\id REV - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Lebelesen \toc1 Gode Dofakamin Nakae mubiang amo wengo Yone baabasebe. \toc2 Lebelesen \toc3 Leb \mt1 Lebelesen \mt2 Gode Dofakamin Nakae mubiang amo wengo Yone baabasebe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 60 e 65 e mak blimanota Yone futan olo Yesuse bainobo galin nakaia unanga imi dolabenebiobe. Yone Nakaia unangai Sume Yesuse bainobo gabib o dafao enin kino watemebib kesota e futan olo dola omfubeneta dosbal mananebiobe. E aaubile niniino Fatmos ye klabutam bieta Gode inamin namino sinanoa tam tlamabo dam deib alebanea Ne miine e makaai titil osa Gululame titil osa omabbubenebio kesoa nakaia unangai wanita e bainobo geib mole i abilim osa eka mema dabale dim esa klayam nomabiobo geseta Yone wateneta futan olo dolanebiobe. \io1 \it 1:1-8 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:9–3:22 \it* Yone weng mako dolanea bainobo galin nakai mito 7 i omfubenebu otabe. \io1 \it 4:1–8:1 \it* Yone buk mako geibbua watemebu otabe. \io1 \it 8:2–11:19 \it* Abiseli bigulo olanomabibo wengobe. \io1 \it 12:1–13:18 \it* Inab esa kulan haleb isa i wengobe. \io1 \it 14:1–15:8 \it* Inamin namino Yone watemebu o wengobe. \io1 \it 16:1-21 \it* Diso 7 o tem daako Gode atlihamino sibbenobiobe. \io1 \it 17:1–20:10 \it* Bebilon bib osa kulan haleb esa dim weng omkeimalin naka esa Gululam esa i watwat danomabibo weng sangobe. \io1 \it 20:11-15 \it* Kot sumo wengobe. \io1 \it 21:1–22:5 \it* Abile mema esa eka dabale mema esa eka Yelusalem bibo mema osa o weng sangobe. \io1 \it 22:6-21 \it* Mubiang wengobe. \c 1 \p \v 1 Sino weng olo ayok binabo biota Yesus Klaiste omkeimanebe. Gode Olo Yesuse alebaia e inamin namin olo e okok nakai hebmamsab alebenea tam tloko genea alebanea Yesus esak e abisake alebanea dabane tenea e okok naka Yon nesu ele tlanea wengo omnenea \v 2 ne inamin namin olo watem nabia eka Gode bain wengo baane osa eka Yesus Klaiste wengo aletnene osa ne watemnanita ibo baabenamabibe. \p \v 3 Nakai ne Gode weng olo inamin namino mitda tam tlamabo wengo dolai biamo kiniba naka maki wenteniba wafu binimib nakai seinine! Niminbabe, Gode baanea Inamin namin olo nanamabibo genebuo amo meb tlamo inanamabebe. \s1 Yone weng olo dolanea bainobo galin nakai mito 7 i omfubesebe. \p \v 4 Yon neta weng olo dolanita bainobo galin nakai mito 7 ibo Esia betan ye blib ibo omfubenamabibe. Gode memalosa sinanggwanosa binabebe. Sinanomosa biamabebe. E amit ninobe. Eta daabeneta bobol tem ayam omyeko! Eka Gode Hobe titilo 7 o bibabue Gode biino kibi kaba sin da ye bie esa daabeneta bobol tem ayamo omyeko! \v 5 Yesus Klaiste Gode wengo alukum molot omkeimalin nakabe. E sin kaanea hana tlebio kesoa nibsa kaanomobo imin hana tlomabbiobe. E alukum komokwali dabalim olo blibi Sum na kesoa esa ibo daabenea bobol tem ayamo omyeko! \p E bobol temo nibo omyenea kaanea ileme singanea nib hengmino omtlabenea \v 6 dleb monea e kimanin bib ye danebio kesoa memalo nibo e Aye Gode okoko klabianoba makob sinanggwano Gode amo kimanin nakai Gode niniino dobtouleb bianiba nabinibbio inamomo! Nakai Yesus Klaiste niniino amitie dobtouleb nine! E titilo sum eka e amit nin nabe. Bainobe. \p \v 7 Wentine! E hebmamsab ayung tem te tlea nakai dabalim olo blibi alukum atemnabiba eka nakai an osa sil osa bilbuha binibbio isa atem nanomabiobe. Eka dabalim nakai alukum Yesuse atemniba i bobol temo misiamu benoa memomabiobe. Ae ne weng olo baai biamo bain tam tlamabobe. \p \v 8 God Sume baanea Ne sinanggwano binabibua eka sinanomosa biamabibo genebue wengo bainobe. Sinanggwano e binabebua memalosa biebe. Eka sinanomosa biamabebe. E amit ninobe. E alukum inamin namino titilsabe. \s1 Yone Gode Dofakamin Nakae atemsebe. \p \v 9 Ne Yon ib nek netabe. Nib dabwalo Yesus emibe. Nibo Gode kimanino tem wat biob kesoa nibo Yesus emibe. O dafa ota nakai Gode wasi dofa blibi nibo bobol tem abil osa enin osa omkayebiobe. I inayebib otane nibo alukum sbal mabuobe. Ne Gode wengo omkeima biania eka Yesuse dowan wengo omkeima biam bli o dafa ota klabuto ge nemeb teniba aa ubile niniino Fatmos ele daib biotabe. \v 10 Sume singkalin am bomanoa Gode Hobe ne beketnesea ne gimon kabi etale weng mako ngambua wenti olo sumobe, makob bigul wengo ulabobe. \v 11 Weng olo baanoa Inamin namin olo watemaebo dolaneba bainobo galin nakai mito 7 i omfubenale! Bib olo niniino Efesas osa Smena osa Fegamam osa Taiataila osa Sadis osa Filadelfia osa Leodisia osa o blibi omfubenale gesoa wentenia \v 12 ne Nakae wengo onebe ele atemano genia deskina temia tom gol ayalo 7 bua watem nabiania temia \v 13 naka make ayal olo isak daak bia atemie makob nakai ulabobe. E youm teke dubusanea daaknea skilon daak unea eka gol hale tobonea takale tubusanebua \v 14 e gabamano nama makob eil sibsibi dim inamin eka makob ayungo dot nama inaminobe. Eka e kin osa makob atol eimbo inaminobe. \v 15 Eka e skilono bining genobu ole makob nakai tom blaso as beselibo tem wat olatousiba kibanoa bining genabo inaminobe. Ne wentia e wengo makob aayo dito sumo tebe bia tlebianoa umbinabo ina bianea \v 16 e kweile kweita sine awitnino 7 wafunea eka e skem dange kene minime yanga eka minime yanga nanebue sitalim ele bianea wate tib ele tlebua e kibio bomat genea makob afoko tubunabo inasea \v 17 ne atemnia tosianania makob nakai kaanabib inania e skil tama bie ye kaai otane naka ele kweile kweita sine nafunea baatnenea Kobo mo tosianemebe! Ne sinanggwano binabibo eka sinanomosa biamabibo, \v 18 ne afen blibe. Sino ne kaania imin hana tlibua amit afen biania kaanamin deib osa kaanamin bib osa neta kima bli kesoa \v 19 kobo inamin namino watemeb osa eka inamin namino memalo buosa eka sinanoa tam tlamabo osa o wengo dolanale! \v 20 Kobo awitnino 7 o ne kweile kweitale dim ele bua watemeb osa eka ayalo 7 olosa o mitmakamo inaminobe. Awitnino 7 ole bainobo galin nakai mito 7 o blibi kimanin naka itabe. Eka ayalo 7 ole bainobo galin nakaia unangai mito 7 o blib itabo ge baatnenebe. Nakae wengo baatnenea wenti ele Yesus etabe. \c 2 \s1 Yesuse wengo bainobo galini Efesas bib seli baabesebe. \p \v 1 Yesuse imin baatnenea Kobo weng mako bainobo galini Efesas bibo blibi kima bie nakae weng olo dola omfubaneba enangge baabaneba Awitnino 7 o ne kweile kweitale wafunia eka ayal golo 7 o tem wat haabianita weng olo baabkenamabibe. \p \v 2 Ne ib kukub nabibo yatem tekein keiobe. Ibo okok sumo klabibo mo deibueim blim kesoa ne yatemibe. Ibo inamin namino ib dimo tlebo sbalma blibo ne tekein kebibe. Eka ne tekein kebio ibo naka misiami mo gobe blibbabe. I baabeniba Nisa Yesuse okok dlasanin nakabo gabib otane i Yesuse okok dlasanin nakababe. Eka ibo i wengo kla moton sambianiba i kukub nabibo mitmakamo tekein kebiam nabiobe. I dim omin nakabe. \v 3 Naka maki yatemiba ibo ne kukubo wafu blib kesoa i kukub misiamo omkayebib otane ibo sbal maniba ne mo deitneim blimobe. \v 4 Otane ne weng mako baabenamabio ib okoko olokiem ota misiamobe. Sino ibo mema bainobo genib dimo ib bobol temo omneniba gotne blib otane memalo ibo ne klao mo gotne blibbabe. \v 5 Sino ibo kukub ayamo nabib otane memalo deibonib kesoa sino nabinibbuo imin funaniba ib bobol temo deskinaniba ne omneniba makob mikiktemo nabinibbio inaine! Eka mo inaim blim kenib mole ne tenia ibsu tlania ayal ele obeisenamabibe. \v 6 Ina otane kukub ayam olo ib dimo sma ye bibebua ibo Nikolase meletani kukub misiamo ibo mo gobueim blim kesoa ib kukub olo ayamobe. Nesa i kukub misiam olo mo gobo blibabe. \p \v 7 Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo bainobo galin nakaia unangai baabene olo wentib mole kla funa omabbaine! Nakai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombiaib mole ne Ae ge baabeia asiame nakai dowonaibo i afen smike amit nine dobyenamin asiame dowonomabiobe. As ele Gode damib biebe. Ne wengo bayotabo ge baa dolanale ge baatnene kesoa ne futan olo dolania Efesas bib sel ibo omfubenamabibe. \s1 Yesuse wengo bainobo galini Smena bib seli baabesebe. \p \v 8 Yesuse imin baatnenea Kobo weng mako bainobo galini Smena bibo blibi kima bie nakae weng olo dola omfubaneba enangge baabaneba Ne sinanggwano binabibe eka sinanomosa biamabibe. Sino ne kaai otane imin hanaibua memalo afen bianita weng olo baabenamabibe. \p \v 9 Bobol tem abil osa enin osa ib dimo tlebo ne tekein kebibe. Eka ibo monia inamin naminao blim otane Gode abilimo inamin namin ayamo afen smik osa bobol tem funin ayam osa omkayebeo homonobe. Naka maki ibo weng dobo weng oyebibo ne tekein kebibe. Naka eli baaniba Ni Yuda naka kesoa ni Gode meletanobo gabib otane i Gode meletanbabe. I Gululame meletanobe. \v 10 Namo namo ibo enin sumo watemomabib otane ibo mo tosianimibe! Wentine! Gululame ibo naatemang genea ib isak temo klabuto gengkamabebe. Eka amo 10 o blimanamabo dimo ibo enin kino watemomabib otane ibo bainobo galino sbalma wafunib mole ne afen smike amit nine dobyamabibe. \p \v 11 Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo bainobo galin nakaia unangai baabene olo wentib mole kla funa omabbaine! Nakai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombianibbua kaanib mole i imino mo kaanomabibbabe. Ne wengo bayotabo ge baa dolanale ge baatnene kesoa ne futan olo dolania Smena bib sel ibo omfubenamabibe. \s1 Yesuse wengo bainobo galini Fegamam bib seli baabesebe. \p \v 12 Yesuse imin baatnenea Kobo weng mako bainobo galin nakai Fegamam bibo blibi kima bie nakae weng olo dola omfubaneba enangge baabaneba Ne skem dang teke kene minime yanga eka minime yanga nanebue afu bli naka neta weng olo baabkenamabibe. \p \v 13 Ne ib bibo tekein kebibe. Gululame ib bib olo komok ambia ibo bib olo seli kukub misiamo watemib otane ibo sbal maniba ne niniino nemtouleb bianiba bainobo gabianiba ib bainobo galin olo mo deibueim blimobe. Sino ne inamin namino nabio wengo omkeimalin nakae niniino Antifase ib tem nabianiba e ne okoko sbalma wafu bia o dafao bib olo seli anaiba kaanebio dimo ibo yatemib otane ne niniino mo omwatneim blimobe. \v 14 Otane ne weng mako baabenamabio ib okoko olokiemo misiamobe. Naka maki ib isak tem ye blibi nakae niniino Belame kukub misiamo sbalma wafu bliobe. Belame kukubo inaminobe. E sinanggwano e dim omin kukubo naka make niniino Belake alebanea baabanea Kobo kukub olo Isleli alebenale gesea e inanea hengmin mako alebenea i kulani god dim omini heitdabeniba dowoniba eka taman kukubo wafuna binibbio inabiobe. \v 15 Eka naka maki ib isak temo blibi Nikolase meletani kukub misiamo sbalma wafu blib kesoa \v 16 ibo i baabeniba Ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaine ge baabeine! Eka i mo inaim blim kenib mole namo namo dimo ne wengo baabenimio makob bainat tobo binain kenia naka eli yananamabibe. \p \v 17 Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo bainobo galin nakaia unangai baabene olo wentib mole kla funa omabbaine! Nakai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombiaib mole ne abilim imeno memalo ayok buo oyena biania eka tom namao oyenanamabibe. Tom olo oyamabi nakai mema niniino tom olo dim wat dolanita oyamabibe. Tom olo oyamabi nakai imaye i niniin olo tekein kenomabiobe. Naka maki niniin olo mo tekein kenimibbabe. Ne wengo bayotabo ge baa dolanale ge baatnene kesoa ne futan olo dolania Fegamam bib sel ibo omfubenamabibe. \s1 Yesuse wengo bainobo galini Taiataila bib seli baabesebe. \p \v 18 Yesuse imin baatnenea Kobo weng mako bainobo galin nakai Taiataila bibo blibi kima bie nakae weng olo dola omfubaneba enangge baabaneba Ne Gode miinobe. Ne kino makob atol eimbo inaminobe. Eka ne skilono makob tom blaso as beselibo tem wat olatousiba kibanoa bining genabo inaibio neta weng olo baabkenamabibe. \p \v 19 Ne ib okoko nabibo tekein kebibe. Ib bobol temo naka maki omyeniba ne bainobo galino sbal maniba naka maki daayebibo ne tekein kebibe. Ibo inamin namino ib dimo tam tlebo sbalma blib osa