesi na asena profet e Ieremaia. Ei vei maido, \q1 \v 18 “Tinangi buo ma inala mina dinodo i palea ne Rama. \q2 Resel ei tangi dododo e natatuna sou mamatesi. \q1 Me ei ma kale ete sou a vanunua ma tavivine ne sou maalilime ei, \q2 vuna natatuna vuso sou ino boasi.”\f + \fr 2:18 \ft Ieremaia 31:15 \f* \s1 Iosep pilu e susuna me natune sulu sou veteliu \p \v 19 Ilala Herot ei matesi, io ne Isip a bineanea mine Bibi Taula ei palea le Iosep na tinada. \v 20 Ei vei le Iosep maido, “Oo ilisi mo guale natumu pilu e tinana, mu veteliu usino ne Israel. Vanunua sou kale ne sou valipute a bibaini, sou matesi.” \p \v 21 Io Iosep ei ilisi mei guale natuna pilu e tinana, me sou veteliu usino ne Israel. \v 22 Moni e Iosep ei longe a inade maido, Akelaus ei puisobe a muine tamana e Herot mei ugu a mapana mine Iudia. Maido me Iosep ei lae a inasu usino na avena do. Moni e Salemo ei bilii e ei a inade na tinada, me Iosep ei asu usino na avena ne Galili. \v 23 Me ei malu na aubu tasa sou vate e Nasaret. Me na inigogona ieli ei toesesele a inade mine sou a profet, “Ne sou vate ei a bibi mine Nasaret.”\f + \fr 2:23 \ft Aisaia 11:1 Na inade Hibru, malibuuna inade mine Nasaret ei a lalana obu.\f* \c 3 \s1 Ioanes a bibi na maavuvutuna ei veipale a inade \r (Mak 1:1-8; Luk 3:1-18; Ioa 1:19-28) \p \v 1 Na ilala do Ioanes, a bibi na maavuvutuna, ei sibitala. Ei ino na avena a vanua boa ne Iudia, mei malongo ane sou a vanunua ma tavivine. \v 2 Ei vei maido, “Amutou sauvule a lilone amutou. Niitealalena mine Salemo ei maino agaviosi.” \v 3 Ioanes ei a bibi Salemo ei adesi e ei na asena profet e Aisaia. Ei vei maido, \q1 “Na avena a vanua boa, a bibi tasa ei tola maido, \q2 ‘Masusulu a vea mine Bibi Taula. Toebilelesi a veavea vuso minei.’”\f + \fr 3:3 \ft Aisaia 40:3 \f*\fig Amutou sauvule a lilone amutou, a niitealalena mina langi ei agaviosi (Mat 3:2)|alt="Repent! For the kingdom of heaven has come near." src="WA03809b.tif" size="col" copy="Graham Wade © United Bible Societies, 1989, Nairobi, Kenya." ref="3:2" \fig* \p \v 4 Ioanes ei kai a kinainai sou goli a aivuna kamel, mei pale a loaloa na aina. Me ei aniani a keadodoo pilu a madu na tibulu. \v 5 Na ilala do sou e Ierusalem me sou vuso ne Iudia me sou vuso a vanunua sou ugu agavi na nanu e Iordan, sou asu usino ne Ioanes. \v 6 Me sou veipale a sinusu mine sou, me Ioanes ei maavuvuti e sou na nanu e Iordan. \p \v 7 Ioanes ei ite papaina mine sou e Parisi me Sadusi sou asu usinani ne sou guale a maavuvutuna, me ei vei le sou maido, “Amutou a natatuna aliusu pagu. Sei vei le amutou namutou oava me mu asuleletase a ilala pagu i kale ni sibitala ne amutou ie? \v 8 Mane amutou sauvule ivu a lilone amutou, io a inigogone amutou ni maite i maido, amutou sauvulesi a lilone amutou. \v 9 Amutou ma damutaletale lei maido, ‘Abraham ei e tubune tamane amiteu, maido me Salemo ei ni ma toegegeli ete amiteu.’ Eau vei le amutou, Salemo ei mapigogoi ni goli a vatuvatu sou ieli ni palea abune tubutubune natatune Abraham. \v 10 Uaba inosi na vuna obu, ma obuobu vuso sou ma vua kubakuba oto, ede ne sou tale me sou pitase sou usino na oavi. \p \v 11 “Eau maavuvutivuti e amutou a nanu tomane a matailala mine amutou mu sauvulesi a lilone amutou. Moni a bibi ei ni divi mulimuli ne eau, sagagaline ei ei muge a sagagalina minau. Eau ma mapigogoi ete na oudi a ubupolo minei. Ei ni maavuvuti e amutou a Maolona Nunu ma oavi. \v 12 Ei asu usinani tomane a bibi ei lapitole a gona pakulina na limane ei mina taulelena noanoa vuso ino na vit. Me ei ni laipili a vit na luma na vit minei. Moni a noa ei ni tuni na oavi ei ma matemate oto.” \s1 Ioanes ei maavuvuti e Iesu \r (Mak 1:9-11; Luk 3:21-22) \p \v 13 Na ilala do Iesu ei ilisitase Galili mei asu usino na nanu e Iordan. Ei asu usino ne Ioanes ni guale a maavuvutuna na limane Ioanes. \v 14 Moni Ioanes ei ma kale ete mei vei, “Kubaana eau na guale a maavuvutuna maino minio. Moni vuna matina oo asuale eau?” \p \v 15 Moni e Iesu ei adeliu maido, “Muinasi, seidei oo no goli tomane eau vei. Na inigogona li neitou toesesele a golugolu Salemo ei kale neitou goli.” Maido me Ioanes ei longemuli e Iesu. \p \v 16 Iesu ei gualesi a maavuvutuna, ma tabaa oto ei tululanga uata. Ma langi ei peo, me ei ite a Nunu mine Salemo i sivo utano mei ugu muata ne ei tomane a manu a kuau. \v 17 Me na langi a tinola tasa ei ade maido, “Ielili e Natugu, eau kale sele ei. Lilogu i mongemonge sele e ei.” \fig Iesu ei gualesi a maavuvutuna (Mat 3:16)|alt="Jesus was baptized" src="GW-068A.tif" size="col" copy="Graham Wade © United Bible Societies, 1989, Nairobi, Kenya." ref="3:17" \fig* \c 4 \s1 Satan ei tove e Iesu \r (Mak 1:12-13; Luk 4:1-13) \p \v 1 Na ilala do a Maolona Nunu ei maasi e Iesu usino na avena vanua boa, ne Satan ni tove ei. \v 2 Me Iesu vavae e ei a inani mapigogoi a malada savulu iva na oaso me na lodo. Me mulimuli ei vitolo. \v 3 Ma bibi na tinovo ei asu maino mei sibitala le Iesu mei vei lei maido, “Mane patotona oo Natune Salemo, de oo vei ana vatu ieli ni sauvule mei ni palea a ulalu.” \p \v 4 Moni e Iesu ei maliu a inade maido, “Laulau mine Salemo ei isa a inade maido, ‘Vanunua ma tavivine sou ma mapigogoi ete ne sou mauli a gona inani moni, boa. Moni ne sou mauli a inadenade vuso maino na asene Salemo.’\f + \fr 4:4 \ft Binea 8:3\f*” \p \v 5 Me Satan ei guale e Iesu usino na maolona aubu buo e Ierusalem mei tau ei oata oto na luma mine Salemo. \v 6 Me Satan ei vei lei maido, “Mane patotona oo Natune Salemo, de oo seu utano. Laulau mine Salemo ei isa a inade maido, \q1 ‘Ei ni vei le sou a bineanea minei ne sou ulage e oo. \q2 Me ne sou lapitole oo a limane sou, \q1 dae a vatu tasa ni ubi a ubumu.’\f + \fr 4:6 \ft Laulau na Inala 91:11-12 \f*” \p \v 7 Moni e Iesu ei vei lei, “Laulau mine Salemo i vei lou maido, ‘Oo ma tovetove lei e Salemo, Bibi Taula minio.’\f + \fr 4:7 \ft Binea 6:16\f*” \p \v 8 Satan ei guale lei e Iesu usino na loena tasa oata oto sele. Mei maite ei a aveavena vuso na magamaga ieli pilu a golugolu doana mine sou. \v 9 Me ei vei le Iesu maido, “Mane oo totopatuliale eau me oo kaka agu, io eau na bilii e oo a golugolu vuso ie.” \p \v 10 Me Iesu ei vei lei, “Satan, oo avulo. Laulau mine Salemo i vei, ‘Oo no matano moni ne Salemo, Bibi Taula minio, me oo no kaka ane ei tasa moni.’\f + \fr 4:10 \ft Binea 6:13 \f*” \p \v 11 Maido me Satan i asutase ei, me sou a bineanea mine Salemo sou buloi e Iesu. \s1 Iesu ei soke a pipigona ne Galili \r (Mak 1:14-15; Luk 4:14-15) \p \v 12 Ilala Iesu ei longe a inade maido, sou tauosi e Ioanes na luma na tunuui, io ei asu usino na avena mine Galili. \v 13 Mulimuli ei asutase Nasaret mei asu ugu ne Kapenaum. Kapenaum ei ino na lili na pou na nanu e Galili, na avena mine Sebulun me Naptali. \v 14 Na inigogona li Iesu ei toesesele a inade tasa Salemo ei adesi i na asena profet e Aisaia maido, \q1 \v 15 “A vanunua ma tavivine mine Sebulun me Naptali, \q2 ei a magamaga ino agavuale a vea buobuo usino na dasi ma avena maino na nanu e Iordan, \q1 ei a magamaga mina avena ne Galili, \q2 avena do a vanunua ma tavivine makuba mina aveavena sea tamai sou ino i. \q1 \v 16 Sou a vanunua ma tavivine do sou ugu na tunuui buo, sou itesi a muada taula. \q2 Sou a vanunua ma tavivine sou ugu na magamaga tunuui na minate do, \q1 a muada ei sibitalasi ne sou.”\f + \fr 4:16 \ft Aisaia 9:1-2\f* \s1 Iesu ei toleale a bibi iva me sou ogomuli e ei \r (Mak 1:16-20; Luk 5:1-11) \p \v 17 Na ilala do Iesu ei soke a malongona inade usino ne sou a vanunua ma tavivine. Ei vei maido, “Amutou sauvule a lilone amutou, vuna niitealalena mine Salemo ei agaviosi.” \p \v 18 Na ilala Iesu ei asuasu na lili na nanu e Galili, ei ite tametasi lua, Saimon, sou tole e Pita, me tasina e Andru. Su langelange a vuo na pou na nanu. Pipigona ne sulu ei a nilangena vuo. \v 19 De Iesu ei vei le sulu maido, “Amulu vele mu ogomuli e eau, me eau na matetengi e amulu a inigogona gualena vanunua ma tavivine.” \v 20 Ma tabaa oto sulu ilisitase a vuo me su ogomuli e ei. \p \v 21 Iesu ei asu sapa lou, mei ite tametasi lua lou, e Iemus, natune Sebedi pilu e tasina e Ioanes. Su ino na bot pilu e tamane sulu, e Sebedi me sou toekubekube a vuo mine sou i maututu. De Iesu ei toleale sulu. \v 22 Ma tabaa oto sulu ilisitase a bot me su asutase tamane sulu, me sulu ogomuli e Iesu. \s1 Iesu ei malongo a inade mei toekube a vanunua ma tavivine papaina \r (Luk 6:17-19) \p \v 23 Iesu ei asu gaga usino na aububu vuso na avena ne Galili. Ei gali ulilo na lumaluma na kinaka mine sou e Iuda mei matetengi e sou. Ei malongo a malongolongona kubaana mina niitealalena mine Salemo, mei toekube sou so isa a matamatana sinobe. \v 24 Sou mapamuli e ei na aububu vuso na avena buo ne Siria. Maido me sou a vanunua ma tavivine sou maasi sou a vanua matamatana sinobe i toegegeli e sou me sou tabule a davutina pagu, me sou a vanua sou isa a nunu pagu, me sou a vanua sou isa a matana sinobe ei goli e sou so bosa ma vovone sou i palili mamau, me sou a vanua tuane sou i mate vuso. Me Iesu ei toekube sou me sou kubaana lou. \v 25 Ma abuna vanunua ma tavivine makuba ne Galili, me ne Dekapolis, me ne Ierusalem me Iudia, me na magamaga maino na nanu e Iordan, sou ogomulimuli ei. \c 5 \s1 Iesu ei malongo oata na loena \p \v 1 Iesu ite sou a abuna vanunua ma tavivine buo sou asu maino, me ei asu uata na loena. Ei ugu me sou a disaipel minei sou asuale ei. \s1 Iesu ei ade ane sou a abuna vanunua ma tavivine ne sou mongemonge \r (Luk 6:20-23) \p \v 2 Me Iesu ei matetengi e sou a disaipel minei maido, \q1 \v 3 “Sou a vanunua ma tavivine sou muada, sou kapelabe sele na matane Salemo, ne sou mongemonge, \q2 vuna niitealalena mina langi ei mine sou. \q1 \v 4 Sou a vanunua ma tavivine sou tangitangi, ne sou mongemonge, \q2 vuna Salemo ni toekube a lilone sou. \q1 \v 5 Sou a vanunua ma tavivine sou ma toebuebue ete sou oto, ne sou mongemonge, \q2 vuna Salemo ni bilii e sou a magamaga vuso. \q1 \v 6 Sou a vanunua ma tavivine sou vitolo sele a ogomulina inigogona bilesi, ne sou mongemonge, \q2 vuna Salemo ni maaani e sou me sou masu sele. \q1 \v 7 Sou a vanunua ma tavivine sou dodode sou sanii, ne sou mongemonge, \q2 vuna Salemo ni dode sou tamai. \q1 \v 8 Sou a vanunua ma tavivine lilone sou i maolo, ne sou mongemonge, \q2 vuna ne sou ite e Salemo. \q1 \v 9 Sou a vanunua ma tavivine sou valimatemate a inigogona sinoana ma maubina, ne sou mongemonge, \q2 vuna ne sou vate e sou e natatune Salemo. \p \v 10 “Sou a vanunua ma tavivine sou ogomuli a inigogona bilesi, ma vuna moni ieli sou guale a mavaana mine sou maino, ne sou mongemonge, vuna niitealalena mina langi ei mine sou. \p \v 11 “Mane sou ite amutou a abuna minau, me sou lobe amutou me sou toegegeli amutou me sou ubi amutou a matamatana aualana inade, ede ei kubaana sele ane amutou. \v 12 Amutou mu lilokuba me mu mongemonge sele, vuna maido, mapa taula ei magitali e amutou na langi. Vanunua sou goliosi a matamatana inigogona pagu usino ne sou a profet sou muga pala ane amutou. \fig Iesu ei asu uata na loena. Me ei matetengi e sou a disaipel minei (Mat 5:1-12)|alt="Jesus went up on a mountain. And he taught his disciples." src="CN01700B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="5:1-12" \fig* \s1 Amutou tomane a masi ma muada \r (Mak 9:50; Luk 14:34-35) \p \v 13 “Amutou tomane a masi mina magamaga ie. Moni mane a masi a mamisina i buale, neitou toematina ma masi ni palea doana lou? Matana masi maido ei a pipigona ana boasi, ma vanunua sou taulele moni me sou soetole a ubune sou. \p \v 14 “Amutou tomane a muada mina magamaga ieli. Aubu tasa oata na loena, ei ma mapigogoi ete ni ovu. \v 15 Me tamai, vanunua sou masoe a lada me sou ma tau ete matano na taogo tasa. Sou tau oata na poso, me ei ni bilii a muada na vanunua vuso na luma. \v 16 Maido ma muada mine amutou ni silidavei a matane sou a vanunua ma tavivine, ne sou ite a inigogona doana amutou goli, me ne sou masalalai a aisane Tamane amutou ei ino oata na langi. \fig Amutou a muada na magamaga vuso (Mat 5:14)|alt="You are the light of the world. Let your light so shine before men." src="LB00148B.TIF" size="col" copy="Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="5:14" \fig* \s1 Inade na binea mine Salemo \p \v 17 “Amutou ma damudamu lou eau asu usinani mina taulelena inade mina binea ma inade mine sou a profet. Eau ma asu oto usinani mina taulelena, eau asu usinani mina toeseselena. \v 18 Eau ade patotona ane amutou, pea na ilala langi ma magamaga ni pulu, a malevina banini mina niagona me sou a matailala banini sou niage na binea, sou vuso do ne sou muina. Binea ni muina maido moni mapigogoi a golugolu vuso i paleasi. \v 19 Maido me mane sei bibi ei ite a malevina binea tasa tomane a golu sabubu, me ei matetengi e sou a vanunua tamai maido, a aisana bibi iedo ni alabaini sele na niitealalena mina langi. Moni mane sei bibi ei ogomuli a binea mei matetengi e sou a vanunua ma tavivine simaido, ei ni isa a aisa buo na niitealalena mina langi. \v 20 Eau vei le amutou, mane a inigogona bilesi mine amutou ei ma vululusi ete a inigogona bilesi mine sou a vanua na muadana binea pilu e sou e Parisi, amutou ma mapigogoi ete ne mu gali ulilo na niitealalena mina langi. \s1 Amutou ma sinoanoa lou ane sou a vanunua ma tavivine \r (Luk 12:57-59) \p \v 21 “Amutou longesi a inade li sou e tubutubune amutou sou guale, ‘Amutou ma valiputepute lei a vanunua ma tavivine. Me mane a bibi tasa i valipute a bibi tasa, ei ni magili na vavasana.’\f + \fr 5:21 \ft Gualeliuna 20:13; Binea 5:17 \f* \v 22 Moni eau vei le amutou maido, sei bibi ei sinoa ane tamaina, ei ni magili na vavasana. Ma bibi ei lobe gegeli e tamaina, ei ni magili na vanua na avelulusena inade. Me sei bibi ei vei ana bibi tasa maido, ‘Oo vauta,’ ei ni asu usino na oavi mina aubu na davutina. \p \v 23 “Maido me mane oo maasi a niabi minio usino na poso na niabi mine Salemo, me oo damutale tamaimu ei isa a sinoana usino ne oo, \v 24 io oo no tautase a niabi minio masae na poso na niabi me no asu pala mo toebilelesi a inade pilu e tamaimu. Toebilelesiosi, io o no asu bilii a niabi minio usino ne Salemo. \p \v 25 “Mane a bibi tasa ei kale ni vavasa ane oo, me amulu saboa mu asuasu na vea usino na muina vavasana, oo no toeasi a toebilelesina inade pilu e ei. Dae a bibi iedo ni tau e oo na limana vanua na avelulusena inade, me ne sou tau e oo na limane sou a papai, me sou a papai ne sou tau e oo na luma na tunuui. \v 26 Eau vei patotona ane oo, oo no ugu na luma na tunuui mapigogoi oo oli a vatu vuso sou vilealesi minio. \s1 Iesu ei ade a inigogona sualolona \p \v 27 “Amutou longesi lisa sou vei maido, ‘Amutou ma goligoli lei a inigogona sualolona.’\f + \fr 5:27 \ft Gualeliuna 20:14; Binea 5:18\f* \v 28 Moni eau vei le amutou maido, mane sei bibi ei ite a tavine tasa mei isuale ei, a bibi iodo ei goliosi a inigogona sualolona na lilone ei. \v 29 Mane a matamu e gata ei lapuale oo no goli a sinusu, oo no osetase ei mo pitase. Ei puiale avena vovomu tasa ni buale, dae ne sou lange a vovomu vuso usino na aubu na davutina. \v 30 Mane a limamu e gata ei goli e oo bosa a sinusu, oo no valiutitase mo pitase. Ei puiale avena vovomu tasa ni buale, dae ne sou lange a vovomu vuso usino na aubu na davutina. \s1 Iesu ei ade a bibi i taulele e susuna \r (Mak 10:11-12; Luk 16:18) \p \v 31 “Lisa sou vei maido, ‘Mane a bibi tasa ei taulele e susuna, ei ni bilii e ei a laulau tasa mina taulelena taulaina.’\f + \fr 5:31 \ft Binea 24:13\f* \v 32 Moni eau vei le amutou, mane a bibi ei taulele e susuna na ilala tavine ei ma goli ete a inigogona sualolona, a bibi edo ei toe a tavine goli a inigogona sualolona. Me a bibi ei tavui a tavine tasa, lisa suana taulele ei, ei tamai goli a inigogona sualolona. \s1 Amutou ma ade ivuvu lou uata \p \v 33 “Amutou longesi a inade tasa lou sou e tubutubune amutou sou guale, ei maido, ‘Oo ma aualala lou na ilala oo vei ivu uata. Oo no toesesele a inademu ivu uata na matane Bibi Taula.’\f + \fr 5:33 \ft Pipigona mina Prist 19:12; Savuluna 30:2; Binea 23:21 \f* \v 34 Moni eau vei le amutou, amutou ma goligoli lei a inade ivu uata. Umana sele. Amutou ma ade ivu lou uata na langi, vuna langi ei a niuguguna mapana mine Salemo. \v 35 Me amutou ma ade ivu lou uata a magamaga, vuna magamaga ei a muine Salemo ei tau a ubuna muata ne ei. Me amutou ma ade ivu lou uata e Ierusalem, vuna Ierusalem ei a aubu buobuo mina Munugana Mapana. \v 36 Me oo ma vei ivuvu lou a letemu mina toesagalina inade, vuna oo ma mapigogoi ete no goli a aivumu tasa mina letemu ni palea keakea ue paululu. \v 37 Amutou namutou vei moni ‘E’ ue ‘Boa.’ Ei mapigogoi. Inade sou adesui iodo, ede maino ne Satan. \s1 Amutou ma vosa adoado lou \r (Luk 6:29-30) \p \v 38 “Amutou longesi lisa sou vei maido, ‘Mane sei bibi ei toegegeli a matana bibi tasa, namutou toegegeli a matane ei. Mane sei bibi ei valilote a livona bibi tasa, namutou valilote a livone ei tamai.’\f + \fr 5:38 \ft Gualeliuna 21:24; Pipigona mina Prist 24:20; Binea 19:21\f* \v 39 Moni eau vei le amutou maido, amutou ma vosa adoado lou ana bibi ei toegegeli e amutou. Mane a bibi tasa ei sapegalegale a galemu e gata, oo no sauvule a galemu meli tamai usino ne ei. \v 40 Mane a bibi tasa ei kale ni vavasa ane oo mei guale a tavamu, oo no bilii e ei a kinainai usalasala minio tamai. \v 41 Mane a bibi tasa ei sagali ve oo no tabule a golugolu minei mapigogoi a bulagona kilomita tasa, oo no tabule a golugolu usino mapigogoi a bulagona kilomita lua. \v 42 Mane a bibi tasa ei tagi e oo no bilii e ei a golu tasa, oo no bilii e ei. Mane a bibi ei kale ni gau a golu tasa minio, oo no ma lametasetase lei e ei. \s1 Iesu ei ade a inigogona mina kinalene sou a butu \r (Luk 6:27-28, 32-36) \p \v 43 “Amutou longesi lisa sou vei maido, ‘Oo no kale sele sou tamtamaimu, me oo no lilogegelu ane sou a butu minio.’\f + \fr 5:43 \ft Pipigona mina Prist 19:18\f* \v 44 Moni eau vei le amutou maido, namutou kale sou a butu mine amutou, me namutou kake Salemo ni dode sou a vanua sou goli a inigogona pagu usino ne amutou. \v 45 Maidolo me ne amutou muine amutou e natatune Tamane amutou ei ino oata na langi. Ei toe a oaso minei ni silidavei na vanua sou pagu me sou a vanua doanana tamai. Me ei goli a adavu i pu utano ne sou a bilesina vanua ma vanua sou ma bilesi oto tamai. \v 46 Mane amutou kale moni a vanua sou kale amutou, ne amutou guale sei mapa? Sou a vanua na gualena takis, sou tamai sou goli a matana inigogona simaido. \v 47 Mane amutou vate oaso doana moni usino ne tamtamaine amutou, ne amutou vululusi a vanua sanii ne sei golu? Sou a vanua masala tamai sou goli simaido. \v 48 Ne amutou muina a bilesina vanunua ma tavivine ivu, tomane Tamane amutou ei ino oata na langi mei bilesi sele. \c 6 \s1 Iesu ei ade a inigogona mina buloine sou sanii sea \p \v 1 “Tilale amutou. Amutou ma goligoli lei a inigogona kubaana mine amutou na matane sou a vanunua ma tavivine, ne sou ite. Mane amutou goli maido, amutou ma mapigogoi ete ne amutou guale a mapa maino ne Tamane amutou na langi. \p \v 2 “Mane oo kale no bilii a golu tasa usino ne sou a kapelabena vanua, oo no ma pusi ete a tuai muga pala ane oo tomane sou a vanua na ade iototona sou goli lilo na luma na kinaka mine amutou me na vea tamai. Sou a vanua do sou kale ne sou auala ane sou a vanunua ma tavivine, ne sou a vanunua ma tavivine sou damu sou a doanana vanua me sou beilange a aisa ne sou. Eau ade patotona sele ane amutou, sou a vanunua ieli sou gualesi a mapane sou. \v 3 Mane oo kale no buloi e sou a kapelabena vanua, a limamu e meli ei ni ma muada oto a golu a limamu e gata ei goli. \v 4 Maido ma pipigona dinodo oo goli ni muina ovu. Me Tamamu ei muada a golugolu i ovu, ei ni maliu a mapa usino ne oo. \s1 Iesu ei ade a inigogona kinaka \r (Luk 11:2-4) \p \v 5 “Ilala amutou kaka, amutou ma goligoli lei tomane aualana vanua sou goligoli. Sou kale mamai sele ne sou magili me sou kaka lilo na luma na kinaka mine sou me na apulotoloto na vea buobuo, ve ne sou a vanunua ne sou ite sou. Eau vei ivu ane amutou, sou gualesi a mapane sou. \v 6 Moni na ilala oo kale no kaka, oo no gali ulilo na vilo minio mo kapi a tema mo kaka ane Tamamu ei ino na avena i ovu. Me Tamamu ei iteite a golu i ovu, ei ni maliu a mapa ane oo. \v 7 Na ilala amutou kaka, umana namutou goli a matamatana inade sabubu makuba tomane a vanua masala sou kaka. Sou damu ve mane sou goli a matamatana inade makuba, Salemo ni longe sou. \v 8 Amutou ma ogomulimuli lei a inigogona mine sou. Ilala amutou saboa mu tagi e Tamane amutou a golu tasa, ei muadasi a golugolu vuso amutou boto i. \p \v 9 “Maidolo me namutou kaka maido, \q1 ‘Tamane amiteu, oo tubu na langi, aisamu ei ni muina maolo. \q1 \v 10 Niitealalena minio ni sibitala usinani. Toesagali e amiteu namiteu ogomuli a masagana minio \q2 na magamaga tomane sou ogomuli na langi. \q1 \v 11 Oo no bilii e amiteu a gona inani mapigogoi a malada seidei ie. \q1 \v 12 Me oo no lilotase a sinusu mine amiteu, \q2 tomane amiteu lilotase a sinusu sou goli le amiteu. \q1 \v 13 Oo no ma itetasetase lei e amiteu namiteu bosa na tinovo, \q2 moni gualeliu e amiteu maino na golugolu pagu.’ \p \v 14 “Mane amutou lilotase a sinusu mine sou a vanunua ma tavivine, Tamane amutou na langi ei ni lilotase a sinusu mine amutou tamai. \v 15 Moni mane amutou ma lilotase ete a sinusu mine sou a vanunua ma tavivine, Tamane amutou ei tamai ei ni ma lilotase ete a sinusu mine amutou. \s1 Iesu ei ade a inigogona mina vavaena inani \p \v 16 “Mane amutou vavae e amutou a inani, io namutou ma lagu mainiini lou tomane a vanua na ade iototona sou goligoli. Sou lagu mainiini, ve a vanunua ma tavivine ne sou muada sou vavae e sou a inani. Eau vei ivu ane amutou, sou gualesi a mapa ne sou. \v 17 Moni e oo, mane oo vavae e oo a gona inani, oo no tau a lomo na letemu mo loloi a lagumu. \v 18 Maido a vanunua ne sou ma muada oto e oo vavae e oo a inani. Tamamu ei ino ovu, ei tasa moni ei ni muada. Ei ite a golugolu i ovu, ei ni maliu le oo a mapamu. \s1 Inigogona taupiluna golu doadoana na langi \r (Luk 12:33-34) \p \v 19 “Amutou ma taupilipili lei a golugolu doadoana mine amutou na magamaga ie. Na magamaga ieli a loto ma veveana sou toegegeli a golugolu, ma vanua na lilimana sou utipee a bigomu me sou paaali. \v 20 Moni amutou ne mu taupili a golugolu doadoana mine amutou oata na langi. Na aubu odo a loto ma veveana sou ma toegegeli ete a golugolu, ma vanua na lilimana sou ma utipee ete a bigomu me sou paaali. \v 21 Na avena a golugolu doadoana minio ino i, na avena moni iedo a lilomu tamai ei ni ino i. \s1 Matamu ei a lada mina vovomu \r (Luk 11:34-36) \p \v 22 “Matamu ei a lada mina vovomu. Mane a matamu ei kubaana, io a vovomu vuso ei ni muada, \v 23 moni mane a matamu i pagu, io a vovomu vuso ei ni tunuui. Maido me mane a muada ei ino minio ei tunuui, tunuui iodo ei ni buo sele. \s1 Bibi ei ma mapigogoi ete ni pipigo ana mapana lua olu \r (Luk 16:13) \p \v 24 “A bibi tasa ei ma mapigogoi ete ni muina matano na mapana lua olu. Ei ni kale tasa, me ei ni lilogegelu ane tasa. Ei ni longemuli a inade ne tasa, mei ni lametase tasa. Amutou ma mapigogoi ete namutou muina matano ne Salemo me na vatu pilu i. \s1 Ma damutala papaipai lou \r (Luk 12:22-31) \p \v 25 “Maido me eau vei le amutou maido, amutou ma damutatala papai lou a maulina mine amutou me mu vei, ‘Neitou ani a sava? Neitou ini a sava?’ Me namutou ma damutatala papaipai lou a vovone amutou me mu vei, ‘Neitou kai a sei kinainai?’ A maulina ei muge a gona inani, ma vovone eitou ei muge a kinainai. \v 26 Amutou ite a manumanu. Sou ma danidani ete a gona inani me sou ma taupilipili ete me sou ma tautau ete na luma na inani. Moni e Tamane amutou na langi ei maaaniani e sou. Nane amutou ma muge ete a manumanu sou ie, io? \v 27 Me sei bibi mine amutou ei mapigogoi ni adesui a matailala baini lou na maulina mine ei a inigogona damutatala papaina minei? \fig Nane amutou ma muge ete a manumanu sou ie, io? (Mat 6:26)|alt="Your heavenly Father feedeth them. Are ye not much better than they?" src="HK00072B.TIF" size="col" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972, 1995." ref="6:26" \fig* \p \v 28 “Posa matina amutou damutatala papai a gona kinainai? Amutou ite kube a sesesena obu. Sou palea matina? Sou ma mangava oto me sou ma vivili ete a malo. \v 29 Moni eau vei le amutou, lisa a mapana e Solomon ei kai a gona kinainai doadoana na vovone ei, moni a malasana doana mina sesese na obu ie ei vululusi sele a malolomena mine Solomon. \v 30 Seidei a gulugulu ino maisaba, maisavulo moni a vanunua ne sou valiuti me sou pitase sou usino na oavi. Mane matana gulugulu maido Salemo ei malolome, Salemo ni malolome amutou tamai. Silimulina mine amutou ei alabaini moni! \v 31 Maido me amutou ma damutala papaipai lou ne mu vei ve, ‘Neitou ani a sava? Neitou ini a sava? Neitou kai a sava?’ \v 32 Sou a vanunua masala moni sou lilobuu a punogena golugolu vuso ie. Moni e Tamane amutou tubu na langi ei muadasi maido amutou gege a matamatana golugolu sou ie. \v 33 Moni a munugana golu ne mu goli ei maido, palapala namutou guale a niitealalena mine Salemo ma inigogona bilesi minei, mane amutou goli maido, Salemo ei ni bilii e amutou a golugolu vuso tamai. \v 34 Maido me amutou ma damutaletale vaute lei a malada savulo, vuna malada savulo ei ni damutaletale vaute ei oto. Mavaana mina malada tasa, ei mapigogoi moni a malada iede. \c 7 \s1 Amutou ma vilemulialale lei a inigogona mine sou sanii \r (Luk 6:37-38, 41-42) \p \v 1 “Amutou ma vilemulialale lei e sou sanii, maidolo me Salemo ei ni ma vilemulialale ete amutou, dae Salemo ni goli a inigogona tasa maido usino ne amutou tamai. \v 2 Salemo ei vilemuliale amutou na inigogona tasa moni tomane amutou goli le sou sanii. Ma golu amutou goli le sou sanii, na golu moni iedo Salemo ei ni maliu le amutou. \p \v 3 “Posa matina oo ite a molomolo ino na matane tamaimu, moni oo ma damutale ete a obu taula ino na matamu oto? \v 4 Mane a obu ino na matane oo oto, vuna matina oo mapigogoi no vei le tamaimu, ‘Tamaigu, eau kale na taulele a molomolo ino na matamu?’ \v 5 Oo a bibi na ade iototona, palapala oo no taulele a obu taula ino na matane oo oto, me mulimuli oo no gemu kuba me no taulele a molomolo baini ino na matane tamaimu. \p \v 6 “Amutou ma biliilii lei e busebuse a golu ei maolo, dae ne sou sauvule me sou aleale amutou. Me amutou ma langelange lei a gapu malasolosolo mine amutou usino na bolobolo, dae ne sou soetole moni a ubune sou. \s1 Tagu, mo tilomuli, mo lalaba \r (Luk 11:9-13) \p \v 7 “Amutou namutou kaka ane Salemo ni bilii e amutou a golu, me ei ni bilii e amutou. Namutou tilomuli, me namutou poge. Namutou lalaba na tema, me a tema ni peo ane amutou. \v 8 A vanua sou kaka ane Salemo, ne sou gualeale a golu. Bibi ei tilomuli, ei ni poge. Ma bibi ei labe a tema, tema ni peo ane ei. \p \v 9 “Mane natune amutou tasa ei kaketagi e tamana ni bilii e ei a ulalu, tamana ni bilii e ei a vatu tasa? Boa. \v 10 Mane natuna ei kake tamana ni bilii e ei a aia, tamana ni bilii e ei a aliusu? Boa. \v 11 Mane amutou goli a inigogona makuba i pagu, moni amutou muada iiti a biliina golugolu doana usino ne natatune amutou. Maido me namutou muada iiti, Tamane amutou tubu na langi ei ni mongemonge sele a biliina golugolu kubaana usino ne sou a vanua sou tagi e ei. \v 12 Inigogona vuso amutou kale ne sou a vanunua ma tavivine ne sou goli le amutou, sou a inigogona moni maido ne mu goli le sou. Ieli a vuna inade mina binea me sou a profet. \s1 Namutou gali ulilo na tema baini \r (Luk 13:24) \p \v 13 “Amutou ne mu gali ulilo na tema baini. Tema usino na aubu na bualena ei buo, ma vea usino na aubu iedo ei peo mamau mei malamala a ogomulina, maidolo ma vanunua ma tavivine papaina sou ogomulimuli a vea do. \v 14 Moni a tema usino na aubu na gualena maulina ei alabaini sele, ma vea usino na aubu odo ei tivula sele a ogomulina, maidolo ma bibi ma tavine tastasa moni sou ite me sou ogomuli a vea do. \s1 Eitou tilale eitou e sou a aualana profet \r (Luk 6:43-44, 13:25-27) \p \v 15 “Amutou mu tilale sou a aualana profet. Sou tomane a buse aou sou kai a aivuna sipsip, ne sou asu agavuale amutou a sipsip me sou aleale amutou. \v 16 Amutou ite a inigogona mine sou me mu muada i sou a aualana profet ue boa. Vuna, obu oloolo ei ma vuale ete a vain, gulugulu momosa ei ma vuale ete a fik. \v 17 Tomane moni a obuobu doana sou vuale a vuana i doana, ma obu pagu ei vuale a vuana pagu. \v 18 Obu doana ei ma mapigogoi ete ni vuale a vuana pagu. Ma obu pagu ei ma mapigogoi ete ni vuale a vuana doana. \v 19 Obuobu vuso sou ma vua kubakuba oto, iede sou tale me sou lange usino na oavi. \v 20 Maido me namutou ite a inigogona mine sou oto me mu muada e sou a aualana profet. \p \v 21 “Vanunua ma tavivine vuso sou vatevate eau, ‘Bibi Taula, Bibi Taula,’ ne sou gali ulilo na niitealalena mina langi? Boa. Bibi ei ogomulimuli a masagana mine Euma tubu na langi, ei moni ni gali ulilo. \v 22 Na malada na vavasana buo mine Salemo, vanunua ma tavivine makuba ne sou vei le eau maido, ‘Bibi Taula, Bibi Taula, amiteu goli a pipigona malongolongona na aisamu. Na aisamu amiteu taulele a nunu pagu me amiteu goli a gona sinaga makuba.’ \v 23 Na ilala do eau na veipale le sou maido, ‘Eau ma muada sapa oto e amutou. Amutou a vanua na gunolina inigogona pagu, amutou mavulo.’ \s1 Vea lua mina tinigena luma \r (Luk 6:47-49) \p \v 24 “Maido me a bibi ei longe a inadegu ieli mei ogomuli, ei tomane a bibi ei isa a damutatalana doana mei tige a luma minei muata na vatu buo. \v 25 Ma adavu i pu, ma sinali na nanu i palea ma avivili i ilisi sagali, ma golugolu vuso do iune a luma do, moni ei ma tavuvu oto, vuna luma do ei tabatotola sele muata na vatu buo lilo na magamaga. \v 26 Moni a bibi ei longe a inadegu mei ma ogomuli ete, ei tomane a bibi ei vauta i tige a luma minei muata na magamaga lealea moni. \v 27 Ma adavu i pu, ma sinali na nanu i palea ma avivili ei ilisi sagali, ma golugolu sou iedo ei iune a luma do, ma luma i tavuvu utano. E, ei tavuvu gegelu sele.” \fig A bibi ei longe a inadegu mei ma ogomuli ete, ei tomane a bibi ei vauta i tige a luma minei muata na magamaga lealea moni (Mat 7:26)|alt="Everyone who hears my words and does not put them into practice is like foolish man who built his house on sand." src="GR-lllf02n.tif" size="col" copy="© Global Recordings Network, globalrecordings.net" ref="7:26" \fig* \p \v 28 Iesu ei ademuadasi a inade sou ie, io a vanunua ma tavivine makuba sou saga sele a matetengina minei. \v 29 Vuna maido, ei ma matetengi ete e sou tomane a vanua na muadana binea. Ei matetengi e sou tomane a bibi ei isa a aisa buo. \c 8 \s1 Iesu ei toekube a bibi tasa ei isa a sinobe a kolokolo \r (Mak 1:40-45; Luk 5:12-16) \p \v 1 Iesu ei asutase a loena mei sivo utano, ma vanunua ma tavivine makuba sele sou ogomuli e ei. \v 2 A bibi tasa ei isa a sinobe a kolokolo i sibitala le Iesu mei totopatulu, ei vei, “Bibi Taula, mane oo kale, oo mapigogoi no toekube e eau.” \p \v 3 Me Iesu ei tau a limana na bibi iedo mei vei, “Eau kale. Oo palea kuba.” Io ma tabaa oto, a sinobe a kolokolo minei ei pulu mei palea kuba. \v 4 Me Iesu ei vei lei maido, “Oo tilale, oo ma veivei lei ana bibi tasa a golu i palea minio ie. Oo asu mo maite a vovomu na prist, me oo goli a niabi tomane Moses ei vei. Me sou a vanunua ne sou muada, sinobe minio ei pulosi.”\f + \fr 8:4 \ft Pipigona mina Prist 14:2\f* \s1 Iesu ei toekube a bibi na pipigona mina munuganuga na vanua na maubina \r (Luk 7:1-10) \p \v 5 Iesu ei gali ulilo ne Kapenaum, ma munuganuga na vanua na maubina\f + \fr 8:5 \ft A munugana bibi ei itealale a vanua na maubina savulu sobo tasa.\f* mine sou e Rom ei asu maino mei tagi sagali e Iesu maido, \v 6 “Bibi Taula, bibi na pipigona minau ei sobe mei ino mavutavuta moni na poso. Tuatuane ei mamate sele, ei isa a davutina buo sele.” \v 7 Io Iesu ei vei lei, “Eau na asu na toekube ei.” \p \v 8 Moni a munuganuga do ei maliu a inade minei maido, “Bibi Taula, eau a bibi ne Iuda boa, maido me eau a bibi kubaana boa mapigogoi oo no gali ulilo na luma minau. Oo ade moni, ma bibi na pipigona minau ei ni kuba lou. \v 9 Eau tamai eau ino matano na vanua sou isa a aisa buo mina itealalene eau. Me eau oto eau isa a vanua na maubina sou matano minau. Mane eau vei le tasa, ‘Oo asu,’ io ei asu. Mane eau vei le tasa, ‘Oo vele,’ io ei asu usinani. Na ilala eau vei ana a bibi na pipigona minau, ‘Oo goli a pipigona ie,’ io ei goli.” \p \v 10 Iesu ei longe a inade li mei saga sele. Me ei vei le sou a vanunua sou ogomuli e ei maido, “Eau vei ivu le amutou, eau saboa ite a bibi tasa balivua mina abuna mine Israel ei isa a matana silimulina tomane a bibi ie.” \p \v 11 “Me eau vei le amutou, vanunua ma tavivine makuba ne sou ilisitase a avena oaso tala i ma avena oaso solo i, ne sou asu maino me ne sou ugu pilu e Abraham, Aisak me Iekop lilo na niitealalena mina langi. \v 12 Moni a vanunua ma tavivine papaina mine sou e Iuda palapala Salemo ei vileale mina niuguna na avena minei, Salemo ni taulele sou usino na aubu na tunuui. Na avena do ne sou tangi mamau me ne sou gado kasesele a livolivo ne sou.” \p \v 13 Me Iesu ei vei le a munuganuga do maido, “Oo asu. Ma golugolu ni sibitala le oo tomane oo silimuliosi.” Me na ilala bilesi iodo, bibi na pipigona mina munuganuga do ei palea kuba lou. \s1 Iesu ei toekube a maulune Pita \r (Mak 1:29-31; Luk 4:38-39) \p \v 14 Iesu ei gali ulilo na luma mine Pita, me ei ite a maulune Pita ei mavuta na poso, ei isa a sinobe ma vovona ei tuntunu sele. \v 15 Me Iesu ei lapitole a limane ei me a sinobe i bualetase ei. Me ei ilisi mei masusulu a gona inani ane ei. \s1 Iesu ei toekube a vanunua ma tavivine makuba \r (Mak 1:32-34; Luk 4:40-41) \p \v 16 Na lavilavi sou maasi a vanunua ma tavivine makuba sou isa a nunu pagu ino ne sou, me sou asuale Iesu. Me ei ade moni, ma nunu pagu sou odo sou asutase sou a vanunua ma tavivine do. Me ei toekube a vanunua vuso sou sobe tamai. \v 17 Me na inigogona li ei toesesele a inade tasa Salemo ei goli na asena profet e Aisaia. Ei vei maido, \q1 “Ei oto ei tabule a matamatana sinobe \q2 ma mavaana mine eitou.”\f + \fr 8:17 \ft Aisaia 53:4\f* \s1 Iesu ei ade a inigogona ogomuline ei \r (Luk 9:57-60) \p \v 18 Iesu ei ite a abuna vanunua ma tavivine buo sou magili saiili ei, me ei vei le sou a disaipel minei maido, “Eitou asu usino na lili na nanu maino.” \v 19 Ma bibi na muadana binea tasa ei asu usinani mei vei le Iesu maido, “Magiligilina, aububuna vuso oo asu i, eau na asu pilu e oo.” \p \v 20 Me Iesu ei vei lei maido, “Busebuse aou sou isa a aova na magamaga, ma manumanu sou isa a noa ne sou. Moni e Natuna Bibi ei ma isa oto a muina ngunolo.” \p \v 21 Ma bibi tasa mine sou a disaipel, ei vei le Iesu maido, “Bibi Taula, longo ane eau na asu na peilai muge euma.” \p \v 22 Moni Iesu ei vei lei, “Muina. Sou a vanua sou matesi, ne sou peilai e sou a abuna mine sou oto, moni oo ogomuli e eau.” \s1 Iesu ei ade, me a avivili taula ei mate \r (Mak 4:35-41; Luk 8:22-25) \p \v 23 Io Iesu ei sae na bot, me sou a disaipel minei sou ogomuli e ei. \v 24 Me saga i a avivili taula sele ei mailisi a dasi mei lange laulau a bot. Moni e Iesu ei ino ngolo. \v 25 Me sou asu toleluti ei, me sou vei, “Bibi Taula, buloi e amiteu. Bisii moni neitou palolo.” \p \v 26 Me ei vei le sou maido, “Silimulina mine amutou ei alabaini sele. Vuna matina amutou lae?” Me ei ilisi mei sinoa ana avivili pilu a dasi. Ma avivili ei mate, ma dasi ei ma vuvule sapa oto. \p \v 27 Me sou saga sele me sou vei, “Ei sei matana bibi, ma avivili pilu a dasi su longemuli a inadene ei?” \s1 Iesu ei taulele a nunu pagu na bibi lua \r (Mak 5:1-20; Luk 8:26-39) \p \v 28 Iesu ei asu sibitala na lili na nanu maino ne Galili, na magamaga mine sou e Gadara. Ma bibi lua su isa a nunu pagu me sulu malu maisaba na muina minate, su asuale Iesu. Sulu iou sele, maido me sou a vanunua ma tavivine sou ma mapigogoi ete ne sou asu na vea do. \v 29 Sulu tola sagali maido, “Oo natune Salemo, oo kale no toematine e amilu? Ilala saboa, oo asu usinani mina toegegeline amilu, io?” \p \v 30 Abuna bolobolo makuba ino bulago sapa me sou aaniani a muine sou. \v 31 Me sou a nunu pagu sou tola sagali usino ne Iesu maido, “Mane oo votetase amiteu, oo no malonge amiteu gali ulilo na bolobolo vuso ie.” \p \v 32 Me Iesu ei vei le sou maido, “Amutou asu.” De sou a nunu pagu sou ilisitase a bibi lua do, me sou gali ulilo na bolobolo. Ma abuna bolobolo do sou vele vauta sele usino na babangi. Me sou bosa utano na dasi, me sou pumutu me sou mate. \v 33 A vanua na itealalena bolobolo sou ite me sou oava. Sou asu sibitala na aubu buobuo me sou vei le sou a golugolu vuso ei palea. Me sou mapamuli a golu i palea le a bibi lua do su isa a nunu pagu. \v 34 Io, sou a vanunua ma tavivine makuba na aubu odo sou asu usinani ne Iesu. Na ilala sou ite ei, sou ade sagali ane ei ni ilisitase a avena mine sou. \c 9 \s1 Iesu ei toekube a bibi tasa limana ma ubuna i mamate \r (Mak 2:1-12; Luk 5:17-26) \p \v 1 Iesu ei sae na bot tasa, mei voleutu me veteliu usino na aubu minei. \v 2 Me sanii sou tabulebule a bibi tasa i sobe usinani minei, tuatuane ei mamate sele, maido ei mavuta moni na poso. Me Iesu ei ite maido sou silimuli sele, me ei vei ana a bibi sobe do maido, “Natugu, lilomu ni tabuli mea. Eau taulelesi a sinusu vuso minio.” \p \v 3 Vanua na muadana binea sanii sou longe a inade ne Iesu, me sou ade balivua ne sou oto maido, “A bibi iedo ei puisobe a muine Salemo!” \p \v 4 Iesu ei muadasi a damutatalana mine sou, mei vei, “Posa matina amutou isa a damutatalana pagu na lilone amutou? \v 5 Sei inade ei malamala eau na goli, ‘Eau taulelesi a sinusu minio,’ ue ‘Oo ilisi mo asu?’ \v 6 Moni eau kale ne amutou muada i maido, Natuna Bibi ei isa a sagagalina na magamaga ie, mei mapigogoi ni taulele a sinusu vuso.” Iesu ei adesi, mei gemualale a bibi iedo mei vei lei maido, “Oo ilisi mo guale a mavutavutana minio, mo asu usino na luma minio.” \v 7 Maido ma bibi iedo ei ilisi mei asu usino na luma minei. \v 8 Vanunua ma tavivine sou ite maido me sou lae, me sou beilange a aisane Salemo, vuna ei bilii a matana sagagalina usino ne sou a vanua. \s1 Iesu ei toleale Matiu \r (Mak 2:13-17; Luk 5:27-32) \p \v 9 Iesu ei asu usino mei ite a bibi tasa, aisana e Matiu, ei ugugu na luma na gualena takis. Me Iesu ei vei lei maido, “Ogomuli e eau.” Me Matiu ei ilisi mei ogomuli e Iesu. \p \v 10 Me Iesu ei ugu aani na luma mine Matiu, ma vanunua makuba na gualena takis ma vanunua na gunolina sinusu sou asu usinani. Sou ugu me sou aani pilu e Iesu me sou a disaipel minei. \v 11 Sou e Parisi sou ite maido, me sou tagi e sou a disaipel mine Iesu maido, “Posa matina bibi na matetengina mine amutou ei aani pilu a vanua na gualena takis me sou a vanua na gunolina sinusu?” \p \v 12 Iesu ei longe a inade do, mei vei maido, “Vanunua sou ma isa oto a sinobe, sou ma asuasu oto usino na bibi na toekubena. Sou a vanunua sou sobe moni sou asu usino na bibi na toekubena. \v 13 Amutou asu mu guale a muadana inade ieli ino na Laulau mine Salemo, ‘Eau ma kale ete a niabi sabubu amutou goligoli. Eau kale mamai sele ne amutou goli a inigogona dinodo ane sou sea.’\f + \fr 9:13 \ft Hosea 6:6 \f*” Me Iesu ei ade lou maido, “Eau ma asu oto usinani mina tolealene sou a bilesina vanunua. Eau asu usinani mina tolealena vanunua na sinusu.” \s1 Iesu ei ade a inigogona mina vavaena inani \r (Mak 2:18-22; Luk 5:33-39) \p \v 14 Na ilala do sou a disaipel mine Ioanes sou asu usinani ne Iesu me sou tagi e ei maido, “Amiteu pilu e sou e Parisi amiteu vavae amiteu a gona inani, moni posa matina disaipel minio sou ma vavae ete sou a gona inani?” \p \v 15 Me Iesu ei vei le sou maido, “Mane na ilala bibi tasa ei taulai mei muina pilu e sou minei, ne sou vavae e sou? Boa. Moni mulimuli, na ilala sou guale a bibi na taulaina iedo usinosi, ne sou vavae sou a gona inani. \p \v 16 “Bibi tasa boa ei ni guale a maduna malo alaba mina saisobena masingena kinainai mumugu. Mane ei goli maido, a malo mina saisobena masingena do ei ni toemasinge a kinainai lou, ma masingena do ni palea buo mamau lou. \v 17 Ma bibi tasa ei ma singi voni ete a vain alaba na uliulina meme mumugu. Boa. Mane sou goli maido, io a uliulina meme ni masinge, ma vain ni singi utano na magamaga, ma uliulina meme tamai ni mamau. Maido me sou singi a vain alaba na uliulina meme alaba, me sulu pilu ne su doana.” \s1 Iesu ei mamauli a tavine baini tasa mei toekube a tavine ei lapitole a kinainai minei \r (Mak 5:21-43; Luk 8:40-56) \p \v 18 Iesu ei saboa ino adeade ane sou a disaipel mine Ioanes, ma bibi buo tasa ei asu maino mei totopatulu agavuale a ubune Iesu mei vei, “Natugu tavine ei matesi simonimoni ie. Moni oo vele, no tau a limamu ne ei, me ei ni mauli lou.” \v 19 Me Iesu ei ilisi mei ogomuli e ei usino, me sou a disaipel minei sou asu pilu. \p \v 20 Moni a tavine tasa ino, a dala i singi ne ei taliuliu mapigogoi a avala savulu tasa timana lua. Tavine do ei asu na taulu ne Iesu, mei tau a limana na aisuna kinainai lagolago mine Iesu. \v 21 Ei vei le ei oto maido, “Mane eau pige moni a kinainai minei, eau na kuba lou.” \p \v 22 Moni e Iesu ei sauvule mei ite a tavine do, mei vei, “Natugu, lilomu ni tabuli mea. Oo silimuli eau, maido me oo palea kuba lou.” Na ilala moni iodo tavine do ei palea kuba lou. \p \v 23 Io Iesu ei asu sibitala na luma mine bibi buo do, mei ite sou a vanunua ma tavivine sou tangitangi. Sou a vanunua sou pusipusi a vivigo me sou a vanunua ma tavivine sou goli a mangelengelena buo. \v 24 Me Iesu ei vei, “Amutou avulo. Tavine baini ei ma mate oto. Ei ngolo moni.” Me sou polivai e ei. \v 25 Moni Iesu ei votetase sou a vanunua ma tavivine usala, me Iesu ei gali ulilo mei lapitole a limane tavine alaba do, me ei ilisi. \v 26 Ma inade na golu Iesu goli iodo ei velebubula na aububuna vuso mina avena iedo. \s1 Iesu ei toekube a mata ego lua me a bibi tasa asena i sobo \p \v 27 Iesu ei ilisitase a aubu odo mei asu usino. Ma bibi lua mata ego sulu ogomuli e ei me su tola maido, “Oo Natune Devit, oo lilomuli e amilu.” \p \v 28 Ei gali ulilo na luma, ma mata ego lua do su asuale ei. Iesu ei tagi e sulu maido, “Amulu silimuli tomane eau mapigogoi na goli a golu ieli?” Me sulu vei lei, “E, Bibi Taula.” \p \v 29 Io ei tau a limane ei na matane sulu, mei vei maido, “Amulu silimuli e eau. Maido moni a golu ielili ni palea le amulu.” \v 30 Maido ma matane sulu i peo. Me Iesu ei bilii e sulu a inade sagali maido, “Amulu ma veivei lei ana bibi tasa a golu ei palea le amulu ie.” \v 31 Moni e sulu asu me su vei le sou a vanunua ma tavivine na aububuna vuso mina avena do a golugolu vuso Iesu ei goli. \p \v 32 Na ilala bibi lua do su ilisitase Iesu me su asu, sou a vanunua ma tavivine sou guale a bibi tasa asena sobo ei isa a nunu pagu, me sou maasi ei usinani ne Iesu. \v 33 Iesu ei votetase a nunu pagu iedo, ma bibi asena sobo do ei ade lou. Ma vanunua ma tavivine sou saga me sou vei, “Lisa a matana golu maido ei ma palea oto na avena vuso ne Israel.” \p \v 34 Moni sou e Parisi sou vei, “Ei votetasetase sou a nunu pagu a sagagalina mina mapana mine sou a nunu pagu.” \s1 Iesu ei lilomuli e sou a vanunua ma tavivine \p \v 35 Iesu ei asu gaga na aubu buobuo vuso ma aububuna banini. Ei matetengi e sou a vanunua ma tavivine lilo na luma na kinaka mine sou e Iuda. Ei veipale a malongolongona kubaana mina niitealalena mine Salemo, mei toekube sou a matamatana sinobe ino na vovone sou. \v 36 Ei ite sou a abuna vanunua ma tavivine taula, mei lilomuli sele sou, vuna damutatalana mine sou ei maisaba sele me sou lagu dododo sele tomane a sipsip sou ma isa oto a bibi na niitealene sou. \v 37 Maido me ei vei le sou a disaipel minei maido, “Gona inani makuba sele i matuasi na mauma, moni a vanua na pipigona sou ma makuba oto. \v 38 Maido me namutou kake Tamana mauma ni peltase a vanua na pipigona usino ne sou taupili a gona inani minei.” \c 10 \s1 Aisaisa ne sou a aposel savulu tasa timana lua \r (Mak 3:13-19; Luk 6:12-16) \p \v 1 Iesu ei toleale a disaipel minei savulu tasa timana lua mei bilii e sou a sagagalina mina taulelene sou a nunu pagu me mina toekubena matamatana sinobe vuso. \p \v 2 Aisaisa ne sou a aposel\f + \fr 10:2 \ft Aposel sou a vanua Salemo ei peltase mina gunolina pipigona minei. Disaipel mine Iesu sou savulu tasa timana lua pilu e Pol me Banabas, sou odo sou a aposel mine Iesu.\f* savulu tasa timana lua ei maido, munugana e Saimon, ei isa a aisana tasa lou e Pita, me tasine ei e Andru. Me Iemus natune Sebedi, pilu e tasine ei e Ioanes. \v 3 Me Pilip, Batolomeus, Tomas, me Matiu, ei a bibi na gualena takis. Me Iemus, ei e natune Alpius, me Tadius, \v 4 me Saimon, ei a abuna ne Selot,\f + \fr 10:4 \ft Ilala do, abuna mine Selot sou kale ne sou peltaselele sou e Rom maino ne Israel. \f* me Iudas Iskariot, ei a bibi mulimuli ni bilii e Iesu na lima ne sou a butu. \fig Ieus ei toleale a disaipel minei savulu tasa timana lua (Mat 10:1-4)|alt="Jesus called his twelve disciples." src="CN01699B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="10:1-4" \fig* \s1 Iesu ei bilii a pipigona ne sou a aposel savulu tasa timana lua \r (Mak 6:7-13; Luk 9:1-6) \p \v 5 Iesu ei peltase a vanunua savulu tasa timana lua do usino, mei bilii e sou a inadenade maido, “Amutou ma asuasu lou usino na vanunua mine sou a abuna sea. Me namutou ma galigali lou ulilo na aubu buobuo mine sou e Samaria. \v 6 Amutou ne mu asu bilesi usino ne sou a sipsip na abuna mine Israel, sou bualesi. \v 7 Mu asu mu veipale a inade maido, ‘Niitealalena mine Salemo i maino agaviosi.’ \v 8 Mu asu mu toekube a vanua sou sobe me mu mailisiliu a vanua sou matesi, me mu toekube a vanua sou isa a sinobe a kolokolo ne sou palea alaba lou, me mu taulele a nunu pagu ne sou a vanunua ma tavivine. Golu amutou guale ie, iede amutou guale sabubi, mapana boa. Maido me namutou bilii sabubi e sou a vanunua ma tavivine. Namutou ma gualeale lei a mapa. \p \v 9 “Namutou ma iudidi lei a gol ue a silva ue a kopa. \v 10 Ilala amutou asuasu namutou ma iudidi lei a bie. Me amutou ma gualeale lei a kinainai lua ma ubupolo ma butu na inasu pilu e amutou. Ne sou bilii a bibi na pipigona a gona inani ma golugolu sanii. \v 11 Mane amutou asu ulilo na aubu buobuo tasa ue a aubu baini tasa, namutou poge a bibi tasa na aubu odo ei a bilesina bibi ni buloi e amutou. Ne amutou ugu pilu a bibi iedo mapigogoi na ilala amutou ilisitase a aubu odo. \v 12 Mane amutou gali ulilo na luma tasa, namutou vei le sou a vanunua ma tavivine na luma do maido, ‘Salemo ei ni maibalave amutou.’ \v 13 Mane sou a vanunua ma tavivine na luma do sou mongemonge a gualene amutou, a inade doana mine amutou ni muina ne sou. Moni mane sou ma mongemonge oto a gualene amutou, namutou gualeliu a inade doana mine amutou. \v 14 Mane a bibi tasa ei ma kale ete ni guale amutou usino na luma minei mei ma kale ete ni longe a inade mine amutou, ilala amutou ilisitase a luma do ue a aubu do, namutou saveitase a kavou na ubune amutou. \v 15 Eau vei ivu ane amutou, na malada Salemo ei vilealesi ni vavasa ane sou a vanunua ma tavivine, a mavaana do ei ni palea vululusi ivu a mavaana ei palea ne Sodom me Gomora. \s1 Matamatana mavaana ni sibitala \r (Mak 13:9-13; Luk 21:12-17) \p \v 16 “Longe. Eau peltase amutou usino tomane a sipsip balivua ne sou a busebuse aou. Maido ma muadana mine amutou ni tomane a aliusu, moni namutou maolo tomane a manu kuau. \v 17 Amutou tilale kube amutou e sou a vanunua. Ne sou vavasa ane amutou na vanua na toebilelesina inade mine sou, me ne sou tibi e amutou lilo na luma na kinaka mine sou. \v 18 Ne sou lapuale amutou usino na vanua na itealena avena me sou a mapana, vuna amutou a vanunua ma tavivine minau. Moni na ilala do, amutou mapigogoi namutou veipale a malongolongona kubaana usino ne sou a vanua buobuo do me sou a vanunua seasea masala tamai. \v 19 Na ilala sou maasi e amutou usino na vavasana, namutou ma laelae lou me ne mu damu, ‘Namiteu goli sei matana inade? Me namiteu maliu sei inade?’ Na ilala bilesi iedo Salemo ei ni maite e amutou a inade namutou veipale. \v 20 Vuna, amutou oto ne mu ma veipale ete a inade. Nunune Tamane amutou, ei ni veipale a inade na asene amutou. \p \v 21 “Mulimuli a bibi ni vavasa ane tasine ei mei vei le sou ne sou valipute tasina. Me tamatamana ne sou butuale e natatune sou. Me natatuna ne sou butuale tamtamane sou me tinatinane sou, me sou vei ana a vanua ne sou valipute sou. \v 22 Ma vanunua vuso ne sou lilogegelu sele ane amutou, vuna amutou a vanunua ma tavivine minau. Moni a vanunua ma tavivine sou magili sagali pea na punuluna malada, Salemo ni gualeliu e sou. \v 23 Mane a vanunua ma tavivine mina aubu tasa sou toegegeli e amutou, io namutou oava usino na aubu tasa sea. Eau vei ivu ane amutou, amutou saboa mu mapalipali a pipigona na aububuna vuso ne Israel, me Natuna Bibi ni asu usinani. \p \v 24 “Bibaini na nilongena matetengina ei ma seleuli ete a bibi na matetengina minei, ma bibi na pipigona ei ma oata oto na bibi buo minei. \v 25 Moni mane a bibaini na nilongena matetengina ei palea tomane a bibi na matetengina minei, ei mapigogoi ane ei. Mane a bibi na pipigona ei palea tomane a bibi buo minei, ei tamai mapigogoi ane ei. Sou bilii a aisa e Belsebul\f + \fr 10:25 \ft Belsebul, a aisana tasa lou e Satan.\f* ne tamana luma, maido me eitou muada, ne sou bilii a aisa pagu mamau sele lou ne sou a abuna minau. \s1 Namutou lae moni e Salemo \r (Luk 12:2-7) \p \v 26 “Amutou ma laelae lou a vanunua sou kale ne sou toegegeli e amutou. Golugolu vuso sou avisobe ni palea na avena muada. Ma inadenade vuso ino ovu, ne sou muada i. \v 27 Inade eau goli le amutou na tunuui, iede namutou veipale na oaso. Ma inade amutou longe sou ade pakisikisi i na tagilane amutou, iede namutou magili oata na luma me mu adepalea i ane sou a vanunua ma tavivine. \v 28 Amutou ma laelae lou a vanua sou valipute a vovo, moni sou ma mapigogoi ete ne sou valipute a nunune amutou. Amutou namutou lae moni e Salemo. Ei moni mapigogoi ni valipute a vovo, mei toegegeli a nunu na aubu na davutina. \v 29 Amutou muada, sou a vanua sou olioli a manu banini lua a vatu tasa moni, moni Tamane amutou tubu na langi ei itealale kube sou a manumanu odo. Mane ei ma longo oto, tasa ne sou ma mapigogoi ete ni pu utano na magamaga. \v 30 Me tamai, Salemo ei gi palipaliosi a aivu vuso na letene amutou, ei muada iiti sele e amutou. \v 31 Maido me amutou ma laelae lou. Amutou seleuli a manu banini makuba. \p \v 32 “A bibi ei veipale e eau masae ne sou a vanunua ma tavivine, eau tamai ea na veipale e ei masae ne Euma na langi. \v 33 Moni a bibi ei ma veipale ete e eau masae ne sou a vanunua ma tavivine, eau tamai ea na ma veipale ete ei masae ne Euma na langi. \s1 Vanunua ma tavivine ne sou kale mamai sele Iesu \r (Luk 12:51-53, 14:26-27) \p \v 34 “Amutou ma damudamu lou ve eau asu usinani mina valimatena maubina vuso na magamaga. Eau ma asu oto usinani mina valimatena maubina. Eau maasi a viso usinani. \v 35 Eau asu usinani mina gunolina butualena ni palea tomane ‘a bibi ei ni butuale tamane ei, me natuna tavine ei ni butuale tinane ei, me tameeaana ne sulu maibutuala liu. \v 36 Sou tamenatatuna na bibi odo sou oto ne sou butuale ei.’\f + \fr 10:36 \ft Maika 7:6\f* \p \v 37 “Bibi ei kale mamai sele tamana ue tinana ane eau, ei ma mapigogoi ete ni muina e tamaigu. Ma bibi ei kale mamai sele natuna bibi ue natuna tavine ane eau, ei tamai ma mapigogoi ete ni muina e tamaigu. \v 38 Ma bibi ei ma tabule ete a tauvaleuti minei mei ogomuli e eau, ei ma mapigogoi ete ni muina e tamaigu. \v 39 Bibi ei damu ve ei guale a maulina minei oto, maulina minei ni buale. Moni bibi ei bilii a maulina minei usinani ne eau, ei ni guale a maulina ivu. \s1 Bibi ei buloi e sou a abuna mine Krais ei ni guale a mapa doa \r (Mak 9:41) \p \v 40 “Mane a bibi ei guale amutou mei toekube amutou, ei guale eau mei toekube eau tamai. Ma bibi ei guale eau, ei guale Salemo i peltase eau usinani. \v 41 Mane a bibi tasa ei kale ni buloi a profet, mei guale ei usinani na luma minei mei iteale ei, Salemo ei ni bilii a bibi iedo a golugolu doana tomane a profet sou gualeale. Ma bibi ei kale ni buloi a bilesina bibi, me ei guale a bilesina bibi tasa usinani na luma minei mei iteale ei, a bibi edo ei ni guale a golugolu doana tomane a bilesina bibi ei gualeale. \v 42 Ma bibi ei kale ni buloi a disaipel mine Iesu, mei bilii a taogo na nanu maigi tasa moni usino na bibi tasa sabubu ino na abuna disaipel minau, eau ade ivu ane amutou, mapana bibi iedo ei ni ma mapigogoi ete ni buale.” \c 11 \s1 Ioanes a bibi na maavuvutuna ei peltase a disaipel minei usino ne Iesu \r (Luk 7:18-35) \p \v 1 Iesu ei ademuadasi a inade li usino ne sou a disaipel savulu tasa timana lua minei, io ei ilisitase a aubu odo mei asu usino na aububuna mina avena do mei matetengi a vanunua ma tavivine mei veipale a inade mine Salemo usino ne sou. \p \v 2 Ioanes ei ino na luma na tunuui, ma ilala ei longe a inade na pipigona vuso Krais ei goli, ei peltase a disaipel minei usino ne Iesu. \v 3 Me sou tagi e Iesu maido, “Oo a bibi moni e Salemo ei adegatunasi ni peltase usinani, ue namiteu magitali e tasa sea?” \p \v 4 Iesu ei maliu le sou a inade maido, “Amutou asu mu vei le Ioanes a golugolu vuso amutou longe me mu ite. \v 5 Sou a mata ego sou gemu lou, me sou a ubune sou pagu sou asu lou. Sou a vanunua sou isa a kolokolo sou palea alaba, me sou a tagilane sou sobo sou longe a inade. Sou a vanunua sou matesi sou ilisiliu. Sou a vanunua sou kapelabe sou longe a malongolongona doana. \v 6 Me sou a vanunua sou ite eau, moni silimulina mine sou ei ma bosa oto, ne sou mongemonge.” \p \v 7 Sou a disaipel mine Ioanes sou asuosi, de Iesu ei vei le sou a vanunua ma tavivine e Ioanes maido, “Ilala amutou asu usino na avena a vanua boa, amutou asu mina niitena a sava? Nane amutou asu mina niitena matana unei tasa avivili ei iune maisabe? Boa. \v 8 Moni amutou asu mina niitena a sava? Nane amutou asu mina niitena bibi tasa ei kai a kinainai doadoana? Boa. Vanunua sou kai a kinainai doadoana, sou ino mina luma mine sou a mapana. \v 9 Moni vuna matina amutou asu? Mina niitena profet, io? Iede moni. Me eau vei le amutou, ei vululusi sele a profet sanii. \v 10 Na bibi moni ieli Laulau mine Salemo ei vei maido, \q1 ‘Oite. Eau na peltase a bibi tasa mina veipalena inade minau, \q2 me ei ni muga pala ane oo. Mei ni masusulu a vea minio.’\f + \fr 11:10 \ft Malakai 3:1\f* \p \v 11 “Eau ade ivu ane amutou, Ioanes a bibi na maavuvutuna ei vululusi e sou a vanunua sou palea na magamaga. Moni a bibi ei alabaini sele na niitealalena mina langi, ei vululusi e Ioanes. \v 12 Soke na ilala Ioanes a bibi na maavuvutuna ei veipale a inade i asu mapigogoi seidei, sou a vanunua sou pipigo sagali a gualena niitealalena mina langi tomane vanunua mina maubina sou goli. \v 13 Vuna sou a profet vuso ma laulau mina binea tamai, sou veipale a inade mine Salemo mapigogoi na ilala Ioanes ei sibitala. \v 14 Mane amutou kale ne mu longe, mu longe. Laulau mine Salemo ei vei maido a profet Elaiia ei ni asu usinani, ei vei moni e Ioanes. \v 15 Bibi ei isa a tagilana, ei ni longe a inade ie. \p \v 16 “Mane eau kale na veipale a inigogona mine sou a vanunua ma tavivine mina ilala seidei, eau na goli sei matana adetinovona? Sou tomane moni e selebanini sou ugu na muina viepiluna me sou tola ane selebanini sanii maido, \q1 \v 17 ‘Amiteu pusi a vivigo ve ne amutou tilia, \q2 moni e amutou ma kale ete namutou tilia. \q1 Me amiteu ale a inala mina dinodo, \q2 moni amutou ma tangitangi oto.’ \p \v 18 “Ioanes ei diviosi mei ma aani mamaumau oto mei ma inini ete a vain. Me sou vei, ‘A nunu pagu ino ne ei.’ \v 19 Me Natuna Bibi ei asu usinani, mei aani mei inu, me sou vei, ‘Oite, ei a bibi na aanina mamau sele, me ei a bibi na niinu na vain makuba sele. Ei e tamaine sou a vanua na gualena takis me mine sou vanua na gunolina sinusu.’ Sou veivei maido, moni a pipigona vuso mine Salemo ei maite i maido muadana mine Salemo ei a golu ivu.” \s1 Mavaana ni palea le sou a vanunua ma tavivine sou ma sauvule ete a lilone sou \r (Luk 10:13-15) \p \v 20 Na aubu buobuo sanii Iesu ei pipigo a gona sinaga makuba, moni sou ma sauvule ete a lilone sou. Maido ma ilala dolo Iesu ei sinoa ane sou a vanunua ma tavivine mina aubu buobuo do. \v 21 Ei vei maido, “Amutou a vanunua ma tavivine mine Korasin, mavaana ni palea le amutou. Amutou a vanunua ma tavivine mine Betsaida, mavaana ni palea le amutou tamai. Mane a bibi tasa ei asu usino na aubu buobuo Tair me Saidon mei goli e sou a gona sinaga tomane eau goli balivua ne amutou, lisa na malada sou e Tair me Saidon sou mapigogoi ne sou sauvule a lilone sou me sou pale a kinainai na dinodo me sou ugu mina kavou na oavi mina maitene sou oto sou lilomavaa sele a sinusu vuso sou goli. \v 22 Maido eau vei le amutou, na malada Salemo ei vileale mina vavasana ane sou a vanunua ma tavivine, a mavaana ni palea le amutou ei ni vululusi sele a mavaana ei paleasi le sou e Tair me Saidon. \v 23 Me amutou e Kapenaum, ne sou beilange amutou uata sele na langi, io? Ne amutou asu utano oto sele na muina vanunua sou matesi. Mane a bibi tasa ei asu usino na aubu buobuo e Sodom me ei goli a gona sinaganaga tomane eau goli balivua ne amutou, io Sodom ei ni saboa ino muina. \v 24 Maido me eau vei le amutou, na malada Salemo ei vileale mina vavasana ane sou a vanunua ma tavivine, a mavaana ei ni palea le amutou ei ni vululusi sele a mavaana ei paleasi ne sou e Sodom.” \s1 Mu asuale eau mu guale a manoana \r (Luk 10:21-22) \p \v 25 Na ilala do Iesu ei vei maido, “Ouma, oo Bibi Taula na langi me na magamaga, eau vate kubaana usino minio, vuna maido oo tau oovi a golugolu iedo usino ne sou a vanunua sou isa a damutatalana doana ma muadana, me oo maite sou e selebanini moni. \v 26 E, Ouma, oo ogomuli moni a masagana minio mo goli simaido.” \p \v 27 “Euma ei tauosi a golugolu vuso na limagu. Ma bibi tasa ino boa ei muada e Natuna. Euma tasa moni ei muada i. Ma bibi tasa ino boa ei muada e Euma. Natuna pilu e sou a vanunua Natuna oto ei kale ni maite e Euma usino ne sou, sou moni sou muada e Euma. \p \v 28 “Amutou a vanunua amutou mangava sele a tabulena mavaana buo sou ie, amutou vuso mu asuale eau me eau na bilii e amutou a manoana. \v 29 Eau a bibi na lilomeana me eau a bibi na toebisiina, maido me amutou mu guale a pipigona minau tomane sou tau a obu na loona bulmakau ne sou lapuale a golugolu, me mu guale a muadana mainani ne eau. Mane maido, lilone amutou ni guale a manoana. \v 30 A obu eau tau na loone amutou ie ei malamala a tabulena. Ma golu eau bilii e amutou namutou tabule, ei ma mavaa oto.” \fig Amutou tau a obu na loona bulmakau me mu guale a muadana mainani ne eau (Mat 11:28-30)|alt="Take my yoke upon you and learn from me." src="HK00019B.TIF" size="col" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972, 1995." ref="11:28-30" \fig* \c 12 \s1 Tamana Maolona Malada \r (Mak 2:23-28; Luk 6:1-5) \p \v 1 Mulimuli, na Maolona Malada tasa mine sou e Iuda, Iesu ei asu balivua na maumauma mina vit. Ma disaipel minei sou vitolo, me sou boni a vuavuana vit, me sou ani. \v 2 Sou e Parisi sou ite me sou vei le Iesu maido, “Oite, a inigogona sou a disaipel minio sou goli ieli ei ma kubaana oto na Maolona Malada.” \p \v 3 Me Iesu ei adeliu ane sou maido, “Amutou ma gi ete a mapamulina Devit ei goli lisa pilu e sou a abuna minei sou vitolo? \v 4 Me Devit ei gali ulilo na luma bale mine Salemo mei guale a ulalu sou tautau ino na lagune Salemo, me ei pilu e sou a abuna minei sou ani. A ulalu odo sou valisobe le sou, moni a prist moni sou mapigogoi ne sou ani.\f + \fr 12:4 \ft 1 Samuel 21:6\f* \v 5 Nane amutou ma gi tamai ete a inade ei ino na laulau mina binea? Ei ade e sou prist sou pope a binea mina Maolona Malada na luma mine Salemo, moni sou ma isa oto a sinusu.\f + \fr 12:5 \ft Binea 28:9-10\f* \v 6 Eau vei le amutou, bibi eili ie, ei vululusi a luma mine Salemo. \v 7 Moni inade tasa ino na Laulau mine Salemo, ‘Eau ma kale ete a niabi sabubu, eau kale mamai namutou goli a inigogona doana usino ne sou sanii sea.’\f + \fr 12:7 \ft Hosea 6:6\f* Mane amutou muada iiti a vuna inade ie, ne amutou ma mapigogoi ete ne mu tau a mavaana usino ne sou a vanunua sou ma isa oto a sinusu. \v 8 Vuna Natuna Bibi ei a Tamana Maolona Malada.” \s1 Iesu ei toekube a bibi a limana mamau \r (Mak 3:1-6; Luk 6:6-11) \p \v 9 Iesu ei ilisitase a avena do mei gali ulilo na luma na kinaka mine sou e Iuda. \v 10 Ma bibi tasa ino, limana tasa i mate. Vanunua sanii sou kale ne sou vavasa ane Iesu, maido me sou tagi e ei, “Nane neitou toekube a vanunua sou isa a sinobe na Maolona Malada, ue boa?” \p \v 11 Iesu ei vei le sou maido, “Mane a bibi tasa balivua ne amutou ei isa a sipsip tasa, ma sipsip iodo ei pu utano na lulu na Maolona Malada, amutou muada, a bibi iedolo ei ni lapitole a sipsip mei beilange ei uata. \v 12 Moni a bibi ei vululusi sele a sipsip. Maidolo me ei puiale ne eitou goli a inigogona doana na Maolona Malada.” \p \v 13 Me ei vei ana bibi iedo maido, “Toebilelesi a limamu.” Ma bibi iedo ei toebilesi a limana, ma limane ei i palea kuba lou tomane a limane ei tasa lou do. \v 14 Moni sou e Parisi sou asutase a luma me sou maiademuli a punogena vea mina valiputene Iesu. \s1 Iesu ei a bibi na pipigona ivu mine Salemo \p \v 15 Iesu ei muada a golu sou e Parisi sou kale ne sou goli le ei. Maido me ei ilisitase a aubu odo. Vanunua ma tavivine makuba sou ogomuli e ei, me ei toekube a vanunua ma tavivine vuso sou isa a sinobe. \v 16 Me Iesu ei ade sagali ane sou ne sou ma veipalele lei a pipigona minei usino ne sou a vanunua ma tavivine sanii. \v 17 Na inigogona ieli, Iesu ei toesesele a inade tasa Salemo ei goli na asena profet e Aisaia. Ei vei maido, \q1 \v 18 “Ieli ei a bibi na pipigona minau. Eau oto eau vileale ei. \q2 Eau kale mamai e ei, ma lilogu ei mongemonge mamau sele e ei. \q1 Eau na tau a Nunugu ne ei, \q2 me ei ni veipale a inade mina bilesina inigogona na abuna vanunua ma tavivine vuso na magamaga. \q1 \v 19 Ei ni ma goli ete a adesinoana ma adevilivilina. \q2 Vanunua ma tavivine ne sou ma longe ete ei ni adeade na vea. \q1 \v 20 Ei ni ma sagilote ete a tabua i poposi mei ni ma valimate ete a sulu ei ma lulu kuba oto, \q2 mapigogoi ei goli a bilesina inigogona ni vululusi sele. \q1 \v 21 Me sou a vanunua ma tavivine na avena vuso ne sou silimuli e ei, me sou magitali e ei ni buloi e sou.”\f + \fr 12:21 \ft Aisaia 42:1-4 \f* \s1 Iesu me Belsebul \r (Mak 3:20-30; Luk 11:14-23) \p \v 22 Na ilala do sou maasi a bibi tasa ei isa a nunu pagu ino minei usino ne Iesu. Bibi iedo ei mata ego ma asena sobo. Me Iesu ei toekube ei, ma bibi a asena sobo do ei ade mei gemu. \v 23 Vanunua ma tavivine vuso sou saga mamau sele me sou vei, “Nane a bibi ieli ei e Natune Devit, io?” \p \v 24 Moni sou e Parisi sou longe a inade do me sou vei maido, “Bibi ieli ei taulelele a nunu pagu na sagagalina mine Belsebul ei a mapana mine sou a nunu pagu.” \p \v 25 Moni e Iesu ei muada a damutatalana mine sou mei vei le sou maido, “Mane a avena buo tasa ei mapola abuna lua me sou maubi, a avena buo do ei ni mamau. Mane a vanunua mina aubu tasa ue mina luma sou mapola abuna lua me sou maubi, aubu ue a luma do ei ni ma mapigogoi ete ni muina sagali. \v 26 Tomane moni, mane Satan ei taulele Satan, eitou muada abuna minei i vililuesi. Maido ma niitealalena minei ni magili matina? \v 27 Mane eau taulele a nunu pagu mina sagagalina mine Satan, ei patotona ve natatune amutou tamai sou taulele a nunu pagu mina sagagalina mine Satan? Sou a abuna mine amutou oto ne sou maite e amutou maido, inade mine amutou ieli ei ma patotona oto. \v 28 Moni mane a Nunu mine Salemo ei buloi e eau mea taulele sou a nunu pagu, io ne amutou muada, niitealalena mine Salemo ei sibitalasi usinani ne amutou. \p \v 29 “Mane a bibi tasa ei kale ni gali ulilo na luma mina bibi tasa sagali mei guale a golugolu minei, ei ni guale matina? Ei ni papale bubuli muge a bibi sagali iedo a mota sagaligali. Mane ei goli maido, de ei ni mapigogoi ni guale a golugolu ino na luma mina bibi iedo. \p \v 30 “Bibi ei ma maitamaina oto e eau, ei butualale eau. Ma bibi ei ma buloi ete eau a viepiline sou a vanunua ma tavivine, ei vote maisabesabe sou usino. \v 31 Maidolo me eau vei le amutou, Salemo ei ni taulele a sinusu vuso ma mailobena mamau vuso mine vanunua ma tavivine sou goli. Moni a bibi ei goli a inade mamau ana Maolona Nunu, Salemo ei ma mapigogoi ete ni taulele a sinusu minei. \v 32 Bibi ei goli a inade mamau usino ne Natuna Bibi, Salemo ei ni lilotase a sinusu minei iodo. Moni a bibi ei goli a inade mamau ana Maolona Nunu, Salemo ei ni ma taulele ete a sinusu minei iodo seidei me na ilala mulimuli tamai.” \s1 Obu pagu ei vualale a vuana pagu \r (Luk 6:43-45) \p \v 33 Iesu ei ade lou maido, “Mane amutou vei ve a obu ei doana, amutou mu goli a inade tasa tomane vuane ei tamai doana. Me mane amutou vei ve a obu ei mamau, amutou mu goli a inade tasa tomane vuane ei tamai mamau. Vuna vanua sou ite a vuavuana pala, me sou muada, a obu ei doana ue pagu. \v 34 Amutou a vanunua mamau, amutou tomane a aliusu pagu. Amutou mapigogoi mu goli a inade doana matina? Bibi ei ademuadada a matana damutatalana ei vonu mina lilone ei. \v 35 Bibi kubaana ei isa a damutatalana doana makuba lilo na lilone ei. Maidolo me ei goligoli a inigogona doana. Bibi pagu ei isa a damutatalana pagu papaina lilo na lilone ei, maidolo me ei goli a inigogona pagu. \v 36 Moni eau vei le amutou, mulimuli na malada Salemo ei vileale mina vavasana, ei ni damutale a inade maisaba vuso amutou goli, me namutou adeliu ane ei a golu ie. \v 37 Na inade minio oto, Salemo ei ni vate e oo a bilesina bibi. Me na inade minio oto, Salemo ei ni vavasa ane oo.” \s1 Gona sinaga mine Iona \r (Mak 8:11-12; Luk 11:29-32) \p \v 38 Io a vanua na muadana binea sanii me Parisi sanii sou vei le Iesu maido, “Magiligilina, amiteu kale no goli a gona sinaga tasa tomane a matailala mina maitene amiteu tomane oo goli a pipigona mine Salemo.” \p \v 39 Moni ei maliu a inade mine sou maido, “Vanunua ma tavivine mina ilala seidei, sou a abuna vanunua ma tavivine pagu me sou ma lilo ivuvu oto ane Salemo. Taliuliu sou tolatola a niitena matailala. Moni sou ma mapigogoi ete ne sou ite a matailala tasa. Matailala tasa moni ne sou ite, ede a matailala mina profet e Iona. \v 40 Iona ei muina malada tolu ma lodo tolu lilo na tiana aia taula, me tomane moni e Natuna Bibi ei ni muina malada tolu ma lodo tolu lilo na magamaga. \v 41 Na malada Salemo ei tau mina vavasana ane sou a vanunua ma tavivine, sou e Ninive ne sou magili na vavasana me sou veipale a inigogona pagu mine sou a vanunua ma tavivine mina ilala seidei ie. Vuna maido, sou e Ninive sou longe a inade Iona ei ademuada i me sou sauvule a lilone sou. Moni a bibi tasa nana balivua ne amutou, ei vululusi sele e Iona. \v 42 Ilala Salemo ei vavasa ana vanunua ma tavivine, tavine buo a mapana mina avena malilo ei ni magili na vavasana mei veipale a inigogona pagu mine sou a vanunua ma tavivine mina ilala seidei ie. Vuna maido, tavine a mapana do, ei ino na sinuana sele mina magamaga, moni ei asu usinani mina nilongene Solomon ei veimuade a muadana doana minei. Moni a bibi tasa ei eili ie, ei vululusi sele e Solomon.” \s1 Nunu pagu ei veteliu lou \r (Luk 11:24-26) \p \v 43 “Mane a nunu pagu ei iavetasesi a bibi tasa, a nunu pagu iedo ei asu maisabasaba na avena i tagasa mina punogena mui ei ni manoa i. Moni ei ma ite ete a avena tasa ei doana, \v 44 me ei vei maido, ‘Eau na veteliu usino na luma lisa eau malu i iodo.’ Me ei asu mei ite a luma do ei bualoalo, me sou kakale me sou malolomesi. \v 45 Maido me ei asu mei guale a nunu padilua sea sou vululusi e ei na gunolina inigogona pagu. Me sou vuso gali ulilo na luma do. Palapala a bibi iedo ei ino pagu, moni seidei niugu minei mamau sele lou. Matana inigogona maido ei ni palea le sou a vanunua ma tavivine pagu mina ilala seidei ie.” \s1 Tinane Iesu me tatasine Iesu \r (Mak 3:31-35; Luk 8:19-21) \p \v 46 Iesu ei saboa ino biliilii a inade usino ne sou a vanunua ma tavivine, me tinana pilu e tatasina sou asu me sou magili masala. Sou kale ne sou ade pilu e ei. \v 47 Ma bibi tasa ei vei le ei, “Oite. Tinamu pilu e tatasimu sou sala do. Sou kale ne sou ade pilu e oo.” \p \v 48 Moni e Iesu ei maliu a inade mina bibi edo maido, “Sei e eina? Me sei e tatasigu?” \v 49 Me ei usiale sou a disaipel minei mei vei, “Mu ite eina pilu e tatasigu. \v 50 A bibi ue a tavine ei ogomulimuli a masagana mine Euma ei tubu na langi, ei e tasigu, latavinegu me eina.” \c 13 \s1 Iesu ei adetinovo a bibi ei lange a vuavuana vit \r (Mak 4:1-9; Luk 8:4-8) \p \v 1 Na malada moni iedo Iesu ei ilisitase a luma mei gali usala, me ei ugu mina lili na pou na nanu. \v 2 Ma abuna vanunua ma tavivine makuba sele sou asuale ei. Maidolo me ei sae na bot tasa mei ugu, ma vanunua ma tavivine vuso sou magili na mado. \v 3 Me Iesu ei goli a adetinovona makuba ane sou. Ei vei maido, “Oite. A bibi tasa ei asu mei lange a vuavuana vit na mauma. \v 4 Ei pipigo a nilangena vit usino, ma vuavuana vit sanii sou pu na vea, ma manumanu sou lovo maino me sou ani. \v 5 Ma vuavuana vit sanii sou pu utano na avena vatuvatu ino i. Magamaga ei ma butolu vauta oto, maido ma vit sou odo sou uusi asi. \v 6 Moni na ilala oaso ei vele uata ei voe a vit iodo. Ma vit a aana boa, maido me sou magolu vuso. \v 7 Ma vuavuana vit sanii sou pu utano balivua na mota oloolo. Ma motamota oloolo sou palea buo me sou avisobe a vit. \v 8 Moni a vuavuana vit sanii sou pu na magamaga doana, me sou mapale a vuavua. Sanii sou vuale savulu sobo tasa, me sanii sou vuale savulu pantasa, me sanii sou vuale savulu tolu. \v 9 Bibi ei isa a tagilana, ei ni longe a inade ie.” \fig A vuana vit pu utano na magamaga i doana ei tomane a bibi ei longe a inade mei muada iiti i (Mat 13:8)|alt="The seed falling on good soil refers to someone who hears the word and understands it." src="GR-lllg20n.tif" size="col" copy="© Global Recordings Network, globalrecordings.net." ref="13:8" \fig* \s1 Iesu ei veipale a masovana mina adetinovona a vit \r (Mak 4:10-12; Luk 8:9-10) \p \v 10 Mulimuli sou a disaipel sou asuale Iesu me sou tagi e ei, “Vuna i matina oo goli a adetinovona ane sou a vanunua ma tavivine?” \p \v 11 Me Iesu ei maliu a inade maido, “Salemo ei mamuadesi e amutou a vuna inade ovu mina niitealalena mina langi, moni ei ma maite ete sou a vanunua ma tavivine ie. \v 12 Mane a bibi tasa ei isasi a golu sanii, Salemo ei ni bilii e ei sanii lou, me ei ni isa i papaina. Moni mane a bibi ei ma isa oto a golugolu, Salemo ei ni taulele a golu banini ei lapitolesi. \v 13 Na vuna moni ieli, eau adetinovo ane sou. \q1 “Matane sou ei gemugemu, moni sou ma ite ete a golu tasa. \q2 Sou longo tagigi, moni sou ma longe ete a inade me sou guale a muadana. \p \v 14 “Inade tasa mina profet e Aisaia ei palea ivu sele na vanunua ma tavivine sou ie. Ei vei maido, \q1 ‘Ne amutou longe a inade mapapaina, moni ne amutou ma muada oto a vuna. \q2 Ne amutou gemugemu mapapaina, moni ne amutou ma iteilale ete a golu tasa. \q1 \v 15 Lilone sou a abuna vanunua ma tavivine do ei sobosi, \q2 ma tagilane sou ei bale a nilongena inade, me sou tabesobesi a matane sou, \q1 dae a matane sou ei ni ite a golu tasa, ma tagilane sou i ni longe a inade, ma lilone sou ei ni muada a vuna inade, \q2 me ne sou sauvule a lilone sou me ne sou veteliuale eau, me eau na toe sou palea kuba lou.’