\id ROM - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Lom \toc1 Fole Lom teni bainobo galini futano dola omfubesebe. \toc2 Lom \toc3 Lom \mt1 LOM \mt2 Fole Lom teni bainobo galini futano dola omfubesebe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 27 ese mak blimanota Fole bib sumo niniino Kolin bib ye bianeta futan olo dolaneta unang mako niniino Fibio omuleta omeb monota Yesuse bainobo galin nakaia unangai Lom bib ye blibi omyobiobe. Lom ole Itali betano bib sumobe. Fole funanea Ne monia Lom bib unania Gode okoko okok kebiania Yesuse bainobo galin nakaia unangai daabenano gene kesota e Futan olo dola omfubeia i tekein keniba klanabibta motemano geneta dolanebiobe. Fole futan olo nakaia unangai alukum Yuda isa Yudaba isa Yesuse bainobo gabib ita dola omfubenebiobe. \ip Futan olo temo Fole enangge baanea Nakaia unangai alukum Yuda isa Yudaba isa hengmino tem wat bliobo, nakaia unangai Yesuse bainobo geniba Gode ele weng baaneme iwat nabib ita Gode baanea I ne kin dimo naka molot unang molotobo gabebe. Gode Hobe nakaia unanga eli hengmino temo blibo dotlanea dleb tenea Yesus esu ele danea afen smike doboniba amit nomabiobo genebiobe. \io1 \it 1:1-17 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:18–3:20 \it* Nakaia unangai hengmino temo blibi wengobe. \io1 \it 3:21–4:25 \it* Gode nakaia unangai hengmino temo blibo dotlanamin wengobe. \io1 \it 5:1–8:39 \it* Nakaia unangai Klaiste bainobo geniba mema naka unang ambibi wengobe. \io1 \it 9:1–11:36 \it* Gode Isleli inamin namino nabenamabeo wengobe. \io1 \it 12:1–15:13 \it* Yesuse bainobo galin nakaia unangai kukubo namino wengobe. \io1 \it 15:14–16:27 \it* Mubiang wengobe. \c 1 \p \v 1 Ne Fol neta bainobo galin nakaia unangai Lom bibo blib ibo futan olo dola omfubenamabibe. Ne Yesus Klaiste okok naka netabe. Gode ne nemfakanea baatnenea Kobo ne okok kamasanin naka kemfai kesoa kobo ne dowan weng ayamo nakaia unangai omkayemale ge baatnenebiobe. \p \v 2 Sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakai moton wengo baabenea Ne ne miine dowan weng ayamo omyamabibe. Weng olo bain wengobe. Ibo weng olo ometniba moniba nakaia unangai omkayemine genea i weng olo Gode buk temo dolaibbiobe. \v 3 Dowan weng ayam olo e miine nib Sume Yesus Klaiste weng sang ota baabenebiobe. E tenea dabalim unango amun tem tlea dofanoa e makob dabalim nakai ulab anea komok sume nib fanine Debite molofeit ansebe. \v 4 Eka e kaane otane Gode titilo sbal kesoa o Yesuse imin dofaanoa hananebuo nibo tekein kebuobe, e Gode miinobe. E bobol tem funino kining makob Gode bobol tem funino ulabobe. \v 5 Gode Yesus Klaiste baabanea Kobo Fole daabaneba bobol tem funin ayamo omaleba e ne okok dabasanin nakaneko genea Yesus Klaiste inanea ne daatnene kesoa ne e okok namasanin nakabe. E inanea ne nemfakanebio kesoa ne funania Ne e dowan wengo ometnia monia bib mak bib mako Yudabai alukum omkayebia i e wengo wenteniba kla wafuniba e niniino dobtouleb nine gabibe. \v 6 Gode Lom ten ibsa dlakane kesoa ibo e wengo wenteniba bainobo geniba Yesus Klaiste meletan aibbiobe. \p \v 7 Lom teni Gode kla gobenea dlakanea e meletan aibbue ibo Fol neta ib futan olo dola omfubenamabibe. Nib Aye Gode esa eka Sume Yesus Klaist esa i dumo daaye bianiba bobol ayamo omkayemine! \s1 Fole Lom bib unamo gambisebe. \p \v 8 Mikiktemo ne weng olo enangge baabenamabibe. Ibo Yesus Klaiste bainobo gabibo o weng sango alukum balianoa bib mak bib mak seli wentebib kesoa ne alukum ib bobolo funania Yesus Klaiste niniin dimo God Sume gangobo geiobe. \v 9 Ne Gode bobolo amitie fumbiania e okoko amitie okok kebiania e miine dowan weng ayamo nakaia unangai omkaye binabibe. Ne Gode amitie oha biania Kobo Lom teni kla kimanale ge oha bia Gode tekein kebebe, ne weng olo bainobe. \v 10 Eka ne sino ib bibo mo natlim blim bli kesoa ne Gode baabania God kobo ne Lom bib unamo gabi kesoa deibo ketneneba unano gabibe. E Ae gene mole ne ibsu natlamabibe. \v 11 Ne bobol temo funania Ne monia ibsu natlania Gode wengo ibo omkaye bia Gode Hobe bobol tem funin ayamo omyenea dosbal manea ib bainobo galino sbalma wafueine gabibe. \v 12 Ne weng olo enaminobe, ibo Gode bobolo kla fumbianiba ne daatneniba Gode wengo omkanebiba Gode ne bobol tem funin ayamo omkanebea nesak Gode bobolo kla fumbiania ibo daabenia Gode wengo omkayebi kesoa e ibo bobol tem funin ayamo omyamabebe. Nibo inanomabbio kesoa nibo bobol ayam fumbianoba nib bainobo galino sbalma wafunomo! \p \v 13 Ne bobol temo fumbio Ne nekwal ibo ne weng olo baabenimio ibo kla funaine gabibe. Am mak bomanomo am mak bomanomo ne fumbiania Ne Lom bib unano gabi otane inamin namino ne deibo waitnesoa deblibe. Ne bib mak bib mako monia Yudabai Yesus Klaiste wengo omkaye bia i wenteniba bainobo geniba Gode meme ambib kesoa ne ibsu osa natlania Gode wengo omkaye bia naka mak unang maki ib isak temo blib isa inaniba bib mak seli nabib inaine gabibe. \v 14 Gode ne daatnenea baatnenea Kobo nakaia unangai bib sumo blib isa eka sesa naka isa eka tekein kemin nakaia unanga isa eka mo tekein kebibba nakaia unanga isa i alukum Yesus Klaiste wengo omkayemale ge baatnenebio kesoa nesak yang kenia naka mak unang maki daabenamabibe. \v 15 E inangge baatnenebio kesoa ne funania Ne monia Lom ten isa Yesuse wengo omyano gabibe. \s1 Yesuse dowan weng ayamo titilsabe. \p \v 16 Ne Yesus Klaiste dowan wengo bobolo fumbiania Bainobo, Yesus Klaiste weng olo baanebio inanamabebo ge funania ne weng olo nakaia unangai omkayemano gabibe. Niminbabe, Gode titilo sum kesoa nakaia unangai hengmino hengabibi dosuambe otane nakaia unangai wanita bainobo geib mole dosuanino deibenea i hengmino temo blibo dotlanamabebe. Yuda nakaia unanga ni Yesus Klaiste weng olo sin wentobta eka Yudaba nakaia unanga ibole mit wentibbiobe. \v 17 Gode Yesus Klaiste weng sango baanea Nakaia unangai Yesus Klaiste bainobo geib mole ne kin dimo naka molot unang molotobo genebuo memalo e kukub olo nibo aleyebebe. Nakaia unangai funaniba Ni Gode kin dimo naka molot unang molot anomo geib mole i Yesus Klaiste bainobo geine! Gode baanea I naka molot unang molotobo gabeo deib afeto blimobe. Gode buk tem wengo enangge baanoa \q1 Nakaia unangai Gode wengo bainobo geib mole Gode baanea Nakaia unanga eli ne kin dimo naka molot unang molotobo genea i afen smike doboniba amit nomabiobo genobiobe. \s1 Nakaia unangai Gode kukubo deibueibi weng sangobe. \p \v 18 Nibo weng olo tekein kebuobe, Gode abilim ut bianea inamin namin kukub misiamo nakaia unangai nabibo mo gobueim blim kenea e alo sum tliaubanoa e nakaia unangai kukub olo nabibo yang kenamabeo e bobol tem funin olo nibo aleyebebe. Nakaia unanga eli Gode kukubo deiboniba inamin namin kukub misiam ota nabianiba i Gode wengo deibo waiso bianiba Gode bain wengo mo tekein kebibbabe. \v 19 Gode e kukubo nakaia unangai alukum keim alebenebio kesoa wanita E kukubo tekein kenomo geib mole tekein kenomabiobe. \v 20 Niminbabe, sinanggwano Gode abil esa dabal esa eka inamin namin osa klanebuo nakaia unangai wateniba kla tekein keniba Gode komok sum kintalin titilsabo geine! I Gode mo atemin blim otane i mo baanibta Ni mo tekein kebianobta Gode biebo gabobbabo genimibe! \p \v 21 I e kukub olo tekein kebib otane i mo baanibta Gode ni sumobo, elekiem eleta ni Godobo genibta e niniino dobtouleb bianibta gangobo geim blimobe. I e inamin namin ayamo klanebuo bobolo klao mo funaim blim kesoa i bobol tem funino blim bianiba i bobol temo makob nakai mililanobua deibo geteiso kwalo binabib inabiobe. \v 22 I baaniba Ni tekein kemino dot sumobo gabib otane i bobol tem funino blimobe. \v 23 I Gode amit nine niniino dobtouleb nino deibaniba nakai kintalinbai smik osa eka wani smik osa eka eili smik osa tili smik osa inabi smik osa nakai klaibbuo niniin ota omtouleb binabiobe. \p \v 24 Inamib kesoa Gode deibenea i taman bobolo olota fumbianiba i sinwal i dimo kukub misiamo nabesese binabiobe. \v 25 I Gode moton wengo omdibiha bianiba dim omin weng ota wente bianiba Gode inamin namino klanebue niniino mo dobtouleb nim blimobe. I inamin namino Gode klanebuo niniin ota omtouleb binabib otane Gode emaye inamin namin olo klanebio kesoa nibo amitie e niniin ota dobtouleb nomo! Bainobe. \p \v 26 I ina bianiba Gode abuk walalib kesoa esak i deibenea ili bobol tem funin misiam ota wafu bianiba kukub misiamo nabiba eka unang isa ili imakwali mo dleb haanim blim deibeniba unang maki i sinwal ili skil tlanhabiba \v 27 eka naka isa kukub ayamo i alelwali tena tlanhamino deiboniba i bobol temo funaniba naka maki tenanoba tlanhamomo geniba i bobol tem daako kaklamo yemsoa moniba naka maki tenaniba tlanha bianiba kukub misiamo wafu blib kesoa Gode yang kenea enino omkayebebe. Sino Gode baanea Ibo kukub misiam olo wafunib mole ne yang kenia enino omyamabibo genebiobe. \p \v 28 I Gode wengo tekein kebib otane ina bianiba funaniba Ni Gode bobolo mo funomobbabo ge funaniba Gode deiba blib kesoa esak i deibenea ili bobol tem funin misiam ota wafu bianiba kukub misiamo nabiobe. \v 29-31 I bobol tem misiamo olota fumbianiba inamin namin kukub misiamo nabianiba naka maki afobeingo bobol waye bianoa eka naka mak unang maki misiam doka bianiba eka bobol tem misiam funyateme bianiba naka maki yebianiba eka dleb weng obianiba awa gembianiba naka maki dim oye biam bianiba i amitie kukub misiam ota nabianiba naka mak unang maki kukubo inabiobo geniba ayok oye biam blib kesoa i Gode makaabe. I naka mak unang maki sbal weng oye bianiba i ili niniino omfufu bianiba i kukub misiamo kla gobonib kesoa i kukub misiamo sino nakaia unangai mo namin blimo imaye asitem funaniba nabianiba awok aaloki wengo omdibiye biam bianiba i kukub ayamo tekein kenamino blimobe. I baaniba Nibo inanomo genimib otane i motono mo nabibbabe. Eka i naka mak unang maki mo dohalilanibta daayebibbabe. \v 32 I tekein kebiobe, Gode hekmel wengo baanoa Nakaia unangai kukub misiam olo wafunib mole Gode i kukub misiam olo yang kenea i kaanimibo God esuo mo unomabibbabo genobu otane i amitie kukub misiam olo nabib kesoa kukub olo misiamobe. Eka naka mak unang mak isa kukub misiam olo naiba nakaia unanga eli yatemaibo baaniba Ayam naibobo gabiam blib kesoa i kukubo dot misiamobe. \c 2 \s1 Gode nakaia unangai kukubo molot klanamabebe. \p \v 1 Nakaia unanga ibo obianiba Naka mak unang maki amitie kukub misiamo wafu bliobo, sinanomo Gode i kukub misiam olo yang kebenamabebo ge oyemib mole kukub olo misiamobe. Ibo naka mak unang maki inangge oyemib mole ilib da ye unemomabiobe. Niminbabe, ibsa kukub misiam olo wafu binabiobe. \v 2 Nibo tekein kebuobe, Gode nakaia unangai kukub misiamo wafu blibi i kukub misiam olo yang kenamabebe. E inanamabeo e kukub olo ayamobe. \v 3 Ibo wentine! Ibo obianiba Naka mak unang maki kukub misiamo nabib kesoa Gode yang kenamabebo gabib otane ibsa kukub misiam olo nabiobe. Ibo funaniba Gode nib kukub misiamo nabobo mo yang kenamabebabo gabiba? Yeye Gode ib kukub misiamo nabib osa yang kenamabebe. \v 4 Ibo tekein kebiobe, Gode ibo dohalim bianea daayebebe. E mo funaneta Ne i kukub misiamo nabibo hebmamsab yang kenano gabeba kesoa ibo mo funanibta Kukub olo besabo genimibe! Gode funanea I hengmino deiboniba bobol temo deskinaniba ne omnine ge fumbe kesoa e ib kukub misiamo hebmamsabo mo yang kenemebabe. E ibo waise biebe. \v 5 Ib bobol tem funino misiamobe. Ibo bobol tem misiamo amitie fumbib kesoa Gode ib alo tlihabua ibo dosuambebeo sum ano kesoa sinanomo e nakaia unangai kukubo nabibo yatenea klanea ayam yang kenang game dimo e ib alo sum tliaubanoa kukub misiamo sum yang kenamabebe. Gode nakaia unangai kukubo nabinimibo klanamabeo dimo e wengo baanea nakaia unangai wentaibo baaniba E kukubo klamin okoko molotobo genomabiobe. \v 6 Gode inanea nakaia unangai kukubo nabinibo elekiem olokiem yang kenea kukub ayamo nabinimibi kukub ayam omyenea eka kukub misiamo nabinimibi kukub misiam omyenanamabebe. \v 7 Naka mak unang maki kukub ayamo sbalma wafuniba i bobol temo funaniba Gode e titilo ayal inamin einobu osa eka e afen smik esa ni doyenea amit bioba e ni baabenea Ibo naka ayam unang ayam kesoa ib niniino sumobo geneko geniba amitie kukub ayamo sbalma wafu binimibo Gode nakaia unanga eli dletnea moniba e bib unaniba amit nomabiobe. \v 8 Ina otane nakaia unangai wanita ili bobol tem funin misiam ota wafu bianiba kin alaak hembianiba i Gode wengo baanebio omdibiha bianiba kukub misiamo nabinimibo Gode nakaia unanga eli alo sum tliaubanoa i kukub misiamo nabinimibo molo yang kenea enin sumo omyamabebe. \v 9 Gode nakaia unangai kukubo nabibo klanang gameo dimo nakaia unangai kukub misiamo nabibi i kukub olo alukum yang kenea enino omya i bobolo ilum omfubenamabobe. Gode Yuda nakaia unangai kukub misiamo wafu blibi enin sumo sin omyenea eka Yudaba nakaia unangai kukub misiamo wafu blib isa enino omye nanamabebe. \v 10 Otane nakaia unangai kukub ayamo wafu blib ile Gode e ayal esa e bobol tem ayam osa omyenea baanea Ibo naka ayam unang ayam kesoa ib niniino sumobo genamabebe. E Yuda nakaia unangai kukub ayamo wafu blibi kukub ayam olo sin omyenea eka Yudaba nakaia unangai kukub ayamo wafu blib isa kukub ayamo omye nanamabebe. \v 11 Niminbabe, Gode nakaia unangai kukubo nabinimibo klanang gameo e makob kimin klanamabe kesoa e Yuda isa Yudaba isa i kukubo makob yang kenamabebe. \p \v 12 Nakaia unangai Yudabai Gode hekmel wengo Mosese dolanebuo mo tekein kebibbai hengmino henga binib biamo Gode i dlanea aseinin bib unom gaibo e mo baabeneta Ibo Mosese hekmel wengo mo wafu binibbioba kesoa ne ibo dlaia aseinin bib unomabiobo ge baabenemebabe. Niminbabe, i Mosese hekmel wengo mo tekein keim blim kesoa e baabenea Ibo henga binibbio kesoa o mitmakam ota ne dlaia aseinin bib unomabiobo ge baabenamabebe. Eka Yuda nakaia unanga ile Mosese hekmel wengo tekein kebib otane deiboniba kukub misiamo nabib kesoa Gode baabenea Ibo ne hekmel wengo Mosese omalibuo tekein kebib otane ibo mo wafueim blim blib kesoa o mitmakam ota ne dlaia aseinin bib unomabiobo ge baabenea dlanea aseinin bib unomabiobe. \v 13 Nakaia unangai Gode hekmel wengo wentebib otane klao mo wafu blibba ile Gode mo baabeneta I naka molot unang molotobo genemebabe. Otane nakaia unangai Gode hekmel wengo wenteniba wafu blib ita Gode oye bianea I naka molot unang molotobo ge oyebebe. \v 14 Yudaba nakaia unangai Gode hekmel wengo mo tekein kebibba otane i imaye ili bobol tem funin ota kukub ayamo makob Gode hekmel wengo ulabo nabibo kukub olo makob i imaye Gode hekmel wengo wafu bliobe. \v 15 I inabib kesoa nibo yatenoba funanoba Bainobo, Gode hekmel wengo i bobol temo bibebiobo gabuobe. I bobol temo amit oye bianoa Ibo kukubo yole misiam nabinabiobo eka yole kukub ayam nabinabiobo gabianoa oyebo kesoa nibo yatenoba tekein kenoba Bainobo, Gode hekmel wengo i bobol temo bibebiobo gabuobe. \p \v 16 Inamin kesoa sinanomo Gode Yesus Klaiste baabanea Kobo nakaia unangai kukubo klanale ge baabanemeo e nakaia unangai bobol tem ayoko fumbianiba Kukub olo ayamobe, eka