ne tekein kebibe. Ib okoko sino nam tlibbuo ayam otane mema nabibo sino gaisonobe. \v 20 Ne ib kukubo olokiemo mo gobo blibabe. Unang mako ibsu ye bio yo sinanggwano unango niniino Yesebelo kukubo nabinobuo, osa wafu bianoa baanoa Ne Gode weng omkeimalin unangobo gabianoa dim obo otane ibo mo tolobo geim blimobe. Eka unang olo ne okok nakai taman deib haanin kukub ota aleye bianoa eka kulani god dim omini heitdaye bianiba unalin kukubo aleye biam biobe. \v 21 Ne funania O bobol temo deskinoko genia deibo biambi temita o mo bainobo genota taman deib haanin kukubo mo deibueim blim keno kesoa \v 22 wentine! Ne o enin sum osa ginin sum osa omulamabibe. Eka nakai o taman deib omeb haablib nakai i hengmino mo deiboniba i bobol temo mo deskina omnim blim keib mole isa enin sum osa eka bobol tem abil osa omyena biania \v 23 eka o meletan isa yanaia kaaniba bainobo galin nakai tekein kenomabiobe. Ne nakai bobol tem funino kla tekein kebi kesoa motomania ib isak temo nakai elekiem olokiem i kukubo nabibo molo yang kenamabibe. \p \v 24 Otane Taiataila bib sel mak ibo kukub misiam olo mo nabibbabe. Ibo o weng olo aleyebo mo wafunim blim bianiba eka Gululame weng ayok osa mo tekein kebibba kesoa ne kukubo afeto mo omyamibabe. Weng olo baabenimio \v 25 ibo ib bainobo galino sbalma wafu blibta ne imin tlano! \v 26 Nakai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombianiba ne kukubo wafu biam biniba kaanib mole ne titilo omyia nakaia unangai dabalim olo blibi kimaniba \v 27 makob ne Aye titilo omnebua nakaia unangai kima bli inaniba isa titilo omoniba Gode meletanbai kima bianiba kukub sbalo omkaye bianiba yebiba kulilamomabiobe. \v 28 I inamiba ne boman tebuo awitnin osa omyamabibe. \p \v 29 Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo bainobo galin nakaia unangai baabene olo wentib mole kla funa omabbaine! Ne wengo bayotabo ge baa dolanale ge baatnene kesoa ne futan olo dolania Taiataila bib sel ibo omfubenamabibe. \c 3 \s1 Yesuse wengo bainobo galini Sadis bib seli baabesebe. \p \v 1 Yesuse imin baatnenea Kobo weng mako bainobo galin nakai Sadis bibo blibi kima bie nakae weng olo dola omfubaneba enangge baabaneba Ne Gode Hobe e titilo 7 o bitnebua awitnino 7 olosa kima bli naka neta weng olo baabkenamabibe. \p Ne ib okoko nabibo alukum tekein kebibe. I oye bianiba Bainobo galin naka eli afen smiksabo gabib otane ne baabenamabio ibo kaanabibi ulabobe. \v 2 Ibo denino deiboniba klaine! Ib kukub ayamo sma ye bianoa blimanang genabo yo funaniba klaubueine! Niminbabe, ib kukub nabibo ne funania Gode kin dimo molotbabo gei kesoa hananiba kukub ayamo namine! \v 3 Sino ibo dowan weng olo wenteniba bainobo genibbio kesoa imin funaniba sbalma wafu bianiba hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba bainobo geine! Eka ibo denino deiboniba klaine! Eka ibo ne mo waitneim blim keib mole ne ibsuo makob ayok henin nakai ulab tlamabi kesoa ibo ne tlamabio dimo mo tekein kebibbabe. \v 4 Otane naka maki ib isak tem ye blibi ayamobe. I kukub misiamo mo naim blim kesoa i makob nakai youmo ninik gamo mo kibibbai ulabobe. Inabib naka eli youmo nama ota kiniba ne beketnenomabiobe. I naka ayam kesoa ne i mo deibenimibabe. \v 5 Nakai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombiaib mole ne i youm namao dlusubenia ne i niniino afen smik buko temo mo glitaubenimibabe. Ne Aye kin dim osa eka abiseli kin dim osa baabenia I nemiobo ge baabenamabibe. \p \v 6 Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo bainobo galin nakaia unangai baabene olo wentib mole kla funa omabbaine! Ne wengo bayotabo ge baa dolanale ge baatnene kesoa ne futan olo dolania Sadis bib sel ibo omfubenamabibe. \s1 Yesuse wengo bainobo galini Filadelfia bib seli baabesebe. \p \v 7 Yesuse imin baatnenea Kobo weng mako bainobo galin nakaia unangai Filadelfia bibo blibi kima bie nakae weng olo dola omfubaneba enangge baabaneba Ne kining eka naka molot nabe. Ne titilo makob komok sume Debite titil sbalo ulab kesoa ne baania Gode bibamo amisalo betelanoko ge baanimio naka maki imin dounamino blimobe. Eka ne baania Amisal olo dounoko ge baanimio naka maki imin betelanamino blim na kesota ne baabkenamabibe. \p \v 8 Ne ib kukub nabibo tekein kebi kesoa ibo wentine! Ib titilo sbalba otane ibo ne wengo bainobo geniba wafu bianiba ne niniino nemtouleb blibo mo deitneim blim na kesoa ne amisalo betelabeia ibo taniba am tam unaibo naka make watanea imin dounamino blimobe. \v 9 Ibo Gululame meletani tekein kebiobe, i baaniba Ni Yuda naka kesoa ni Gode meletanobo, ni kukub ayamo wafu biobobo gabib otane i Gode meletanbabe. I dim omin naka kesoa wentine! Ne naka eli dlaia teniba ib skilo kikib ye mesa aala unaniba ib niniino dotouleb bianiba ibo baabeniba Gode bobol temo ibo omyem biebo ge baabenomabiobe. \v 10 Ne ibo baabenia Enin sum osa bobol tem abil osa tam tlo mole ib bainobo galino sbalma wafueine gabio ibo ne wengo wenteniba wafu blib kesoa dabalim nakaia unangai enin sum osa bobol tem abil osa i dimo tam tlanoa dlamanang gamo dimo ibole ne kimaia ib dimo mo tam tlamabobabe. \v 11 Ne hebmamsab tlamabi kesoa ib bainobo galino wafu blibo nekek ge wafueine! Ibo bainobo galino sbalma wafunib mole ayam nomabiobe. Ibo inanimibo naka maki mo baabenibta Ibo aseinin bib unine ge baabeibta ibo aseinin bibo mo unaibbabe. \v 12 Nakai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombiaib mole ne dlanamabi kesoa i Gode amo mo deibo unomabibbabe. I amit God esu ye nomabiobe. Ne inaneme nakae dimo Gode niniino dolabania eka ne niniino mema niniin osa eka Gode bibo niniin osa dolabana namabibe. Bib olo niniino Yelusalem otabe. Mema Yelusalem bib olo abilimo deibonoa daak tlamabobe. \p \v 13 Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo bainobo galin nakaia unangai baabene olo wentib mole kla funa omabbaine! Ne wengo bayotabo ge baa dolanale ge baatnene kesoa ne futan olo dolania Filadelfia bib sel ibo omfubenamabibe. \s1 Yesuse wengo bainobo galini Leodisia bib seli baabesebe. \p \v 14 Yesuse imin baatnenea Kobo weng mako bainobo galin nakai Leodisia bibo blibi kima bie nakae weng olo dola omfubaneba enangge baabaneba Ne naka molotobe. Eka ne Gode wengo bain ota omin nabe. Ne amitie Gode wengo bain ota obiania eka sinanggwano Gode baatnenea Kobo abil esa dabal esa klanale gabea ne inamin namin olo klaibio naka neta weng olo baabkenamabibe. \p \v 15-16 Ne ib kukub nabibo tekein kebibe. Ibo sbal maniba ne bobolo funib mole ne klayamobo genamabibe. Eka ibo mo bainobo geim blim kenimib osa ayamobe. Niminbabe, ne daabeia ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaniba bainobo genomabiobe. Ina otane ib kukubo nabibo ne mo gobo blibabe. Ibo obianiba Ni bainobo galino sbalma wafu biobobo gabib otane klao mo wafu blibbabe. Kakubuwebiba asa kenoa akil dlanino deibonoa kiminin kebio kesoa ne ibo fotebenamabibe. \v 17 Ibo baaniba Ni moni osa inamin namin osa homono bibenabio kesoa ni tekanamino blimobo gabib otane ib bobol tem funino molotbabe. Ibo klao mo tekein kebibbabe. Ibo makob nakaia unangai inamin namin blimi kino tum gebenobua aal keim haablibi ulabobe. Ibo naka ayam unang ayambabe. \v 18 Eka ne weng mako baabenamabibe. Ibo funaniba Ni bobol temo Gode kin dimo ayam anomo ge funaniba teniba nesu tlaniba baatnenimibo ne inamin namin ayamo doyamabibe. Ne tom gol ayame ase obatdiniba kibanea ayam anebue obyamabibe. Kukub olo makob sino ibo inamin namino blim blib otane memalo inamin namin sanomabiobe. Eka youm nama esa dobya ibo dubusaniba kukub olo makob sino ibo aal keim bianiba aal gembib otane memalo youm nama ele dubusaniba aal deibo walomabiobe. Eka kin malasin ayam esa obya ib kino baniba sino ib kino tumo gebenobu otane memalo webiabenoa temomabiobe. \p \v 19 Ne naka maki gobe blia i kukub misiamo wafueib mole ne yenania i kukub misiamo nanimibo dlo klaia tekein kenomabib kesoa ibo kukub olo kla funaniba ib bobol temo deskinaine! \v 20 Ibo ne wengo wentine! Ne nakaia unangai bobol temo nano gabio kukub olo makob ne amit ele mabiania amisalo gong gong gabi kesoa nakai wanita ne wengo wenteniba amisalo betelatnenib mole ne tania i am tam tenia item netem nabianoba imeno wembianoba nomabbiobe. \p \v 21 Nakai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombiaib biamo ne nakaia unangai kimanamabi dimo baabenia Ibo ne biin dim ele touniba makob sino ne kukub misiamo Yeye ge ombiania Aye biin dimo toumbli inaine ge baabenamabibe. \p \v 22 Nakaia unangai wanita Gode Hobe wengo bainobo galin nakaia unangai baabene olo wentib mole kla funa omabbaine! Ne wengo bayotabo ge baa dolanale ge baaatnene kesoa ne futan olo dolania Leodisia bib sel ibo omfubenamabibe. \c 4 \s1 Nakaia unangai abilim ut blibi Gode niniino dobtouleb bliba yatemibiobe. \p \v 1 Weng olo onebo blimanoa omito ne temia abilimo amisalo betelanoa eka weng mako sino bigul weng dikine obabiba wentibuo baanoa Kobo ute asal ele tleba ne inamin namino mitdanoa tam tlamabo alebkenano gesoa wentena bia \v 2 hebmamsab Hobe nemeb utnea abilim ut dasea temia komokwali biino dimo naka make toumbia atemie \v 3 e kibio makob tomo moni sumo yasba esa eka tom ilemo konilian osa o undim inamin dat genebua kwese komokwali biino ge omfakanebua watemibe. Kwese ele itanasitobe. Makob tome niniino emelale undim inaminobe. \v 4 Biino 24 o komoke biino kwese ge omfakabio haleb wat danoa watenoa tib ele geka binoa ge dofakabua komokwali biin olo dimo toula blibi youmo namabe. Eka i gabamono komokwali has golo otabbaibbiobe. \v 5 Komoke biin toumbie wato timine balala genea ame ngambianea ayalo 7 o komoke biin olo kibi kaba sin ye bomat ge tububua watemio ayalo 7 olo Gode Hobe titilo 7 o bibabu etabe. \v 6 Komoke biino kibi kaba sin dao aamuk beselibe mousia inamin naminao blim makob aakikit inamine bining genebiotabe. Eka inamin namin maki asuke asuke na ele blib eli afen smiksabe. \p I komoke biin olo ge omfakanibbua yatemi eli kino homonobe. Kibi kaba sin da osa abuk da osa alukum kino unabuau benobiotabe. \v 7 Mak ele makob til laione ulabobe. Eka mak ele makob eil blumakau imake ulabobe. Eka mak ele makob nakai kibisabe. Eka mak ele makob wan fifil dlobumin sume ei unang genea belo tebetalonabe ulabobe. \v 8 Elekiem elekiem i belo 6 obe. Eka i bel osa kinsabe. I belo dang da osa ablan da osa kino unabuau benobiobe. I tab dim osa kwinomo dim osa amitie anso ngambianiba \q1 God Sume inamin namino titilsabo, elekiem eleta kiningobo, elekiem eleta kiningobo, elekiem eleta kiningobo, sino binabebua eka memalosa biebo, sinanomosa biamabebo ge ngambianiba \b \p \v 9 Gode biin dimo toumbie niniino dobtouleb bianiba obianiba Ayamobo, e naka sbalobo, e amit ninobo ge ohabiba \v 10 eka komokwali 24 i e biin dimo toumbio kikib ele aala unaniba kintalin nakae biin dimo toumbi ele niniino dobtouleb bianiba i has golo gabam otabbumino deloniba komoke biino kikib ye olasiba yatemnia tekein kenia I titil olo God esu data tlobo geibiobe. I inaniba anso ngambianiba \q1 \v 11 Kobo God ni Sumobo, keb kukubo ayamobo, ni keb niniino kemtouleb nob mole ayamobe. Ni oke bianoba Kobo naka sbalobo ge okemob osa ayamobe. Eka ni oke bianoba Kobo Sumobo ge okemob osa ayamobe. Niminbabe, kobo inamin namino abilim uto bu osa eka dabalim olo bu osa klanebbiobe. Kleb bobol tem funin ye funaneba Ne inamin namin olo klanano geneb kesoa inaneba klanebbiobo ge ngambibta yatemibe. \c 5 \s1 Yone buk mako geibbua watemsebe. \p \v 1 Nakae komoke biin dimo toumbi ele kweile kweita sine buk mako wafu bia watemio i buk olo temo tib olosa amun tem osa dolaniba goholo geniba eka halo 7 tebeloniba buk olo keno basalabonibbiotabe. \v 2 Eka ne abisake make atemie e naka sbalobe. E weng sum ngambianea baanea Naka molote waneta hal olo waaneta buko bamtabanamabene? ge ngambea atemio \v 3 Nakai abilim osa eka dabalim osa eka dabal tem osa blibi buk olo bamtabaniba kinamino blimobe. \v 