\f + \fr 13:15 \ft Aisaia 6:9-10 \f* \p \v 16 “Moni amutou namutou mongemonge. Matane amutou ei peo, maido me amutou iteite a malibuuna mina inade mine Salemo, ma tagilane amutou ei peo, maido me amutou guale a muadana. \v 17 Eau vei patotona le amutou, lisa papaina mine sou a profet me sou a bilesina vanua sou isa a masagana buo na niitena golugolu seidei amutou ite, moni sou ma ite ete. Me sou isa a masagana buo na nilongena inadenade amutou longelonge sou ie, moni sou ma longe ete.” \s1 Vuna adetinovona mina vuana vit \r (Mak 4:13-20; Luk 8:11-15) \p \v 18 “Seidei namutou longe a vuna adetinovona mina bibi ei lange a vuavuana vit na mauma. \v 19 Vanunua sou longe a malongolongona doana mina niitealalena mina langi me sou ma muada oto a vuna inade do, sou tomane a vuana vit ei pu na vea. Me Satan ei asu usinani ne sou me saga i ei taulele a inade Salemo ei dani na lilone sou. \v 20 Ma vuavuana vit sou pu utano na magamaga ei isa a vatuvatu, ei tomane a bibi ei longe a inade mei guale asi mei mongemonge. \v 21 Moni ei ma isa oto a aane ei, me ei muina sapa bisii moni. Ilala vanunua ma tavivine sou kale ne sou taupui a inade mine Salemo, sou bilii e ei a mavaana me sou toegegeli ei, io silimulina minei ei ni bosa asasi. \v 22 Ma vuana vit ei pu balivua na mota oloolo, ei tomane a bibi ei longe a inade, moni ei damutala papai a golugolu mina magamaga, me ei damutale mamai a taupilina vatu makuba. Golugolu sou ieli ei taboboli a inade mine Salemo, me ei ma mapale ete a vuavuana. \v 23 Moni a vuavuana vit sou pu na magamaga doana, ei tomane a bibi ei longe a inade mei muada kuba a vuna inade do. Ei mapale a vuavuana mapigogoi savulu sobo tasa, ue savulu pantasa, ue savulu tolu.” \s1 Adetinovona mina gulugulu pagu ei palea na mauma \p \v 24 Iesu ei bilii a adetinovona sea ane sou maido, “Niitealalena mina langi ei tomane a bibi tasa ei lange a vuana vit doadoana na mauma minei. \v 25 Moni ilala vanunua ma tavivine sou ngolo, a butu mina bibi iedo ei asu maino, me ei lange a vuavuana gulugulu pagu balivua na vit sou odo. \v 26 Mulimuli a vit iodo ei uusi buo mei vua, me sou ite a gulugulu pagu ei uusi pilu i. \p \v 27 “Maido me sou a vanua na pipigona sou asu usino na tamana mauma me sou vei lei maido, ‘Bibi buo, amiteu damu i oo lange moni a vuavuana vit doana na mauma minio. Moni posa matina a gulugulu pagu odo sou uusi?’ \p \v 28 “Me ei vei le sou, ‘A butu tasa ei goli a matana inigogona iede.’ Ma vanua na pipigona sou tagi e ei, ‘Oo kale ne amiteu asu namiteu lulusitase a gulugulu pagu odo?’ \v 29 Moni ei vei le sou maido, ‘Boa. Dae ne amutou lusi a gulugulu pagu pilu a vit tamai. \v 30 Puiale ne mu itetase sulu ne sulu uusi pilu mapigogoi na ilala mina gualena gona inani. Me na ilala na gualena gona inani eau na vei le sou a vanua na pipigona maido, “Amutou taupili muge a gulugulu pagu, me mu papale a pinalanalana me mu tuni na oavi. Moni amutou taupilipili a vit me mu tau ino na luma na tinaunau na gona inani minau.”’” \s1 Adetinovona mina vuavua na mastet \r (Mak 4:30-32; Luk 13:18-19) \p \v 31 Iesu ei bilii a adetinovona sea ane sou maido, “Niitealalena mina langi ei tomane a vuana mastet. Bibi tasa ei guale a vuana mastet mei dani na mauma minei. \v 32 Vua na mastet ei alabaini sele ana vuavua na obu vuso. Moni na ilala ei palea buo, ei vululusi a matana gona inani vuso na mauma. Ei palea tomane a obu, ma manumanu sou vele maino me sou tau a noane sou na lalane ei.” \s1 Adetinovona mina is \r (Luk 13:20-21) \p \v 33 Iesu ei veipale a adetinovona sea ane sou maido, “Niitealalena mina langi ei tomane a is. Tavine tasa ei guale a is iodo mei sauvule pilu a taogo na ulalu taula. Me mulimuli a ulalu vuso do ei sosoge.” \s1 Iesu ei veipale a vuna adetinovona \r (Mak 4:33-34) \p \v 34 Inade vuso Iesu ei goli le sou a vanunua ma tavivine do, ei goli na adetinovonovona. Ei ma veimuade pale ete a inade tasa usino ne sou. Ei ade i na adetinovona moni. \v 35 Me na inigogona ieli, ei toesesele a inade tasa a profet tasa ei ademuada i. Ei vei maido, \q1 “Eau na adetinovo usino ne amutou, \q2 me eau na veipale a matamatana golu ei ino ovu sele lisa, na ilala magamaga ei palea asu mapigogoi seidei.”\f + \fr 13:35 \ft Laulau na Inala 78:2\f* \s1 Vuna adetinovona mina gulugulu pagu \p \v 36 Iesu ei ilisitase sou a vanunua ma tavivine mei gali ulilo na luma. Me sou a disaipel minei sou asuale ei me sou vei, “Oo no vei le amiteu a vuna adetinovona mina gulugulu pagu ei palea na mauma.” \p \v 37 Me Iesu ei maliu a inade usino ne sou maido, “Bibi ei lange a vuana vit doana, ei e Natuna Bibi. \v 38 Ma mauma do ei a magamaga vuso ie. Ma vuavuana vit sou doana, ede sou a vanunua ma tavivine mina niitealalena mina langi. Ma gulugulu pagu, ede sou a vanunua ma tavivine mine Satan. \v 39 A butu ei lange a vua na gulugulu pagu odo, ede Satan. Ilala mina gualena gona inani, ei a punulu na magamaga ie. A vanua na pipigona, ede sou a bineanea mine Salemo. \p \v 40 “Vanunua sou taupilipili a gulugulu pagu me sou tuni na oavi, tomane moni ne sou goli na punuluna malada mina magamaga ie. \v 41 Natuna Bibi ei ni peltase sou a bineanea minei me ne sou taulele maino na niitealalena mine Salemo a golugolu vuso sou toegegeligeli a silimulina mina bibi pilu a vanunua vuso sou goli a inigogona pagu. \v 42 Me ne sou lange sou usino na oavi taula. Lilo na oavi iodo ne sou tangi mamau me sou gado kasesele a livone sou. \v 43 Na ilala iedo sou a bilesina vanunua ma tavivine ne sou silida tomane a oaso lilo na niitealalena mine Tamane sou. Bibi ei isa a tagilana ei ni longe a inade ie. \s1 Adetinovona mina malasana vatu \p \v 44 “Niitealalena mina langi ei tomane a malasana vatu sou tau oovi na mauma tasa. Bibi tasa ei poge mei tau oovipole lei. Ei mongemonge sele, me ei asu masosove a golugolu vuso minei, me ei oli a mauma do. \s1 Adetinovona mina gapu malasolosolo \p \v 45 “Niitealalena mine langi ei tomane a bibi na vuvutina tasa ei tilotilo a gapu sou malasalasa. \v 46 Ma ilala ei poge a gapu tasa mapana ei oata oto sele, ei asu masosove a golugolu vuso minei mei oli a gapu doana do. \s1 Adetinovona mina vuo \p \v 47 “Niitealalena mina langi ei tomane a vuo tasa sou lange utano na dasi, me ei guale a matamatana aia. \v 48 Vuo ei vonu, io sou lapuale a vuo ulilo na mado. Me sou ugu me sou vileale a aia doadoana me sou tau na taogo tasa. Moni a aia pagupagu sou pitase. \v 49 Na punuluna malada mina magamaga ieli ei ni tomane moni simaido. Sou a bineanea ne sou asu usinani me sou guale a vanunua pagupagu ino balivua ne sou a bilesina vanunua. \v 50 Me ne sou lange sou usino na oavi taula. Lilo na oavi iedo ne sou tangi mamau me sou gado kasesele a livone sou.” \p \v 51 Me Iesu ei tagi e sou a disaipel maido, “Amutou muada a vuna inade vuso ieli?” Me sou longo ane ei, “E.” \p \v 52 Io ei vei le sou maido, “Maido ma vanua na muadana binea, sou a disaipel mina niitealalena mina langi, sou tomane a tamana luma tasa buo. Ei gali ulilo na vilo tasa a matamatana golu doadoana ino i, me ei guale a golugolu vuso alaba ma golugolu vuso lisasi pilu tamai, me ei maasi sou usala.” \s1 Sou e Nasaret sou lametase Iesu \r (Mak 6:1-6; Luk 4:16-30) \p \v 53 Iesu ei adesi a adetinovona sou odo, io ei ilisitase a aubu odo \v 54 mei asu usino na vuna aubu minei. Me ei asu usino na luma na kinaka mine sou e Iuda mei bilii a inade mine Salemo ne sou a vanunua ma tavivine. Sou longe a inade minei me sou saga mamau me sou vei, “Bibi ieli ei guale a muadana ieli iva? Me vuna matina ei mapigogoi ni goli a gona sinaga? \v 55 Eitou muada, bibi ieli ei e natuna bibi na gagatuna tasa, me Maria ei e tinane ei. Me Iemus, Iosep, Saimon me Iudas sou e tatasine ei. \v 56 Me latavivine ne ei vuso, sou eili pilu e eitou. Vuna matina ei mapigogoi ni goli a golugolu sou ie?” \v 57 Sou vei maido me sou lilogegelu ane ei. Moni e Iesu ei vei le sou maido, “Profet ei isa a aisa na aububuna vuso. Moni na vuna aubu me mina luma minei bilesi ei ma isa oto a aisa.” \p \v 58 Me ei ma goli ete a gona sinaga makuba na aubu odo, vuna sou ma silimuli ete ei. \c 14 \s1 Herot ei damu e Iesu ei e Ioanes a bibi na maavuvutuna \r (Mak 6:14-29; Luk 3:19-20, 9:7-9) \p \v 1 Na ilala do Herot\f + \fr 14:1 \ft Herot ieli, aisana tasa lou e Antipas. Ei itealale a avena mine Galili. Ei e natune Herot ei kale ni valipute a bibaini Iesu tomane sou niage lilo ne Matiu 2:1-20.\f* a mapana, ei itealale a avena buo, ei longe a mapamulina na golugolu Iesu ei goli \v 2 mei vei le sou a vanua na pipigona minei maido, “A bibi ie ei e Ioanes a bibi na maavuvutuna. Ei ilisiliu na minate minei. Maido me ei isa a sagagalina mina gunolina matamatana gona sinaga sou ie.” \p \v 3-4 Lisa Herot ei tavui e Herodias, ei e susune Pilip, tasine Herot. Me Ioanes ei vei le Herot maido, “Oo guale a tavine ieli, ei ma bilesi oto.” Maido me Herot ei lapitole Ioanes mei papale ei mei tau e ei na luma na tunuui. \v 5 Me Herot ei kale ni valipute Ioanes, moni ei lae e sou a vanunua ma tavivine, vuna sou damu e Ioanes ei a profet. \p \v 6 Na damutaleliuna alaposana mine Herot, vanua sanii sou asu maino me sou aani pilu e Herot. Me na ilala do natuna tavine mine Herodias ei asu mei tilia balivua ne sou. Me Herot ei kale sele a tiliana minei. \v 7 Maido me Herot ei adegatuna ane ei maido, “Ivu uata, sei golu oo kake usinani minau, ede eau na bilii e oo.” \v 8 Io Herodias, tinana, ei bilii e ei a damutatalana, ma tavine do ei vei le Herot maido, “Eau kale no bilii e eau a letene Ioanes a bibi na maavuvutuna na taogo tasa.” \v 9 A bibi a mapana ei longe a inade do, ma lilone ei i mavaa. Moni ei damutale a adegatunana ei goli, me ei ma kale ete ni guale a maelana na matane sou a vanunua sou ugu pilu e ei. Maido me ei vei le sou a vanua na maubina ne sou goli tomane a tavine ei vei. \v 10 Ei peltase a bibi tasa usino na luma na tunuui ni vei le sou a vanunua na maubina ne sou valiuti a loone Ioanes. \v 11 Me sou maasi a letene ei na taogo tasa, me sou bilii a tavine alaba do. Me ei maasi usino ne tinane ei. \v 12 Me sou a disaipel mine Ioanes sou asu maino sou guale a aitolane ei me sou tabule usino me sou peilai. Sou peilaiosi, me sou vei le Iesu. \s1 Iesu ei bilii a gona inani na vanunua savuluvulu lima \r (Mak 6:30-44; Luk 9:10-17; Ioa 6:1-14) \p \v 13 Iesu ei longesi a inade sou valipute Ioanes, me ei ilisitase a aubu odo mei guale a bot usino na avena tasa a vanua ino boa. Ei pilu a disaipel sou moni sou asu. Moni a abuna vanunua ma tavivine makuba sou longe a inade e Iesu ei asu, me sou ilisitase a aubu buobuo, me sou vasale usino me sou poge ei. \v 14 Maido ma ilala Iesu ei asu ontola mei ite a abuna vanunua ma tavivine makuba ino. Me ei lilomuli e sou mei toekube sou a vanunua na sinobe. \p \v 15 Mina lavilavi sou a disaipel sou asu usinani ne Iesu me sou vei lei maido, “Avena li a vanua boa mei bisii moni na oaso ni solo. Puiale oo no peltase sou a vanunua ma tavivine ne sou asu. Me ne sou mapigogoi ne sou asu maisaba na aububuna me sou oli a gona inani.” \p \v 16 Moni e Iesu ei vei le sou a disaipel maido, “Vuna matina ne sou asu? Amutou oto ne mu bilii e sou a gona inani.” \p \v 17 Me sou vei lei, “Amiteu ma isa oto a gona inani makuba eili. A ulalu lima ma aia lua moni.” \p \v 18 Me ei vei, “Mu guale a ulalu ede pilu a aia usinani minau.” \v 19 Me Iesu ei vei le sou a vanunua ma tavivine ne sou ugu na gulugulu. Me ei guale a ulalu lima pilu a aia lua do mei gemu uata na langi mei maibalave mei lee a ulalu sou odo mei bilii e sou a disaipel. Me sou a disaipel sou bilii e sou a vanunua ma tavivine, \v 20 me sou vuso sou ani me sou masu sele. Ma matevuavua vuso saboa ino, iede sou taupili me sou totongivoni a tanga savulu tasa timana lua. \v 21 A vanunua sou aani iodo, sou mapigogoi savuluvulu lima (5,000). Sou ma gi ete sou a tavivine pilu e selebanini. \s1 Iesu ei asu muata na dasi \r (Mak 6:45-52; Ioa 6:15-21) \p \v 22 Io Iesu ei vei le sou a disaipel ne sou sae na bot me sou muga pala ane ei usino na avena pou na nanu maino. Ei oto ei kale ni muina mei peltase sou a vanunua ma tavivine ne sou muga pala. \v 23 Ei peltase sou a vanunua ma tavivine usinosi, io ei vululu ei asu uata mina loena ni kaka. Me na lodo, ei vululu moni ei ino na loena. \v 24 Bot ei bulagosi, ma avivili ei vali masae na muga, ma dasi ei vali maisabe a bot. \p \v 25 Agavualesi ni malada Iesu ei asu muata na dasi mei sibitala le sou a disaipel. \v 26 Sou ite ei asuasu muata na dasi, me sou lae sele ma vovone sou i palili. Sou vei, “Iede a masalangi tasa.” Sou lae me sou ngala mamau. \p \v 27 Moni ma tabaa oto Iesu ei vei le sou maido, “Amutou mu sagali. Ieli eau moni. Amutou ma laelae lou.” \p \v 28 Me Pita ei maliu a inadene ei maido, “Bibi Taula, mane iede oo moni, vei le eau mea na asu muata na nanu usino minio.” \p \v 29 Me Iesu ei vei, “Oo asu usinani.” Io Pita ei ilisitase a bot mei asu muata na nanu usino ne Iesu. \v 30 Moni ei ite a avivili ei sagali mamau mei lae, me ei pumutu sapa utano na nanu. Maido me ei tola maido, “Bibi Taula, buloi e eau.” \p \v 31 Ma tabaa oto Iesu ei beli a limane ei mei lapitole e Pita. Me Iesu ei vei lei maido, “Oo isa a silimulina alabaini moni. Posa matina oo isa a damutatalana lua?” \fig Oo isa a silimulina alabaini moni. Posa matina oo isa a damutatalana lua (Mat 14:31)|alt="You of little faith. Why did you doubt?" src="CN01722B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="14:31" \fig* \p \v 32 Me sulu sae na bot, ma avivili ei mate. \v 33 Me sou a vanunua ino na bot, sou kaka ane Iesu me sou vei, “Patotona sele, oo Natune Salemo.” \s1 Iesu ei toekube a vanunua makuba sou sobe ne Genesaret \r (Mak 6:53-56) \p \v 34 Iesu pilu e sou a disaipel sou voleutuosi a pou na nanu me sou divi na avena mine Genesaret. \v 35 Sou a vanunua mina avena do sou ite Iesu me sou masosove a inade mina aububuna vuso ino agavi, me sou maasi e sou a vanua sou sobe usinani minei. \v 36 Me sou nai sagali e Iesu ve ne sou pige a aisusuna kinainai minei. Ma vanunua ma tavivine sou goli maido, sou kuba lou. \c 15 \s1 Binea mine Salemo ei vululusi a inade ne sou buobuo lisa \r (Mak 7:1-13) \p \v 1 Na ilala do sou e Parisi me a vanua na muadana binea maino ne Ierusalem sou asuale Iesu. Me sou tagi e Iesu maido, \v 2 “Vuna matina sou a disaipel minio sou pope a inigogona tubutubune eitou sou bilii e eitou? Ilala sou kale ne sou aani, sou ma loloiloi ete a limane sou.” \p \v 3 Iesu ei maliu a inade mine sou maido, “Posa matina amutou pope a binea mine Salemo a inigogona mine amutou? \v 4 Salemo ei vei, ‘Oo matano moni ne tamamu me tinamu me mu ogomuli a inade mine sou,’\f + \fr 15:4 \ft Gualeliuna 20:12\f* ma ‘Bibi ei goli a inade pagu ane tamana ue tinana, ei ni mate.’\f + \fr 15:4 \ft Gualeliuna 21:17; Pipigona mina Prist 20:9\f* \v 5 Moni amutou adeade maido, ‘Mane a bibi tasa ei isa a vatu ue sei golu mina buloine tamana ue tinana, moni ei vei le sulu, eau vilealesi iede mina biliine Salemo.’ \v 6 Io a bibi iodo ei ni ma damutaletale lei e tamana ue tinana. Me amutou vei ve ei kubaana. Moni na inigogona ieli amutou taupuipui a inade mine Salemo me amutou beilange a inigogona amutou guale maino ne tubutubune amutou. \v 7 Amutou a vanua na aualana. Profet e Aisaia ei veipale sele a inigogona mine amutou na ilala ei vei maido, \q1 \v 8 ‘Sou a abuna vanunua ma tavivine do sou beilangelange a aisagu na asene sou, \q2 moni a lilone sou ma damutatalana mine sou ei ino bulago sele ane eau. \q1 \v 9 Sou veipale a binea mine sou a vanunua moni me sou vei, “Ieli ei a inade mine Salemo.” \q2 Maido me sou kaka sabubu moni ane eau.’\f + \fr 15:9 \ft Aisaia 29:13\f*” \s1 Iesu ei ade a golu i toemumugi a bibi \r (Mak 7:14-23) \p \v 10 Iesu ei toleale sou a vanunua ma tavivine usinani minei, mei vei le sou maido. “Amutou longe me mu damutale kube. \v 11 A golu ei gali ulilo na asena bibi tasa, ei ma goli ete a bibi ei palea mumugu. Moni a golu a asemu ei veipale, iede moni ei goli a bibi ei mumugu.” \p \v 12 Mulimuli sou a disaipel sou asu sou vei le Iesu maido, “Oo muada i maido, sou e Parisi sou longe a inade minio me sou lilogegelu?” \p \v 13 Me Iesu ei maliu a inade maido, “Euma tubu na langi, ei ni lusipipili a golugolu vuso ei oto ei ma dani ete. \v 14 Amutou ma lilo mavaavaa lou a vanunua do. Sou tomane sou a mata ego, me sou kale ne sou maite e sou sanii a vea. Moni mane a mata ego ei maite a vea ane sou a mata ego sanii, io sou pilu ne sou bosa na lulu.” \p \v 15 Me Pita ei tagi e Iesu maido, “Mapigogoi no lube a vuna adetinovona oo bilii e sou a vanunua ma tavivine do ane amiteu?” \p \v 16 Me Iesu ei vei, “Amutou tamai saboa mu muada? \v 17 Amutou ma muada oto, golugolu vuso ei vele ulilo na asemu, ei gali ulilo na aputu, mulimuli ei vele usala na luma na kunoko. \v 18 Moni a golu asemu ei veipale, iedele ei palealea maino na damutatalana. Ma golu iedo moni ei toe a bibi ei palea mumugu. \v 19 A matamatana golugolu ei palea na damutatalana bibi sou maido, damutatalana pagu, ma inigogona valiputena bibi ma sualolona, ma inigogona toegegelina taulaina, ma inigogona paaalina, ma inigogona adeaualana mina vavasana, ma inigogona mailobena. \v 20 A inigogona sou odo ei toe a bibi ei mumugu na matane Salemo. Moni mane a bibi ei aani mei ma loloi pale ete a limana, a inigogona maido i ma toe ete ei mumugu.” \s1 Tavine mine Kenan ei silimuli sele e Iesu \r (Mak 7:24-30) \p \v 21 Iesu ei ilisitase a aubu odo mei asu usino na avena mine Tair me Saidon. \v 22 Ma tabaa oto a tavine tasa mina abuna mine Kenan ei ino na avena do, ei asu maino mei tola maido, “Bibi Taula, oo Natune Devit, oo no lilomuli e eau. A nunu pagu ei toegegeli sele e natugu tavine.” \p \v 23 Moni e Iesu ei ma maliu ete a inade tasa usino ne ei. Me sou a disaipel minei sou asuale ei me sou vei lei maido, “A tavine do ei tolatola mei ogomulimuli e eitou usinani. Oo peltase ei usino.” \p \v 24 Me Iesu ei maliu a inade maido, “Salemo ei peltase eau usinani ne sou a abuna mine Israel moni mina buloine sou a sipsip sou buale do.” \p \v 25 Moni a tavine ei asu agavuale Iesu mei totopatulu mei lagu motudu, me ei vei, “Bibi Taula, oo no buloi e eau.” \p \v 26 Me Iesu ei maliu a inadene ei maido, “Ei ma puiale ete neitou guale a gona inani mine selebanini me eitou lange usino na busebuse.” \p \v 27 Moni a tavine ei vei, “Bibi Taula, oo ade patotona. Moni a busebuse sou aniani a matevua i pu matano na luuva na poso mine tamtamane sou.” \p \v 28 Iesu ei longe a inade do mei maliu a inade maido, “Tavine, a silimulina minio ei buo sele. A golu oo kale ni palea le oo, ei ni palea.” Na ilala bilesi iodo, natuna tavine minei ei palea kuba lou. \s1 Iesu ei toekube a vanunua na sinobe makuba \p \v 29 Iesu ei ilisitase a aubu iodo mei asu na lili na pou na nanu e Galili. Me ei asu uata na loena mei ugu. \v 30 Ma abuna vanunua ma tavivine makuba sou asuale ei. Me sou maasi e sou a ubune sou mamau, me sou a mata ego, me sou a tuane sou i makoko, me sou a asene sou i sobo, ma vanunua sanii sou sobe ino tamai, me sou tau e sou agavuale a ubune Iesu. Me ei toekube sou me sou palea kuba lou. \v 31 Me sou a vanunua ma tavivine sou ite sou a asene sou sobo do sou adeade lou, me sou a tuane sou makoko sou palea kuba lou, me sou a ubune sou pagu sou asuasu lou, me sou a mata ego sou gemugemu lou, me sou saga mamau. Me sou beilange a aisane Salemo mine Israel. \s1 Iesu ei bilii a gona inani usino ne sou a vanunua savuluvulu iva \r (Mak 8:1-10) \p \v 32 Iesu ei toleale sou a disaipel minei usinani mei vei le sou maido, “Eau lilomuli sele sou ie. Sou eili pilu eau mapigogoi a malada toluosi, moni sou ma ani ete a golu tasa. Eau ma kale ete na peltase liu e sou, dae a matane sou ni lilili me ne sou bosa na vea.” \p \v 33 Me sou a disaipel sou vei lei maido, “A avena li a vanua boa. Neitou guale a ulalu makuba iva me neitou bilii e sou a abuna vanua buo maido?” \p \v 34 Me Iesu ei tagi e sou, “Amutou isa a ulalu visa?” Me sou vei, “Amiteu isa a ulalu padilua ma aia banini sanii.” \p \v 35 Io Iesu ei vei le sou a vanunua ma tavivine me sou ugu na magamaga. \v 36 Me ei guale a ulalu padilua pilu a aia, me ei toledadangi e Salemo, me ei lee mei bilii e sou a disaipel. Ma sou a disaipel sou bilii e sou a vanunua ma tavivine. \v 37 Me sou vuso sou aani me sou masu. Me sou taupili a matevuavua na gona inani saboa ino me sou totongivoni a tanga padilua. \v 38 Savuluna vanunua sou aani iodo ei savuluvulu iva (4,000). Me sou ma gi ete sou a tavivine me selebanini. \v 39 Me Iesu ei peltase sou a vanunua ma tavivine usino, me ei sae na bot mei asu usino na avena mine Magadan. \c 16 \s1 Sou vei le Iesu ni goli a gona sinaga \r (Mak 8:11-13; Luk 12:54-56) \p \v 1 Sou e Parisi me Sadusi sou asu usino ne Iesu me sou kale ne sou tove ei. Sou vei le ei ni goli a gona sinaga tasa maino na langi mina maitene sou. \p \v 2 Moni ei maliu a inade ne sou maido, “Na lavilavi sele amutou veivei ve, ‘A langi i kasoso, ma ilala ni doana sie.’ \v 3 Me na autupola amutou veivei ve, ‘A ausa i paulu ma langi i kasoso. Maido me seidei ni avivili mei ni adavu.’ Amutou iteite a matailala mina langi me mu vivilemuliale kube. Moni amutou ma mapigogoi ete ne amutou vivilemuliale a matailala mina ilala seidei ie. \v 4 Sou a vanunua ma tavivine mina ilala seidei ie, sou a abuna vanunua ma tavivine pagu me sou ma lilo ivuvu oto ane Salemo. Taliuliu sou tolatola a niitena matailala. Moni matailala tasa ne sou ite, ei a matailala mine Iona\f + \fr 16:4 \ft Matailala mine Iona i maite a ilisiliuna minate mine Iesu. Gemu lilo ne Matiu 12:39-40.\f* moni.” Me Iesu ei ilisitase sou mei asu. \s1 Adetinovona mina is mine sou e Parisi me sou e Sadusi \r (Mak 8:14-21) \p \v 5 Iesu pilu e sou a disaipel sou asu sibitala na lili na pou na nanu maino, moni sou a disaipel sou danivuse a gualena ulalu usinani pilu e sou. \v 6 Me Iesu ei vei le sou maido, “Amutou ulago kuba. Amutou tilale a is mine sou e Parisi me sou e Sadusi.” \p \v 7 Me sou a disaipel sou maiade balivua mine sou oto maido, “Ei goli a inade iedo, vuna eitou ma guale ete a ulalu usinani.” \p \v 8 Iesu ei muada a inade sou goli iedo, me ei vei le sou maido, “Ai, amutou a vanunua mu isa a silimulina alabaini moni. Posa matina amutou adeade maido, ‘Eitou ma isa oto a ulalu.’ \v 9 Amutou saboa mu muada, io? Nane amutou ma damutale ete a ulalu lima sou a vanunua savuluvulu lima (5,000) sou ani, ma tanga visa amutou totongivoni? \v 10 Me nane amutou ma damutale ete a ulalu padilua iedo sou a vanunua savuluvulu iva (4,000) sou ani, ma tanga visa amutou totongivoni? \v 11 Vuna matina amutou ma muada oto i maido, eau ma adeade oto ane amutou a ulalu? Eau vei, amutou tilale kube a is mine sou e Parisi me sou e Sadusi.” \v 12 Sou longe a inade iedo me sou muada, ei ma vei ete ne sou tilale a is mina gunoli a ulalu. Ei vei ne sou tilale kube a matetengina mine sou e Parisi me sou e Sadusi. \s1 Pita ei ademuada e Iesu ei e sei \r (Mak 8:27-30; Luk 9:18-21) \p \v 13 Iesu ei asu usino na avena ne Sisaria Pilipai, me na ilala do ei tagi e sou a disaipel minei maido, “Sou a vanunua ma tavivine sou vei ve e Natuna Bibi ei e sei?” \p \v 14 Me sou ade, “Sanii sou vei, oo e Ioanes a bibi na maavuvutuna. Me sanii sou vei ve oo e Elaiia. Me sanii sou vei ve oo e Ieremaia ue a profet tasa.” \p \v 15 Me Iesu tagi e sou, “Me amutou oto amutou vei eau e sei?” \p \v 16 Saimon Pita ei maliu a inade maido, “Oo Krais, oo e Natune Salemo ei mauli taliuliu.” \p \v 17 Iesu ei maliu a inadene ei maido, “Saimon, natune Ioanes, oo no mongemonge. Bibi tasa na magamaga i ma vei ete lio a inade ie. Euma ei tubu na langi ei moni ei maite e oo a golu ie. \v 18 Me eau vei lio maido. Oo Pita,\f + \fr 16:18 \ft Malibuuna mine Pita ei a vatu buo.