kukub olo misiamobe ge fumbinabibo tekein kebe kesoa inanea i kukubo nabibo klananamabebe. Ne Yesus Klaiste dowan weng olo ibo omkayebio inang genobiobe. \s1 Yudai Gode hekmel wengo tekein kebinibbiobe. \p \v 17 Nakaia unanga ib isak temo maki baaniba Ni Yuda nakabo, ni Gode hekmel wengo wentebob kesoa Gode ni oye bianea Ibo naka ayam unang ayamobo ge oyebebo gabianiba ilib untak ngambianiba Ni Gode naka unangobo gabiobe. \v 18 Ib aywali Gode hekmel wengo ibo aleye binibbio kesoa ibo Gode kukubo e kla gobobio tekein keniba inamin namin kukubo watemiba motomaniba Kukub ayamo olota kukub ayamo afeto gaisonobiobo gabiobe. \v 19 Ibo obianiba Ni Gode wengo kla tekein kebob kesoa ni makob nakaia unangai kino tum gebenobua maki deibo aleye binabib inanoba naka mak unang maki bobol tem funin blimi daabenoba Gode wengo aleye bianoba eka makob ayalo mililam biamo tubunoa bomat genabo inanoba nakaia unangai bobol tem funin blimi kukub ayamo aleye biam biobobo gabiobe. \v 20 Ibo fumbianiba Ni Gode wengo kla tekein kebob kesoa ni nakaia unangai bobol tem funin blimi daaye bianoba kukub ayamo aleye bianoba eka nakaia unangai Gode wengo mo tekein kebibbai i bobol tem funino makob meme gwabi bobol tem funino ulab isa daaye bianoba Gode wengo aleye biam biobobo gabiobe. Ibo ina bianiba funaniba Ni Gode hekmel wengo tekein kebob kesoa inamin namino Gode tekein kebeo nisa tekein kebuobo gabiobe. \p \v 21 Ibo kla funaine! Ibo ina bianiba naka mak unang mak eli aleyebib otane ibmalo kukub ayam olo mo wafu blibbabe. Eka ibo i baabeniba Ibo ayoko mo henimibe gabib otane ibmaye ayok hembinabiobe. \v 22 Ibo i baabeniba Ibo tamano mo hengamibe gabib otane ibmaye tamano hengabiobe. Eka ibo i baabeniba Ibo god dim omini niniino mo dotouleb nimibe! Ni kukub olo mo gobo biobbabo gabib otane ibo taniba am kweisam tamo inamin namino oleb unebib kesoa kukub olo makob ibo Gode niniino omabbu nahabiobe. \v 23 Ibo ilib untak ngambianiba baaniba Ni Gode hekmel wengo kla tekein kebuobo gabib otane ibo Gode hekmel wengo omdibihabib kesoa nakaia unangai yateniba funaniba Gode besabo gabiobe. \v 24 Ibo tekein kebiobe, ne wengo olo bainobe. Niminbabe, Gode buk tem osa baanoa Yuda naka ibo baaniba Ni Gode wengo kla wente bianoba wafubuobo gabib otane ibo Gode wengo omdibihabib kesoa Yudaba nakaia unangai yateniba Gode niniino weng dobo weng ohabiobo genobiobe. \s1 Aalo waketoumin kukubo mitmakam blimobe. \p \v 25 Ibo Gode hekmel wengo wente bianiba wafu bliba i Yudai kukubo nabinabib inaniba ib aalo wetlabeib mole kukub olo ayamobe. O ibo kla daabenamabobe. Ina otane ibo Gode hekmel wengo deibonib mole aalo waketoumin kukub olo ibo mo daabenamabobabe. \v 26 Kukub mak osa inaminobe. Nakai i aalo mo waketoumin blim otane i Gode hekmel wengo wafunib mole Gode funanea Naka eli makob nakai aalo waketoubibi ulab kesoa i ne meletan motonobo genamabebe. \v 27 Nakai aalo mo wetlaim blim otane i Gode hekmel wengo wafu blibi Yuda naka ibo baabeniba Ib kukubo misiamobo gabiobe. Niminbabe, ibo aalo waketou bianiba eka Gode hekmel wengo wente biam blib otane ibo Gode hekmel weng olo klao mo wafu blibba kesoa i ibo baabeniba I kukubo misiamobo gabiobe. \v 28 Naka mene Yuda kamwali dofanimibo e moton Yuda naka bleka? Yeye e moton Yuda nakababe. Eka naka make e aalo watlane mole e Gode miina bleka? Yeye e Gode miinbabe. \v 29 Yuda naka ibo obianiba Ni moton Yuda nakabo, ni Gode meletanobo gabib otane ibo moton Yudababe. Nakai Gode Hobe i bobol temo bibe bianea i bobol tem funin misiamo omketouye bianea bobol tem funin ayam omkayebe ita moton Yuda nakabe. I Gode memebe. Eka nakai besa aalo waketoumin kukubo hekmel wengo dolaibbuo ota wafu bianiba bobol tem funin misiamo mo deibueim blim keib mole i moton Yuda nakaba kesoa i Gode memebabe. Gode meme ile e niniino dobtouleb bliobe. Ibo ibmalo Gode niniino mo dobtouleb blibbabe. Gode Hob eta ibo daayebeta ibo e niniino dobtouleb bliobe. \c 3 \s1 Kukub misiamo kukub ayamo omabbu namino blimobe. \p \v 1 Inamin kesoa naka mak unang maki ne weng olo baaio baatneniba Fatnamin kukub ota Yuda ibo daabenota Gode tekein kebibo ib tekein kemin olo naka mak unang maki i tekein kemino gaiseibe? I aalo waketoubibo kukub olo besa bleka? ge baatnenomabiobe. \v 2 Inamin namin homono Yuda ni daayebobe. Gode e wengo mikiktemo Yuda ni faninwali omyenea baabenea Ibo ne weng ele omyi olo kla kima bianiba naka mak unang maki omkayemine ge baabenebio kesoa \v 3 ibo fumbibo Yuda naka mak unang maki Gode wengo klao mo wafuniba naka mak unang maki mo aleyemin blim keib mole God esak e moton wengo baanebuo deibonea e nisa mo daabenamabebabo ge fumbiba bleka? \v 4 Ibo inamin bobolo mo funimibe! Nakaia unangai alukum dim weng ota obianiba Gode wengo deibueib mosa Gode sma e moton wengo baanebio inanea nibo daabenamabebe. Debite henganea Gode kukubo nabaneo bobolo funanea weng olo Gode buk temo dolanea baanea \q1 I God keb wengo baaneba wentib mole i tekein keniba Keb weng olo motonobo geiba kobo i kukubo klaneba i tekein keniba keb kukubo ayamobo geine genebiobe. \p \v 5 Ina otane Yuda nakaia unangai wanita baaniba Nibo kukub misiamo nanomobo olo ayamobo, nibo kukub misiamo naboba Gode nibo daabenea e kukub ayamo nabeo keim anoko geniba namib mole ni fatnangge baabenomabbione? Ni i baabenoba Gode nib kukub misiamo nabobo yang kene kesoa e kukubo misiamobo ge baabenoma? Ne weng olo baaio, ne bobol tem funinbabe. Ne dabalim nakai bobol tem funin ota wafu bianita baaiobe. \v 6 Weng olo bainbabe. Gode naka ayamobe. Gode kukub ayamo mo naim blim kene mole nakaia unangai dabalim ele blibi kukubo nabibo mo klanamabebabe. \v 7 Nakaia unangai maki obianiba Ni Gode wengo omdibihabob otane Gode e moton wengo baanebio inanea daabene kesoa naka mak unang maki ateniba Elekiem eleta ayamobo gabianiba e niniino dobtouleb nib mole e fatnaneta ni kukub misiamo yang kenea ni enin kino omyamabene? ge obiobe. \v 8 Inangge obibi weng olo bain bua nisa baanoba Ni hengmino hengamomo! Ni inamoba naka mak unang maki nibo yatem tekein keniba I misiamobo Gode elekiem eleta ayamobo gabianiba Gode niniino dobtouleb nine genob mole ni weng olo bain bleka dim eso? Yeye weng olo misiamobe. Nakaia unangai maki dim baaniba Weng olo Fol eta baanebiobo gabib kesoa sinanota Gode i kukub misiam olo yang kenea enino omyamabebe. E kukub olo ayamobe. \s1 Nakae elekieme Gode kin dimo molote blimobe. \p \v 9 Inamin kesoa Yuda naka unang nita ayam eka Yudaba naka unang ibo misiama bleka? Yeye ne sino baabenia Yuda nakaia unanga nisa eka Yudaba naka unang ibsa nibo alukum hengmino ge dlanobiobo ge baabeibiobe. \v 10 Gode buk temo enangge baanoa \q1 Nakae elekieme Gode kin dimo molote blimobe. \v 11 Eka nakaia unangai Gode kukubo kla tekein keniba wafu blib isa eka nakaia unangai Gode ni bobol temo bibeneko gabib isa blimobe. \v 12 Nakaia unangai alukum Gode bobolo funino deibaniba kukub misiam ota nabinibbiobe. Nakaia unangai kukub ayamo namini blimobe. \v 13 I wengo makob nakai kaaniba dolbueibbua klambiba dikubeiba fetango kumbinabib inaniba i wengo obib osa misiamobe. I wengo dim sital obianiba i sitalo wengo nakaia unangai watwat dayebibo makob inab misiami nakai yantamaniba kaanabib inaye binabiobe. \v 14 I bobol tem misiam fumbianiba naka mak unang maki dosuam bianiba dolbianiba \v 15 hebmamsab moniba naka mak unang maki yenaiba kulila binabiobe. \v 16 I ina bianiba bib mak bib mako haabianiba naka mak unang maki kukub misiamo omkaye bianiba i bobolo ilum omkaye binabiobe. \v 17 I inabibo naka mak unang maki mo daayebibta ayamo mo blibbabe. \v 18 Eka i mo funanibta Gode sumobo genibta e tolo tosiambibbabo genobiobe. \p \v 19 Inamin kesoa nibo tekein kebuobe, Gode e hekmel wengo Yuda nakaia unanga ni omkayebea ni kukub misiamo nabobo aleyebo kesoa Gode Yuda nisa eka Yudaba ibsa nib sinwalo baabenea Ibo ne hekmel wengo Mosese omalibuo tekein kebib otane mo wafu binibbiobabo ge baanea nakaia unangai elekiem olokiem nib kukubo nabinob biamo klanang game dimo nibo wengo mo tila baanobta Sino ni mo tekein kenobta ni kukubo nabobo misiamobo geim blimobo ge baanomabbiobabe. \v 20 Niminbabe, nakaia unanga nibo Gode hekmel wengo alukumo mo wafu biobbabe. Nakaia unangai kukub ayamo wafu bliba sinanomo Gode yatemnea baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamini blimobe. Gode hekmel wengo okoko inaminobe. Nib kukub misiamo nabobo o aleyebobe. \s1 Nakaia unangai Yesus Klaiste bainobo geib mole i Gode kin dimo naka molot unang molotobe. \p \v 21 Gode memalo nakaia unangai e kin dimo molot anamino kukubo aleyebe kesoa nibo Mosese hekmel wengo wafunomobo Gode mo baabeneta Ne kin dimo ibo naka molot unang molotobo ge baabenemebabe. Ina otane Moses esa Gode weng omkeimalin naka isa i wengo dolaniba enangge baaniba \v 22 Sinanomo Gode e miine dabanea daak tlea nakaia unangai e bainobo genimibo i naka molot unang molotobo ge baaniba dolaibbiobe. Yuda nisa eka Yudaba ibsa nibo naka molot unang molotba otane nibo Yesus Klaiste bainobo genomobo nibo Gode kin dimo nibo naka molot unang molotobe. Yuda nisa Yudaba ibsa nib bobol temo makobobe. Gode mo funaneta Naka eli Yuda kesoa ne kin dimo i naka ayamobo, eka naka elile Yudaba kesoa i naka molotbabo ge fumbebabe. E fumbe ole I Yesus Klaiste bainobo genimib ota i naka molot unang molotobo ge fumbebe. \v 23 Dabalim nakaia unanga nibo alukum hengmino henganobbio kesoa nibo Gode hengmino blim ayam esuo mo biobbabe. \v 24 Nibo naka ayam unang ayamba otane Gode nibo dohalilanea daabenano genea Yesus Klaiste dabanea tenea atdimo kaanea e ilemo nakaia unanga nib hengmino alukum walubenebio kesoa nibo Yesuse bainobo genomobo Gode funanea Ne kin dimo i hengmino blimobo ge funanamabebe. Nibo inanomobo mo yang kenomobbabe. E besa daabenebiobe. \v 25 Eka Gode Yesus Klaiste dabanea daakenea atdimo kaanea Gode atenea funanea Yesuse ele ilem ota nakaia unangai hengmino walubenebo genea e nakaia unangai hengmino omtlabenea i alo tlihamino deibonebiobe. Nakaia unangai Yesus Klaiste bainobo geib mole e i hengmino omtlabenamabebe. Gode inanebio kesoa e kukub ayamo nabeo nakaia unangai aleyebebe. Sinanggwano nakaia unangai hengmino hengabib otane Gode hebmamsabo mo yang keim blimobe. Niminbabe, e funanea Ne Yesus Klaiste dabaia daaknea atdimo kaanea i hengmino walubeneko geneta deibenebiobe. \v 26 Ina otane memalo Gode Yesuse dabanea daakenea atdimo kaanea nib hengmino walubenebuo kukub olo makob Gode e kukub ayamo nibo alebenebiobe. Nakaia unangai Yesus Klaiste bainobo gabibi i hengmino Gode omtlabenea baanea I ne kin dimo hengmino blimobo ge oye binabebe. \p \v 27 Inamin kesoa Yuda ni nini niniino omfufu bianoba baanoba Ni Mosese hekmel wengo kla wafu biob kesoa nibo Gode kin dimo naka molot unang molotobo genomabbua bleka? Yeye ni Mosese hekmel wengo klao mo wafueim blim kesoa ni nini niniino mo omfufumobbabe. Ina otane nibo Yesuse bainobo genoba e nib hengmino omtlabenebio kesoa Gode baanea I ne kin dimo naka molot unang molotobo gabebe. \v 28 Inamin kesoa nibo tekein kebuobe, Gode mo obianeta I Mosese hekmel wengo wafu blib kesoa i ne kin dimo hengmino blimobo gabebabe. Otane nibo Yesus Klaiste bainobo genomobo e baanea I ne kin dimo hengmino blimobo genamabebe. \p \v 29 Gode Yudai ilikiem imibabe. E alukum Yuda nisa Yudaba ibsa nib Godobe. \v 30 Niminbabe, Gode elekiem eleta God motonobe. Yuda nakaia unanga ni Yesuse bainobo genomobo Gode baanea Ne kin dimo ibo hengmino blimobo genamabebe. Eka nakaia unangai Yudabai Yesuse bainobo genimib osa Gode baanea Ne kin dimo ibo hengmino blimobo genamabebe. \p \v 31 Inanamabe kesoa Yesuse bainobo gabob nibo Mosese hekmel wengo deibonomabbua bleka? Yeye nibo Yesus Klaiste bainobo gabob kesoa nibo tekein kebuobe, Mosese hekmel wengo ayamobe. \c 4 \s1 Gode baanea Eblahame naka molotobo gesebe. \p \v 1 Nibo Yuda ni fanine Eblahame weng sango funanomo! Nibo baanoba Eblahame kukub ayamo nabe ota Gode baanea E naka molotobo ge baabanebiobo genoma bleka? \v 2 Yeye Eblahame kukub ayamo nabe ota Gode baabanea Kobo Ne kin dimo hengmino blimobo ge baabanemeo Eblahame ele niniino omfufu bianea baanea Ne naka ayamobo genamabe otane Gode Eblahame kukubo nabeo mo ateneta baabaneta Kobo ne kin dimo hengmino blimobo ge baabaim blimobe. \v 3 Gode buk temo baanoa Eblahame Gode wengo bainobo gabe ota Gode baabanea Kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabanebiobo genobiobe. \v 4 Nakae naka make okoko okok kehabea e naka ele okoko molo yang kenea monio olalameo nibo mo baanobta E monio misim olalebo genomabbiobabe. Nibo baanoba E okoko mol ota yang keneta moni olo olalebo genomabbiobe. \v 5 Olo nakai kukubobe. Eka Gode kukub ole afetobe. Nakaia unangai sbal maniba kukub ayamo wafu blibi funaniba Gode ni kukub ayamo yang kenea baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo geneko ge funanimib naka unangi Gode mo baabeneta I ne kin dimo naka molot unang molotobo gabebabe. E baanea Nakaia unanga ibo hengmin gam otane ne ib hengmino omtlabeia ibo ne wengo wenteniba bainobo genimibo ne baabenia Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamabibo genebiobe. \v 6 Gode nakaia unangai kukub ayamo nabibi mo baabeneta Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo genemeba otane e i bainobo galino watemubenea baanea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge oyebebe. Sinanggwano komok sume Debite baanea Inanimib naka unangi seinomabiobo ge baanebiobe. E i weng sango Gode buk temo dolanea enangge baanea \q1 \v 7 Nakaia unangai i hengmino hengabibo Gode omtlabenea imino funanamino dokobanoa deibeneme naka unangi seinine! \v 8 Eka Gode nakaia unangai baabenea Ib hengmino hengabibo ne omtlabei kesoa ne ib hengmino nabibo mo yang kenita enino omyamabibabo ge baabeneme naka unangi seinine genebiobe. \p \v 9 Gode seinin weng olo Debite omalea dolanebuo inaminobe. Gode mo baaneta Ne Yudai hengmin olo omtlabeia seinine ge baaim blimobe. E weng olo Yuda nisa Yudaba ibsa nibo alukum baabenebiobe. Niminbabe, ni sino Gode buk tem wengo ibo baabenoba Eblahame Gode wengo bainobo gabe kesoa Gode baabanea Kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabanebiobo ge baabenobbio kesoa ni weng olo imin inangge baa dolanobobe. \v 10 Eblahame aalo sin watlaneta Gode baabaneta Kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabanebua bleka? Yeye e aalo mo watlaim blim bieta Gode sin baabanea Kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabanebiobe. \v 11 E aalo mo watlaim blim bianea Gode wengo bainobo gene kesoa Gode baabanea Ne kin dimo kobo naka molotobo ge ohabeta omito i e aalo watlabaib kesoa nakaia unangai kukub olo wateniba tekein keniba Bainobo, Gode Eblahame baabanea E ne kin dimo naka molotobo genebo gesiobe. E sino inanebio kesoa nakai aalo mo wetlaim blim bianiba Gode bainobo gabibi Gode baabenea I ne kin dimo naka molotobo ge oyebebe. Inangge oyebe naka ile Eblahame molobselobe. \v 12 Eka aalo waketoubob naka nisa Eblahame molobselobe. I