4 Naka molote bianea buk olo bamtabanea amun temo watenamin nakai blim kesoa ne yatemnia amitie mebia \v 5 eka komok make baatnenea Kobo mo memebe! Yudae molofeit make bi ele e titilo makob til laioni titilo ulabobe. E komok sume Debite molofeitobe. E Gululame gaisanebio kesoa buk olo bamtabanea halo 7 o geibbi olo waanamabebo ge baatnenebe. \s1 Yone eil sibsib mene Yesuse atemsebe. \p \v 6 Eka ne eil sibsib mene makob sino i anaiba kaanebue e ulab mabia atemia e komoke biin osa eka inamin namini afen smiksai asuke asuke na isa eka komokwal isa i isak tem daak mabia atemie e gemo 7 eka e kino 7 nabe. Olo makob Gode Hobe titilo 7 otabe. E omane monoa dabalim olo alukum onon tlanoa watemna bia \v 7 komoke biin dimo toumbi ele buko e kweile kweita sine wafu bia eil sibsib mene omeisasea \v 8 inamin namini afen smiksai asuke asuke na elisa eka komokwali 24 isa eil sibsib mene kikib ele mesa aala unaniba e niniino dobtouleb bianiba komokwal eli alukum elekiem elekiem i gita osa eka dis gol osa wafu otouleb blib olo temo bolit inamino kika baniba aso otanaibbua eimbianoa tang ayame kumbe dis olo temo sibbenobua watemi olo makob bainobo galin nakaia unangai beten kehabiba i wengo ulanoa God esu unebinabo otabe. \v 9 Eka i mema ans mako enangge ngambianiba \q1 Kobo naka molot kesoa inaneba buk olo omoneba halo 7 olo waanamabeobe. Niminbabe, i kanaiba kaaneba keb ilem ota nakaia unangai dabalim olo blibi alukum naka mit afet isa eka weng afet isa eka aal afet isa eka bib mak bib mak sel isa alukum walubeneba i God emi aibbiobe. \v 10 Kobo inaneba walubenebbua kima bieb kesoa i Gode niniino dobtouleb bianiba e okoko klabianiba eka nakaia unangai maki dabalimo blibi kimanomabiobo ge ngambiba wentibe. \s1 Eil sibsib mene niniino dobtouleb binibbiobe. \p \v 11 Eka abiseli dot homoni kiminbai teniba komoke biin osa eka komokwali 24 isa eka inamin namini afen smiksa elisa ge dlakasiba yatemna bia \v 12 i weng sum ngambianiba \q1 Eil sibsib mene anaibbu ele sumobe. E titilsabe. Eka e inamin namin ayam osa biba biobo, eka e tekein kemino ayam eka titilo sbal nabe. Inamin kesoa nakaia unangai e niniino dobtouleb bianiba eka e seinha bianiba E ayamobo ge oha bianomabiobo ge ngambiba wentena bia \b \m \v 13 eka inamin namini Gode klanebuei abilim ut blib isa eka dabalim olo blib isa eka dabal tem daako blib isa eka aaye sole dang daak blib isa baaniba \q1 Ni komoke biin dimo toumbie elesa eil sibsib men esa i niniino ni amitie dobtouleb biobobe. I sum eka ayam nabe. I titilo sumobe. I kukub ayamo mo blimubenamabobabe. I kukubo amit ninobo ge obiba \b \m \v 14 eka inamin namini asuke asuke nai afen smiksa isa baaniba Bainobo genabiba eka komokwali dlong dlong golbua toulaniba i dum i niniino dotouleb na bliba yatemibe. \c 6 \s1 Eil sibsib mene buko halo 7 o waanebiobe. \p \v 1 Eka ne temia eil sibsib mene buko halo 7 geibbuo wafu omonea hale wane waisasea ne wentia inamin namini afen smiksai asuke asuke na eli make weng sumo makob am nganain kenea baanea Kobo tele gesea \v 2 temia til hos namae dim uto nakae ane afunea toumbia debeb tesea atemna bia e gabam obtabbumine makob komokwali gabam otabbumino ulabe obaliba obtabbanea monea nakai awao gembianea e tata kenea atemibe. \p \v 3 Eka eil sibsib mene buko hale tue waisasea ne wentia inamin namini afen smiksai mak esak baanea Kobo tele gesea \v 4 eka hos make tlea atemie ilemobe. I nakae hos ele dime toumbie bainat teke tabaniba titilo omanasiba e monea nakaia unangai awao mo gembibbai isu ye unanea dlabmanea i sinwalo awa gembianiba yenaseseniba yatemibe. \p \v 5 Eka eil sibsib mene hale tlie waisasea ne wentia inamin namini afen smiksai mak esak baanea Kobo tele gesea temia til hos milile dim uto nakae e kweile skele afunea toumbia debeb tesea atemna biania \v 6 wentia weng mako inamin namini asuke asuke nai afen smiksa eli isak tem wato baanoa Imeno blimano kesoa ibo blete elekieme walom gaibo e monio sum omfaniba makob am olokiemo okok moni ota kinibta waline! Eka imeno asumatna walom gaib osa o monio makob am olokiemo okok moni ota kinibta waline! Ibo inanomabib otane wel aayo imen baka fumin osa eka waen aay osa o moni sumo mo walaibe! O damo asiam homono sma bio kesoa o monio men waline gesoa wentibe. \p \v 7 Eka eil sibsib mene buko hale foe waisasea ne wentia inamin namini asuke asuke nai afen smiksa eli mak esak baanea Kobo tele gesea \v 8 temia til hos ngameine dim uto nakae toumbia debeb tle ele e niniino Nakai Yenanea Kaanomabib etabe. Eka e tebea naka make e niniino Bib Misiame dobsileb bia tesiba yatemna bia asu dab eli nakaia unangai dolmina bianiba mito asuke asuke na dla tlaniba mito olokiemi yaloniba eka mit asumatnai deibe deibe bliba yatemna bia Gode i dabo nakaia unangai yemomabibo titilo afet omyenea i titil olo omoniba maki bainat dum yantoubiba kulilabiba eka mak ile imaye imen teb sumo yaloa kulilabiba eka mak ile ginin sumo omubenoa kulilabiba eka mak ile eil halebi teniba yalo wembiam nabiba yatemibe. \p \v 9 Eka eil sibsib mene buko hale faibe waisasea ne temia kulila binabibi smiki Gode heitdahamin biin sumo tabab tem daak bianiba sino naka eli Gode wengo sbal maniba wafu bianiba omkayebiba o dafa ota wasi nakai yebinibbio kesoa \v 10 smik eli ngambianiba Sum kobo inamin namino komok sumobo kobo kiningobe. Eka keb kukubo molotobo, amo fatnamin blimanota nakaia unangai dabalim olo bianiba ni yebinibbuei yananeba ni gabamo kibenamabebe? ge ngansiba \v 11 yatemna bia e youm teke namao elekiem elekiem dobyen tlanea baabenea Ibo sinanabibte! Ne bainobo galin nakaia unangai makob ib okok olo ulab okok kebibi dlakania ibo ne wengo sbal maniba omkayemibo inamin ita wasi nakai teniba yenaiba kaanomabiobo geibu eli alukum yenaiba kaanimib dim ota ne wasi naka eli yenanita ib gabamo kibenamabibo ge baabenea yatemibe. \p \v 12 Eka eil sibsib mene buko hale sikise waisasea ne imin temia meimei sume dabalim olo tlebianea eka afoko mililanoa makob am gwam gwam tem inanoa eka alim ele ilem ananea watemna bia \v 13 eka abilim uto awitnino dalbi daak te dabalim ele tloa watemio makob asiamo balinobua mo yamaim blim bua glole tenea dilubosea nanabo inanota watemibe. \v 14 Abil esa makob biin tan mato gemelo genabib inanea unea eka amgolim osa aaubil osa o alango deibonoa deleb onon tlanoa watemna bia \v 15 dabalim olo komokwal isa eka nakai niniin sum isa eka awa genalin nakai kimanin naka isa eka monisa naka isa eka naka sbal isa eka nakai naka maki kima bliba i kima blib nakai okoko okok keyemin naka isa eka nakai inamin namino imaye kima bianiba ili bobol tem okok kemin naka isa i amitie tom tem osa eka smeo amgolimo tabab tababo o tem osa ayok toula bianiba ngambianiba \v 16 Amgolim obo hela teneba ni olbubeneba komoke biin dimo toumbianea temebe deibo waisaneba eka eil sibsib mene ni alo tlihabo deib osa waisananale! \v 17 Niminbabe, i ni alo tliaubenoa ni kukub misiamo yang kenomabib amo tlo kesoa ni mo gaisonomabobbabo ge ngambiba yatemibe. \c 7 \s1 Islel nakai 144,000 ita Gode niniino omeisaibobe. \p \v 1 Inamin namin olo blimanoa omito ne temia abiseli asuke asuke naniba dabale kene asuke asuke nae bikinebio ye maniba glole deibo waisaniba e dabalim olo mo tlim blim eka aaye sole dang dim osa mo tlim blim eka aso dim osa mo tlemin blim kenasea atemna bia \v 2 eka abisake make tenea afoko tlebo sin da ye tlanea e kweile kweitale God kintaline niniino wafunea abiseli asuke asuke na eli dabal esa eka aaye sol esa watwat dabonamino titilsa kesoa nganye bianea \v 3 Ibo dabal esa aaye sol esa as osa hebmamsabo mo watwat dabonimibe, debliba ni Gode niniino e okok nakai debelon dimo dolabenoba e naka eli kimaseta omito ibo dabal esa aaye sol esa as osa olo tlon watwat dabueine ge ngansea \v 4 eka Islel nakaia unangai isak temo Gode niniino i debelon dimo dolabeibbu eli kinamino makob 144,000 obo ge baanibta wentibe. Nakaia unanga eli Isleli mito 12 i isak temo blib itabe. \v 5 Gode niniino i debelon dimo dolaibbuei Yudae meletani 12,000 isa eka Lubene meletani 12,000 isa eka Gate meletani 12,000 isa \v 6 eka Asae meletani 12,000 isa eka Naftalaie meletani 12,000 isa eka Manasae meletani 12,000 isa \v 7 eka Simione meletani 12,000 isa eka Libaie meletani 12,000 isa eka Isakae meletani 12,000 isa \v 8 eka Sebyulane meletani 12,000 isa eka Yosebe meletani 12,000 isa eka Bensamine meletani 12,000 isa ita Gode niniino i debelon dimo dolaibbiota ne yatemibe. \s1 Yone naka homon unang homoni Gode niniino dobtouleb blibta yatemebiobe. \p \v 9 Olo blimanoa omito ne imin temia naka homon unang homoni mibliba yatemiei kinamino blimobe. Nakaia unangai dabalim olo bib mak bib mako blib isa eka naka mit afet isa eka aal afet isa eka weng afet isa i youm teke namao dlusaniba komoke biin osa eka eil sibsib men esa i kibi kaba sin ye maniba seinye bianiba afok dabo aano wafu otouleb bianiba olasam bianiba \v 10 anso enangge ngambianiba \q1 Nib Sume Gode komoke biin dimo toumbi esa eka eil sibsib men esa i dumo nibo hengmino temo biobo dotlanibbua memalo nibo klayam biobobo ge ngambiba yatemibe. \p \v 11 Eka abiseli alukum maniba komoke biin osa eka komokwal isa eka inamin namini asuke asuke nai afen smiksa isa ge dla waiseniba komoke biino kibi kaba sin ye mesa aala unaniba Gode niniino dobtouleb bianiba \v 12 baaniba \q1 Bainobo, nib Gode kla seinha bianobte! E titilo sumobo, e bobol tem funino ayam kesoa nibo ayamobo ge baanoba e niniino dobtouleb nomo! Titil sbalo e dim wat biobo, olo alukum elemi amit ninobo ge ngambiba yatemibe. \s1 Naka eli enino blimanobe. \p \v 13 Eka komok make baatnenea Nakai youm teke namao dlusa blib eli wanite? I fatda tlibbue? gesea \v 14 ne baabania Sum kobo ne mo tekein kebibabo, kebmaye tekein kebeobo gesia e baatnenea Wasi nakai naka eli enina kukub misiamao omkayebib otane i sbal maniba eil sibsib mene ilemo i youmo fubaiba namanobio kesoa \v 15 tab dim osa kwinomo dim osa i Gode biino kibi kaba sin da ye mabianiba Gode am sumo temo amitie Gode niniino dobtouleb blib kesoa nakae komoke biin dimo toubi eleta i kimanamabebe. \v 16 E inanea kimanamabeo i imena aayao tebo mo yebianoa eka afoko mo ula bianiba mimino mo yebiam nomobabe. \v 17 Niminbabe, eil sibsib mene komoke biino kibi kaba sin ye bianea i kimanamabebe. E makob eil sibsib kimanin nakae ulab anea dleb monea afen smik aay esu ye danea doweiba Gode i memin osa omtlabenea i imino mo memomabibbabo ge baatnenebe. \c 8 \s1 Eil sibsib mene buko hale sebene waisasebe. \p \v 1 Eka omito eil sibsib mene buko hale sebene waisanamabe dimo abilim uto inamin namino unino blim eka wengo blim nabua afok smiko olokiemo atosin ese mak blimanoa \v 2 omito ne imin temia abiseli 7 i Gode kibi kaba sin da ye mabinabibi bigulo 7 o oloniba elekiem ke afu afu tlaniba yatemna bia \v 3 eka abisak mak ele Gode heitdahamin biin sum osu ye manea dis gole afu bia eka Gode heitdahamin biin sumo dim uto ase eimbe kesoa i bolit inamine tang kunin ayame obaliba obonea as ele tem wat obatounea atum tang ayamo utnoa Gode kunubanoa watemi olo makob bainobo galin nakaia unangai Gode beten kehabiba i wengo utnoa God esu us unebo otabe. \v 4 Eka bolit inamine tang kunin ele atum esa eka bainobo galino nakaia unangai beten weng osa alukum abisak esuo deibanoa fot ge utnoa God esu ut temoa \v 5 eka omito abisak ele dise dobonea Gode heitdahamin biin sumo dim uto akgwale dalonea dise tem daak obabbanea obbiane daaknea dabalim daak blelanea am sume ngambianea bil wenge umbianea timine tilana bianea eka dabale fiba biam namea watemibe. \s1 Abiseli bigulo olanom genabiobe. \p \v 6 Eka abiseli 7 i bigulo 7 o wafuniba oleb watniba sital dim wat ola bianiba \v 7 wan emie obasea aiso makob tom uning gwabo ulab osa eka as osa ilem baka kwekonoa ditou daaknoa dabalim daak blelanoa dabal esa as osa mito asumatnan tlanoa watemna bia dabale atosine kibanea mit asu ota deibonea eka as