\f* eau na mamagili a abuna minau muata na vatu ie. Ma sagagalina mina minate ei ni ma toebose ete a abuna ie. \v 19 Eau na bilii e oo a ki mina niitealalena mina langi. A golu oo palesobe na magamaga, iede Salemo ni palesobe na langi tamai. Ma golu oo lube na magamaga, iede Salemo ni lube na langi.” \v 20 Me Iesu ei ade sagali sele ane sou a disaipel ne sou ma veivei lou ana bibi tasa maido ei e Krais. \s1 Iesu ei vei ve ei ni mate mei ni ilisiliu \r (Mak 8:31-9:1; Luk 9:22-27) \p \v 21 Na ilala do Iesu i soke a inade ane sou a disaipel maido ei ni asu usino ne Ierusalem, me ei ni tabule a davutina makuba na limane sou a vanua buobuo pilu e sou a munugana prist me sou a vanua sou muada a binea. Me ne sou valipute ei, me na malada tolunai ei ni ilisiliu. \p \v 22 Pita ei guale Iesu usino na aliali mei soke a sinoana ane ei maido, “Bibi Taula, boa vuso sele. Golu ieli ei ma mapigogoi ete ni palea le oo.” \p \v 23 Me Iesu ei sauvule ei mei vei le Pita maido, “Satan, oo asu mamuli na taulugu. Oo kale no tabulisobe a veagu. Oo ma ogomuli ete a damutatalana mine Salemo. Oo ogomuli moni a damutatalana mine sou a vanunua ma tavivine.” \p \v 24 Me Iesu ei vei le sou a disaipel minei maido, “Mane a bibi tasa ei kale ni ogomuli e eau, io ei ni taupui a masagana minei oto, me ei ni tabule a tauvaleuti minei mei ogomuli e eau. \v 25 Mane a bibi tasa ei kale ni lapitole obi a maulina minei oto, maulina minei ni buale. Moni mane a bibi tasa ei damutale eau mei iabitase a maulina minei usinani minau, ei ni guale a maulina. \v 26 Mane a bibi tasa ei guale a golugolu vuso mina magamaga, moni a maulina minei oto i buale, io a golugolu vuso do ni buloi e ei matina? A bibi ni bilii a sei mapa mina oliliualena a maulina minei? \v 27 Na ilala Natuna Bibi ei ni asu usinani na malasana buo mine Tamana pilu e sou a bineanea minei, ei ni bilii a mapa ne sou a vanunua vuso i mapigogoi a inigogona sou goli. \p \v 28 “Eau vei ivu sele le amutou, vanunua sanii sou magili ie ne sou ma mate oolo oto. Me ne sou ite e Natuna Bibi ni asu usinani tomane a mapana.” \c 17 \s1 Vovone Iesu ei palea sea \r (Mak 9:2-13; Luk 9:28-36) \p \v 1 Malada pantasa i pulosi, Iesu ei guale Pita me Iemus pilu e tasina e Ioanes, me sou moni asu usino na loena tasa i oata oto. Me sou moni muine sou. \v 2 Ma vovone Iesu ei sauvuvule mei palea sea sele na matane sou. Ma lagune ei malasolosolo tomane a oaso, ma malo minei ei palea kea tomane a muada. \v 3 Na ilala do Moses pilu e Elaiia sulu palea, me sou a disaipel sou ite sulu ade pilupilu e Iesu. \fig Vovone Iesu ei sauvuvule mei palea sea sele na matane sou (Mat 17:2)|alt="He was transfigured before them." src="CN01728B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="17:2" \fig* \p \v 4 Pita ei vei le Iesu maido, “Bibi Taula, ei kubaana neitou muine eitou na. Mane oo kale, io eau mapigogoi na mamagili a bale na malolovina tolu, tasa minio, tasa mine Moses, me tasa mine Elaiia.” \p \v 5 Pita ei saboa ino adeade maido, ma ausa tasa ei kea muada mamau sele mei avisobe sou. Ma baligoluna bibi tasa ino lilo na ausa do ei vei maido, “Ielili ei e Natugu, eau kale mamai sele ei mea mongemonge e ei. Amutou longemuli a inade minei.” \p \v 6 Sou a disaipel sou longe a inade li, me sou totopatulu me sou lagumotudu utano na magamaga, me sou lae mamau sele. \v 7 Me Iesu ei asu agavuale sou mei lapitole sou mei vei, “Amutou ilisi. Amutou ma laelae lou.” \v 8 Me sou gemu uata, me sou ma ite ete a bibi sea. Sou ite Iesu vululu moni. \p \v 9 Sou veletase a loena do me sou sivo liuliu utano, me Iesu ei ade sagali ane sou maido, “A golu amutou ite do, amutou ma veivei lei ana bibi tasa mapigogoi a ilala Natuna Bibi ei ilisiliu na minate.” \p \v 10 Me sou a disaipel sou tagi e ei maido, “Posa matina sou a vanua na muadana binea sou veivei ve Elaiia ei ni asu pala usinani?” \p \v 11 Me ei maliu a inade maido, “Inade li ei patotona. Elaiia ei ni asu usinani mei ni toebilelesi lei a golugolu vuso. \v 12 Moni eau vei le amutou maido, Elaiia ei asuosi usinani, moni sou ma muada oto e ei. Sou ogomuli a masagana mine sou oto me sou goli a matamatana inigogona usino ne ei. Na inigogona tasa moni ne sou toegegeli e Natuna Bibi.” \v 13 Maido me sou a disaipel sou muada, ei adeade e Ioanes a bibi na maavuvutuna. \s1 Iesu ei toekube a bibaini tasa ei isa a nunu pagu \r (Mak 9:14-29; Luk 9:37-42) \p \v 14 Iesu pilu a disaipel tolu sou sibitala na abuna vanunua ma tavivine taula, ma bibi tasa ei asuale Iesu mei totopatulu ane ei \v 15 mei vei, “Bibi Taula, oo no lilomuli e natugu bibi. Ei manununu ma vovona ei mamau sele. Me mapapaina sele ei bosealale a oavi ma nanu. \v 16 Eau maasi ei usino ne sou a disaipel minio, moni sou ma mapigogoi ete ne sou toekube ei.” \p \v 17 Me Iesu ei maliu a inade maido, “Amutou a abuna vanunua ma tavivine amutou ma silimuli ete, damutatalana ma inigogona mine amutou ei ma bilesi oto. Mavisa lou eau na muina pilu e amutou? Mavisa lou eau na tabule a mavaana mine amutou? Maasi a bibi iede usinani minau.” \v 18 Me Iesu ei sinoa ana nunu pagu odo, ma nunu pagu odo ei ilisitase a bibi alaba do, ma tabaa oto sinobe minei i pulu. \p \v 19 Mulimuli sou a disaipel moni sou asuale Iesu me sou tagi e ei maido, “Posa matina amiteu ma mapigogoi ete namiteu taulele a nunu pagu odo?” \p \v 20-21 Me ei vei le sou maido, “Silimulina mine amutou ei alabaini sele, maido me amutou ma mapigogoi ete. Eau ade ivu ane amutou, mane amutou isa a silimulina mapigogoi tomane a vuana mastet, namutou vei ana loena ie, ‘Oo ilisi mo asu usino nado,’ me ei ni asu. Golu tasa ni ma sana oto le amutou.” \s1 Maluanai Iesu ei vei ni mate mei ni ilisiliu \p \v 22 Iesu pilu e sou a disaipel sou viepilu na avena ne Galili, me Iesu ei vei le sou maido, “Ne sou tau e Natuna Bibi na limane sou a vanunua, \v 23 me ne sou valipute ei. Me na malada tolu ei ni ilisiliu.” Sou a disaipel sou longe a inade do me sou lilomavaa sele. \s1 Iesu ei bilii a takis mina luma mine Salemo \p \v 24 Mulimuli Iesu pilu e sou a disaipel sou asu sibitala ne Kapenaum, me sou a vanua na gualena takis na luma mine Salemo sou asuale Pita me sou tagi e ei maido, “A bibi na matetengina mine amutou ei iabi a takis mina luma mine Salemo?” \p \v 25 Pita ei vei, “E.” \p Na ilala Pita ei asu ulilo na luma, moni ei saboa goli a inade tasa, Iesu tagi e ei maido, “Saimon, oo damutale matina? Sou a mapana mina magamaga li sou gualeale a mapa mina matamatana takis mine sei sou? Sou gualeale mine sou e natatune sou oto ue mine sou a vanunua seasea?” \p \v 26 Me Pita ei vei, “Ne sou a vanunua seasea.” Me Iesu ei vei le ei, “Maido me natatune sou oto ne sou ma langelange lei a takis. \v 27 Moni dae ne eitou goli e sou ne sou sinoa ane eitou, oo asu usino na pou na nanu mo viliti. Ma munugana aia oo lapuale, iedo oo guale mo pee a asena, mo no ite a vatu tasa ino lilo. Oo guale a vatu odo mo bilii e sou, ede a takis mine eitau pilu.” \c 18 \s1 Sei ei buo sele na niitealalena mina langi? \r (Mak 9:33-37; Luk 9:46-48) \p \v 1 Na ilala do sou a disaipel sou asuale Iesu me sou tagi e ei maido, “Sei ni buo sele na niitealalena mina langi?” \p \v 2 Io Iesu ei toleale a bibaini tasa usinani, mei mamagili e ei balivua ne sou. \v 3 Ei vei maido, “Eau vei ivu ane amutou, mane amutou ma sauvule ete amutou tomane selebanini, amutou ma mapigogoi ete ne mu gali ulilo na niitealalena mina langi. \v 4 Bibi ei taupui e ei oto mei palea tomane a bibaini ie, bibi iede ei ni buo sele na niitealalena mina langi. \v 5 Me mane a bibi tasa ei damutale eau mei buloi a bibaini tasa tomane a bibaini ie, io ei buloi e eau. \s1 Inigogona pagu ei toegegeligeli a silimulina \r (Mak 9:42-48; Luk 17:1-2) \p \v 6 “Mane sei bibi ei toe a bibi tasa tomane bibaini ei silimuli e eau ni goli a sinusu, io kubaana ne sou papale a vatu buo tasa na loona bibi iedo me sou lange ei na tiana autu. \v 7 Mavaana ni palea le sou a vanunua ma tavivine na magamaga ie, sou toe a vanunua sou goli a sinusu. Ivu, a inigogona pagu ie ei ni palea. Moni a mavaana buo ni palea le a bibi ei magoli e sou ne sou goli a sinusu. \v 8 Mane a limamu ue a ubumu ei lapuale oo na gunolina sinusu, io oo no mogeuti mo pitaselele. Kubaana oo isa a limamu tasa moni, ue a ubumu tasa moni, me oo no guale a maulina ei muina taliuliu. Dae oo no isa a limamu lua ue a ubumu lua me sou lange oo usino na oavi ei ma matemate oto. \v 9 Me mane a matamu ei lapuale oo no goli a sinusu, io oo no osetase mo pitaselele. Kubaana oo isa a matamu tasa moni mo guale a maulina ei muina taliuliu. Dae oo no isa a matamu lua me ne sou lange oo usino na oavi mina aubu na davutina. \p \v 10-11 “Amutou tilale kube. Dae ne amutou damu e tasa balivua ne sou a vanunua sabubu, ei tomane a golu sabubu. Eau vei le amutou, na niitealalena mina langi sou a bineanea mine sou, taliuliu sou ite a lagune Euma ei tubu na langi.\f + \fr 18:10-11 \ft Na laulau na vinalu sanii, sou tau a inade sanii lou na malevina ieli maido, “Natune bibi ei asu usinani ni gualeliu a vanunua ma tavivine sou bualesi.”\f* \s1 Adetinovona mina sipsip ei buale \r (Luk 15:3-7) \p \v 12 “Amutou damu i matina? Mane a bibi tasa ei isa a sipsip savulu sobo tasa, me a sipsip tasa i buale, nane ei ni ma tilomuli ete, io? Boa. Ei ni asutase a sipsip savulu ialasue timana ialasue muine sou na loena, me ei ni asu mei tilomuli a sipsip i buale do. \v 13 Eau vei patotona sele ane amutou, mane ei gualesi a sipsip tasa ei buale do, io ei ni mongemonge sele. Ei mongemonge a sipsip savulu ialasue timana ialasue sou ma buale oto, moni na ilala ei gualeliu a sipsip tasa ei buale iedo, munonge minei ni buo mamau lou. \v 14 Tomane moni maido Tamane amutou ei ino na langi ei ma kale ete tasa mine sou e selebanini ieli ni buale. \s1 Inigogona mina toebilelesine tamaimu ei goli a inigogona pagu \p \v 15 “Mane tamaimu ei goli a sinusu usino minio, oo asu ite ei. Ilala amulu moni ino, oo no tove a toebilelesina inade pilu e ei. Mane ei longemuli a inademu, io oo no gualeliu e ei. \v 16 Me mane ei ma longemuli ete a inademu, io oo no guale a bibi tasa ue bibi lua lou ne sulu asu pilu e oo me ne sulu toesagali a inade. \v 17 Moni mane ei ma kale ete ni longemuli a inade ne sou, io oo no vei le sou a viepiluna kinaka. Me mane ei ma kale ete ni longemuli a inade ne sou tamai, io oo no itetase ei tomane a bibi tasa masala me tomane a bibi na gualena takis. \p \v 18 “Eau vei ivu ane amutou, golugolu vuso amutou papale na magamaga, iede Salemo ei ni papale na langi tamai. Ma golugolu vuso amutou lube na magamaga, iede Salemo ei ni lube na langi tamai. \p \v 19 “Eau vei lei le amutou. Mane taolua mine amutou nani na magamaga mu lilo tasa a golu tasa, me amulu kaka a gualena golu odo, io Euma ino na langi, ei ni bilii e amulu. \v 20 Mane a bibi lua ue tolu sou viepilu na aisagu, eau oto eau ino balivua ne sou.” \s1 Mapamulina mina lilotasena \p \v 21 Na ilala do Pita ei asuale Iesu mei tagi e ei, “Bibi Taula, mane tamaigu ei goli a sinusu usinani minau, mavisanai eau na lilotase a inigogona pagu minei? Nane mapigogoi mapadiluanai?” \p \v 22 Me Iesu ei vei lei maido, “Eau ma vei ete le oo no lilotase mapigogoi moni mapadiluanai. Eau vei, oo no lilotase mapigogoi savulu padilua timana padiluanai. \p \v 23 “Io niitealalena mina langi ei tomane a mapana tasa, ei kale ni toebilelesi pilu e sou a vanua na pipigona minei na vatu ei bilii e sou odo. \v 24 Ei soke a toebilelesina ginau, me sou maasi a bibi tasa usinani minei, ei isa a ginau mapigogoi savuluvulu savulu tasa (10,000) talant.\f + \fr 18:24 \ft Na ilala Iesu ei eili na magamaga, talant tasa ei a vatu tomane a bibi tasa i pipigo mapigogoi a avala savulu tasa timana lima.\f* \v 25 Moni ei ma isa oto a vatu mapigogoi ni maliu a ginau odo. Maido ma mapana ei vei le sou ne sou oabi a bibi edo oto pilu e susuna me natatuna, ne sou palea a vanunua ma tavivine na pipigona sabubu. Me ne sou oabi tamai a golugolu vuso minei, me na inigogona li ne sou guale a vatu mina maliuna ginau. \p \v 26 “Bibi na pipigona ei longe a inade do mei totopatulu agavuale a ubune mapana mei vei maido, ‘Oo no lilomuli e eau mo magitali sape eau. Eau na mapuisobe a ginau vuso eau guale minio.’ \v 27 Ma bibi buo mina bibi na pipigona do ei lilomuli e ei mei tauleletase a ginau minei mei litase ei ni asu. \p \v 28 “Moni a bibi na pipigona do ei asu usala mei ite a bibi tasa su maitamaina a pipigona, ei isa a ginau usino ne ei mapigogoi savulu sobo tasa denarii\f + \fr 18:28 \ft Na ilala do, denarii tasa ei a mapana mina pipigona na malada tasa.\f* moni. Me ei lapitole a bibi su maitamaina a pipigona do mei inke sagali a loona mei vei lei maido, ‘Oo no mapuisobe a ginau vuso oo guale minau odo.’ \p \v 29 “A bibi su maitamaina a pipigona do ei totopatulu mei vei ana bibi iedo maido, ‘Oo no lilomuli e eau mo magitali sape eau. Eau na mapuisobe a ginau eau guale minio.’ \p \v 30 “Moni a bibi iedo ei ma kale ete. Ei asu mei tau a bibi su maitamaina a pipigona do na luma na tunuui mapigogoi ei mapuisobe a ginau. \v 31 A vanunua sanii sou pipigo pilu a bibi iedo sou ite a inigogona ei goli iedo me sou lilogegelu sele. Me sou asu sou vavasa ana bibi buo mine sou a inigogona vuso a bibi na pipigona do ei goli. \p \v 32 “Maido ma bibi buo do ei toleale a bibi na pipigona do mei vei lei maido, ‘Oo a bibi na pipigona pagu. Palapala oo tangi agu, me eau tauleletase a ginau vuso minio. \v 33 Eau lilomuli e oo. Moni posa matina oo ma lilomuli tamai ete a bibi amulu pipigo pilu?’ \v 34 Ma bibi buo minei ei sinoa mei tau e ei na limane sou a vanua mina biliine ei a davutina mapigogoi ei mapuisobe a ginau vuso minei. \p \v 35 “Mane amutou ma lilotase ivu ete a sinusu sou tamtamaimu sou goli le amutou, Euma ei ino na langi ei tamai ni goli a matana inigogona tasa moni usino ne amutou.” \c 19 \s1 Iesu ei ade a inigogona valiutina taulaina \r (Mak 10:1-12) \p \v 1 Iesu ei mapuli a inade minei ie, mei ilisitase Galili mei asu usino na avena ne Iudia mina lili na nanu maino e Iordan. \v 2 Me sou a abuna vanunua ma tavivine buo sou ogomuli e ei. Me na avena do ei toekube sou so isa a sinobe. \p \v 3 Me sou e Parisi sou asuale Iesu me sou kale ne sou tove ei. Sou tagi e ei maido, “Nane a binea mine eitou ei longo a bibi ei ni taulele e susuna na masagana minei oto?” \p \v 4 Me Iesu i maliu a inade maido, “Amutou ma gi ete a inade ino na Laulau mine Salemo? Inade do ei vei maido, ‘Lisa oto sele ilala Salemo ei mapale a golugolu vuso, ei mapale sou a vanunua ma tavivine, me ei toe e sou palea a bibi ma tavine.’ \v 5 Me Salemo ei vei, ‘Maido ma bibi ei asutase tamana me tinana mei valitole pilu e susuna, me sulu palea tomane a vovo tasa moni.’\f + \fr 19:5 \ft Sinokona 2:24\f* \v 6 Maidolo me sulu ma taolua lou otosi. Sulu palea tomane a vovo tasa moni. Maido ma golu Salemo ei papaletolesi, iede a bibi i ma mapigogoi ete ni valiuti.” \p \v 7 Me sou e Parisi sou vei lei maido, “Io, posa matina Moses ei bilii e eitou a binea mei vei, a bibi ei mapigogoi ni niage a laulau mina valiutina taulaina mei bilii a tavine mei taulele ei usino?”\f + \fr 19:7 \ft Binea 24:1-4\f* \p \v 8 Me Iesu ei vei le sou maido, “Amutou a vanua mina longetasena inade, maido me Moses ei itetase amutou mu taulele a tavine. Moni lisa oto sele a inigogona li i boa. \v 9 Eau vei le amutou maido. Mane a susuna tasa ei ma goli ete a inigogona sualolona, moni a suana ei taulele ei mei tavui lei a tavine tasa, a bibi oto do ei goli a inigogona sualolona.” \p \v 10 Sou a disaipel sou longe a inade do me sou vei le Iesu maido, “Mane a bibi ei ogomuli a matana inigogona maido mei muina moni pilu e susuna, io puiale lou a bibi ei ni ma taulai oto.” \p \v 11 Me Iesu ei vei le sou maido, “A vanunua ma tavivine vuso sou ma mapigogoi ete ne sou guale a inade do. Salemo ei bilii a inade li usino na vanua sanii moni. \v 12 A matamatana vanua ino sou ma taulai oto. Sanii, a vovone sou i mamau na ilala tinane sou ei maalepose sou. Me sanii, a vanua sou moge sou me sou ma mapigogoi ete ne sou natua. Me sanii lou, sou damutale a gunolina pipigona mina niitealalena mina langi me sou valisobe sou oto me sou ma taulai oto. Moni a bibi ei mapigogoi ni guale a inade li, ei ni guale.” \s1 Litase selebanini ne sou asu usinani minau \r (Mak 10:13-16; Luk 18:15-17) \p \v 13 Na ilala do sou a vanunua ma tavivine sou maasi e selebanini usinani ne Iesu. Sou kale ei ni tau a limane ei muata ne sou mei goli a kinaka. Moni sou a disaipel sou sinoa ane sou a vanunua ma tavivine. \p \v 14 Me Iesu ei vei le sou a disaipel maido, “Amutou litase selebanini ne sou asuale eau. Amutou ma matileilei lei e sou. Niitealalena mina langi ei mina matana bibi tomane selebanini ie.” \v 15 Me ei tau a limana muata ne selebanini, me mulimuli ei ilisitase a avena do. \s1 Vuvutina bibi alaba ei ade pilu e Iesu \r (Mak 10:17-31; Luk 18:18-30) \p \v 16 Bibi tasa ei asuale Iesu mei vei, “Magiligilina, eau na goli sei inigogona doana mea na guale a maulina i doana taliuliu?” \p \v 17 Me Iesu ei vei lei maido, “Vuna matina oo tagi e eau a inigogona doana? Salemo tasa moni ei kubaana. Mane oo kale no guale a maulina i doana taliuliu, oo no ogomuli a binea vuso mine Salemo.” \p \v 18 Ma bibi iedo ei tagi e Iesu maido, “Oo ade e sei sou a binea?” Me Iesu ei vei, “A binea sou ie ei isa a inade maido, ‘Amutou ma valiputepute lei e sou a vanunua ma tavivine sanii. Amutou taulalai, amutou ma toegegeli lei a taulaina. Amutou ma paaaliali lou. Amutou ma aualala lou me amutou ma vavasa sabubu lou ana vanunua ma tavivine sanii sea.\f + \fr 19:18 \ft Gualeliuna 20:12-16; Binea 5:16-20\f* \v 19 Tade mavae tamane amutou me tinane amutou. Oo no kale tamtamaimu tomane oo kale oo oto.’\f + \fr 19:19 \ft Pipigona mina Prist 19:18\f*” \p \v 20 Ma bibi alaba ei vei le Iesu maido, “Eau ogomuli moni a binea vuso ie. Moni eau saboa boto a sei golu lou?” \p \v 21 Me Iesu ei vei lei maido, “Mane oo kale no palea bilesi sele, io oo asu sosove a golugolu vuso minio, me a vatu oo guale do oo no bilii e sou a kapelabe. Oo goli maido, me oo no guale a golugolu doana sele na niitealalena mina langi. Me mulimuli oo vele o ogomuli e eau.” \p \v 22 Bibi alaba do ei longe a inade li, ma lilone ei i mavaa mei asu. Vuna, ei isa a golugolu papaina sele. \p \v 23 Me Iesu ei vei le sou a disaipel minei maido, “Eau vei ivu ane amutou, ei sana sele e sou a vanua na vuvutina ne sou gali ulilo na niitealalena mina langi. \v 24 Eau vei lei le amutou, ei sana sele a kamel ei gali ulilo na salu na sasaina, moni ei sana mamau lou ana bibina vuvutina i gali ulilo na niitealalena mina langi.” \p \v 25 Sou a disaipel sou longe a inade li me sou saga mamau sele. Me sou vei, “Mane maido, sei mapigogoi ni guale a maulina i doana taliuliu?” \p \v 26 Me Iesu ei gemuale bilesi e sou mei vei, “Sou a vanunua ma tavivine sou ma mapigogoi ete. Salemo ei moni mapigogoi ni goli a golugolu vuso.” \p \v 27 Maido me Pita ei maliu a inade mei vei lei maido, “Oite. Amiteu ilisitase a golugolu vuso me amiteu ogomuli e oo. Namiteu guale sei golu?” \p \v 28 Me Iesu ei vei le sou maido, “Eau vei ivu ane amutou, na ilala a golugolu vuso ne sou palea alaba, me Natuna Bibi ni isa a aisa buo mei ni ugu na niugugu a mapana minei, na ilala do amutou a vanua mu ogomulimuli eau, amutou tamai namutou ugu na niugugu doana savulu tasa timana lua me mu iteale sou a abuna savulu tasa timana lua mine Israel. \v 29 Ma vanunua ma tavivine sou damutale a aisagu me sou ilisitase a luma ue tasina ue latavinena ue tamana ue tinana ue natatuna ue a mauma, ne sou guale savulu sobo tasa lou, me ne sou guale a maulina i doana taliuliu tamai. \v 30 Moni a vanua makuba seidei sou a munugana, ne sou mulisobo sele. Ma vanua makuba seidei sou mamuli, ne sou muga.” \c 20 \s1 Adetinovona mina mauma na vain \p \v 1 Iesu ei ade lou maido, “Niitealalena mina langi ei tomane a bibi tasa ei isa a magamaga i makuba me na autupola siisii sele ei asu usino mina gualene sou a vanua na pipigona mina mauma na vain minei. \v 2 Me sou a vanua na pipigona do sou longo a gualena vatu a denarii tasa na malada do, ma tamana mauma ei peltase sou usino ne sou pipigo na mauma na vain minei. \p \v 3 “Me na matailala ialasue na autupola a tamana mauma ei asu mei ite sou a vanunua sou magili sabubu na avena mina viepiluna. \v 4 Mei vei le sou maido, ‘Amutou tamai mapigogoi namutou asu mu pipigo na mauma na vain, eau na bilii e amutou a mapa mapigogoi a pipigona amutou goli.’ Me sou asu. \v 5 Me na oaso posa me na matailala tolu na lavilavi, a tamana mauma ei asu lou mei goli a inigogona tasa moni. \v 6 Io na matailala nane lima na lavilavi ei asu mei ite a vanunua sanii sou magili sabubu a muine sou. Me ei tagi e sou maido, ‘Posa matina amutou magili sabubu moni nani na oaso vuso ie?’ \v 7 Me sou maliu a inade maido, ‘Bibi tasa boa ei bilii e amiteu a pipigona.’ Ma tamana mauma do ei vei le sou, ‘Amutou tamai mu asu pipigo na mauma na vain minau.’ \p \v 8 “Lavilaviosi, io tamana mauma na vain ei vei ana bibi na niitealalena pipigona minei, ‘Oo toleale sou a vanua na pipigona me oo bilii e sou a mapa. Oo soke ne sou a vanua sou sibitala mulimuli sele, me oo bilii e tastasa ne sou a mapa asu mapigogoi a vanua sou sibitala pala.’ \p \v 9 “Io a vanua sou soke a pipigona na matailala lima na lavilavi, sou asu usinani me sou guale a vatu a denarii tastasa. \v 10 Me na ilala vanunua sou soke a pipigona pala sele sou divi, sou damu ve ne sou guale a vatu makuba sele. Moni sou tamai sou guale a vatu a denarii tasa moni. \v 11 Me ilala sou guale a vatu do, me sou adesinoa ane tamana mauma maido, \v 12 ‘Sou a vanunua li sou sibitala mulimuli sele, sou pipigo a maduna matailala tasa moni, me oo bilii e sou a mapa tasa tomane a mapa ne amiteu. Moni amiteu pipigo sagali sele soke na autupola siisii asu mapigogoi lavilavi sele ie, ma oaso ei voeke sele amiteu.’ \p \v 13 “Tamana mauma ei longe a inade do mei maliu a inade maido ne tasa mine sou, ‘Tamaigu, eau ma goli ete a inigogona pagu usino minio. Palapala eitau longo a palesobena vatu a denarii tasa, ue boa? \v 14 Oo guale a mapamu mo asu. Na masagana minau moni, eau bilii a mapa tasa usino na bibi ei sibitala mulisobo sele. \v 15 Iede a golu minau. Nane eau ma mapigogoi ete na ogomuli a masagana minau oto na soebulena vatu minau, io? Mane eau kale na goli a inigogona doana usino ne sou a vanunua do, io posa matina oo lilogegelu?’” \p \v 16 Me Iesu ei vei, “Tomane moni sou a vanunua sou mulisobo, ne sou muga. Ma vanunua sou muga, ne sou mulisobo sele.” \fig Mauma na vain|alt="vineyard" src="LB00103B.TIF" size="col" copy="Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="20:1-16" \fig* \s1 Matolunai Iesu ei vei ei ni mate mei ni ilisiliu \r (Mak 10:32-34; Luk 18:31-33) \p \v 17 Iesu ei kale ni asu usino ne Ierusalem mei polo pilu e sou a disaipel savulu tasa timana lua moni usino na avena tasa, mei vei le sou maido, \v 18 “Oite. Neitou asu usino ne Ierusalem. Me ne sou bilii e Natuna Bibi na limane sou a munugana prist me sou a vanua na muadana binea. Me ne sou vavasa ane ei me ne sou maiademuli a valiputene ei. \v 19 Me ne sou bilii e ei usino na vanunua mine sou a abuna sea, me sou a abuna do ne sou adepintola ane ei me ne sou tibi e ei me ne sou gatitole ei na tauvaleuti. Me na malada tolu ei ni ilisiliu.” \s1 Iemus me Ioanes su kale ne sulu palea bibi buo \r (Mak 10:35-45) \p \v 20 Mulimuli tinane natatune Sebedi pilu e natuna lua, sou asuale Iesu. Me ei totopatulu mei tagi e Iesu a golu tasa. \p \v 21 Me Iesu ei tagi e ei maido, “Oo kale a sava?” Ma tavine do ei vei le Iesu maido, “Eau kale oo no vei maido natugu lua do ne sulu ugu agavuale oo na avena minio, tasa na limamu e gata me tasa na limamu e meli.” \p \v 22 Iesu ei longe a inade do, mei maliu a inade maido, “Amutou ma muada kuba oto a golu amutou tagi e eau odo. Nane amutou mapigogoi ne mu inu a taogo mina mavaana eau na inu i?” Me sulu vei le ei, “Amilu mapigogoi.” \p \v 23 Me Iesu ei vei le sulu, “Ivu, amulu ne mu inu a taogo minau. Moni e sei ni ugu na limagu e gata me na limagu e meli, ieli ei a golu minau boa. Niugugu sou ie, iede mine sou a vanua Euma ei masusuluosi ane sou.” \p \v 24 Ilala sou a disaipel savulu tasa sou longe a inade na golu tametasi lua su tagi e Iesu, sou sinoa ane sulu. \v 25 Moni e Iesu ei toleale sou usinani minei mei vei maido, “Amutou muada, sou a mapana mina abuna sea sou toe sou a abuna mine sou ne sou matano mina masagana minei moni. Ma vanua buobuo mine sou so sagali sele a vanunua ma tavivine ne sou ogomuli a inade mine sou. \v 26 Moni a inigogona maido ei ma mapigogoi ete ni muina balivua ne amutou. Bibi ei kale ni muina a bibi buo balivua ne amutou, ei ni muina a bibi na buloina mine amutou. \v 27 Ma bibi ei kale ni palea a munugana mine amutou, ei ni muina tomane a bibi na pipigona sabubu mine amutou. \v 28 Tomane moni e Natuna Bibi eau ma asu oto usinani ne sou buloi e eau. Boa. Eau asu usinani mina buloine sou, me mina biliina maulina minau mina oliliune sou a vanunua ma tavivine makuba.” \s1 Iesu ei toekube a mata ego lua \r (Mak 10:46-52; Luk 18:35-43) \p \v 29 Iesu pilu e sou a disaipel minei sou ilisitase Ieriko, ma vanunua ma tavivine makuba sele sou ogomuli e Iesu. \v 30 Ma bibi lua su ugugu na aana vea. Sulu mata ego, ma ilala su longe a inade ve Iesu ni asu maino, su tola vauta, “Oo Natune Devit, oo no lilomuli e amilu.” \p \v 31 Sou a vanunua ma tavivine sou longe sulu tola, me sou adesinoa ane sulu ne sulu vale, moni e sulu tola vauta sele lou, “Bibi Taula, oo Natune Devit, oo no lilomuli e amilu.” \p \v 32 Iesu ei magili mei toleale sulu mei vei, “Amulu kale eau na goli a sava usino ne amulu?” \p \v 33 Me sulu maliu a inadene ei maido, “Bibi Taula, amilu kale oo no pee a matane amilu.” \p \v 34 Me Iesu ei lilomuli e sulu mei tau a limane ei na matane sulu, ma tabaa oto matane sulu i kuba me su gemugemu lou. Me sulu ogomuli e Iesu usino. \c 21 \s1 Iesu gali ulilo ne Ierusalem tomane a mapana \r (Mak 11:1-11; Luk 19:28-40; Ioa 12:12-19) \p \v 1 Iesu pilu e sou a disaipel minei sou sibitala agavuale Ierusalem, me sou sibitala na aubu e Betpage na loena e Oliv. Me Iesu ei peltase a disaipel lua, \v 2 mei vei le sulu, “Amulu asu usino na aubu iedo simonimoni eitou gemualale ie. Ma tabaa oto ne mu ite a donki tasa sou papale pilu e natuna. Lube a mota me mu guale sulu usinani minau. \v 3 Me mane a bibi tasa ei goli a inade tasa usino ne amulu, ne mu vei lei maido, ‘Bibi Taula ei kale sulu. Muli odo, ei ni peltaseliu e sulu.’” \p \v 4 Golu ieli ei palea mina toeseselena inade a profet ei goli lisa, \q1 \v 5 “Veipale a inade li usino ne a vanunua ma tavivine mine Saion,\f + \fr 21:5 \ft Aubu buobuo Ierusalem ei ino oata na loena Saion, maido me malibuuna mina vanunua ma tavivine mine Saion ei tasa moni tomane a vanunua ma tavivine mine Ierusalem.\f* \q2 ‘Mu ite. Mapana mine amutou ei maino asuasu ie. \q1 Ei asu usinani tomane a bibi ei toebisii e ei me ei ugu oata na donki alaba.’”\f + \fr 21:5 \ft Aisaia 62:11\f* \p \v 6 Disaipel lua su asu me su goli tomane Iesu ei vei le sulu. \v 7 Sulu maasi maino a donki, tinana pilu e natuna, me su oave a kinainai lagolago muata na donki lua. Me Iesu ei ugu oata. \v 8 Ma vanunua makuba sou kaitase a kinainai lagolago mine sou me sou oave na vea. Me sanii sou valiuti a lalana obu me sou tau na vea. \v 9 Ma vanunua ma tavivine sou asu mugemuge e Iesu me a vanunua ma tavivine sou asu mamuli ne Iesu sou vuso sou tola maido, \q1 “Hosanna usino ne Natune Devit. \q1 Maibalave a bibi ieli ei asu usinani na aisane Bibi Taula. \q1 Hosanna usino ne Salemo oata oto sele.” \p \v 10 Iesu ei gali ulilo ne Ierusalem, a vanunua ma tavivine vuso mina aubu buobuo do sou saga mamau sele, me sou tagi maisaba maido, “Bibi iede, ei e sei bibi ivu?” \p \v 11 Ma vanunua ma tavivine sou vei, “Ede Iesu, ei a profet maino ne Nasaret ne Galili.” \fig Mapana mine amutou ei toebisii e ei mei ugu oata na donki alaba (Mat 21:5)|alt="Your king comes to you, gentle and riding on a donkey." src="CN01784B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="21:5" \fig* \s1 Iesu ei toealabe a luma mine Salemo \r (Mak 11:15-19; Luk 19:45-48; Ioa 2:13-22) \p \v 12 Iesu ei gali ulilo na bigomu mina luma mine Salemo mei votelele a vanunua vuso sou olioli me sou sosovesove na avena do. Ei subulai a posoposo mine sou a vanua sou pipigo a maiadevusena vatu pilu a niugugu mina vanua sou sosovesove a manu. \v 13 Ei vei le sou maido, “Laulau mine Salemo ei isa a inade maido, ‘Luma minau ei ni muina a luma mina kinaka.’\f + \fr 21:13 \ft Aisaia 56:7 \f* Moni amutou goli ei tomane a muina unovuna mina vanua na paaalina.”\f + \fr 21:13 \ft Ieremaia 7:11\f* \p \v 14 Iesu ei ino lilo na luma mine Salemo, me sou a mata ego me sou a ubune sou pagu sou asu usino ne ei, me ei toekube sou. \v 15 Moni sou a munugana prist me sou a vanua na muadana binea, sou ite a gona sinaganaga ei goli, me sou longe selebanini sou tolatola lilo na bigomu mina luma mine Salemo, “Hosanna usino ne Natune Devit.” Maido me sou lilogegelu. \p \v 16 Me sou tagi e Iesu maido, “Nane oo longe a inade sou adeade iedo?” Me Iesu ei maliu a inade ne sou maido, “E, nane amutou ma gi ete a inade do, \q1 ‘Sou selebanini me sou a mongomongo \q2 sou beilangelange a aisamu.’\f + \fr 21:16 \ft Laulau na Inala 8:2 \f*” \p \v 17 Me ei ilisitase sou mei asu usala na aubu buobuo mei asu muina ne Betani na lodo iedo. \s1 Iesu ei sinoa ana obu a fik me ei magolu \r (Mak 11:12-14, 20-24) \p \v 18 Na autupola siisii sele Iesu ei asu liu usino na aubu buobuo, me ei vitolo. \v 19 Ei ite a obu a fik tasa na aana vea, mei asu agavuale ei. Moni ei ma ite ete a vuana tasa. A laulauna moni ino. Me ei vei ana obu a fik maido, “Oo no ma vuavua asa lou.” Ma tabaa oto, obu odo i magolu. \p \v 20 A disaipel sou ite do, me sou saga mamau. Sou vei, “Posa matina a obu a fik ie i magolu asi?” \p \v 21 Me Iesu ei maliu a inade mine sou maido, “Eau vei ivu sele le amutou, mane amutou silimuli sele, me amutou ma isa oto a damutatalana lua, io ne amutou mapigogoi namutou goli a inigogona tasa moni tomane eau goli na obu a fik ie. Me tamai, mane amutou vei ana loena ie, ‘Oo ilisi mo seu utano na dasi,’ io a golu odo ei ni palea tomane amutou vei. \v 22 Maido me mane amutou silimuli me mu goli a kinaka, golugolu vuso amutou tagi i, iede namutou guale.” \s1 Sou tagi e Iesu sei bilii e ei a aisa buo \r (Mak 11:27-33; Luk 20:1-8) \p \v 23 Iesu ei gali ulilo na luma mine Salemo mei matetengi e sou a vanunua ma tavivine. Me sou a munugana prist pilu e sou a vanua buobuo mine sou e Israel sou asuale ei me sou tagi e ei, “Oo guale a aisa buo ieli iva me oo goli a golugolu sou ie? Sei bilii e oo a aisa buo iede?” \p \v 24 Me Iesu ei maliu a inade ne sou maido, “Eau tamai eau kale na tagi e amutou a golu tasa. Mane amutou maliu bilesi a tinagu minau, io eau na vei le amutou e sei bilii e eau a aisa buo mina gunolina pipigona ie. \v 25 Ilala Ioanes ei maavuvuti e sou a vanunua, ei guale a aisa buo do iva? Ei a golu mina langi, ue mina vanua moni?” \p Sou adeliu ane sou oto maido, “Mane eitou vei, ‘Ei a golu mina langi,’ ei ni tagi e eitou, ‘Posa matina amutou ma silimuli ete ei?’ \v 26 Me mane eitou vei, ‘Ei a golu mina vanua moni,’ io ne eitou lae e sou a vanunua ma tavivine, vuna sou vuso sou damu e Ioanes ei a profet ivu.” \p \v 27 Maido me sou maliu a inade mine Iesu maido, “Amiteu ma muada oto.” Me Iesu ei vei le sou maido, “Eau tamai eau na ma vei ete le amutou e sei bilii e eau a aisa buo me eau goli a pipigona ie.” \s1 Adetinovona mine tametatasi lua \p \v 28 “Amutou damutale matina? Bibi tasa ei isa a natuna lua, ei asu usino ne natuna matalagu mei vei lei maido, ‘Natugu, seidei oo asu pipigo na mauma na vain minau.’ \p \v 29 “Me natuna ei vei, ‘E, ouma.’ Moni ei ma asu oto. \p \v 30 “Me tamana i asu usino ne natuna maluanai tamai mei goli a inade tasa moni usino ne ei. Me natuna i vei, ‘Eau ma kale ete.’ Moni mulimuli ei sauvule a damutatalana mei asu. \p \v 31 “Io, ne natuna lua do, sei ogomuli a inade mine tamana?” Me sou vei, “Natuna maluanai.” \p Me Iesu ei vei le sou maido, “Eau vei ivu ane amutou, a vanua na gualena takis me sou a tavivine na vea sou galigali ulilo na niitealalena mine Salemo muga pala ane amutou. \v 32 Vuna, Ioanes ei sibitala ne amutou mei maite e amutou a vea i bilesi, me amutou ma silimuli ete ei. Moni e sou a vanua na gualena takis me sou a tavivine na vea sou silimuli e ei. Me amutou itesi ieli, moni amutou ma sauvule ete a damutatalana mine amutou me mu ma silimuli ete ei.” \s1 Adetinovona mina vanua pagupagu sou iteale a mauma na vain \r (Mak 12:1-12; Luk 20:9-19) \p \v 33 “Amutou, longe a adetinovona tasa lou. Tamana mauma tasa ei pipigo a mauma na vain tasa, mei puisobe a bigomu. Me lilo na mauma ei pesi a aova tasa mei tau a taogo buo mina soetolena ma soepapasena vuavua na vain, me ei tige a luma mina vanua na ulagena mauma. Me ei tau a mauma do na limana vanunua sanii sou kale ne sou pipigo a gualena vatu. Me ei asu usino na avena tasa i bulago. \v 34 Agavuale a ilala mina obu a vain ni vua i, ei peltase a vanua na pipigona usino na mauma ne sou boni a vuavua na vain minei. \p \v 35 “Moni a vanua sou pipigo na mauma sou guale a vanua na pipigona minei, me sou valibili e tasa, me sou valiputemate tasa, me sou ubi e tasa a vatu. \v 36 Me mulimuli tamana mauma ei peltase a vanua na pipigona sanii lou usino ne sou. Ei seleuli a savulu na vanunua ei peltase pale sou odo. Ma vanua sou pipigo na mauma sou goli a inigogona tasa moni usino na vanua na pipigona do. \v 37 Mulimuli tamana mauma ei peltase e natuna bibi minei oto usino ne sou. Tamana ei vei maido, ‘Ne sou tade e natugu.’ \p \v 38 “Moni a vanua sou pipigo na mauma sou ite natune ei asuasu maino, me sou maiademuli maido, ‘Bibi maino ieli ei ni guale a golugolu vuso mine tamane ei. De eitou valipute ei, me neitou guale a mauma minei ie.’ \v 39 Maido me sou lapitole ei me sou lange ei usala na mauma, me sou valipute ei. \p \v 40 “Maido na ilala tamana mauma mina vain ei asu maino mei ni toematine e sou?” \p \v 41 Me sou a munugana prist ma vanua buobuo mine sou e Israel sou vei lei maido, “Ei ni toegegeli sele sou a vanunua pagu odo mei ni iabipole a mauma na vain usino na abuna sanii ne sou bilii liu e ei a tinaunau na ilala mina gualena gona inani.” \p \v 42 Me Iesu ei tagi e sou maido, “Nane amutou ma gi ete a malibuuna inade ino na Laulau mine Salemo? \q1 ‘A vatu odo, sou a vanua na gagatuna sou pitaselele, \q2 seidei ei palea a munugana vatu mina toesagalina inapu na luma. \q1 Bibi Taula oto ei goli a golu ieli i palea, \q2 me ei malasa sele na mata ne amiteu.’\f + \fr 21:42 \ft Laulau na Inala 118:22\f* \p \v 43 “Maido me eau vei le amutou, Salemo ei ni taulele a niitealalena mina langi na limane amutou, mei ni iabipole usino na abuna vanunua ma tavivine tasa sou mapalele a vuavuana doana Salemo ei kale. \v 44 Ma bibi ei bosa muata na vatu odo, a vatu do ei ni valilote vuse ei. Mane a vatu do i pu muata na bibi tasa, vatu ei ni valimolemole ei.” \p \v 45 Ilala sou a munugana prist me sou e Parisi sou longe a adetinovona Iesu ei goli, me sou muada, ei ade e sou oto. \v 46 Moni ilala sou kale sele ne sou lapitole e Iesu, sou lae a vanunua ma tavivine, vuna vanunua ma tavivine sou damu i e Iesu ei a profet. \c 22 \s1 Adetinovona mina inani buo mina taulaina \r (Luk 14:15-24) \p \v 1 Iesu ei goli a adetinovona sea lou maido, \v 2 “Niitealalena mina langi ei tomane a mapana tasa ei masusulu a inani buo mina taulaina ane natuna bibi minei. \v 3 Palapala ei vei le sou a vanua ne sou asu usinani na inani mina taulaina. Me na malada mina inani ei peltase sou a vanua na pipigona minei usino mina tolealene sou usinani. Moni sou ma kale ete ne sou asu usinani. \p \v 4 “Me ei peltase a vanua na pipigona sanii lou mei vei le sou maido, ‘Amutou asu usino ne sou a vanunua eau toleale sou, me mu vei le sou maido, “Oite. Eau masusuliosi a inani minau. Sou a bulmakau togo me sou a aitubuna golu vivi minau, amiteu valiputesi e sou. Ma golugolu vuso i masusuluosi. Amutou asu usinani na inani mina taulaina.”’ \p \v 5 “Moni sou ma kale ete ne sou longo, me sou asu maisaba. Tasa ei asu usino na mauma minei, me tasa ei asu goli a pipigona vuvutina minei. \v 6 Moni sanii sou saavi a vanua na pipigona mina mapana me sou valibili gegeli sele sou, me sou valipute sou. \v 7 Maido ma mapana ei sinoa mei peltase sou a vanua na maubina minei usino, me sou mapuli sele a vanunua sou valiputemate sou a vanua na pipigona minei, me sou suli a aubu mine sou. \p \v 8 “Ma mapana ei vei le sou a vanua na pipigona minei maido, ‘Inani mina taulaina ei masusuluosi, moni a vanunua eau toleale sou, sou ma kubaana vanua oto mapigogoi ne sou asu usinani na inani ie. \v 9 Maidolo me namutou asu usino na vea vuso, ma vanunua vuso amutou ite, namutou toleale sou usinani na inani mina taulaina ie.’ \v 10 Ei vei maido, ma vanua na pipigona do sou asu maisaba na vea vuso me sou viepili a vanunua ma tavivine vuso sou ite, sou a vanunua pagupagu pilu a vanunua doadoana. Me sou asu usinani me sou ugu a inani, ma luma i vonu sele. \p \v 11 “Ilala a mapana ei gali ulilo mina niitene sou, mei ite a bibi tasa ei ma kai ete a kinainai doana sou kaikai na malada na taulaina. \v 12 Ma mapana i tagi e ei, ‘Tamaigu, posa matina oo ma kai ete a kinainai doana me oo asu usinani?’ Me a bibi iodo i ma ade oto. \p \v 13 “Io a mapana ei vei le sou a vanua na pipigona, ‘Mu papale a ubuna ma limana me mu lange ei usala ni muina na aubu na tunuui. Na aubu na tunuui iedo ei ni tangi mamau sele mei ni gado kasesele a livone ei.’ \p \v 14 “Salemo ei tolealale a vanunua papaina, moni ei vilealale sanii moni mina ginali ulilo.” \s1 Ne sou iabi a takis usino ne Sisar ue boa? \r (Mak 12:13-17; Luk 20:20-26) \p \v 15 Sou e Parisi sou asu me sou maiademuli a inade mina punogena vea mina vavasana ane Iesu. Sou damutale a niubina tabune Iesu ni goli a inade sanii i ma bilesi oto ve ne sou vavasa ane ei na inade minei oto. \v 16 Sou peltase sou a disaipel mine sou pilu a vanua sanii mina abuna mine Herot, me sou asu usino ne Iesu me sou vei lei maido, “Magiligilina, amiteu muada, oo a bibi mina adeivuna. Me na adeivuna moni oo matetengitengi e sou a vanunua ma tavivine a inigogona mine Salemo. Oo ma laelae oto a bibi tasa. Oo goli a matana inade tasa moni ne sou a vanunua vuso, sou isa a aisa ue sou ma isa oto a aisa. \v 17 Maido me oo no vei le amiteu. Oo damutale matina? Ei puiale ne eitou iabi a vatu usino ne Sisar ue boa?” \p \v 18 Moni e Iesu ei muadasi a damutatalana pagu mine sou, mei vei, “Amutou a vanua na aualana, amutou tove eau ili? \v 19 Amutou maite e eau a vatu tasa na takis iede.” Me sou maasi a vatu tasa usino ne ei. \v 20 Me Iesu ei tagi e sou maido, “A nunu ieli ma aisa ieli ei mine sei?” \p \v 21 Me sou vei, “Mine Sisar.” Me ei vei le sou, “Golu mine Sisar, iede bilii e Sisar. Ma golu mine Salemo, iede bilii e Salemo.” \fig Golu mine Sisar, iede bilii e Sisar. Ma golu mine Salemo, iede bilii e Salemo (Mat 22:21)|alt="Give back to Caesar what is Caesar's, and to God What is God's" src="HK00166B.TIF" size="col" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972, 1995." ref="22:21" \fig* \p \v 22 Sou longe a inade do, me sou saga sele. Me sou ilisitase ei me sou asu. \s1 Sadusi sou tagi e Iesu a minate ma ilisiliuna \r (Mak 12:18-27; Luk 2:27-40) \p \v 23 Na malada moni iedo sou e Sadusi sou asuale Iesu. Sou a abuna vanua do sou veivei ve vanunua ma tavivine sou matesi, sou ma mapigogoi ete ne sou ilisiliu. Sou tagi e Iesu maido, \v 24 “Magiligilina, Moses ei vei maido, ‘Mane a bibi tasa ei ma isa oto a natuna tasa mei mate, io tasine ei ni tavui e susuna mei ni mapale e natatuna, io a abuna mine tuana ni ma pulu oto.\f + \fr 22:24 \ft Binea 25:5\f* \v 25 De lisa tametatasi padilua sou ino balivua ne amiteu. Me matalagu ei taulai me ei mate, moni e natuna ana boa. Maido me tasina ei tavui e susuna. \v 26 Me tasina maluanai iodo, ei tamai a natuna boa mei mate, me tasina matolunai ei tamai ei tomane maido, i asu mapigogoi a vuapulu, iede tasina padiluanai. \v 27 Sou vuso sou matesi, me mulimuli oto tavine tamai ei mate. \v 28 De na ilala vanua sou matesi iodo sou ilisiliu, tavine do ei ni susune sei mine tametatasi padilua do? Sou vuso do sou tavui e ei.’” \p \v 29 Iesu ei maliu a inade mine sou, “Amutou ma muada oto a inadenade ino na Laulau na vinalu mine Salemo. Me amutou ma muada oto a sagagalina mine Salemo tamai. Maidolo me amutou goli a inade i pagu. \v 30 Na ilala vanua sou matesi me sou ilisiliu, sou a abuna vanunua ma tavivine do ne sou ma taulai oto. Ne sou muina tomane sou a bineanea mina langi. \v 31 Moni na inade mina vanua sou mate me sou ilisiliu odo, nane amutou ma gi ete a inade do Salemo ei vei le amutou? Ei maido, \v 32 ‘Eau e Salemo mine Abraham, Salemo mine Aisak me Salemo mine Iekop.’ Salemo ei ma Salemo oto mina vanua sou matesi. Ei e Salemo mine sou a vanua sou mauli.”\f + \fr 22:32 \ft Gualeliuna 3:6\f* \p \v 33 Sou a vanunua ma tavivine sou longe a inade do, me sou saga a inade minei. \s1 Munugana binea mine Salemo \r (Mak 12:28-31; Luk 10:25-28) \p \v 34 Ilala sou e Parisi sou longe a inade maido Iesu ei sausobe a asene sou e Sadusi, sou asu usinani minei. \v 35 Balivua ne sou, a bibi na muadana binea tasa ino. Ei kale ni tove e Iesu mei tagi e ei maido, \v 36 “Magiligilina, sei binea ei vululusi sele a binea vuso?” \p \v 37 Me Iesu ei vei lei maido, “‘Ne amutou kale sele Salemo, Bibi Taula mine eitou. Ne amutou kale sele ei na lilo ne amutou vuso, me na nunu ne amutou vuso, me na damutatalana mine amutou vuso.’\f + \fr 22:37 \ft Binea 6:5\f* \v 38 Binea ieli ei buo mei a munugana sele. \v 39 Me a maluana binea ei tomane moni ie. ‘O no kale sele tamtamaimu tomane oo kale oo oto.’\f + \fr 22:39 \ft Pipigona mina Prist 19:18\f* \v 40 Binea lua ieli ei a vuna inadenade vuso mina binea me mine sou a profet.” \s1 Krais ei e sei? \r (Mak 12:35-37; Luk 20:41-44) \p \v 41 Sou e Parisi saboa ino sou viepilu, Iesu ei tagi e sou, \v 42 “Amutou damutale matina e Krais? Ei e natune sei?” Me sou vei lei maido, “Natune Devit.” \p \v 43 Me Iesu ei tagi e sou maido, “De posa matina Maolona Nunu ei bilii e Devit a damutatalana me Devit ei tole a bibi iedo ‘Bibi Taula’? Devit ei vei maido, \q1 \v 44 ‘Bibi Taula ei vei le Bibi Taula minau maido, \q2 “Oo ugu na limagu e gata mapigogoi eau na tau e sou a butu minio matano na ubumu.”’\f + \fr 22:44 \ft Laulau na Inala 110:1\f* \p \v 45 “Devit oto ei tole a bibi iedo Bibi Taula minei. Io posa matina a bibi iedo ei e natune Devit?” \v 46 Me tasa mine sou ma mapigogoi ete ni maliu a inade mine Iesu. Me soke na malada do, sou lae a tinagine Iesu a golu tasa lou. \c 23 \s1 Sou e Parisi me sou a vanua na muadana binea sou goligoli a inigogona pagu \r (Mak 12:38-39; Luk 11:37-52, 20:45-46) \p \v 1 Mulimuli Iesu ei veimuade a inade usino ne sou a vanunua ma tavivine pilu e sou a disaipel minei. \v 2 Ei vei maido, “Sou a vanua na muadana binea pilu e sou e Parisi sou matetengitengi e amutou a binea tomane Moses ei goli. \v 3 Maido ma inadenade vuso sou bilii e amutou, iede namutou longe me mu ogomuli. Moni a inigogona sou goligoli, iede namutou ma ogomulimuli lei. Sou goligoli a inade makuba, moni sou ma ogomuli ete a inade mine sou. \v 4 Ei tomane sou papale a golu i mavaa sele me sou tau muata na baune sou a vanunua, me sou a vanunua do sou tivula sele a tabulena. Moni e sou oto sou ma kale ete ne sou tau sape a uune sou mina buloine sou a vanunua a tabulena. \p \v 5 “Golugolu vuso sou goli, iede sou goli mine sou a vanua ne sou ite. Sou papalepale a palakulu mina kinaka\f + \fr 23:5 \ft Sou niage a laulau mina inade mine Salemo lilona palakulu iedo.\f* na palalane sou ue na limane sou, me sou papalepale sou a maduna mota lago na aisuna kinainai lagolago mine sou. \v 6 Vuna sou kale a gualena munugana niugugu na gona inani buo vuso, me sou a munugana muina niugugu mina luma na viepiluna. \v 7 Sou kale mamai sele sou a vanunua ma tavivine ne sou vate oaso ane sou na muina viepiluna vuso, me sou kale sou a vanunua ne sou tole e sou a ‘Bibi na matetengina.’ \fig Palakulu mina kinaka (Mat 23:5)|alt="phylacteries (Matt 23:5)" src="HK00274B.TIF" size="col" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972, 1995." ref="23:5" \fig* \p \v 8 “Moni amutou ma itetase lei a vanua ne sou vatevate e amutou a ‘Bibi na matetengina.’ Tasa vululu moni ei a bibi na matetengina mine amutou, me amutou vuso amutou tametatasi. \v 9 Me na magamaga ieli amutou ma vatevate lei a bibi tasa e tamane amutou. Ei moni e Tamane amutou ino na langi. \v 10 Me ne sou ma vatevate lei e amutou a ‘Munuganuga.’ Amutou isa a munuganuga tasa moni, ei e Krais. \v 11 Bibi buo mine amutou ei ni muina a bibi na pipigona mine amutou. \v 12 Bibi ei beilange a aisane ei oto, aisana ni vele utano. Ma bibi ei taupui ei oto, ei ni guale a aisa buo. \p \v 13-14 “Amutou a vanua na muadana binea me amutou e Parisi, mavaana buo ei ni palea le amutou. Amutou a vanua na aualana. Amutou kapi a tema na niitealalena mina langi na lagune sou a vanunua ma tavivine. Amutou oto amutou ma galigali oto ulilo. Moni ilala sou a vanunua ma tavivine sou kale ne sou gali ulilo, amutou tabesobesobe a vea ne sou. \p \v 15 “Amutou a vanua na muadana binea me amutou e Parisi, mavaana buo ei ni palea le amutou. Amutou a vanua na aualana. Amutou gagaga usino na aveavena vuso na dasi ma magamaga mina punogena bibi tasa ni palea a disaipel mine amutou. Ma ilala ei paleasi a disaipel, amutou toesusu e ei ni palea a bibi mina aubu na davutina tomane amutou. Amutou goli ei vululusi sele amutou a inigogona vuso pagu. \p \v 16 “Amutou mata ego, amutou kale namutou maite sou a vanunua a vea, mavaana buo ei ni palea le amutou. Amutou adeade maido, ‘Mane a bibi ei vei ivu uata a luma mine Salemo, ei a golu sabubu. Moni mane a bibi ei vei ivu uata a gol ino na luma mine Salemo, io ei ni goli tomane ei ade i.’ \v 17 Amutou a vauta me mu mata ego, sei golu ei muga pala na matane Salemo? Nane a gol ei muga? Ue a luma mine Salemo ei muga? Amutou muada, a luma mine Salemo ieli moni ei goli a gol i palea a golu mine Salemo. \v 18 Me tamai, amutou vei ve, ‘Mane a bibi ei vei ivu uata a poso na niabi, ei a golu sabubu. Moni mane ei vei ivu uata a niabi ino muata na poso, io ei ni goli tomane ei vei ivu uata i.’ \v 19 Amutou mata ego, sei golu ei muga na matane Salemo? Nane a niabi ei muga? Ue a poso ei muga? Amutou muada, a poso ieli moni ei goli a gona inani i palea a golu mine Salemo. \v 20 Maido me a bibi ei vei ivu uata a poso, ei vei ivu uata na poso pilu a golugolu vuso ino oata ne ei. \v 21 Me a bibi ei vei ivu uata a luma mine Salemo, ei vei ivu uata a luma mine Salemo pilu e Salemo oto ei ino na luma minei. \v 22 Me a bibi ei vei ivu uata a langi, ei vei ivu uata na niugugu mine Salemo pilu e Salemo oto ei ugu na niugugu odo. \p \v 23 “Amutou a vanua na muadana binea me amutou e Parisi, mavaana buo ei ni palea le amutou. Amutou a vanua na aualana. A laulau na inani malabanini ue sei golu mina mauma, iede amutou soebule a maduna i savulu tasa me amutou bilii e Salemo a maduna tasa. Moni amutou danivusesi a malibuuna inade buobuo mina binea, tomane a inade mina inigogona bilesi, ma inigogona dinodo, ma inigogona silimulina. Ei kubaana amutou sagali a ogomulina inadenade mine sou a binea buo li, me amutou ma litasetase lei a bineanea banini odo tamai. \v 24 Amutou mata ego, amutou kale namutou maite a vanua a vea. Amutou tomane a bibi ei ite a malalavu banini ino na nanu na inani minei mei taulele, moni ei ma ite ete a kamel ino na nanu odo mei ini mei busonge vuse. \p \v 25 “Amutou a vanua na muadana binea me amutou e Parisi, mavaana buo ei ni palea le amutou. Amutou a vanua na aualana. Amutou loloi iiti a masala mina taogo na niinu ma taogo na inani, moni lilona taogo ei vonu a luumona pilu a inigogona munonge na vovo. \v 26 Oo Parisi, oo mata ego. Palapala oo no loloivei a lilona taogo, ma vovona taogo tamai ni palea alaba. \p \v 27 “Amutou a vanua na muadana binea me amutou e Parisi, mavaana buo ei ni palea le amutou. Amutou a vanua na aualana. Amutou tomane a muina minate sou malolome a malolomena keakea. Masala mina muina minate ei malasa mina niitena, moni lilo a tuatuana vanua sou matesi ma golugolu vuso sou mumugu sou ino vonu. \v 28 Amutou tamai amutou ino maido moni. Sou a vanua sou ite a vovone amutou, sou damu e amutou a bilesina vanua. Moni lilo na lilone amutou amutou vonu a inigogona aualana ma inigogona punope na binea. \p \v 29 “Amutou a vanua na muadana binea me amutou e Parisi, mavaana buo ei ni palea le amutou. Amutou a vanua na aualana. Amutou goligoli a muina minate doana mine sou a profet, me amutou malolomelome a muina minate mine sou a bilesina vanunua. \v 30 Me amutou veivei, ‘Mane amiteu ino na ilala ne sou a tubutubune eitou, io amiteu ma buloi ete sou a valiputematene sou a profet.’ \v 31 De, na inade li amutou oto maite i maido, amutou a abune natatuna vanua sou valiputemate sou a profet, me amutou ogomuli a inigogone tubutubune amutou tamai. \v 32 Io, amutou asu toesesele a inigogona pagu mine sou e tubutubune amutou, me guale a malaitabena tamai. \p \v 33 “Amutou a natatuna aliusu pagu. Salemo ni vavasa ane amutou me namutou asu usino na aubu na davutina. Me namutou oavetase matina? \v 34 Maido me amutou longe. Eau peltase sou a profet me sou a vanua sou isa a damutatalana doana me sou a vanua na muadana inade mine Salemo ne sou asu usinani ne amutou. Moni namutou valipute sanii me mu gatitole sanii na tauvaleuti me mu tibi sanii lilo mina luma na viepiluna mine amutou. Me namutou votetase sou na aubu buobuo mine amutou me aubu buobuo sanii sea. \v 35 Maido ma daladala mine sou a vanua na bilesina sou valipute na magamaga ie, daladala iedo ni muina moni ne amutou. Sou valiputemate sou a bilesina vanunua, soke ne Abel i asu pea ne Sekaraia, natune Berekia, a bibi iedo amutou valipute balivua mina luma mine Salemo me na poso na niabi. \v 36 Eau ade patotona ane amutou, mapa na inigogona pagu vuso ieli, ei ni palea na abuna vanunua ma tavivine seidei sou eili ie. \s1 Iesu ei lilomuli e Ierusalem \r (Luk 13:34-35) \p \v 37 “Ierusalem, Ierusalem, oo valipute sou a profet, me oo ubi a vatu sou a vanunua e Salemo i peltase sou usino minio. Mapapaina sele eau kale na viepili e sou e natatune oo, tomane a kuleko tina ei viepilipili e natatuna matano na velevelene ei. Moni e amutou ma kale ete. \v 38 Oite. Seidei a luma ne amutou ni mamau mei ni muina sabubu. \v 39 Eau vei le amutou maido, namutou ma ite lei ete e eau mapigogoi na ilala namutou vei, ‘Maibalave ei, ei asu usinani na aisane Bibi Taula.’” \c 24 \s1 Luma mine Salemo ni mamau \r (Mak 13:1-2; Luk 21:5-6) \p \v 1 Na ilala Iesu ei ilisitase a luma mine Salemo mei asuasu, me sou a disaipel minei sou asuale ei. Sou kale ne sou maite ei a lumaluma mine Salemo. \v 2 Moni ei goli a inade li usino ne sou, “Amutou ite a luma vuso ieli, io? Eau vei bilesi le amutou, a vatu tasa nali ie ni ma tabuli oto muata na tasa ne sou, me ne sou valipopole vuse me ne sou lange utano.” \s1 Iesu ei ade a mavaana papaina ni palea \r (Mak 13:3-13; Luk 21:7-19) \p \v 3 Iesu ei ugu na loena e Oliv, me sou a disaipel moni sou asuale ei me sou tagi e ei maido, “Oo vei le amiteu, sei ilala a golugolu sou odo ni palea? Sei matailala ni palea pala na ilala o no veteliu ma magamaga ieli ni pulu?” \p \v 4 Iesu ei maliu a inade mine sou, “Amutou tilale, dae a bibi tasa ni auala ane amutou. \v 5 Vanunua makuba ne sou asu maino me ne sou vate a aisagu me sou vei, ‘Eau oto eau e Krais.’ Me ne sou ioto ana vanunua ma tavivine makuba. \v 6 Amutou ne mu longe a mangelengelena mina maubina buo ma adesabubuna mina maubina buo. Amutou tilale. Amutou ma sagasaga lou. Golugolu sou ieli ei ni palea, moni a punuluna malada ei saboa. \v 7 Sou a vanunua mina abuna sanii ne sou mailisi a maubina ane sou a abuabuna seasea sanii. Me sou a abuna mina mapana sanii ne sou mailisi a maubina ane sou a abuna mina mapana seasea sanii. Na avena sanii ne sou isa a ilala mina vitolona buo, ma malugulugu ni vuli. \v 8 Golugolu vuso ieli ei tomane a davutina ei palea pala na tavine ei ni vasusuale a bibaini. \p \v 9 “Na ilala do ne sou guale amutou mina biliine amutou a davutina ma mavaana, me ne sou valipute amutou. Ma abuna vanunua ma tavivine vuso ne sou lilogegelu sele ane amutou vuna aisane eau. \v 10 Me na ilala do a vanunua ma tavivine papaina sou silimuli e eau, ne sou litase a silimulina ne sou, me ne sou butuale e sou oto me ne sou tau e sanii ne sou oto na limane sou a butu. \v 11 Ma profet auala makuba, ne sou ilisi me ne sou auala ana vanunua ma tavivine papaina. \v 12 Inigogona pagu ei ni palea buo, maido ma vanunua makuba ne sou litase a inigogona mina kinalena. \v 13 Moni e sou a vanunua ma tavivine sou magili sagali pea na punuluna malada, Salemo ei ni gualeliu e sou. \v 14 Me ne sou ademuada a malongolongona kubaana mina niitealalena mina langi iedo na avena vuso mina magamaga, na abuna vanunua ma tavivine vuso ne sou longe, me na tauluna moni ie, a punuluna malada ei ni palea. \s1 Golu pagu sele ni palea \r (Mak 13:14-23; Luk 21:20-24) \p \v 15 “Ilala namutou ite ‘a golu pagu sele ie’\f + \fr 24:15 \ft Daniel 9:27, 11:31, 12:11\f* a profet e Daniel ei ade i, ma golu odo ei ni magili ino na luma mine Salemo oto, bibi ei gi a inade ie, ei ni damutatala kuba. \v 16 Io sou a vanunua ma tavivine ino na avena ne Iudia ne sou oava usino na loeloena. \v 17 Ma bibi ino oata na mapana luma, ei ni ma sivo oto utano mina gualena golugolu minei ino na luma. \v 18 Ma bibi ei ino na mauma, ei ni ma veteliu oto uluma mina gualena kinainai lagolago minei. \v 19 Maule sou a tavivine sou tiana me sou a tavivine sou masususu na ilala do! \v 20 Me amutou namutou kaka, ne amutou ma oava oto na ilala mina maigina ue na Maolona Malada ne sou e Iuda. \v 21 Vuna na ilala do a mavaana ni buo sele. Soke na ilala magamaga i palea i asu mapigogoi seidei, matana mavaana maido ei ma palea oto lisa. Me mulimuli tamai a matana mavaana maido ei ni ma sibitala lou oto. \p \v 22 “Mane Salemo i ma toebote ete a ilala na mavaana do, io a maulina mine vanunua ma tavivine vuso ne sou buale. Moni ei damutaletale sou a vanunua ma tavivine ei vilealesi, maidolo me ei ni toebote a ilala do. \v 23 Mane a bibi tasa ei vei le amutou, ‘Mu ite, Krais ei eili ie,’ ue ‘Ei ino na avena do,’ amutou ma silimulimuli lei a inade mine sou. \v 24 Vuna, vanunua sanii ne sou asu maino me sou ade auala maido, ‘Eau e Krais,’ ue ‘Eau a profet tasa.’ Me ne sou goli e sou a gona sinaga buo, me ne sou goli a matamatana golugolu seasea ni palea. Mane sou mapigogoi, ne sou toemaisabe sou a vanunua ma tavivine tamai Salemo ei vileale minei oto. \v 25 Oite, palapala eau veiosi le amutou a golugolu sou odo. \p \v 26 “Maido me mane sou vei le amutou, ‘Oite, ei ino na avena a vanua boa.’ Moni amutou ma asuasu lou usino na avena do. Me mane sou vei, ‘Oite, ei ino na vilo na luma do,’ moni namutou ma silimulimuli lei a inade mine sou. \v 27 Amutou muada, ilala sima ei silida, ladana do i palealea na avena mina oaso i tala i mei asu usino na avena oaso ei solo i. Tomane moni Natuna Bibi ei ni goli simaido na ilala ei palea, ma vanunua ma tavivine vuso ne sou ite. \v 28 Na avena a aitola ino i, na avena iedo a loaaulu sou viepilupilu i. \s1 Mulimuli Natuna Bibi ei ni asu usinani \r (Mak 13:24-27; Luk 21:25-28) \p \v 29 “Ilala mina mavaana buo sou ieli i pulu, \q1 ‘io saga i a oaso ni palea tunuui, \q2 ma game ni ma silida oto lou, \q1 ma mataidoido ne sou ilisitase a langi me sou pu utano, \q2 ma golugolu sou sagali ino na langi ne sou palili.’\f + \fr 24:29 \ft Aisaia 13:10, 34:4\f* \p \v 30 “Na ilala do matailala mine Natuna Bibi ei ni palea na langi, ma abuna vanunua ma tavivine vuso mina magamaga ne sou tangi. Me ne sou ite e Natuna Bibi ei ino oata na ausa mina langi mei asu maino pilu a sagagalina buo ma aisa buo sele. \v 31 Ma tuai ni tangi sagali sele, mei ni peltase sou a bineanea minei, me ne sou viepili sou a vanunua ma tavivine ei vilealesi minei oto maino na sinuana sele na magamaga. \s1 Namutou guale a muadana a obu a fik \r (Mak 13:28-31; Luk 21:29-33) \p \v 32 “Amutou namutou guale a muadana a obu a fik. Ilala a lalana ei apaputa, amutou muada, ilala mina oaso doana ei ni palea. \v 33 Na vea tasa moni, ilala amutou ite a golugolu sou odo i paleasi, namutou muada, Natuna Bibi ei maino agavigaviosi mei ino na tema. \v 34 Eau ade ivu ane amutou, ilala a vanunua ma tavivine seidei ie saboa sou mate, a golugolu vuso do ei ni palea. \v 35 Langi pilu a magamaga ei ni buale, moni a inadegu ei ni ma buale oto. \s1 Bibi tasa boa i muada a ilala golugolu ieli ni palea \r (Mak 13:32-37; Luk 17:26-30, 34-36) \p \v 36 “Moni a bibi tasa ei ma muada oto i sei malada ue sei matailala a golugolu sou ieli ni palea. Sou a bineanea mina langi sou ma muada oto, me Natuna tamai ei ma muada oto i. Euma tasa moni ei muada i. \v 37 Matana inigogona sou goli na ilala mine Noa, ne sou goli a matana inigogona tasa moni na ilala Natuna Bibi i sibitala. \v 38 Ilala sinali na nanu buo i saboa palea, sou aaniani me sou ininu, me sou a vanunua sou tavuivui a tavivine, i asu mapigogoi a ilala Noa ei gali ulilo na kuta. \v 39 Sou ma muada oto a ilala a sinali buo i sibitala mei mapalipali a vanunua ma tavivine vuso do. Io a inigogona maido moni ei ni palea na ilala Natuna Bibi ei sibitala. \v 40 Maido ma bibi lua ne su ino na mauma, me Salemo ni guale tasa, mei itetase tasa muina. \v 41 Tavine lua ne sulu vuli a plaua mina ulalu, me Salemo ei ni guale tasa mei itetase tasa muina. \p \v 42 “Maidolo me namutou ulago kuba. Amutou ma muada oto i sei malada Bibi Taula mine amutou ei ni asu usinani. \v 43 Amutou damutale a golu ie. Mane a tamana luma ei muada pala e sei ilala na lodo a bibi na paaalina ni asu usinani, io ei ni ulage a muina mei ni ma itetase ete a bibi na paaalina ni utipee a luma mei gali ulilo. \v 44 Maidolo me amutou tamai ne mu masusulu. Natuna Bibi ei ni asu usinani na ilala tasa amutou ma damu oto i ei ni sibitala. \s1 Bibi na pipigona doana ma bibi na pipigona pagu \r (Luk 12:42-48) \p \v 45 “Sei bibi na pipigona ei isa a damutatalana kubaana me a pipigona minei ni doana taliuliu? Bibi buo ei vilealale a matana bibi na pipigona do mina itealene sou a vanunua na pipigona sanii na luma minei, me mina soebulena gona inani usino ne sou na ilala bibi buo ei tau. \v 46 Matana bibi na pipigona maido ei ni mongemonge sele na ilala bibi buo minei i veteliu mei ite ei goli a pipigona minei maido. \v 47 Eau vei ivu ane amutou, bibi buo ei ni tau a bibi na pipigona do mina itealena golugolu vuso minei. \v 48 Moni mane a bibi na pipigona do ei a bibi pagu mei damu i na lilone ei, ‘Bibi buo minau ei ni ma asu asi oto usinani,’ \v 49 me ei soke a valibiline sou a maitamaina pipigona minei mei aaniani mei ininu pilu e sou a vanua na matalililina, \v 50 io a bibi buo ni veteliu na malada tasa bibi na pipigona do ei ma masusulu oto, ue na ilala ei ma muada oto i. \v 51 Ma bibi buo ei ni toegegeli sele a bibi na pipigona do, mei ni tau ei na avena tasa pilu e sou a vanua na aualana. Na avena do ne sou tangigegelu me sou gado kasesele a livone sou. \c 25 \s1 Adetinovona mina tavivine alalaba savulu tasa \p \v 1 “Niitealalena mina langi ei tomane a tavivine alalaba savulu tasa sou guale a lam mine sou, me sou asu ne sou pauti a bibi taulai alaba. \v 2 Lima mine sou a vautana tavivine, me lima mine sou so isa a damutatalana. \v 3 Sou a vautana tavivine sou maasi a lam mine sou, moni sou ma polo pilu oto a nanu mina siningi. \v 4 Moni a tavivine sou isa damutatalana, sou singi vovoni a nanu na batega vuso mine sou me sou polo pilu e sou a lam mine sou. \v 5 A bibi i taulai alaba do ei ma asu asi oto usinani, maidolo ma matane sou a tavivine do i mavaa me sou ngolo. \p \v 6 “Me na lodo punosa sele sou longe a bibi tasa i tola maido, ‘Bibi taulai alaba do maino ie. Amutou vele, neitou asu to pauti e ei.’ \p \v 7 “Io tavivine alalaba vuso do sou lulutu, me sou masusulu a lam mine sou. \v 8 Ma tavivine sou vauta, sou vei le sou a tavivine sou isa damutatalana maido, ‘Amutou singi ane amiteu a nanu bisii, a lam vuso mine amiteu bisii moni ni mate.’ \p \v 9 “Moni a tavivine sou isa a damutatalana sou maliu a inade maido, ‘Boa. Nanu ieli ei ma mapigogoi ete ane amiteu me amutou tamai. Kubaana amutou asu mu oli ane amutou oto.’ \p \v 10 “Io tavivine lima sou vauta do sou asuosi mina unolina nanu, me a bibi taulai alaba do ei asu maino. Me sou a tavivine sou masusulu sou gali ulilo na luma pilu e ei na inani buo mina taulaina. Me sou kapi a tema. \p \v 11 “Mulimuli sou a tavivine alalaba odo sou asu maino, me sou vei, ‘Bibi buo, bibi buo, vele oo peeale amiteu.’ \p \v 12 “Moni ei adeliu maido, ‘Eau vei ivu ane amutou, eau ma muada oto e amutou.’ \p \v 13 “Maido me namutou ulago kuba. Vuna amutou ma muada oto a malada ma matailala Bibi Taula ei ni veteliu. \fig Amutou ma muada oto a malada ma matailala Bibi Taula ei ni veteliu (Mat 25:10-13)|alt="Keep watch, because you do not know the day or the hour." src="GR-lllf11n.tif" size="col" copy="© Global Recordings Network, globalrecordings.net" ref="25:10-13" \fig* \s1 Adetinovona mina talant \r (Luk 19:11-27) \p \v 14 “Niitealalena mina langi ei tomane a bibi tasa ei kale ni asu usino na aubu tasa bulago. Ei toleale sou a vanua na pipigona minei, me ei tau a golugolu minei na limane sou ne sou iteale. \v 15 Ei damutale a pipigona mine sou tastasa, me ei soebule sou a vatu. Ei bilii e tasa a talant lima, mei bilii e tasa lou a talant lua, mei bilii e tasa lou a talant tasa. Ei goli maido mei asu. \v 16 Io ma tabaa oto a bibi ei guale a vatu a talant lima ei pipigo vuvuti a vatu odo, mei guale muata i mapigogoi a vatu talant lima lou. \v 17 Ma bibi ei guale a vatu a talant lua do, ei tamai ei pipigo vuvuti, mei guale a vatu talant lua lou muata. \v 18 Moni a bibi ei guale a vatu a talant tasa, ei pesi a lulu na magamaga mei tau oovi a vatu mina bibi buo minei. \p \v 19 “I tabaa mamau selesi, a bibi buo mine sou a vanua na pipigona do ei veteliu. Me ei kale ni toebilelesi pilu e sou a vatu ei bilii e sou odo. \v 20 Bibi ei guale a vatu a talant lima ei asu maino, mei langetase a vatu a talant lima lou, mei vei maido, ‘Bibi buo, oo bilii e eau a vatu a talant lima. Oite, eau pipigo a vuvutina me eau guale talant lima lou.’ \p \v 21 “Ma bibi buo minei ei vei lei maido, ‘Oo a bibi na pipigona i doana sele. Oo iteale kube sele a pipigona minio. Oo iteale kube sele a golugolu banini, maido me eau kale oo no iteale a golu papaina. Oo vele usinani mo monge pilu e eau.’ \p \v 22 “Bibi ei guale a vatu a talant lua ei tamai asu maino, mei vei maido, ‘Bibi buo, oo bilii e eau a vatu a talant lua. Oite, eau pipigo vuvuti i me eau guale a vatu a talant lua muata lou.’ \p \v 23 “Ma bibi buo minei ei vei lei maido, ‘Oo a bibi na pipigona i doana sele. Oo itealale iiti a pipigona minio. Oo iteale kube a golugolu banini, maidolo me eau kale oo no iteale a golu papaina. Oo asu usinani mo monge pilu e eau.’ \p \v 24 “Ma bibi ei guale a vatu a talant tasa, ei tamai asu maino, mei vei maido, ‘Bibi buo, eau muadasi i oo a bibi na lilotivulana. Oo lusilusi a gona inani na maumauma a vanunua polo sou dani. Me oo gualeale a gona inani na avena magamaga a bibi tasa sea ei lange a vuavua na gona inani ne ei. \v 25 Maidolo me eau lae mea tau oovi a vatu a talant tasa minio do na magamaga. A vatu minio ie.’ \p \v 26 “Moni a bibi buo minei ei adeliu maido, ‘Oo a bibi na pipigona pagu. Oo koea na bibi sele. Oo muada iiti i maido eau lusilusi a gona inani na mauma a vanunua polo sou dani, me eau gualeale a gona inani na avena magamaga a bibi tasa sea i lange a vuavua na gona inani i. \v 27 Io, posa matina oo ma tau ete a vatu minau na luma na tinauna vatu? Maido na ilala eau veteliu eau mapigogoi na guale a vatu minau pilu a vatu sanii muata lou. \v 28 Maido me namutou guale a vatu a talant tasa do maino ne ei me namutou bilii a bibi ie ei isa a vatu a talant savulu tasa. \v 29 Vuna, vanunua vuso sou isasi a golugolu sanii, eau na bilii e sou sanii lou. Moni mane a bibi tasa ei ma isa oto a golugolu, a golugolu banini ei lapitole, iede eau na taulele maino minei. \v 30 Ma bibi na pipigona pagu ieli, amutou taulele ei usala na avena tunuui. Na avena do ne sou tangi mamau, me ne sou gado kasesele a livone sou.’ \fig Oo a bibi na pipigona pagu. Oo koea na bibi sele (Mat 25:24-28)|alt="You wicked lazy servant!" src="GR-lllf12n.tif" size="col" copy="© Global Recordings Network, globalrecordings.net" ref="25:24-28" \fig* \s1 Natuna Bibi ei ni vivileale a abuna vanua vuso \p \v 31 “Ilala e Natuna Bibi ei veteliu tomane a mapana pilu a bineanea vuso, ei ni ugu na malasana niugugu a mapana minei. \v 32 Ma abuna vanunua ma tavivine vuso ne sou asu maino me ne sou viepilu na lagune ei. Me ei ni soebule sou mei ni tau e sou na tetena lua, tomane a bibi na ulagena ei soebulebule a sipsip usino na li, me sou a meme usino na do. \v 33 Ei ni tau e sou a sipsip na limane ei e gata, me sou a meme na limane ei e meli. \p \v 34 “Io mapana ei ni vei le sou a vanunua ma tavivine ino na limane ei e gata maido, ‘Amutou isa a maibalavana mine Euma. Amutou asu usinani mu guale a maulina doana Euma ei masusulu mei vilealesi mine amutou soke na ilala magamaga i palea. \v 35 Lisa eau ino a vitolo, me amutou bilii e eau a gona inani. Eau mate a malouna, me amutou bilii e eau a nanu. Eau a bibi mina avena sea me amutou maasi e eau usino na luma mine amutou. \v 36 Eau ma isa oto a malo, me amutou bilii e eau a malo. Eau sobe, me amutou iteale eau. Eau ugu na luma na tunuui, me amutou asu maino mu ite eau.’ \p \v 37 “Me sou a vanunua ma tavivine bilesi ne sou adeliu ane ei maido, ‘Bibi Taula, ne sei ilala amiteu ite oo ino vitolo, me amiteu bilii e oo a gona inani? Me ne sei ilala oo mate a malouna, me amiteu bilii e oo a nanu? \v 38 Ne sei ilala amiteu ite oo ino a bibi mina aubu sea, me amiteu maasi e oo usino na luma mine amiteu? Me ne sei ilala oo ma isa oto a malo, me amiteu bilii e oo a malo? \v 39 Ne sei ilala amiteu ite oo ino sobe, ue oo ino na luma na tunuui, me amiteu asu ite oo?’ \p \v 40 “Ma bibi a mapana ni adeliu ane sou maido, ‘Eau ade patotona ane amutou, golugolu vuso amutou goli le tasa mine sou e tamtamaigu i ma isa sapa oto a aisa, golugolu sou iedo amutou goli le eau.’ \p \v 41 “Io, a mapana ei ni vei le sou a abuna ino na limana e meli maido, ‘Amutou a vanunua ma tavivine isa a mavaana maino ne Salemo, amutou mavulo na, me mu asu usino na oavi i ma matemate oto, a oavi iedo sou masusuliosi ane Satan pilu e sou a bineanea minei. \v 42 A vuna maido, lisa eau vitolo, me amutou ma bilii ete eau a gona inani. Eau malou a nanu, me amutou ma bilii ete eau a nanu. \v 43 Eau a bibi maino mina aubu polo sea, me amutou ma maasi ete eau usino na luma mine amutou. Eau ma isa oto a malo, me amutou ma bilii ete eau a malo. Eau sobe me eau ino na luma na tunuui, moni amutou ma asu oto usinani me mu ite eau.’ \p \v 44 “Me sou tamai ne sou maliu a inadene ei maido, ‘Bibi Taula, ne sei ilala amiteu ite oo ino vitolo, ue oo mate a malouna, ue oo a bibi mina aubu polo, ue oo ma isa oto a malo, ue oo isa a sinobe, ue oo ino na luma na tunuui, me amiteu ma toekube ete oo?’ \p \v 45 “Me ei ni maliu a inade mine sou maido, ‘Eau vei ivu le amutou, sei golu amutou ma goli ete usino ne tasa mina vanunua ma tavivine sou ma isa sapa oto a aisa, golu sou odo ede amutou ma goli ete usinani minau tamai.’ \p \v 46 “Ma abuna sou edo ne sou guale a davutina i muina taliuliu. Moni e sou a vanunua ma tavivine bilesi ne sou guale a maulina taliuliu taliuliu.” \c 26 \s1 Vanunua buobuo sou maiademuli a valiputene Iesu ni mate \r (Mak 14:1-2; Luk 22:1-2; Ioa 11:45-53) \p \v 1 Iesu ei ademuadasi a inade vuso do, io ei vei le sou a disaipel minei maido, \v 2 “Amutou muada, tauluna malada lua a Malada na Asuleletasena\f + \fr 26:2 \ft Na ilala do sou e Iuda sou damutaleliu e Salemo ei lilomuli e tubutubune sou mei gualeliu e sou maino ne Isip.\f* ei ni palea. Me ne sou tau e Natuna Bibi na limane sou a butu me ne sou gatitole ei na tauvaleuti.” \p \v 3 Na ilala do sou a munugana prist me sou a vanua buobuo mine Israel sou viepilu na luma mina mapana prist, aisana e Kaiapas. \v 4 Me sou goli a matamatana inade ve ne sou poge a vea na aualana ane Iesu me na lapitolene ei, ne sou valipute ei. \v 5 Moni e sou vei maido, “Neitou ma goligoli lei a golu ie na malada buo mina kinaka. Dae a vanunua ma tavivine ne sou ite me ne sou mailisi a maubina.” \s1 Tavine tasa ei singi a nanu manginangina na letene Iesu \r (Mak 14:3-9; Ioa 12:1-8) \p \v 6 Iesu ei ino na luma mine Saimon na aubu e Betani, lisa ei isa a sinobe a kolokolo. \v 7 Ma tavine tasa ei guale a malasana taogo tasa ei isa a nanu manginangina a mapana i buo sele, me ei asuale a luma do. Ilala Iesu ei aaniani, a tavine do ei singi a nanu manginangina dolo na letene Iesu. \p \v 8 Sou a disaipel sou ite, sou lilogegelu. Sou vei, “Vuna matina ei mapalipali sabubi a nanu manginangina iede? \v 9 Mane eitou masosove, eitou mapigogoi neitou guale a vatu buo me neitou bilii e sou a kapelabe.” \p \v 10 Iesu ei muada a inade mine sou, mei vei le sou maido, “Posa matina amutou bilii a mavaana usino na tavine ie? Ei goligoli a inigogona doana sele usinani minau. \v 11 Taliuliu sou a kapelabe ne sou muina pilu e amutou. Moni eau na ma ugu pilu oto e amutou taliuliu. \v 12 Tavine ei singi a nanu manginangina li na vovogu, ei goli maido mina masusuluna vovogu mina minate. \v 13 Eau ade ivu ane amutou, na aveavena vuso sou asu usino i me sou ademuada a malongolongona kubaana ieli, ne sou ade tamai a golu a tavine ieli ei goli, me ne sou damutaleliu e ei.” \s1 Iudas ei adegatuna ni bilii e Iesu na limane sou a vanua buobuo \r (Mak 14:10-11; Luk 22:3-6) \p \v 14 Na ilala do tasa mine sou a disaipel savulu tasa timana lua, aisana e Iudas Iskariot, ei asu usino ne sou a munugana prist. \v 15 Me ei tagi e sou maido, “Mane eau bilii e Iesu na limane amutou, ne amutou bilii e eau a sava?” Io sou bilii e ei a vatu silva savulu tolu. \v 16 Me Iudas ei soke a punogena vea mina biliine Iesu na limane sou. \s1 Iesu ei aani pilu e sou a disaipel \r (Mak 14:12-21; Luk 22:7-14, 21-23; Ioa 13:21-30) \p \v 17 Na munugana malada mine sou a Malada Buo mina ulalu a is boa, sou a disaipel sou asuale Iesu me sou vei maido, “Oo kale ne amiteu masusulu a golugolu ne sei avena me oo no ani a gona inani mina Malada na Asuleletasena?” \p \v 18 Me Iesu ei vei le sou, “Amutou asu ulilo na aubu buobuo me mu asu usino na bibi tasa me mu vei lei maido, ‘Bibi na matetengina ei vei, ilala minau i agavigaviosi. Eau pilu e sou a disaipel minau amiteu kale namiteu asu usinani na luma minio me namiteu ani a gona inani mina Malada na Asuleletasena.’” \v 19 Io sou a disaipel sou goli tomane Iesu ei vei le sou, me sou masusulu a gona inani iedo. \p \v 20 Me na mataviliolio Iesu ei ugu na poso pilu e sou a disaipel savulu tasa timana lua. \v 21 Sou aaniani, mei vei, “Eau vei ivu ane amutou, tasa mine amutou ei ni bilii e eau na limane sou a vanunua sou butuale eau.” \p \v 22 Sou a disaipel sou longe a inade do me sou lilomavaa sele, me sou tastasa sou soke a tinagine ei maido, “Bibi Taula, oo veivei eau, io?” \p \v 23 Me ei maliu a inade maido, “Bibi ei kale ni masosove e eau na limane sou a butu, ei a bibi ei tau a limana na taogo pilu e eau. \v 24 Natuna Bibi ei ni mate tomane a Laulau mine Salemo ei adesi i ei ni mate. Moni mavaana buo ei ni palea le a bibi iedo ei bilii e Natuna Bibi na limane sou a butu. Kubaana lou ane ei mane tinana ni ma maalepose ete ei.” \p \v 25 Iudas, ei a bibi ie ei kale ni tau e ei na limane sou a butu, ei tagi e Iesu maido, “Magiligilina, nane oo adeade eau, io?” Me Iesu ei vei le ei, “Tomane moni oo vei.” \s1 Iesu ei bilii a ulalu ma vain ne sou a disaipel \r (Mak 14:22-26; Luk 22:15-20; 1Ko 11:23-25) \p \v 26 Sou saboa aniani, me Iesu ei guale a ulalu tasa, mei toledadangi e Salemo, me ei lee mei bilii e sou a disaipel. Me ei vei, “Amutou guale me mu ani. Ielili a mainigu.” \p \v 27 Me ei guale a taogo tasa na vain, mei vate kubaana ane Salemo, mei bilii e sou mei vei, “Amutou vuso oini. \v 28 Ielili ei a dalagu mina magilipiluna. Eau singi mina taulelena sinusu mina vanunua ma tavivine makuba. \v 29 Eau vei le amutou, eau na ma ini ete a vain soke seidei asu pea na malada eau na ini a vain alaba pilu e amutou lilo na aubu na munonge mine Euma.” \fig Ielili ei a dalagu mina magilipiluna (Mat 26:28)|alt="This is my blood of the covenant, which is poured out for many for the forgiveness of sins." src="CN01803B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="26:28" \fig* \p \v 30 Io sou ale a inala tasa, me sou asu usino na loena e Oliv. \s1 Iesu ei vei maido Pita ei ni lametase ei \r (Mak 14:27-31; Luk 22:31-34; Ioa 13:36-38) \p \v 31 Iesu ei vei le sou a disaipel minei maido, “Amutou namutou ite a golugolu ni palea le eau na lodo ie ma silimulina mine amutou vuso ni bosa, vuna, Laulau mine Salemo ei isa a inade maido, \q1 ‘Eau na valipute a bibi na niitealalena, \q2 me sou a sipsip ne sou oava maisaba.’