besa aalo olota waketoubib biamo i Eblahame molobselbabe. Eblahame sino e aalo mo watlaim blim bianea Gode wengo bainobo genea omito i e aalo watlabaibbio inaniba naka mak isa sin bainobo geiba i aalo wetlabenimib ita Eblahame molobselobe. Inamin kesoa ne sino wengo olo Yuda isa Yudaba ibsa baabenia Gode wengo bainobo genomob nibo e nib hengmino omtlabenamabe kesoa nibo seinomo ge baabeibuo weng olo motonobe. \s1 Gode nakaia unangai e bainobo gabibi moton wengo baabenebiobe. \p \v 13 Gode Eblahame moton wengo baabanea Kebsa keb molobsel isa ita nakaia unangai alukum dabalim olo blibi kimanomabiobo ge baabanebio Eblahame hekmel wengo mo wafu bieta Gode weng olo baabaim blimobe. E Gode wengo bainobo genea Gode baabanea Kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabaneta e moton weng olo baabanebiobe. \v 14 Mosese hekmel wengo nakaia unangai daabenoa i Gode kin dimo naka molot unang molot aniba inamin namino alukum kimanomabib biamo Gode bainobo galin kukub osa eka e moton weng osa mitmakam blimanamabo otane Mosese hekmel wengo mo inanota nakaia unangai mo daabeim blim kesoa i Gode moton wengo wente bianiba i bainobo galino sbal maine! \v 15 Hekmel weng olo blim biamo nibo naka mak unang maki inamin namin kukub misiamo nanimibo nibo mo baanobta I hekmel wengo ombiaibobo genomabbiobabe. Otane hekmel weng olo bianoa aleyebo kesoa nakai unangai wanita hekmel weng olo ombiaib mole Gode i alo tliaubanoa i kukub misiam olo nanimibo yang kenamabebe. \v 16 Eblahame Gode wengo bainobo gabe kesoa Gode Eblaham esa eka e molobsel isa moton wengo baabenebuo e i kukub ayamo wafu blibo mo yatemneta baabeim blimobe. E ele bobol tem ye daabenebiobe. E moton weng olo baabenebuo Yuda ni Mosese hekmel wengo wafu bianoba bainobo gabob ni ninikiemo mo baabeim blimobe. E Yudaba nakaia unanga ibo makob Eblahame nanea Gode wengo bainobo gabinebio inaniba Gode moton wengo bainobo gabib ibsa nibo alukum baabenebiobe. Gode inabenebio kesoa Eblahame alukum bainobo galin nakaia unanga nib faninobe. \v 17 Gode buk temo Eblahame weng sango enangge baanoa \q1 Gode baanea Ne kobo Yudaba naka afet isa i fanin kemfaiobo ge baabanebiobo genobiobe. \b \p Eblahame Gode wengo bainobo gabinebio kesoa Gode wengo bainobo gabob naka unang nibo Gode kin dimo nibo Eblahame molobselobe. Gode kaaib biamo nakaia unangai imin dofufu bianea eka inamin namino blim bu osa baabonea Inamin namin obo, tam tele ge owebea tam tlebobe. Eblahame Gode bainobo gebasebe. \p \v 18 Sinanggwano Gode Eblahame oha bianea Keb molobsel homoni walo unomabibi makob awitnin inanomabiobo ge ohabe kesoa Eblahame e wengo wente bianea fumbianea Ne memei blimobo gabe otane e Gode moton wengo mo deibueim blimobe. E kla bainobo gabianea waiso binebua e molobsel homoni waloniba bib mak bib mako onon tlaib kesoa e i faninobe. \v 19 E tekein kebebe, e bifolo 100 blimanang genabua e hangkalebmin anea titilo blimubanabua eka e alelo Sela osa fioum binoa konokmon ananobio otane Eblahame mo funaneta Gode baatnenea Keb molobsel homoni walomabiobo ge onebe yo motono mo inanibta walomabibbabo ge funaim blimobe. E Gode wengo bainobo genea sbalma wafu binebiobe. \v 20-21 Gode Eblahame baabanea Kobo miine dofanamabeobo ge baabaneo Eblahame mo baaneta Ne hangkalebmin aia eka Selao konokmon ananobio kesoa ni mene mo dofanomabbiobabo ge funaim blimobe. E funanea Gode moton wengo baatneneo bainobo, e titilsa kesoa e wengo baaneo bain inanamabebo genea e Gode niniino dobtouleb bia Gode Eblahame bainobo galino omsbal mabasebe. \v 22 E Gode weng olo wentenea bainobo gabe kesoa Gode baabanea Ne kin dimo kobo naka molotobo ge baabanebiobe. \p \v 23-24 Gode Eblahame weng olo baabanebua nakai weng olo Gode buk temo dolaibbiobe. Nib Sume Yesuse kaaneo Gode imin dofanebiobe. Nibo e bainobo genomabbio kesoa e nib bobol osa fumbianea Eblahame baabanea Ne kin dimo kobo naka molotobo ge oha binebu olo makob e nibo baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo genebiobe. \v 25 Sino nibo Gode hekmel wengo omdibihabob kesoa Gode Yesuse dobonea komokwali kweiban dimo dofanea i anaiba kaanea nib hengmino walubenea Gode e imin dofaanea hananebio kesoa memalo nibo Gode kin dimo naka molot unang molotobe. \c 5 \s1 Nibo Gode kin dimo naka molot unang molotobe. \p \v 1 Inamin kesoa nib Sume Yesus Klaiste nib hengmino walubenebua nibo bainobo gabobo Gode kin dimo nibo hengmino blim kesoa memalo nibo Gode makaababe. E nib hengmino omtlabenea bobol tem ayamo omyebiobe. \v 2 Yesus Klaiste nibo daabenea nibo bainobo genoba e dleb metnea God esu met danebio kesoa nibo e kin dimo naka molot unang molotobe. Sinanomo nibsa kining anoba makob e kining binabe inanomabbio kesoa nibo seimbianoba am olo tlamabo waiso biobobe. \v 3 Eka weng mak ole enino nib dimo tam tlemo osa seinwebuobe. Nibo tekein kebuobe, enino nib dimo tam tlamo dosbal manoa nibo kukub ayamo sbalma wafunomabbiobe. \v 4 Eka enino inanoa nib dimo tam tlemo nibo kukub ayamo sbalma wafunob mole Gode nibo yatenea baanea Ib kukubo ayamobo genamabebe. E nibo inangge oyeme mole nibo kining anoba makob Gode ulab anomabbuo waiso bianoba seinomabbiobe. \v 5 Nibo am olo waiso biobo am olo bain tlamabo kesoa nibo bobol ilumo mo omfubenamabobabe. Niminbabe, Gode e Hobe dabanea tenea nib bobol temo bibe bianea Gode nibo kla gobe bie kukubo nib bobol tem wato omabbu nayebebe. \p \v 6 Sino nibo hengmino deibonamin titilo blim biobta Gode amo omakanebuo tloa Yesuse tenea atdimo kaanea hengmin gam naka unang nibo daabenebiobe. \v 7 Naka maki kaaniba nakai hekmel wengo wafu blibi daabenamin nakai blimobe. Kukub olo bumolokobe. Nakai elekiem elekiemi funaniba Ni kaanoba nakai naka maki daayemin kukubo wafu blibi daabenomo geniba kaanomabib ese mak otane ne mo tekein kebibabe. \v 8 Ina otane hengmin gam naka unang nibo sino hengminsa biobta Gode Yesuse dabanea daakenea atdimo kaaneta nibo daabenebiobe. E inanebio kesoa kukub olo Gode nibo kla gobe bianea aleyebebe. \v 9 Sino nibo hengminsa bioba Klaiste ilemo singanea nib hengmino walubenea Gode funanea I ne kin dimo naka molot unang molotobo genebio kesoa memalo nibo kla tekein kebuobe, Klaiste titilsa kesoa e nibo Gode atlihamino temo dotlanea Gode nib hengmino molo kukub misiamo mo yang kebenemebabe. \v 10 Sino nibo hengmino henga bianoba Gode makaa biob otane Klaiste atdimo kaanea Gode atlihamino blimanobio kesoa memalo nibo Gode nekwalobe. E inanebuo nibo kla tekein kebuobe, e dletnea abilim unomabbiobe. Niminbabe, e imin hananea afen bianea nibo daayebe kesoa okok olo dot sumobe. Inamin kesoa sinanomo nibo kining anoba makob Gode ulab anomabbuo waiso biobo, o bain tlamabo kesoa nibo bobol ilumo mo omfubenamabobabe. \p \v 11 Nibo weng mak osa tekein kebuobe, Gode nib Sume Yesus Klaiste baabanea Kobo i daabeneba ne nekwal aine gene kesoa nib Sume Yesus Klaiste inanea nibo daabenea Gode nekwal anobbiobe. Sinanomo e dletnea abilim ut unomabbio kesoa memalo nibo Gode seinha bianoba e niniino dobtouleb biobobe. \s1 Adam esa Klaist esa i weng sangobe. \p \v 12 Nibo tekein kebuobe, nakae elekiem eta hengmino henganeta kaanebiobe. E inanebio kesoa nakaia unanga isa e nanebuo kibianiba i alukum kulila binabiobe. Niminbabe, nakaia unanga nibo alukum hengmino henganobbiobe. \v 13 Sinanggwano Mosese hekmel wengo mo tlim blim bio dimo nakaia unangai hengmino henga binibbiobe. I ina binibbu otane yo dimo Mosese hekmel wengo blim kesoa Gode mo baabeneta I ne hekmel wengo omdibine bianiba hengabiobo ge baabeim blimobe. \v 14 Ina otane kulilamin kukubo Adame bie dim ye kiloniba kulilam tlibbua biniba teniba Mosese binebio dim osa kulila binibbiobe. Nakaia unangai Gode wengo mo ombianibta makob Adame nanebio inaim blim otane isa henga bianiba kulila binabiobe. Adam ele nakae abuk tlamabe klul ota kinebiobe. E hengmino hengane kesoa kulilamin kukubo kilonebiobe. Eka Abuk Tle Naka ele kukub ayamo nanea mema kukub ayamo kilonanebiobe. \p \v 15 I inaibbu otane i kukubo makobbabe. Gode nibo daayebe kukub osa eka Adame Gode hekmel wengo ombiabanebio kukub osa o makobbabe. Afet afetobe. Naka elekieme Gode hekmel wengo ombiabanea hengmino henganebio kesoa nakaia unangai alukum kulila binabiobe. Ina binabib otane Gode nibo daabenea naka elekieme Yesus Klaiste dabanea daakenea atdimo kaanea naka homon unang homon nibo daabenebiobe. E nib kukub ayamo nabobo mo yateneta daabeim blimobe. E besa nibo daabenebio kesoa nibo mo yang kenomobbabe. \v 16 Eka Gode nakaia unangai daaye binabe osa eka naka elekieme hengmino henganea kaanamin kukubo tam tlobu osa makobbabe. Afet afetobe. Nakae elekieme hengmino henganea omito Gode naka homon unang homoni baabenea Ibo hengmino hengaib kesoa ibo kaanomabiobo ge baabenebu otane sinanoa e Yesuse dabanea daakenea atdimo kaane kesoa Gode nakaia unangai hekmel weng homono omdibihabibi daabenea i hengmino omtlabenea baabenea Ne kin dimo ibo hengmino blimobo genebiobe. \v 17 Nibo tekein kebuobe naka elekiem eta hengmino hengane kesoa nakaia unanga nibo alukum kulila binabuobe. Otane naka elekieme Yesus Klaiste kukub ota Adame kukubo gaisonobiobe. Gode Yesuse dabanea daakenea atdimo kaanea nib hengmino walubene kesoa Gode nibo kla daabenea hengmino omtlabenea baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenebiobe. Inangge baabenebio naka unang nibo e afen smik ayame nibo dobyenea Yesus Klaiste nibo daabenebio kesoa nibo seimbianoba amit nomabbiobe. \p \v 18 Inamin kesoa ne weng olo mitmakamo enaminobe. Naka elekieme Gode hekmel wengo ombiane kesoa Gode baanea Alukum nakaia unanga i kukubo misiamobo, i kaanomabiobo genebiobe. Eka naka mak ele e kukubo klayam nane kesoa nakaia unangai e bainobo gabibi Gode baabenea I alukum naka molot unang molotobo ge oyebebe. I memalosa sinanomosa seimbianiba amit nomabiobe. \v 19 Niminbabe, naka elekieme Gode hekmel wengo ombiabane kesoa Gode naka homon unang homoni baabenea Ibo hengmin gamobo ge baabenebiobe. Eka naka mak ele Gode wengo kla wenteha bine kesoa Gode naka homon unang homoni e bainobo genimibi baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo genamabebe. \p \v 20 Gode funanea Nakaia unangai tekein keniba Ni hengmino hengabuobo geine ge funanea e hekmel wengo Mosese omalea Mosese buk temo dolanebua hekmel weng olo nakaia unangai i hengmino hengabibo aleye binabo kesoa okok olo o okokobe. Sino nakaia unangai Mosese hekmel wengo mo wentim blim blibo dimo i hengmino henga bianiba hekmel wengo wenteniba tekein keib otane i hengmino imin sum henga binibbiobe. Ina otane Gode daayemin kukubo nakaia unangai omkayebe titilo hengmin kukubo titilo gaisonobiobe. \v 21 Adame inanebio kesoa nakaia unangai hengmino henganimibo i kaanomabiobe. Ina otane Gode nibo daabenea nib Sume Yesus Klaiste dabanea daakenea dabalim ele bianea kukub ayamo nanea daabenebua e bainobo gabob naka unang nibo Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge oyebe kesoa nibo memalosa sinanomosa seimbianoba amit nomabbiobe. \c 6 \s1 Nibo Klaiste tena kaanobbiobe. \p \v 1 Ibo fumbibo Gode ni baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo gabeo fatnangge baanomabibe? Ibo baaniba Nibo hengmino amitie hengabobta Gode amitie daaye bianea hengmino omketouyemeko genomabiba bleka? \v 2 Yeye bobol tem funin olo misiamobe. Nibo makob kaanabibi ulab anoba hengmin kukubo deibonobbio kesoa nibo hengmino imino mo hengamobe! \v 3 Ibo mo tekein kebibbayo? Nibo alukum aaye fuelanoba Yesuse tenanoba nib bobol tem funin osa Yesuse bobol tem funin osa makob anoba kukub olo makob nibo Yesus Klaiste tenanoba kaanobbiobe. \v 4 Sino Yesus Klaiste kaanea dobbueibbua Gode titilsae imin dofaanea hananebuo kukub olo makob nib tena hananobbiobe. Nib bobol tem funin osa Yesuse bobol tem funin osa makob anob kesoa kukub olo makob nibo Yesuse temna kaanoba dolbueibbua Gode imin dohaanea Yesuse temnanoba hana tlobbio kesoa memalo nib bobol temo mema kukubo bobolo funin ota fumbianoba kukub ayam ota wafunomo! \s1 Nibo Yesuse tenanoba amit nomabbiobe. \p \v 5 Nibo Yesuse tenanoba nib bobol tem funin osa e bobol tem funin osa makob anoba e kaanebuo kukub olo makob nib tena kaanobbio kesoa nibo kla tekein kebuobe, e kaanea imin hananebio inanoba nibsa imin hananoba e tena biomabbiobe. \v 6 Nibo tekein kebuobe, nibo Klaiste tenanoba nib bobol tem funin osa e bobol tem funin osa makob anob kesoa sino e atdimo kaanebuo kukub olo makob nib temnanoba atdimo kaanoba nib hengmin osa kaanobiobe. Sino nibo hengmin kukub ota wafu binobbu otane memalo nibte Yesus ete nanoba atdimo kaanoba nib hengmin kukub olo wandakibilanobbio kesoa memalo hengmin kukub olo titilo blimanobiobe. Nibo inanobbio kesoa nibo makob okok naka make kaanea e kimanin nakai okoko imino okok kehamino deibanamabe inanoba nibsa kaanoba hengmino titilo wandakibilanobbio kesoa nibo hengmino imino mo hengamomabbiobabe. \v 7 Nibo makob nakai kaaniba alang namaniba imin hengamino deibonabibi ulab kesoa nibo Klaiste tenanoba nib bobol tem funin osa e bobol tem funin osa makob anobbiobe. E kaanebuo kukub olo makob nib tena kaanobbio kesoa nib bobol temo hengmino titilo blimobe. \v 8 Nibo tekein kebuobe, nibo Klaiste kaanebio inanoba kaanobbio kesoa nibo afen smike amit nine dobonoba Klaiste tena biobobe. \v 9 Sino Klaiste kaanea imin hana tlebio kesoa e imino mo kaanamabebabe. Kaanamin titilo blim kesoa e imino mo kaanamabebabe. E inanebio kesoa nibo tekein kebuobe, nibo afen smike amit nine dobonoba Klaiste tena biobobe. \v 10 Nakaia unanga nibo hengmino henga binabob kesoa Yesuse nib hengmino walubenea atdimo kaanebiobe. E deib makob kaanea Gode titilo imin dofaanoa hananebio kesoa afen bia Gode titilo daahabea e amit afen biebe. \p \v 11 E inanebio kesoa ibo fumbianiba Nibo makob kaaibbuei ulab anoba hengmino titilo blimubenoa Gode afen smike dobyebio kesoa nibo Yesus Klaiste tenanoba e bobol tem funin osa nib bobol tem funin osa makob anoba afen biobobo ge funine! \v 12 Ibo inaibbio kesoa bobol tem misiamo mo fumbianibta kukub misiam olo bobolo mo wayebota namibe! \v 13 Eka ibo ib skila kweila sitala kina bobol tema klangao kla kimaine! Ibo bobol tem misiamo mo fumbianibta ib skila kweila sitala kina klanga bobol temao mo omonibta kukub misiamo namibe! Ib skila kweila sitala kina klanga bobol temao omoniba Gode omaniba e kukub ayam ota namine! Ibo makob nakai kaaniba imin hananabib inaniba memalo ibo afen bliba Gode bobol tem funin ayamo ibo omkayebe kesoa ibo inamin namin olo omoniba Gode omaniba e kukub ayam ota namine! \v 14 Gode hekmel wengo Mosese omalea esak ibo omyebu otane ibo o klao mo wafunim blimobe. Niminbabe, hekmel weng olo ibo klao mo daabenota ibo hengmino mo deibueim blim blib kesoa memalo Gode ibo daayebebe. Ibo inaniba hekmel wengo deibueiba Gode daayebe kesoa hengmino titil blimanoa ibo mo kimabiobabe. \s1 Nibo Gode okok naka unangobe. \p \v 15 Inamin kesoa nibo fatnanomabbione? Memalo Mosese hekmel wengo nibo mo kimabioba otane Gode nibo daabenea nib hengmino omtlabenebio