osak atosino kibanoa mito asu yota deibonanoa eka bukuban ole alukum kibananoa watemna bia \p \v 8 eka abisake tu esak e bigule obanea amgolimo ulabo aso eimbo as yeb baka hela watnoa aaye sole dang wat blelanoa oleb daak unoa aaye sole mito asumatnanea make deskinea ilem anea \v 9 inamin namini aaye sole tem daak blibi mito asumatnaniba mit mak ile kaaiba eka siibo aaye sole dango bu osa mito asumatnanoa make misiam anea atemna bia \p \v 10-11 eka abisake tli esak e bigule obanea aayo ayamo unino mito asumatnanoa awitnin sumo o niniino Koko aso ulanoa makob atol inanoa abilimo deibonoa omein daak tlanoa banoa aaye make deskinea kok anea naka homoni aay ele dowoniba yananea kulilafaiba yatemna bia \p \v 12 eka abisake fo esak e bigule obanea afoko kla tubunamino denoa kiminoa sismik anoa eka alima awitnina osa inanoa kla einamino deibonoa sismik ano kesoa tab dimo afoko klao mo tubueim blim kena bianoa eka kwinomo dim osa alima awitnina osa klao mo einim blim kenoa mililanoa watemna biania \p \v 13 eka imin temia wan fifil dlobumin sume abilim ut eim haabianea ngambianea Ayoo! Ayoo! Ayoo! Nakaia unangai dabalim daak blibi ne dohalimbibe. Abiseli asumatnai bigulo olanom genabibo olanimibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabobo ge ngambiam nabea watemibe. \c 9 \s1 Abisake faibe bigule obanebiobe. \p \v 1 Eka abisake faibe bigule obasea ne imin temia awitnin mako sino abilimo deibonoa dala daakenoa dabalim ele tlobinabo nakabe. E kwiam bil amit teme tamalaim blim amit holo unebue amisalo kie e tabaliba \v 2 amisal olo betelanea atume makob as beselibo eim bianoa atumo nabinabo inanoa atum eleta afoko ge waisonea mililanoa \v 3 eka bemamini homoni makob kwengi ulabi atum ele deibaniba daakniba dabalim daak unaniba i titilo makob takum hoki titilo ulabobe. \v 4 I weng mako baabenoa Ibo bukuban osa as osa eka inamin namino damibo damambo osa mo watwat dabonimibe! Eka nakaia unangai Gode niniino i debelon dimo bibe bio isa mo yantumu namibe! Ibo nakaia unangai Gode niniino i debelon dimo blim ita yantumu namine! \v 5 Ibo naka eli enino omkayemomabibo alimo asuke asuke make nao blimanamabobo, otane mo yenaibta kaanimibe, besa enin ota omkayemine gesoa kweng eli nakai enino omkayebiba yatemio makob takum hoki nakai yantamaniba enye binabo inayebibta yatemibe. \v 6 Am olo tlamo nakai funaniba Enino inayebo yole ni kaanamino omubesoa kaanoba de unomo genomabib otane i kaanamino mo omubenota kaanomabibbabe. I sma afen bianiba enin kino watememomabiobe. \p \v 7 Ne kweng eli yatemio i makob til hos kimanin nakai awa genom geniba til hosi eito kibeniba has golo otabbebenabib inaniba eka i kibio makob nakai kibio ulab aniba \v 8 eka i gabaman osa tekebe, makob unang maki gabamansabe. I sitono makob til laioni sitono ulabobe. \v 9 I tubo makob youm kaba inaminobe. Eka i bel weng ole makob til hosi kimanin nakai awa genalom geniba kaliso til hosi ogibesiba bubo oleb bebiba nikit neket binabo inaminobe. \v 10 I atongo makob takum hoki atongo ulabobe. I nakaia unangai atong dum yantumu nabianiba enino omkayemomabibo alimo asuke asuke make nao blimanamabobe. \v 11 I komok esa biebe. Kwiam bil amite tamalaim blim amit holo unebue kima bie nakae i komokobe. Hiblu wengo e niniino dabaniba Abadon ge oha binabiobe. Eka Glik ile dabaniba Abolion ge ohabiam binabiobe. E niniin olo mitmakamo makob inamin namino watwat dabonamin nakabe. \p \v 12 Wentine! Kukub misiamo mako bliman otane asuo sma biobe. Imin tam tlamabobe. \s1 Abisake sikise e bigule obanebiobe. \p \v 13 Eka abisake sikise e bigule obasea ne wentia Gode heitdahamin biin sumo gol klaibbua Gode kibi kaba sin ye buo o ulamo asuke asuke nao gemsabe, o tem wato \v 14 weng mako abisake sikise bigule obtou bie baabanoa Abiseli asuke asuke nai aay sume niniino Yufletis teman ye klabutam blibo kobo tileisenale gesoa wentena bia \v 15 Gode i amo kibenea afok smik osa am osa alim osa bifol osa yo dimo tlamota yenaine genebua blibo am olo tlo kesoa abiseli asuke asuke na eli tileisenea baabenea Ibo nakaia unangai dabalim olo blibi alukum mito asumatna dlaniba mit maki yenaine ge baabesea \v 16 eka weng mako baanoa Awa genalin nakai til hosi dim ut toula blibi kinamino makob 200 milionobo ge nanoa wentibe. \v 17-18 Eka nakai til hosi dim ut toula bliba yatemiei i tubo kaba youmo dlusanib biotabe. Maki ilem dlusaniba eka maki mokim dlusaniba eka maki ngamein dlusa naibbiotabe. Eka til hosi gabam ole til laioni gabamo ulabobe. Atol osa atum osa eka tomo kibanoa gwaliang genobu osa i anang tem wat danoa fotowa monoa nakaia unangai mit asumatnai dabalim olo blibi mit maki yaloa kulilaiba mit asu ita deibenoa yatemibe. \v 19 Til hos eli titil ole mako anang tem watnoa eka mako unsano dim tab nabiobe. I unsano mutum meto inabi gabamo ulabobe. I olo dum ota nakai yantumu nabibta yatemibe. \p \v 20 Inamin namin misiam olo nakaia unangai dimo tam tloa maki kulilaib otane maki sma blib ile i bobol temo mo deskinanibta inamin namino ima kweilo tubu klabibo mo deibueim blimobe. I hob misiami gwamikilamin kukub osa eka god dim omino tom gol osa silba osa blas osa eka tom afet osa as osa o kin blim klang blim eka o mo haaninbao imaye klaibbuo niniino omtouleb nin kukub osa sma ye wafu bianiba \v 21 naka maki yebiba kulila biam eka kel wabiam eka tamano henga biam eka ayoko hembiam bianiba i kukub olo nabibo i bobol temo mo deskinanibta abuk waulibta yatemim blimobe. \c 10 \s1 Abisake Yone buko omalea dowonsebe. \p \v 1 Omito abisake sbale abilim ut danea tlea ne atemio ayungo ge dabakanoa eka kwese e gabam oub dim uto gebane biotabe. E kibio bomat genoa makob afok tubunabo inanoa eka e skila afuna kumunao makob atolo blit blita binabo inaminobe. \v 2 E buk gwabo bamtabanobua wafunea e skile kweita sine aaye sole dang wat tamanea eka afan sin ele dabalim ele tama nanea atemna bia \v 3 e weng sumo makob til laioni weng ngambinabib inanea ngananabea eka am sumo 7 ngambianoa \v 4 wengo obiam namsoa ne dolanamabi otane weng mako abilim ut danoa baanoa Yeye, kobo weng olo mo dolanemebe, besa funale ge baatnesoa wentena bia \v 5 eka abisake sino e skilono make aaye sole dang dim wat tamanea eka milim sine dabalim ele tama nabia atemie kweile kweita sine tofanea \v 6 Gode kintaline abil esa inamin namino abilimo bu osa eka dabal esa inamin namino dabalimo bu osa eka aaye sol esa inamin namino e dang dimo bu osa klanebu ele niniino taisanea baanea Am olo tlang gamo hebmamsab tlamabobo gesea atemibe. \v 7 Sinanggwano Gode kukub ayoko wengo e weng omkeimalin naka ita omkaye binebu otane am olo dimo abisake sebene e bigule obanang game dimo kukub olo bain inanoa tam tlamabobe. \p \v 8 Eka sino weng mako abilim ut danoa baatnenoa wentio imin baatnenoa Kobo moneba abisake aaye sol esa eka dabal esa o dim wat mabie e kweilon dimo buk gwabo bamtabanobuo e wafu omtoubiebo, omone ge baatneno kesoa \v 9 ne monia abisak esu unania baabania Kobo buk gwab olo omnene gesia e baatnenea Omoneba dowonale o dowonang gaebo mema omatdanemebo kin gam dikin otane dukgeneba unamota kokobo ge baatnesea \v 10 omeisania kin gam inamin dowei otane anang tem daako koke tamatnesea \v 11 weng mako baatnenoa Kobo Gode weng olo imin omkeimaneba inamin namin kukubo naka homon unang homoni bib mak bib mak ye blib isa eka weng afet isa eka komok sum isa i dimo tam tlamabo wengo baabenale genoa wentibe. \c 11 \s1 Naka asunai wengo omkeimaibbiobe. \p \v 1 Abisake as kimine makob fongo ulabe tobnenea eka Gode wengo enangge baabanea omeb tleo ne baatnenea Gode baanea Kobo hananeba ne am sum osa eka ne heitdanemin biin osa kineba eka nakaia unangai ne niniino nemtouleb binabibi kinanale! \v 2 Kobo inanemebo ne am sumo daam temo bib da tamo mo kinemebe! O deibonale! Bib olo bainobo galinbai bibobe. I Yelusalem bibo watwat dawemomabibo alimo 42 blimanota \v 3 ne titilo naka asu dabi ne wengo omkeimabibi omyita i nakaia unangai kukub misiamo yateniba i bobolo ilum omfubenoa dohalinin youmo dlusaniba ne wengo omkeimabibta amo 1,260 blim anamabobo genebo ge baatnesea wentibe. \p \v 4 I dabo makob as olibo asuke nabua eka ayalo asuke nanoa dabal ele sume kibi kaba sin ye mabio ulabobe. \v 5 Nakai naka asu dab eli yenanom gaibo i sital dimo akil sume tam tlea wasi naka eli ulaniba kaanomabiobe. \v 6 Eka i Gode wengo omkeimamomabibo i titilsa kesoa abile watanimibo soko mo tlamabobabe. Eka i aay osa ilem anoko genimibo ilem anamabobe. Eka i nakaia unangai dabalim ele blibi inamin namin ginino omkaye bianiba watwat dayemino titilsabe. I dabo inamin namin kukub afeto nayemom gaib osa amitie inayemomabiobe. \p \v 7 I Gode wengo omkeimabibo blimanoa kulan halebe kwiam bil amit teme tamalaim blim holo unebue bie deibanea utlanea asu dabi tem naniba awa genan deniba e tata kenea yenanea kaanomabiobe. \v 8 I dabi damo bib sumo bib dang ye biamabobe. Nibo o niniino saa wengo owe bianoba Sodom osa Isib osa otabo ge owe binabuobe. Bib olota i Sume atdimo kaanebiobe. \v 9 Nakaia unangai aalo afet isa eka naka mit mak afet isa eka bib mak bib mak sel isa eka weng afet isa alukum naka eli kaaibbuo yatememomabibo amo asumatna keniba mak ole atosin ota blimanamabobe. I inamomabibo naka maki asu dabi dleb moniba dolbunom gaibo i tolobo geiba deibenomabiobe. \v 10 Eka nakaia unangai asu dabi kanketa kaaibobo geniba seinye bianiba i nekwali inamin namino doyomabiobe. Niminbabe, Gode weng omkeimalin naka eli nakaia unangai dabalim ele blibi bobol tem abilo omkaye binib kesoa i inanomabiobe. \p \v 11 Amo asumatna keniba mak ole atosin ota bliman ole Gode hobo fugene monoa asu dabi amun temo unoa hana masiba nakaia unangai yatemniba tosiansiba yatemna bia \v 12 weng mako abilim ut danoa nganabenoa Ib dabo ele utline ge nganabesoa ayung temte ulaniba abilim uniba wasi nakai yatemebiba \v 13 eka am olo olo dim ota meimei sume tlemsea nakaia unangai 7,000 i kulilafaiba eka bib olo temo naka mit homoni blibo mit maki bibo watwat danea mit maki bib ota 9 deibo nanea eka nakaia unangai mak ile sma bianiba kla tosiam bianiba Gode abilim uto bie niniino dobtouleb bliba yatemibe. \p \v 14 Wentine! Kukub misiamo asuo bliman otane olokiemo sma tam tlamabobe. \s1 Abisake sebene e bigule obanebiobe. \p \v 15 Abisake sebene e bigule obasea naka homoni abilimo blibi ngambianiba Sino Gululame dabal ele kima binabe otane memalo e kimanino blimanobe. Nib Sum esa eka e Dofakamin Naka esa i Gululame gaisaniba i amit ye dabalim olo komok aniba kimanomabiobo ge ngansiba wentena bia \v 16 eka komokwali 24 i komokwali biino Gode kibi kaba sin ye toula blibi Gode kibi kaba sin ye aala unaniba e niniino dobtouleb bianiba \v 17 baaniba God Sum kobo alukum inamin namino titilsabo, kobo sino amitie binabebbua memalosa amitie biamabeobe. Kobo titilsa kesoa memalo nakaia unanga eli kimanamabebo ni gangobo gabuobe. \v 18 Dabalim nakai sino keb alo tliyebo otane memalo keb atlikemino gaisenobe. Memalo kulila binabibi kot kenamin amo tlobe. Memalo keb okok nakai keb wengo omkeimabib isa eka nakaia unangai kobo bainobo gabib isa eka nakaia unangai niniin sum isa niniin men isa keb niniino kemtouleb blib isa inamin namin ayamo alukum doyamabeb otane nakaia unangai dabalim olo inamin namino watwat dabib ile kebsak i watwat dabenamabeobo gesiba wentena bia \v 19 omito Gode am sumo abilim ut buo amisalo betelanoa Gode bain wengo omyebuo tom olo bokiso watemna bia eka timine tila bianea bil weng mako umbianoa eka ame ngambianea eka dabale fiba bianea eka sok sumo tlebianoa aiso tom uning inamino ditou tlebiam namota watemibe. \c 12 \s1 Unang osa inab esa itabe. \p \v 1 Eka abilimo klul mako sumo tam tloa watemio inaminobe. Unang mako afoko youm gein kenoa eka alim ele o skilono tabab tem daak nabia eka awitnino 12 o o gabamon dim uto makob komokwali gabam otabbumino ulabe obtabbanabua watemio \v 2 o amunsabe. O mene dofanang genabua enin sumo