\id REV \h Apocalipsis \toc1 Ya̱ꞌa̱ tseꞌe je̱ Jesucristo tyukꞌix tyuknu̱jaꞌvi je̱ Juan je̱ts ti veꞌe tónjup \toc2 Apocalipsis \toc3 Ap. \mt1 Ya̱ꞌa̱ tseꞌe je̱ Jesucristo tyukꞌix tyuknu̱jaꞌvi je̱ Juan je̱ts ti veꞌe tónjup \c 1 \s1 Pa̱n tya̱jx ka̱jxeꞌe je̱ Juan ya̱ na̱k du̱jaajy \p \v 1 Je̱ Nteꞌyam xa veꞌe du̱tuknu̱jaꞌvi je̱ Jesucristo ti veꞌe tso̱jkji tónjup kó̱tsjup je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tuknu̱jaꞌvivat pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱mutoondup du̱mupa̱jktup. Toꞌk tseꞌe je̱ ángeles du̱kejx, je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe tu̱xtukꞌix tu̱xtuknu̱java. \v 2 A̱ts, je̱ Juan, mpu̱u̱mpts a̱tseꞌe ya̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n juuꞌ jaty a̱tseꞌe tu̱nꞌix, je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayookts ya̱ꞌa̱ veꞌe juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe myo̱o̱y je̱ Jesucristo je̱ts a̱ts miitseꞌe ntuknu̱jaꞌviduvat. \p \v 3 Xo̱o̱n xa je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kó̱tstap ya̱ na̱k. Xo̱o̱nduvapts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌamo̱tunáxtap ku veꞌe yakka̱ts ya̱ ka̱ts ya̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yajk, je̱tseꞌe du̱ma̱ja̱pá̱mdat juuꞌ jatyeꞌe yaja javyet, ku̱x tá̱mani xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe tyónju̱t kyó̱tsju̱t. \s1 Ku je̱ Juan du̱nu̱jaꞌyi je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Asia \p \v 4 A̱ts, je̱ Juan, u̱xyamts a̱tseꞌe nnu̱jáyada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm je̱m ásiait yꞌit jo̱o̱tm. Je̱ Nteꞌyam, je̱ Espíritu Santo, je̱ts je̱ Jesucristo, je̱ꞌe̱ tseꞌe mkunooꞌkxjadap je̱tseꞌe mꞌijttinit je̱ yꞌo̱y jo̱o̱t ma̱a̱tta; je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe u̱xyam ijtp, je̱ꞌe̱ tseꞌe ijt, je̱ꞌe̱m tseꞌe ijtnup; je̱ts je̱ Espíritu Santo, juuꞌ veꞌe veꞌem ax joꞌn je̱ vuxtojtu̱k kujajpa kuta̱ꞌkxpa je̱m je̱ Nteꞌyam je̱ kyutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm; \v 5 je̱ts je̱ Jesucristo, juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook du̱ko̱jtsnajxp veꞌem ax joꞌn du̱ꞌix du̱mo̱tu, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe mutoꞌk juuꞌ veꞌe joojntykpa̱jknuva, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yakkutojkjip nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe yakkutojktup yaja naxviijn. Ax je̱ Cristo tseꞌe xtuntso̱jkꞌo̱o̱ꞌkumdup je̱tseꞌe xtuknu̱vaatsumdi je̱ ntó̱kinamda ku veꞌe xkuꞌo̱o̱ꞌkimdi, \v 6 je̱ꞌe̱ tseꞌe xpa̱ꞌmumdu je̱tseꞌe nyakkutojkumdat je̱tseꞌe teeꞌta̱jk nꞌijtumdat, ax veꞌem tseꞌe nvinjaꞌvimdinit nvintsa̱ꞌkimdinit je̱ Nteꞌyam, je̱ꞌe̱ je̱ Tyeeꞌ. ¡Je̱ Cristo tseꞌe du̱jaye̱jpnup je̱ ma̱jin je̱ jaanchin je̱ts je̱ kutojku̱n xa̱ꞌma ka̱jx! Amén. \p \v 7 ¡Amo̱tunaxta, je̱m je̱ꞌe̱ veꞌe vínu̱ts jo̱o̱tm myiinnit! Anañu̱jómats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱ꞌíxtat, je̱ꞌe̱ paat pa̱n pa̱n jatyeꞌe yakxa̱ꞌa̱jkijidu. Nu̱jom tseꞌe je̱ jayu yaja naxviijn chaachvinmapya̱jkká̱xtat je̱tseꞌe yaꞌaxtat ku veꞌe du̱ꞌíxtat. Veꞌemeꞌe tyónju̱t kyó̱tsju̱t. Amén. \p \v 8 Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe je̱ Nteꞌyam vyaꞌañ, je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n, juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱ka̱ꞌmika̱jxp: “A̱ts xa je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ it cho̱o̱ꞌntk, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe tyonká̱xju̱t kyo̱jtská̱xju̱t nu̱jom juuꞌ jaty, a̱ts tseꞌe ax joꞌn je̱ A je̱ts je̱ Z, a̱ts tseꞌe u̱xyam ijtp, a̱ts tseꞌe ijt, á̱tsam tseꞌe ijtnup.” \s1 Ku je̱ Juan du̱ꞌix je̱ Cristo je̱ ma̱jin ma̱a̱t \p \v 9 A̱ts, je̱ Juan, miits je̱ mꞌutsta je̱ mꞌajchta, kijpx a̱ts miitseꞌe ntukma̱a̱tyaknáxta je̱ tsaachpaatu̱n, ijtp a̱tseꞌe miits ma̱a̱tta je̱m je̱ Nteꞌyam yꞌam kya̱ꞌm je̱tseꞌe ntukma̱a̱tmuté̱nada je̱ tsaachpaatu̱n. Je̱ꞌe̱ ka̱jx ya̱ꞌa̱ veꞌe ku̱xeꞌe nꞌijtumda toꞌk muk je̱ Jesucristo ma̱a̱t. Yakmajtsts a̱tseꞌe je̱ts a̱tseꞌe yaja nyakpu̱u̱jm, toꞌk je̱ it juuꞌ veꞌe yaja maaxy na̱a̱j akujk. Patmos ya̱ꞌa̱ veꞌe xya̱a̱j. Je̱ꞌe̱ ka̱jxti̱ a̱tseꞌe veꞌem nyaktuujn ku̱xeꞌe a̱ts ntukkaꞌamáy je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook, je̱ꞌe̱ veꞌe ku a̱tseꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n mpu̱m je̱ Jesucristo ka̱jx. \v 10 Je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n je̱ xya̱a̱j tseꞌe vyeꞌna, vanꞌitts a̱tseꞌe je̱m je̱ Espíritu Santo kya̱ꞌm ntaajñ je̱ts a̱tseꞌe nnaadup nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook vaꞌajts ma̱kk kya̱ts, veꞌem ax joꞌn je̱ trompeta ma̱kk xyuꞌux, \v 11 je̱ts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―A̱ts xa je̱ꞌe̱ veꞌe tooꞌva̱jkp, a̱ts tseꞌe u̱xꞌo̱o̱k, veꞌemts a̱tseꞌe ax joꞌn je̱ A je̱ts je̱ Z. Jatyanu̱ je̱m na̱k ka̱jxm pa̱n juuꞌ jatyeꞌe mꞌixp, je̱ts ke̱jxja je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm je̱m ásiait yꞌit jo̱o̱tm. Je̱ kajpu̱n joma veꞌe ñayꞌamókajada, ya̱ꞌa̱ts je̱ꞌe̱ veꞌeda: je̱ Éfeso je̱ts je̱ Esmirna, je̱ Pérgamo je̱ts je̱ Tiatira, je̱ Sardis je̱ts je̱ Filadelfia, je̱ts je̱ Laodicea. \p \v 12 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌixu̱mpijt je̱ts a̱tseꞌe nꞌíxu̱t pa̱n pa̱n a̱tseꞌe xmuko̱jtsp. Ku a̱tseꞌe nꞌixu̱mpijt, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix vuxtojtu̱k je̱ tsinto̱vye̱jtu̱n juuꞌ veꞌe tum je̱ oro. \v 13 Je̱mts a̱tseꞌe tsinto̱vye̱jtu̱n akojkm nꞌix toꞌk pa̱neꞌe veꞌem ke̱ꞌxp ax joꞌn je̱ yaaꞌtya̱jk, ya̱neꞌe je̱ xyo̱x du̱jayep, je̱m tseꞌe tyek ja̱jm paat kya̱daꞌaky, je̱tseꞌe toꞌk je̱ oro cinta du̱kakꞌajenju̱. \v 14 Vaꞌajts po̱o̱ꞌpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ vyaajy, veꞌem ax joꞌn je̱ po̱o̱ꞌp lana ukpu̱ je̱ tsapꞌa̱a̱ꞌpk. Veꞌem tseꞌe je̱ vyiijn ax joꞌn je̱ ja̱nꞌaye̱e̱ꞌnst. \v 15 Veꞌem tseꞌe je̱ tyek yꞌajaj yꞌatu̱ꞌkx ax joꞌn je̱ bronce tyu̱ꞌkx myátsu̱k ku veꞌe vaꞌajts yakpa̱ꞌa̱t, veꞌem ax joꞌn je̱ bronce je̱m ja̱njo̱o̱tm vyinto̱y ku veꞌe jyu̱ꞌu̱. Veꞌem tseꞌe je̱ yꞌaaj je̱ yo̱ꞌkt vaꞌajts ma̱kk tyunka̱ts, veꞌem ax joꞌn je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j yꞌu̱u̱ꞌts tyinu̱n. \v 16 Je̱m tseꞌe yꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌm du̱ma̱a̱da vuxtojtu̱k je̱ maatsa. Je̱p tseꞌe yꞌávup pyítsum toꞌk je̱ tsojx juuꞌ veꞌe me̱jtsk adoꞌom ja̱jpax. Veꞌem tseꞌe je̱ vyiijn je̱ yꞌaaj yꞌajaj yꞌatu̱ꞌkx ax joꞌn je̱ aampa xa̱a̱j ku veꞌe vaꞌajts ma̱kk yꞌañ. \p \v 17 Ku a̱tseꞌe nꞌix, vanꞌitts a̱tseꞌe ntunnaxvipp je̱ja je̱ꞌe̱ vyinkujk ax joꞌn a̱tseꞌe a̱a̱ꞌk ku̱nꞌijt joꞌn. Ax je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe je̱ yꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌa̱j xtuknu̱ko̱o̱n je̱ts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Kadi mtsa̱ꞌa̱ga. A̱ts xa je̱ꞌe̱ veꞌe tooꞌva̱jkp, a̱ts tseꞌe u̱xꞌo̱o̱k, \v 18 a̱ts tseꞌe joojntykip. Ukꞌo̱o̱ꞌk a̱tseꞌe; ax joojntykipts a̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx. A̱ts xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ avaatsu̱n nma̱a̱t juuꞌ veꞌe yaktukꞌavaatsp joma veꞌe je̱ o̱o̱ꞌkpa yꞌitta. \v 19 Javyé̱tu̱ts nꞌit juuꞌ veꞌe tu̱xꞌix, juuꞌ veꞌe u̱xyam ijtp, je̱ts juuꞌ veꞌe u̱xꞌo̱o̱k ítup. \v 20 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱nu̱ka̱ts juuꞌ veꞌe kayaknu̱jaꞌvip yꞌijt, je̱ vuxtojtu̱k maatsa juuꞌ veꞌe yam a̱ts nꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌm tu̱xꞌix je̱ts je̱ vuxtojtu̱k tsinto̱vye̱jtu̱n juuꞌ veꞌe tum je̱ oro. Je̱ vuxtojtu̱k maatsa, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyvada juuꞌ veꞌe je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook du̱yakyo̱ꞌydup joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxmda. Je̱ts je̱ vuxtojtu̱k tsinto̱vye̱jtu̱n, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe je̱m nayꞌamojkijidup. \c 2 \s1 Je̱ vuxtojtu̱k kajpu̱n joma veꞌe ñayꞌamojkijidi je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk: Pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Éfeso \p \v 1 ’Nu̱jaya jidu̱ꞌu̱m je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyva joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m éfesovit kyajpu̱n ka̱jxm: “Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱ma̱a̱t je̱ vuxtojtu̱k maatsa je̱m yꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌm je̱tseꞌe ñaxy tya̱ka je̱m je̱ vuxtojtu̱k oro tsinto̱vye̱jtu̱n yꞌakojkm: \v 2 Nnu̱jaꞌvinup xa a̱tseꞌe pa̱n ti jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup, vintso̱ veꞌe ma̱kk mtonda a̱ts ka̱jx je̱ts vintso̱ veꞌe je̱ ma̱kk aaj je̱ ma̱kk jo̱o̱t xjaye̱pta, kaꞌa miitseꞌe xkuva̱kta pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka ó̱yap jáyuvidup joojntykidup, je̱tseꞌe xꞌixta pa̱n pa̱n jatyeꞌe natyijju̱dup kuká̱tsivada, veꞌem tseꞌe je̱ nu̱jaꞌvin xpa̱jkti je̱ts taayidup je̱ꞌe̱ veꞌe. \v 3 Ta̱ xa miitseꞌe je̱ ma̱kk aaj je̱ ma̱kk jo̱o̱t xjaye̱pta, ta̱ veꞌe o̱o̱y mtuntsaachpaaꞌtta je̱tseꞌe o̱o̱y mtuntonda a̱ts ka̱jx, kaꞌa tseꞌe mnooꞌkxta. \v 4 O̱yam tseꞌe vyeꞌema, je̱p tseꞌe toꞌk viijn juuꞌ a̱ts miitseꞌe ntukna̱a̱jmavaandup, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ku a̱tseꞌe xko̱o̱ꞌktso̱jktini veꞌem ax joꞌn a̱tseꞌe xtso̱jkti ku a̱tseꞌe xjaanchjaꞌviꞌukvaandi. \v 5 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, jaaꞌmyé̱tsta vintso̱ a̱ts miitseꞌe xtso̱jkti vanꞌit, vinmayu̱mpijttini, maso̱o̱ktini je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykinda, je̱ts toondinuva veꞌem ax joꞌn xtso̱o̱ꞌntkti. Pa̱n kaꞌa tseꞌe veꞌem xtonda, na̱jkxpts a̱tseꞌe nyakke̱e̱kni je̱ mtsinto̱vye̱jtu̱nda joma veꞌe yꞌit. \v 6 Ax mputa̱jkijidupts ya̱ꞌa̱ veꞌe ku̱xeꞌe xkatso̱kta je̱ꞌe̱ juuꞌ jatyeꞌe tyoondup je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱pana̱jkxtup je̱ Nicolás je̱ yꞌixpa̱jku̱n, ntsoꞌoxpa̱jkpap a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe tyoondup. \v 7 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo vaꞌnu̱xju̱dup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm: Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp, nmo̱ꞌo̱pts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe du̱ja̱ꞌkxu̱t je̱ ku̱pu̱ta̱a̱jm juuꞌ veꞌe joojntykinyajkp, juuꞌ veꞌe je̱m ijtp joma veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu je̱ jya̱a̱jnda je̱ tya̱jkta.” \s1 Pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Esmirna \p \v 8 ’Nu̱jaꞌyiva jidu̱ꞌu̱m je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyva joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m esmiirnait kyajpu̱n ka̱jxm: “Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe tooꞌva̱jkp je̱ts u̱xꞌo̱o̱k, je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe ukꞌo̱o̱ꞌk je̱tseꞌe jyoojntykpa̱jknuva: \v 9 Nnu̱jaꞌvinup xa a̱tseꞌe pa̱n ti jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup, vintso̱ veꞌe mtsaachpaaꞌtta je̱tseꞌe mꞌayo̱vda (ó̱yameꞌe may je̱ o̱ꞌyin xjaye̱pta). Nnu̱jaꞌvinupts a̱tseꞌe vintso̱ veꞌe mpakó̱tsjada je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe natyijju̱dup israeejlit jáyuda, ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe jye̱ꞌe̱da, je̱ Satanaasts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jyáyuda. \v 10 Kaꞌats miits je̱ꞌe̱ veꞌe xtsa̱ꞌa̱gadat vintso̱ veꞌe mtsaachpaaꞌttat. Je̱m miitseꞌeda pa̱neꞌe je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap yakjapyoxu̱nta̱kpá̱mjadap, yꞌíxupts je̱ꞌe̱ veꞌe vintso̱ veꞌe yꞌó̱yat je̱ts a̱ts miitseꞌe xko̱o̱ꞌkjaanchjaꞌvidinit. Majk xa̱a̱j veꞌe veꞌem myaktsaachpaaꞌtjadat. Toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t tseꞌe mꞌíttat a̱ts ma̱a̱t vanꞌit paat ku veꞌe mꞌo̱o̱ꞌktat, veꞌem tseꞌe xjaye̱jptinit je̱ joojntykin juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp. \v 11 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo vaꞌnu̱xju̱dup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm. Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp, kaꞌa tseꞌe vyintso̱tónju̱t je̱ tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtnup.” \s1 Pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Pérgamo \p \v 12 ’Nu̱jaꞌyiva jidu̱ꞌu̱m je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyva joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m peergamovit kyajpu̱n ka̱jxm: “Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱ma̱a̱t je̱ tsojx juuꞌ veꞌe me̱jtsk adoꞌom ja̱jpax: \v 13 Nnu̱jaꞌvinup xa a̱tseꞌe pa̱n ti jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup je̱tseꞌe mtsa̱a̱nada joma veꞌe je̱ Satanás yakkutuk. O̱yamts je̱meꞌe mtsa̱a̱nada, toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱tts a̱tseꞌe xmutonda xmupa̱kta, ijtpts a̱tseꞌe xjaanchjávada. O̱yameꞌe ma̱kk je̱ jayu myaktsaachpaatjidi ku veꞌe je̱ Antipas du̱yakꞌo̱o̱ꞌkti, kaꞌats a̱tseꞌe xjaanchjaꞌviꞌatú̱vidi, je̱ Antipas juuꞌ veꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱pa̱a̱m a̱ts ka̱jx je̱ja je̱ nu̱may jayu vyinkujkta ku veꞌe vyeꞌnana je̱m mkajpu̱n ka̱jxmda, je̱m joma veꞌe je̱ Satanás chu̱u̱na. \v 14 Ax je̱p tseꞌe juuꞌ a̱ts miitseꞌe ntukna̱a̱jmavaandup, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱m miitseꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kamaso̱ꞌo̱kuvaandup je̱ Balaam je̱ yꞌixpa̱jku̱n. Je̱ Balaam tseꞌe du̱ꞌako̱jtsi je̱ Balac vintso̱ veꞌe je̱ israeejlit jayu du̱yakto̱kintóndat, je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe du̱ja̱ꞌkxta juuꞌ jatyeꞌe yaktukvintsa̱ꞌkidu je̱ yꞌapa̱mnaxta je̱ts ku veꞌe je̱ ka̱ts du̱tukma̱a̱tjaye̱jpti je̱ kiix ónu̱kta juuꞌ veꞌe ka pú̱kap jyaye̱jptup. \v 15 Je̱mts miitseꞌe xma̱a̱dada pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kamaso̱ꞌo̱kuvaandup je̱ Nicolás je̱ yꞌixpa̱jku̱n, je̱ ixpa̱jku̱n juuꞌ a̱tseꞌe nkatsa̱jkp. \v 16 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, vinmayu̱mpijttini, maso̱o̱ktini je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykinda. Pa̱n kaꞌats miitseꞌe xmaso̱ꞌo̱kta je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykinda, nnu̱na̱jkxtapts a̱ts miitseꞌe je̱ts a̱tseꞌe na̱jkx nꞌatsoꞌoxtún ma̱a̱t je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe du̱kamaso̱o̱ktup je̱ Nicolás je̱ yꞌixpa̱jku̱n. Veꞌemts a̱tseꞌe ntónu̱t ma̱a̱t je̱ tsojx juuꞌ veꞌe yap a̱ts nꞌávup pítsump. \v 17 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo vaꞌnu̱xju̱dup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm: Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp, nmo̱ꞌo̱pts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe du̱káyu̱t je̱ maná juuꞌ veꞌe yuꞌuts ijtp, je̱ts a̱tseꞌe nmo̱ꞌo̱t toꞌk je̱ piꞌk po̱o̱ꞌp tsaaj joma veꞌe javyet yꞌit toꞌk je̱ nam xa̱a̱j juuꞌ veꞌe ni pa̱na du̱kanu̱jaꞌvip, je̱ꞌe̱jyji veꞌe pa̱n pa̱neꞌe yakmo̱ꞌo̱p.” \s1 Pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Tiatira \p \v 18 ’Nu̱jaꞌyiva jidu̱ꞌu̱m je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyva joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m tiatiirait kyajpu̱n ka̱jxm: “Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌOnu̱k, juuꞌ veꞌe je̱ vyiijn ax joꞌn je̱ ja̱nꞌaye̱e̱ꞌnst je̱ts je̱ tyek ax joꞌn je̱ bronce juuꞌ veꞌe vaꞌajts pa̱ꞌa̱t: \v 19 Nnu̱jaꞌvinup xa a̱tseꞌe pa̱n ti jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup, je̱ tso̱jku̱n juuꞌ veꞌe mjaye̱jptup, vintso̱ a̱tseꞌe xjaanchjávada, vintso̱ a̱tseꞌe xmutonda xmupa̱kta, je̱ts vintso̱ veꞌe je̱ ma̱kk aaj je̱ ma̱kk jo̱o̱t xjaye̱pta, nnu̱jaꞌvivapts a̱tseꞌe je̱ts nu̱yojk miitseꞌe u̱xyam mtonda a̱ts ka̱jx je̱ts kaꞌa veꞌe ku a̱tseꞌe xjaanchjaꞌviꞌukvaandi. \v 20 O̱yam tseꞌe vyeꞌema, je̱p xa veꞌe juuꞌ a̱ts miitseꞌe ntukna̱a̱jmavaandup, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe xkuva̱kta je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk Jezebel, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe natyijjup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa. Tónajits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ yꞌixpa̱jku̱n du̱tukvinꞌu̱u̱ꞌn a̱ts je̱ njayu je̱tseꞌe veꞌem je̱ ka̱ts du̱tukma̱a̱tjayé̱pta je̱ yaaꞌy je̱ ta̱ꞌa̱x juuꞌ veꞌe ka pú̱kap jyaye̱jptup je̱tseꞌe du̱ja̱ꞌkxta juuꞌ veꞌe yaktukvintsa̱ꞌkidup juuꞌ veꞌe ka je̱ Nteꞌyamap. \v 21 Ta̱ xa a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe njaꞌitu̱ma̱ꞌa̱ je̱tseꞌe vyinmayu̱mpítu̱t; ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe vyinmayu̱mpijt, kaꞌa tseꞌe du̱masa̱ꞌa̱k je̱ kyo̱ꞌo̱y tooꞌ. \v 22 Ax je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe pana̱jkxju̱dup, pa̱n kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱maso̱ꞌo̱kta juuꞌ jatyeꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk tyuump, nyakpaꞌampé̱tupts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱ts a̱tseꞌe o̱o̱y ntunyaktsaachpaaꞌttat je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe tyukma̱a̱ttoondup je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱, \v 23 nyakꞌo̱o̱ꞌktapts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk du̱ka̱tsꞌamo̱tunajxtup. Ax veꞌem tseꞌe nu̱jom je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk du̱nu̱jávadat je̱ts nꞌixku̱jxp nmu̱jaꞌviku̱jxp a̱tseꞌe je̱ jayu je̱ jyaꞌvin je̱ts je̱ vyinmaꞌyu̱n, veꞌem a̱ts miitseꞌe toꞌk jadoꞌk juuꞌ nmo̱ꞌo̱dat pa̱n vintso̱ veꞌe du̱ma̱a̱tnavyaaꞌtyju̱ du̱ma̱a̱tnayꞌake̱e̱gaja juuꞌ jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup. \v 24 Ax miitsta pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup je̱m Tiatira je̱tseꞌe du̱kapana̱jkxta ya̱ ko̱ꞌo̱y ixpa̱jku̱n je̱tseꞌe du̱katonmatsta juuꞌ je̱ꞌe̱ veꞌe tyijtup je̱ Satanás je̱ mya̱ja̱ ixpa̱jku̱n, kaꞌats a̱ts miitseꞌe ti viijnk ntukpavaꞌanda. \v 25 Ixꞌitta juuꞌ veꞌe mjaye̱jptup vanꞌit paat ku a̱tseꞌe nmiinnuvat. \v 26 Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp je̱tseꞌe du̱tún juuꞌ jaty a̱tseꞌe ntsa̱jkp vanꞌit paat ku veꞌe yꞌo̱o̱ꞌku̱t, nmo̱ꞌo̱pts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe du̱yakkutojkjat je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup joma veꞌe may viijn je̱ it je̱ naax, \v 27 veꞌem ax joꞌn a̱ts je̱ nTeeꞌ xmo̱o̱jy je̱ kutojku̱n. Pa̱n kaꞌa tseꞌe je̱ jayu kya̱tsa̱pá̱kjada, veꞌem tseꞌe du̱tónu̱t ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ pojxu̱n du̱kajp je̱tseꞌe du̱tukpoꞌovaꞌkxy je̱ naxtoꞌts; \v 28 nmo̱o̱yvapts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ma̱ja̱ maatsa juuꞌ veꞌe ja̱pyji pítsump. \v 29 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo vaꞌnu̱xju̱dup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm.” \c 3 \s1 Pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Sardis \p \v 1 ’Nu̱jaꞌyiva jidu̱ꞌu̱m je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyva joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m saardisit kyajpu̱n ka̱jxm: “Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱ka̱ꞌmip je̱ Espíritu Santo je̱ts je̱ vuxtojtu̱k maatsa, je̱ Espíritu Santo, juuꞌ veꞌe ijtp je̱m je̱ Nteꞌyam jyaꞌvin ka̱jxm je̱tseꞌe yaktuknu̱kex je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm joma veꞌe ñayꞌamókajada: Nnu̱jaꞌvinup xa a̱tseꞌe pa̱n ti jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup, nnu̱jaꞌvinupts a̱tseꞌe je̱ts ó̱yam miitseꞌe mjajoojntykada, ni vinxú̱pats a̱ts miitseꞌe xkatoojnjada. \v 2 Vijta ke̱jta, mo̱ꞌo̱da je̱ ma̱kkin juuꞌ jatyeꞌe jaaꞌktaampna, juuꞌ veꞌe jave̱e̱ꞌn je̱tseꞌe kyutó̱kiyu̱t, ku̱x ta̱ a̱tseꞌe nꞌix je̱ts kaꞌa miitseꞌe xtonda juuꞌ veꞌe o̱y juuꞌ veꞌe vaꞌajts je̱ja je̱ Nteꞌyam vyinkujk. \v 3 Jaaꞌmyé̱tsta je̱ts pana̱jkxta je̱ ixpa̱jku̱n juuꞌ veꞌe myakmo̱o̱ydu, vinmayu̱mpijttini, maso̱o̱ktini je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykinda. Ku̱x pa̱n kaꞌa xa miitseꞌe xmaso̱ꞌo̱kta je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykinda, nnu̱na̱jkxtapts a̱ts miitseꞌe je̱ts a̱ts miitseꞌe na̱jkx nkupaadada. Veꞌemts a̱tseꞌe nje̱ꞌyat ax joꞌn je̱ me̱e̱ꞌtspa jyeꞌya je̱m je̱ jayu tya̱kꞌam, kaꞌa veꞌe xnu̱jávada pa̱n vinꞌit. \v 4 O̱yam tseꞌe vyeꞌema, je̱m tseꞌe saardisit kyajpu̱n ka̱jxm miitsta pa̱n pa̱n jatyeꞌe kanaajkꞌijtju̱dup ma̱a̱t je̱ to̱kin, ax je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe nma̱a̱tvídu̱ttap po̱o̱ꞌp xa̱xta, ku̱x veꞌem je̱ꞌe̱ veꞌe du̱vinmátsjada. \v 5 Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp, yakpo̱o̱ꞌpxó̱xupts je̱ꞌe̱ veꞌe, kaꞌats a̱tseꞌe nyaktó̱kiyu̱t je̱ xya̱a̱j je̱p na̱k ku̱jxp joma veꞌe javyet je̱ xya̱a̱jta pa̱n pa̱n jatyeꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykidinup. A̱ts je̱ nTeeꞌ je̱ts je̱ yꞌaangeles, je̱mts a̱tseꞌe je̱ꞌe̱ vyinkojkmda nvaꞌanu̱t je̱ts a̱ts je̱ njayu je̱ꞌe̱ veꞌeda. \v 6 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo vaꞌnu̱xju̱dup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm.” \s1 Pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Filadelfia \p \v 7 ’Nu̱jaꞌyiva jidu̱ꞌu̱m je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyva joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m filadeejlfiait kyajpu̱n ka̱jxm: “Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe vaꞌajts je̱ts tyú̱vam, je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱ma̱a̱t je̱ yakkutojkpa David je̱ yꞌavaatsu̱n, je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe juuꞌ du̱yakꞌavaatsp, ni pa̱na xa veꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe du̱yakꞌatóku̱t, nay veꞌempa pa̱neꞌe juuꞌ du̱yakꞌatojkp, ni pa̱na tseꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe du̱yakꞌavaꞌatsu̱t: \v 8 Nnu̱jaꞌvinup xa a̱tseꞌe pa̱n ti jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup, mpa̱a̱mts a̱tseꞌe je̱ja miits mvinkujkta toꞌk je̱ ta̱kꞌaka̱ꞌa̱ juuꞌ veꞌe avaꞌajts, juuꞌ veꞌe ni pa̱na kaꞌo̱ꞌyixjup je̱tseꞌe du̱yakꞌatóku̱t. O̱yamts miitseꞌe ve̱e̱ꞌnji je̱ ma̱kkin xjaye̱pta, mkutyoonduts miitseꞌe a̱ts je̱ nka̱ts je̱ nꞌayook je̱tseꞌe mjaaꞌknapyá̱mjada a̱ts ma̱a̱t. \v 9 Ax veꞌem tseꞌe, je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Satanás du̱ma̱a̱tnapya̱jkju̱dup je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe taayidup ku veꞌe vyaꞌanda je̱ts israeejlit jayu je̱ꞌe̱ veꞌeda, ntónupts a̱tseꞌe je̱tseꞌe viindu̱k naxka̱daꞌaky ñapyá̱mjadat je̱m miits mvinkojkmda je̱tseꞌe du̱kuvá̱ktat je̱ts o̱o̱y a̱ts miitseꞌe ntuntso̱kta. \v 10 Ku̱x tseꞌe xmuté̱nada ax joꞌn a̱tseꞌe nvaꞌañ, je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱ts miitseꞌe nꞌíxtat njayé̱ptat ku veꞌe anañu̱joma je̱ jayu o̱o̱y tyuntsaachpaaꞌttat yaja naxviijn je̱tseꞌe veꞌem o̱y yakꞌíxu̱t pa̱n pa̱n jaty a̱tseꞌe xjaanchjaꞌvidup. \v 11 Tso̱jk a̱tseꞌe nmiinnuvat. Ixꞌitta juuꞌ veꞌe mjaye̱jptup je̱tseꞌe veꞌem ni pa̱na mkapa̱jku̱xjadat je̱ o̱ꞌyin juuꞌ veꞌe mjaye̱jptup je̱m tsapjo̱o̱tm. \v 12 Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp, veꞌemts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe mpá̱mu̱t ax joꞌn toꞌk je̱ ma̱kk patte̱na je̱p ma̱ja̱ tsaptu̱jkp, ni je̱ vinꞌítats je̱ꞌe̱ veꞌe kyapítsumu̱t, je̱mts a̱tseꞌe je̱ꞌe̱ ñiꞌkxm njaꞌat a̱ts je̱ nNteꞌyam je̱ xya̱a̱j je̱ts je̱ Nteꞌyam je̱ cyiudad je̱ xya̱a̱j, je̱ nam Jerusalén je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm ka̱daꞌakup, je̱meꞌe cho̱o̱ꞌnu̱t joma veꞌe je̱ Nteꞌyam. Ntuknu̱jaayduvapts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe a̱ts je̱ nnam xa̱a̱j. \v 13 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo vaꞌnu̱xju̱dup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm.” \s1 Pa̱n pa̱n jatyeꞌe nayꞌamojkijidu je̱p Laodicea \p \v 14 ’Nu̱jaꞌyiva jidu̱ꞌu̱m je̱ yakka̱tsu̱yo̱ꞌyva joma veꞌe ñayꞌamókajada je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk je̱m laodicéait kyajpu̱n ka̱jxm: “Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook du̱ko̱jtsnajxp veꞌem ax joꞌn du̱ꞌix du̱mo̱tu, je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱yakkutojkjip nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam pya̱a̱m: \v 15 Nnu̱jaꞌvinup xa a̱tseꞌe pa̱n ti jatyeꞌe mtoondup mko̱jtstup, nnu̱jaꞌvinupts a̱tseꞌe je̱ts kaꞌa a̱tseꞌe xtuntsoꞌoxpá̱kta je̱ts ni kaꞌa a̱tseꞌe xtuntso̱jktuva. Veꞌem xa miitseꞌeda ax joꞌn je̱ tsoxk na̱a̱j juuꞌ veꞌe pa̱ꞌa̱jntkji, kaꞌa tseꞌe xyuxa kaꞌa tseꞌe yꞌana. \v 16 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ku̱xeꞌe veꞌem mꞌitta, veꞌemts a̱ts miitseꞌe ntóndat ax joꞌn je̱ jayu du̱ꞌu̱u̱ꞌts juuꞌ veꞌe je̱ jyo̱o̱t kyakuvu̱jkp. \v 17 Veꞌem xa miitseꞌe mvaꞌanda je̱ts ta̱ miitseꞌe o̱o̱y mtunꞌó̱yada, kaꞌa miitseꞌe ti mkaꞌijtu̱xjada; ax kaꞌa tseꞌe xnu̱jávada je̱ts mꞌayo̱o̱vdup miitseꞌeda, mꞌijttupts miitseꞌe veꞌem ax joꞌn je̱ viints jayu je̱ts je̱ jayu juuꞌ veꞌe nu̱vaꞌajts a̱xvaꞌajts. \v 18 Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱ts miitseꞌe nko̱jtsjada je̱tseꞌe xjóydat juuꞌ a̱tseꞌe nta̱a̱ꞌkp: je̱ oro juuꞌ veꞌe je̱p ja̱nja̱a̱tp tu̱yꞌo̱ya, veꞌem tseꞌe tu̱u̱v je̱ o̱ꞌyin xjayé̱ptat; je̱ts je̱ po̱o̱ꞌp vit, je̱tseꞌe mnatyukxó̱xjadat, veꞌem tseꞌe mko̱o̱ꞌkꞌijttinit ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe nu̱vaꞌajts a̱xvaꞌajts; je̱ts je̱ vintso̱o̱jy, je̱tseꞌe je̱ mviijn xpa̱a̱jmjadat, veꞌem tseꞌe mko̱o̱ꞌkꞌijttinit ax joꞌn je̱ viints jayu. \v 19 Ntuknu̱u̱jmidup a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n pa̱n jaty a̱tseꞌe ntso̱jktup je̱tseꞌe nyaktsaachpaaꞌtta, veꞌemts a̱tseꞌe ntun je̱tseꞌe nu̱yojk o̱y du̱tóndat juuꞌ a̱tseꞌe ntsa̱jkp; ax tun vinko̱pk tseꞌe je̱tseꞌe mvinmayu̱mpijttinit, je̱tseꞌe xmaso̱o̱ktinit je̱ mko̱ꞌo̱y joojntykinda. \v 20 Veꞌem xa a̱tseꞌe ax joꞌn toꞌk je̱ jayu juuꞌ veꞌe ko̱jtspo̱o̱ꞌkxp je̱ja ta̱kꞌaagui. Pa̱n pa̱nts a̱tseꞌe xꞌamo̱tunajxp je̱tseꞌe je̱ jyaꞌvin du̱yakꞌavaꞌach, tá̱kapts a̱tseꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxm je̱ts a̱tseꞌe nꞌítu̱t je̱ꞌe̱ ma̱a̱t ax joꞌn a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱nma̱a̱tkaajy ku̱nma̱a̱tꞌuuk. \v 21 Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp, nmo̱ꞌo̱pts a̱tseꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe cha̱a̱nadat a̱ts ma̱a̱t je̱m a̱ts nkutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n ka̱jxm, veꞌem ax joꞌn a̱tseꞌe nma̱a̱daaky je̱ts a̱tseꞌe ntsu̱u̱na a̱ts je̱ nTeeꞌ ma̱a̱t je̱m kyutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n ka̱jxm. \v 22 Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Espíritu Santo vaꞌnu̱xju̱dup je̱ jaanchjaꞌvivata̱jkta juuꞌ veꞌe nayꞌamojkijidup je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm.” \c 4 \s1 Je̱ vinjaꞌvin je̱ vintsa̱ꞌkin juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm \p \v 1 Ku ya̱ꞌa̱ veꞌe ñajxy, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ tsapjo̱o̱tmit it yꞌavaꞌach, veꞌem ax joꞌn toꞌk je̱ ta̱kꞌaka̱ꞌa̱ je̱m ku̱yꞌavaach. Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxnuva je̱ ayook juuꞌ a̱tseꞌe tooꞌva̱jkp xmuko̱jts je̱ trompeta joꞌn. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: \p ―Pe̱tu̱ yam je̱ts a̱ts mitseꞌe ntukꞌíxu̱t juuꞌ jatyeꞌe tónjup kó̱tsjup. \p \v 2 Tun toꞌmayjits a̱tseꞌe je̱ Espíritu Santo xyaknu̱jkx je̱m tsapjo̱o̱tm. Je̱mts a̱tseꞌe toꞌk je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n nꞌix. Je̱m tseꞌe toꞌk chu̱u̱na. \v 3 Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌajaj yꞌatu̱ꞌkx ax joꞌn je̱ jaspe tsaaj ukpu̱ je̱ cornalina tsaaj juuꞌ veꞌe ta̱ꞌkxp matskp. Je̱ja kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n paꞌayi tseꞌe toꞌk je̱ iiꞌtsu̱ts juuꞌ veꞌe tsoxk ajajp ata̱ꞌkxp ax joꞌn je̱ esmeralda tsaaj tyu̱ꞌkx myátsu̱k. \v 4 Nꞌixts a̱tseꞌe iiꞌpx maktaaxk je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n juuꞌ veꞌe du̱naaꞌvíttup je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n. Je̱m tseꞌe cha̱a̱nada vyeꞌna nu̱ꞌiiꞌpx maktaaxk je̱ mú̱jit jáyuda, po̱o̱ꞌp xa̱xta, je̱ts je̱ oro corona juuꞌ veꞌe je̱m kyuvajkmda. \v 5 Je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n juuꞌ veꞌe je̱m itu̱kojkm, je̱m tseꞌe tyumpítsum je̱ vítsu̱k, je̱ añu tyumpu̱j tyuntsaꞌpxy, je̱ añu tyumpuꞌu tyunma̱a̱ꞌt. Je̱m tseꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm tyo̱y vuxtojtu̱k je̱ kujajpa je̱ kuta̱ꞌkxpa, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ Espíritu Santo, juuꞌ veꞌe ijtp je̱ jaanchjaꞌvivata̱jk ma̱a̱t je̱m vuxtojtu̱k kajpu̱n ka̱jxm joma veꞌe ñayꞌamókajada. \v 6 Je̱m tseꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm vyeꞌniva toꞌk je̱ jo̱y it juuꞌ veꞌe ke̱ꞌxp ax joꞌn je̱ maaxy na̱a̱j juuꞌ veꞌe je̱ ixu̱n joꞌn, tukke̱ꞌxnajxpts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ cristaajl. \p Joma tseꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n, jé̱java tseꞌe vídu̱ta nu̱maktaaxk je̱ joojntykiva, tum je̱ viijn tseꞌe jyaye̱jptup je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk, veꞌem je̱p ñaadup veꞌem je̱ja vyinkujk. \v 7 Mutoꞌk je̱ joojntykiva, veꞌem tseꞌe kyeꞌex ax joꞌn je̱ león; je̱ mume̱jtsk, ax joꞌn je̱ tsapkaaj; je̱ mutoojk, veꞌem tseꞌe je̱ vyiijn je̱ yꞌaaj ax joꞌn je̱ jayu; je̱ mumaktaaxk, veꞌem tseꞌe kyeꞌex ax joꞌn je̱ vijtsu̱n ku veꞌe jye̱yy. \v 8 Nu̱toꞌk jaty tseꞌe tojtu̱k je̱ kye̱e̱ku̱n du̱jaye̱pta, tum je̱ viijn tseꞌe jyaye̱jptup je̱m ñiꞌkxmda kyo̱jmda je̱ts je̱p kye̱e̱ku̱n paꞌtkup paat. Kaꞌa tseꞌe kyo̱jtsꞌatú̱vada jaxu̱u̱ju̱n jatsoꞌp. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌanda: \q1 Vaꞌajts, vaꞌajts, vaꞌajts, \q1 Ma̱ja̱ Vintsá̱n, Nteꞌyam, mits tseꞌe nu̱jom mka̱ꞌmiku̱jxp, \q1 mits xa veꞌe mꞌijt, mits tseꞌe u̱xyam mꞌijtp, mítsam tseꞌe mꞌijtnup. \m Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌanda. \p \v 9 Ax vinnaajknáxts je̱ joojntykiva du̱mo̱ꞌo̱da je̱ ma̱jin je̱ jaanchin, je̱ vintsa̱ꞌkin, je̱ts je̱ kuko̱jtsu̱n je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe tsu̱u̱nip je̱m je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n ka̱jxm je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx jyoojntyka, \v 10 vanxu̱p naxpa tseꞌe je̱ nu̱ꞌiiꞌpx maktaaxk mú̱jit jayu du̱vinko̱xkté̱nada je̱tseꞌe du̱vinjávada du̱vintsa̱ꞌa̱gada je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe joojntykip xa̱ꞌma ka̱jx, je̱tseꞌe je̱ yꞌooro corónada du̱pa̱mda je̱m je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm je̱tseꞌe jidu̱ꞌu̱m vyaꞌanda: \q1 \v 11 Ma̱ja̱ Vintsá̱n, Nteꞌyam, \q1 mvinmajtsjup xa mitseꞌe je̱tseꞌe xjaye̱jpnit je̱ ma̱jin je̱ jaanchin, je̱ vintsa̱ꞌkin, je̱ts je̱ kutojku̱n, \q1 mitseꞌe nu̱jom juuꞌ jaty mpa̱a̱m; \q1 ku̱x veꞌemeꞌe xtsa̱k, \q1 je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe nu̱jom juuꞌ jaty jye̱ja, \q1 mits tseꞌe myakje̱ji. \m Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌanda. \c 5 \s1 Je̱ na̱k axaaꞌch \p \v 1 Ax je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe tsu̱u̱nip je̱m kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n ka̱jxm, je̱mts a̱tseꞌe nꞌix yꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌm du̱matsꞌit toꞌk je̱ na̱k axaaꞌch. Vinjaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ na̱k, veꞌem je̱ñiꞌkxm veꞌem je̱p yꞌakujkp. Vuxtojtu̱k je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tsaꞌyu̱n tukꞌanaꞌach. \v 2 Nꞌixts a̱tseꞌe toꞌk je̱ ma̱kk ángeles juuꞌ veꞌe ma̱kk ko̱jts. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: \p ―¿Pa̱n tseꞌe du̱vinmajtsjup je̱tseꞌe je̱ na̱k axaaꞌch du̱yakꞌavaꞌatsu̱t je̱tseꞌe je̱ chaꞌyu̱n du̱pa̱jkjat juuꞌ veꞌe tukꞌanaꞌach? \p \v 3 Ax juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, ukpu̱ yaja naxviijn, ukpu̱ je̱p naxviijnit itu̱paꞌtkup, ni pa̱na tseꞌe kyaveꞌna juuꞌ veꞌe o̱ꞌyixjup je̱tseꞌe je̱ na̱k axaaꞌch du̱yakꞌavaꞌatsu̱t ukpu̱ du̱ꞌíxu̱t. \v 4 O̱o̱yts a̱tseꞌe ntunnañu̱yaaxji ku̱x ni pa̱na veꞌe kyayakpaaty juuꞌ veꞌe du̱vinmajtsjup je̱tseꞌe du̱yakꞌavaꞌatsu̱t ukpu̱ du̱ꞌíxu̱t. \v 5 Vanꞌitts a̱tseꞌe nu̱toꞌk je̱ mú̱jit jayu xnu̱u̱jmi: \p ―Kadi myaꞌaxy. Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe León yaktijp, je̱ Judá je̱ts je̱ yakkutojkpa David je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j, je̱ꞌe̱ tseꞌe ma̱a̱daak je̱tseꞌe veꞌem yꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe du̱yakꞌavaꞌatsu̱t je̱ na̱k axaaꞌch je̱tseꞌe je̱ chaꞌyu̱n du̱pa̱jkjat. \p \v 6 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk tyena. Carnero Onu̱kts je̱ꞌe̱ veꞌe yaktij. Je̱m je̱ꞌe̱ veꞌe tyena joma veꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n, je̱m nu̱maktaaxk joojntykiva je̱ts mú̱jit jayu akojkmda. Ax juuꞌts je̱meꞌe ténip, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe kyeꞌex je̱ts tá̱vani veꞌe yꞌukꞌa̱a̱ꞌk ku veꞌe vyaajñ vintsa̱ꞌkin, vanꞌit tseꞌe jyoojntykpa̱jknuva. Vuxtojtu̱k tseꞌe je̱ vyaj vuxtojtu̱k tseꞌe je̱ vyiijn. Je̱ vyiijn, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ Espíritu Santo, juuꞌ veꞌe ijtp je̱m je̱ Nteꞌyam jyaꞌvin ka̱jxm je̱tseꞌe yakkex toꞌk it toꞌk naxviijn. \v 7 Vanꞌitts je̱ꞌe̱ veꞌe o̱jts du̱tukka̱ko̱nvaꞌach je̱ na̱k axaaꞌch juuꞌ veꞌe je̱m yꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌm myatsꞌijtp je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe tsu̱u̱nip je̱m kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n ka̱jxm. \v 8 Ku veꞌe du̱ka̱a̱jn je̱ na̱k axaaꞌch, vanꞌit tseꞌe je̱ nu̱maktaaxk joojntykiva je̱ts je̱ nu̱ꞌiiꞌpx maktaaxk mú̱jit jayu, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱vinko̱xkténidu je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. Ka̱kje̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ mú̱jit jáyuda je̱m du̱ma̱a̱dada je̱ arpa ko̱v je̱ts je̱ oro apa̱jkin juuꞌ veꞌe ojtsta ma̱a̱t je̱ po̱o̱m. Je̱ po̱o̱m, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu je̱ chapka̱tsta. \v 9 Ya̱ nam u̱v tseꞌe tyukvinꞌa̱a̱vdu je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe yꞌa̱a̱vdi: \q1 Mits xa veꞌe mvinmajtsjup je̱tseꞌe xkó̱nu̱t je̱ na̱k axaaꞌch je̱tseꞌe je̱ chaꞌyu̱n xpa̱jkjat, \q1 ku̱x mitseꞌe vintsa̱ꞌkin mvaan, \q1 mits je̱ mꞌo̱o̱ꞌku̱n ka̱jx tseꞌe xyaknatyukpitsumvaatsjidi je̱tseꞌe yꞌijttinit je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu, \q1 vinxu̱peꞌe je̱ ke̱ꞌxpa, \q1 nu̱vinxu̱peꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe ko̱jtstup o̱yjuuꞌ ayooka, \q1 nu̱vinxu̱peꞌe je̱ jayu cha̱a̱nada toꞌk it toꞌk naxviijn. \q1 \v 10 Je̱ꞌe̱da veꞌe tu̱xpu̱m yakkutojkpada je̱ts teeꞌta̱jkta, \q1 je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱mutoondup du̱mupa̱jktup, \q1 yakkutojkjadapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe toꞌk it toꞌk naxviijn tsu̱u̱nidup. \m Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe yꞌa̱a̱vdi. \p \v 11 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix nu̱may o̱o̱y je̱ ángeles, ñaaꞌvíttupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n, je̱ joojntykivada, je̱ts je̱ mú̱jit jáyuda. Millón amts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ángeles vye̱ꞌnada, nu̱tooj nu̱maꞌaj, \v 12 Nꞌamo̱tunajx a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe ma̱kk kyo̱tsta. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi: \q1 Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, \q1 je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱vinmajtsjup je̱tseꞌe je̱ kutojku̱n yakmo̱o̱ynit je̱ts je̱ o̱ꞌyin, je̱ vijin je̱ ke̱ju̱n je̱ts je̱ ma̱kkin, je̱ vintsa̱ꞌkin, je̱ ma̱jin je̱ jaanchin, je̱ts je̱ o̱y nu̱ko̱jtsin. \m Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi. \p \v 13 Nꞌamo̱tunajxpats a̱tseꞌe nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam pya̱a̱m juuꞌ veꞌe ijttup je̱m tsapjo̱o̱tm, yaja naxviijn, je̱p naxviijnit itu̱paꞌtkup, je̱ts je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi: \q1 Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n du̱tuktsu̱u̱nip \q1 je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, \q1 je̱ꞌe̱da tseꞌe du̱jaye̱jptinup je̱ o̱y nu̱ko̱jtsin, je̱ vintsa̱ꞌkin, je̱ ma̱jin je̱ jaanchin, je̱ts je̱ kutojku̱n. \q1 ¡Veꞌem tseꞌe yꞌijtnit xa̱ꞌma ka̱jx! \m Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi. \p \v 14 Je̱ nu̱maktaaxk joojntykiva, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi: \p ―¡Amén! \p Vanꞌit tseꞌe je̱ nu̱ꞌiiꞌpx maktaaxk mú̱jit jayu kyo̱xkténidi je̱tseꞌe du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe joojntykip xa̱ꞌma ka̱jx. \c 6 \s1 Je̱ vuxtojtu̱k tsaꞌyu̱n \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱pa̱jkji mutoꞌk je̱ vuxtojtu̱k tsaꞌyu̱n. Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱ mutoꞌk joojntykiva ma̱kk kya̱jts, veꞌem ax joꞌn je̱ añu yaꞌaxy. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: \p ―¡Minu̱ je̱ts ixu̱! \p \v 2 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk je̱ po̱o̱ꞌp caballo. Juuꞌ tseꞌe tuktsu̱u̱nijup, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱matsꞌit toꞌk je̱ arco. Vanꞌit tseꞌe yakmo̱o̱jy toꞌk je̱ corona, je̱tseꞌe veꞌem ma̱a̱daakpa ñu̱jkx. \p \v 3 Ku veꞌe je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱pa̱jkji je̱ mume̱jtsk tsaꞌyu̱n, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱ mume̱jtsk joojntykiva vyaajñ: \p ―¡Minu̱ je̱ts ixu̱! \p \v 4 Vanꞌit tseꞌe pyítsum jadoꞌk je̱ caballo, tsaptsts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌijt. Juuꞌ tseꞌe tuktsu̱u̱nijup, yakmo̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe du̱yakꞌatsoꞌoxtóndat je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup toꞌk it toꞌk naxviijn je̱tseꞌe veꞌem du̱yaknaajkꞌo̱o̱ꞌkjadat vimpit atu̱j. Yakmo̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe toꞌk je̱ ma̱ja̱ tsojx. \p \v 5 Ku veꞌe du̱pa̱jkji je̱ mutoojk tsaꞌyu̱n, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱ mutoojk joojntykiva vyaajñ: \p ―¡Minu̱ je̱ts ixu̱! \p Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk je̱ ya̱k caballo. Juuꞌ tseꞌe tuktsu̱u̱nijup, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe kya̱ꞌm du̱ma̱a̱da toꞌk je̱ ta̱ꞌyu̱n. \v 6 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱m joojntykiva akojkmda toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe vaan: \p ―Toꞌk kíloji je̱ trigo ku veꞌe toꞌk xa̱a̱j du̱nu̱tún je̱ts me̱jtsk kilo je̱ cebada ku veꞌe toꞌk xa̱a̱j du̱nu̱tún. Ax kaꞌa tseꞌe xyakvintó̱kidat je̱ olivos aceite je̱ts je̱ tsaaydum paꞌajk na̱a̱j. \p \v 7 Ku veꞌe du̱pa̱jkji je̱ mumaktaaxk tsaꞌyu̱n, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱ mumaktaaxk joojntykiva vyaajñ: \p ―¡Minu̱ je̱ts ixu̱! \p \v 8 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk je̱ poꞌts caballo. e̱o̱ꞌku̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe xya̱a̱j juuꞌ veꞌe tuktsu̱u̱nijup. Je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe pyametsju̱ je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe tyijp o̱o̱ꞌkpa it. Yakmo̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe du̱yakkutojkjat toꞌk viijn je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup yaja naxviijnit itu̱ku̱jx, je̱tseꞌe je̱ jayu du̱tukyakꞌo̱o̱ꞌku̱t je̱ atsoꞌox, je̱ yooj, je̱ paꞌam, je̱ts je̱ muꞌuk tá̱nu̱k. Juuꞌ tseꞌe jatoojk viijn je̱ jayu, ax kaꞌa tseꞌe du̱yakkutojkjat. \p \v 9 Ku je̱ꞌe̱ veꞌe du̱pa̱jkji je̱ mumugo̱o̱xk tsaꞌyu̱n, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱m yo̱jxpe̱jtu̱n paꞌtkum je̱ꞌe̱ je̱ jyo̱o̱tta je̱ jyaꞌvinda juuꞌ veꞌe je̱ jayu yakꞌo̱o̱ꞌkju̱du ku veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱pana̱jkxti je̱tseꞌe je̱ yꞌayook du̱ꞌavaꞌnidi, \v 10 ma̱kkts je̱ꞌe̱ veꞌe kyo̱jtsti, je̱tseꞌe vyaandi: \p ―Vaꞌajts Ma̱ja̱ Vintsá̱n, mkutyuump xa mitseꞌe juuꞌ veꞌe mka̱jtsp, ¿vinꞌítnumts mits je̱ꞌe̱ veꞌe xtukkuvé̱ttat je̱ naxviijnit jayu juuꞌ a̱a̱tseꞌe xyakꞌo̱o̱ꞌktu? \p \v 11 Vanꞌitts je̱ꞌe̱ veꞌe yakmo̱o̱ydi je̱ po̱o̱ꞌp vit je̱tseꞌe yaknu̱u̱jmidi je̱ts jave̱e̱ꞌneꞌe jyaaꞌkꞌaꞌíxtat, vanꞌit paat ku veꞌe pyoꞌoku̱t pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe yꞌo̱o̱ꞌktat je̱ yꞌutsta je̱ yꞌajchta je̱ts je̱ yꞌutsta je̱ cha̱ꞌa̱da juuꞌ veꞌe je̱ Cristo du̱vinjaꞌvidup du̱vintsa̱ꞌkidup, juuꞌ veꞌe je̱ jayu yakꞌo̱o̱ꞌkjadap ax joꞌn je̱ꞌe̱ veꞌe jyajtti. \p \v 12 Ku veꞌe je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱pa̱jkji je̱ mutojtu̱k tsaꞌyu̱n, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ts vaꞌajts ma̱kkeꞌe tyunꞌojxi. Ya̱k tseꞌe vyimpijtni je̱ aampa xa̱a̱j, veꞌem ax joꞌn je̱ ya̱k vit juuꞌ veꞌe je̱ jayu natyukxo̱jxjup ku veꞌe kyuꞌo̱o̱ꞌkjini. Je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n joꞌn tseꞌe chaptsika̱jxni je̱ aampa po̱ꞌo̱. \v 13 Ku̱sta̱jkidu tseꞌe je̱ maatsa yaja naxviijn, veꞌem ax joꞌn je̱ higo ku̱p du̱yakku̱sta̱ka je̱ tya̱a̱jm ku veꞌe je̱ ma̱kk po̱j xyinu̱yo̱ꞌo̱yju̱. \v 14 Veꞌem tseꞌe ya̱ tsajmit it tyó̱kini, veꞌem ax joꞌn je̱ na̱k yakꞌaxaaꞌtsni, viijnk tso̱ veꞌe yakpa̱a̱mni nu̱jom je̱ ko̱pk je̱ ke̱e̱ts je̱ts je̱ naax juuꞌ veꞌe je̱m maaxy na̱a̱j akojkm. \v 15 Je̱ yakkutojkpata̱jk juuꞌ veꞌe yaja naxviijn, nayyoꞌtsjidinuts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱p aajntkup je̱ts ko̱pk ke̱e̱ts akujkp, nay vanxú̱pjidava juuꞌ veꞌe du̱nu̱má̱jidup, je̱ tojpata̱jk je̱ vyintsa̱nda je̱ts je̱ kumeen jáyuda ma̱a̱t je̱ ma̱kk jáyuda, je̱ joyu̱toompa jáyuda je̱ts je̱ naspa̱ka jáyuda. \v 16 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi je̱ ko̱pk je̱ ke̱e̱ts: \p ―Naxka̱daꞌaku̱ yam a̱a̱ts nmiꞌkxm je̱ts a̱a̱tseꞌe xyoꞌotsu̱t, veꞌemts a̱a̱tseꞌe xkapaaꞌtu̱t je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱tuktsu̱u̱nip je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n je̱ts a̱a̱tseꞌe xkapaatpat je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe yakjé̱jap je̱ꞌe̱ je̱ yꞌe̱jku̱n ka̱jx pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, \v 17 ku̱x tá̱vani veꞌe du̱paatni je̱ xa̱a̱j ku veꞌe je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n jye̱ja. ¿Pa̱n tseꞌe nvaat du̱muté̱nap? \c 7 \s1 Je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe yaktukko̱nvaatstu je̱ israeejlit jáyuda \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix nu̱maktaaxk je̱ ángeles tyé̱nada maktaaxk esquina yaja naxviijnit itu̱ku̱jx, kaꞌa tseꞌe du̱yakjatta je̱tseꞌe pyó̱ju̱t yaja naxviijn ukpu̱ je̱m maaxy na̱viinm, je̱tseꞌe ni toꞌka je̱ ku̱p kyapo̱ju̱yo̱ꞌo̱yu̱t. \v 2 Nꞌíxpats a̱tseꞌe jadoꞌk je̱ ángeles, je̱m je̱ꞌe̱ veꞌe myets joma veꞌe je̱ xa̱a̱j pyítsum. Je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱ma̱a̱da je̱ tsaꞌyu̱n juuꞌ veꞌe je̱ joojntyk Nteꞌyam jye̱ꞌe̱. Je̱ ángeles tseꞌe ma̱kk du̱muko̱jts je̱ nu̱maktaaxk ángeles juuꞌ veꞌe je̱ kutojku̱n yakmo̱o̱ydu je̱tseꞌe du̱yakvintó̱kidat ya̱ naxviijnit it je̱ts je̱ maaxy na̱a̱j. \v 3 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi: \p ―Kaꞌa tseꞌe xyakvintó̱kidat je̱ naxviijnit it, je̱ maaxy na̱a̱j, ukpu̱ je̱ ku̱p, vanꞌítnumeꞌe ku a̱a̱tseꞌe mpa̱a̱jmjadat je̱ nNteꞌyamamda je̱ chaꞌyu̱n je̱m vyimpó̱kkumda pa̱n pa̱n jatyeꞌe mutoojnju̱dup mupa̱jkju̱dup. \p \v 4 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy nu̱vinxu̱p je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ tsaꞌyu̱n yakpa̱a̱jmjidu. Nu̱mó̱kupx javu̱jxtkupxu̱k maktaaxk miijl tseꞌe yꞌijtti, yaktukko̱nvaatstu tseꞌe nu̱jom je̱ ja̱ka̱ꞌa̱ juuꞌ veꞌe je̱ israeejlit jáyuda. \v 5 Nu̱makme̱jtsk miijleꞌe je̱ tsaꞌyu̱n yakpa̱a̱jmjidi je̱ Judá je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Rubén jye̱ꞌe̱, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Gad jye̱ꞌe̱, \v 6 nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Aser jye̱ꞌe̱, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Neftalí jye̱ꞌe̱, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Manasés jye̱ꞌe̱, \v 7 nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Simeón jye̱ꞌe̱, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Leví jye̱ꞌe̱, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Isacar jye̱ꞌe̱, \v 8 nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Zabulón jye̱ꞌe̱, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ José jye̱ꞌe̱, nu̱makme̱jtsk miijl je̱ Benjamín jye̱ꞌe̱va. \s1 Je̱ nu̱may jayu juuꞌ veꞌe po̱o̱ꞌp xa̱xta \p \v 9 Ku ya̱ꞌa̱ veꞌe ñajxy, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix vaꞌajts nu̱may a̱a̱ꞌk je̱ jayu, kamacho̱o̱vna, je̱meꞌe tyé̱nada je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm je̱ts je̱m je̱ꞌe̱ vyinkojkm pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. Toꞌk it toꞌk naxviijnts je̱ꞌe̱ veꞌe cho̱o̱ꞌnda, anañu̱joma je̱ ke̱ꞌxpa, anañu̱joma je̱ aaj je̱ ayook, je̱ts anañu̱joma je̱ naax je̱ kajpu̱n. Po̱o̱ꞌp xa̱xts je̱ꞌe̱ veꞌeda. Je̱m tseꞌe du̱matsꞌitta je̱ tu̱u̱xu̱x aajy, \v 10 je̱tseꞌe ma̱kk kyo̱tsta. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌanda: \p ―Je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe du̱tuktsu̱u̱nip je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n, je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, xyaktso̱o̱kumduts u̱u̱ꞌm je̱ꞌe̱ veꞌeda. \p \v 11 Ax anañu̱joma je̱ ángeles, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe vídu̱ta du̱naaꞌté̱nada je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n je̱ts je̱ mú̱jit jáyuda ma̱a̱t je̱ nu̱maktaaxk joojntykivada, je̱tseꞌe je̱ vyiijnda je̱ yꞌaajta du̱tukpaatti je̱ it juuꞌ veꞌe je̱m je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm, je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi. \v 12 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi: \q1 ¡Amén! Je̱ o̱y nu̱ko̱jtsin, je̱ ma̱jin je̱ jaanchin, je̱ vijin je̱ ke̱ju̱n, je̱ kuko̱jtsu̱n je̱ts je̱ vintsa̱ꞌkin, je̱ kutojku̱n je̱ts je̱ ma̱kkin, \q1 je̱ nNteꞌyamamda tseꞌe du̱jaye̱jpnup nu̱jom ya̱ꞌa̱ xa̱ꞌma ka̱jx. Amén. \p \v 13 Vanꞌit tseꞌe nu̱toꞌk je̱ mú̱jit jayu a̱ts xꞌamo̱tutu̱vi: \p ―¿Pa̱nts ya̱ꞌa̱ veꞌeda juuꞌ veꞌe po̱o̱ꞌp xa̱x? ¿Jomas ya̱ꞌa̱ veꞌe cho̱o̱ꞌnda? \p \v 14 Vanꞌitts a̱tseꞌe nnu̱u̱jmi: \p ―Kaꞌa a̱tseꞌe nnu̱java. Nvaat a̱tseꞌe xvaajnjat. \p Vanꞌitts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Je̱ꞌe̱ xa ya̱ꞌa̱ veꞌeda juuꞌ veꞌe je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n du̱yaknajxtu, pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ vyit du̱pojtu je̱tseꞌe du̱yakpo̱o̱ꞌpidi je̱ꞌe̱ je̱ ñu̱u̱ꞌpu̱n ka̱jx pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. \v 15 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe yꞌitta je̱m je̱ Nteꞌyam je̱ kyutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm je̱tseꞌe du̱vinjávada du̱vintsa̱ꞌa̱gada jó̱vum xa̱a̱j jó̱vum tsooj je̱m mya̱ja̱ tsapta̱jkm; je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe íxjidinup jaye̱jpjidinup je̱tseꞌe yꞌijtnit je̱ꞌe̱ ma̱a̱tta. \v 16 Kaꞌa tseꞌe je̱ yooj je̱ ta̱a̱tsa du̱ꞌukyaknajxtinit, kaꞌa tseꞌe je̱ aampa xa̱a̱j yꞌukyakto̱o̱jyjidinit, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ an yꞌukpaatjidinit, \v 17 ku̱x je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, juuꞌ veꞌe ijtp joma veꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n, je̱ carnero vinténiva joꞌnts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌixꞌítjadat je̱tseꞌe yakna̱jkxjadat joma veꞌe je̱ tsoxk na̱a̱j myuꞌut juuꞌ veꞌe joojntykinyajkp. Je̱ Nteꞌyam tseꞌe yakke̱e̱ku̱xjadap nu̱jom je̱ vyinna̱a̱jta, kaꞌa tseꞌe yꞌukyaaxtinit. \c 8 \s1 Je̱ muvuxtojtu̱k tsaꞌyu̱n je̱ts je̱ po̱o̱m ajo̱jkin juuꞌ veꞌe tum je̱ oro \p \v 1 Ku veꞌe je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱pa̱jkji je̱ muvuxtojtu̱k tsaꞌyu̱n, vanꞌit tseꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm nu̱jom juuꞌ jaty yꞌamo̱ꞌtku̱jx kojkm hora joꞌn. \v 2 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ nu̱vuxtojtu̱k aangelesta juuꞌ veꞌe je̱m je̱ Nteꞌyam vyinkojkm ténidup, je̱ꞌe̱da tseꞌe yakmo̱o̱ydu vuxtojtu̱k je̱ trompeta. \v 3 Vanꞌit tseꞌe jye̱ꞌy jadoꞌk je̱ ángeles ma̱a̱t toꞌk je̱ po̱o̱m ajo̱jkin juuꞌ veꞌe tum je̱ oro. Vanꞌit tseꞌe du̱vinkuvaꞌki je̱ po̱o̱m jo̱jkpe̱jtu̱n je̱tseꞌe yakmo̱o̱jy may je̱ po̱o̱m je̱tseꞌe du̱tukma̱a̱tvintsa̱ꞌa̱gat je̱ tsapka̱ts juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu kyo̱jtstup, je̱m tseꞌe du̱vintsa̱ꞌa̱gat joma veꞌe je̱ po̱o̱m jo̱jkpe̱jtu̱n juuꞌ veꞌe tum je̱ oro, juuꞌ veꞌe ijtp je̱m je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm. \v 4 Vanꞌit tseꞌe je̱ po̱o̱m jo̱k pyojtu̱k ma̱a̱t je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu je̱ chapka̱tsta juuꞌ veꞌe je̱ ángeles tyukvinja̱jkp je̱ po̱o̱m jo̱jkpe̱jtu̱n juuꞌ veꞌe tum je̱ oro, je̱tseꞌe jya̱k je̱m je̱ Nteꞌyam vyinkojkm. \v 5 Vanꞌit tseꞌe je̱ ángeles du̱ka̱a̱jn je̱ po̱o̱m ajo̱jkin je̱tseꞌe du̱yakꞌujts ma̱a̱t je̱ yo̱jxpe̱jtu̱n ja̱mpajk. Vanꞌit tseꞌe du̱ku̱ska̱ꞌa̱ yaja naxviijn. Ku veꞌe veꞌem du̱tuujn, vanꞌit tseꞌe je̱ vítsu̱k tyunta̱a̱ꞌpu̱k, je̱ añu tyumpu̱j tyuntsaꞌpxy, je̱ añu tyumpuꞌu tyunma̱a̱ꞌt, ma̱kk tyunꞌojxini. \s1 Je̱ trompétada \p \v 6 Vanꞌit tseꞌe ñayꞌapa̱a̱jmtkijidi je̱ nu̱vuxtojtu̱k ángeles juuꞌ veꞌe du̱ma̱a̱tta je̱ trompeta je̱tseꞌe du̱tukxoꞌoxtat. \p \v 7 Ku veꞌe je̱ mutoꞌk ángeles du̱tukxuux je̱ trompeta, vanꞌit tseꞌe yaja naxviijn jye̱ji je̱ ta̱a̱xt je̱ts je̱ ja̱a̱jn, je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n muta̱ka. To̱o̱y tseꞌe toꞌk viijn ya̱ naxviijnit it; juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn, kaꞌa tseꞌe tyo̱o̱jy; to̱kya̱jxpa tseꞌe je̱ tsoxk ku̱p je̱ts nu̱jom je̱ aajy je̱ ojts. \p \v 8 Ku veꞌe je̱ mume̱jtsk ángeles du̱tukxuux je̱ trompeta, vanꞌit tseꞌe je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm yakkex toꞌk juuꞌ veꞌe veꞌem íxuvip ax joꞌn toꞌk je̱ ma̱ja̱ ko̱pk, to̱o̱yp tseꞌe vyeꞌna. Vanꞌit tseꞌe toꞌk viijn je̱ maaxy na̱a̱j nu̱u̱ꞌpu̱n vyimpijtku̱jx; juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe nu̱u̱ꞌpu̱n vyimpijt. \v 9 e̱o̱ꞌkka̱jxtu tseꞌe toꞌk viijn juuꞌ veꞌe je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm joojntykidup; juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌo̱o̱ꞌkti. Vinto̱kika̱jxtuva tseꞌe je̱ barco juuꞌ veꞌe ijttu toꞌk viijn je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm; juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn je̱ maaxy na̱a̱j, kaꞌa tseꞌe je̱ barco je̱m vyintó̱kidi. \p \v 10 Ku veꞌe je̱ mutoojk ángeles du̱tukxuux je̱ trompeta, vanꞌit tseꞌe toꞌk je̱ maatsa cha̱a̱ꞌn je̱m tsajviinm, je̱ kuno̱ꞌku̱n joꞌn tseꞌe tyo̱y, je̱tseꞌe ñaxka̱daaky joma veꞌe toꞌk viijn je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j je̱ts je̱ moꞌtpa na̱a̱j; juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j je̱ts je̱ moꞌtpa na̱a̱j, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱m ñaxka̱daaky. \v 11 Ajénjots je̱ꞌe̱ veꞌe xya̱a̱j je̱ maatsa, taꞌam ojts aajy je̱ꞌe̱ veꞌe kya̱tsa̱pítsum, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ na̱a̱j vyimpijtku̱jx taꞌam. Nu̱may tseꞌe je̱ jayu tyunꞌo̱o̱ꞌkti ku̱x vaꞌajts taꞌameꞌe je̱ na̱a̱j. \p \v 12 Ku veꞌe je̱ mumaktaaxk ángeles du̱tukxuux je̱ trompeta, vanꞌit tseꞌe vyinto̱ki toꞌk viijn je̱ aampa xa̱a̱j, je̱ aampa po̱ꞌo̱, je̱ts je̱ maatsa; juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn je̱ aampa xa̱a̱j, je̱ aampa po̱ꞌo̱, je̱ts je̱ maatsa, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe vyinto̱ki. Veꞌem tseꞌe kyakujaj kyakutu̱ꞌkx je̱ aampa xa̱a̱j, je̱ aampa po̱ꞌo̱, ukpu̱ je̱ maatsa maktaaxk hora ku veꞌe xyu̱u̱ju̱ni je̱ts maktaaxk hora ku veꞌe choꞌoini kyo̱o̱ꞌtsini. \p \v 13 Ku a̱tseꞌe nꞌix, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ángeles ma̱kk jidu̱ꞌu̱m vyaajñ, je̱yyp tseꞌe vyeꞌna je̱m tsajm itu̱kojkm: \p ―¡Ayo̱o̱v xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jyo̱o̱tta ka toꞌk náxap pa̱n pa̱n jatyeꞌe tsu̱u̱nidup je̱m naxviijnit it ka̱jxm, ku̱x tun tá̱mani xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe je̱ janu̱toojk ángeles du̱tukxoꞌoxtat je̱ trompétada! \c 9 \p \v 1 Ku veꞌe je̱ mumugo̱o̱xk ángeles du̱tukxuux je̱ trompeta, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk je̱ maatsa juuꞌ veꞌe tso̱o̱ꞌn je̱m tsajviinm je̱tseꞌe ñaxka̱daaky yaja naxviijn, je̱ maatsa tseꞌe yakmo̱o̱y toꞌk je̱ avaatsu̱n je̱ jot jye̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe o̱o̱y tyunka̱a̱ka. \v 2 Vanꞌit tseꞌe du̱yakꞌavaach je̱ jot. Je̱p tseꞌe pyítsum je̱ jo̱k, veꞌem ax joꞌn je̱ ma̱ja̱ ja̱nto̱o̱jntyku̱n jo̱k. Je̱ jo̱k tseꞌe du̱yakko̱o̱ꞌtsika̱jx je̱ aampa xa̱a̱j je̱ts ya̱ tsajmit it. \v 3 Je̱m tseꞌe jo̱k akojkm pyítsumdi je̱ tá̱nu̱kta juuꞌ veꞌe je̱ paach joꞌn íxuvidup, je̱tseꞌe ñaxje̱yydi yaja nu̱jom naxviijnit itu̱ku̱jx. Yakmo̱o̱ydu tseꞌe je̱ tá̱nu̱k je̱ kutojku̱n vintso̱ veꞌe je̱ jayu du̱yaktsaachpaaꞌttat, veꞌem ax joꞌn je̱ kaaꞌpyk je̱ jayu du̱yaktsaachpaaꞌty. \v 4 Yaknu̱u̱jmidu veꞌe je̱ts kaꞌa veꞌe du̱yakvintó̱kidat je̱ aajy je̱ ojts juuꞌ veꞌe yaja naxviijnit itu̱ku̱jx, ni ti ku̱pa, je̱ts ni tía juuꞌ veꞌe tsoxk, je̱ꞌe̱jyji veꞌe yaktsaachpaaꞌttap je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱kajaye̱jptup je̱ Nteꞌyam je̱ chaꞌyu̱n je̱m vyimpó̱kkum. \v 5 Ax kaꞌa tseꞌe yakmaso̱o̱kti je̱tseꞌe je̱ jayu du̱yakꞌo̱o̱ꞌktat, je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe je̱ jayu du̱yaktsaachpaaꞌttat mugo̱o̱xk po̱ꞌo̱. Je̱ tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe yakjé̱jidu, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe yakjava ax joꞌn je̱ jayu je̱ kaaꞌpyk tyu̱pju̱. \v 6 Ku veꞌe veꞌem tyónju̱t kyó̱tsju̱t, jyo̱o̱ꞌkꞌíxtidinup tseꞌe je̱ jayu vintso̱ veꞌe yꞌo̱o̱ꞌktat, ax kaꞌa tseꞌe yꞌo̱ꞌyixjadat; jaꞌo̱o̱ꞌkuvaꞌandap tseꞌe, kaꞌa tseꞌe yꞌo̱o̱ꞌktat. \p \v 7 Apa̱a̱mdu̱kada tseꞌe je̱ tá̱nu̱k ax joꞌn nu̱may a̱a̱ꞌk je̱ caballo juuꞌ veꞌe apa̱a̱mdu̱kada je̱tseꞌe yꞌatsoꞌoxtóndat. Je̱m tseꞌe kyuvajkm du̱jaye̱pta juuꞌ veꞌe je̱ oro corona joꞌn ke̱ꞌxp; veꞌem tseꞌe je̱ vyiijnda je̱ yꞌaajta ax joꞌn je̱ jayu, \v 8 veꞌem tseꞌe je̱ vyaajyta ax joꞌn je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱ vyaajy, veꞌem tseꞌe je̱ tya̱a̱tsta ax joꞌn je̱ león jye̱ꞌe̱. \v 9 Je̱ pojxu̱n tseꞌe natyukxo̱jxju̱dup ax joꞌn je̱ nu̱xoya. Veꞌem tseꞌe je̱ kye̱e̱ku̱n du̱yakne̱ꞌe̱mda ax joꞌn myo̱tu ku veꞌe je̱ caballo may je̱ carro du̱pavu̱u̱ꞌn ku veꞌe je̱ atsoꞌox toonk du̱ꞌanómada. \v 10 Je̱m tseꞌe tyoꞌxta ja̱jm du̱ma̱a̱dada je̱ tya̱jpu̱n, veꞌem ax joꞌn je̱ kaaꞌpyk jye̱ꞌe̱, juuꞌ veꞌe tyuktá̱ptap je̱ jayu je̱tseꞌe mugo̱o̱xk po̱ꞌo̱ du̱yaktsaachpaaꞌttat. \v 11 Jyaye̱jptup tseꞌe toꞌk juuꞌ veꞌe ka̱ꞌmijidup, je̱ ko̱ꞌo̱y aangelests je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe je̱p ka̱a̱k jótup. Je̱ ángeles, Abadoonts je̱ꞌe̱ veꞌe yaktij je̱ hebreo aaj. Yakvintó̱kivats je̱ꞌe̱ veꞌe kya̱tsa̱pítsum. \p \v 12 Najx tseꞌe je̱ mutoꞌk tsaachtoꞌnu̱n, ax miimpnum tseꞌe jame̱jtsk. \p \v 13 Vanꞌit tseꞌe je̱ mutojtu̱k ángeles du̱tukxuux je̱ trompeta. Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe pítsump je̱p maktaaxk esquina ita̱kujkp juuꞌ veꞌe je̱m po̱o̱m jo̱jkpe̱jtu̱n ka̱jxm juuꞌ veꞌe tum je̱ oro je̱ts juuꞌ veꞌe je̱m je̱ Nteꞌyam vyinkojkm ijtp. \v 14 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱nu̱u̱jmi je̱ ángeles juuꞌ veꞌe du̱ma̱a̱t je̱ trompeta: \p ―Muke̱ja je̱ nu̱maktaaxk ángeles juuꞌ veꞌe mutsómada je̱m joma veꞌe je̱ éufratesit ma̱ja̱ na̱a̱j. \p \v 15 Veꞌem tseꞌe yakmuké̱jidi je̱ nu̱maktaaxk ángeles je̱tseꞌe je̱ jayu du̱yakꞌo̱o̱ꞌkká̱xtat toꞌk viijn; juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn je̱ jayu, ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱yakꞌo̱o̱ꞌktat. Yaktuknu̱pa̱a̱jmtkidu veꞌe je̱ hora, je̱ xa̱a̱j, je̱ po̱ꞌo̱, je̱ts je̱ joojnt vinꞌiteꞌe yakmuké̱jadat. \v 16 Nꞌamo̱tunajxts a̱tseꞌe nu̱vinxu̱peꞌe yꞌijtti je̱ tyojpata̱jkta juuꞌ veꞌe je̱ caballo du̱tuktsu̱u̱nidup, nu̱me̱jtsk mó̱kupx milloonts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌijtti. \p \v 17 Jidu̱ꞌu̱mts a̱tseꞌe xyakꞌixti je̱ cabálloda. Juuꞌ tseꞌe tuktsu̱u̱nijidup, je̱ pojxu̱n tseꞌe natyukxo̱jxju̱dup ax joꞌn je̱ nu̱xoya, tsaptsts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ pojxu̱n xo̱x yꞌijt, je̱tspa azuujl, je̱ts poꞌts. Je̱ cabálloda, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kyuvajk yꞌijtti ax joꞌn je̱ león je̱ kyuvajk, je̱pts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌávup pyítsum je̱ ja̱a̱jn, je̱ jo̱k, je̱ts je̱ azufre. \v 18 Toꞌk viijn je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup yaja naxviijnit itu̱ku̱jx, je̱ tsaachtoꞌnu̱n tseꞌe yakꞌo̱o̱ꞌkju̱du, je̱ ja̱a̱jn, je̱ jo̱k, je̱ts je̱ azufre juuꞌ veꞌe je̱p je̱ caballo yꞌávup pítsump. Juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn je̱ jayu, ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱yakꞌo̱o̱ꞌkti. \v 19 Je̱peꞌe yꞌávup je̱ts je̱m tseꞌe tyoꞌxta ka̱jxm du̱jaye̱pta je̱ caballo je̱ kyutojku̱nda; veꞌem tseꞌe je̱ tyoꞌxta yꞌíxuvada ax joꞌn je̱ tsaaꞌn kuvajk, je̱ꞌe̱ tseꞌe tyukyaktsaachpaattup je̱ jáyuda. \p \v 20 Ax je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe vintaandu ku veꞌe je̱ tsaachtoꞌnu̱n ñajxy, kaꞌa tseꞌe du̱maso̱o̱kti je̱ kyo̱ꞌo̱y joojntykinda, kaꞌa tseꞌe du̱vintsa̱ꞌkiꞌatú̱vidi je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvapta ukpu̱ ti jatyeꞌe yꞌapa̱mnajxtu je̱ oro ma̱a̱t, je̱ plata ma̱a̱t, je̱ bronce ma̱a̱t, je̱ tsaaj ma̱a̱t, ukpu̱ je̱ ku̱p ma̱a̱t, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe kaꞌíxtup kamó̱tudup je̱tseꞌe kyayo̱ꞌo̱yda. \v 21 Kaꞌa tseꞌe vyinmayu̱mpijtti, kaꞌa tseꞌe du̱maso̱o̱ktuva je̱ yakjayuꞌo̱o̱ꞌkk, je̱ maayk, je̱ts je̱ me̱e̱ꞌtsk, jyaaꞌktukma̱a̱tjaye̱jptuva tseꞌe je̱ ka̱ts je̱ yaaꞌy je̱ ta̱ꞌa̱x juuꞌ veꞌe ka pú̱kap jyaye̱jptup. \c 10 \s1 Toꞌk je̱ ángeles je̱ na̱k du̱ko̱nꞌijt axaaꞌtsvaꞌkxy \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix jadoꞌk je̱ ma̱kk ángeles je̱m tsapjo̱o̱tm cha̱a̱ꞌn, vínu̱ts vimpídu̱t. Je̱m tseꞌe kyuvajkm je̱ iiꞌtsu̱ts. Veꞌem tseꞌe je̱ vyiijn je̱ yꞌaaj yꞌajaj yꞌatu̱ꞌkx ax joꞌn je̱ aampa xa̱a̱j, veꞌem tseꞌe je̱ pyoojy je̱ tyek kyeꞌex ax joꞌn je̱ ja̱a̱jn. \v 2 Je̱m tseꞌe toꞌk je̱ na̱k du̱ko̱nꞌit axaaꞌtsvaꞌkxy, je̱tseꞌe je̱ yꞌakaꞌyu̱n tek du̱pu̱u̱jm je̱m maaxy na̱niꞌkxm je̱tseꞌe je̱ yꞌanaju̱tek du̱pu̱u̱jm je̱ja naxku̱jx. \v 3 Vanꞌit tseꞌe ma̱kk kya̱jts, veꞌem ax joꞌn je̱ león yꞌaka̱a̱ꞌstu̱k. Ax ku tseꞌe ma̱kk kya̱jts, vanꞌit tseꞌe myo̱tu vuxtojtu̱k je̱ añu yaꞌaxy. \v 4 Tá̱vani tseꞌe je̱ vuxtojtu̱k añu yaꞌaxy vyeꞌna, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌukjavye̱tuvaajñ. Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm tso̱o̱ꞌmp. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: \p ―Kadi xꞌavana juuꞌ veꞌe tu̱du̱ko̱tsta je̱ vuxtojtu̱k añu, kadi xjavyet. \p \v 5 Vanꞌit tseꞌe je̱ ángeles juuꞌ a̱tseꞌe nꞌix tyena je̱m maaxy na̱niꞌkxm je̱ts je̱ja naxku̱jx, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ yꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌa̱j du̱yakpojtu̱k je̱m tsajm tso̱v, \v 6 je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yaknajxy, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp je̱tseꞌe du̱pu̱u̱jm ya̱ tsajmit it, ya̱ naxviijnit it, je̱ maaxy na̱a̱j, je̱ts nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe ijtp. Vanꞌit tseꞌe vyaajñ: \p ―Kaꞌa xa veꞌe yꞌuktaꞌninit. \v 7 Ku xa veꞌe du̱paatnit pa̱n vinꞌiteꞌe je̱ muvuxtojtu̱k ángeles du̱tukxoꞌoxu̱t je̱ trompeta, ta̱ tseꞌe tyunju̱ kya̱tsju̱ vyeꞌna juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam ñu̱pa̱a̱jmtki je̱tseꞌe kyayaknu̱java yꞌijt, veꞌem ax joꞌn je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tuknu̱jaꞌvi je̱ myutoompada je̱ myupa̱jkpada, je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta. \p \v 8 Je̱ ayook juuꞌ a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajx je̱tseꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm kya̱daꞌaky, xmuko̱jtsnuvats a̱tseꞌe, je̱ts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Na̱jkxu̱ xka̱nu̱ je̱ na̱k axaaꞌch juuꞌ veꞌe mya̱a̱t je̱ ángeles juuꞌ veꞌe ténip je̱m maaxy na̱niꞌkxm je̱ts je̱m naxviinm. \p \v 9 Na̱jkxts a̱tseꞌe joma veꞌe je̱ ángeles je̱ts a̱tseꞌe nꞌamo̱tu je̱ na̱k. Vanꞌitts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Chaja je̱ts ja̱ꞌkxu̱. Je̱ poꞌojk paꞌajk joꞌn tseꞌe yꞌítu̱t je̱p mꞌávup; ax ku tseꞌe je̱m mjo̱o̱tm jye̱ꞌyat, taꞌaminup tseꞌe. \p \v 10 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles je̱ na̱k ntukka̱ko̱nvaach je̱ts a̱tseꞌe nju̱ꞌkx. Veꞌem tseꞌe yꞌijt yap a̱ts nꞌávup ax joꞌn je̱ poꞌojk paꞌajk. Ax kuts a̱tseꞌe nja̱ꞌkxku̱jx, taꞌaminu tseꞌe yam a̱ts njo̱o̱tm. \v 11 Vanꞌitts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Tun vinko̱pk xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe xko̱jtsnajxnuvat je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook nu̱may je̱ jayu ka̱jxta, may je̱ naax je̱ kajpu̱n ka̱jxta, may je̱ aaj je̱ ayook ka̱jxta, je̱ts nu̱may je̱ yakkutojkpa ka̱jxta. \c 11 \s1 Je̱ nu̱me̱jtsk jayu juuꞌ veꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱pá̱mdap \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nyakmo̱o̱jy toꞌk je̱ kijpxu̱n ax joꞌn toꞌk je̱ kapy, je̱ts a̱tseꞌe nyaknu̱u̱jmi: \p ―Na̱jkxu̱ xkijpxu̱ je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱ja̱ tsapta̱jk je̱ts je̱ yo̱jxpe̱jtu̱n. Macho̱vu̱ pa̱n nu̱vinxu̱pta veꞌe je̱p je̱ Nteꞌyam du̱vinjávada du̱vintsa̱ꞌa̱gada, \v 2 ax kaꞌa tseꞌe xkijpxu̱t je̱p tsapta̱ktaagujkp, ku̱x je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam mo̱o̱jyju̱du pa̱n pa̱n jatyeꞌe ka je̱ israeejlit jáyuvap. Je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱tukte̱e̱ꞌndap je̱ vaꞌajts kajpu̱n vu̱jxtkupxu̱k me̱jtsk po̱ꞌo̱. \v 3 A̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe nké̱xtap nu̱me̱jtsk je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱pá̱mdap a̱ts ka̱jx, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱ko̱jtsnáxtap je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook toꞌk miijl jame̱jtsk mó̱kupx jatoogupx xa̱a̱j, je̱ ya̱k vitts je̱ꞌe̱ veꞌe natyukxó̱xjadap juuꞌ veꞌe je̱ jayu jyayejpp ku veꞌe je̱ jayu kyuꞌo̱o̱ꞌkjini. \p \v 4 Je̱ me̱jtsk olivos ku̱p je̱ts je̱ me̱jtsk tsinto̱vye̱jtu̱n juuꞌ veꞌe ijttup je̱m je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n vyinkojkm, je̱ꞌe̱ tseꞌe ñu̱ka̱jtsp nu̱me̱jtsk ya̱ jáyuda. \v 5 Pa̱n pa̱nts ya̱ꞌa̱ veꞌe o̱yvintso̱va tonuvaajnju̱dup, je̱pts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌávup pyítsumu̱t je̱ ja̱a̱jn je̱tseꞌe yaktó̱yjadat, veꞌem tseꞌe yꞌo̱o̱ꞌktat o̱pya̱na pa̱n pa̱neꞌe o̱yvintso̱va tonuvaajnju̱dup. \v 6 Jyaye̱jptup tseꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe ya̱ tsajmit it du̱yakꞌatóktat, veꞌem tseꞌe kyatoꞌoju̱t namvaateꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook du̱ko̱jtsnáxta, jyaye̱jptuvapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe je̱ tsoxk na̱a̱j du̱yakvimpíttat nu̱u̱ꞌpu̱n, nay veꞌempa veꞌe je̱ tsaachtoꞌnu̱n du̱yakjé̱jadat yaja naxviijn. Veꞌem je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tóndat vinxu̱p naxeꞌe du̱tso̱kta. \v 7 Ax ku tseꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱yakꞌavaadadat, vanꞌit tseꞌe choꞌoxpá̱kjadat je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe tso̱o̱ꞌmp joma veꞌe je̱ jot juuꞌ veꞌe vaꞌajts ka̱a̱k, je̱tseꞌe yakꞌo̱o̱ꞌkjadat. \v 8 Ku veꞌe a̱a̱ꞌkani vye̱ꞌnadat, vanꞌit tseꞌe je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk tyándat je̱ja tooꞌ kujk je̱m kajpu̱n ka̱jxm joma veꞌe je̱ nMa̱ja̱ Vintsá̱namda cryuuzpejt. Yaktijpapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kajpu̱n Sodoma, nay veꞌempa Egipto. \v 9 Toojk xa̱a̱j jagojkm tseꞌe je̱ ñiꞌkxta je̱ kyo̱pkta tyánu̱t je̱m, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu du̱yakjáttat je̱tseꞌe ñaxtá̱kadat ku̱x yꞌixuvaandup je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe tso̱o̱ꞌndup anañu̱joma je̱ naax, anañu̱joma je̱ kajpu̱n, anañu̱joma je̱ ke̱ꞌxpa, je̱ts anañu̱joma je̱ aaj je̱ ayook. \v 10 Pa̱n pa̱n jaty tseꞌe joojntykadap toꞌk it toꞌk naxviijn, tyukxo̱o̱ndu̱ktapts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe yꞌo̱o̱ꞌkti, je̱ xo̱o̱jntku̱n ka̱jxts je̱ꞌe̱ veꞌe ñamyo̱ꞌo̱jadat je̱ vintsa̱ꞌkin toꞌk jadoꞌk ku̱x o̱o̱ꞌktu veꞌe nu̱me̱jtsk je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook du̱ko̱jtsnajxtup yꞌijt je̱tseꞌe pya̱ꞌmu̱xjidi je̱ tsaachpaatu̱n. \v 11 Ax ku tseꞌe toojk xa̱a̱j jagojkm a̱a̱ꞌk yꞌijtti, vanꞌit tseꞌe je̱ Nteꞌyam yakjoojntykpa̱jkjidinuva, je̱tseꞌe tyénidi. Tsa̱ꞌkipa̱jktuts je̱ꞌe̱ veꞌe nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe íxju̱du. \v 12 Vanꞌit tseꞌe nu̱me̱jtsk je̱ jáyuda du̱ꞌamo̱tunajxti je̱m tsapjo̱o̱tm toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe ma̱kk ko̱jtsp je̱tseꞌe ña̱ꞌmu̱xjidi: \p ―¡Pe̱tta yam! \p Vanꞌit tseꞌe chajpe̱jtti je̱m vínu̱ts jo̱o̱tm, íxju̱duts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ choꞌoxpa̱jkpada. \v 13 Tun je̱ꞌyji tseꞌe ma̱kk tyunꞌojxi je̱tseꞌe je̱ kajpu̱n jyaavni toꞌk viijn, nu̱vuxtojtu̱k miijl tseꞌe je̱ jayu yakꞌo̱o̱ꞌkjidi je̱ ma̱kk ojx. Juuꞌ tseꞌe jataaxtojtu̱k viijn, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe na̱jkx veꞌem jyaꞌavy. Tsa̱ꞌkiduts je̱ꞌe̱ veꞌe o̱o̱y je̱ jayu juuꞌ veꞌe vintaandu je̱tseꞌe du̱yakmá̱jidi du̱yakjaanchidi je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm. \p \v 14 Najx tseꞌe je̱ mume̱jtsk tsaachtoꞌnu̱n; tun jé̱jani tseꞌe je̱ mutoojk. \s1 Je̱ muvuxtojtu̱k ángeles ma̱a̱t je̱ trompeta \p \v 15 Ku veꞌe je̱ muvuxtojtu̱k ángeles du̱tukxuux je̱ trompeta, vanꞌit tseꞌe yakmo̱tu may je̱ aaj je̱ yo̱ꞌkt je̱m tsapjo̱o̱tm. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe ma̱kk vyaandi: \q1 U̱xyam tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ Cristo du̱yakkutojkjadat nu̱jom je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe toꞌk it toꞌk naxviijn, \q1 je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yakkutojkjadap xa̱ꞌma ka̱jx. \p \v 16 Vanꞌit tseꞌe je̱ nu̱ꞌiiꞌpx maktaaxk mú̱jit jáyuda juuꞌ veꞌe du̱tuktsu̱u̱nidup je̱ tsu̱u̱jntku̱nda je̱m je̱ Nteꞌyam vyinkojkm, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ vyiijnda je̱ yꞌaajta du̱tukpaattu je̱ it juuꞌ veꞌe je̱m je̱ Nteꞌyam vyinkojkm, je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi, \v 17 je̱tseꞌe vyaandi: \q1 Nkuko̱jtsjipts a̱a̱ts mitseꞌe, Ma̱ja̱ Vintsá̱n, Nteꞌyam, \q1 mits tseꞌe nu̱jom mka̱ꞌmiku̱jxp, \q1 mits xa veꞌe u̱xyam mꞌijtp, mítsam tseꞌe mꞌijt, \q1 ku̱x mka̱ꞌmip mitseꞌe je̱ ma̱ja̱ kutojku̱n je̱tseꞌe tu̱myakkutojkꞌukvaꞌañ. \q1 \v 18 Jo̱tmaꞌttu xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe mtsoꞌoxpa̱jkju̱dup toꞌk it toꞌk naxviijn, \q1 ax ta̱ tseꞌe je̱ tiempo du̱paatni ku mitseꞌe je̱ tsaachpaatu̱n xpa̱a̱mnit je̱ mꞌe̱jku̱n ka̱jx \q1 je̱tseꞌe xmo̱o̱ynit je̱ o̱ꞌyin pa̱n pa̱n jatyeꞌe mmutoojnju̱dup mmupa̱jkju̱dup, \q1 je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ko̱jtsnajxtup je̱ mꞌayook, \q1 pa̱n pa̱n jatyeꞌe mits je̱ mjáyuda, \q1 pa̱n pa̱n jatyeꞌe mvinjaꞌvijidup mvintsa̱ꞌkijidup, \q1 je̱ mú̱jit je̱ muutskit, \q1 ta̱ tseꞌe je̱ tiempo du̱paatni ku veꞌe xtukkuve̱jtnit je̱ tyo̱kin pa̱n pa̱n jatyeꞌe tu̱du̱yakꞌo̱o̱ꞌkta je̱ jayu juuꞌ veꞌe je̱m naxviijnit it ka̱jxm. \m Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi. \p \v 19 Vanꞌit tseꞌe yꞌavaach je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱ja̱ tsapta̱jk juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm. Je̱m tseꞌe kyeꞌex je̱ xiixt joma veꞌe ka̱a̱jyu̱k je̱ Nteꞌyam je̱ kyo̱jtstán. Vanꞌit tseꞌe je̱ vítsu̱k tyunta̱a̱ꞌpu̱k, je̱ añu tyumpuꞌu tyunma̱a̱ꞌt, je̱ añu tyumpu̱j tyuntsaꞌpxy, ojxi tseꞌe ya̱ naxviijnit it je̱tseꞌe o̱o̱y tyunta̱a̱xti. \c 12 \s1 Je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱ts je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe xyakꞌix je̱m tsapjo̱o̱tm toꞌk je̱ ma̱ja̱ nu̱jaꞌvin, toꞌk je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jpp je̱ xyo̱x ax joꞌn je̱ aampa xa̱a̱j. Je̱p tseꞌe tyeku̱paꞌtkup je̱ aampa po̱ꞌo̱ du̱jayep, je̱meꞌe kyuvajkm du̱jayep toꞌk je̱ corona juuꞌ veꞌe makme̱jtsk je̱ maatsa du̱ma̱a̱t. \v 2 Yakje̱javaampy tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk toꞌk je̱ piꞌk ónu̱k, je̱ tsaachpaatu̱n yakꞌu̱jju̱ yakyaꞌaxyju̱ je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ yꞌónu̱k du̱yakke̱ꞌe̱xuvaꞌañ. \v 3 Vanꞌitts a̱tseꞌe xyakꞌixpa je̱m tsapjo̱o̱tm jadoꞌk je̱ ma̱ja̱ nu̱jaꞌvin, toꞌk je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap, ma̱j je̱ts tsapts, vuxtojtu̱k kuvajkax je̱ts majk vájax, je̱meꞌe toꞌk jaty kyuvajkm du̱ma̱a̱da je̱ corona. \v 4 Je̱ tyoꞌxta tseꞌe tyukku̱sjoꞌp toꞌk viijn pa̱n vinxu̱peꞌe je̱ maatsa je̱tseꞌe yaja naxviijn du̱yaknaxka̱daaky. Juuꞌ tseꞌe jame̱jtsk viijn je̱ maatsa, kaꞌa tseꞌe yaja naxviijn du̱yaknaxka̱daaky. Je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap tseꞌe napya̱a̱jmju je̱m je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk vyinkojkm, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱ꞌaꞌixꞌijt ku veꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱ yꞌónu̱k kye̱ꞌe̱xu̱t je̱tseꞌe jatyji du̱tsoꞌotsu̱t. \v 5 Yakke̱ꞌx tseꞌe toꞌk je̱ piꞌk mix ónu̱k je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk, je̱ꞌe̱ tseꞌe ma̱kk du̱yakkutojkjap nu̱jom je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe toꞌk it toꞌk naxviijn cha̱a̱nada. Tun jatyji tseꞌe je̱ yꞌónu̱k yakpa̱jkji je̱tseꞌe yakpu̱u̱jm joma veꞌe je̱ Nteꞌyam, je̱m joma veꞌe je̱ kyutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n. \v 6 Ax ke̱e̱k tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱tseꞌe ñu̱jkx je̱m vinvaꞌajts it ka̱jxm, je̱m joma veꞌe je̱ Nteꞌyam toꞌk je̱ it tyuknu̱pa̱a̱jmtkiji je̱tseꞌe je̱m je̱ tukjoojntykin yakmo̱ꞌo̱t toꞌk miijl jame̱jtsk mó̱kupx jatoogupx xa̱a̱j. \p \v 7 Vanꞌit tseꞌe je̱ atsoꞌox tyoojnji je̱m tsapjo̱o̱tm; je̱ yakkutojkpa ángeles juuꞌ veꞌe Miguel du̱xa̱a̱j je̱ts je̱ yꞌaangeles, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱ma̱a̱tꞌatsoꞌoxtoondu je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap ma̱a̱t je̱ kyo̱ꞌo̱y aangelesta̱jkta. \v 8 Ax kaꞌa tseꞌe mya̱a̱daakti je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap ma̱a̱t je̱ kyo̱ꞌo̱y aangelesta, kaꞌa veꞌe yꞌukꞌijttini je̱m tsapjo̱o̱tm. \v 9 Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe yakpavo̱jpni je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap, je̱ ju̱jpit tsaaꞌn juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ ko̱ꞌo̱yjayuvapta̱jkta, je̱ Satanás, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ jayu du̱vinꞌa̱a̱ꞌmp toꞌk it toꞌk naxviijn. Je̱ꞌe̱ ma̱a̱t je̱ kyo̱ꞌo̱y aangelesta̱jkta, yakku̱svippka̱jxtinuts je̱ꞌe̱ veꞌe yaja naxviijnit itu̱ku̱jx. \p \v 10 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook ma̱kk vyaꞌañ je̱m tsapjo̱o̱tm: \p ―Ta̱ xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tiempo du̱paatni ku veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yaktso̱ꞌo̱ku̱t je̱ jyayu, ta̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱ka je̱ mya̱kkin je̱ts je̱ kyutojku̱n, ta̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tiempo du̱paatni je̱tseꞌe je̱ Cristo viinm yakkutojknit, ku̱x tá̱vani je̱ꞌe̱ veꞌe yakpava̱p pa̱neꞌe je̱ nꞌútsamda je̱ nꞌajchamda je̱ts je̱ nꞌútsamda je̱ ntsa̱ꞌa̱amda jó̱vum xa̱a̱j jó̱vum tsooj du̱nu̱xa̱ꞌa̱ip tu̱yꞌit je̱m u̱u̱ꞌm je̱ nNteꞌyamamda vyinkojkm. \v 11 Ta̱ tseꞌe je̱ nꞌútsamda je̱ nꞌajchamda je̱ts je̱ nꞌútsamda je̱ ntsa̱ꞌa̱amda du̱ꞌama̱a̱daagada je̱ ñu̱xa̱ꞌa̱iva. Veꞌem tseꞌe mya̱a̱daakti ku̱x je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe kuꞌo̱o̱ꞌkijidu je̱tseꞌe tyuknu̱vaatsjidi je̱ tyo̱kin, ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe cha̱ꞌkidi je̱tseꞌe du̱ꞌavánadat je̱ts jyaanchjaꞌvidup je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe cha̱ꞌkidi je̱tseꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱pá̱mdat je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook ka̱jx ó̱yameꞌe yakꞌo̱o̱ꞌkjada pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kajaanchjaꞌvidup juuꞌ veꞌe kyo̱jtstup. \v 12 Xo̱o̱ndu̱ktats nꞌit miits pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup yaja tsapja̱a̱t. ¡Ax ayo̱o̱v tseꞌe miits je̱ mjo̱o̱tta pa̱n pa̱n jatyeꞌe joojntykidup je̱m naxviijnit it ka̱jxm je̱ts je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm, ku̱x ta̱ veꞌe kya̱daꞌaky joma veꞌe miitsta je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ ko̱ꞌo̱yjayuvapta̱jkta; o̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe tyunꞌekju̱ ku̱x ñu̱jaꞌvip je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ts tso̱jkeꞌe vyintó̱kinit! \p \v 13 Ax ku tseꞌe je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap du̱ꞌix je̱ts yaja veꞌe naxviijn yakku̱svipp, vanꞌit tseꞌe du̱jomtún du̱titún je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk juuꞌ veꞌe je̱ piꞌk mix ónu̱k du̱yakke̱ꞌx. \v 14 Ax je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk, yakmo̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe me̱jtsk je̱ kye̱e̱ku̱n, veꞌem ax joꞌn je̱ vijtsu̱n jye̱ꞌe̱, je̱tseꞌe yꞌo̱ꞌyixju̱t je̱tseꞌe je̱yyp je̱m ña̱jkxu̱t