kesoa nibo fatnangge baanomabbione? Nibo hengmino hengabob otane mo tekamobe, Gode daayebebo genomabbua bleka? Yeye bobol tem funin olo misiamobe. \v 16 Ibo naka make okok ota okok kebianiba e wengo wente biam bianiba wafunimibo ibo e okok nakaiba eka ele ib sum ananamabebe. Ibo inaniba hengmin bobolo fumbianiba wafunib mole ibo hengmino okok nakaiba eka ole ib sum anabua kaanimibo God esuo mo unomabibbabe. Otane ibo Gode wengo wente bianiba wafunimibo e okok nakaiba eka ele ib Sum anea baabenea Ne kin dimo ibo naka molot unang molotobo genamabe kesoa ibo olo mo tekein kebibbayo? \v 17 Sino ibo ilib bobol tem funin misiam ota wafu bianiba hengmino okok naka binibbu otane naka maki Yesus Klaiste wengo ibo omkayebiba ibo i weng olo wente bianiba bainobo gabianiba kla wafu bliobe. Ibo inabib kesoa nibo Gode gangobo genomo! \v 18 Gode ibo hengmino sai inamin gebenobua tilesenebio kesoa e ibo daabenea ibo e okok naka unang aniba kukub molot ota nabiobe. \p \v 19 Ne dabalim okok nakai saa wengo baabeio niminbabe, ibo dabalim kukub ota kla tekein kebianiba eka Gode kukub ole klao mo tekein kebibba kesota ne weng olo baabeiobe. Sino ibo bobol tem misiam fumbianiba ib skila kweila sitala kina klanga bobol temao omoniba kukub misiam ota omwem bianiba nabinibbu otane memalo ibo ib skila kweila sitala kina klanga bobol temao omoniba Gode omaniba amitie Gode bobolo fumbianiba Gode kukub molot ota namine! \v 20 Sino ibo hengmino okok naka unang bianiba kukub misiamo wafu blib dimo ibo kukubo moloto mo wafu bianibta ib bobol tem funino mo kimaim blimobe. \v 21 Ibo inamin namin kukub misiamo wafu binibbio kukub olo ibo daabenoa ayam binibbua bleka? Yeye ibo baaniba Nibo kukub olo wafunob mole nibo kla seinomabbiobo ge obinibbu otane ibo mo seinim blimobe. Memalo ibo kukub olo bobolo fumbianiba aal gembiobe. Kukub olo ibo dletnoa aseinin bib unomabiobe. \v 22 Ina otane Gode ibo hengmino sai inamin gebenobua tilesenebio kesoa memalo ibo e okok nakabe. E inanebio kesoa memalo ibo naka molot unang molot ambianiba kukub ayam ota nabianiba Gode tena bliobe. Sinanomosa inaniba Gode tenaniba amit nomabiobe. \v 23 Ne wengo baabeio mitmakamo enaminobe. Nakaia unangai hengmino hengabib mole Gode i hengmin kukubo molo yang kenea i kaanimibo God esuo mo nomabibbabe. Ina otane nakaia unanga ibo nib Sume Yesus Klaiste tenaniba ib bobol tem funino makob aib mole Gode afen smike amit nine misim dobyamabebe. E afen smik ele dobyameo ibo mo yang kenimibbabe, besa doboniba amit nomabiobe. \c 7 \s1 Nibo mema bobol temo okok ota okok kemomo! \p \v 1 Ne nekwal ibo hekmel wengo tekein kebiobe, nakai afen blibo hekmel wengo kimabi otane i kaanimibo hekmel weng olo i mo kimanomobabe. \v 2 Ne wengo enaminobe. Hekmel wengo baanoa Unango imake mo kaaim blim bie mole o e tena bianiba e kimaneko! Eka e kaanea o imakwal afet dlang gamo ayamobo genobiobe. \v 3 Inamin kesoa unango imake sma bia deibanoa naka asit dobo mole hekmel wengo baanoa O imakwal bokalin kukubo wanamabobo, o kukub olo taman kukubobo genobiobe. Ina otane o imake kaanea imak afet dabamo o imakwal bokalin kukubo mo welanomobabe. Hekmel wengo mo baanota Kukub olo taman kukubobo geim blimobe. \p \v 4 Inamin kesoa ne nekwal ibo hekmel wengo makob nakae e alelo kima bie inanoa ibo kima binobu otane memalo Yesus Klaiste tenaniba ib bobol tem funino makob am blib kesoa e kaanebio kukub olo makob ib temna kaaniba hekmel wengo titilo ibo kimabuo blimanobiobe. Eka Yesuse imin hananebuo kukub olosa makob ib temna hanaibbua e memalo makob ib mema imak dikin anea ibo kima biebe. E ina bie kesoa nibo alukum Gode kukub ayamo wafunomo! \v 5 Niminbabe, sino nib bobol tem funin misiam ota nib damo kimabua hekmel wengo baabenoa Ibo inamin namin kukub misiamo mo namibe ge baabenobuo wentebob otane nibo deibonoba kukub misiam olo bobolo wayebua nib skila kweila sitala kina klanga bobol temao omonoba hengmin olo nabinobbiobe. Nibo ina binobbio kesoa God esak yang ke baanea Ibo kaanimibo nesuo mo tlomabibbabo genebiobe. \v 6 Ina otane memalo nibo Yesuse tena kaanobbio kesoa hekmel wengo nibo mo kima biobabe. Sino nibo funanoba Nibo Gode okoko okok kemomo genob kesoa nibo e hekmel wengo wafunin kukubo naatemobbu otane motono mo naim blimobe. Ina otane memalo Gode Hobe nibo dobyebio kesoa nibo e okok nakabe. Nibo mema kukub ota wafu bianoba e okoko okok kebuobe. \s1 Hengmino nibo watwat dabenobiobe. \p \v 7 Hekmel wengo nibo imino mo kima bioba kesoa nibo fatnangge baanomabbione? Mosese hekmel wengo misiamobo genoma bleka? Yeye Mosese hekmel wengo kukub misiamo ne mo aletneim blim keno mole ne kukub misiamo mo tekein kenamabibabe. Hekmel wengo mo baanoa Ibo naka mak unang maki inamin namino bobolo mo waye bianoa eka naka maki alelwala eka unang maki imakwala i bobolo mo wayebota ayok doise hanomo ge funimibe geim blim kenobio mole ne mo tekein kenita Kukub olo hengminobo genimibabe. Mosese hekmel wengo omaye baanoa Kukub olo hengminobo genobiobe. \v 8 Mosese hekmel wengo baanoa Ibo naka maki inamin namino bobolo mo wayemone genobuo ne bain inania inamin namino bobolo wanebua Ne yo inanitabo, inanitabo gabiania fumbinibiobe. Hekmel wengo blim biamo nibo inamin namin kukubo nabobo hengminbabe. Otane hekmel wengo omaye baanoa Inamin namin kukubo hengminobo genobio kesoa nibo nabianoba henga binabuobe. \v 9 Sino ne Mosese hekmel wengo mo tekein keim blim bli dimo Ne naka molotobo ge fumbinibiobe. Otane omito ne hekmel weng olo watem tekein kenia Ne hengmino hengabi kesoa sinanoa ne kaanimio God esuo mo unamabibabo ge funaibiobe. \p \v 10 Inaibio kesoa ne tekein kebibe, sinanggwano Gode funanea Ne hekmel wengo nakaia unangai omkaye bia kla wafu namib mole i afen nomabiobo ge funanea omyebu otane hekmel weng olo ne aletnenoa tekein kenia Ne hengmin gam kesoa kaanimio God esuo mo unamabibabo geibiobe. \v 11 Mosese hekmel wengo baanoa Ibo naka maki inamin namino bobolo mo wayemone genobu otane ne bobol tem daako hengmino bitnebuo dim baatnesoa hekmel wengo ombiania ne kukub olo wafu biania bib misiam bib deib unemin eta binibiobe. \p \v 12 Ne inaibio kesoa hekmel wengo Mosese buk temo dolanebuo bain wengobe. Gode weng olo Mosese omalebio kesoa o weng molot ayamobe. Ne kukub misiamo namin nakabe. \p \v 13 Inamin kesoa hekmel weng ayam olota ne bib misiam bib deib unemine nemfanota binibua bleka? Yeye ne nene bobol tem funin misiam ota baatnenota Kobo Gode hekmel wengo mo wafunemebe ge baatnenoa nemabmanoa bib misiam bib deib unemine binibiobe. Ibo bobolo mo wayemone galin weng olo God eta Mosese omalea dolanebio kesoa nibo tekein kebuobe, Gode hengmino omsuam bianea klao mo gobo biebabe. \s1 Hengmino nib bobol temo bibebu ota dlabmanota nibo hengmino henga binabuobe. \p \v 14 Nibo tekein kebuobe, hekmel weng olo Gode Hob eta nibo omyebio kesoa e nib bobol tem funino daabenang gabe otane ne bobol tem funino hengmino bitnebio kesoa ne bobol temo Hobe bobol temo fumbeo mo fumbibabe. Ne hengmino okok naka kesoa ne amitie henga binabibe. \v 15 Ne kukub misiamo mo namine gabi ota nabiania eka kukub ayamo namano gabi ole namino deibo binabibe. Ne fatnanita inamino nabinabine? Ne mo tekein kebibabe. \v 16 Eka ne kukubo mo gobo bliba ota amitie nabinabi kesoa ne tekein kebibe, hekmel wengo ayamobe. Niminbabe, kukubo ne mo gobo blibao nabio ne bobol temo baatnenoa Yo misiamobo ge onebobe. \v 17 Inangge onebo kesoa ne nemalo hengmin kukub olo mo nabibabe. Yeye hengmino ne bobol temo bitnebu ota nemabmanota hengmino hengabibe. \v 18 Ne tekein kebibe, ne bobol temo kukub ayamo mo bitnebiobabe. Ne nene bobol tem misiamo fumbi ota ne skila kweila sitala kina klanga bobol temao ge omano kesoa ne kukub misiam ota nabibe. Ne kukub ayamo namano gabi otane ne mo nabinabibabe. \v 19 Ne kukub ayamo namano gabio deibonia eka kukub misiamo ne mo namibabo gabi ota amitie nabinabibe. \v 20 Ne kukubo ne mo namibabo gabi ota nabibe. Ne inabio nemalo mo nabibabe. Hengmino ne bobol temo bitnebu ota nemasambota hengmino hengabibe. \p \v 21 Ne ina binabi kesoa ne funania Ne kukub ayam ota namano gabi otane hengmino ne bobol temo bitnebio kesoa ne kukub misiam ota nabinabibe. \v 22 Niminbabe, ne Gode hekmel wengo kla wafunin kukubo bobolo wanebobe. \v 23 Otane titil afeto ne bobol temo bitnebiobe. Titil olo hengmino titil otabe. Titil olota Gode hekmel weng olo ne bobol temo bitnebuo tenanoa awa gembianoa hengmino titilo tata kenoa ne nemetnoa monia hengmino henga binabibe. \v 24-25 Ayoo! Ne watwat daibio nakabe. Hengmino ne bobol temo bitnebu ota ne skila kweila sitala kina klanga bobol temao daabonoa kukub misiamo nabinabi kesoa ne deib misiam eta monia bib misiam unamabibe. Inanamabi kesoa ne bobol temo funania Ne Gode hekmel weng ota wafunano gabi otane nene bobol tem funin misiamo ne skila kweila sitala kina klanga bobol temao daabono kesoa ne hengmin okok ota okok binabibe. Waneta ne daatneneta ne hengmino deibonita deib misiame onamino denamabine? God eta ne daanebebe. E nib Sume Yesus Klaiste dabanea daak tenea nib hengmino temo dotlanebio kesoa ne Gode gangobo gabibe. \c 8 \s1 Yesuse nib hengmino omtlabenea e Hobe nibo dobyebiobe. \p \v 1 Inamin kesoa memalo nakaia unanga nibo Yesus Klaiste bainobo genoba e tenanoba bobol tem funino makob am biob nibo Gode mo baabeneta Ib kukubo misiam kesoa ne o molo yang kenamabibo ge baabenamabebabe. \v 2 Niminbabe, Yesus Klaiste bainobo gabob nibo daabenea Gode Hobe dabanea daak tenea nibo kima bie kesoa nibo Yesus Klaist etem nanoba nib bobol tem funino makob anoba afen biobobe. Sino nibo hengmino makob sa gein kenoa kima bianoa dletnoa aseinin bib unom genabob otane Gode Hobe hengmin olo tila omtlabenea nibo hengmino temo deibonobbiobe. \v 3 Nibo hengmin gam kesoa Mosese hekmel wengo klao mo wafu binabobbabe. Hekmel weng olo nibo mo daabeim blim otane Gode funanea Ne i hengmin kukub olo yang kenano genea e miine makob nakai hengminsai ulab dabanea daak tenea atdimo kaanebiobe. Gode inanea nib kukub misiamo yang kenano gabeo omonea Yesuse dimanea eta nib alango dokonea atdimo kaanea nibo denobbiobe. \v 4 E inanebio kesoa memalo hengmino nib bobol temo bibebuo nib damo mo kimanota skila kweila sitala kina klanga bobol temao mo wafu biobabe. Memalo Gode Hobe nib bobol temo bibe bie kesoa e titilo nibo daabenea nibo e hekmel weng ayamo kla wafubuobe. \v 5 Nakaia unangai bobol tem funin misiamo wafu blibi bobol tem misiam olo gobo bianiba amitie inamomo gabinabiobe. Ina otane nakaia unangai Gode Hobe kukubo wafu blib ile Gode Hobe kukubo gobo bie ota amitie namomo gabinabiobe. \v 6 I bobol tem funin misiamo amitie wafu blib mole i makob kaanabibi ulab blib kesoa i kaanimibo God esuo mo unomabibbabe. Ina otane i Gode Hobe bobol temo fumbe ota isa funib mole i sma afen bliba Gode bobol tem ayamo omkayemabebe. \v 7 I bobol tem funin misiamo wafu bianiba i damo kukub misiamo nanomo galib mole i Gode makaabe. I funaniba Ni bobol tem funin misiam ota wafunomo gabib kesoa i Gode hekmel wengo mo wafu blibbabe. I titil blim kesoa i Gode hekmel wengo mo wafu blibbabe. \v 8 Inabib naka unang ile bobol tem funin misiam ota wafu blib kesoa Gode mo seinyebebabe. \p \v 9 Ina otane ibo bobol tem funin misiam olo mo wafu blibbabe. Niminbabe, Gode Hobe ib bobol temo bie kesoa ibo e bobol temo fumbe ota ibsa fumbiobe. Eka Klaiste Hobe ib bobol temo mo bieba mole ibo Klaist emibabe. \v 10 Ibo hengmino hengabib kesoa ib damo kaanomabib otane Klaiste ib bobol temo bibe bie kesoa Gode ib hengmino omtlanea baabenea Ibo naka molot unang molotobo gabe kesoa ib afen smiki Gode temna bliobe. \v 11 Eka Gode Yesuse imin dofaanebue e Hobe ib bobol temo bibe biebe. E Yesuse imin dofaanebio kesoa ibo tekein kebiobe, ib damo kaanomabib otane Gode, e Hobe ib bobol temo bibe bie baabanea Kobo i daabenale genea e ibo daabenea ib damo imin dohaanea hananiba afenomabiobe. \s1 Gode Hob eta nibo daabeneta nibo e meme anobbiobe. \p \v 12 Inamin kesoa ne nekwal ibo nibo bobol tem funin misiam olo mo wafu bianobta kukub misiamo mo namobe! Gode Hobe Ibo kukub ayam ota namine ge oye bianea daayebe kesoa nibo e bobol temo fumbe ota nibsa fumbianoba wafu nomo! \v 13 Niminbabe, nakaia unangai memalo bobol tem misiam fumbibi kaanimibo God esuo mo unomabibbabe. Ina otane nakaia unangai Hobe baabaniba Ni titil blim kesoa ni kukub misiam osa bobol tem funin misiam osa mo deibonomabbiobabo, kobo ni daabeneba keb titilo omyeba ni kukub misiam osa bobol tem funin misiam osa deibonomo genimibi Gode afen smike i dobya amit nomabiobe. \v 14 Nakaia unangai Gode Hobe wengo wentehabib ita Gode memebe. \v 15 Sino tosianin kukub ota ibo kima binobi otane memalo Gode Hobe ib bobol temo bibe bie kesoa tosianin kukubo ibo imino mo kima biobabe. Hobe nib bobol temo bie ele nibo daabenea Gode meme anoba E ayo ge ohabuobe. \v 16 Gode Hobe emaye nibo baabenea Ibo Gode memebo gabea nib bobol temo fumbianoba E weng olo bainobo ge fumbuobe. \v 17 Eka nibo e meme anob mole e inamin namin ayamo dlomabbiobe. Inamin namin olo Yesus Klaiste dlamabe ota nibsa dlomabbiobe. Nibo e kukub ayamo wafu biob o dafa ota naka maki teniba makob sino i Yesuse enino omalibbio inaniba nibsa enino omkayebiobe. Nibo inanoba Klaiste tenanoba enin kino watemob mole nibte ete nanoba abilim uto bianoba seinomabbiobe. \s1 Sinanomo nibo naka molot unang molot anoba makob Klaiste ulab anomabbiobe. \p \v 18 Ne tekein kebibe, nib enin kino watemebobo gwabobe. Ina otane sinanoa nibo naka molot unang molot anoba makob Klaiste ulab anomabbio kukub olo dot ayam kesoa nibo enin kino watemebobo bobolo mo funomobe! \v 19 Gode meme nibo naka molot unang molot anoba makob Klaiste ulab anomabbuo dimo inamin namino Gode klanebuo dabal esa abil esa inamin namino dabalimo bu osa eka inamin namino abilim ut bu osa Yatemano genoa waise biobe. \v 20-21 Niminbabe, inamin namin olo Gode klanebuo klaanamabo otane omalo mo funanota Ne klaanamabibo gabobabe. Gode emaye baanea Ne inamin namino klaibuo amito mo nomobabo klaanamabobo genebio kesoa inamin namin olo klaambobe. Ina otane Gode meme nibo naka molot unang molot anoba makob Klaiste ulab anomabbio dimo inamin namino Gode klanebu osa mo klaanamobabe. Inamin namin olo te Gode meme nibo te nanoba ayam nomabbiobe. Inamin namino Gode klanebuo am olo waiso biobe. \p \v 22 Nibo tekein kebuobe, inamin namin olo Gode klanebuo sinosa memalosa o makob unango memei dlanang genoa enin kino wateme bianoa memei dlanamino waise binabo inanoa osa enin kino wateme bianoa Gode meme nibo naka molot unang molot anoba makob Klaiste ulab anomobo yatenite genoa waise biobe. \v 23 Inamin namino Gode klanebuo olobbabe. E meme nibsa enin kino watemebuobe. Hengmino nib dam osa sa gein kebua enin kino watemebob otane sinanomo Gode tileisenea enin olo blimubenoa e nib damo mema omya e meme anoba Klaiste ulab anomabbiobe. E Hobe sin dobyebio kesoa nibo tekein kebuobe, e weng olo baanebuo bain ele baanebio iwat nanamabe kesoa nibo am olo hebmamsab