enwebua ngambota watemibe. \p \v 3 Eka abilimo klul mako imin tam tloa watemi ole inaminobe. Inab beselibe ilemobe. E gabame 7 eka gem ole 10 nabe. Komokwali gabam otabbumino 7 o e gabamon dimo bibabua atemna bia \v 4 e unsane awitnino atosino glita dibianea dabalim daak unoa mito asuo ota deibonea e funanea Unang olosu ele blia mene dofanomo ana dowonano genea bia atemibe. \v 5 Eka unang olo inanoa mene naka ten dofanoa Gode hebmamsab debeb utnea esu ut danea e biin dimo tounea atemio sinanomo men ele nakaia unangai dabalim olo blibi alukum i komok anea kimanamabebe. E kimanino sbalobe. \v 6 Gode unang olo bibo ibuantem ye klaubonea o tenoa bib ele bua i kima bianiba imeno dokawebiba amo 1,260 o blimanoko genea klaubonebua o wetou monoa bib olo unoa watemibe. \p \v 7 Omito abilimo Gode bie uto abiseli komoke niniino Maikel esa e meletan isa item nabiba eka inab esa e meletan isa item naniba awa sumo gembib \v 8 otane Maikele meletan ita sbal maniba i tata keniba inabe meletani gaiseib kesoa i abilimo fotebeiba deiboniba skilasiba yatemio \v 9 inab ele sinanggwan inabobe. E Kulan Misiam Gululam etabe. E nakaia unangai dim wengo oyebea i bainobo gabinabib nakabe. Gode abiseli inab ele dobbiaiba daabbemanea dabalim unea e meletan isa dibiaib daak tenaiba yatemibe. \p \v 10 Omito weng mako abilim ut danoa ngambianoa Memalo nib Sume Gode dabalim nakaia unanga ibo Gululame kweiban dimo blibo doisane olo ni tekein kebuobe, e nib sum anea komok anea kima biebe. Eka e Dofakamin Nakae titilo sum osa keim ananoa watemobobe. Niminbabe, sino naka ele kwinomosa bomanomosa amitie bainobo galin nakaia unanga eli weng sango Gode kin dimo dim oye binabe otane memalo i klayam naniba dobbiaiba daabbema unebe. \v 11 Eil sibsib mene kaanea ileme singanea e titilo nib nekwali bainobo galini omyenea eka i e wengo omkeimabibo i kaanamino tolo mo tosianim blim kesoa kukub olo i Gululame gaisaibbiobe. \v 12 Inaibbio kesoa abilimo biob nibo seinomo! Otane dabalimo blib ibsa eka aaye sole tem daak blib ibsa ibo klaine! Ni dohalimbuobe. Niminbabe, Gululame ibsu daak natlanea e funanea Gode ne kukub misiamo yang ketnenamabe dimo meb tlo kesoa ne hebmamsab nakaia unangai enin sumo omkayemano ge funanea e alo sumo tlihabua e enin sumo ibo omkayemabebo gesoa wentibe. \p \v 13 Inab ele funanea I nembiaib daakenia dabalim ele tli yole unango mene dofanobu olo wananano genea kan haasea \v 14 Gode wan fifil sume belo dowensea ei monoa olo bibo ibuantemo e sino klaubonebio ye unanoa inabe deiba uno kesoa i kla kima bianiba imeno dokawemomabibo bifolo asumatna blimanoa eka mak ole alimo atosin ota blimanamabobe. (Amo makob 1,260 be.) \v 15 Eka inab ele aa usane fuanea beselib ei bebianea unang olo kan bebea e funanea Aaye waleb uneko gene \v 16 otane dabale daabonea hawabbanea usan aay ele ye tem te daabbemanea dabal tem unea \v 17 eka inabe unang olo alo sumo tliaubanoa monea o memei mak ita yemano genea unea atemio nakaia unanga eli Gode hekmel wengo wafu bianiba Yesuse bainobo gabianiba e wengo omkeimabib itabe. \v 18 Eka inab ele aaye sole ken ye mabia atemibe. \c 13 \s1 Kulan halebe aaye sole tem daakanea utlebiobe. \p \v 1 Eka ne imin temia kulan haleb make aaye sole tem daak bianea tlea atemi ele e gemo 10 eka gabamo 7 nabe. E gem olo dim uto komokwali gabam otabbumino 10 otabbanebua e gabam olo dimo niniin mako bio niniin olo mitmakamo Gode Weng Dobo Weng Ohamin Weng otabo genobua watemibe. \v 2 Ne kulan halebe atemi ele tili niniino lebati ulab tleta atemibe. E skilo eil beai skilo ulabobe. Eka e sital ole til laioni sitalo ulabobe. Eka inabe titil ota kulan haleb ele omanea baabanea Ne nakaia unangai kima bli nakai kebsa kimanale ge baabanebiotabe. \v 3 Naka make kulan halebe gabamon make belubanebua kaanang genabe otane ayamu bane kesoa nakaia unangai alukum ateniba dlou unaniba bekeba haabliba \v 4 inab eta kulan haleb ele titilo omalebio kesoa nakaia unangai inab ele niniino dobtouleb bianiba eka kulan haleb ele niniin osa dobtouleb biam nabianiba baaniba Waneta kulan haleb ele ulab anamabene? E ulab anamin nakai blimobo, eka waneta e gaisanamabene? E gaisanamin nakae blimobo ge obiba yatemibe. \p \v 5 Gode kulan haleb ele deiba bia e obianea Ne Sumobo ge obianea eka Gode weng dobo weng oha biam bianea e kukub olosa eka kimanin kukub osa wafu bia alimo 42 blimanamabobe. (Am osa makob 1,260 be.) \v 6 Eka e God esa e niniin osa e bib osa eka e bibam sel isa weng dobo weng oyebea \v 7 Gode kulan haleb ele sma ye deiba bia e titilsa kesoa bainobo galin nakaia unangai temnaniba awa genan deniba eta gaisenea alukum bib mak bib mak sel isa eka mit mak afet isa eka weng afet isa eka aal afet isa i komok anea atemibe. \v 8 Nakaia unangai dabalimo blibi i niniino Gode dabale mo klaim blim bianea buko klanebuo temo mo bibebiobai kulan haleb ele niniino dobtouleb nomabiobe. Buk olo eil sibsib mene i anaiba kaanebue bukobe. Nakaia unangai i niniino buk olo temo bibebue ita amit nomabiobe. I kulan halebe niniino mo dobtouleb nomabibbabe. \v 9 Nakaia unangai wanita weng olo wentib mole kla funa omabbaine! \v 10 Inaminobe, Gode funanea Naka ele klabut aneko ge funane mole e monea klabut aneko! Eka e funanea Naka make skem dang dum biki anaine gene mole skem dang dum biki anaine! Yesuse bainobo galin nakaia unanga ib dimo kukub olo tam tlubeno mole mo tosianimibe! Ib bainobo galino sbalma wafu blibte! \s1 Kulan halebe make dabal tem daakanea utlebiobe. \p \v 11 Eka kulan halebe make dabal tem daakanea utlea atemie e gemo asube. Makob eil sibsib memei gemo ulabobe. Eka e weng ole inab sum ele wengo ulabobe. \v 12 Kulan halebe mema tle e titilo makob sin tlebue titilo ulabobe. E nakaia unangai kimanamabeo makob sin tlebue nakaia unangai kima bie ulabobe. Eka e nakaia unangai dabalim ele blibi baabenea Ibo sin tlebue niniino dobtouleb nine! E gabamon make belubaibbua kaanang genabe otane ayamu banebio kesoa e niniino dobtouleb nine gesea atemna bia \v 13 kulan halebe mema tle inanea okok sumo nakaia unangai sino mo watemim blimo klabianea eka kukub mak ole ase abilim uto menganea daak te dabalim ele tlea nakaia unangai ateme biam nabiba \v 14 Gode kulan halebe abuk tle esa imin inanea deiba bia okok homono kulan halebe sin tlebue kin dimo klabea nakaia unangai dim omin kukub olo wateniba bainobo gabiba baabenea Ibo asa inamin namino dloniba kulan halebe sin tlebue smike klaniba e niniino dobtouleb nine! Sino i skem dang dum anaibbu otane e mo kaaim blimobe. Sma afen biebo ge oyebea yatemibe. \v 15 Gode kulan halebe mema tlebue deiba bia e hobo kulan halebe sin tlebue smike nakai klaibe omalea smik ele wengo omea atemibe. Nakai wanita smik ele niniino mo dobtouleb nim blim keib mole e yenanea kaanomabiobe. \p \v 16 Kulan halebe mema tlebue baanea Nakaia unangai alukum niniin gwab ibsa eka niniin sum ibsa eka monisa naka ibsa moni blim ibsa eka nakai inamin namino imaye kima bianiba ili bobol tem okok kemin naka ibsa eka nakai naka maki kima bliba i okoko okok keyemin naka ibsa naka maki ib kweilo kweita sino glimo kibobeine! Eka i ib kweilo kweita sino glimo mo kibobeim blim keib mole i ib debelon dim ota glimo kibobeine gesea \v 17 inaib kesoa nakai glimo blimi inamin namino mo walibta yatemin blimobe. Glim olo kulan halebe sin tlebue e niniin osa eka e namba osa otabe. Namba olole makob e niniin otabe. \p \v 18 Nibo olo kla funanomo! Nakae waneta tekein keminsa bie mole kukub olo tam tlamo tekein kenea namba olo kulan halebe nambabe geneko! Namba olo naka make nambabe. Eka e namba ole 666 obe. \c 14 \s1 Nakai 144,000 i mema anso ngambinibbiobe. \p \v 1 Ne imin temia eil sibsib mene amgolime niniino Saione Yelusalem bib ye bie golim ut mabia nakai 144,000 i tena mabliba yatemiei eil sibsib mene niniin osa eka e Aye niniin osa i debelon dimo dolaibbue itabe. \v 2 Eka unin ayamo abilim da tloa wentio o wengo makob aalit dimo tebe bia tlebianoa umbinabo inaminobe. Eka makob amo ngambinabo inabua wentio o wengo makob nakai gitao boubiba umbinabo inaminobe. \v 3 I mema ans mako komoke biino Gode toumbio kin dim osa eka inamin namini asuke asuke nai afen smiksai kin dim osa eka komokwali kin dim osa ngambiba yatemio Gode dabalim nakai bib mak bib mako blibi walebuei 144,000 ita ans olo tekein kebiobe. Eka naka maki olo mo tekein kebibbabe. \v 4 Naka eli alelwali mo dlim blim eka i unangi taman osa mo dlebnim blimobe. I naka ayamobe. I eil sibsib mene wengo kla wentebiba e monea betan ato da unang gameo i bekeba haablib itabe. Naka eli sino dabalim nakaia unangai isak tem ele blibta Gode i hengmino walubenea dleb utnea abilim ut danebua i Gode okok osa eka eil sibsib mene okok osa klabib kesoa i makob Gode meme hekwalobe. \v 5 I sino dabalim ele binibbuo dim wengo mo obianiba eka kukub misiam osa mo nabia nim blim nabe. \s1 Abiseli asumatnai wengo omkaye binibbiobe. \p \v 6 Eka abisak make ei tenea abile isak ut tlanea Gode dowan wengo amit nino nakaia unangai dabalim ele blibi mit mak afet isa eka weng afet isa eka aal afet isa alukum omkayemang gena bianea \v 7 weng sbal ngambianea Gode nakaia unangai dolminea i kukubo klanamabeo meb tlo kesoa ibo e tolo tosiananiba e bobolo fumbianiba e niniino dobtouleb nine! E abil esa dabal esa eka aaye sol esa eka baantem aayo unalin osa klanebiobo ge ngansea atemna bia \p \v 8 Eka mak esak imin e abuko tenea baanea Bib sumo Bebilono alukum watwat danobo, bib olo sel ita taman kukubo wafu bianiba bib mak bib mak seli alukum aleyebiba i kukub misiam olo wafunabibo kukub olo makob Bebilon seli waen aayo sbalo okayebiba wembiobo gesea atemna nabia \p \v 9 Eka i abuko abisake make imin tenea ngambianea Nakaia unangai i debelon dim osa kweilono dim osa kulan halebe glimo bibebua e niniin osa e smike niniin osa dobtouleb blibi \v 10 Gode i alo sum tliaubanoa enin sumo omya nakaia unanga eli ase sume tom baka eimbianea atole blit blit gabe tem daak bianiba i amitie abisel kiningi kin dim osa eka eil sibsib mene kin dim osa enin kino wateme bianiba \v 11 eka as ele teme atumo tlebianoa enino omkayebu olo utnoa genoa amit namabobo, naka eli kulan haleb esa e smik esa i niniino dotouleb bianiba eka e niniino i aal dimo dolaibbio nakai kwinomo dim osa bomanomo dim osa amitie enin kino watememomabiobo gesea atemibe. \p \v 12 Nakaia unangai Gode hekmel wengo wafu bianiba Yesuse bainobo genimib ib dimo kukub olo tam tlubeno mole mo tosianimibe! Ibo Gode wengo sbalma wafueine! \v 13 Ne imin wentia abilim uto weng mako baanoa Kobo weng olo dolanale! Nakaia unangai Sume bainobo gebaniba kulilaibi amitie memalosa sinanomosa i seinine gesoa wentena bia Hob esa baanea Bainobo, i kla seinomabiobe. I kaanimibo bumoloko blimobe. I singkamomabiobe. Niminbabe, sino i dabalimo binibbuo kukub ayamo nabinibbio kesoa Gode watemubenea yang kenamabebe. Kukub ayam olota dletnota monibta Gode bibo unomabiobo gesea wentibe. \s1 Dabalim olo imeno bokalin dimobe. \p \v 14 Ne imin temia ayung namao dim uto naka make toumbia atemie makob nakai ulabobe. E gabam obtabbumine gole obtabbanea eka kweil ole seku yange tobtouleb nabia atemna bia \v 15 eka abisak make Gode am sumo tem tam danea tam te bib ele tlanea nakae ayungo dim uto toumbie nganha bianea Keb sekue toboneba damibo unino waanale! Dabalimo unino alukum sanyam dobobio kesoa memalo unin olo bokalin amobo, kobo moneba waaneba olminale gesea \v 16 nakae ayungo dim uto toumbie sekue afu tobtoulebnea daaknea dabalim daak unanea inamin namin unino diimo walbunamsea atemna bia eka \v 17 abisake make Gode am sumo abilim uto tem tam danea esa seku yange afu tobtoulebnea tam tenabea \v 18 eka abisake mak esa Gode heitdabanamin biino deibo daak tle ase kimanino titilsabe. E abisake make sekue yange afubie nganha bianea Keb sekue toboneba dabalimo waen yamo diimo walbuneba mi olanale! O yamo alukum yamanobiobo gesea \v 19 eka abisak ele sekue afu tobonea