\f + \fr 26:31 \ft Sekaraia 13:7\f* \p \v 32 “Moni eau na ilisiliu me eau na muga pala ane amutou usino ne Galili.” \p \v 33 Pita ei maliu a inadena maido, “Muina, mane sou sanii sou ite a golu i palea le oo me a silimulina mine sou vuso i bosa me sou asutase oo, moni eau na ma asutase ete oo.” \p \v 34 Me Iesu ei vei lei maido, “Eau ade patotona le oo, seidei na lodo ieli, ilala a kuleko i saboa tangi, oo no vei matolu maido oo ma muada oto e eau.” \p \v 35 Me Pita ei vei le ei, “Muina, mane eau na mate pilu e oo, eau na ma ade oto ve eau ma muada oto e oo.” Ma disaipel vuso sou goli a inade tasa moni. \s1 Iesu ei kaka ne Getsemani \r (Mak 14:32-42; Luk 22:39-46) \p \v 36 Iesu ei asu pilu e sou a disaipel usino na avena tasa sou vate e Getsemani. Me ei vei le sou maido, “Amutou ugu nani na, me eau na asu usino na avena do mea na kaka.” \v 37 Ei guale Pita pilu e natune Sebedi lua usino pilu e ei. Ma lilona i mavaa, mei somiale i gegeli sele. \v 38 Me ei vei le sou maido, “Lilogu i mavaa sele, me bisii moni eau na mate. Amutou muine amutou na, me mu ulago pilu e eau.” \p \v 39 Me ei asu sapa bisii lou mei totopatulu mei lagu motudu utano na magamaga mei kaka maido, “Ouma, mane oo mapigogoi, no taulele a taogo ieli mainani ne eau. Moni oo ma ogomulimuli lei a masagana minau. Oo no ogomuli moni a masagana minio.” \fig Oo no ogomuli a masagana minio (Mat 26:39)|alt="May this cup be taken from me. Yet not as I will, but as you will." src="CN01810B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="26:39" \fig* \p \v 40 Me Iesu ei asu usino na disaipel tolu mei ite sou ngolo. Mei tagi e Pita maido, “Posa matina amutou ma mapigogoi ete namutou ulago pilu e eau mapigogoi a matailala tasa, io? \v 41 Amutou mu ulago me mu kaka. Dae a tinovo ni palea le amutou me mu bosa. Ivu, nunu ei isa a masagana, moni a vovo ei ma isa oto a sagalina.” \p \v 42 Ei asu lou mei kaka maido, “Ouma, mane a taogo li ei ma mapigogoi ete ni asuleletase eau, eau na inu i. Io, oo no goli moni a masagana minio.” \p \v 43 Me ei asu lou usino ne sou a disaipel mei ite sou ngolo, vuna, matane sou i mavaa. \v 44 Me ei asutase sou lou mei kaka matolunai, me ei goli a matana kinaka tasa moni tomane ei goli palesi. \p \v 45 Mulimuli ei asu usino ne sou a disaipel mei vei le sou maido, “Amutou saboa nana mu ngolongolo me mu manoa, io? Oite. Ilala i paleasi, me seidei sou bilii e Natuna Bibi na limane sou a vanua mina gunolina sinusu. \v 46 Amutou ilisi, neitou asu. Mu ite, bibi ei kale ni bilii e eau na limane sou, ei maino agaviosi.” \s1 Iudas ei bilii e Iesu usino na limane sou a butu \r (Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Ioa 18:3-12) \p \v 47 Iesu ei saboa ino adeade, me Iudas, ei e tasa mina disaipel savulu tasa timana lua, ei asu maino. A abuna vanunua buo sou asu maino pilu e ei, me sou lapitole a viso na maubina pilu a butu. Sou a munugana prist pilu e sou a buobuo mina vanunua ma tavivine sou peltase sou. \v 48 Ma bibi ei kale ni bilii e Iesu na limane sou, ei veiosi le sou a matailala tasa maido, “Eau na gamumi a galena bibi tasa, a bibi ie e Iesu. Amutou saavi e ei.” \v 49 Me ma tabaa oto ei asuale Iesu mei vei, “Lodo, magiligilina,” mei gamumi a galena. \p \v 50 Me Iesu ei vei lei maido, “Tamaigu, oo asu usinani a sava? No goli asi a golu oo kale.” Me a vanunua sou asu maino, sou lapitole e Iesu. \v 51 Bibi tasa ino pilu e Iesu, ei lapuale a viso na maubina minei. Me ei valibili a bibi na pipigona mina mapana prist mei uti a tuline ei ma tulina i pu. \p \v 52 Moni e Iesu ei vei lei maido, “Tau liu a viso minio na muina. Vanua vuso sou maubi a viso, viso ni toegegeli e sou. \v 53 Nane oo ma muada oto i, eau mapigogoi na kake Euma ni peltase a abuna bineanea savulu tasa timana lua, me ne sou asu usinani mina buloine eau? \v 54 Moni mane eau goli maido, io a inade ino na Laulau mine Salemo ei ni ma mapigogoi ete ni palea ivu. Laulau mine Salemo i vei, a golugolu sou ie ni palea le eau.” \p \v 55 Na ilala moni odo Iesu ei vei ana abuna vanunua do maido, “Amutou guale a viso na maubina ma butu, me amutou asu usinani mina lapitolene eau tomane amutou kale namutou lapitole a bibi na lilimana tasa, io? Maladalada vuso eau ugu lilo na luma mine Salemo me eau matetengi a vanunua ma tavivine, moni amutou ma kale ete namutou lapitole eau na ilala do. \v 56 Moni a golugolu vuso li ei palea ni toesesele a inade mine sou a profet sou niage.” Me sou a disaipel sou ilisitase Iesu me sou oava. \s1 Sou vavasa ane Iesu \r (Mak 14:53-65; Luk 22:54-55, 63-71; Ioa 18:12-14, 19-24) \p \v 57 Vanunua sou lapitole Iesu sou maasi e ei usino na luma mina mapana prist e Kaiapas. Me sou a vanua na muadana binea pilu e sou a vanua buobuo sou viepilupilu. \v 58 Pita ei ogomuli e Iesu usino, moni ei ino bulago sapa. Ei gali ulilo na bigomu mina luma na mapana prist, mei ugu pilu e sou a papai. Ei kale ni ite sei golu ni palea le Iesu. \p \v 59 Sou a munugana prist pilu e sou a vanua na avelulusena inade sou toleale a vanunua sanii ne sou lange a inade na aualana a inigogona vuso Iesu ei goli. Sou kale ne sou poge a sinusu tasa ei goli mapigogoi ne sou valipute ei. \v 60 Ma vanunua makuba sou asu maino me sou ubi ei a inade na aualana. Moni sou ma veipale ete a sinusu tasa ei goli mapigogoi ne sou valipute ei. Moni mulimuli bibi lua su asu maino \v 61 me sulu vei maido, “A bibi ieli ei vei, ‘Eau na mapigogoi na lope a luma mine Salemo me na mamagili liu na malada tolu.’” \p \v 62 Ma mapana prist ei magili mei tagi e Iesu maido, “Oo ma kale ete no maliu a inade tasa, io? A inadenade sou ie sou ubi e oo a sava?” \v 63 Moni e Iesu ei ma goli ete a inade tasa. Ma mapana prist ei vei lei, “Eau tagi e oo na aisane Salemo ei isa a maulina, oo no ade ivu seidei. Oo e Krais, Natune Salemo, ue boa?” \p \v 64 Me Iesu ei vei lei maido, “Seido moni, oo veiosi. Moni eau vei le amutou, mulimuli namutou ite Natuna Bibi ni ugu na lima gata mine Salemo ei isa a sagagalina buo. Me ei ni asu usinani a ausa na langi.” \p \v 65 Ma mapana prist ei saga mamau a inade do mei singe a kinainai minei oto mei vei maido, “Ei damutale nane ei kale ni puisobe a muine Salemo. Ne eitou ma tolealale lei a vanunua sanii lou mina veipalena inigogona mina bibi ie. Oite. Seidei moni amutou longe ei adepintola ane Salemo. \v 66 Amutou damutale ne eitou goli a sava usino ne ei?” Me sou maliu a inade maido, “Ei isa a sinusu. Ei ni mate.” \p \v 67 Io sou apisosoli a lagune Iesu, me sou valibili e ei. Me sanii sou sapegalegale ei \v 68 me sou vei, “Oo e Krais, mane oo a profet ivu, oo vei le amiteu sei valibili e oo?” \s1 Pita ei vei, ei ma muada oto e Iesu \r (Mak 14:66-72; Luk 22:56-62; Ioa 18:15-18, 25-27) \p \v 69 Pita ei ugu masala na muina na vavasana do. Ma tavine na pipigona tasa ei asu agavuale ei mei vei, “Oo tamai oo ino pilu e Iesu mine Galili.” \p \v 70 Moni e Pita ei taitase na matane sou a vanunua vuso maido, “Eau ma muada oto a inade oo goli ie.” \p \v 71 Me mulimuli ei asu usino na luma ino na tema na bigomu, ma tavine na pipigona tasa lou ei ite ei mei vei le sou a vanunua ma tavivine ino agavi maido, “A bibi ieli ei pilupilu e Iesu mine Nasaret.” \p \v 72 Me Pita ei vei lou maido, “Ivu uata, eau ma muada oto a bibi ie.” \p \v 73 Mulimuli sapa vanunua sou magili agavi, sou asu maino me sou vei le Pita maido, “Ivu sesele, oo a bibi mina abuna mine sou. Baligolumu ei mapalesi e oo.” \p \v 74 Io seido Pita ei vei maido, “Ivu uata, eau ma muada oto a bibi ie. Mane eau auala Salemo, ei ni bilii e eau a mavaana” Ei adesi, ma tabaa oto a kuleko ei tangi. \v 75 Me Pita ei damutale lei a inade Iesu ei goli iedo, “Ilala a kuleko i saboa tangi, oo no vei matolu maido oo ma muada oto e eau.” Me Pita ei asu usala mei papaduale sele a tinangina. \fig Saboa kuleko ei tangi oo no taitase eau matolu (Mat 26:75)|alt="Before the rooster crows, you will disown me three times." src="GR-tlc105n.tif" size="col" copy="© Global Recordings Network, globalrecordings.net." ref="26:75" \fig* \c 27 \s1 Sou maasi e Iesu usino ne Pailat \r (Mak 15:1; Luk 23:1-2; Ioa 18:28-32) \p \v 1 Na autupola siisii, sou a munugana prist me sou a vanua buobuo sou adeade a valiputene Iesu. \v 2 Me mulimuli sou papale ei a mota me sou maasi e ei usino ne Pailat, ei a munugana bibi ei iteale a avena. \s1 Iudas ei matesi \r (Apo 1:18-19) \p \v 3 Iudas, ei a bibi iodo ei bilii e Iesu na limane sou a butu, ei ite sou tau e Iesu utano na vavasana me sou kale ne sou valipute ei. Me ei sauvule a damutatalana minei mei guale a vatu silva savulu tolu do, me ei iabi liu usino ne sou a munugana prist me sou a vanua buobuo. \v 4 Ei vei maido, “Eau goli a sinusu. Vuna, a bibi eau bilii na limane amutou iedo ei ma goli ete a sinusu, moni amutou kale namutou valipute ei.” Moni sou adeliu ana maido, “Iede a golu mine amiteu boa. Ede a lilomomoluna minio moni.” \p \v 5 Me Iudas ei lange a vatu silva do ulilo na luma mine Salemo, me ei asu mei oikulikuli e ei oto mei mate. \p \v 6 Sou a munugana prist sou guale a vatu silva do me sou vei, “Vatu iedo ei a mapa na daladala. Ei ma puiale ete neitou tau a vatu ieli na luma mine Salemo.” \v 7 Me sou maiademuli i maido, na vatu odo sou oli a avena magamaga mina a bibi ei goli a taogo a magamaga. Sou kale a magamaga do ni muina a muina minate mine sou a vanua na aubu polo. \v 8 Maido me sou vate ei a Magamaga mina Daladala pea seidei. \v 9 Maido ma inade tasa lisa Salemo ei goli na asena profet e Ieremaia ei palea ivu. Ei vei maido, “Sou guale a vatu silva savulu tolu do. Sou e Israel sou tau a mapa do tomane a mapa na unoli na bibi. \v 10 Me na vatu odo sou oli a magamaga na bibi na gunolina taogo a magamaga tomane Bibi Taula ei vei le eau.”\f + \fr 27:10 \ft Ieremaia 19:1-13; Sekaraia 11:12-13\f* \s1 “Oo a mapana mine sou e Iuda, io?” \r (Mak 15:2-5; Luk 23:3-5; Ioa 18:33-38) \p \v 11 Iesu ei magili na matane Pailat, a munugana bibi ei iteale a avena, me Pailat ei tagi e ei maido, “Oo a mapana mine sou e Iuda, io?” Me Iesu ei vei, “Oo oto oo vei simaido.” \p \v 12 Me sou a munugana prist pilu e sou a vanua buobuo sou ubi a inade papaina usino ne Iesu. Moni ei ma maliu ete a inade tasa. \v 13 Maido me Pailat ei tagi e ei lou maido, “Nane oo ma longe ete a inade vuso sou ubi e oo?” \v 14 Me Iesu ei ma maliu ete a inade tasa usino ne Pailat. Maido me Pailat ei damutatala papai. \s1 Pailat ei vei a gatitolene Iesu na tauvaleuti \r (Mak 15:6-15; Luk 23:13-25; Ioa 18:39-19:16) \p \v 15 Na malada buo na kinaka do a inigogona tasa ino i. Ei maido, a munugana bibi ei iteale a avena ei lubetatase a bibi tasa ino na luma na tunuui. Mane sou a vanunua ma tavivine oto ne sou vate a aisana bibi tasa ino na luma na tunuui, me Pailat ni lubetase a bibi odo usino ne sou. \v 16 Me na ilala do bibi tasa mamau sele ei ino na luma na tunuui, aisana e Barabas. \v 17 Sou a vanunua ma tavivine sou viepiluosi, io Pailat ei tagi e sou maido, “Amutou kale eau na lubetase sei usino ne amutou? Na lubetase Barabas, ue eau na lubetase Iesu sou vei e Krais?” \v 18 Vuna, ei muada sou lilomamau moni ane Iesu me sou guale ei usinani na vavasana. \p \v 19 Me tamai, na ilala Pailat ei ugu na niugugu na toebilelesina inade, susuna ei sosove a inade usino ne ei maido, “Oo ma goligoli lei a golu tasa usino na bibi ei bilesi iede. Na lodo eau ite ei na tinada tasa, me eau somiale a mavaana buo.” \p \v 20 Moni sou a munugana prist pilu e sou a vanua buobuo sou mailisi a lilone sou a vanunua ma tavivine, ne sou tola ane Pailat ni lubetase Barabas mei ni valipute Iesu. \p \v 21 Ma munugana bibi ei iteale a avena ei tagi e sou lou maido, “Amutou kale eau na lubetase sei mine sulu ie?” Me sou a vanunua ma tavivine sou tola maido, “Barabas.” \p \v 22 Me Pailat ei tagi e sou, “Amutou kale eau na toematine e Iesu sou vei e Krais?” Me sou vuso sou tola maido, “Gati e ei na tauvaleuti!” \p \v 23 Me Pailat ei tagi e sou, “Gona sava? Ei goli e sei sinusu?” Moni sou tola sagali sele, “Gati e ei na tauvaleuti!” \fig Gati e ei na tauvaleuti! (Mat 27:23)|alt="Crucify him!" src="CN01828B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="27:23" \fig* \p \v 24 Pailat ei muadasi i, sou ma longemuli ete a inadene ei, moni a maubina taula ei ni palea. Maido me ei guale a nanu mei loloi a limana na matane sou a vanunua ma tavivine. Me ei vei maido, “Iede a sinusu minau boa, mane a bibi iede ei mate, iede a golu mine amutou moni.” \p \v 25 Me sou vuso a vanunua ma tavivine sou adeliu maido, “Sinusu odo ei ni muina ne amiteu me ne sou e natatune amiteu!” \p \v 26 Maido me Pailat ei lubetase Barabas usino ne sou. Me ei vei le sou a vanua na maubina ne sou umamasi e Iesu. Me mulimuli ei bilii e Iesu na limane sou a vanua na maubina, ne sou gati e ei na tauvaleuti. \s1 Sou a vanua na maubina sou adepintola ane Iesu \r (Mak 15:16-20; Ioa 19:2-3) \p \v 27 Sou a vanua na maubina mina munugana bibi ei iteale a avena sou maasi e Iesu ulilo na luma mina bibi na niitealena avena buo, me sou viepili pilu a vanua na maubina vuso na lagune Iesu. \v 28 Me sou taulele a kinainai minei, me sou makai e ei a kinainai kasososo. \v 29 Me sou guale a tuaga me sou goli a kele na mapana, me sou tau na letene ei. Me sou masimitole e ei a butu tasa mina limana e gata. Me sou totopatulu ane ei, me sou adepintola ane ei maido, “Oaso, mapana mine sou e Iuda.” \v 30 Me sou apisosoli e ei, me sou gualeliu a butu maino na limane Iesu me sou vali a letena. \v 31 Sou goli a inigogona vuso mina adepintolana ane ei pulosi, io sou taulele a kinainai sou makai e ei iodo me sou makai liu e ei a kinainai minei oto. Me sou guale ei usino ne sou gatitole ei na tauvaleuti. \s1 Sou gati e Iesu na tauvaleuti \r (Mak 15:21-32; Luk 23:26-43; Ioa 19:17-27) \p \v 32 Sou asuasu usino, me sou ite a bibi tasa maino ne Sairini, aisana e Saimon. Me sou guale ei me sou matabule ei a tauvaleuti mine Iesu. \v 33 Sou sibitala ne Golgota. A vuna aisa do ei maido, muina sigouna bibi. \v 34 Me sou bilii e Iesu a vain sanii sou sauvule pilu a bunu ei ni ini. Me ei dame tove, moni ei ma ini ete. \v 35 Sou a vanua na maubina sou gatitolesi e Iesu na tauvaleuti, io sou mailaba a soebulena kinainai minei balivua ne sou oto. \v 36 Me sou ugu na avena odo, me sou ulage ei. \v 37 Muata na letene ei sou niage a inade do sou vavasa ane ei. Sou niage a inade maido, “Iede e Iesu a mapana mine sou e Iuda.” \p \v 38 Agavuale Iesu sou gatitole a bibi lua na maubina ma paaalina na tauvaleuti. Sou gatitole tasa na limane Iesu e gata, me tasa na limane Iesu e meli. \v 39 Me sou a vanunua ma tavivine sou asu usinani usino, sou adepintola ane ei. Sou uneune a letene sou \v 40 me sou vei, “O kale no lope a luma mine Salemo me no mamagili lei ei na malada tolu? Mane ei patotona oo e Natune Salemo, oo no buloi e oo oto mo sivo utano na tauvaleuti.” \v 41 Sou a munugana prist pilu e sou a vanua na muadana binea me sou a vanua buobuo tamai sou adepintola maido, \v 42 “Ei buloiloi e sou a vanunua sea, moni ei ma mapigogoi ete ni buloi e ei oto. Ei a mapana mine Israel. Io ei ni sivo utano na tauvaleuti, me ne eitou silimuli e ei. \v 43 Ei silimuli e Salemo mei vei, ‘Eau e Natune Salemo.’ Io, mane Salemo ei kale ei, Salemo ei ni buloi e ei seidei.” \v 44 Bibi na paaalina lua sou gatitole e sulu na tauvaleuti agavuale Iesu, sulu tamai su adepintola ane ei. \s1 Iesu ei mate \r (Mak 15:33-41; Luk 23:44-49; Ioa 19:28-30) \p \v 45 Na matailala savulu tasa timana lua na oaso, tunuui ei avisobe a magamaga vuso, i asu mapigogoi na matailala tolu na lavilavi. \v 46 Mei agavuale a matailala tolu Iesu ei ngala vauta sele maido, “Eli, Eli, lema sabaktani?” A masovana inade do i maido, “Salemo minau, Salemo minau, posa matina oo litase eau?”\f + \fr 27:46 \ft Laulau na Inala 22:1\f* \p \v 47 Vanunua sanii sou magili agavi, sou longe a inade do, me sou vei, “Bibi iedo ei toleale Elaiia.” \p \v 48 Ma tabaa oto tasa ne sou i vele usino mei guale a musamusa tasa mei bubi na vain viniga. Ma ilala vain i vonu ne ei, ei papale na butu tasa mei bilii e Iesu ni ini. \v 49 Moni sou sanii sou vei, “Mage i, neitou ite muge. Nane Elaiia ni asu usinani ni buloi e ei, ue boa?” \p \v 50 Iesu ei ngala vauta sele lou, me ei luetase a ngalana. \p \v 51 Na ilala moni iodo, a malo taula ei kulukulu lilo na luma mine Salemo ei masinge muata asu mapigogoi utano mei palea a maduna lua. Ma malugulugu i vuli ma vatuvatu buobuo sou mapopola. \v 52 Me sou a muina minate sou peo, ma vanunua ma tavivine papaina mine Salemo lisa sou matesi, seidei sou ilisi. \v 53 Sou ilisitase a muina minate, me taulune Iesu ei ilisiliuosi, sou asu ulilo ne Ierusalem ma vanunua papaina sou ite sou. \p \v 54 A munuganuga pilu e sou a vanua na maubina sou ulage Iesu odo, sou ite a magamaga ei vuvule ma golugolu sou palea, me sou lae mamau sele. Me sou vei maido. “Ivu sele, bibi iede ei e Natune Salemo.” \fig Patotona sele, ei e Natune Salemo! (Mat 27:54)|alt="Surely he was the Son of God!" src="CN01836B.TIF" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="27:54" \fig* \p \v 55 Tavivine papaina tamai ino, sou ilisitase Galili me sou asu usinani mina buloine ei. Sou a tavivine do sou magili bulago sapa me sou gemugemu. \v 56 Tasa balivua ne sou e Maria mine Makdala. Me tasa e Maria, tinane Iemus me Iosep. Me tasa ei e tinane natune Sebedi lua. \s1 Sou tau a aitolane Iesu na aova na vatu \r (Mak 15:42-47; Luk 23:50-55; Ioa 19:38-42) \p \v 57 Na lavilavi sele a bibi na vuvutina tasa mina aubu e Arimatea, aisana e Iosep, ei asu usinani. Ei tamai ei a disaipel mine Iesu. \v 58 Ei asu usino ne Pailat mei tagi e Pailat ni longo ane ei ni guale a aitolane Iesu. Io Pailat ei vei le sou a vanua na maubina ne sou bilii e Iosep a aitolane ei. \v 59 Me Iosep ei guale a aitolana mei avisobe ei a malo keakea alaba. \v 60 Me ei tau ei ulilo na muina minate alaba minei oto, muina minate iede sou pesi lilo mina vatuvatu. Me Iosep ei buli a vatu tasa buo usinani mei taboboli a asena aova do. Ei goli maido pulosi mei asu. \v 61 Maria mine Makdala pilu e Maria tasa sea, sulu ugu agavuale a muina minate. \s1 Sou a vanua na maubina sou ulage a muina minate \p \v 62 Malada savulo ei a Maolona Malada mine sou e Iuda, maido me sou a munugana prist pilu e sou e Parisi sou asu sou ite Pailat. \v 63 Sou vei lei maido, “Bibi buo, amiteu damutale a inade tasa bibi na niioto do ei goli na ilala ei saboa ei mauli. Ei vei, ‘Mulimuli na malada tolu eau na ilisiliu.’ \v 64 Maido me no ade ne sou ulage kube a muina minate mapigogoi a malada tolu. Dae ne sou a disaipel minei sou asu me sou paaali a aitolane ei, me sou vei le sou a vanunua ma tavivine maido, ‘Ei ilisiliu na minate.’ Ma niioto na inade alaba mine sou ei ni vululusi a niioto ei goli lisa.” \p \v 65 Pailat ei vei le sou maido, “Amutou guale a vanua na maubina sanii lou me mu vei le sou ne sou ulage kube a muina minate do.” \v 66 Io sou asu me sou kapi sagali a muina minate. Sou tau a melalobo mina valisobena vatu odo ino na asena aova, me sou tau e sou a vanua na maubina ne sou ulage a muina minate. \fig Sou ulago sabubu na muina minate do!|alt="Vainly they seal the dead!" src="CN01848B.tif" size="col" copy="© 1996 David C Cook. Used with permission." ref="27:63-66" \fig* \c 28 \s1 Iesu ei ilisiliu \r (Mak 16:1-10; Luk 24:1-10; Ioa 20:1-18) \p \v 1 Maolona Malada mine sou e Iuda ei pulosi, me na autupola siisii sele mina munugana malada na wik, Maria mine Makdala pilu e Maria tasa sea sulu asu usino ne su ite a muina minate. \p \v 2 Ma tabaa oto, a malugulugu taula ei vuli. A bineanea mine Bibi Taula ei ilisitase a langi mei sivi utano, me ei bulilele a vatu na asena aova, mei ugu muata na vatu. \v 3 Laguna bineanea ei lada tomane a sima, ma kinainai minei i kea sele tomane a ausa. \v 4 Sou a vanua na maubina sou ulage a muina minate sou lae e ei, ma vovone sou palili sele, me sou palea tomane sou a vanua sou matesi. \p \v 5 Moni a bineanea i vei ana tavine lua do maido, “Amulu ma laelae lou. Eau muada, amu asu usinani mina punogene Iesu, ei a bibi sou gatitole ei na tauvaleuti. \v 6 Ei eili boa. Ei ilisiliuosi tomane lisa ei vei. Amulu asu usinani mu ite a muina ei tabuli i. \v 7 Me amulu asu asi mu vei le sou a disaipel minei maido, ei ilisiliuosi na muina minate. Me ei ni muga pala ane amutou usino ne Galili, me ne amutou ite ei na avena do. Oite, eau asu usinani na bilii a inade li usino ne amutou.” \p \v 8 Tavine lua su lae sele, moni sulu mongemonge mamau sele, ma tabaa oto sulu asutase a muina minate me sulu vele vauta usino ne su vei le sou a disaipel minei. \v 9 Me Iesu ei poge sulu na vea mei vei, “Autupola sele.” Me sulu asu agavi me sulu lapitole a ubune ei, me sulu kaka ane ei. \v 10 Me Iesu ei vei le sulu maido, “Amulu ma laelae lou. Amulu asu mu vei le tamtamaigu ne sou asu usino ne Galili. Ne sou ite eau na avena do.” \s1 Inade mine sou a vanua na maubina \p \v 11 Tavine lua su saboa asuasu, ma vanunua sanii mina maubina sou ulagelage a muina minate sou asu ulilo na aubu buobuo, me sou vei le sou a munugana prist a golugolu vuso i palea. \v 12 Me sou a munugana prist sou viepili pilu e sou a vanua buobuo, me sou goli a inade tasa. Sou bilii a vatu papaina usino ne sou a vanunua na maubina, \v 13 me sou vei, “Ne amutou vei maido, ‘Sou a disaipel minei sou asu usinani na lodo, me na ilala amiteu ngolo, sou paaali a aitolane ei.’ \v 14 Me mane a munugana bibi ei iteale a avena ei longe a inade do, io ne amiteu toebilelesi a inade pilu e ei, me ne amutou ma isa oto a mavaana.” \v 15 Io sou a vanunua na maubina sou guale a vatu, me sou ogomuli a inade mine sou a vanua buobuo do. Ma inade do ei vele maisaba balivua ne sou e Iuda, me sou e Iuda sou goli a inade do i asu mapigogoi seidei. \s1 Iesu ei vei le sou a disaipel a pipigona ne sou goli \r (Mak 16:14-18; Luk 24:36-49; Ioa 20:19-23) \p \v 16 A disaipel savulu tasa timana tasa sou asu usino ne Galili, me sou sibitala na loena do lisa Iesu ei vei maido ne sou asuale ei. \v 17 Me sou ite Iesu me sou kaka ane ei. Moni sanii ne sou so isa a damutatalana lua. \v 18 Me Iesu ei asu agavi usino ne sou mei vei le sou maido, “Salemo ei bilii e eau a sagagalina buo mina itealena golugolu vuso na langi me na magamaga. \v 19 Maido me ne amutou asu mu toe sou a abuna vanunua ma tavivine vuso ne sou palea a disaipel minau. Me amutou maavuvuti e sou a aisane Euma me mine Natuna me mina Maolona Nunu. \v 20 Me mu matetengi e sou a ogomulina inade vuso eau bilii e amutou. Eau vei ivu sele, eau na pilu e amutou na maladalada vuso i asu mapigogoi na punuluna malada.”