tloko ge fumbianoba waiso biobobe. \v 24 Niminbabe, Gode nibo hengmino temo biobo dotlanebio dimo e baabenea Sinanomo ne imin tlia ibo Klaiste ulab anomabiobo genebio kesoa nibo am olo waiso biobobe. Ina otane inamin namin olo nibo waiso biobo tloa watemaobo imino mo waiso nomabbiobabe. Niminbabe, nakae inamin namino waiso bianea watemameo e imino mo waiso namabeba inaminobe. \v 25 Ina otane Gode inamin namin olo mo naneta nibo mo watemin blim kesoa nibo obianoba E bain inanamabebo genoba sbalma bianoba waiso biobobe. \p \v 26 Eka nibo titil blim kesoa Gode Hob eta daayebebe. Nibo Gode nganaba nomabbu otane nibo Gode bobol tem funino klao mo tekein kebobba kesoa nibo fatnanobta Gode inamin namin wengo nganaba nomabbione? Nibo weng blim kesoa deiba biob otane Hob eta nibo daabenea nib alango dokonea Gode nganhabebe. \v 27 Aye nakaia unangai bobol temo kla watemeye bianea eka e Hobe bobol tem funin osa tekein kebebe. Gode Hobe God ele bobol tem funin ota wafu bianea oha bianea Kobo nib bainobo galin nakaia unangai daabenale ge ohabebe. \p \v 28 Eka Gode ele bobol tem funin ye nibo dlakanebua nibo e kla goba biobobe. Inanebio kesoa nibo tekein kebuobe, inamin namino ayam osa misiam osa alukum nib dimo tam tlebo olo Gode nibo baabenea Ne kukub olo ibo omkaye biania dosbal sambi kesoa ibo sbal manomabiobo genebiobe. \v 29 Niminbabe, Gode sinanggwano dabal esa inamin namin osa mo klaim blim bianea nakaia unangai dlakanea baanea Ne nakaia unanga eli kla gobe bli kesoa i naka molot unang molot aniba makob ne miine ulab aniba e ningwal an e nengwal an naniba homon aiba e nakaia unanga eli hek sum anamabebo genebiobe. \v 30 Eka sinanggwano e nakaia unangai dlakanea baanea I ne miine ulab aine genebuei memalo nganabenea tlibbiobe. Nakaia unanga ele nganabenea tlibbu eli e oye bianea Ibo ne kin dimo hengmino blimobo ge oyebebe. E nakaia unangai oye bianea Ne dimo ib hengmino blimobo ge oyebe eli afen smik ayam eta dobyebiobe. Inanebio kesoa nibo tekein kebuobe, nibo Yesuse ulab anomabbiobe. \s1 Gode nibo gobenino mo deibenemebabe. \p \v 31 Gode inanea nibo daaye bianea gobe bie kesoa e inamin namino nabenebio olo nibo fatnangge baanomabbione? Gode nibo daabene kesoa waneta kukub misiamo nibo omyeneta gaisenamabene? Inanamin nakai blimobe. \v 32 Gode e miine dobyebuo e mo funaneta I ne miine mo anaiba kaanemene ge funaim blimobe. E e miine dobonea komokwali kweiban dimo dofanea anaiba kaanea nibo alukum daabenebiobe. E inanebuo nibo tekein kebuobe, e inamin namino mak osa nibo daaye bianoa nib bainobo galino dosbal sambo kesoa sinanoa nibo naka molot unang molot anomabbiobe. Nibo inanomabbuo e inamin namin ayamo dokayebe otane nibo mo yang kenomobbabe. E besa misim dokayebebe. \v 33 Gode dlakanebio naka unang nibo waneta baabeneta Ibo hengmin gamobo ge baabenamabene? Inangge baanamin nakai blimobe. Gode emaye nibo oye bianea Ibo ne kin dimo hengmino blimobo ge oyebebe. \v 34 Waneta Gode nakaia unanga nibo baabeneta Ibo kukub misiam nabib kesoa ne ib kukub olo yang keia enin kino watemomabiobo ge baabenamabene? Inangge baabenamin nakai blimobe. Yesus Klaiste kaanea imin hananebue nib komok anea Gode kweile kweitale kikib ye toumbianea Gode ohabianea Ne i hengmino walubeibio kesoa i ne kin dimo naka molot unang molotobo ge ohabebe. \v 35 Fatnamin kukub ota Klaiste nibo kla gobe bio temo biobo dotlanamabone? Inamin namin kukub misiamo nib dimo tam tlebo osa eka nibo enin kino watemaob osa eka nakai nibo kukub misiam omyaib osa eka nibo imen teb nomob osa eka nibo youm blim nomob osa eka inamin namin kukub misiamo tenoa nib dimo unamo osa eka wasi nakai teniba nibo yenanom gaib osa kukub olo inanoa nib dimo tam tlamo nibo Klaiste gobe bio temo biobo dotlanamabua bleka? Yeye. Kukub olo nibo Klaiste kla gobe bio temo biobo dotlanamino blimobe. \v 36 Inamin namin olo nib dimo tam tlamabo Gode buk temo baanoa \q1 Ni keb meletan kesoa am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo naka mak unang maki ni yebianiba funaniba Bainobo galin nakaia unangai makob eil sibsib memei inanabob inanoba inanomo ge fumbiobo genobiobe. \b \p \v 37 Kukub misiam olo nib dimo tam tlemo mole nibo funanoba Klaiste nibo gobene kesoa kaanea nib hengmino walubenebiobo ge funanomabbio kesoa kukub misiam olo nibo e gobanin kukubo mo gaisonomabbiobabe. Yeye nibo e sma goba bioba nibo e gobanin kukubo sum anamabobe. \v 38-39 Ne kla tekein kebibe, inamin namino nibo Gode gobe bio temo biobo dotlanamino blimobe. Kaanomob osa afen biaob osa eka abisel isa hob misiam isa eka dabalim olo komokwal isa eka inamin namino memalo bu osa eka inamin namino sinanomo tam tlamabo osa eka inamin namino abilim ut bu osa eka inamin namino dabal tem daak bu osa eka inamin namin mako Gode klanebu osa inamin namin kukub olo nibo Gode gobe bio temo biobo dotlanamino blimobe. Nibo nib Sume Yesus Klaiste bainobo gabob kesoa e nibo amitie gobe biebe. \c 9 \s1 Fole e nekwali Isleli bobolo funanea e bobolo ilum omfubabisobe. \p \v 1 Ne Klaist emi kesoa ne wengo bain baabenamabibe, ne dimo mo baabenimibabe. Ne bobol temo funania weng olo bainobo gabia eka Gode Hobe ne bobol temo bitne bie esa baanea Weng olo bainobo gabebe. \v 2 Ne nekwali Isleli Yesuse mo bainobo gabibba kesoa ne bobol temo dot ilum omfutnebiobe. \v 3 Isleli Yesuse mo bainobo gabibba otane ne funania I bainobo geine ge fumbi kesoa Yesuse ne baatnenea Kobo i alango dokoneba ne i kukub misiamo nabibo yang kenia kobo kemaia aseinin bibo uneba i aseinin bibo onamino deine ge baatnene mole ne bobol ayam funamabi otane e mo inangge baatneim blimobe. \v 4 Gode Isleli dlakanebio kesoa i e memebe. Gode e titilo ayal inamin einobuo i alebenebiobe. Gode i moton wengo baabenea Ne ibo daabeia ayam anomabiobo genea lotu kemin kukubo i alebenea eka e hekmel weng osa moton weng osa omyenanea baabenea Ne Dofakamin Nakae dabaia ibsu tlamabebo ge baabenebiobe. \v 5 I faninwali Eblaham esa Aisak esa Yekob esa itabe. Eka Gode Dofakamin Nakae dabalim ele binebue i molofeitobe. Gode Dofakamin Nakae elekiem eleta Godobe. E nakaia unanga isa eka inamin namin osa i Sumobe. Nibo amitie e niniino dobtouleb nomo! Bainobe. \s1 Nakaia unanga eli God emi dlakanebiobe. \p \v 6 Ne nekwal ibo Isleli Yesuse mo bainobo gabibbao wengo ne baabeio ne mo baanita Gode wengo Islel ni fanine Eblahame baabanebio e memalo mo inanemebabo ge baabenimibabe. Eblahame molofeite Islele molobseli homon walibbu otane maki Gode mo bainobo geim blim kesoa i Islel motonbabe. Yesuse bainobo gabib ita Islele molobsel motonobe. \v 7 Eblahame molobseli alukum Gode meletanbabe. E molobseli atosin ita Gode meletanobe. Sinanggwano Gode Eblahame moton wengo baabanea Keb miine Aisake meletani nemi anomabiobo genebio Hegao miine hek sume dofanoe Gode e bobolo mo funaim blimobe. Selao miine dofanoe Aisak esa eka e molobsel isa i bobol ota fumbinebiobe. \v 8 Ne weng olo mitmakamo enaminobe. Nibo mo baanobta Eblahame molobseli alukum Gode meletanobo genomobbabe. Gode Eblahame molobseli atosin ita moton wengo baabenebio kesoa moton wengo baabenebue ita e meletanobe. \v 9 Sinanggwano Gode Eblahame moton wengo enangge baabanea Bifolo olokiem blimanota Selao mene naka ten dofanota ne imin tenita atemamabibo ge baabanebua Selao bain inanoa Aisake dofasobe. \v 10 Weng mak osa inaminobe. Lebeka osa inanoa amun temo memei asu dlabbanoa binobuo aalebe ni fanine Aisake elekiem etabe. \v 11-12 Eka i dabo i awoko mo dlanoa i kukub ayam osa kukub misiam osa mo naim blim bliba Gode Lebekao baabonea Afan eta komok anea kweitale kimanamabebo ge baabosebe. Gode ele bobol tem funaneta inanebiobe. E inanebio kesoa nibo tekein kebuobe, e nakaia unangai dlakanang gameo i kukub ayamo mo yateneta dlakanemebabe. E ele bobol tem funin dlakanabe naka unang ita e meletanobe. \v 13 Olo makob Gode e buk temo baanea Afane Yekob esa e melel isa ita ne kla gobe blibo, eka kweitale Iso esa e melel isa ne mo gobe blibabo genebio \v 14 kesoa nibo fatnangge baanomabbione? Nibo baanoba Gode am mak dimo kukubo afet nanebua eka am mak dim osa kukub afet nabinabebo genoma bleka? Yeye e kukubo makob nabe olota amitie nabinabebe. \v 15 Sinanggwano e Mosese baabanea Ne nene bobol tem funino funania Ne naka ele dobhalilania daabanano ge funai mole ne nene bobol tem funin olo wafu biania naka ele daabanamabibo ge baabanebiobe. \v 16 E inangge baabanebio kesoa nibo tekein kebuobe, Gode nakaia unangai bobolo ayam fumbianiba kukub ayamo nabibo mo wateneta dohalila daaye binabebabe. E emaye ele bobol tem funaneta naka mak unang maki dohalila daayebebe. \v 17 Weng mak olosa funaine! Gode buk temo baanoa Gode Isib teni komoke Feloe baabanea Ne kobo kemfakaia komok anebobe. Ne inamin namin kukub misiamo omkakemia nakaia unangai bib mak betan mako blibi ne titilo wateniba ne niniino nemtouleb nomabiobo ge baabanebiobo genobiobe. Feloe Gode nakaia unangai kukub misiam omkayebe otane Gode titilo gaisanoa nakaia unangai wateniba i alukum Gode niniino dobtouleb binibbiobe. \v 18 E inanebio kesoa nibo tekein kebuobe, Gode ele bobol tem funanea Nakaia unangai dohalila daabenang ge mole dohalila daabenamabebe. Eka e Nakaia unanga eli ne wengo omdibinemine genemeo emaye i bobol tem funino neket gebenea i e wengo omdibihamomabiobe. Kukub olo Feloe kukubobe. \s1 Gode nakaia unangai maki dosuam bianea eka mak ile dohalim bianea daayebebe. \p \v 19 Ne funania Naka maki ib isak temo bianiba baatneniba Gode naka make ne wengo omdibinemeko genea naka ele bain inanea ombiabanemeo Gode mo baaneta E misiam nanebo genemebabe. Niminbabe, Gode emaye naka ele dabab manea Kobo inamale gabe kesoa e inabebo ge baatnenomabib ese makobo ge funaiobe. \v 20 Wentine! Dabalim naka ibo nimin kenibta Gode sbal weng baabanomabibe? Ibo kukub olo deibueine! Nakae dabal sosbeno klanebuo mo baabanota Kobo fatnanebta ne enanebta klanebbione? ge baabanamabobabe. \v 21 Sosben klamin nakae dabale halonea sosbeno asu klanang ge mole e emaye ele bobol tem funanea Ne inanita klaneme geneta klanamabebe. E sosbene make sbal ayam klanea eit kimin ofanea eka mak ele besa eil imen bumin klanane mole ele bobol temobe. \p \v 22 Gode makob dabal sosben klamin nakae nabinabe inane mole ibo e mo dobsuanimibe! E nakaia unangai klanebio otane maki e wengoomdibihabib kesoa e dosuananea watwat daabenamabebe. Ina otane Gode i dohalimbe kesoa e hebmamsabo mo watwat dabenamabebabe. I makob eil imen bumin sosbene ulabobe. Sinanota e i watwat dabeneta naka mak unang maki e titil osa e atlihamin osa watemomabiobe. \v 23 Gode inanamabe kesoa e titilo ayal inamin einobuo naka mak unang maki alebenano genea e nibo dohalilanea dlakanea alebene biobe. \v 24 E dlakanebio nibo Yuda nakaia unanga nisa eka Yudaba nakaia unanga ibsa nibtabe. Nibo makob sosben sbal ayame ulabobe. \v 25 Gode weng omkeimalin nakae niniino Hosea esa Gode buk temo Gode Yudabai dlakanamabei weng sango dolanea enangge baanea \q1 Gode baanea Nakaia unangai sino ne meletanbai ne dlakania baabenia Ibo ne meletanobo ge baabenia, eka nakaia unangai sino ne mo gobe blibai ne dlakania baabenia Ibo ne gobe bli naka unangobo ge baabenamabibo genebo gena bianea \b \m \v 26 eka weng mak osa imin dolanea baanea \q1 Sino bibam olo seli Gode baanea Ibo ne meletanbabo genebio memalo naka mak unang maki bib olo seli baabeniba Ibo God kintaline meletanobo ge baabenomabiobo ge baanea dolananebiobe. \p \v 27 Eka Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Isleli weng sango baanea \q1 Isleli naka homon unang homoni waloniba makob ninin inanomabib otane Gode milim mak ye ita i hengmino temo blibo dotlanamabebe. \v 28 Sume nakaia unangai alukum i kukubo nabibo klanang gameo e hebmamsab tenea i kukub ayamo nabib osa kukub misiamo nabib osa watenea i kukubo nabinimibo molo yang kenamabebo genebiobe. \b \p \v 29 Sinanggwano Aisaiae Gode Isleli dohalilanamabei weng sango enangge baanea \q1 Sume bib mak bib mak sel isa abisel isa i komoke nib faninwali Isleli alukum yalone mole nibo makob Sodom bib osa Gomola bib osa o nanoa alukum watwat danoa eka nakaia unangai bib olo blibi alukum blimaibbio inanomabbu otane e Islel nib faninwali alukumo mo yalim blimobo, atosini deibenebiota nibo biobobo genebiobe. \s1 Islel teni Yesuse mo bainobo geim blimobe. \p \v 30 Gode inanebio kesoa ne wengo mitmakamo inaminobe. Yudaba nakaia unangai mo funanibta Gode ni baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabeneko ge funaim blim otane i Yesuse bainobo gabib kesoa Gode i baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenebiobe. \v 31 Eka Islel nakaia unanga ile sbal maniba funaniba Nibo hekmel wengo kla wafunob mole Gode baabenea Ne kin dimo ibo naka molot unang molotobo geneko geniba i okoko sbalma okok kebib otane i Gode hekmel wengo klao mo wafunim blim kesoa i Gode kin dimo naka molot unang molotbabe. \v 32 Niminbabe, i mo funanibta Gode ni titilo omyenea daabene kesoa nibo e hekmel wengo wafunomo genibta e mo bainobo geim blimobe. I funaniba Nibmaye okoko sbalma bianoba Gode hekmel wengo wafunomo gabiobe. I Yesuse mo bainobo gabibba kesoa i makob nakai blublu moniba tom ele dimo bangbanganiba dlo blela inanabo inaminobe. \v 33 Ibo tekein kebiobe, Gode buk temo saa weng mako Yesuse makob tomobo genoa enangge baanoa \q1 Wentine! Ne tome Isleli bib sumo niniino Yelusalem bib ye ofaibua nakaia unangai tom ele dimo bangbanganiba dlo blela yenanamabobe. Eka nakaia unangai e bainobo gabib mole i bobol ilumo mo omfubenamabobabo genobiobe. \c 10 \p \v 1 Ne nekwal ibo wentine! Ne nemaye Islel teni bobolo fumbiania Gode nganha biania God kobo ne meletani Isleli hengmino temo dotlanale ge ohabibe. \v 2 Ne i kukubo yatemebi kesoa baanamabibe. I Gode okoko sbalma bianiba okok kebib otane i Gode bobol tem funino mo tekein kebibba kesoa i Gode okoko moloto mo okok kemin blimobe. \v 3 Niminbabe, i Gode kukubo nanea nakaia unangai baabenea Ibo naka molot unang molotobo ge oyebeo i mo tekein keim blimobe. I funaniba Nimaye okok ayamo okok kebianoba Gode kin dimo nibo naka molot unang molot anomo ge funaniba i okoko sbalma okok blib otane i e kin dimo mo molot aim blimobe. Sino Gode baanea Ibo ne bainobo geib mole ne kin dimo naka molot unang molot anomabiobo genebuo i ele weng baanebio iwato mo naim blimobe. I ili bobol tem funin ota nabinibbiobe. \v 4 Nakaia unangai funaniba Nibo hekmel weng olo kla wafunob mole Gode kin dimo nibo naka molot unang molotobo ge fumbinibbu otane olo bainbabe, dimobe. Bobol tem funin olo Klaiste atdimo kaane kesoa blimanobiobe. E inanebio kesoa nakaia unangai Yesuse bainobo geib mole Gode kin dimo i naka molot unang molot anomabiobe. \s1 Gode nakaia unangai hengmino temo blibi dotlanamabebe. \p \v 5 Nakaia unangai Gode hekmel wengo wafuniba Gode kin dimo naka molot unang molot anamin kukubo wengo Mosese Gode buk temo dolanea baanea \q1 Nakaia unangai hekmel wengo alukum kla wafu blibi afen smike doboniba amit nomabiobo genebiobe. \b \p \v 6-7 Ina otane nakaia