vinvaꞌajts it ka̱jxm, jékumeꞌe du̱kuke̱ꞌe̱ku̱t je̱ tsaaꞌn, je̱meꞌe ña̱jkxu̱t joma veꞌe je̱ tukjoojntykin yakmo̱ꞌo̱t toojk joojnt jagojkm. \v 15 Je̱ tsaaꞌn, je̱pts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌávup du̱yakpítsum je̱ na̱a̱j je̱tseꞌe du̱tukpu̱u̱jm toꞌk je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk yꞌuktukyakja̱ꞌa̱tuvaan. \v 16 Vanꞌit tseꞌe je̱ naax du̱puta̱jki je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk, ku̱x avaatseꞌe je̱ naax je̱tseꞌe du̱nasja̱a̱ꞌnni je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j juuꞌ veꞌe je̱p je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap yꞌávup ukpítsum. \v 17 Je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap o̱o̱y tyuntukmujo̱tmaꞌt je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱tseꞌe o̱jts du̱tsoꞌoxpú̱k je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j juuꞌ veꞌe vintaandu, je̱ꞌe̱da juuꞌ veꞌe du̱kutyoondup je̱ Nteꞌyam je̱ pyavaꞌnu̱n je̱tseꞌe toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t ñaajkꞌítjada je̱ Jesucristo ma̱a̱t. \c 13 \s1 Je̱ nu̱me̱jtsk naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k \p \v 1 Ku a̱tseꞌe nteni je̱m poꞌo jo̱o̱tm je̱ja maaxy na̱paꞌayi, vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k pyítsum je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm, vuxtojtu̱k kuvajkax je̱ts majk vájax. Je̱m tseꞌe toꞌk jaty vaj ka̱jxm du̱jayep toꞌk je̱ corona; ax je̱m tseꞌe kuvajk ka̱jxmda javyet toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam o̱o̱y du̱tunvinko̱jtspe̱jtp. \v 2 Je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k juuꞌ a̱tseꞌe nꞌix, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe kyeꞌex ax joꞌn je̱ kuxyu̱pu̱j, veꞌem tseꞌe je̱ tyek ax joꞌn je̱ oso jye̱ꞌe̱, veꞌemeꞌe je̱ yꞌaaj ax joꞌn je̱ león jye̱ꞌe̱. Je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kapts je̱ꞌe̱ veꞌe mo̱o̱jyju je̱ mya̱kkin je̱ts o̱o̱y je̱ kyutojku̱n. \v 3 Toꞌk je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ kyuvajk, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe kyeꞌex ax joꞌn ku̱yꞌa̱a̱ꞌk ku̱xeꞌe ma̱ja̱ xya̱ꞌa̱jki; ax taaynuts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ xya̱ꞌa̱jka. Atu̱va ato̱ki tseꞌe anañu̱joma je̱ jayu tyuntaandi juuꞌ veꞌe toꞌk it toꞌk naxviijn tsu̱u̱nidup je̱tseꞌe je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k du̱pana̱jkxti \v 4 je̱tseꞌe du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi, je̱tseꞌe vyaandi: \p ―¿Pa̱nts vineꞌe ax joꞌn je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k? ¿Pa̱n tseꞌe o̱ꞌyixjup je̱tseꞌe du̱tsoꞌoxpá̱ku̱t? \p \v 5 Yakꞌitu̱mo̱o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱tseꞌe namyá̱jijup kyó̱tsu̱t je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinko̱jtspé̱tu̱t, je̱tseꞌe du̱jayé̱pu̱t je̱ kutojku̱n vu̱jxtkupxu̱k me̱jtsk po̱ꞌo̱. \v 6 Ax veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tuujn, vyinko̱jtspe̱jt je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttuvap je̱m tsapjo̱o̱tm, kyo̱ꞌo̱ñu̱ko̱jtsiva tseꞌe je̱ it joma veꞌe je̱ Nteꞌyam chu̱u̱na. \v 7 Yakmo̱o̱yvats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu du̱tsoꞌoxpá̱ku̱t je̱tseꞌe du̱ꞌama̱a̱daagat. Nay yakmo̱o̱yvats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe du̱ka̱ꞌmiká̱xu̱t toꞌk ka̱ꞌa̱jyji je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup toꞌk it toꞌk naxviijn, anañu̱joma je̱ ke̱ꞌxpa, anañu̱joma je̱ naax je̱ kajpu̱n, je̱ts anañu̱joma je̱ aaj je̱ ayook. \v 8 Je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k tseꞌe vyinjaꞌvidup vyintsa̱ꞌkidup nu̱jom je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup toꞌk it toꞌk naxviijn, je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ xya̱a̱j kaꞌijtp javyet je̱p na̱k ku̱jxp joma veꞌe javyet je̱ xya̱a̱jta kaꞌanumeꞌe ya̱ it cho̱o̱ꞌndu̱k vyeꞌna pa̱n pa̱n jatyeꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykidinup. Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱ka̱ꞌmip je̱ na̱k. \p \v 9 ¡Pa̱n pa̱n jaty xa veꞌe je̱m je̱ tyaatsk, vaꞌan tseꞌe du̱ꞌamo̱tunaxta! \v 10 Pa̱n pa̱n xa veꞌe je̱ jayu du̱majtstup, mach tseꞌe yꞌijttuvat; pa̱n pa̱n tseꞌe je̱ tsojx ma̱a̱t yakjayuꞌo̱o̱ꞌktup, nay je̱ꞌe̱jyam tseꞌe tyukꞌo̱o̱ꞌktinuvap. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe, je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu, vaꞌan tseꞌe ma̱kk aaj ma̱kk jo̱o̱t du̱yaknaxta pa̱n ti tsaachpaatu̱neꞌe juuꞌ veꞌe tukka̱daꞌakjadap je̱tseꞌe ijtp du̱jaanchjávadat je̱ Nteꞌyam. \p \v 11 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix jadoꞌk je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k, naxviinmts je̱ꞌe̱ veꞌe pyítsum, me̱jtsk vájax, je̱ carnero ónu̱k vaj joꞌn kyeꞌex. Ax vanxu̱p tseꞌe kyo̱jtspa ax joꞌn je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap. \v 12 Veꞌem tseꞌe je̱ kutojku̱n du̱yaktún je̱ mutoꞌk naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k ka̱jx, je̱tseꞌe du̱tún je̱tseꞌe je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe cha̱a̱nada toꞌk it toꞌk naxviijn, je̱tseꞌe du̱vinjávadat du̱vintsa̱ꞌa̱gadat je̱ mutoꞌk naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe tso̱o̱knu je̱ mya̱ja̱ xa̱ꞌa̱jka. \v 13 Tyoompa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin, je̱ꞌe̱ paat tseꞌe veꞌem du̱tuujn je̱tseꞌe je̱ ja̱a̱jn du̱yaktsa̱a̱ꞌn je̱m tsajviinm je̱tseꞌe du̱yaknaxka̱daꞌaky yaja naxviijn je̱ja je̱ nu̱may jayu vyinkujk. \v 14 Ax yakmo̱o̱y tseꞌe je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin du̱tónu̱t je̱ja je̱ mutoꞌk naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k vyinkujk, je̱ꞌe̱ tseꞌe tyukvinꞌa̱a̱ꞌndu pa̱n pa̱n jatyeꞌe tsu̱u̱nidup toꞌk it toꞌk naxviijn je̱tseꞌe du̱tukpavaandi je̱tseꞌe du̱pá̱mdat je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ yꞌapa̱mnax juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jp je̱ ma̱ja̱ xa̱ꞌa̱jka juuꞌ veꞌe kuꞌo̱o̱ꞌkum ku̱yꞌijt je̱tseꞌe jyaaꞌkjoojntyki. \v 15 Je̱ mume̱jtsk naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k tseꞌe je̱ kutojku̱n yakmo̱o̱y je̱tseꞌe du̱joojntykinmo̱ꞌo̱t je̱ mutoꞌk naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ yꞌapa̱mnax, veꞌem tseꞌe je̱ apa̱mnax kyó̱tsu̱t je̱tseꞌe du̱yakjayꞌo̱o̱ꞌkju̱t pa̱n pa̱n jatyeꞌe kavinjaꞌvijup kavintsa̱ꞌkijup. \v 16 Tyuumpts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe anañu̱joma, je̱ mú̱jit je̱ muutskit, je̱ kumeen jayu je̱ts je̱ ayo̱o̱va jayu, je̱ naspa̱ka jayu je̱ts je̱ joyu̱toompa jayu, je̱ꞌe̱ tseꞌe yakpa̱a̱jmjadap toꞌk je̱ ixtaꞌnu̱n je̱m yꞌakaꞌyu̱n ka̱ꞌm ukpu̱ je̱m vyimpó̱kkum. \v 17 Ni pa̱na tseꞌe kyo̱o̱ꞌkꞌo̱ꞌyixjinit je̱tseꞌe jyóyu̱t ukpu̱ tyo̱o̱ꞌku̱t pa̱n kaꞌa veꞌe du̱jayep je̱ ixtaꞌnu̱n, je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ xya̱a̱j ukpu̱ je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ myacho̱ꞌvu̱n. \v 18 Je̱ vijin je̱ ke̱ju̱n xa ya̱ꞌa̱ veꞌe cha̱jkp je̱tseꞌe du̱vinmó̱tuvu̱t pa̱n ti je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ macho̱ꞌvu̱n tyijp. Pa̱n pa̱neꞌe je̱ vijin je̱ ke̱ju̱n o̱o̱y du̱tunjaye̱jpp, vaꞌan tseꞌe du̱payo̱ꞌo̱yu̱ je̱ macho̱ꞌvu̱n. Toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk je̱ xya̱a̱jts je̱ꞌe̱ veꞌe. Ve̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ macho̱ꞌvu̱n, tojtu̱k mó̱kupx jatoogupxu̱k tojtu̱k. \c 14 \s1 Ku yꞌa̱a̱vdi je̱ nu̱mó̱kupx javu̱jxtkupxu̱k maktaaxk miijl jáyuda \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe tyena ko̱pk ka̱jxm juuꞌ veꞌe Sión du̱xa̱a̱j. Je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱ma̱a̱dada vyeꞌna nu̱mó̱kupx javu̱jxtkupxu̱k maktaaxk miijl je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jptup je̱m vyimpó̱kkum javyet je̱ xya̱a̱j pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k je̱ts je̱ Tyeeꞌ je̱ xya̱a̱j. \v 2 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱ u̱v je̱m tsapjo̱o̱tm, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe myo̱tu ax joꞌn je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j yꞌu̱u̱ꞌts tyinu̱n je̱ts ax joꞌn je̱ añu tyumpuꞌu tyunma̱a̱ꞌt, veꞌem ax joꞌn je̱ nu̱may jayu kyo̱vda je̱ yꞌaarpa ma̱a̱tta. \v 3 Je̱ nam u̱vts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌa̱a̱vdup je̱m je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm, je̱m je̱ nu̱maktaaxk joojntykiva vyinkojkmda je̱ts je̱m je̱ mú̱jit jayuta̱jk vyinkojkmda. Ni pa̱na tseꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe du̱játu̱t je̱ u̱v; je̱ nu̱mó̱kupx javu̱jxtkupxu̱k maktaaxk miijl jáyujida veꞌe du̱jajttup je̱ u̱v, je̱ jayu pa̱n pa̱n jatyeꞌe veꞌnidu yaja naxviijn je̱tseꞌe je̱ tyo̱kin tyuknu̱vaatsjidi je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. \v 4 Je̱ jáyuts je̱ꞌe̱ veꞌeda juuꞌ veꞌe kanaajkjavyá̱kijidu ma̱a̱t je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jkta, vaꞌajtsts je̱ꞌe̱ veꞌe ñaajkꞌítjada je̱tseꞌe du̱pana̱jkxta je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k o̱yjoma pa̱n joma je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱jkx. Je̱ jáyuda tseꞌe juuꞌ veꞌe je̱ tyo̱kin yaktuknu̱vaatstu, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌeda ax joꞌn je̱ ta̱a̱jm juuꞌ veꞌe ta̱ꞌmitooꞌva̱jkp je̱tseꞌe yaktukmuya̱x je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, \v 5 ni vinxú̱pats je̱ꞌe̱ veꞌe kyataayada, vaꞌajts jo̱o̱t jáyuts je̱ꞌe̱ veꞌeda. \s1 Juuꞌ veꞌe kyo̱jtstu je̱ nu̱toojk aangelesta \p \v 6 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix jadoꞌk je̱ ángeles jye̱yy je̱m tsajviinm. Je̱m tseꞌe du̱ma̱a̱da je̱ o̱y ka̱ts je̱ o̱y ayook juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx ijtp je̱tseꞌe yaktukkaꞌamáyu̱t pa̱n pa̱n jatyeꞌe joojntykidup toꞌk it toꞌk naxviijn, anañu̱joma je̱ naax je̱ kajpu̱n, anañu̱joma je̱ ke̱ꞌxpa, je̱ts anañu̱joma je̱ aaj je̱ ayook. \v 7 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe ma̱kk vyaajñ: \p ―Vinjávada vintsa̱ꞌa̱gada je̱ Nteꞌyam je̱ts yakmá̱jada yakjaanchada, ku̱x tá̱vani je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tiempo du̱paatni pa̱n vinꞌiteꞌe je̱ jayu du̱to̱kimpayo̱ꞌynit. Vinjávada vintsa̱ꞌa̱gada je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱pa̱a̱m ya̱ tsajmit it, je̱ naxviijnit it, je̱ maaxy na̱a̱j, je̱ts joma jatyeꞌe je̱ na̱a̱j myuꞌut. \p \v 8 Vanꞌit tseꞌe pyana̱jkxji jadoꞌk je̱ ángeles juuꞌ veꞌe vaan: \p ―¡Tá̱vani xa veꞌe vyintó̱kini! ¡Tá̱vani xa veꞌe vyintó̱kini je̱ babilóniait ciudad, je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe du̱tukꞌix je̱ kyo̱ꞌo̱y tooꞌ je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe cha̱a̱nada toꞌk it toꞌk naxviijn je̱tseꞌe du̱tukpa̱jkti je̱ kyo̱ꞌo̱y tooꞌ! \p \v 9 Vanꞌit tseꞌe pyana̱jkxji jadoꞌk je̱ ángeles juuꞌ veꞌe ma̱kk jidu̱ꞌu̱m vaan: \p ―Pa̱n pa̱n xa veꞌe du̱vinjaꞌvip du̱vintsa̱ꞌkip je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ts je̱ yꞌapa̱mnax, je̱tseꞌe ñamyasa̱ꞌa̱kju̱ je̱tseꞌe yakpu̱u̱jmja je̱ yꞌixtaꞌnu̱n je̱m vyimpó̱kkum ukpu̱ je̱m kya̱ꞌm, \v 10 je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe mo̱o̱jyjinup je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe ñu̱pa̱a̱jmtki nu̱jom je̱ꞌe̱da juuꞌ veꞌe je̱ ko̱ꞌo̱y tooꞌ du̱pana̱jkxtup, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱muꞌekju̱; je̱ ja̱a̱jn ma̱a̱t je̱ azufre, je̱ꞌe̱ tseꞌe tyukyaktsaachpaattinup je̱ja je̱ vaꞌajts jo̱o̱t ángeles vyinkujkta je̱ts je̱ja je̱ꞌe̱ vyinkujk pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. \v 11 Xa̱ꞌma ka̱jx tseꞌe pyojtu̱knit je̱ jo̱k joma veꞌe chaachpaattinit, ni je̱ vinꞌita veꞌe je̱ po̱o̱ꞌkxtku̱n du̱ko̱o̱ꞌkjaye̱jptinit je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱vinjaꞌvidup du̱vintsa̱ꞌkidup je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ts je̱ yꞌapa̱mnax, ukpu̱ yakpa̱a̱jmjada je̱ ixtaꞌnu̱n, je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ xya̱a̱j. \v 12 Vaꞌan tseꞌe je̱ ma̱kk aaj je̱ ma̱kk jo̱o̱t du̱jaye̱pta pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu, je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kutyoondup je̱ Nteꞌyam je̱ pyavaꞌnu̱n je̱tseꞌe ijtp ñapyá̱mjada je̱ Jesucristo ma̱a̱t. \p \v 13 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm tso̱o̱ꞌmp, je̱ts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Javye̱tu̱ ya̱ꞌa̱: “Xo̱o̱n xa je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe u̱xyam o̱o̱ꞌktup je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe jaaꞌkꞌo̱o̱ꞌktap ku̱xeꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n du̱jaanchjávada.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe javye̱tu̱. “Xo̱o̱nduvam xa je̱ꞌe̱ veꞌeda, ku̱x ku veꞌe veꞌem yꞌo̱o̱ꞌktat, tá̱vani tseꞌe du̱tukvaꞌatsta vyeꞌna je̱ tsaachpaatu̱n je̱tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱kajaaꞌtyó̱ki je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe tu̱du̱tonda tu̱du̱ko̱tsta.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌañ je̱ Espíritu Santo. \s1 Je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yakjé̱jap yaja naxviijn \p \v 14 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk pa̱k je̱ po̱o̱ꞌp vínu̱ts. Je̱m tseꞌe vínu̱ts niꞌkxm toꞌk chu̱u̱na pa̱neꞌe ke̱ꞌxp ax joꞌn je̱ yaaꞌtya̱jk, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe kyuvajkm du̱jayep toꞌk je̱ oro corona je̱tseꞌe je̱m du̱matsꞌit toꞌk je̱ ja̱jpax hoz. \v 15 Vanꞌit tseꞌe je̱m ma̱ja̱ tsapta̱jkm pyítsum jadoꞌk je̱ ángeles juuꞌ veꞌe ma̱kk jidu̱ꞌu̱m na̱ꞌmu̱xjup: \p ―Yaktonu̱ je̱ mhooz ku̱x tá̱vani veꞌe je̱ tiempo du̱paatni ku veꞌe yakpa̱kmojknit juuꞌ jatyeꞌe tu̱tya̱ꞌma je̱m naxviijnit it ka̱jxm. \p \v 16 Vanꞌit tseꞌe je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe je̱m vínu̱ts niꞌkxm tsu̱u̱nip, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yaknajx je̱ hyooz yaja naxviijnit itu̱ku̱jx je̱tseꞌe du̱pa̱kmojkni juuꞌ jatyeꞌe tu̱tya̱ꞌma. \p \v 17 Vanꞌit tseꞌe jadoꞌk je̱ ángeles pyítsum je̱p ma̱ja̱ tsaptu̱jkp juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, je̱m tseꞌe du̱ma̱a̱diva je̱ hoz. \v 18 Vanꞌit tseꞌe pyítsumpa jadoꞌk je̱ ángeles joma veꞌe je̱ yo̱jxpe̱jtu̱n, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ ja̱a̱jn du̱yakkutojkjip je̱tseꞌe ma̱kk jidu̱ꞌu̱m du̱nu̱u̱jmi je̱ ángeles juuꞌ veꞌe je̱ hoz du̱ma̱a̱t: \p ―Yaktonu̱ je̱ mja̱jpax hoz je̱ts pa̱kmojkni je̱ tsaaydum juuꞌ veꞌe tu̱tya̱ꞌma je̱m naxviijnit it ka̱jxm, ku̱x tá̱vani veꞌe chaꞌamy. \p \v 19 Vanꞌit tseꞌe je̱ ángeles du̱yaknajxy je̱ hyooz yaja naxviijnit itu̱ku̱jx je̱tseꞌe du̱tukpa̱kmojkni je̱ tsaaydum. Je̱m tseꞌe vyeꞌna toꞌk je̱ ma̱ja̱ apa̱jkin. Vanꞌit tseꞌe je̱ ángeles je̱ tsaaydum du̱pu̱u̱jm je̱m apa̱jkin jo̱o̱tm joma veꞌe yakma̱a̱ꞌkxu̱t. Je̱ꞌe̱ts ya̱ꞌa̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yakjé̱jap je̱ jyo̱tꞌaꞌnu̱n ka̱jx. \v 20 Myujékumip tseꞌe je̱ kajpu̱n joma veꞌe je̱ tsaaydum yakmu̱u̱ꞌkx. Je̱m tseꞌe apa̱jkin jo̱o̱tm pyítsum je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n juuꞌ veꞌe je̱ꞌyp je̱ vaat joma veꞌe je̱ caballo je̱ yꞌajé̱n yakpu̱u̱jmja, majktupx legua joꞌn tseꞌe yo̱ꞌo̱y je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n. \c 15 \s1 Je̱ aangelesta̱jk juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jptup je̱ vuxtojtu̱k oro apa̱jkin \p \v 1 Nꞌixts a̱tseꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm jadoꞌk je̱ ma̱ja̱ nu̱jaꞌvin juuꞌ veꞌe tyukꞌatú̱vip―nu̱vuxtojtu̱k je̱ ángeles juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jptup je̱ vuxtojtu̱k tsaachtoꞌnu̱n juuꞌ veꞌe u̱xꞌo̱o̱kip, u̱xꞌo̱o̱kipts je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱x je̱ꞌe̱ veꞌe tyukkuká̱xadap je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam ñu̱pa̱a̱jmtki je̱ jyo̱tꞌaꞌnu̱n ka̱jx. \p \v 2 Nꞌíxpats a̱tseꞌe juuꞌ veꞌe ke̱ꞌxp ax joꞌn je̱ maaxy na̱a̱j juuꞌ veꞌe je̱ ixu̱n joꞌn, je̱ ja̱a̱jn muta̱ka. Jé̱jats je̱ꞌe̱ veꞌe pyaꞌayi tyé̱nada vyeꞌna je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌama̱a̱daaguidu je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ts je̱ yꞌapa̱mnax, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe du̱kakuva̱jktu je̱tseꞌe pya̱ꞌmu̱xjadat je̱ xya̱a̱j ukpu̱ je̱ myacho̱ꞌvu̱n, je̱m tseꞌe du̱jaye̱pta je̱ arpa ko̱v juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam mo̱o̱jyju̱du. \v 3 Yꞌa̱a̱vdupts je̱ꞌe̱ veꞌe toꞌk je̱ u̱v juuꞌ veꞌe je̱ Moisés je̱ yꞌu̱v je̱ts je̱ꞌe̱ je̱ yꞌu̱v pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe yꞌa̱vda: \q1 Mnu̱má̱jip mnu̱jaanchip xa mitseꞌe je̱ts atú̱vats je̱ꞌe̱ veꞌe nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe mtuump mka̱jtsp, \q1 Ma̱ja̱ Vintsá̱n, Nteꞌyam, mits tseꞌe nu̱jom mka̱ꞌmiku̱jxp. \q1 Tu̱v je̱ts vaꞌajts tseꞌe je̱ mna̱a̱ꞌ je̱ mtooꞌ, \q1 mits tseꞌe nu̱jom je̱ naxviijnit jayu myakkutojkjiku̱jxp. \q1 \v 4 ¿Pa̱nts mitseꞌe mkayakmá̱jajap mkayakjaanchajap?, Ma̱ja̱ Vintsá̱n. \q1 ¿Pa̱nts mitseꞌe mkavinjávajap mkavintsa̱ꞌa̱gajap? \q1 Mitsji xa veꞌe toꞌk mnu̱vaꞌajtsjo̱o̱tip, \q1 míndap tseꞌe nu̱jom je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱p toꞌk it toꞌk naxviijn je̱tseꞌe mvinjaꞌvijidinit mvintsa̱ꞌkijidinit, \q1 ku̱x ta̱ veꞌe yakꞌix je̱ts pyaatyp yꞌake̱e̱guip je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ mitseꞌe mtuump mka̱jtsp. \m Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe yꞌa̱vda. \p \v 5 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ ma̱ja̱ tsapta̱jk yꞌavaꞌach je̱m tsapjo̱o̱tm; yakꞌixp tseꞌe je̱m ma̱ja̱ tsapta̱jkm je̱ it juuꞌ veꞌe munu̱yojk je̱ kunooꞌkxu̱n du̱ma̱a̱t. \v 6 Je̱m tseꞌe pyítsumdi je̱ nu̱vuxtojtu̱k ángeles juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jptup je̱ javuxtojtu̱k tsaachtoꞌnu̱n, je̱ꞌe̱ tseꞌe xyo̱jxju̱dup je̱ vaꞌajts lino vit juuꞌ veꞌe ajajp ata̱ꞌkxp je̱tseꞌe toꞌk je̱ oro cinta du̱kakꞌajenju̱. \v 7 Vanꞌit tseꞌe nu̱toꞌk je̱ joojntykiva je̱ ángeles du̱mo̱o̱ydi ka̱ktoꞌk je̱ oro apa̱jkin ojts ma̱a̱t je̱ ma̱kk tsaachtoꞌnu̱n juuꞌ veꞌe je̱ jyo̱tꞌaꞌnu̱n ka̱jx yakjé̱jip je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykip. \v 8 Ax je̱ ma̱ja̱ tsapta̱jk, je̱ jo̱kts je̱ꞌe̱ veꞌe yakꞌojtsju juuꞌ veꞌe yakjé̱jip je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱jin je̱ jyaanchin ka̱jx je̱ts je̱ kyutojku̱n ka̱jx. Ax ni pa̱na tseꞌe kyaꞌo̱ꞌyixju̱ je̱tseꞌe je̱m tyá̱kat, vanꞌítnumeꞌe ku veꞌe kyuka̱jxinit je̱ vuxtojtu̱k tsaachtoꞌnu̱n juuꞌ veꞌe je̱ nu̱vuxtojtu̱k ángeles yaknaxka̱daꞌaktap yaja naxviijn. \c 16 \s1 Je̱ vuxtojtu̱k apa̱jkin juuꞌ veꞌe je̱ ma̱kk tsaachtoꞌnu̱n du̱ma̱a̱t \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ma̱kk ayook juuꞌ veꞌe je̱m ma̱ja̱ tsapta̱jkm pyítsump je̱tseꞌe jidu̱ꞌu̱m du̱nu̱u̱jmi je̱ nu̱vuxtojtu̱k ángeles: \p ―Na̱jkxtats xtukte̱mvaꞌatsta je̱m naxviijnit it ka̱jxm je̱ vuxtojtu̱k apa̱jkin juuꞌ veꞌe du̱ma̱a̱t je̱ ma̱kk tsaachtoꞌnu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yakjé̱jip je̱ jyo̱tꞌaꞌnu̱n ka̱jx. \p \v 2 Vanꞌit tseꞌe je̱ mutoꞌk ángeles du̱tukte̱mvaach je̱ apa̱jkin yaja naxviijnit itu̱ku̱jx. Vanꞌit tseꞌe nu̱jom je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jptu je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ yꞌixtaꞌnu̱n je̱tseꞌe du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi je̱ yꞌapa̱mnax, je̱ꞌe̱ tseꞌe pítsumu̱xju̱du je̱ ko̱ꞌo̱pyoꞌojtsap juuꞌ veꞌe ma̱kk tumpa̱jkp. \p \v 3 Vanꞌit tseꞌe je̱ mume̱jtsk ángeles du̱tukte̱mvaach je̱ apa̱jkin je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm. Vanꞌit tseꞌe je̱ maaxy na̱a̱j nu̱u̱ꞌpu̱n vyimpijt, veꞌem ax joꞌn je̱ o̱o̱ꞌkpa je̱ ñu̱u̱ꞌpu̱n; naxꞌo̱o̱ꞌkka̱jxtu tseꞌe nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe joojntykidup je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm. \p \v 4 Vanꞌit tseꞌe je̱ mutoojk ángeles du̱tukte̱mvaach je̱ apa̱jkin je̱m ma̱ja̱ na̱jo̱o̱tm je̱ts joma jatyeꞌe je̱ na̱a̱j myuꞌut; nu̱u̱ꞌpu̱n tseꞌe vyimpijtku̱jx je̱ na̱a̱j. \v 5 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱ ángeles juuꞌ veꞌe je̱ tsoxk na̱a̱j du̱ka̱ꞌmip. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: \p ―Ma̱ja̱ Vintsá̱n, vaꞌajts Nteꞌyam, mits xa veꞌe u̱xyam mꞌijtp, mítsam tseꞌe mꞌijt, pyaatyp yꞌake̱e̱guipts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ veꞌe tu̱xtún ku veꞌe jidu̱ꞌu̱m tu̱mto̱kimpayo̱ꞌo̱y, \v 6 ku̱x je̱ꞌe̱da veꞌe du̱yakyo̱ꞌydu je̱ ñu̱u̱ꞌpu̱n je̱ mjayu ma̱a̱t je̱ mꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta. Ax ta̱ts mits je̱ꞌe̱ veꞌe xtukꞌooꞌkta je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe veꞌem játkidu, ku̱x veꞌemeꞌe du̱vinmátsjada. \p \v 7 Nꞌamo̱tunajxpats a̱tseꞌe je̱ ayook je̱m joma veꞌe je̱ yo̱jxpe̱jtu̱n. Jidu̱ꞌu̱mts a̱tseꞌe nmo̱tu: \p ―Veꞌemam xa veꞌe, Ma̱ja̱ Vintsá̱n, Nteꞌyam, mits xa veꞌe nu̱jom mka̱ꞌmiku̱jxp, tu̱vts mitseꞌe mto̱kimpayo̱ꞌo̱y je̱ts pyaatyp yꞌake̱e̱guip je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ mitseꞌe mtuump mka̱jtsp. \p \v 8 Vanꞌit tseꞌe je̱ mumaktaaxk ángeles du̱tukte̱mvaach je̱ apa̱jkin je̱m je̱ aampa xa̱a̱j ñiꞌkxm; yakmo̱o̱y tseꞌe je̱ aampa xa̱a̱j je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe je̱ yꞌanin je̱ jayu du̱tukyaktó̱yu̱t. \v 9 Anañu̱joma tseꞌe je̱ jayu o̱o̱y tyunto̱o̱ydi. Kaꞌa tseꞌe vyinmayu̱mpijtti, kaꞌa tseꞌe du̱maso̱o̱kti je̱ kyo̱ꞌo̱y joojntykinda, kaꞌa tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yakmá̱jidi du̱yakjaanchidi, vyinko̱jtspe̱jttu tseꞌe je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe du̱ka̱ꞌmip je̱ vuxtojtu̱k tsaachtoꞌnu̱n. \p \v 10 Vanꞌit tseꞌe je̱ mumugo̱o̱xk ángeles du̱tukte̱mvaach je̱ apa̱jkin je̱m je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k kyutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n ka̱jxm. Vanꞌit tseꞌe kyo̱o̱ꞌtsiku̱jx joma veꞌe yakkutuk. Vanꞌit tseꞌe je̱ jayu tyunnatyo̱tstsoꞌtspa̱jkjidini je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe o̱o̱y tyuntsaachpaatti, \v 11 ax kaꞌajyam tseꞌe du̱maso̱o̱kti je̱ kyo̱ꞌo̱y tooꞌda, vyinko̱jtspe̱jttujyameꞌe je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe chaachpaaꞌtta je̱tseꞌe pyoꞌotsta. \p \v 12 Vanꞌit tseꞌe je̱ mutojtu̱k ángeles du̱tukte̱mvaach je̱ apa̱jkin je̱m Éufrates ma̱ja̱ na̱jo̱o̱tm; ta̱a̱tsnu tseꞌe je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j je̱tseꞌe je̱ tooꞌ du̱yaktaajnjidi joma veꞌe ñáxtat je̱ yakkutojkpata̱jk juuꞌ veꞌe tso̱o̱ꞌndup je̱m joma veꞌe je̱ xa̱a̱j pyítsum. \p \v 13 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix nu̱toojk je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvapta, je̱ potya̱ꞌa̱v joꞌn yꞌíxuvada, je̱ꞌe̱ tseꞌe pítsumdu je̱p je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap yꞌávup, je̱p je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k yꞌávup, je̱ts je̱p je̱ꞌe̱ yꞌávup juuꞌ veꞌe natyijjup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa. \v 14 Ya̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvapta tseꞌe je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin du̱toondup, je̱ꞌe̱ tseꞌe ñu̱pítsumdu je̱tseꞌe du̱yaknayꞌamókajadat nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱yakkutojkjidup je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe toꞌk it toꞌk naxviijn cha̱a̱nada je̱tseꞌe yꞌatsoꞌoxtóndat ku veꞌe du̱paatnit je̱ xa̱a̱j juuꞌ veꞌe ñu̱pa̱a̱jmtki je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱ka̱ꞌmika̱jxp. \v 15 Amo̱tunaxta juuꞌ veꞌe je̱ Jesucristo kya̱jtsp: “Tun toꞌmayji xa a̱tseꞌe nmiinnuvat, veꞌem ax joꞌn je̱ me̱e̱ꞌtspa jyeꞌya ku veꞌe je̱ jayu du̱kanu̱java. Xo̱o̱n xa je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe nakyujoojntykijidup je̱tseꞌe je̱ vyit apa̱a̱mdu̱ka du̱jaye̱pta ku̱x kadi veꞌe veꞌem yꞌitta ax joꞌn je̱ jayu juuꞌ veꞌe ijttup nu̱vaꞌajts a̱xvaꞌajts je̱tseꞌe yakmuꞌixta yakmupe̱tta je̱tseꞌe cho̱ꞌo̱tyónda.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌañ. \v 16 Yaknayꞌamojkijidu tseꞌe je̱ yakkutojkpata̱jk je̱m je̱ it juuꞌ veꞌe du̱xa̱a̱j Armagedón. Hebreo aajts je̱ꞌe̱ veꞌe. \p \v 17 Vanꞌit tseꞌe je̱ muvuxtojtu̱k ángeles du̱tukte̱mvaach je̱ apa̱jkin je̱m po̱j jo̱o̱tm. Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook je̱m ma̱ja̱ tsapta̱jkm juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, je̱m joma veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ kyutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: \p ―¡Tá̱vani xa veꞌe tyunju̱ kya̱tsju̱! \p \v 18 Vanꞌit tseꞌe je̱ vítsu̱k tyunta̱a̱ꞌpu̱kni, je̱ añu tyumpoꞌoni tyunmo̱o̱ꞌtni, je̱ añu tyumpa̱jni tyuntsaꞌpxni, ma̱kk tseꞌe tyunꞌojxini ya̱ naxviijnit it; ni vinꞌita xa veꞌe je̱ ojx kyanaxy veꞌem ax joꞌn je̱ꞌe̱ veꞌe ñajxy. \v 19 Je̱ babilóniait ciudad, toojk viijnts je̱ꞌe̱ veꞌe ñapya̱a̱jmjini ku veꞌe yꞌojxi; mujaꞌvika̱jxtinu tseꞌe nu̱jom je̱ kajpu̱n pa̱n vinxu̱p toꞌk it toꞌk naxviijn. Vanꞌit tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱jaaꞌmyejts je̱ babilóniait ciudad je̱tseꞌe du̱yaknáxu̱t je̱ tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe tyuknu̱ke̱jx je̱ jyo̱tꞌaꞌnu̱n ka̱jx. \v 20 Kuto̱kika̱jxnu tseꞌe nu̱jom je̱ ko̱pk je̱ ke̱e̱ts je̱ts je̱ naax juuꞌ veꞌe je̱m maaxy na̱a̱j akojkm. \v 21 Ku̱sta̱jkiva tseꞌe je̱ mú̱jit ta̱a̱xt je̱m tsajviinm je̱tseꞌe ñaxka̱daaky je̱ jayu ñiꞌkxm; toojk arroba naxyts je̱ꞌe̱ veꞌe jyému̱tsa yꞌijt toꞌk jaty. Vyinko̱jtspe̱jttu tseꞌe je̱ jayu je̱ Nteꞌyam je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ ta̱a̱xt ma̱kk o̱o̱y tyunyaktsaachijidini. \c 17 \s1 Ku yakto̱kimpayo̱ꞌynit je̱ ñu̱má̱jiva ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe xnu̱miijn nu̱toꞌk je̱ ángeles juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jptup tu̱yꞌit je̱ vuxtojtu̱k apa̱jkin, je̱ts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Minu̱ je̱ts a̱ts mitseꞌe ntukꞌíxu̱t vintso̱ veꞌe chaachpaatnit je̱ ñu̱má̱jiva ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nip je̱m maaxy na̱niꞌkxm. \v 2 Je̱ naxviijnit yakkutojkpata̱jk, ta̱ tseꞌe je̱ ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap du̱tukma̱a̱ttónda juuꞌ veꞌe ka ó̱yap; je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe joojntykidup yaja naxviijnit itu̱ku̱jx, ta̱ tseꞌe ñatyukmoꞌokjada je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe tyoondup ku veꞌe du̱pana̱jkxta je̱ ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap je̱ tyooꞌ. \p \v 3 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles xyaknu̱jkx je̱ Espíritu Santo je̱ kyutojku̱n ka̱jx je̱m vinvaꞌajts it ka̱jxm. Je̱mts a̱tseꞌe xyakꞌix toꞌk je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk du̱tuktsu̱u̱na toꞌk je̱ tsapts naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k. Je̱m tseꞌe je̱ tá̱nu̱k tuknu̱jakyu̱x ñiꞌkxm kyo̱jm may je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinko̱jtspe̱jtp, vuxtojtu̱k kuvajkax je̱ts majk vájax. \v 4 Je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk, je̱ tsoꞌojmk vit je̱ts je̱ tsapts vitts je̱ꞌe̱ veꞌe jyayejpp; je̱ oro, je̱ tsújit tsaaj, je̱ts je̱ perlas, je̱ꞌe̱ tseꞌe natyuknaajktsoja̱pa̱jkjup. Je̱m tseꞌe kya̱ꞌm du̱matsꞌit toꞌk je̱ tukꞌaꞌooguin juuꞌ veꞌe tum je̱ oro, ojtsts je̱ꞌe̱ veꞌe ma̱a̱t juuꞌ jatyeꞌe axa̱a̱ꞌkp je̱ts je̱ ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap je̱ tyoꞌnu̱n. \v 5 Je̱mpa tseꞌe vyimpó̱kkum javyet toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe jidu̱ꞌu̱m vaamp: “Je̱ babilóniait ciudad, je̱ ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap juuꞌ veꞌe toꞌk ka̱ꞌa̱jyji je̱ naxviijnit jayu du̱tukꞌixp je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱ je̱ts nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe axa̱a̱ꞌkp ijtp yaja naxviijnit itu̱ku̱jx.” \v 6 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ts mookjup je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk, je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu je̱ ñu̱u̱ꞌpu̱neꞌe natyuknaajkmookju je̱ts je̱ꞌe̱ jye̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe yakjayꞌo̱o̱ꞌkju̱du je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ Jesús je̱ yꞌayook du̱yakvaꞌkxtkti. Atu̱va ató̱kits a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ntuntuktaajñ. \v 7 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles xnu̱u̱jmi: \p ―¿Tya̱jxseꞌe atu̱va ato̱ki xtuktáñ? Vaꞌants a̱ts mitseꞌe ntukꞌixu̱ pa̱n ti je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk ñu̱ka̱jtsp je̱ts je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe tyuktsu̱u̱nip, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe vuxtojtu̱k kuvajkax je̱ts majk vájax. \v 8 Je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe tu̱xꞌix, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp toꞌk juuꞌ veꞌe jé̱mani joojntyki, ax kaꞌa tseꞌe u̱xyam yꞌukꞌijtni, u̱xꞌo̱o̱k tseꞌe pyítsumu̱t je̱p ka̱a̱k jótup namkaꞌanumeꞌe vyinto̱ki. Ax kuts je̱ꞌe̱ veꞌe pyítsumu̱t, xu̱pu̱tó̱kits je̱ꞌe̱ veꞌe tyándat je̱ jayu juuꞌ veꞌe íxju̱dup, je̱ jayu juuꞌ veꞌe yaja naxviijnit itu̱ku̱jx, juuꞌ veꞌe je̱ xya̱a̱j ka javyétap je̱p libro ku̱jxp joma veꞌe javyet ku veꞌe ya̱ it cho̱o̱ꞌntk je̱ xya̱a̱jta pa̱n pa̱n jatyeꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykidinup. \p \v 9 ’U̱xyamts a̱tseꞌe nnu̱kó̱tsu̱t juuꞌ veꞌe je̱ vijin je̱ ke̱ju̱n cha̱jkp je̱tseꞌe yakvinmó̱tuvu̱t. Je̱ vuxtojtu̱k kuvajk, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ vuxtojtu̱k tonu̱n juuꞌ veꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk tyuktsu̱u̱nip. \v 10 Nay vanxú̱pjyam tseꞌe je̱ kuvajkta, nu̱vuxtojtu̱k je̱ yakkutojkpadats je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp. Nu̱mugo̱o̱xk je̱ yakkutojkpada, ta̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe vyintó̱kida, toꞌk tseꞌe juuꞌ veꞌe u̱xyam yakkutojkp, je̱ts jadoꞌk kaꞌanum tseꞌe yakkutuk. Ax ku tseꞌe je̱ꞌe̱ yakkutóku̱t juuꞌ veꞌe kayakkutojkpna, kaꞌa tseꞌe jek yakkutóku̱t. \v 11 Je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe joojntyki je̱tseꞌe u̱xyam kyo̱o̱ꞌkꞌijtni, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ mutoodojtu̱k yakkutojkpa; ku̱x mya̱a̱tnavya̱a̱ꞌnjup je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ nu̱vuxtojtu̱k yakkutojkpada, je̱ꞌe̱ ka̱jxts je̱ꞌe̱ veꞌe yakmacha̱v ax joꞌn nu̱toꞌk je̱ꞌe̱da; u̱xꞌo̱o̱kts je̱ꞌe̱ veꞌe vyintó̱kiyu̱t. \p \v 12 ’Je̱ majk vaj juuꞌ veꞌe tu̱xꞌix, nu̱majk je̱ yakkutojkpadats je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp juuꞌ veꞌe kayakkutojktupna; ax yakmo̱ꞌo̱dapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe du̱ma̱a̱tyakkutóku̱t toꞌk hora je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k. \v 13 Je̱ nu̱majk yakkutojkpada, ko̱jtsmúkts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ du̱jaye̱pta, myo̱ꞌo̱dapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kyutojku̱nda je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k, \v 14 mya̱a̱tꞌatsoꞌoxtóndapts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. Ax je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe ama̱a̱daagajadap, ku̱x Vintsá̱n je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱neꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ vintsa̱nta̱jkta, je̱ts Yakkutojkpa je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱neꞌe du̱yakkutojkjika̱jxp je̱ yakkutojkpata̱jkta. Je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup je̱ꞌe̱ ma̱a̱t pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe vinko̱o̱jnju̱du je̱tseꞌe yaaxu̱xjidi, toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱tts je̱ꞌe̱ veꞌe du̱tonda juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp. \p \v 15 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles xjaaꞌknu̱u̱jmi: \p ―Je̱ maaxy na̱a̱j juuꞌ veꞌe tu̱xꞌix, joma veꞌe chu̱u̱na je̱ ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ nu̱may jayu, je̱ may naax je̱ may kajpu̱n, je̱ may aaj je̱ may ayook. \v 16 Je̱ nu̱majk yakkutojkpa juuꞌ veꞌe je̱ majk vaj ñu̱ka̱jtsp je̱ts je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe tu̱xꞌix, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱mujo̱tꞌánjadap je̱ ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap je̱tseꞌe du̱yakꞌayó̱vdat je̱tseꞌe nu̱vaꞌajts a̱xvaꞌajts du̱yaktándat, je̱tseꞌe je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk du̱putsoꞌtstinit. Juuꞌ tseꞌe vintaamp, je̱ꞌe̱ tseꞌe yaknaxto̱o̱ydinup. \v 17 Je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱ꞌmu̱xju̱du je̱m jyaꞌvin ka̱jxmda je̱ vinmaꞌyu̱n je̱tseꞌe veꞌem du̱tóndat, je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe du̱ko̱jtsmóktat je̱tseꞌe du̱mo̱ꞌo̱dat je̱ kyutojku̱nda je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k vanꞌit paat ku veꞌe tyónju̱t kyó̱tsju̱t juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam kyo̱jts. \v 18 Je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk juuꞌ veꞌe tu̱xꞌix, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱ka̱jtsp je̱ ciudad juuꞌ veꞌe du̱ka̱ꞌmip je̱ naxviijnit yakkutojkpada. \c 18 \s1 Ku je̱ Babilonia vyintó̱kinit \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱tseꞌe jadoꞌk je̱ ángeles cha̱a̱ꞌn je̱m tsajviinm, ajajp ata̱ꞌkxpts je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ tseꞌe ka̱daak o̱o̱y je̱ kutojku̱n ma̱a̱t; kujaj kutu̱ꞌkx tseꞌe ya̱ naxviijnit it tyaajñ. \v 2 Vanꞌit tseꞌe ma̱kk kya̱jts: \p ―¡Tá̱vani xa veꞌe vyintó̱kini! ¡Tá̱vani je̱ꞌe̱ veꞌe vyintó̱kini je̱ babilóniait ciudad! Tá̱vani tseꞌe jyajtni toꞌk je̱ it joma veꞌe je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap cha̱a̱nada. Je̱m tseꞌe ñayꞌamókajada nu̱jom je̱ je̱yyva tá̱nu̱k juuꞌ veꞌe ka vaꞌajtsap je̱tseꞌe axa̱a̱ꞌkp yꞌíxuvada. \v 3 Je̱ꞌe̱ ka̱jx xa veꞌe veꞌem jyaty ku̱xeꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup toꞌk it toꞌk naxviijn, je̱ꞌe̱ tseꞌe tu̱ñaxmoꞌokjada ma̱a̱t je̱ tsaaydum paꞌajk na̱a̱j juuꞌ veꞌe ijtp je̱ babilóniait jayu je̱ kyo̱ꞌo̱y toꞌnu̱n je̱ kyo̱ꞌo̱y ko̱jtsu̱n. Je̱ts je̱ naxviijnit yakkutojkpata̱jk, ta̱ tseꞌe du̱tukma̱a̱ttónda juuꞌ jatyeꞌe tum ka ó̱yap, ta̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe o̱o̱y tyunnaajkkumeenajada pa̱n pa̱n jatyeꞌe ajooydup ato̱o̱ꞌktup ka ó̱yap. \p \v 4 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy jadoꞌk je̱ ayook je̱m tsapjo̱o̱tm juuꞌ veꞌe vaan: \p ―Tukvaꞌkvaꞌatsta je̱ babilóniait ciudad, miitsta, pa̱n pa̱n jatyeꞌe a̱ts je̱ njáyuda, veꞌem tseꞌe je̱ tyo̱kin mkatukpaaꞌtjadat je̱tseꞌe xkama̱a̱ttsaachpaaꞌttat, \v 5 ku̱x ta̱ veꞌe je̱ tyo̱kin tyunkumaꞌyini je̱m tsajviinm paat je̱ts ta̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱jaaꞌmyéts je̱ kyo̱ꞌo̱y toꞌnu̱nda je̱ kyo̱ꞌo̱y ko̱jtsu̱nda. \v 6 Je̱ Nteꞌyam tseꞌe du̱yaktsaachpaattinup je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup je̱m babilóniait cyiudaaj ka̱jxm, veꞌem tseꞌe yaktsaachpaatjidinit ax joꞌn je̱ babilóniait jayu je̱ viijnk jayu du̱yaktsaachpaatti joꞌn. Tukkuve̱jtjidinupts je̱ꞌe̱ veꞌe amuts je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱ juuꞌ jatyeꞌe tu̱du̱tonda tu̱du̱ko̱tsta, ma̱kk a̱a̱ꞌk tseꞌe chaachpaattinit. \v 7 Tsaachpaattinup tseꞌe ku̱xeꞌe ñamyá̱jajada je̱tseꞌe ñatyukka̱tá̱kajada je̱ Satanás. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyinmayda: “Je̱ yakkutojkpa joꞌnts u̱u̱ꞌmeꞌe nꞌijtumda, kaꞌa xa u̱u̱ꞌmeꞌe ax joꞌn je̱ kuꞌa̱a̱ꞌk ta̱ꞌa̱xta̱jk, ni je̱ vinꞌita tseꞌe nkatsaachvinmaꞌyumdat.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyinmayda. \v 8 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe tun toꞌmayji je̱ chaachtoꞌnu̱n jyé̱jinit, o̱o̱ꞌktinup tseꞌe je̱ jayu je̱m ciudad ka̱jxm, yaaxtinup tseꞌe o̱o̱y je̱ tsaachvinmaꞌyu̱n ka̱jx, jé̱jinup tseꞌe je̱ yooj je̱ paꞌam, naxto̱kya̱jxtinupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ciudad. Veꞌem tseꞌe yaktoondinit ku̱x ma̱kk je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe pa̱ꞌmu̱xjidinup je̱ chaachpaatu̱nda. \p \v 9 Je̱ naxviijnit yakkutojkpada juuꞌ veꞌe tyukma̱a̱ttoondu tyukma̱a̱tko̱jtstu juuꞌ veꞌe tum ka ó̱yap je̱tseꞌe du̱pana̱jkxta je̱ ko̱ꞌo̱y tooꞌ juuꞌ veꞌe tukꞌíxju̱du, ñu̱yaꞌaxtapts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe du̱ꞌíxtat je̱ts to̱o̱ynupeꞌe je̱ ciudad, \v 10 jékumji veꞌe tyándat, je̱ꞌe̱ veꞌe cha̱ꞌkidup ku̱x ku veꞌe du̱ma̱a̱ttsaachpaattinit. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌandat: \p ―¡Ayo̱o̱v, ayo̱o̱v xa veꞌe miits je̱ mjo̱o̱tta pa̱n pa̱n jatyeꞌe tsu̱u̱nidup je̱m babilóniait cyiudaaj ka̱jxm, mnu̱má̱jidup xa miitseꞌe tu̱mꞌitta! Tun toꞌmayji xa veꞌe tu̱vyinkumoka je̱ mtsaachpaatu̱nda ―jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌandat. \p \v 11 Je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe ajooydup ato̱o̱ꞌktup yaja naxviijnit itu̱ku̱jx, ñu̱yaꞌaxtapts je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱x kaꞌa veꞌe yꞌukꞌijttinit pa̱n pa̱neꞌe joꞌyu̱xjadap juuꞌ jatyeꞌe tyo̱o̱ꞌktup. \v 12 Je̱meꞌe je̱ oro je̱ts je̱ plata, je̱ tsújit tsaaj je̱ts je̱ perlas, je̱ o̱o̱jyit lino vit je̱ts je̱ seda vit, je̱ tsoꞌojmk vit je̱ts je̱ tsapts vit. Je̱mpa tseꞌe nu̱jom pa̱n vinxu̱p je̱ paꞌajk xooꞌkpa ku̱p je̱ts je̱ marfil pa̱a̱mdu̱k, je̱ tsújit ku̱p je̱ts je̱ bronce, je̱ pojxu̱n je̱ts je̱ mármol, \v 13 je̱ canela je̱ts je̱ viijnk muxoꞌojkin, je̱ po̱o̱m je̱ts je̱ mirra, je̱ paꞌajk xooꞌkpa na̱a̱j je̱ts je̱ tsaaydum paꞌajk na̱a̱j, je̱ olivos aceite, je̱ harina je̱ts je̱ trigo, je̱ jaach je̱ kaaj je̱ts je̱ carnero, nay veꞌempa je̱ carro je̱ts je̱ joyu̱toompada. Je̱ jayu paat tseꞌe du̱jaye̱pta je̱tseꞌe du̱to̱o̱ꞌktat. \v 14 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱nu̱kó̱tstat je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup je̱m ciudad ka̱jxm: \p ―¡Kaꞌa xa veꞌe xꞌukjaye̱jptini je̱ o̱ꞌyin juuꞌ veꞌe o̱o̱y mtuntsojjaꞌvidup tu̱yꞌit, ni je̱ vinꞌita tseꞌe xko̱o̱ꞌkjaye̱jptinit je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱ je̱ chújit je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe mjaye̱jptup tu̱yꞌit! \p \v 15 Je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe ajooydup ato̱o̱ꞌktup ma̱a̱t ya̱ pa̱a̱mdu̱k je̱tseꞌe tu̱du̱tukkumeentá̱kada je̱ ciudad, jékumji tseꞌe tyándat, je̱ꞌe̱ veꞌe cha̱ꞌa̱gadap ku veꞌe du̱ma̱a̱ttsaachpaaꞌttat. \v 16 Ñu̱yaꞌaxtap tseꞌe je̱tseꞌe vyaꞌandat: \p ―¡Ayo̱o̱v, ayo̱o̱v xa veꞌe je̱ꞌe̱ je̱ jyo̱o̱tta je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup tu̱yꞌit je̱m ciudad ka̱jxm! Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe tu̱yꞌitta ax joꞌn je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk juuꞌ veꞌe je̱ o̱o̱jyit lino vit natyukxo̱jxjup ma̱a̱t je̱ tsoꞌojmk vit je̱ts je̱ tsapts vit je̱tseꞌe ñatyuknaajktsoju̱pu̱kju̱ je̱ oro, je̱ tsújit tsaaj, je̱ts je̱ perlas. \v 17 ¡Tun toꞌmayji tseꞌe tu̱vyinto̱kiku̱x nu̱jom juuꞌ veꞌe tu̱yꞌit je̱m ciudad ka̱jxm! \p Nu̱jom je̱ barco je̱ ñu̱vintsa̱nda ma̱a̱t je̱ tyoompata̱jkta je̱ts je̱ jayu juuꞌ veꞌe pyatsa̱a̱mdup je̱ts juuꞌ veꞌe ajooyva ato̱o̱ꞌkpa najxtup ta̱jkidup je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm, jékumjits je̱ꞌe̱ veꞌe tyándat. \v 18 Ku veꞌe du̱ꞌixta je̱ jo̱k ku veꞌe je̱ ciudad tyo̱y, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe ma̱kk vyaꞌandat: \p ―¿Ti kajpu̱n tseꞌe jadoꞌk veꞌem ijt ax joꞌn je̱ ciudad? \p \v 19 Vanꞌit tseꞌe je̱ naax ñatyukxa̱kvá̱ju̱kjadat je̱tseꞌe yaaxp tsaachvinmaayp jidu̱ꞌu̱m vyaꞌandat: \p ―¡Ayo̱o̱v, ayo̱o̱v xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jyo̱o̱tta je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup tu̱yꞌit je̱m ciudad ka̱jxm! Je̱ jyoojntykin ka̱jx xa veꞌe kyumeenta̱jkidi nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ barco du̱jaye̱jptup. ¡Tun toꞌmayji tseꞌe tu̱vyinto̱kiku̱x nu̱jom juuꞌ veꞌe tu̱yꞌit je̱m ciudad ka̱jxm! ―jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌandat. \p \v 20 Ax tukxo̱o̱ndu̱ktats miitseꞌe je̱ ciudad, miitsta, pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm je̱ts je̱ vaꞌajts jo̱o̱t jáyuda, je̱ Nteꞌyam je̱ kyuká̱tsivada je̱ts je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta, ku̱x ku xa veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱mo̱o̱ynit je̱ tsaachpaatu̱n je̱ jayu juuꞌ veꞌe ka ó̱yap juuꞌ du̱toondup je̱tseꞌe cha̱a̱nada je̱m ciudad ka̱jxm, je̱ꞌe̱ tseꞌe tyukkuve̱jttinup juuꞌ miitseꞌe tu̱myaktoojnjada ka ó̱yap. \p \v 21 Vanꞌit tseꞌe toꞌk je̱ ma̱kk ángeles du̱ka̱a̱jyu̱k toꞌk je̱ tsaaj juuꞌ veꞌe veꞌem ax joꞌn toꞌk je̱ ma̱ja̱ paan taak, je̱tseꞌe du̱ka̱kvippi je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm, je̱tseꞌe vyaajñ: \p ―Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe kyutó̱kinit je̱ babilóniait ciudad, ni je̱ vinꞌítats je̱ꞌe̱ veꞌe kyo̱o̱ꞌkyakꞌíxnuvat. \v 22 Ni je̱ vinꞌita tseꞌe je̱m ciudad ka̱jxm kyo̱o̱ꞌkyakꞌamo̱tunajxnit je̱ arpa ko̱v, je̱ trompeta ukpu̱ je̱ viijnk xooxu̱n, kaꞌa tseꞌe yꞌukyakꞌamo̱tunajxnit je̱ts je̱meꞌe je̱ jayu jyu̱ts, \v 23 kaꞌa tseꞌe je̱m je̱ tya̱ꞌkxpa yꞌukta̱ꞌkxnit, ni je̱ vinꞌita tseꞌe je̱ navya̱jkjuva kyo̱o̱ꞌkyakꞌamo̱tunajxnit je̱m ciudad ka̱jxm. Veꞌem tseꞌe jyátu̱t ñáxu̱t ó̱yameꞌe du̱nu̱má̱jada tu̱yꞌit je̱m naxviijnit it ka̱jxm je̱ jayu juuꞌ veꞌe ajooydup ato̱o̱ꞌktup je̱m babilóniait cyiudaaj ka̱jxm. Ax je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup tu̱yꞌit je̱m ciudad ka̱jxm, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱vinꞌa̱a̱ꞌndu je̱ maayk ka̱jx je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup tu̱yꞌit toꞌk it toꞌk naxviijn. \p \v 24 Je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup tu̱yꞌit je̱m babilóniait cyiudaaj ka̱jxm, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yakꞌo̱o̱ꞌktu je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu ma̱a̱t je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱niꞌkxmidu ku veꞌe yꞌo̱o̱ꞌkti je̱ jayu pa̱n pa̱n jatyeꞌe tsu̱u̱nidup toꞌk it toꞌk naxviijn. \c 19 \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy je̱ts jidu̱ꞌu̱meꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm je̱ nu̱may jayu ma̱kk vyaꞌanda: \q1 ¡Yakma̱ja yakjaancha tseꞌe je̱ Nteꞌyam yꞌijtnit, \q1 je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ ma̱jin je̱ts je̱ kutojku̱n o̱o̱y du̱tunjaye̱jpp je̱tseꞌe xyaktso̱o̱kumdi, \q1 \v 2 ku̱x tu̱v xa je̱ꞌe̱ veꞌe tyo̱kimpayo̱ꞌo̱y je̱ts vintso̱ veꞌe du̱paaꞌty du̱ꞌake̱e̱ga! \q1 Ta̱ tseꞌe du̱pu̱u̱jmja je̱ tsaachpaatu̱n je̱ ñu̱má̱jiva ko̱ꞌo̱tya̱ꞌa̱xap juuꞌ veꞌe je̱ naxviijnit jayu du̱yakmaꞌt ku veꞌe du̱tukpu̱k je̱ kyo̱ꞌo̱y tooꞌ, \q1 je̱ Nteꞌyameꞌe tu̱tyukkuvetju̱ ku̱xeꞌe du̱yakꞌo̱o̱ꞌkti je̱ Nteꞌyam je̱ myutoompada je̱ myupa̱jkpada. \p \v 3 Vanꞌit tseꞌe vyaandinuva: \p ―¡Yakma̱ja yakjaancha xa veꞌe je̱ Nteꞌyam yꞌijtnit! Ni je̱ vinꞌítats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ciudad kyajo̱jkꞌatú̱vat. \p \v 4 Vanꞌit tseꞌe je̱ nu̱ꞌiiꞌpx maktaaxk mú̱jit jáyuda je̱ts je̱ nu̱maktaaxk joojntykivada je̱ vyiijnda je̱ yꞌaajta du̱tukpaatti je̱ it juuꞌ veꞌe je̱m je̱ Nteꞌyam vyinkojkm je̱tseꞌe du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nip je̱m kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n ka̱jxm. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaandi: \p ―Amén. ¡Yakma̱ja yakjaancha tseꞌe je̱ Nteꞌyam yꞌijtnit! \p \v 5 Vanꞌit tseꞌe yakꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook juuꞌ veꞌe vaamp je̱m joma veꞌe je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n: \q1 Miitsta, je̱ Nteꞌyam je̱ myutoompada je̱ myupa̱jkpada, je̱ mú̱jit je̱ muutskit, \q1 o̱ñu̱kó̱tsada je̱ts vinjávada vintsa̱ꞌa̱gada u̱u̱ꞌm je̱ nNteꞌyamamda. \s1 Ku je̱ Jesús du̱pá̱ku̱t je̱ jyáyuda \p \v 6 Nꞌamo̱tunajxpats a̱tseꞌe je̱ ayook ax joꞌn nu̱may je̱ jayu ku̱kyo̱jtsti joꞌn, veꞌem ax joꞌn je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j ma̱kk tyunꞌu̱u̱ꞌts tyuntinu̱n je̱ts veꞌem ax joꞌn je̱ añu tyumpuꞌu tyunma̱a̱ꞌt. Jidu̱ꞌu̱mts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy: \q1 ¡Yakma̱ja yakjaancha xa veꞌe je̱ Nteꞌyam yꞌijtnit! \q1 Ta̱ xa veꞌe yakkutojkꞌukvaanni je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n, \q1 je̱ nNteꞌyamamda, juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱ka̱ꞌmika̱jxp. \q1 \v 7 Vaꞌan du̱xo̱o̱jntkumda, vaꞌan du̱ꞌo̱yjaꞌvimda, vaꞌan du̱yakmá̱jimda du̱yakjaanchimda, \q1 ku̱x je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, ta̱ tseꞌe je̱ xa̱a̱j du̱paatni je̱tseꞌe du̱pa̱jknit je̱ jyáyuda. \q1 Ta̱ tseꞌe je̱ jyayu ñayꞌapa̱a̱mdu̱kajada ax joꞌn je̱ kiixu̱ta̱ꞌa̱x juuꞌ veꞌe yaaꞌvya̱kuvaamp. \q1 \v 8 Ta̱ tseꞌe yakmo̱ꞌo̱da je̱tseꞌe ñatyukxó̱xjadat je̱ o̱o̱jyit lino vit, vaꞌajts pu̱k, ajajp ata̱ꞌkxp. \m Jidu̱ꞌu̱mts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy. Je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe ñaxyó̱xjadat je̱ o̱o̱jyit lino vit, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe tu̱du̱tonda tu̱du̱ko̱tsta je̱ Nteꞌyam je̱ jyayu. \p \v 9 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles xnu̱u̱jmi: \p ―Javye̱tu̱ ya̱ꞌa̱: “Xo̱o̱n xa je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttinup je̱ꞌe̱ ma̱a̱t pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, ijttinupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ꞌe̱ ma̱a̱t veꞌem ax joꞌn je̱ yaaꞌvya̱jkpa je̱ ñu̱yaaꞌy du̱ma̱a̱tkáy du̱ma̱a̱tꞌuuꞌk.” \p Je̱ts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Juuꞌts a̱tseꞌe nka̱jtsp, je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ yꞌayook. \p \v 10 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌukvinko̱xkteni je̱ ángeles je̱ts a̱tseꞌe ku̱nvinjaꞌvi ku̱nvintsa̱ꞌki. Ax jidu̱ꞌu̱mts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Kadi veꞌem mjátu̱ka. Je̱ Nteꞌyam xa a̱tseꞌe nmutuump nmupu̱jkp, veꞌem ax joꞌn miitseꞌe je̱ Nteꞌyam xmutonda xmupa̱kta, mits je̱ts je̱ mꞌutsta je̱ mꞌajchta ma̱a̱t je̱ mꞌutsta je̱ mtsa̱ꞌa̱da juuꞌ veꞌe toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t du̱jaanchjaꞌvidup je̱ ka̱ts je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱ Jesucristo yaktaan, je̱ Nteꞌyam mits vinjava vintsa̱ꞌa̱ga ―jidu̱ꞌu̱mts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi. \p Ax je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌavaꞌnidup je̱ ka̱ts je̱ ayook juuꞌ veꞌe je̱ Jesucristo yaktaan, ka je̱ yꞌavintso̱ vinmaꞌyu̱napts je̱ꞌe̱ veꞌe kyo̱jtstup, je̱ Espíritu Santo je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ vinmaꞌyu̱n mo̱o̱jyju̱dup je̱tseꞌe veꞌem kyó̱tstat. \s1 Je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe du̱tuktsu̱u̱nip je̱ po̱o̱ꞌp caballo \p \v 11 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ tsapjo̱o̱tmit it yꞌavaꞌach. Je̱m tseꞌe toꞌk je̱ po̱o̱ꞌp caballo. Pa̱n tseꞌe tuktsu̱u̱nijup, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe xya̱a̱j Pa̱neꞌe Du̱kutyoomp Juuꞌ veꞌe Kya̱jtsp, nay veꞌempa, Pa̱neꞌe Tyú̱vam je̱ Jyáyuvin je̱ Jyoojntykin. Tu̱vts je̱ꞌe̱ veꞌe tyo̱kimpayo̱ꞌo̱y je̱tseꞌe du̱yakvinto̱ki pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱tsoꞌoxpa̱jktup. \v 12 Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ vyiijn yꞌajaj yꞌatu̱ꞌkx ax joꞌn je̱ ja̱nꞌaye̱e̱ꞌnst. Je̱m tseꞌe kyuvajkm may je̱ corona du̱ma̱a̱da, je̱tseꞌe je̱m toꞌk je̱ ayook javyet du̱jayep juuꞌ veꞌe je̱ꞌe̱jyji ñu̱jaꞌvip. \v 13 Toꞌk tseꞌe je̱ xo̱x du̱jayep juuꞌ veꞌe je̱ nu̱u̱ꞌpu̱n o̱o̱y tumpaatju. Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱tuktsu̱u̱nip je̱ po̱o̱ꞌp caballo, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe xya̱a̱jivap Je̱ Nteꞌyam je̱ Kya̱ts je̱ yꞌAyook. \v 14 Je̱m tseꞌe pyamé̱tsjada je̱ tsapjo̱o̱tmit atsoꞌox toompada, natyukxo̱jxju̱dupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ o̱o̱jyit lino juuꞌ veꞌe po̱o̱ꞌp je̱ts vaꞌajts, je̱ po̱o̱ꞌp cabállots je̱ꞌe̱ veꞌe tyuktsu̱u̱niduvap. \v 15 Ax je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe vintooꞌva̱jkijidup, je̱pts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌávup pyítsum toꞌk je̱ ja̱jpax tsojx juuꞌ veꞌe tyukma̱a̱daꞌakup pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe je̱ jayu cha̱a̱nada toꞌk it toꞌk naxviijn, je̱tseꞌe ma̱kk du̱yakkutojkjadat, veꞌemeꞌe du̱to̱kimpayo̱ꞌo̱ydat je̱tseꞌe du̱mo̱ꞌo̱dat je̱ ma̱kk tsaachpaatu̱n juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam yakjé̱jip je̱ jyo̱tꞌaꞌnu̱n ka̱jx, je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱ka̱ꞌmika̱jxp. \v 16 Je̱m tseꞌe vyit ka̱jxm je̱ts pyokya̱jxm javyet ya̱ ayook: “Yakkutojkpa Juuꞌ veꞌe Du̱yakkutojkjika̱jxp je̱ Yakkutojkpata̱jk”, je̱ts “Vintsá̱n Juuꞌ veꞌe Du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ Vintsa̱nta̱jk”. \p \v 17 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk je̱ ángeles juuꞌ veꞌe je̱m ténip joma veꞌe je̱ aampa xa̱a̱j, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe du̱nu̱u̱jmi nu̱jom je̱ je̱yyva tá̱nu̱k, ma̱kk tseꞌe vyaajñ: \p ―Nayꞌamókajada je̱ts nu̱minda je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱ja̱ aꞌox. \v 18 Mtsoꞌotstapeꞌe je̱ yakkutojkpa je̱ chuꞌutsta, je̱ tojpata̱jk je̱ vyintsá̱n je̱ chuꞌutsta, je̱ ñu̱má̱jiva jayu je̱ chuꞌutsta, je̱ caballo tsuꞌutsta ma̱a̱t pa̱n pa̱n jatyeꞌe tuktsu̱u̱nijidup, anañu̱joma je̱ jayu je̱ chuꞌutsta, je̱ naspa̱ka jáyuda je̱ts je̱ joyu̱toompa jáyuda, je̱ mú̱jit je̱ muutskit. \p \v 19 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix ñayꞌamókajada je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ts je̱ naxviijnit yakkutojkpata̱jkta ma̱a̱t je̱ jyáyuda. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe ñayꞌamojkijidi ku̱x mya̱a̱tꞌatsoꞌoxtonuvaandupeꞌe je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱tuktsu̱u̱nip je̱ po̱o̱ꞌp caballo je̱ts je̱ yꞌatsoꞌox toompada. \v 20 Yakmajtsts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k, nay veꞌempa je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe natyijjup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin du̱maso̱o̱k je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k ka̱jx. Je̱ mú̱jit nu̱jaꞌvin ka̱jx tseꞌe du̱vinꞌu̱u̱ꞌn je̱ jáyuda pa̱n pa̱n jatyeꞌe namyaso̱o̱kju̱du je̱tseꞌe yakpa̱a̱jmjadat je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ yꞌixtaꞌnu̱n je̱tseꞌe du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi je̱ yꞌapa̱mnax. Je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ts je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe natyijjup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa, joojntyk tseꞌe yakꞌavíppidini joma veꞌe je̱ ja̱a̱jn tyo̱y ma̱a̱t je̱ azufre, juuꞌ veꞌe toꞌk viijn ijtp ax joꞌn je̱ maaxy na̱a̱j. \v 21 Ax je̱ jyáyuda, je̱ ja̱jpax tsojx tseꞌe tyukyakꞌo̱o̱ꞌktu juuꞌ veꞌe je̱p je̱ꞌe̱ yꞌávup pítsump pa̱neꞌe je̱ caballo du̱tuktsu̱u̱nip. Ax nu̱jom tseꞌe je̱ je̱yyva tá̱nu̱k kyooxjidi je̱ chuꞌutsta. \c 20 \s1 Je̱ miijl joojnt \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix nu̱toꞌk je̱ ángeles je̱m tsapjo̱o̱tm cha̱a̱ꞌn. Je̱m tseꞌe du̱matsꞌit je̱ avaatsu̱n juuꞌ veꞌe du̱yakꞌavaatsp je̱ jot juuꞌ veꞌe vaꞌajts ka̱a̱k, je̱tseꞌe je̱m du̱matsꞌijtpa toꞌk je̱ ma̱ja̱ cadena. \v 2 Je̱ ángeles tseꞌe je̱ cadena du̱tuktsoom je̱ naꞌa ko̱ꞌo̱tyá̱nu̱kap, je̱ ju̱jpit tsaaꞌn, juuꞌ veꞌe yaktijpap ko̱ꞌo̱yjáyuvap juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ ko̱ꞌo̱yjayuvapta̱jkta, je̱ Satanás. Miijl joojnt tseꞌe tsum du̱yakꞌijt. \v 3 Je̱peꞌe jótup du̱ꞌavippi je̱tseꞌe du̱yaknu̱ꞌatojkpejt, je̱tseꞌe du̱yaktaandi je̱ ixtaꞌnu̱n ma̱a̱t, veꞌem tseꞌe ni pa̱na du̱kayakꞌavaꞌatsu̱t je̱ jot. Veꞌem tseꞌe yaktuujn je̱tseꞌe du̱kavinꞌa̱a̱ꞌnu̱t je̱ naxviijnit jayu. Ku veꞌe miijl joojnt je̱ it ñáxu̱t, vanꞌit tseꞌe yakmuké̱jat je̱tseꞌe yakꞌitu̱mo̱ꞌo̱t ve̱e̱ꞌn. \p \v 4 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱nda. Je̱mts a̱tseꞌe nꞌix cha̱a̱nada pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ kutojku̱n yakmo̱o̱ydu je̱tseꞌe tyo̱kimpayo̱ꞌo̱ydat. Nꞌíxpats a̱tseꞌe je̱ꞌe̱ je̱ jyo̱o̱tta je̱ jyaꞌvinda pa̱n pa̱n jatyeꞌe yakyukpojxtu je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook je̱ jayu du̱vaajnjidi je̱ts je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe je̱ tu̱va̱ko̱jtsu̱n du̱pa̱a̱mdi je̱ Jesús ka̱jx. Je̱ jáyuda, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k ukpu̱ je̱ yꞌapa̱mnax je̱tseꞌe kyanamyaso̱o̱kjidi je̱tseꞌe je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ yꞌixtaꞌnu̱n yakpa̱a̱jmjadat je̱m vyimpó̱kkum ukpu̱ je̱m kya̱ꞌm. Nꞌixts a̱tseꞌe je̱ts joojntykpa̱jktinuva je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe je̱ Cristo du̱ma̱a̱tyakkutojkti miijl joojnt. \v 5 Mutoꞌk je̱ joojntykpa̱jku̱nts je̱ꞌe̱ veꞌe ku je̱ꞌe̱ veꞌe jyoojntykpa̱jktinuvat. Je̱ viijnk o̱o̱ꞌkpada, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe jyoojntykpá̱ktat, vanꞌítnumeꞌe ku veꞌe miijl joojnt je̱ it ñáxu̱t. \v 6 ¡Xo̱o̱n je̱ts vaꞌajts xa je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe joojntykpa̱jktinuvap je̱ mutoꞌk joojntykpa̱jku̱n! Kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe yakpá̱mdat joma veꞌe je̱ jayu chaachpaattinit xa̱ꞌma ka̱jx, teeꞌta̱jktats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌíttat, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱mutóndap du̱mupá̱ktap je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ Cristo, veꞌemeꞌe du̱ma̱a̱tyakkutóktat miijl joojnt. \p \v 7 Ku veꞌe miijl joojnt je̱ it ñáxu̱t, vanꞌit tseꞌe je̱ Satanás yakmuké̱jat joma veꞌe nu̱ꞌatojkpét tu̱yꞌit, \v 8 je̱tseꞌe pyítsumu̱t je̱tseꞌe je̱ jayu du̱vinꞌa̱a̱ꞌnnuvat jadoꞌk nax toꞌk it toꞌk naxviijn, veꞌem je̱ Gog veꞌem je̱ Magog, je̱tseꞌe du̱vo̱móku̱t je̱ jyayu je̱tseꞌe yꞌatsoꞌoxtóndat. Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe ñu̱máyada ax joꞌn je̱ poꞌo juuꞌ veꞌe je̱ja maaxy na̱paꞌayi. \v 9 Nu̱jom vinxu̱p ya̱ naxviijnit it mya̱ja̱ viijna, je̱m tseꞌe cho̱o̱ꞌndi je̱tseꞌe ñayꞌamojkijidi je̱tseꞌe du̱naaꞌvítti je̱tseꞌe du̱yaknaaꞌtojkti je̱m joma veꞌe yꞌitta je̱ Nteꞌyam je̱ jyáyuda, je̱meꞌe kajpu̱n ka̱jxm juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam cha̱jkp. Ax je̱ Nteꞌyam tseꞌe je̱ ja̱a̱jn je̱m tsapjo̱o̱tm du̱yaktso̱o̱ꞌn je̱tseꞌe du̱yaknaxka̱daaky je̱tseꞌe du̱yaknaxto̱kya̱jxti je̱ jáyuda, veꞌem je̱ Gog veꞌem je̱ Magog. \v 10 Je̱ts je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ ko̱ꞌo̱yjayuvapta̱jkta, je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ jayu du̱vinꞌa̱a̱ꞌndu, yakꞌavíppinuts je̱ꞌe̱ veꞌe joma veꞌe je̱ ja̱a̱jn tyo̱y ma̱a̱t je̱ azufre juuꞌ veꞌe toꞌk viijn ijtp ax joꞌn je̱ maaxy na̱a̱j, je̱m joma veꞌe yakꞌavíppidini je̱ naꞌa atsa̱ꞌkip tá̱nu̱k je̱ts je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe natyijjup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa. Je̱m tseꞌe chaachpaattinit xa̱ꞌma ka̱jx. \s1 Ku je̱ jayu yakto̱kimpayo̱ꞌynit je̱m je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n vyinkojkm juuꞌ veꞌe ma̱j je̱ts po̱o̱ꞌp \p \v 11 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix toꞌk je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n juuꞌ veꞌe ma̱j je̱ts po̱o̱ꞌp. Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe je̱m tsu̱u̱nip, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe vyinkojkm ya̱ tsajmit it je̱ts ya̱ naxviijnit it veꞌemji tyo̱ki, kaꞌa tseꞌe du̱ꞌukpaattini joma veꞌe yꞌíttat. \v 12 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jkta, je̱ mú̱jit je̱ muutskit, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinténidup. Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌixpa toꞌk je̱ libro yakꞌaye̱ꞌpvaꞌkxy, je̱tseꞌe yakꞌaye̱ꞌpvaꞌkxpa jadoꞌk je̱ libro joma veꞌe javyet je̱ jayu je̱ xya̱a̱jta pa̱n pa̱n jatyeꞌe joojntykidinup xa̱ꞌma ka̱jx. Veꞌem tseꞌe je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jk yakto̱kimpayo̱ꞌydi pa̱n vintso̱ veꞌe juuꞌ tu̱du̱tonda tu̱du̱ko̱tsta o̱y kaꞌo̱y, veꞌem ax joꞌn javyet yꞌit je̱ꞌe̱ ka̱jxta. \v 13 Je̱m tseꞌe yꞌijtti nu̱jom je̱ o̱o̱ꞌkpata̱jkta, je̱ꞌe̱ ma̱a̱t tseꞌe juuꞌ veꞌe o̱o̱ꞌktu je̱m maaxy na̱jo̱o̱tm, veꞌem tseꞌe anañu̱joma yakto̱kimpayo̱ꞌydi toꞌk jadoꞌk pa̱n vintso̱ veꞌe juuꞌ tu̱du̱tonda tu̱du̱ko̱tsta o̱y kaꞌo̱y. \v 14 Ku veꞌe veꞌem tyoojnji kyo̱jtsji, kaꞌa tseꞌe je̱ jayu yꞌukꞌo̱o̱ꞌktinit. Ax je̱ jayu juuꞌ veꞌe yakpa̱a̱mdu joma veꞌe je̱ ma̱ja̱ ja̱a̱jn tyo̱y ma̱a̱t je̱ azufre, je̱m tseꞌe chaachpaattinit xa̱ꞌma ka̱jx. Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tsaachpaatu̱n ax joꞌn je̱ jayu mume̱jtsk nax ku̱yꞌa̱a̱ꞌk. \v 15 Je̱m tseꞌe yakꞌavíppidini pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ xya̱a̱jta ka javyétap je̱p libro ku̱jxp joma veꞌe javyet je̱ xya̱a̱jta pa̱n pa̱n jatyeꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykidinup. \c 21 \s1 Je̱ nam tsajp je̱ nam naax \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌix je̱ nam tsajp je̱ nam naax, ku̱x ya̱ mutoꞌk tsajp je̱ts ya̱ mutoꞌk naax, kutó̱kinuts ya̱ꞌa̱ veꞌe. Kaꞌa tseꞌe yꞌukꞌijtni je̱ maaxy na̱a̱j. \v 2 A̱ts, je̱ Juan, nꞌix a̱tseꞌe je̱ kunuuꞌkx ciudad, je̱ nam Jerusalén, je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe tsapjo̱o̱tm kya̱daaky, je̱ja je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam vyinkujk cha̱a̱ꞌn, apa̱a̱mdu̱kani veꞌe vyeꞌna ax joꞌn toꞌk je̱ kiixu̱ta̱ꞌa̱x juuꞌ veꞌe tu̱ñaajkꞌó̱yaja tu̱ñaajkpaadaja ku veꞌe yaaꞌvya̱kuvaꞌañ. \v 3 Vanꞌitts a̱tseꞌe nꞌamo̱tunajxy toꞌk je̱ ayook je̱m tsapjo̱o̱tm cha̱a̱ꞌn, je̱tseꞌe ma̱kk vyaajñ: \p ―Je̱ Nteꞌyam ma̱a̱t tseꞌe je̱ jayu u̱xyam jyoojntykini ax joꞌn je̱ jayu toꞌk ja̱a̱jn toꞌk ta̱jk jyoojntykada joꞌn, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱ jyáyuda. Je̱ Nteꞌyam, viinmts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌijtnit je̱ꞌe̱ ma̱a̱tta je̱tseꞌe je̱ jayu du̱Nteꞌyamidinit. \v 4 Je̱ Nteꞌyam tseꞌe yakke̱e̱ku̱xjidinup nu̱jom je̱ vyinna̱a̱jta, kaꞌa tseꞌe yꞌukꞌo̱o̱ꞌktinit, kaꞌa tseꞌe yꞌukyaaxtinit, kaꞌa tseꞌe yꞌuktsaachvinmaaydinit, kaꞌava tseꞌe ti paꞌam yꞌukꞌijtnit, ku̱x nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe tu̱yꞌit tu̱jye̱ja, tá̱vanits je̱ꞌe̱ veꞌe ñajxkú̱x. \p \v 5 Vanꞌit tseꞌe vyaajñ je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe du̱tuktsu̱u̱nip je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n: \p ―A̱tseꞌe nam mpu̱u̱mp nu̱jom juuꞌ jaty. \p Vaampa tseꞌe jidu̱ꞌu̱m: \p ―Javye̱tu̱ ya̱ꞌa̱ ku̱x tu̱va̱ ka̱ts xa ya̱ꞌa̱ veꞌe, toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t tseꞌe yakjaanchjávat. \p \v 6 Vanꞌitts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Tá̱vanits je̱ꞌe̱ veꞌe tyunju̱ kya̱tsju̱. A̱ts xa je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ it cho̱o̱ꞌntk, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe tyonka̱jxjinit kyo̱jtska̱jxjinit nu̱jom juuꞌ jaty, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ A je̱ts je̱ Z. Pa̱n pa̱n xa veꞌe ta̱a̱tsip, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe ntukꞌooꞌkup nu̱nveꞌemji je̱ moꞌtpa na̱a̱j juuꞌ veꞌe joojntykinyajkp. \v 7 Pa̱n pa̱n tseꞌe ma̱a̱daakp, nu̱jomts ya̱ꞌa̱ veꞌe je̱ o̱ꞌyin du̱jaye̱jpnit, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Nteꞌyam, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ nꞌónu̱k. \v 8 Ax je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe a̱ts ma̱a̱t kanapya̱a̱jmju̱dup ku̱x je̱ naxviijnit joojntykineꞌe nu̱yojk cho̱jktup, pa̱n pa̱n jaty a̱tseꞌe xkajaanchjaꞌvidup, a̱tseꞌe xkajo̱tmo̱o̱ydup, pa̱n pa̱n jatyeꞌe axa̱a̱ꞌkp juuꞌ jaty du̱toondup du̱ko̱jtstup, je̱ jayu du̱yakꞌo̱o̱ꞌktup, ko̱ꞌo̱yyaaꞌyapta, je̱ maayk du̱toonkidup, du̱vinjaꞌvidup du̱vintsa̱ꞌkidup juuꞌ veꞌe ka je̱ Nteꞌyamap, pa̱n pa̱n jatyeꞌe taayidup, je̱ꞌe̱ tseꞌe yakpa̱a̱mdinup joma veꞌe je̱ ma̱ja̱ ja̱a̱jn tyo̱y ma̱a̱t je̱ azufre. Je̱m tseꞌe chaachpaattinit xa̱ꞌma ka̱jx. \s1 Je̱ nam Jerusalén \p \v 9 Vanꞌitts a̱tseꞌe xnu̱miijn nu̱toꞌk je̱ nu̱vuxtojtu̱k ángeles juuꞌ veꞌe du̱jaye̱jptup tu̱yꞌit je̱ vuxtojtu̱k oro apa̱jkin juuꞌ veꞌe ojts ma̱a̱t je̱ tsaachtoꞌnu̱n, je̱ts a̱tseꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Minu̱ je̱ts a̱ts mitseꞌe ntukꞌíxu̱t je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe ijttup jye̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k. \p \v 10 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles xyaknu̱jkx je̱ Espíritu Santo je̱ kyutojku̱n ka̱jx joma veꞌe toꞌk je̱ ma̱ja̱ ko̱pk. Je̱mts a̱tseꞌe xtukꞌix je̱ nam Jerusalén, je̱ kunuuꞌkx ciudad, je̱meꞌe tsapjo̱o̱tm cha̱a̱ꞌn, je̱meꞌe je̱ Nteꞌyam vyinkojkm. \v 11 Kyujajpy kyutu̱ꞌkxp tseꞌe je̱ ciudad je̱ Nteꞌyam je̱ mya̱jin ka̱jx, veꞌemeꞌe yꞌajaj yꞌatu̱ꞌkx ax joꞌn je̱ tsújit tsaaj tyu̱ꞌkx myátsu̱k, je̱ jaspe tsaaj joꞌn, tukke̱ꞌxnajxpeꞌe ax joꞌn je̱ cristaajl. \v 12 Je̱ ciudad, vídu̱tats je̱ꞌe̱ veꞌe ñaaꞌpá̱tsa ka̱jxm paat, je̱ts makme̱jtsk viijn je̱ yꞌaak. Ax joma jaty tseꞌe je̱ yꞌaak, je̱ja tseꞌe toꞌk jaty je̱ ángeles tyena. Je̱m tseꞌe aka̱ꞌa̱ ka̱jxm yukjaꞌa je̱ xya̱a̱jta toꞌk ja̱ka̱ꞌa̱ jaty je̱ israeejlit jayu. \v 13 Toojk tseꞌe je̱ yꞌaak je̱m joma veꞌe je̱ xa̱a̱j pyítsum, jatoojkpa tseꞌe je̱ yꞌaak je̱m joma veꞌe je̱ xa̱a̱j tya̱ka, je̱ts jatoojk jatypa tseꞌe je̱ yꞌaak nooxki nooxki. \v 14 Makme̱jtsk tseꞌe je̱ tsaaj juuꞌ veꞌe je̱ naaꞌpá̱ts tyuktsu̱u̱nip. Je̱m tseꞌe yukjaꞌa je̱ nu̱makme̱jtsk kuká̱tsiva je̱ xya̱a̱jta. Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ kyuká̱tsivada. \p \v 15 Je̱ ángeles juuꞌ a̱tseꞌe xmuko̱jts, je̱m tseꞌe toꞌk je̱ oro kijpxu̱n du̱kapꞌit, je̱ꞌe̱ veꞌe tyukkijpx je̱ ciudad, je̱ yꞌaak, je̱ts je̱ ñaaꞌpá̱ts. \v 16 Ku veꞌe du̱kijpx je̱ ciudad, nay vanxu̱p tseꞌe ya̱na ax joꞌn mya̱ja̱ viijniva. Tyukkijpx tseꞌe je̱ ángeles je̱ yꞌooro kijpxu̱n je̱ ciudad. Mugo̱o̱xk mó̱kupx jakojkm legua joꞌn tseꞌe kyijpx; akijpxa veꞌe ya̱na, je̱tseꞌe mya̱ju̱ viijna, je̱tseꞌe kya̱jxma. \v 17 Vanꞌit tseꞌe du̱kijpx je̱ ñaaꞌpá̱ts, iiꞌpx maktojt xajtu̱kts je̱ꞌe̱ veꞌe kya̱jxma. Vanxu̱p tseꞌe pyítsum ma̱a̱t je̱ ángeles kya̱noox, veꞌem ax joꞌn yaja naxviijn je̱ jayu juuꞌ du̱kijpxta joꞌn. \p \v 18 Je̱ ñaaꞌpá̱ts, tum je̱ jaspe tsaajts je̱ꞌe̱ veꞌe tukpa̱ts; je̱ts je̱ ciudad, tum je̱ oorots je̱ꞌe̱ veꞌe. Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe kyeꞌex ax joꞌn je̱ ixu̱n juuꞌ veꞌe vaꞌajts tukke̱ꞌxnajxp. \v 19 Joma veꞌe je̱ naaꞌpá̱ts cho̱o̱ꞌndu̱k, je̱ꞌe̱ tseꞌe tyukyakꞌo̱ꞌyidu tyukyakpaadidu nu̱jom juuꞌ jatyeꞌe tsújit tsaaj. Je̱ jaspe tsaaj je̱ꞌe̱ veꞌe mya̱a̱t je̱ mutoꞌk, je̱ zafiro tsaaj tseꞌe je̱ mume̱jtsk, je̱ ágata tsaaj tseꞌe je̱ mutoojk, je̱ esmeralda tsaaj tseꞌe je̱ mumaktaaxk, \v 20 je̱ ónice tsaaj tseꞌe je̱ mumugo̱o̱xk, je̱ cornalina tsaaj tseꞌe je̱ mutojtu̱k, je̱ crisólito tsaaj tseꞌe je̱ muvuxtojtu̱k, je̱ berilo tsaaj tseꞌe je̱ mutoodojtu̱k, je̱ topacio tsaaj tseꞌe je̱ mutaaxtojtu̱k, je̱ crisoprasa tsaaj tseꞌe je̱ mumajk, je̱ jasinto tsaaj tseꞌe je̱ mumaktoꞌk, je̱ amatista tsaaj tseꞌe je̱ mumakme̱jtsk. \v 21 Juuꞌ veꞌe je̱ makme̱jtsk naaꞌpá̱ts aka̱ꞌa̱da, makme̱jtsk je̱ peerlats je̱ꞌe̱ veꞌe pu̱m. Toꞌk jaty tseꞌe je̱ ciudad je̱ yꞌaka̱ꞌa̱, ka̱ktoꞌk perlas pu̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe. Je̱ ciudad tooꞌ juuꞌ veꞌe du̱nu̱má̱jip, tum je̱ oorots je̱ꞌe̱ veꞌe. Veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe kyeꞌex ax joꞌn je̱ ixu̱n juuꞌ veꞌe vaꞌajts tukke̱ꞌxnajxp. \p \v 22 Kaꞌa a̱tseꞌe nꞌix je̱ ma̱ja̱ tsapta̱jk, ku̱x je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n, je̱ Nteꞌyam, juuꞌ veꞌe nu̱jom du̱ka̱ꞌmika̱jxp, je̱ꞌe̱ je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, yakvinjaꞌvidup yakvintsa̱ꞌkidupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱m nu̱jom ciudad ka̱jxm. \v 23 Je̱ ciudad, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe vyinko̱pka je̱tseꞌe kyujajju̱t kyuta̱ꞌkxju̱t je̱ aampa xa̱a̱j je̱ aampa po̱ꞌo̱, ku̱x je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ je̱ mya̱jin ka̱jxta tseꞌe je̱ ciudad yakkujaj yakkutu̱ꞌkx. \v 24 Je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe íttap je̱ja naxviijnit itu̱ku̱jx vanꞌit, yakkujajtap yakkuta̱ꞌkxtapts je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱tseꞌe je̱ naxviijnit yakkutojkpata̱jk du̱yakna̱jkxtat je̱m ciudad ka̱jxm je̱ꞌe̱ je̱ yꞌo̱ꞌyinda. \v 25 Kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe yakꞌaka̱ꞌa̱t xu̱u̱ju̱n je̱ ciudad je̱ yꞌaka̱ꞌa̱da; kaꞌa tseꞌe je̱m je̱ it kyo̱o̱ꞌtsat. \v 26 Yaktuknu̱na̱jkxtap tseꞌe je̱ yꞌo̱ꞌyin je̱ts je̱ vyintsa̱ꞌkin pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe je̱ jayu cha̱a̱nada toꞌk it toꞌk naxviijn. \v 27 Ni je̱ vinꞌita tseꞌe je̱m kyatá̱kat juuꞌ veꞌe ka vaꞌajtsap, ni kaꞌa tseꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe axa̱a̱ꞌkp juuꞌ jaty du̱toondup du̱ko̱jtstup, ni je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ jayu du̱vinꞌa̱a̱ꞌndup, je̱ꞌe̱jyji veꞌe tá̱kadap pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ xya̱a̱jta javyet je̱p libro ku̱jxp joma veꞌe javyet je̱ xya̱a̱jta pa̱n pa̱n jatyeꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykidinup. Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ lyiibro. \c 22 \p \v 1 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles xtukꞌix toꞌk je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j juuꞌ veꞌe joojntykinyajkp, vaꞌajts tseꞌe tyukke̱ꞌxnajxkú̱x ax joꞌn je̱ cristaajl; je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱ja joma veꞌe je̱ kyutojku̱n tsu̱u̱jntku̱nda, jé̱jats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ma̱ja̱ na̱a̱j cha̱a̱ꞌn. \v 2 Je̱m tooꞌ kojkm juuꞌ veꞌe du̱nu̱má̱jip je̱ts je̱m ma̱ja̱ na̱paꞌam, je̱m tseꞌe yeeꞌk je̱ ku̱p juuꞌ veꞌe je̱ joojntykin du̱yajkp. Makme̱jtsk nax je̱ꞌe̱ veꞌe tya̱ꞌma vinjoojnt, vimpo̱ꞌo̱ je̱ꞌe̱ veꞌe tya̱ꞌma. Je̱ts je̱ yꞌaajy, toompts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe je̱ jayu yaktuktsó̱yat pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe je̱ naax je̱ kajpu̱n. \v 3 Kaꞌa tseꞌe je̱m yꞌítu̱t juuꞌ veꞌe ko̱ꞌo̱y nu̱ko̱tsa. Je̱mts je̱ꞌe̱ veꞌe ciudad ka̱jxm yꞌitta je̱ kutojku̱n tsu̱u̱jntku̱n joma veꞌe cha̱a̱nada je̱ Nteꞌyam je̱ts je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe yaktijp Carnero Onu̱k, je̱m tseꞌe vyinjávajadat vyintsa̱ꞌa̱gajadat je̱ myutoompada je̱ myupa̱jkpada, \v 4 je̱m tseꞌe je̱ vyiijn je̱ yꞌaaj du̱ꞌíxtat je̱tseꞌe je̱ꞌe̱ je̱ xya̱a̱j javyet du̱jayé̱ptat je̱m vyimpó̱kkum. \v 5 Kaꞌa tseꞌe je̱m je̱ it choꞌoat, kaꞌa tseꞌe je̱m je̱ ta̱ꞌkxpa chó̱kjadat ukpu̱ je̱ aampa xa̱a̱j pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱m tsa̱a̱nadap, ku̱x je̱ Nteꞌyam, je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n, je̱ꞌe̱ tseꞌe kujajjadap kuta̱ꞌkxjadap. Yakmo̱ꞌo̱dap tseꞌe je̱ jayu je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe xa̱ꞌma ka̱jx yakkutojktinit. \s1 Tá̱mani veꞌe je̱ xa̱a̱j ku veꞌe je̱ Jesucristo myiinnuvat \p \v 6 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles xnu̱u̱jmi: \p ―Tyú̱vam xa ya̱ꞌa̱ veꞌe ya̱ ka̱ts. Toꞌk aaj toꞌk jo̱o̱t tseꞌe yakjaanchjávat. Je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n, je̱ Nteꞌyam, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱vinmaꞌyu̱nmo̱o̱yp je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta, je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe xke̱jxp je̱ts a̱tseꞌe je̱ jyayu ntukꞌíxtat ntuknu̱jávadat pa̱n juuꞌ veꞌe tso̱jkji tónjup kó̱tsjup ―jidu̱ꞌu̱mts a̱tseꞌe je̱ ángeles xnu̱u̱jmi. \p \v 7 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Jesucristo vyaꞌañ: \p ―¡Tso̱jkji a̱tseꞌe nmiinnuvat! \p ¡Xo̱o̱n xa je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kutyoondup je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook juuꞌ veꞌe javyet yap na̱k ku̱jxp! \p \v 8 A̱ts, je̱ Juan, nꞌix nmo̱tu a̱ts ya̱ꞌa̱ veꞌe. Ku a̱tseꞌe nꞌix nmo̱tu, vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ ángeles nꞌukvinko̱xkteni juuꞌ a̱ts ya̱ꞌa̱ veꞌe xtukꞌix je̱ts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱nvinjaꞌvi ku̱nvintsa̱ꞌki. \v 9 Ax jidu̱ꞌu̱mts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe xnu̱u̱jmi: \p ―Kadi veꞌem mjátu̱ka. Je̱ Nteꞌyam xa a̱tseꞌe nmutuump nmupu̱jkp, veꞌem ax joꞌn miitseꞌe je̱ Nteꞌyam xmutonda xmupa̱kta joꞌn, mits ma̱a̱t je̱ mꞌutsta je̱ mꞌajchta je̱ts je̱ mꞌutsta je̱ mtsa̱ꞌa̱da ma̱a̱t je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta, nu̱jomeꞌe pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱kutyoondup juuꞌ veꞌe javyet yap libro ku̱jxp. Je̱ Nteꞌyam mits vinjava vintsa̱ꞌa̱ga. \p \v 10 Xnu̱u̱jmivats a̱tseꞌe jidu̱ꞌu̱m: \p ―Kaꞌa tseꞌe yuꞌuts xyakꞌítu̱t je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook, je̱ ayook juuꞌ veꞌe javyet yap na̱k ku̱jxp, ku̱x tá̱mani je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe tyónju̱t kyó̱tsju̱t. \v 11 Je̱ꞌe̱da pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱toondup du̱ko̱jtstup je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱, vaꞌan tseꞌe du̱jaaꞌktónda du̱jaaꞌkkó̱tsta je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱; je̱ꞌe̱ pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱toondup du̱ko̱jtstup je̱ tyu̱v je̱ꞌe̱, vaꞌan tseꞌe du̱jaaꞌktónda du̱jaaꞌkkó̱tsta je̱ tyu̱v je̱ꞌe̱; pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ vaꞌajts aaj je̱ vaꞌajts jo̱o̱t du̱jaye̱jptup, vaꞌan tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱jaaꞌkpana̱jkxta vaꞌajts aaj vaꞌajts jo̱o̱t. \p \v 12 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Jesucristo vyaꞌañ: \p ―Amo̱tunaxta, tso̱jkji a̱tseꞌe nmiinnuvat, vanꞌitts a̱tseꞌe toꞌk jadoꞌk nmo̱o̱ynit juuꞌ veꞌe tukka̱daakju̱dup pa̱n vintso̱ veꞌe du̱paaꞌty du̱ꞌake̱e̱ga juuꞌ veꞌe tu̱du̱tonda tu̱du̱ko̱tsta o̱y ka o̱y. \v 13 A̱ts xa je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe je̱ it cho̱o̱ꞌntk, á̱tsjyamts je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe tyonká̱xju̱t kyo̱jtská̱xju̱t nu̱jom juuꞌ jaty, a̱ts tseꞌe tooꞌva̱jkp, a̱ts tseꞌe u̱xꞌo̱o̱k, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ A je̱ts je̱ Z ―jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌañ. \p \v 14 Xo̱o̱n xa je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ vyit tu̱du̱pojpo̱o̱ꞌpada, veꞌemts je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌo̱ꞌyixjadat je̱tseꞌe du̱ja̱ꞌkxtat je̱ ku̱pu̱ta̱a̱jm juuꞌ veꞌe je̱ joojntykin du̱yajkp je̱tseꞌe tyá̱kadat joma veꞌe je̱ ciudad je̱ yꞌaka̱ꞌa̱da. \v 15 Myujékumadapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ciudad pa̱n pa̱n jatyeꞌe axa̱a̱ꞌkp juuꞌ jaty du̱toondup du̱ko̱jtstup, je̱ maayvada, je̱ ko̱ꞌo̱yyaaꞌyapta, je̱ yakjayuꞌo̱o̱ꞌkpada, pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱vinjaꞌvidup du̱vintsa̱ꞌkidup juuꞌ veꞌe ka je̱ Nteꞌyamap, pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱tso̱jktup je̱ taay je̱tseꞌe tyaayiduva. \p \v 16 Vanꞌitts a̱tseꞌe je̱ Jesús xjaaꞌknu̱u̱jmi: \p ―A̱ts, je̱ Jesús, ta̱ a̱tseꞌe je̱ nꞌaangeles nkex je̱tseꞌe a̱ts je̱ njayu ya̱ꞌa̱ du̱tukꞌíxtat du̱tuknu̱jávadat. A̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ yakkutojkpa David je̱ tya̱a̱mt je̱ yꞌaaꞌts, a̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j. A̱tsts je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn je̱ ma̱ja̱ maatsa juuꞌ veꞌe ta̱ꞌkxp matskp je̱tseꞌe ja̱pna pyítsum. \p \v 17 Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe vyaꞌañ je̱ Espíritu Santo ma̱a̱t je̱ Jesucristo je̱ jyáyuda: \p ―Miinni toꞌk aaj. \p Pa̱n pa̱n tseꞌe du̱ꞌamo̱tunajxp, vaꞌan tseꞌe du̱vaꞌañu̱: \p ―Miinni toꞌk aaj. \p Pa̱n pa̱n tseꞌe ta̱a̱tsip, vaꞌan tseꞌe du̱miinni. Pa̱n pa̱n tseꞌe du̱tso̱jkp, vaꞌan tseꞌe veꞌemji du̱ꞌuuꞌku̱ je̱ tsoxk na̱a̱j juuꞌ veꞌe je̱ joojntykin du̱yajkp. \p \v 18 Nu̱jom pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱ꞌamo̱tunajxtup je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook juuꞌ veꞌe javyet yap na̱k ku̱jxp, nvaajnjidupts a̱tseꞌe jidu̱ꞌu̱m: Pa̱n pa̱n xa veꞌe du̱yaknu̱yojkip ya̱ ka̱ts ya̱ ayook, je̱ Nteꞌyamts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱ꞌmu̱xjup je̱ tsaachtoꞌnu̱n juuꞌ veꞌe javyet yap na̱k ku̱jxp. \v 19 Je̱ts pa̱n pa̱n tseꞌe du̱pa̱jkjip juuꞌ veꞌe javyet yap na̱k ku̱jxp, pa̱jku̱xjup tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ꞌe̱ je̱ xya̱a̱j juuꞌ veꞌe je̱p libro ku̱jxp joma veꞌe javyet je̱ xya̱a̱jta pa̱n pa̱n jatyeꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykidinup, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌítu̱t je̱m kunuuꞌkx ciudad jo̱o̱tm. Je̱ libro joma veꞌe je̱ xya̱a̱j javyet yꞌitta pa̱n pa̱n jatyeꞌe xa̱ꞌma ka̱jx joojntykidinup je̱ts je̱ ciudad, yaknu̱ko̱jtstup tseꞌe yap na̱k ku̱jxp juuꞌ a̱tseꞌe njaayp. \p \v 20 Je̱ꞌe̱ pa̱n ya̱ꞌa̱ veꞌe du̱ꞌavaꞌnip, jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaꞌañ: \p ―Tyú̱vam xa je̱ꞌe̱ veꞌe, tso̱jkji a̱tseꞌe nmiinnuvat. \p Nay veꞌemts a̱tseꞌe nvaampa: ―Amén. Miinni toꞌk aaj, Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesús. \p \v 21 Je̱ nMa̱ja̱ Vintsá̱namda Jesucristo, je̱ꞌe̱ts miitseꞌe anañu̱joma mkunooꞌkxjadap xa̱ꞌma ka̱jx. Amén.