dabalim daak tobbianea waen yamo diimo walbua oleb monea dise sume tem wat banea skilon dum tama bikilanea waen game dise aleng daak hawabbanebio tem te ei daaknea dise make kila daake tem daak unebea atemio olo makob nakaia unangai bainobo geim blimi Gode i aalo tliaubano kesoa tema teilab bubenamabe otabe. \v 20 Eka dis ele bib sumo ken tam bia waeno teilab bubueiba ileme dise tem daakanea ei unea atemie makob aamuko ulabobe. Aamuk ele einamino 300 kilomita dot tekebe. Eka einea usonamine teke ele makob nakai kwel wat tleta atemibe. \c 15 \s1 Abiseli 7 i inamin namin misiamo 7 otouleb binibbiobe. \p \v 1 Omito ne abilimo smik sumo tam tloa watemnia bobol tem hek hek fumbiania temia abiseli 7 i inamin namin misiamo nakai watwat dabenamino 7 wafu otouleb bliba yatemio inamin namin misiam olo blimano biamo sinanomo imino tam tenamino blimobe. Inamin namin misiamo 7 olo blimana bianoa Gode atlihamin osa blimanoa watemibe. \p \v 2 Eka ne inamin namino mako aay sume sole ulab watemio o undimo makob aakikit inaminobe. Ase sume aaye sole tem daak biebe. Nakai kulan haleb esa eka e smik esa eka e niniin osa gaisoib nakai aaye sole undimo aakikit inamine ken ye masiba Gode gitao oyenea wafueiba yatemna bia \v 3 i Gode okok nakae Mosese ans osa eka eil sibsib mene ans osa ngambiba yatemio ans olo inaminobe. \q1 God sum kobo inamin namino titilsabo, keb okoko nabebo sum kesoa ni watemnoba bobol tem hekhek fumbuobo, keb wengo bain eka keb kukubo molot nabo, kobo nakaia unangai alukum i komok sumobe. \v 4 Sum kobo klebkiem klebta kining kesoa nakaia unangai alukum keb tolo tosiananiba keb niniino kemtouleb nomabiobe. Bib mak bib mak seli alukum teniba keb niniino kemtouleb nomabiobe. Niminbabe, keb kukub ayamo keim anobo ge ngambiba yatemibe. \p \v 5 Eka omito ne imin temia abilimo Gode am sumo temo Gode biin amo binabeo keim anoa watemibe. \v 6 Eka abiseli 7 i inamin namin misiamo nakaia unangai watwat dayemino 7 otouleb blibo am sum olo tem tam deibonibta tam tliobe. I youm ayamo kiningo kiniba eka gol halo sbalo tebeloniba tubo hewatibila gesiba \v 7 eka inamin namini asuke asuke nai afen smiksa blibi make dis golo 7 dlonea abiseli 7 i doyensea atemio Gode amit nine e atlihamin sumo diso 7 olo tem daako sibbenobiotabe. \v 8 Omito Gode titil osa ayal osa o atumo utnoa Gode am sumo sibbenoa nakai am sum olo temo mo unibta yatemim blimobe. I debliba abiseli 7 i inamin namin misiamo 7 o klaiba blimanota i o temo tam unomabiobe. \c 16 \s1 Diso 7 o tem daako Gode atlihamino sibbenobiobe. \p \v 1 Eka ne wentia weng mako Gode am sumo tem tam danoa abiseli 7 i nganye bianoa Ibo moniba diso 7 o Gode atlihamino delabmaiba dabalim daak unoko gesoa \p \v 2 Abisake wane monea e dise dabalim daake dlabmasea yai homono monoa nakaia unangai kulan halebe niniino i aal dimo bibebue isa eka e smike niniino dobtouleb binibbue isa i dimo onon tlanoa \p \v 3 Eka abisake tue dise aaye sole dang wat dlabmanea aaye ilem anea makob nakai kaaibbuei ilem inanea inamin namini aaye sole dang daako blibi alukum kulilaiba \p \v 4 Eka abisake tlie dis ele aay afeto unino temo dlabmanea ele alukum deskina ilem ansea \v 5 eka abisake aaye kima bie baanea God kobo sinanggwano binabebbua memalosa biebobo, kobo kiningobo, keb kukub klamin okoko molotobe. \v 6 Niminbabe, nakaia unanga eli keb bainobo galin nakaia unanga isa eka keb weng omkeimalin naka isa yeke binibbio kesoa kobo i ilemo naka misiam eli oyeba doweine! Kobo i kukub misiamo molo yang keneb olo ayamobo, keb kukubo molotobo ge baasea wentena bia \v 7 eka weng mako Gode heitdahamin biino tem ut danoa ngambianoa Bainobo, God sum kobo keb titilo inamin namin titilo alukum gaisoneb binabobe. Kobo nakai kukub klamin okoko molot ayamobo ge ngansoa wentena nabia \p \v 8 Eka abisake foe dis ele afoko singatoubonea mimiowanoa nakai kibabuaniba \v 9 nakai afoko mimiabo tem daak blibi ase eimbianiba Gode inamin namin misiam olo klanebue niniino weng dobo weng owe bianiba E inamin namin misiam olo klanebio kesoa e misiamobo ge oha bianiba i hengmino mo deibonibta i bobol temo mo deskinanibta Gode omanibta e niniino mo dobtouleb nim blimobe. \p \v 10 Eka abisake faibe dis ele kulan halebe biino singatoubonea mililanamino tenoa nakai kulan halebe daam temo blibi ge dlanoa i enino dot sumo omubesoa i delubma delabma bianiba \v 11 i enin osa yai osa o bobolo funaniba Gode weng dobo weng oha bianiba Kobo enin sum osa yai osa omyeb kesoa keb kukub olo misiamobo ge ohabiba yatemibe. I inabib otane i kukub misiamo nabibo mo deibonibta i bobol temo mo deskinanibta Gode omalim blimobe. \p \v 12 Eka abisake sikise dis ele aay sume Yufletise singatoubanea e alukum baanea komokwali afoko tlebo da tlomabibi deibo klaubene kesoa i tlomabiobe. \v 13 Eka ne temia hob misiami asumatnai makob maabi ulabi inab sume anang tem osa eka kulan halebe anang tem osa eka dim omin wengo omkayemin nakae anang tem osa welaniba watliba yatemi \v 14 eli hob misiamobe. I okok sumo sino nakaia unangai inamin okoko mo watemim blimo klabianiba Monoba dabalimo komokwal isu unanoba dolminoba God Sume tlameo awa genomo geniba uniba yatemibe. \p \v 15 Yesuse baanea Wentine! Ne ibsuo tlam gamio makob ayok henin nakai tlong gaibo naka maki mo tekein kenabibba inanita tlamabi kesoa nakaia unangai mo aa unim blim bianiba kukub ayamo wafu bianiba ne waitne blib nakaia unangai seinine! Ne tlang gamio nakaia unanga eli kukub ayamo wafu blib kesoa aalo mo genalomabibbabo gesea wentibe. \p \v 16 Eka hob misiami komokwali betan olo dolminiba yatemio betan olo niniino Hiblu wengo Amagedon ge owe binabib otabe. \p \v 17 Eka abisake sebene dise glole singatoubanea Gode am sumo tem tamo komoke biin dimo weng mako ngananoa Blimanobo genabua \v 18 timine tila bianea bil wenge umbianea eka ame ngambianea meimei sume tlebiam namsea atemio meimei ele sinanggwano mo tleta nakai mo atemim blimobe. E dot sumobe. \v 19 Bib sum olo niniino Bebilono belanoa mito asumatnanoa eka bib mak bib mako amo alukum doa blelanoa eka Gode Bebilon bib seli kukub misiamo wafu binabibo bobolo funanea alo sum tliaubanoa enin sumo omyenea i kukub misiamo nabinabibo yang kenea yatemio \v 20 aaubilo da oleb onon tlanoa amgolimo blimanoa \v 21 sok sumo tlebianoa ais beselibo makob tom uning inamino o abilo makob lais beko abilo ulabo abilim ut danoa olmein daak tenoa nakai dim ele bena bianoa misiam nayemo kesoa Gode weng misiam ohabiba yatemibe. \c 17 \s1 Taman unango weng sangobe. \p \v 1 Abiseli 7 i diso 7 dotouleb blibi make tenea baatnenea Kobo tele! Taman unango aaye sume dang wat toumbianoa kukub misiamo wafubio kesoa Gode enin sumo omulamabeo ne alebkenamabibe. \v 2 Dabalim olo komokwali unang olo taman deib omeb haabliba eka naka maki dabalim olo blib isa unang olo taman deib omeb haabianiba makob nakai aa misiamo dowoniba gabam tol temo mimafubenabo inaibbiobo ge baatnesea wentena bia \v 3 eka Gode Hobe beketnenea abisake nemetnea monoba naka blim ibuantem ye unanoba temia unang olo kulan halebe ileme un dim ut toubabua watemibe. Kulan haleb ele niniin homono e aal dimo bibabiotabe. Eka niniin olo alukum inamin namino Gode weng dobo weng ohamin otabe. Eka kulan haleb ele gabamo 7 eka gemo 10 nabe. \v 4 Unang olo youm ilemo dlusanoa eka eit homono mako tom gol osa eka bukubsano moni sum osa eka tom mako olo ulaniba klaibbuo moni sum osa kinoa o kweile kab gole afu obtoulebbua watemio kab ele tem daake kukub misiamo sibbenobiotabe. Kukub olo makob o taman kukub otabe. \v 5 Saa weng mako o debelon dimo buo niniin olo inaminobe. Bebilon bib sumo alukum taman wanggel isa eka nakaia unangai dabalimo kukub misiamo wafu blib isa i biemobe. \v 6 Unang olo Yesuse bainobo galin nakaia unanga isa eka Yesuse bainobo geniba e wengo omkeimabiba o dafao yebiba kulila binabib isa i ilemo dowonoa makob nakai aa misiame dowoniba gabam tol temo mimafubenabo inanobua watemnia dlou unania bobol tem hekhek funsia \v 7 abisake baatnenea Kobo fatnanebta bobol tem hekhek fumbebe? Ne o wengo mitmakamo ayok osa eka kulan halebe gabame 7 eka gemo 10 nae unang olo omouleb uneo mito alebkenamabibo, \v 8 kobo kulan halebe atemeb ele sinanggwano binabe otane memalo blimobe. Sinanomo kwiam bil amite tamalaim blim amit holo unebue teme deiba utlea Gode dabanea monea bib misiam unanea watwat danamabebe. Nakaia unangai dabalimo blibi i niniino Gode dabale mo klaim blim bianea afen smik buk olo klanebuo temo mo dolabeim blimi kulan haleb ele atemniba bobol tem hekhek funomabiobe. Sinanggwano kulan haleb ele binabe otane memalo e blimanebe. Sinanomo e imin tlea i smiko deibe unamabobe. \p \v 9-10 Nakae tekein keminsa bie mole inamin namin olo kla funaneko! Gabamo 7 olo makob amgolimo 7 osa eka komokwali 7 isa itabe. Amgolimo 7 olo golim uto unang olo toumbiobe. Eka komokwali 5 i alukum watwat daib otane asuei mo watwat danim blimobe. Make memalo komok ambiebe. Eka mak ele mo komok aim blimobe. Sinanoa komok anemeo mema yota kima tabdanamabebe. \v 11 Eka kulan haleb ele sino binabe otane memalo blim bie esa komokobe. E okok osa makob komokwali 7 eli okoko ulab kesoa esa Gode dabanea monea bib misiam unanea watwat danamabebe. \p \v 12 Eka gemo 10 o watemeb ole komokwali 10 itabe. I mo komokwal aim blim bliobe. I kulan halebe i sinwalo titilo omoniba komokwal anomabibo afok smiko olokiem blimanota i kimanin okoko blimanamabobe. \v 13 Eka komokwal eli titilsa otane i bobol temo makob omfaniba baaniba Nibo kimanin okok osa eka nib titil osa kulan halebe omaloba elekiem eleta kimaneko ge baaniba \v 14 i eil sibsib mene temnaniba awa genalaibo eil sibsib men esa eka e bekeba blib isa i tata keniba komokwali gaisenomabiobe. Niminbabe, e naka sum isa eka komok sum isa i Sumobe. Eka e bekeba blib naka ile sinanggwano e dlakanebua i e wengo kla wente binabiobo ge baatnenea \v 15 eka imin baatnenea Taman unango aaye dang wat toumbua watemeb yo aay ele mitmakam ole nakaia unanga itabe. Nakaia unanga eli mit mak mit mak afet isa eka aal afet isa weng afet isa itabe. \v 16 Eka gemo 10 o watemeb ole komokwal itabe. Item eka kulan haleb etem naniba taman unango wasi omfaniba watwat daboniba youmo alukum gamfa dibiaboniba eka o diimo alukum dowonuboniba ase omatouniba kibanamabobe. \v 17 Gode i bobol tem funino omya i bobol temo makob omfaniba baaniba Nibo kimanin okok osa eka nib titil osa alukum kulan haleb eta omalomo ge baaniba omalomabiobe. I kukub olo inamtatniba Gode wengo baanebuo alukum tam tlamota kukub olo blimanamabobe. \v 18 Unang ele watemeb olole bib sumo Bebilon otabe. Bib sum olo komok eta komok sumi dabalim olo blibi alukum kima biebo ge baatnenebe. \c 18 \s1 Bebilon bibo watwat danamabobe. \p \v 1 Abisake wengo onebeo blimanoa ne imin temia abisake make abilimo deibonea daak te dabalim ele tlang genea tebea atemie e titilo sumobe. E ayal inamin tubune kesoa dabale bomat genea \v 2 ngambianea \q1 Bib sumo Bebilono alukum watwat danamabobe. Gululame meletani hob misiam isa eka wan misiam isa ita o temo biomabiobe. \v 3 Niminbabe, naka mit mak mit maki alukum bib olo seli i taman kukubo watemubeniba isa tamano hengabiba eka dabalim olo komok sum isa bib olo seli taman kukubo watemubeniba isa kukub olo wafu bliobe. Eka o inamin namino webo kesoa nakai inamin namino webib nakai moni homono bokabiobo ge ngambea \b \m wentena bia \v 4 eka weng mako abilim ut danoa baanoa \q1 Ne nakaia unanga ibo bib olo deiboniba tam te sesa ele tline! Ibo bianiba o hengmino daawemiobe, ne bib olo seli enin sumo omyamabi kesoa ibo bib olo biaibo ibsa enin kino watemomabiobe. \v 5 Niminbabe, bib olo seli hengmino nabibo homon anoa makob amgolim inanoa ute abilim ele tlobio kesoa Gode bib olo kukub misiamo alukum funanebo, \v 6 bib olo seli ibo kukub misiamo nayebib kesoa ibsak ming inamin kukub ota nayemine! I naka homon unang homoni kukub misiamo dot sumo omkayebib kesoa ibo wekib