unangai Klaiste bainobo gabibi Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo gabebe. Inamin kesoa ibo sinanggwano Mosese wengo Gode buk temo dolanea baanea \q1 Waneta utneta abilim ut unamabene? Eka waneta daakneta ham gloutem daak unamabene? genebuo \b \m o bobolo mo funimibe! Weng olo mitmakamo inaminobe. Nakai utniba Klaiste abilim ut bio debeb daak teniba dabalim ele tenamino blimobe. Niminbabe, Klaiste dabalim ele biebe. Eka nakai moniba ham gloutem unaniba Klaiste debeb ut tenamin osa blimobe. Niminbabe, Klaiste sino imin hananebiobe. \p \v 8 Ina otane Mosese weng olo baanea Gode dowan wengo meb ibsu ye buo ib sital dim osa ib bobol tem osa ye bibebiobo genebiobe. Yesuse bainobo galin weng olo ni ibo omkayebuobe. \v 9 Ibo Yesuse niniino omkeimaniba baaniba Yesuse Sum kesoa e nakaia unanga nisa eka inamin namin osa alukum kima biebo ge baana bianiba eka ib bobol tem osa funaniba Bainobo, Yesuse kaane otane Gode imin dofaanea hananebiobo geib mole Gode ibo hengmino temo blibo dotlanamabebe. \v 10 Niminbabe, nib bobol temo bainobo gabobo Gode nibo baabenea Ibo ne kin dimo hengmino blimobo gabebe. Eka nibo nib bainobo galino omkeimabob mole Gode nibo hengmino temo biobo dotlanamabebe. \v 11 Gode buk tem wengo enangge baanoa \q1 Nakaia unangai e bainobo genimibi e bain ele weng baanebio inanamabe kesoa i bobol ilumo mo omfubenomobabo genobiobe. \b \p \v 12 Yuda nisa eka Yudaba ibsa nibo afet afetbabe, makobobe. Niminbabe, nib Sume elekiemobe. Nakaia unangai wanita e nganha bianiba Sum kobo ni daabenale gabibi e i wengo kla wentenea yang kebianea daayebebe. \v 13 Niminbabe, Gode buk temo baanoa \q1 Nakaia unangai Sume nganha bianiba Kobo ni daabeneba dlone gabibi e i alukum daabenea i hengmino temo blibo dotlanamabebo genobiobe. \p \v 14 Nakaia unangai Yesuse mo bainobo geim blim keib mole i e mo nganhamomabibbabe. Eka i e wengo mo wentim blim keib mole e mo bainobo genomabibbabe. Eka naka mak unang maki e weng sango mo omkayemin blim keib mole i e weng sango mo wentomabibbabe. \v 15 Eka Gode nakai Yesuse wengo omkeimamomabibi mo dlanea unim blim keib mole i mo monibta Yesuse wengo omkeimamomabibbabe. Gode buk temo enangge baanoa \q1 Nakai Gode dowan wengo omeb tlaibi kukub olo dot ayamobo genobiobe. \s1 Isleli Yesuse moton wengo mo bainobo geim blimobe. \p \v 16 Ina otane Yuda nakai mo alukumata Yesuse dowan weng olo bainobo geim blimobe, elekiem olokiem ita wente binibbiobe. Sinanggwano Aisaiae kukub olo funanea Gode buk temo dolanea baanea \q1 Sum kobo sino ni keb wengo nakaia unangai omkayebobo nakaia unangai elekiem olokiemi wenteniba bainobo geibbiobo genebiobe. \b \p \v 17 Inamin kesoa nakaia unangai moniba Klaiste wengo omkeimamibo nakaia unangai maki wente bianiba bainobo galomabiobe. \v 18 Ina otane ne wengo baanamabi ole Yudai Klaiste dowan weng olo mo wente binibbioba bleka? Yeye i wente binibbu otane i mo bainobo geim blimobe. Gode buk temo weng mako enangge baanoa Gode weng omkeimalin nakai Gode wengo omkayebibo alukum bib mak bib mako onon tlanoa nakaia unangai alukum Gode wengo wentebib otane i mo bainobo geim blimobo genobiobe. \v 19 Eka ne imin baanamabibe, ibo mo funanibta Isleli mo tekein kenibta Ni Gode dowan wengo mo wentim blim kenomobo e omeisenea Yudaba ita omyamabebo geim blimobo genimibe! Yeye, i tekein kebinibbiobe. Sino Mosese Gode buk temo dolanea baanea \q1 God neta nakaia unangai Yudabai kukub ayamo nabenamabi kesoa Yuda nakaia unanga ibo ne kukub ayamo Yudabai nabenimio yateniba bobol wayebua dolnomabiobe. Eka ne nakaia unangai tekein kemin blimi dlonia kukub ayamo omyamabi kesoa Yuda nakaia unanga ibo atliyebua i dolnomabiobo ge baanebo ge baanea dolanebiobe. \b \p \v 20 Eka Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Gode wengo omkeimanea dolanebuo e Yudai tolo mo tosianaim blimobe. E Yudabai Yesuse bainobo genomabibi weng sango dolanea baanea Gode enangge baanea \q1 Nakaia unangai ne mo hembinibbiobai memalo ne bainobo gabiobe. Eka ne tenia nakaia unangai naka mak unang maki mo baabenibta Gode kukubo fatnamine? geim blim isu ye tlania keim aia nateniba ne kukubo kla tekein keibobo ge baana bianea \b \m \v 21 eka e Isleli weng sang osa baanea \q1 Ne amitie Isleli nganyebi otane i ne wengo omdibine bianiba weng misiam onebiobo ge baanebo ge baanea dolanebiobe. \c 11 \s1 Isleli milim ita Gode dohalilanea daabenebiobe. \p \v 1 Inaibbio kesoa ne baania Gode meletani Isleli fotebenebiobo genana bleka? Yeye e mo fotebeim blimobe. Nesa Islel nakabe. Ne Eblahame molofeit eka Bensamine mulub nabe. Ne Yudabe, Gode ne mo fotebeim blimobe. \v 2 Sinanggwano Gode dabale mo klaim blim bianea e meletani Yudai dlakanebuei e mo fotebeim blimobe. Ibo Ilaiae weng sango Gode buk temo dolanebuo tekein kebiobe. E Isleli kukub misiamo nabibo yatenea Gode baabanea \q1 \v 3 Sum kobo i keb weng omkeimalin nakai yenaiba kulila bianiba eka keb heitdakemin biin osa dakake binabiobe. Eka ne nenekiem neta keb niniino kemtouleb blia i ne nenanom geniba kan haabliobo gesea \b \p \v 4 Gode yang kenea baabanea \q1 Ne naka homoni 7,000 i sma yafu bli kesoa i ne wengo kla wafu bliobe. I god dim omine Bale niniino mo dobtouleb blibbabo ge baabanebiobe. \b \p \v 5 Memalosa inaniba Islel nakaia unangai alukum Gode mo abuk walalim blimobe. Milimi Gode dlakanebuei e daayebe kesoa i e meletanobe. \v 6 Gode i mo yateneta funaneta I kukubo ayam nabib kesoa ne i daabenamabibo geneta dlakaim blimobe. E ele bobol tem funanea Nakaia unanga eli kukubo misiam nabib otane ne i daabenamabibo ge funanea i dlakanebiobe. Gode nakaia unangai kukubo ayam nabiba yatemnea funanea Ne daabenano gene mole e kukub olo daayemin kukubbabe, olo yang kemin kukubobe. \p \v 7 E ina binabe kesoa nibo tekein kebuobe, Isleli Gode kin dimo naka molot unang molot anamin kukubo hembib otane i mo watemim blimobe. Ina otane Gode nakaia unangai dlakanebuei e kin dimo naka molot unang molotobe. Naka mak unang maki Gode mo dlakaim blimi Gode i klango datenebenea e wengo mo wentim blimobe. \v 8 Weng olo makob Gode buk tem wengo baanoa \q1 Gode funanea i kina bobol temao klao mo funaim blim keine gene kesoa i kino mo watemim blim eka i klango mo wentim blim nabe. Memalosa i makob min inamin ye bliobo genobiobe. \b \p \v 9 Eka Isleli komok sume Debite baanea \q1 God kobo nakaia unanga eli keb bobolo funino dokobenoa deibkeniba singka bianiba imen ayamo wembib kesoa imen olo makob imikobe, i yafunoa yenanamabobe. Kobo yenaneba i kukub misiamo yang kenale! \v 10 I makob nakai kino tum gebenoa inamin namino klao mo watemebibbai ulab aine! Eka i amitie inamin namin kukub misiamo i dimo tam tlemo omnakatouleb bianiba makob unangi afobeing abilo oleb bebianiba gimono taka taka onabib inamine genebiobe. \b \p Nakaia unanga eli makob nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu blib otane i Yesus Klaiste wengo mo wentaobbabo geniba omdibihabibi ulabobe. Gode kin dimo i mo molot aim blimobe. \s1 Gode Yudaba nakaia unangai hengmino temo blibo dotlanebiobe. \p \v 11 I inaibbio kesoa ne imin baabenamabibe, Gode Yuda nakaia unangai i daayemino halit deibenea watwat dabenebua bleka? Yeye i Yesuse wengo omdibihabib kesoa o mitmakam ota Gode i daabenamino deibenea Yudaba nakaia unanga ita daabenea i hengmino temo blibo dotlanebiobe. Gode funanea Yudai kukub misiam olo wafu blib kesoa ne deibenia Yudaba ita daabeia Yudai funaniba E Yudaba ita gobenea daabenea nibo daabenamino deibenebo, nibo Yesuse bainobo gesoba nibsa inanea daabeneko ge funaine geneta i daabenamino deibenebiobe. \v 12 Yudai Gode dobdibibib kesoa e i daabenamino deibenea Yudaba nakaia unanga ita daabenea kukub ayamo omkaye binebiobe. E inanebio kesoa Yudai imin teniba God esu ele tlaniba moton Gode meletan animibo dimo Gode bib mak bib mak seli kukubo dot ayamo omyamabebe. \p \v 13 Yudaba ibo wentine! Gode ne nemfakanea baatnenea Kobo moneba Yudaba nakaia unanga isu unaneba ne wengo omkayemale ge baatnenebiobe. E inangge baatnenebio kesoa ne seimbiania okok olo sbalma biania okok kebiania \v 14 ne bobolo funania Ne meletani Yudai Gode Yudabai daabeneo ateniba funaniba E nisa inanea daabeneko ge funaniba atosini Gode baabaniba Nisa daabeneba ni hengmino temo biobo dotlanale ge baabaine ge fumbibe. \v 15 Niminbabe, Gode Yudai fotebenebuo dimo e Yudabai dlonea baabenea Ibo ne nekwalobo genebiobe. E inanebio kesoa e Yudai imin dlameo kukub olo makob e kulilaib biamoi imin dohaanea hananomabib inaminobe. \v 16 Eka nakai Yuda ni kukubo omeiseniba blete mikiktemo halo omfanimibo Gode omalib mole blete ye alukum God emiobe. Eka nakai ase kimkime haloniba Gode tabalib mole e tung osa alukum God emiobe. Inamin kesoa Yudai fanine Eblahame God emi kesoa e meletan isa alukum God emiobe. \p \v 17 Ina otane Yuda nakaia unangai makob as make damib ye dolieiba damane e niniino olibe ulabobe. Eka Yudaba ibole makob sesa olibe ulabobe. Yudai maki Gode wengo omdibihabib kesoa Gode i fotebenea Yudaba nakaia unanga ita daabenea e meletan aibbuo kukub olo makob nakae olibe kweitlume tungo haketoufanea eka sesa olibe tunge halo tebeb tenea kweitlume tungo hetlaneo dimo imin atomabanamabe inabenebiobe. E inanebio kesoa ibo olibe kweitlume kimkim ota unggamo ibo dokayebobe. Weng olo mitmakamo inaminobe. As ele kimkim ele makob Yudai faninwal itabe. Sinanggwano Gode Yudai baabenea Ne ibo daabenamabibo genebio e inanea ibsa daabenamabebe. \v 18 E inanamabe olo ibo mo baanibta Ni naka ayam unang ayam kesoa Yudai gaisenobbiobo, Gode Yudai makob atunga kenea haketoufanebiobo genimibe! Ibo inangge baaib mole kla funaine! Ibo kimkimo titilo mo omwilim blimobe. Kimkim ota ibo titilo omkayebobe. Yudai faninwali makob akimkim inamin kesoa ibo titilo omkayebobe. \v 19 Ne funania Ibo baaniba Gode Yuda nakaia unangai e wengo omdibihabibi fotebenea makob nakae as olibe kweitlume tungo haketoufanamabe inabenea Yudaba nita dlanea Yuda nakaia unangai fotebenei alango dokonobobo genomabib ese makobo ge funaiobe. \v 20 Weng olo bain otane ibo kla funaine! I Yesus Klaiste mo bainobo geim blim keib kesoa Gode i atunga kenea heketoufanebiobe. Eka ibole Yesus Klaiste bainobo gabib kesoa sma bliobe. Ibo mo funanibta Ni ayam bianobta Yudai gaisenobbiobo ge funanimibe! Ibo Gode tolo tosiam bianiba e bobolo kla funine! \v 21 Niminbabe, Gode Yuda nakaia unangai e wengo omdibihabibi mo dohalilaim blim kenea fotebenebiobe. Yudai makob as olib otane ibole makob sesa as kesoa ibsa e wengo mo wafueim blim keib mole e ibsa dohalilanamino deibenea fotebenamabebe. \p \v 22 E inanamabe kesoa nibo tekein kebuobe, e nakaia unangai maki dohalilanea daaye bianea eka mak ile i alo tlihabua dolbiebe. Nakaia unangai e wengo omdibiha bianiba kukub misiam ota wafu blib ile dosuambebe. Eka ibo e wengo kla wente bianiba e bobolo funimibo e daayemabebe. Eka ibo e wengo klao mo wente bianiba e bobolo mo funim blim keib mole e ibsa fotebenea makob nakae atungo haketoufanamabe inabenamabebe. \v 23 Eka Yuda nakaia unangai Yesus Klaiste imin bainobo geib mole Gode i imin dleb tenea atunga kenea imin atomanamabebe. Niminbabe, e titilsa kesoa atungo helo olanea gatanobio otane e imin tebelonea atomabonea damanamabobe. \v 24 Ibo tekein kebiobe, Yudaba nakaia unanga ibo makob sesa ase olibe tungobe. Gode ibo daabenea ibo e meletan aibbuo kukub olo makob nakae sesa olibe tungo welonea kweitlume tungo dimo atomanamabe inabenebio kesoa kukub olo bumolokobe. Otane Yuda nakaia unanga ile makob olibe kweitlume tungobe. Gode i daabenea i imin e meletan animibo olo makob nakae olib tungo imin tebelonea ele tungo ele skil atomabonamabe inamin kesoa kukub olo bumolokbabe. \s1 Gode Islel nakaia unangai daabenea i hengmino temo blibo dotlanamabebe. \p \v 25-26 Sino Gode wengo atosino ayok bu otane memalo Gode e weng olo ne aletnene kesoa ne funania Weng olo ne nekwal isa baabeia wenteniba i bobol temo fumbianiba Ni tekein kemino sumobo galin bobol temo funino deibueine ge funai kesoa ne weng ayok olo ibo baabenamabibe. Memalo Yudai milimi Yesus Klaiste wengo mo bainobo geim blim bliobe. Ina otane Gode Yudaba nakaia unangai maki e dlakanebuei alukum Yesus Klaiste bainobo genimib dim ota Yuda nakaia unangai alukum Yesuse bainobo geiba Gode i hengmino temo blibo dotlanamabebe. Gode buk temo enangge baanoa \q1 Nakaia unangai i hengmino temo blibo dotlanamabe nakae Yudai bib sumo niniino Yelusalem bib da tlamabebe. E tenea Yekobe molobseli daabenamabe kesoa i Gode wengo imino mo omdibihamomabibbabe. \v 27 Ne i hengmino temo blibo dotlanamabio dimo sinanggwano ne moton wengo Yekobe baabaibuo bain inanamabobo genobiobe. \b \p \v 28 Yuda nakaia unangai Yesus Klaiste wengo omdibiha bianiba Gode makaa dofa blib kesoa Yudaba nakaia unanga ibta Yesuse wengo wenteniba God esu tlomabiobe. Ina otane Gode Yuda nakaia unangai faninwali dlakanea moton wengo baabenea Ne ibsa ib molobsel isa daabenamabibo ge baabenebio kesoa e Yuda nakaia unangai sma gobe biebe. \v 29 Niminbabe, sinanggwano Gode Yudai faninwali baabenea Ibo ne meletan kesoa ne ibo daabenamabibo genebio kesoa e weng olo mo tobmanomobabe. E moton inanamabebe. \v 30 Sino Yudaba ibo Gode wengo omdibiha binibbu otane memalo Yudai e wengo omdibihamib kesoa i deibenea Yudaba ibta dohalilanea daabenebe. \v 31 E inane kesoa Yuda nakaia unangai maki Yudaba nakaia unanga ibo Gode dohalilanea daabenebio kukubo wateniba funaniba Gode nisa daabeneko ge funaniba e wengo wentemib kesoa e isa dohalilanea daabenamabebe. \v 32 Sinanggwano Gode funanea Ne nakaia unangai alukum dohalilania daabenamabibo gene kesoa e hengmino deibonea nakaia unangai alukum ge dlabio bita sinanota e alukum dohalilaneta daabenebiobe. \s1 Nibo Gode niniino dobtouleb nomo! \p \v 33 Gode titilsa kesoa e inamin namin afet osa o Sumobe. E bobol tem funin osa e tekein kemin osa dot sumobe. Waneta Gode inamin namino nanano gabeo Gode bobol tem funin olo tekein kenamabene? Eka nakae waneta Gode inamin namino nabeo e inaneta nabebe geneta o mitmakamo tekein kenamabene? Inamin nakai blimobe. \v 34 Gode buk temo baanoa \q1 Waneta Sume Gode bobol tem funino tekein kebene? Waneta Gode baabaneta Kobo okoko enanebta okok kemale geneta baabanamabene? \v 35 Inamin namino God emi kesoa nakae waneta inamin namino dloneta Gode dlaleta Gode naka ele yang kebanamabene? Inanamin nakai blimobo genobiobe. \b \p \v 36 Gode ele bobol tem funanea Ne inamin namino alukum klanano gene kesoa e inamin namino weng baanea tam te te tlanobiobe. Gode Sumobe. E inamin namino alukum kima bie kesoa o e niniino dobtouleb biobe. Nibsa e niniino amitie dobtouleb nomo! Bainobe. \c 12 \s1 Nibo nib dam osa nib bobol tem funin osa Gode omalomo! \p \v 1 Inamin kesoa ne nekwal ibo wentine! Gode nibo dohalilanea daabenebio kesoa ne ibo sbal weng baabenamabibe. Ib dam osa ib bobol tem funin osa Gode omaniba makob nakaia unangai eil sibsibi yenaniba funiba Gode heitdabanabib inaniba ib dam osa bobol tem funin osa Gode omaniba Gode kukub ayam ota namine! Ibo inaib mole Gode niniino moton dobtouleb nomabiobe. Gode inamin kukubo kla gobo biebe. \v 2 Eka ibo dabalim nakaia unangai kukubo amito mo wafu nimibe! Gode bobol tem funino mema osa mema kukub osa ibo omkayebe kesoa ibo amitie e bobol tem funin ota wafu bianiba e kukub ota namine! Ibo kukub olo inamib mole Gode kukubo ibo namine gabeo tekein kenomabiobe. Eka okok ayamo nakaia unangai daayemin okok osa eka okok mako okok kemibo Gode seinyemabe osa eka okoko ibo daabenoa naka molot unang molot anomabib osa tekein kenomabiobe. \s1 Gode titilo nibo omyebu ota omonobta okok kemomo! \p \v 3 Gode ne daatnenea e okok olo omnebio kesoa elekiem olokiem ibo ne weng olo baabenamabibe. Ibo untako mo ngambianibta Ni naka sumobo ge funimibe! Ib bobol temo fumbianiba Ne Yesuse bainobo gabi ota Gode titilo ne omnebu ota omonita okok kebibo, ne nene titilo mo okok kebibabo ge funine! \v 4 Nibo tekein kebuobe, nib damo olokiem otane o atosino homonobe. O okoko makobbabe, afet afetobe. \v 5 Inaminobe, Klaiste bainobo galin nakaia unanga nibo homon otane nibo Yesuse tenanoba nib bobol tem funino makob am biob kesoa nibo makob e dam olokiemobe. Eka bainobo galin nakaia unanga nibo nib sinwalo daabesese biobo nib daayemin kukubo afet afet kesoa kukub olo makob nib damo atosino afet afeto ulabobe. \v 6 Gode elekiem olokiem nibo daayebeo afet afet kesoa nib okoko titil osa afet afet omkayebebe. Nibo okoko Gode omyebio yota okok kemomo! Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo omye mole i kla motomaniba Weng olo Gode buk tem osa inang genobiobe genibta naka mak unang mak isa omyine! Eka temiba Gode buk temo inamin wengo blim bio mole weng olo naka mak unang maki mo omyaibe! \v 7 Eka Gode naka make nakaia unangai daayemin okoko omale mole e nakaia unangai kla daayemeko! Eka Gode naka make aleyemin okok omale mole e aleyemin okoko kla okok kemeko! \v 8 Eka Gode e okoko naka make omanea Kobo naka mak unang maki bobol tem funin ayamo omkayemale gene mole e okok olo kla okok kemeko! Eka Gode naka make okoko omanea Kobo inamin namino dloneba nakaia unangai inamin namino blimi dokayemale gene mole e okok olo kla okok kebianea nakaia unangai inamin namino homon dokayemeko! Eka Gode naka make okoko omanea Kobo naka mak unang maki kimanale gene mole e okok olo olota okok kemeko! Eka Gode naka make baabanea Keb nekwali dohalim bianeba daayemale ge baabane mole e seimbianea daayemeko! \s1 Ibo ib nekwali bain gobe nine! \p \v 9 Ibo Ni bobol temo ni nekwali omyenoba gobenomo geib mole bain omyeniba gobeine! Ibo mo omyobobo genibta dim baanimibe! Ibo kukub misiamo ib nekwali omkayemin kukubo deibueine, o mo gobo nimibe! Ibo kukub olo deiboniba kukub ayam osa eka daayemin kukub osa ota kla wafueine! \v 10 Ibo ib bobol temo bainobo galin naka mak unang maki omyeniba gobenomabibo makob nakae e bobol temo e dab tleminwali omyenea gobe bie inaine! Ibo naka mak unang maki mo baabenibta Ne naka ayamobo, ne okok osa ayamobo galaibe! Ibo hebmamsab naka mak unang maki niniin ota omfabesese nine! \v 11 Ibo Gode okoko okok kebibo tengo mo yemone! Gode Hobe ibo bekebe bianea daayebe kesoa ibte ete naniba Sume Gode okoko sbalma okok kemine! \v 12 Gode ibo baabenea Yesus Klaiste imin tenea ibo dletnea moniba ne bibam ye unaniba amit nomabiobo genebio kesoa ibo e weng olo kla fumbianiba seinine! Enino ib dimo tam tlamo ibo sbal maniba amitie Gode nganhamine! \v 13 Ibo ib nekwali bainobo gabibi maki afobeingo blim blibi daayemine! Eka bib mak nakai teniba ib bibamo tlaibo dleb taniba ib am tam daniba imeno doyine! \p \v 14 Naka maki ibo kukub misiamo omyib mole ibo Gode baabaniba Naka eli daabenale ge baabaine! Ibo Gode mo baabanibta Naka eli yenaneba kaaine ge baabanimibe! \v 15 Eka nakaia unangai seimbib mole ib tena seinine! Naka mak unang maki kukub misiamo i dimo tam tloa memib mole ib tena memine! \v 16 Bainobo galin nakaia unanga ibo ib bobol tem funino makob aine! Ibo ilib untako mo ngambianibta Ni niniin sumobo galaibe! Ibo nakai niniin sumbai tenaniba makob haaine! Ibo mo funanibta Ni tekein kemino sumobo ge funimibe! \p \v 17 Eka naka maki ibo kukub misiamo omyib mole ibo mo yang kenibta i kukub misiamo omyaibe! Ibo bobol temo kla fumbianiba nakaia unangai kin dimo okoko klayam ota okok kemine! \v 18 Ibo awa genalin bobolo mo funimibe! Ibo besa gil bianiba fumbianiba Ni mo monobta naka maki mo tenanobta awao mo genaobe ge funine! \v 19 Ne kla gobe bli nakaia unanga ibo kla wentine! Naka maki ibo kukub misiamo nabenimibo ibo ibmalo mo yang kenimibe! Deibeibta Gode atlihamin ota yang kenoko! Sume e buk temo baanea \q1 Yang kemin kukubo ne okokobo, nemaye yang kenita enino omyamabibo genebiobe. \b \p \v 20 Eka Gode buk temo weng mak osa imin baanoa Ib wasi nakai imen tebo yebo mole imeno oyiba dowonine! Eka i aan tebo yebo mole aayo oyiba doweine! Ibo kukub olo inabeib mole i kukub misiamo ibo omkayebibo aal waisenamabobo ge baanobiobe. \v 21 Ibo kukub misiamo mo wafu blibta o ibo mo ge dlanomone! Ibo kukub ayam ota nabiba ib kukub ayamo kukub misiamo wandakibilanoko! \c 13 \s1 Nibo komokwali wengo kla wente bianoba inamomo! \p \v 1 Nakaia unangai alukum gabmanwali wengo kla wente bianiba ili weng baanimib iwat inamine! Nibo tekein kebuobe, gabmanwali imalo mo tam tlim blimobe. Gode emaye gabmanwal eli dlanea baanea Ibo nakaia unangai komok aine genebiobe. Gabmanwal eli Gode emaye sin dlakanebiota kima bliobe. \v 2 Inanebio kesoa nakaia unangai gabmanwali wengo ombiabeib mole i Gode weng osa ombiabanomabiobe. Eka nakaia unangai wanita gabmanwali wengo omdibiyemib mole i kukub misiam olo yang keniba enin kino omyiba watemaibo Gode yatenea baanea Ayamobo genamabebe. \v 3 Gabmanwal ile nakaia unangai kukub ayamo wafu blibi tosianino mo omkayebibbabe. I nakaia unangai kukub misiamo wafu blib ita tosianino omkayebiobe. Ibo funaniba Ni gabmanwali tolo mo tosianomobbabo ge funaib mole ibo kukub ayam ota wafunine! Ibo inanimibo gabmanwali baabeniba Ib kukubo ayamobo ge oyemomabiobe. \v 4 Niminbabe, gabmanwal ile Gode okok nakabe. God eta i dlanea tlibbua ibo daayebib kesoa ibo kukubo ayam ota wafunomabiobe. Ina otane ibo amitie kukub misiam ota wafu blib mole ibo tosianine! Niminbabe, Gode nakaia unangai kukub misiamo nabibi yatenea atlihabua dosuambebe. Gabmanwal eli Gode okok naka kesoa e titilo omkayebea i nakaia unangai kukub misiamo nabibi enino omkayebiobe. \v 5 E inayebe kesoa nibo nib gabmanwali wengo kla wenteye bianoba ili weng baanimib iwat namomo! Niminbabe, nibo i wengo mo wenteyemin blim kemob mole i nibo kukub misiamo nabobo yang keniba enino omyomabiobe. Eka weng mak ole nib bobol temo fumbianoba kukub olo ayamobo gabob kesoa nibo gabmanwali wengo wentemomo! \p \v 6 Nibo inangge fumbob kesoa takis monio gabmanwali okayemomo! Niminbabe, i Gode okok naka bianiba i moni olota olonibta okok kebianibta ibo kima bliobe. \v 7 Gabmanwali ibo Inamin namino ni oyine genimibo oyine! Gabmanwali ibo baabeniba Ibo ni inamin namin okoko takis monio okayemine geib mole ibo okayemine! Eka ibo gabmanwali wengo omibo wente bianiba ili weng baanimib iwat nabianiba i niniino dotouleb nine! \s1 Nakai naka maki kla gobe blib ile hekmel wengo kla wafu bliobe. \p \v 8 Ibo naka maki baabeniba Ib monio ni oyib biota sinanota nisak yang kenomo ge baabeniba oiseibbio mole ibo hebmamsab yang keine! Gode nibo kla gobe bie kesoa nibsak yang kenoba naka mak unang maki gobesese nomo! Niminbabe, nakai naka mak unang maki kla gobe blib ile hekmel wengo kla wafu bliobe. \v 9 Nibo tekein kebuobe, Gode hekmel wengo baanoa Ibo alelwala imakwalai mo deibenibta tamano mo hengamibe! Eka ibo naka mak unang maki mo yenaibta kaanimibe! Eka ibo inamin namino ayoko mo dlaibe! Ibo naka mak unang maki inamin namino watemaibo bobolo mo wayemone genobiobe. Hekmel weng olosa eka hekmel wengo afet osa o mitmakamo makobobe. Alukum hekmel weng olo mitmakamo inaminobe. Ibo ilib unaalo gobo blib inaniba naka mak unang maki ibo baka blib isa kla gobe nine genobiobe. \v 10 Nakae naka maki kla gobe biameo e naka eli kukub misiamo mo omyamebabe. Inamin kesoa nakae naka mak unang maki e baka blibi kla gobe bie naka ele Gode hekmel wengo kla wafu biebe. \s1 Nibo kukub ayam ota wafunomo! \p \v 11 Ibo inamin namin kukub olo ne baabei yota namine! Niminbabe, nibo mema bainobo genob dimo Gode nibo dlamabe amo meb an binobu otane memalo am olo dot meb ano kesoa ibo aalanino deiboniba hananiba klaniba waiso nine! Ibo olo tekein kebiobe. \v 12 Mema dim olo makob kwinoa mililanobiobe. Yesuse tlame dim ole makob bomanamabobe. Mema dim olo kwinamino unoa bomanamino tenamino meb anobio kesoa nibo inamin namin kukub misiamo mililambua ayok nabobo deibonoba inamin namin kukub ayamo tab dim kukubo nakaia unangai watemomabib ota nabianoba kukub misiamo tenanoba awa genalomo! \v 13 Nibo kukub ayamo namomabbuo makob nakaia unangai tab dim haablibo ulab ota namomo! Nibo aa misiamo mo dowonobta kukub misiamo mo namobe! Eka taman osa mo hengamobe! Nibo dleb wengo mo obianoba eka naka maki inamin namino bobolo mo waye biam nomone! \v 14 Ibo Sume Yesus Klaiste deibaiba eta ibo inamin namino nabibo kimaneko! Ibo ilib bobol tem funin misiamo mo wafu nimibe! \c 14 \s1 Ibo ib nekwali kukubo mo klamibe! \p \v 1 Eka naka mak unang maki bainobo gabib otane i Klaiste kukubo klao mo tekein keim blim bianiba i bainobo galino mo sbal maim blim blibi ibo baka lotu kemom gaibo ibo mo tolobo genimibe! Tline ge baabeniba dleb te daiba ibo baka lotu kemine! Ibo inaniba dleb te danimibo ibo i inamin namino mo tekein kebibbao weng sango mo obianibta inaminobo gesese nimibe! \v 2 Inaminobe, naka maki bainobo galino sbalma blib ile funaniba Ni omomom imena kulanao wembobo kukub olo ayamobo gabib otane naka mak ile i bainobo galino mo sbal maim blim kesoa i kulano mo wembibbabe. \v 3 Eka nakai inamin namino alukum wembibi mo funanibta Kulano wembibbai i bainobo galino mo sbal maim blimobo galaibe! Eka kulani mo wembibbai mo funanibta Nakaia unangai inamin namino alukum wembibi kukubo hengminobo ge funanimibe! Niminbabe, Gode i alukum baabenea Ibo ne meletan eka ne okok naka nabo genebiobe. \v 4 Nakae waneta nakai kulani mo wembibbai baabeneta Ibo Klaiste okok kemin nakai kukubo klaine genebiote? Dlo klamin okok olo ib okokbabe. Olo Sume okokobe. Sume emaye i kukubo klaneta I kukubo misiamobe ayamobe genamabebe. Sume emaye i kimanin naka kesoa emaye kima bianea daaye bianea i bainobo galino omsbal sanye bianea I ayamobo gabinabebe. \p \v 5 Naka maki funaniba Am mako dimo Gode amobo, eka am mak dim ole Gode ambabo gabib otane mak ile funaniba Gode kin dimo amo alukum makobobo gabiam nabiobe. Nakaia unangai elekiem olokiemi i bobol temo kla funaniba tekein keine! \v 6 Nakaia unangai wanita funaniba Am mak dim ole Gode funanea Am olo dim ota nakaia unangai ne niniino nemtouleb nine genebiobo genimibi inaniba Gode niniino dobtouleb binabiobe. Eka mak ile inamin namino dowonom gaibo Sume bobolo fumbianibta wembinabiobe. I inaniba inamin namino dowonom gaibo Gode gangobo genibta wembinabiobe. Eka nakaia unangai maki kulani Awemobo geniba deiboniba besa imenob wembinabib isa Sume bobolo fumbianiba gangobo gabianibta wembinabiobe. \v 7 Niminbabe, bainobo galin nakaia unanga nibo afen biaobo nib kukubo ninib bobol temo nanamino blimobe. Eka ninib bobol tem kaanamin osa blimobe. \v 8 Nibo afen biaobo Gode bobol tem funin ota wafu bianobta okok kebinabuobe. Eka nibo kaanom genabob biam osa Gode bobolo fumbinobta kaanabuobe. Nibo ina binabob kesoa nibo afen biaob osa kaanomob osa nibo God emiobe. \v 9 Yesus Klaiste kaanea Gode imin dofaanea hananebio kesoa eta nakaia unangai afen blib isa kaaibbue isa i Sum an biebe. \p \v 10 Ina bie kesoa kulani wembibba ibo ib nekwali kukubo nabibo mo motonsam bianibta I kukubo nabibo hengabiobo galaibe! Eka kulani wembib ibo ib nekwali kukubo nabibo mo yatenibta funanibta I bainobo galino sbal maim blimobo genanimibe! Niminbabe, sinanoa Gode nib kukubo klanang gameo dim ota nibo alukum Gode biin toulalino kibi kaba sin ye manobta dlo klanamabebe. \v 11 Gode buk temo enangge baanoa \q1 Sume baanea Ne amit afen binabi neta moton weng olo baabenamabibe. Nakaia unangai alukum ne kibi kaba sin ye dlong dlong golbuaniba daak toulaniba ne niniino nemtouleb bianiba baaniba Kobo Godobo ge onemomabiobo genebiobo genobiobe. \b \p \v 12 Inanamabe kesoa am olo tam tlamo dim ota Gode nibo elekiem olokiem baabenea Ibo kukub olo fatnanibta nabinibbione? ge baabenemeo nibo e weng olo yang kenomabbiobe. \s1 Nibo nib nekwali bainobo galino watwat dayemin kukubo mo namobe! \p \v 13 Gode inanamabe kesoa nibo nib kukubo mo watenobta naka maki mo baabenobta Ib kukubo misiamobo ge baabesese nomobe! Otane ibo ilib kukubo nabib ota wateniba funaniba Ni kukub olo nabob ota ni nekwali yatenibta i hengmin kukubo nabib bleka? geniba temiba bain ano mole kukubo yo deibueine! \v 14 Ne Sume Yesus Klaiste bainobo genia e bobolo fumbi kesoa ne tekein kebibe, omomom imeno omalo awemo blimobe. Ina otane naka make funanea Imen olo awemobo gene mole o e awem kesoa e mo dowonamene! \v 15 Eka ib neke Imen olo awemobo gabea ibo unansiba e yatenea esak imen olo wembianea funanea Ne kukub olo naio hengaiobo genea bobolo ilum omfubano mole ib kukub olo ib nekwali gobenin kukubbabe. Ibo ib imeno wembibo bobolo mo fumbianibta Klaiste kaanea ib neke hengmino walubanebua bainobo gabeo mo waubanimibe! \v 16 Ibo tekein keniba Ni kukubo nabobo ayamobo gabib otane naka mak unang maki baaniba Bainobo galin nakaia unanga eli kukubo nabibo misiamobo geniba Gode weng dobo weng ohamib kesoa ib kukub ayamo nabib olo deibueine! \v 17 Niminbabe, Gode nibo kima bio nib imen unalin kukub osa aa unalin kukub osa e mo funaneta misiamobo ayamobo gabebabe. Gode kimanin kukub ole enaminobe. E Hobe dabanea daakenea nibo daayebe kesoa nibo inamin namin kukub ayamo wafu biobobe. E nibo bobol tem ayam osa eka seinin bobol tem osa omkayebebe. \v 18 Nibo tekein kebuobe, nakaia unangai Klaiste wengo wente bianiba ele weng baanebio iwat nabinabib ile Gode seinyebea eka naka mak unanga mak isa i oye bianiba I naka ayam unang ayamobo ge oye binabiobe. \p \v 19 Inamin kesoa nibo sbal manoba naka maki bainobo galino daabesese bianoba nib bobol temo makob anoba nib bainobo galino omsbal sanomo! \v 20 Ibo mo funanibta Ni kulani dowonomo genibta wembianibta Gode okoko mo wakahamibe! Imena kulanao alukum ayamobe. Gode mo baaneta Awemobo geim blim otane ibo imen olo doweiba bainobo galin naka mak unang maki fumbianiba Kulani awemobo gabibi yateniba isa dowoniba hengaib mole ib kukub olo misiamobe. \v 21 Ibo funaniba Nibo kulan isa waen aay osa naka maki awemobo gabibo mo dowonaobe! Eka inamin namin kukubo naka maki awemobo gabib osa mo nanomobe! Nibo inasoba naka maki Yo awemobo gabibi yateniba isa doweib mole henganomabib kesoa nibo mo dowonaobe geniba deibueib mole ib kukub olo ayamobe. \p \v 22 Ibo funaniba Inamin namin kukub olo ayamobo