sum yang keine! \v 7 Bib olo seli untak ngambianiba baaniba Ni ayamobo, ni niniino sumobo gabib kesoa ibo enin homono omyiba i memine! I fumbianiba Ni komok sum kesoa ni niniino sumobe. Niko unangi imakwali kaabenibbua soson binabibi ulab nomta bobol tem abilo ni dimo tlebota memobbabo gabib kesoa yenaiba memine! \v 8 I inabib kesoa am olokiemo dimo inamin namin misiamo i dimo tam tlamabobe. Ginin sumo tam tlamo naka homon unang homoni kulila bianiba maki mangglomniba eka imen teb sumo tam tena nabianoa aso Bebilon bib olo tubunota kibanamabobe. God Sume i kukub misiamo watemubenea yang kenamabebo, e sbalobo ge ngambua wentibe. \p \v 9 Dabalim olo bib mak bib mako komokwali alukum kukub misiamo wafu bianiba makob Bebilon bib seli nabinabib inaniba i kukub ayamo deiboniba kukub misiam ota wafu blib kesoa i Bebilon bibo aso kibanomo atumo komokwal eli watemniba mewemomabiobe. \v 10 I bib olo inamin namin misiamo tam tlo wateniba tosiananiba skeim ye mabianiba baaniba Ayoo! Bebilono bib sum eka bib sbal na otane afok smiko olokiemo dim ota bib olo seli hengmino yang kenamino tam tlubenobo ge baanomabiobe. \p \v 11 Eka nakai dabalim olo blibi inamin namino dleb moniba bib olo seli webib isa mebianiba bobol temo ilum omfubenamabobe. Niminbabe, i afobeingo oleb moniba nakai webibi blimaib kesotabe. \v 12 Afobeing olo niniino mako tom gol osa eka mako tom silba osa eka mako tom ayam osa eka mako bukub sano moni sum osa eka youm nama ayam osa eka youm ilem osa eka youm mako ayam osa eka as mako tang kunin ayam osa eka inamin namino eil elefani sitono klaibbu osa eka sbal aso klaibbuo moni sum osa eka tom blas osa eka tom ain osa eka tom mako moni sum osa \v 13 eka mako walaka aal osa eka kumuk osa eka bolit inamino tang ayam osa eka atdeno nama osa eka atden afeto tang ayam osa eka waen aay osa eka welo niniino olib osa eka bolit ayam osa eka wit osa eka eil blumakau isa eka eil sibsib isa eka til hos isa eka kalo ulabo niniino kalis osa eka besa okok kemin naka isa itabe. I besa okok kemin naka eli dleb moniba naka maki doyeniba monio oise tlebinibbiobe. \v 14 Nakai inamin namino dleb unebib naka eli baabeniba Bebilon bib sel ibo inamin namin ayamo dlomo gabinabibo blimanobe. Ib moni osa inamin namin ayam osa blimanobo, ibo imino mo watemomabibbabo ge baabenomabiobe. \p \v 15 Eka nakai bib olo inamin namino webianiba moni homono bokabibi bib olo inamin namin misiamo tam tlo watemniba tosiananiba bobol temo misiamu besoa skeim ye mabianiba mebianiba \v 16 baaniba Ayoo! Sino bib olo seli youm nama ayamo kibianiba eka youm ilemo dlusaniba eka eit homono mako tom gol osa eka tom mako olo ulaniba klaibbuo moni sum osa eka bukubsano moni sum osa webianiba kibiam binabib otane \v 17 afok smiko olokiemo dim ota monia youma olo watwat danobo genabiba eka siibo kimanin naka isa eka siibo amun temo okok kebianiba inamin namino diketoumin naka isa eka nakaia unangai besa siib tem haablib isa eka nakai siib damo kima bianiba inamin namin okoko klabib isa naka eli alukum Bebilon osuo deiboniba skeim ye mabianiba \v 18 o aso kibano atumo watemniba ngambianiba Bib olo bib mako alukum gaisonobiobo, o bib sumobo ge ngambianiba \v 19 ibbitino waa dibiaiba utnoa ili gabaman dim ut unebua i bobol temo ilum omfubebio kesoa i ina bianiba mebianiba baaniba Ayoo! Ni bib olo seli dohalimbuobe. Ni siib temo haabianoba inamin namino bib olo seli webianoba monio boka binabob biotabo, afok smiko olokiemo dim ota alukum watwat danobo, \v 20 abisel ibsa Gode nakaia unanga ibsa eka Yesuse okok dlasanin naka ibsa eka Gode wengo omkeimalin naka ibsa alukum bib olo inamin namino tam tlo seinine! Niminbabe, bib olo seli ibo kukub misiamo omkaye binabib kesoa Gode yang kenea bib olo seli yananamabebo genomabiobe. \p \v 21 Eka abisak sbale tom beselibe makob asiamo wito teibinabob inamine menganea afu ofanea obbianea aaye sole dang wat blelasea baanea Ne tom ele obbiaia unanea blimane inanoa Bebilon bib osa blimanoa nakaia unangai imino mo watemim blim keniba \v 22 gita weng osa eka ans weng osa eka dlamo weng osa eka bigulo weng osa mo wentomabibbabe. Eka o dimo inamin namin okoko mo biota nakai watemomabibbabe. Weng mako tome asiam wite teibiba umbinabo inamin osa blimanamabobe. \v 23 Bib olo ayal osa mo watemomabibbabe. Eka alelwal bokalin kukub osa blimanamabobe. Sino bib olo seli inamin namino kima bianiba webinibbio nakai niniinsabe. I kukubo dabalim nakai maki kukubo gaiseibbiobe. I naka homoni kel walin kukubo aleyebuobo gabianiba dim oyebiba i fumbianiba Bainobo gambinibbiobe. \p \v 24 Eka sinanggwano bib olo seli Gode wengo omkeimalin nakai yebianiba eka Yesuse bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mako blibi yebiam bliba Gode yateme binabe kesoa bib olo watwat dabonebo gesea wentibe. \c 19 \s1 Nakaia unangai Bebilon bibo watwat dano seinwebiobe. \p \v 1 Omito ne wentia nakaia unangai homoni abilim ut bianiba ngansiba wentemonia i baaniba Nibo Gode niniino dobtouleb nomo! Elekiem eleta nibo hengmin temo biobo dotlanebiobo, e niniin sum eka titilsa nabo, \v 2 Gode nakaia unangai kukubo watemnea Eli kukubo ayamobe eka eli kukubo misiamobe galin kukubo molot kesoa e taman unang olo kukubo watemnea funanea Kukub olo misiamobo gene kesoa wananebe. Unang olo o kukub misiamo naka mak unang maki aleye bianoa eka o Gode okok nakaia unangai yebiam binobio kesoa Gode wananebo gesiba wentena bia \v 3 i imin baaniba Nibo Gode niniino dobtouleb nomo! Bib olo aso kibanoa atumo amitie walebnoa unemabobo gesiba \v 4 eka komokwali 24 isa eka inamin namini asuke asuke nai afen smiksa isa Gode komoke biin dimo toumbie ye aala unaniba e niniino dobtouleb bianiba baaniba Bainobo, nibo Gode niniino dobtouleb nomo gesiba \v 5 eka komoke biino dimo weng mako ngambianoa Gode okok naka ibo niniin men ibsa niniin sum ibsa Gode wengo wentebib ibo nib Sume God ele niniin ota dobtouleb nine genanoa wentibe. \s1 Eil sibsib mene alelo omamabebe. \p \v 6 Eka ne imin wentia nakaia unangai homoni mibianiba ngambiba wentio makob aayo umbinabo inamin eka makob ame ngambinabe inamin ina bianiba baaniba Nibo God Sume niniino dobtouleb nomo! Niminbabe, e titilsa kesoa nibo kima biebe. \v 7 E eil sibsib mene alelo omonamin amo memalo tloa alelo klanoa waisabio kesoa nibo seinha bianoba e niniino dobtouleb nomo! \v 8 Gode youm namae ayame dobuenea dubusanobo, youm ele kiningobo gesoa wentibe. (Youm nama elele makob nakaia unangai bainobo gabibi kukub ayam otabe.) \v 9 Eka abisake baatnenea Kobo ne weng mako baabkenamabio weng olo dolanale! Weng olo inaminobe. Nakaia unangai Gode nganabene teniba eil sibsib mene alelo omamabe imeno dowonomabib nakai seinine! Weng olo Gode bain wengobo gesea \v 10 ne esu ye tonton golbua daak tounia e niniino dobtouleb nang genamsia e baatnenea Yeye kobo mo inanemebe! Ne okoko makob kebsa keb nekwal isa ibo Yesuse bainobo geniba e niniino omkeimabibo nesa makob ib okoko ulab okok kemin naka netabo, kobo Gode elekiem ele niniin ota dobtouleb nale! Nibo tekein kebob yotabo, nibo Yesuse niniino omkeimabob olo makob sinanggwano Gode wengo omkeima binibbio nakai okoko ulabobo ge baatnenebe. \s1 Nakae til hos namae dim ut toumbiebe. \p \v 11 Eka abilimo amisalo betelasoa ne imin temia naka make hos namae dim ut toumbia atemie e niniino asube. Mak ole E Okoko Kla Kimaninobe, eka mak ole E Kukubo Bain Olota Namin nabe. E nakaia unangai kukubo motomanea i kukub misiamo nabibo watemubenea yenanang gameo e kukubo molot ota wafuneta nanamabebe. \v 12 E kino makob atol inamin dut genobiotabe. Eka e gabam otabbumino komok sumi gabam otabbumino ulabo homonobe. E aalimo e niniino bibabio emaye tekein kebebe. Eka naka maki mo tekein kebibbabe. \v 13 E youm dime ileme walanebiobe. Eka i e niniino Gode Wengobo ge ohabiba \v 14 abilimo awa genalin nakai youm nama ayamo ninik blimo dlusaniba til hos namai dim ut toulaniba dobsileb bebiba yatemio \v 15 skem dange yange kobot genebue nakaia unangai dabalim olo blibi e dum yantoumabe e sital dimo biba bietabe. Eka e nakaia unangai kimanamabeo e kimanino sbalobe. Eka God Sume nakaia unangai e bainobo gabibbai alo tliaubanoa naka eli yenanang gameo makob nakai asiam waeno tamaniba teilab bubonabib inabenamabebe. \v 16 E niniino youm dim esa eka kumun milim e dim esa bibabuo niniin olo inaminobe. Naka ele Komok Sumi Komok Sum eka Naka Sumi Kimanin nabo genobua watemnia \v 17 eka imin temia abisak make afoko tem wat manea wani abilim ut eibibi nganye bianea Ibo te minabiba Gode imeno oyameo doweine! \v 18 Komokwal isa eka awa genalin nakai komokwal isa eka naka sbal isa eka til hos isa eka i dangon dimo toulabe blib naka isa eka nakai i okoko imaye ili bobol tem kima bianiba klamin naka isa eka nakai naka maki kima bliba i okoko besa okok keyemin naka isa eka niniin gwab isa niniin sum isa alukum i diimo wa wenyemine gesea wentibe. \p \v 19 Eka ne imin temia kulan haleb esa eka nakaia unangai alukum dabalim olo blibi komok sum isa eka i awa genalin naka isa miniba baaniba Nibo nakae til hose dim ut toumbi esa eka e awa genalin naka isa yemomo ge omsiba \v 20 naka ele kulan haleb esa e dim wengo omkayemin naka esa i klabuto gebenea yatemibe. Sino kulan halebe dim wengo omkayemin naka ele okok homono kulan halebe kin dimo klabea nakaia unangai kulan halebe niniino i dimo bibe bio isa eka e smike niniino dobtouleb blib isa i kukub olo watemniba funaniba Kulan halebe sumobo ge funaibbio kesoa kulan haleb esa eka e weng dimo omkeimalin naka esa i mo kaaim blim bliba afen dolbiaiba daakniba dabal tem daake ase sume tom baka eimbianea atole blit blit gabe tem daak uniba yatemna bia \v 21 eka nakae til hose dime toumbie skem dange e sital dimo balanea watlebue skem dang ele emaye kulan halebe awa genalin nakai yalea eka wani naka eli diimo dowoniba i matwayenoa yatemibe. \c 20 \s1 Gululame klabutam bia bifolo 1,000 blimanamabobe. \p \v 1 Abisake make abilimo deibonea kwiam bil amite tamalaim blim amit holo unebue amisalo kie tobonea eka sen saye tobonanea tebeleb daak tenea \v 2 inab sum ele afunea atemio inab ele sinanggwan inabobe. E Gululam etabe. E niniin afeto Setanobe. Eka abisak ele e sen saye gebane biamo bifolo 1,000 blimanota tileisanamabebe. \v 3 Abisake inab ele dobbianea kwiam bil amite tamalaim blim amit holo unebue tem daak unea ewito fasino amisalo omdounea loke basalabanea atemibe. E dim omin kukubo nakaia unangai imino mo alebenamabebabe. Kwiam bil amit tem daak bia bifolo 1,000 blimanota abisake imin amisalo betelabanea utenea haa tlanea imin klabutanamabebe. \p \v 4 Eka Gululame sma kwiam bil amit tem daak bia ne imin temia komokwali biino naka maki o dim ye toula bliba yatemiei naka eli i okok ole nakai kukubo moton sambianiba kot keyemin okok ota Gode omyebiotabe. Eka mak ole nakai sino Yesuse bainobo geniba e niniino omkeima bianiba eka Gode wengo sbalma wafuna bliba o dafa ota wasi nakai teniba gabamo weiseniba yenaiba kulila binibbio nakai smiki yatemibe. Naka eli kulan haleb esa eka e smik esa i niniino mo dotouleb nin blimobe. Eka i niniino naka eli debelon dim osa kweilon dim osa mo bibe binobioba smik ile afen aniba Gode Dofakamin Nakae temnaniba nakaia unangai komok an bliba bifolo 1,000 o blimanamabobe. \v 5-6 Nakai sin hana blib eli seimbiobe. I naka molot kesoa i imino mo kaanimibbabe. I aseinin bib osa mo unomabibbabe. Naka eli God esa eka e Dofakamin Naka esa i okoko ayam okok kebianiba i niniino dotouleb bliobe. I Gode Dofakamin Nakae temnaniba komok an blibo bifolo 1,000 o blimanamabobe. Eka bainobo galin nakaia unangai maki kulilaibbue ile debliba bifolo 1,000 olo blimanota isak hana tlomabiobe. \s1 Gululame watwat danamabebe. \p \v 7 Bifolo 1,000 o blimanomo kwiam bil amite tamalaim blim amit holo unebue amisalo betelanoa Gululame klabutam olo deibonea \v 8 ute bib ele tlanea bib mak bib mako haabianea dim wengo oyebea Goke meletan isa eka Megoke meletan isa i e wengo wenteniba Ayamobo geniba i alukum miniba Yesuse meletani yenanomo genomabibi homonobe, i makob ninin inaminobe. \v 9 I homon kesoa moniba dabale alukum ge dabakaniba Yesuse bainobo galin nakaia unangai Gode gobo bie bibo blibi kanhanomabib otane akile abilim ut danea daak tlea awa genalin naka eli alukum kibaniba \v 10 eka Gululam ele eta dim baabene biamabo kesoa Gode dobbianea daaknea dabal tem daake ase sume tom baka eimbianea atole blit blit gabe tem daak temnea kulan haleb esa eka e weng dimo omkeimalin naka esa i sin daak bianiba eimbib biamo tenaniba asumatna kebianiba kwinomo dim osa tab dim osa amitie enin kino watememomabiobe. \s1 Kot sumo tam tlamabobe. \p \v 11 Omito ne imin temia komoke biin nama sumo dimo naka make toumbia atemi ele, e titilo sbal kesoa dabal esa abil esa blimanoa nakaia unangai imino mo watemin blimobe. \v 12 Eka ne nakaia unangai kulila binabibi yatemia niniin sum isa eka niniin gwab isa komoke biino kibi kaba sin ye masiba nakae komoke biin olo dimo toumbie buko bamtabanea eka buk mak osa bamtaba nanea atemio nakaia unangai niniino buk olo temo bibe bio nakai amit nomabiobe. Buk olo niniino afen smik bukobe. Eka e kulilaibbuei kukubo alukum motomanea watemea wengo buk mako temo bio kesoa watemnea i kukub nabibo olota klanea \v 13 nakaia unangai aaye sole tem daak kaaibbuei imin hananabiba eka nakaia unangai kaaibbua kaanamin bibo blib isa imin hana tenaiba kukub klamin nakae i kukubo watemnea klanea \v 14 kaanamin bib osa eka kaanamin kukub osa ombianea daaknoa ase sume dabal tem daake eimbe tem daak unobe. Nakaia unanga eli sino kaaibbua imin hana tlib otane i dolbiaiba daakniba aseinin bib daak unib olo makob i imin kaaibobe. \v 15 Kukub klamin nakae afen smik buk olo temo watemea nakaia unangai niniino blim bio mole ile dolbianea daakniba dabal tem daake ase sume eimbe tem daak unomabiobe. \c 21 \s1 Abile mema esa eka dabale mema esa otabe. \p \v 1 Omito ne abile mema esa eka mema dabal esa watemi otane abile sin esa eka dabale sin esa ole blimobe. Eka aaye sol esa mo bieta atemim blimobe. Esa alukum blimobe. \v 2 Ne bib mako watemi olo bib ayam kiningobe. Bib olo mema Yelusalem bib otabe. Bib olo God esu wit bianoa abilimo deibonoa tebua watemio o eito makob unangi imakwali dlom geniba youmo memao olo kiniba dlonabib inaminobe. \v 3 Eka weng mako komoke biin dim ut danoa ngambianoa Etemine! Memalo Gode bibamo nakaia unangai bekebenobe. I Gode meletan aiba eka e i Sum anea item etem nanomabiobe. \v 4 E i memino omtlabenea imino mo kaaniba eka i bobol tem osa mo misiamu benanomobabe. I mo mebianiba enin osa mo omubenanomobabe. Sin kukub olo alukum blimanamabobo gesoa wentibe. \p \v 5 Eka nakae komoke biin dimo toumbie baanea Wentine! Inamin namino sino blimano kesoa ne inamin namino memao imin klaiobo gesea wentena bia e ne baatnenea Kobo weng olo dolanale! Weng olo bain weng kesoa nakaia unangai wenteniba bainobo geine ge baatnenea \v 6 eka imin baatnenea Inamin namin ele tam tlo olo ne klaia blimanobe. Ne sinanggwano abil esa dabal esa mo klaim blimo dimo ne binibiobo, eka abil esa dabal esa blimano biamo dim osa ne biamabi kesoa nakai aa tebo yenano mole ne aaye misim oblia dowoniba afen smike doboniba amit nomabiobe. \v 7 Eka nakaia unangai wanita kukub misiamo Yeye geniba ombianib mole ne i Sum ana bia eka ile ne meme ananomabiobe. \v 8 Otane nakaia unangai tosiambib isa eka bainobo geim blim isa eka kukub misiamo wafu blib isa eka naka maki yebib isa eka tamano hengabib isa eka kelo wabib isa eka god dim omini niniino dotouleb blib isa eka dim obib isa i alukum i bibo unomabibo ase sume tom baka eimbianea atole blit blit gabe tem daak unomabiobe. I bib olo unomabibo makob imin kaanomabiobo gesea wentibe. \s1 Yelusalem bibo mema otabe. \p \v 9 Eka ne imin temia abisake make nesu tlea atemi ele sino abiseli 7 i diso 7 o dotouleb bianiba nakaia unangai watwat daayemom genabiba yatemiei mak etabe. Abisak ele baatnenea Kobo tele! Ne eil sibsib mene alelo omeo alebkenamabibo gesea \v 10 Hobe beketnenea abisake nemetnea monoba am golime tekebmine malanebue golim ye unanoba bib ayam olo aletnenea watemio bib olo God esu ut bianota abilimo deibo tebotabe. Bib olo niniino Yelusalem otabe. \v 11 Gode ayal eta bib olo tubunea bining genea aakikit inanea makob tom yasbao moni sumo ayal inanea atemibe. \v 12 Bib olo daamo teke sumobe. O amito 12 obe. Abiseli 12 i amit olo kima bliobe. Eka Islel nakai mito 12 i niniino amit olo alukum dolaibbiotabe. \v 13 Afok tlemin sin dao daamo amito asumatnabe. Eka ken minim not da osa asumatnabe. Eka melen minim saut da osa asumatnabe. Eka afok unemin sin dao daam osa amito asumatnabe. \v 14 Bib olo daamo mit daako tom sbalo buo 12 obe. Eka eil sibsib mene okok dlasanin nakai niniino tom olo dimo dolaibbiotabe. \p \v 15 Abisake wengo onebe nakae bib olosa eka amit osa eka daam osa kimin gol ase tobtouleb bianetabe. \v 16 Bib olo teke osa eka o sum osa makobobe. Eka abisake ase kinea atemio o sum osa eka o teke elaak da ewit da osa makob 2,400 kilomitabe. \v 17 E o daamo tekeo kinea atemio sumo makob 60 mitabe. Abisake kimin ele nakai tebeloniba aso kibinabib eta tobo kineta atemibe. \v 18 Gode bib olo daamo tom yasbao olonea daamo genea eka bib ole gol klananea bomat genoa makob aakikito undim inanobiotabe. \p \v 19 Bib olo daamo mitem daako tom ayamo moni sumo olonea eito kibonea mikiktemo ofanebue e niniino yasba etabe. Eka tue ofanebu ele mokimobe. E niniino sabaia etabe. Eka tlie ofanebu ele namabe. E niniino aget etabe. Eka foe ofanebu ele itanasitobe. E niniino emelal etabe. \v 20 Eka faibe ofanebu ele e niniino sadonikis etabe. Atosine ilem eka atosine nama nabe. Eka sikis ele ilemobe. E niniino konilian etabe. Eka seben ele ngameinobe. E niniino klisolait etabe. Eka eit ele itanasit otane afetobe. E niniino belil etabe. Eka nain esa ngamein otane afetobe. E niniino tobas etabe. Eka ten esa atosino itanasit eka atosino ngamein nabe. E niniino klisobles etabe. Eka eleben ele mokim otane afetobe. E niniino haiasin etabe. Eka twel ele ilem otane afetobe. E niniino ametis etabe. \p \v 21 Eka bib olo amito amisalo 12 ole bukubsano namao moni sum ota klaibbiotabe. Bukubsan beselibe elekiem oboniba amisal olo kla kla unibbiotabe. Bib olo deib ole gol ota oloniba klaibbua o undimo makob aakikito undim inanobua watemi otane \v 22 Yelusalem bibo Gode am sumo bib olo mo biota watemin blimobe. Niminbabe, God Sume titilsa esa eka eil sibsib men esa i dumo imaye bib olo bianiba nakaia unangai tenaniba weng obib kesoa Gode beten kehamin am sumo blimobe. \p \v 23 Bib olo afoka alimao mo tubu biobabe. Gode titil ota ayal inamin eibiobe. Eka eil sibsib men ele bib olo ayalobe. \v 24 Nakaia unangai bib olo blibi bib olo seli kukub ayamo watemubeniba isak kukub ayamo wafu bliba eka dabalimo komok sum ile inamin namin ayamo oleb teniba bib olo tlomabiobe. \v 25 Eka tabo bib olo daamo amisalo mo dounimibbabe. Eka kwinamin osa bib olo blimobe. \v 26 Nakaia unangai dabalim olo blibi inamin namin ayamo oleb teniba bib olo tlomabiobe. \v 27 I inanomabib otane kukub misiam osa eka nakaia unangai kukub misiamo nabib isa eka nakaia unangai weng dimo obib isa ile bib olo mo tam unomabibbabe. Eil sibsib mene e afen smik buko temo nakaia unangai niniino dolabenebio ita bib olo tam unomabiobe. \c 22 \s1 Afen smik aay esa eka afen smik as esa o weng sangobe. \p \v 1 Eka abisake aaye nakai dowonaibo amit nomabibe aletnesea temia biningowanea makob aakikit inanebua atemio aay ele God esa eil sibsib men esa i biin dim wat danea tlanea bib dang tla unebetabe. \v 2 Aay ele keno milim wat osa eka milim eblasin da osa afen smik aso nakai o yamo dowonaibo amit nomabib aso maweno biotabe. O yamo balimino bifolo olokiemo dimo bali dowon dowon binabo 12 obe. O yamo alime elekiem elekiemo dimo amitie balibinabobe. Eka as ele aane nakaia unangai dabalim olo blibi kukub misiamo klaubenea ayam an ayam an bliobe. \v 3 Eka inamin namin kukubo Gode mo gobo bieba ole fotebenea unoa Gode eil sibsib mene i dum ta komoke biin dimo toula bianiba nakaia unangai kima bliba Gode e okok nakai e niniino dobtouleb nomabiobe. \v 4 I ina bianiba Gode kla atemnabibta e i debelon dimo e niniino dolabenamabebe. \v 5 Kwinamin osa eka ayal osa afok osa bib olo blimobe. Niminbabe, God Sume ayal kesoa emaye bib olo tubu bia bib olo seli inamin namino amitie kimanomabiobe. \s1 Yesuse hebmamsab tlamabebe. \p \v 6 Eka abisake imin baatnenea Weng olo bain wengobo, nakaia unangai alukum weng olo bainobo geine! Sinanggwano God Sume e weng omkeimalin nakai e Hobe dobyenea inamin namino tlamabo alebenebua memalosa e abisake dabanea monea e okok nakai inamin namino hebmamsab tlamabo wengo alebenebo ge baatnesea wentena bia \v 7 eka Yesuse baanea Ne hebmamsab ibsu tlamabi kesoa nakaia unangai wanita buk olo inamin namino mitda tam tlamabo wengo wafu blib mole i seinine ge baanea wentibe. \p \v 8 Yon ne weng olo wentena biania eka okok olo watemnai kesoa abisake inamin inamino alenebe esu ye tonton golbua daak tounia e niniino dobtouleb nang genamsia \v 9 e baatnenea Yeye kobo mo inanemebe! Ne okoko makob kebsa keb nekwali Gode weng omkeimalin naka isa eka nakai weng olo wafu blib naka isa ib okoko ulab okok kemin naka netabo, kobo Gode elekiem ele niniin ota dobtouleb nale ge baatnenea \v 10 eka imin baatnenea Gode wengo buk olo tem wat biobo, kobo mo kimik genemebe! Gode amo inamin namin olo nanamabeo meb tlo kesoa omkeimamale! \v 11 Nakai kukub misiamo nabib biamo i kukub olo mo deibonomabibbabe. Eka nakai bobol tem misiamo fumbib biamo isa mo deibonomabibbabe. Eka nakai kukub ayamo nabib biamo isa amit inamomabiobe. Eka nakai kining biaib isa amit kining nomabiobo genasea wentibe. \v 12 Eka Yesuse baanea Wentine! Ne hebmamsab tenia nakaia unangai elekiem olokiem i kukubo nabinib biamo kinia kukub ayam osa kukub misiam osa yang kenamabibe. \v 13 Ne sinanggwano abil esa dabal esa mo klaim blimo dimo ne binibiobe. Eka abil esa dabal esa blimano biamo dim osa ne biamabibe. \p \v 14 Nakaia unangai wanita kukub misiamo namin bobolo funino deibonib mole i makob nakaia unangai youmo fubanabibi ulab kesoa i seinine! I afen smik ase yame dowoniba moniba bib olo amito tam unomabiobe. \v 15 Otane nakai misiam bianiba kelo wabib isa eka tamano hengabib isa eka naka maki yenaiba kulilabib isa eka god dim omino niniino omtouleb blib isa eka dim omin kukubo goboniba wafu blib isa i alukum Gode bib olo mo tam unomabibbabe. \p \v 16 Ne Yesus neta ne abisake dabaia monea weng olo ne bainobo galin nakaia unanga ibo omyamabebe. Ne Debite mit ole eka Debite molofeit na netabe. Awitnino boman tlamo eibinabo ulab netabo ge baasea \v 17 Gode Hob esa eka eil sibsib mene alel osa baaniba Yesus kobo tele gesiba wentibe. Eka nakaia unangai wanita i weng olo wentib mole isa baaniba Kobo tele geine! Eka nakaia unangai wanita aa tebo kaanom genabib mole tline! Eka nakaia unangai wanita aaye dowonomo geib mole teniba Gode afen smik aaye misim dobye ele doweine! \p \v 18 Eka nakai wanita Gode inamin namin kukubo tam tlamabo wengo buk olo temo dolaio wentaib otane atosino ili bobol tem funin yebbaka omasaniba aleye bianiba baabeniba Weng olosa Gode wengobo ge baabenib biamo kukub misiamo buk olo temo dolai olo Gode i omyamabe kesoa klaine! \v 19 Eka nakai wanita Gode inamin namin kukubo tam tlamabo wengo buk olo temo dolaio omkaye bianiba baaniba Atosin olo Gode wengbabo ge baabenib biamo sinanomo i Gode bib olo mo tam unomabibbabe. Eka i afen smik ase yam esa mo dowonibta amit nomabibbabe. \p \v 20 Yesuse inamin namino tam tlamabo wengo onebe nakae baanea Moton dam ye ne hebmamsab tlamabibo gesea ne baabania Ae Yesus Sum kobo tele ge baabaiobe. \p \v 21 Sume Yesus Klaiste ibo alukum daabeneko! Bainobe. Ne wengo bayotabe. Yon neta weng olo dolaiobe.