geniba inamomabib otane naka maki funaniba Kukub olo misiamobo gabibi weng olo mo baabenimibe! Ibo weng olo God eta oha bianibte! Nakai funaniba Inamin namin olo ayamobo geniba inanimibo i bobol temo mo funanibta Ne kukub olo naio misiamobo ge funaim blim kenimib nakai seinomabiobe. \v 23 Nakaia unangai bobol temo tekabesoa funaniba Ni kulani dowonob mole kukub olo misiam bleka ayam eso geniba tekanimib otane i unalib mole kukub olo hengminobe. Niminbabe, i bobol temo mo funanibta Gode kin dimo kukub olo bain ayamobo geim blim bianibta dowonomabib kesoa i kukub olo hengminobe. Nibo inamin namin mako nanom gaobo nib bobol tem daako mo funanobta Kukub olo bain Gode kin dimo ayamobo geim blim kenomob otane nibo kukub olo nanob mole olosa hengminobe. \c 15 \s1 Nibo Klaiste bobol tem funin ota nibsa funomo! \p \v 1 Bainobo galino sbalma biob naka unang nibo mo funanobta Ninita ye biobobo gabianobta imena kulanao alukumo mo unalaobe! Nakaia unangai bainobo galino mo sbal maim blim blibi funaniba Kulan maki awemobo ge fumbib kesoa nibo i bobolo funanoba kulan eli dowonamino denomo! \v 2 Nibo alukum bainobo galin naka mak unang maki nibsuo biaibi i bobolo funomo! I funaniba Kulan unalin kukub osa eka inamin namin kukubo afet osa misiamobo gabib mole nibsa inanoba kukub olo deibonoba i daayeboba ayam aniba i bainobo galino sbal maine! \v 3 Nibo tekein kebuobe, Klaist esa ele bobol tem funino mo namin blimobe. E Gode kukubo gobobie ota e nabinabebe. Gode buk temo kukub misiamo Klaiste dimo tam tlemabo wengo baanoa \q1 Nakaia unangai God kobo weng dobo weng okemibo kebkobbabo neta onemomabiobo genobiobe. \b \p Inamin kesoa e Gode bobol tem funin ota wafu bianea nakaia unangai deibenea i e weng dobo weng ohabinibbiobe. \v 4 Sinanggwano Gode buk temo wengo dolaibbuo nibta baabenibta dolaibbiobe. Weng olo alukum nib bobol temo omsbal sanyebua nib bainobo galino amitie sbal mabianoba Klaist esu unomabbio amo waiso biobobe. \p \v 5 Gode nib bobol temo omsbal sambianea daayebe kesoa nib bainobo galino amitie sbal mabiobobe. Gode daabenea ibo Yesus Klaiste tenaniba ib bobol temo makob aine! \v 6 Ibo inanimibo ib bobol tem osa ib sital osa makob aniba Gode niniino dobtouleb nomabiobe. E nib Sume Yesus Klaiste Ayobe. \s1 Yesus Klaiste Yuda isa eka Yudaba isa daabenebiobe. \p \v 7 Bainobo galino sbalma blib ibsa eka bainobo galino mo sbal maim blim ibsa ib sinwalo alukum nekwal kesoa ib bobol temo makob omfaniba makob sino Klaiste ibo baabenea Ibo ne meletan kesoa nibo makob anomo genebio inaniba makob aine! Ibo inanimibo nakaia unangai dabalim olo blibi Gode niniino dobtouleb nomabiobe. \v 8 Niminbabe, Gode e miine Yesus Klaiste dabanea daakenea dabalim ele tlanea ni alebenea makob sino Gode ni faninwali moton wengo baabenebio inanea Yudai daabenebiobe. \v 9 Eka kukub mak osa Klaiste tenea Yudaba nakaia unangai dohalilanea daabenebio kesoa i o bobolo fumbianiba Gode niniino dobtouleb nine! Weng olo makob Debite Gode buk temo dolanebuo baanoa \q1 E inanebio kesoa ne keb niniino Yudaba nakaia unangai kin dimo omkeimania baabenia Gode niniino dot Sumobo ge baabenia eka ne keb niniino kemtouleb nin anso ngananamabibo gena bianoa \b \m \v 10 eka mak ole enangge baanoa \q1 Yudaba nakaia unanga ibo Gode meletani temnaniba seinine gena bianoa \b \m \v 11 eka weng mak osa imin baanoa \q1 Yudaba nakaia unanga ibo alukum Sume niniino dobtouleb nine! Eka nakaia unangai alukum bib mak betan mako blib ibsa e niniino dobtouleb nine genanobiobe. \b \p \v 12 Eka Gode weng omkeimalin nakae niniino Aisaiae Gode wengo buk temo dolanebu osa baanoa \q1 Yesie meletani isak temo naka make tenea Yudaba nakaia unangai komok anea i e bainobo gebaniba e inamin namin kukub ayamo i omyamabeo waisonomabiobo genanobiobe. \p \v 13 Gode baabenea Ne ibo dletnia ne bibam unomo genebio kesoa ibo e waisa bliobe. Ne Gode baabania I kobo bainobo gabib kesoa kobo seinin sum osa bobol tem ayam osa omyene! Kobo i sino Hobe titilo omyebbua daayebo kesoa i Yesuse imin tlameo dletnea moniba keb bibam unomabibo waiso blibo seinine ge ohabibe. \s1 Fole monea Yudaba nakaia unangai Gode wengo omkaye bisebe. \p \v 14 Ne nekwal ibo ne tekein kebio ibo kukub ayamo amitie wafu bliobe. Ibo Gode wengo kla tekein kebib kesoa ibo ib sinwalo alebesese blibo ne funania Ib aleyemin kukub olo ayamobo gabibe. \v 15 Ne funania Gode wengo atosino imin alebeia funaine gabi kesoa ne olo mo tosiananita deibonimibabe. Ne sbal weng baania dola omfubenamabibe. Niminbabe, Gode emaye daatnenea \v 16 nemfakanea Kobo Yesus Klaiste dowan wengo omeb moneba Yudaba nakaia unangai omkayemale ge baatnenebio kesoa ne inania omkayebibe. Ne ina biania nakaia unangai Gode Hobe i daayebea hengmino deiboniba i bobol temo deskina omoniba Gode omkahabiba e i baabenea Ibo ne meletanobo ge oyebei dleb tenia Gode dokaha biania makob Gode amo kimanin nakai eil sibsibi ina dleb te funiba Gode dlanabib inaye bia Gode seinyebebe. Gode kobo inamale ge baanea nemfakanebio kesoa ne sbal weng olo ibo dola omfubenamabibe. \p \v 17 Ne Yesus Klaiste ni dab ni bobol tem funino makob an bianoba Gode okok olo okok kebi kesoa ne okok olo seinwe biania weng olo ibo dola omfubenamabibe. \v 18-19 Klaiste titilo ne omnenea daatnene kesoa ne Yudaba nakaia unangai Gode wengo omkaye biania daaye bia eka Gode Hob esak e titilo omnenea daatnenane kesoa ne okoko sumo sino i mo watemin blimo klabia i Gode wengo wente bianiba ele weng baanebio iwat inabiobe. Weng olo ne okoko Klaiste daatne bia okok kebio weng sango olota ibo baabenamabibe. Ne weng afeto mo baabenimibabe. Ne Klaiste weng olo inania okok kem unibuo Yelusalem bibo sin omkeimai ole deibonia monia bib mak bib mako weng olo omkeimam wat watnia monia Ililikam betan ye biania omkeima binibiobe. \v 20 Ne bib mak bib mako monia Yesus Klaiste niniino nakaia unangai sino mo wentim blimi omkayemang genitabe. Ne mo monita nakaia unangai sino naka maki Gode wengo i omkaye binibbuei imino mo omkayemibabe. Kukub olo makob naka maki amo sin geibbua ne amo o dim ut genamabi inamin kesoa ne mo inanimibabe. \v 21 Nakaia unangai Klaiste niniino mo tekein keim blimi weng sango Gode buk temo baanoa \q1 Nakaia unangai sino e weng sango mo wentim blimi wenteniba kla tekein kenomabiobo genobio kesoa \b \m ne monia nakaia unangai Klaiste wengo mo tekein kebibba isu unania weng olo omkayemabibe. \s1 Fole funanea Ne Lom bib unamo gesebe. \p \v 22-23 Bifol homono dimo ne amitie fumbiania Ne monia bainobo galin nakaia unangai Lom bibo blibi yatemamo gabinabi otane ne okok olo amitie watanebo kesoa ne mo tenita ibo yatenabibabe. Ina otane betan olo seli nakaia unangai alukum Klaiste wengo wentib kesoa ne okok osa blimanobe. \v 24 Ne inai kesoa funania Ne monia Sben betan unano gei otane mikiktemo monia ibsu natlania yatenia ye baka biania bobol temo ayamut nenoa ibo inamin namin ayamo doneniba daatneibta monita Sben betan unamabibe. \v 25 Ne inanamabi otane memalo monio oletnia monia Yelusalem bib unania bainobo galin nakaia unangai inamin namino blimi oyano gabibe. \v 26 Niminbabe, bainobo galin nakaia unangai Masedonia betan ye blib isa eka Akaia betan ye blib isa funaniba Ni nekwali bainobo galin naka mak unang maki Yelusalem bib ye blibi inamin namino blim kesoa ni inamin namin olo i daabenomo geniba i sinwalo monio olminib kesoa ne oletnia Yelusalem bib unamabibe. \v 27 I ili bobol tem funaniba monio olminiba Yelusalem bib seli olubenomabib kesoa kukub olo ayamobe. Sino Yudai bainobo galin nakaia unangai Yudaba nakaia unangai Yesuse wengo omkayebiba i Yesuse wengo wente bianiba isa Yesuse bainobo geniba e meletan aibbio kesoa i kukub olo yang keniba monio olminiba Yuda nakaia unangai bainobo gabibi Yelusalem bib ye blibi olubenomabiobe. \v 28 I inaib kesoa ne moni olo oletnia monia bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bib ye blibi oyamabibe. Ne inania omito ne Yelusalem bibo deibonia monia Sben betan unang gamio tenia ibsu ye tlania yatenita omit ota monita Sben betan unamabibe. \v 29 Ne tekein kebibe, ne ibsuo natlang gamio Klaiste bobol tem funin ayamo telaak unutnenota monita ibsu natlita ib bobol tem osa ayamu benamabobe. \p \v 30 Ne nekwal ibo nib Sume Yesus Klaiste goba bliba Gode Hobe ibo daayebea bainobo galin naka mak unang maki kla gobe blib kesoa ne weng mako baabenamabibe. Ibte nete nanoba sbalma bianoba Gode nganhamomo! \v 31 Ibo Gode baabaniba God kobo Fole daabaneba e monea Yudia betano unamabeo nakaia unangai Yesuse mo bainobo gabibbai e mo ananimibe! Eka e monea bainobo galin nakaia unangai inamin namino blimi Yelusalem bib ye blibi monio oyang gameo bobol tem ayam bianiba oisaine ge baabaine! \v 32 Ibo inabiba Gode baanea One gene mole ne sein seinia monia ibsu natlia bobol ayam nomabbiobe. \v 33 Gode bobol ayamo omkaye binabe nakae ibo bekebe neko! Bainobe. \c 16 \s1 Fole nakaia unangai homoni Klayam blibte ge baabesebe. \p \v 1 Ne Fibio weng sango ibo baabenamabibe, Fibi osa Yesuse bainobo galin unang kesoa o makob nib nengobe. O bainobo galin nakaia unangai Senklia bibo blibi daaye binabobe. \v 2 Ne ibo baabenamabibe, Fibio ib sinwalo ibo Sume bainobo gabib kesoa o monoa ibsuo natlamo ibo baaboniba Obo ye tlebo ge baaboniba omeb taniba ib am tam daine! Inanimibo kukub olo bainobo galin nakaia unanga nib kukubobe. Eka o inamin namino blim biamo ibmio douline! Niminbabe, o bainobo galin nakaia unangai homoni daaye bianoa nesa daane binabobe. \p \v 3 Ibo Flisila osa eka o imake Akwila esa baabeniba Fole baanea Ibo ayam blibte ge baabenebo ge baabeine! Ite nete nanoba Yesus Klaiste okoko okok kebinabuobe. \v 4 Wasi nakai ne nenanom gabibo i kamo mo funanibta Ni Fole daabanob mole i nisa yenanomabiobo geim blimobe. I ne daatneib kesoa i ne mo nenaibta kaaim blimobe. I ne inatneibbio kesoa ne i kamo Gangobo gabinabio nenekiembabe, Yudaba nakaia unangai bib mak bib mako mina bianiba lotu kebinabib isa i kamo Gangobo ge oye binabiobe. \v 5 Eka ibo bainobo galin nakaia unangai i kam i amo miniba lotu kebinabib isa baabeniba Fole ibo Klayam blibte ge baabenebo ge baabeine! Eka ne neke Esia nakae Efinitase ne kla goba blie e Yesuse sin bainobo genea eka Esia ten nakaia unangai mak isa mit bainobo genaibbio naka esa \v 6 eka Maliao sbal mabianoa ibo daaye binabo unang osa \v 7 eka ne meletani Andlonikase Yuniase i dab osa i baabeniba Fole Klayam blibte ge baabenebo ge baabeine! Andlonikase Yuniase i dabo Yesuse okoko okok kebib kesoa ni dabwalo klabuto makob ge dleb mo daiba klabutam binobbiobe. Yesuse okok dlasanin nakai i dabo baabeniba I Yesuse okok naka ayamobo ge oyebiobe. I sin Yesus Klaiste bainobo geibbiota nele mit bainobo geibiobe. \p \v 8 Eka Amflietase ni dabo Sume bainobo gabob kesoa ne e kla goba bli esa \v 9 eka Ebane etem nitem nanoba Yesus Klaiste okoko okok kebob esa eka ne neke kla goba blie Stekis esa i baabeniba Fole Klayam blibte ge baabenebo ge baabeine! \p \v 10 Afelise Klaiste bainobo galino sbal mabie naka esa eka nakaia unangai Alistobyulase amo blib isa \v 11 eka ne meletane make Helotian esa eka nakaia unangai Yesuse bainobo gabibi Nasisase amo blib isa \v 12 eka Tlaifinao Tlaifosao i dab osa baabeniba Fole Klayam blibte ge baabenebo ge baabeine! Unang asu eli Sume okoko sbalma okok bliobe. Eka ne neko kla gobo blio Fesiso Sume okoko sbalma okok bio osa \v 13 eka Lufase Sume kukubo kla wafu bie naka esa eka e biem osa makob ne biem na kesoa ibo baabeniba Fole baanea Klayam blibte ge baabenebo ge baabeine! \p \v 14 Eka ibo Asinklitas esa eka Fligon esa eka Hemis esa eka Fatlobas esa eka Hemas esa eka i nekwali bainobo galini i baka blib isa \v 15 eka Filologas esa eka Yulia osa eka Neliase e unango i mikim osa eka Olimfas esa eka Gode bainobo galin nakaia unangai i baka blib isa alukum baabeniba Fole ibo Klayam blibte ge baabenebo ge baabeine! \p \v 16 Gode nakaia unanga ibo ib sinwalo heitdabesese nine! Klaiste bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mako mina bianiba lotu kebinabibi alukum ibo Ayam blibte ge baabeibobe. \s1 Bainobo galinbai dim omin wengo klaine! \p \v 17 Ne nekwal ibo ne weng mako baabenamabibe, naka maki mo bainobo gabibbai ib isak temo blibi Yesus Klaiste wengo deiboniba weng afet ota nakaia unangai omkayebiba Yesuse bainobo galin nakaia unangai maki funaniba I wengo bainobo gabiba eka mak ile I wengo dimobo Gode weng ota bainobo gabiam nabianiba bainobo galin nakaia unangai isak temo niniino misiam omkabiobe. Nakaia unanga eli amitie bainobo galin nakaia unangai i bainobo galino watwat daye binabiobe. Ibo nakaia unanga elisuo afetu beine! \v 18 Ina binabib naka unang ile nib Sume Klaiste okoko mo okok kebibbabe. I imeno bobol ota fumbinabiobe. I weng ayam ayamob obianiba ibo baabeniba Imen olo uninobo doweine! Eka imen olole awemobo mo dowonaibe ge oye biam binabiobe. I ina bianiba nakaia unangai men weng men weng oye biam bliba nakaia unangai bobol temo klao mo fumbibbai i weng olo wenteniba funaniba I weng olo klayamobo gabinabiobe. \v 19 Ibo Gode wengo wafu blibo weng sango nakaia unangai alukum wentebib kesoa ne ibo seinyebibe. Ibo ina blib kesoa ne bobol temo funania Ibo kukub ayamo olota tekein keniba nabianiba kukub misiam ole amitie deibueine gabibe. \v 20 God ele bobol ayamo mitmakamobe. E bobol ayamo ibo omyebua Gululame ib skilo tabab tem daak dobtamanea e titil blimanamabeo amo meb anobe. Nib Sume Yesus Klaiste ibo daayemeko! \s1 Naka maki Lom bib seli Klayam blibte ge baabesiobe. \p \v 21 Timotie ni dabo Klaiste okoko okok kebob naka esa ibo Ayam blibte ge baabenebe. Eka ne meletani Yudai maki Lusias esa Yeson esa eka Sosifata esa i Ayam blibte ge baabeibobe. \p \v 22 Futan olo Fole besa weng obeta Tetias neta futan olo dolaita ibo omfubenamabebe. Tetias ne Sume niniino taisania Ayam blibte ge baabeiobe. Ne weng gwabo bayotabe. \p \v 23 Eka Gaias esa Ayam blibte ge baabenebe. Fol ne e am ele blibe. Yesuse bainobo galin nakaia unangai teniba e am ele mina bianiba lotu kebinabiobe. Eka Elastase bibam olo monio kima binabe naka esa eka nib neke Kwotas esa Ayam blibte ge baabeibobe. \p \v 24 [Nib Sume Yesus Klaiste ibo alukum daayemeko! Bainobe.] \s1 Nibo Gode niniino dobtouleb nomo! \p \v 25 Nibo Gode niniino dobtouleb nomo! Ne Yesus Klaiste dowan wengo naka mak unang maki omkayebio ne baabenia Yesuse ib bainobo galino omsbal mabenamabebo ge baabeibio e bain titilsa kesoa e ib bainobo galin osa omsbal mabenamabebe. Sinanggwano Yesus Klaiste weng olo amitie ayok binabo \v 26 otane memalo Gode omkeimanebiobe. Sinanggwano God kintaline e bobol temo funanea Bib mak bib mak seli Yuda isa eka Yudaba isa weng olo wenteniba bainobo geine geneta weng olo e weng omkeimalin nakai baabeneta buk temo dolaibbiobe. \v 27 Gode elekiem eleta inamin namino alukum tekein kebebe. E Yesus Klaiste dabanea tenea atdimo kaanea nibo dleb metenea God esu ele danebio kesoa nibo Gode niniino dobtouleb nomo! Bainobe. Ne wengo bayotabe. Fol neta ib futano dola omfubenamabibe.