\id MRK - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Mak \toc1 Dowan Weng Olo Make Dolanebuotabe. \toc2 Mak \toc3 Mak \mt1 Mak \mt2 Dowan Weng Olo Make Dolanebuotabe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 35 ese mak blimanota Make dowan weng olo dolanebiobe. Make e niniin afeto Yon etabe. E aaleb kamwali dofaibbua damanea Yelusalem bib ye bianea Fita esa Fol esa i okoko daaye binebiobe. E weng olo Lom ten imi dolabenebiobe. Lom teni fumbianiba Inamin namin titilo klayamobo gabib kesoa e Yesuse okok sumo nabinebuo weng sango dolaibua weng olo wateniba Yesuse titilsabo geine geneta dolanebiobe. \io1 \it 1:1-13 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:14–9:50 \it* Yesuse Galili betano nakaia unangai daaye binebuo weng sangobe. \io1 \it 10:1-52 \it* Yesuse Galili betan ye danea monea Yelusalem bib onseo weng sangobe. \io1 \it 11:1–14:9 \it* Yesuse atdimo dabasa ananomabib amo meb tebua e Yelusalem bib ye bianea okok kebinebuo weng sangobe. \io1 \it 14:10–16:8 \it* Yesuse kaanebuo weng osa eka e imin hananebuo weng osa otabe. \io1 \it 16:9-20 \it* Nakaia unangai Yesuse atemebiba ulanea abilim onseo wengobe. \c 1 \s1 Yone aa fuayemin nakae weng sangobe. \r (Matyu 3:1-12; Luk 3:1-9,15-17; Yon 1:19-28) \p \v 1 Dowan weng olo Gode miine Yesus Klaiste emaye dowan weng ayamobe. \v 2 Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae niniino Aisaiae Gode buk temo dolanea enangge baanea \q1 Wentine! Ne dowan weng omkeimalin naka ele dabaia sin monea ne wengo omkeimanea keb deibo klaubkenabeta kobole abuk mo temebta nakaia unangai keb wengo wentine! \v 3 Naka ele inanamabeo e ibuantem ye bianea ngambianea Sume tlamabeo deibo kebaniba klaubaine ge nganamabebo genebuo \b \p \v 4 Yone aa fuayemin nakae bain inanea monea ibuantem ye bianea Gode wengo nakaia unangai omkaye bianea baabenea Ibo hengmino deiboniba ib bobol temo deskina omoniba Gode omaliba ne aaye fuelabeia Gode ib hengmino omtlabeneko ge baabesea \v 5 nakaia unangai Yudia betano bib gwab bib gwabo blib isa eka bib sumo Yelusalem bibo blib isa alukum teniba Yon esu ye miniba e wengo wente bianiba elekiem olokiem i hengmino omkeimabiba Yone aaye Yodane fuaye monsebe. \p \v 6 Yone youme ayambabe. E til kameli dim ota klanea dubusanea eka hale eil blumakaui aale klanea tobonea kakame hawatibila gebianea eka e imen ole kweng kwablum isa eka manggeki un osa ota wembianetabe. \v 7 Eka e ina bianea dowan wengo omkeima binebuo enaminobe. E baanea Ne sin tlibu otane nakae ne abuk tlamabe titilo ne titilo gaitnenamabebe. E Sumobe. Ne Sumba kesoa ne e mo tenanobta wengo baanomobbabe. \p \v 8 Ne ibo aaye fuayebi otane Yesus eta Gode Hobe ib bobol temo dababbebenamabebo ge baabesebe. \s1 Yone Yesuse aaye fuelabasebe. \r (Matyu 3:13-17; Luk 3:21-22) \p \v 9 Yone inanabea am olo olo dim ota Yesuse Galili betano Nasalet bibo deibonea tetemea Yone aaye Yodane fuelabasebe. \v 10 E inanea fuelabanea aatem daako deibo utenea sesa ele tlanea abilim uto tememonea abile belanea Gode Hobe makob wan kubiameie ulab daakenea Yesuse dim ele tleta \v 11 weng mako abilim ut danoa baanoa Kobo ne miinobo, ne kla gobke biania seinkebibo ge baabasobe. \s1 Gululame Yesuse dabama temsebe. \r (Matyu 4:1-11; Luk 4:1-13) \p \v 12 Weng olo inangge baabanabua omito Gode Hobe Yesuse debetnea monea naka blim ibuantem \v 13 eil halebi blib ye bia amo 40 o blimanso yo Gululame tenea Yesuse dabama tem dabama tem bise otane Yesuse Gululame wengo mo wentim blimobe. E wengo omdibihabea abiseli teniba daabasiobe. \s1 Yesuse okoko mikiktemo Galili betan ye kilosebe. \r (Matyu 4:12-17; Luk 4:14-15) \p \v 14 Yone wengo omkeima bianea baanea Helote misiam nanebiobo gesea Helote wentenea atliaubasoa awa genalin nakai dlane moniba Yone afu debeb moniba klabut am tam dasiba Yesuse weng olo wentenea monea Galili ye unanea Gode dowan wengo omkeima bianea \v 15 baabenea Memalo Gode nakaia unangai kimanamabe amo meb tlobo, ibo hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaniba Gode dowan weng ayamo bainobo geine ge oyemonsebe. \s1 Yesuse nakai asuke asuke nai dlakasebe. \r (Matyu 4:18-22; Luk 5:1-11) \p \v 16 Yesuse Galili aamuke ken tla bebianea temea Saimone e ninge Endlue i dabo aning yemin nakabe. I aameno omoniba Galili aamuk ele aningi habianiba yebib kesoa yatemnea baabenea \v 17 Ibo ne beketneine! Ne alebeia tekein keniba makob memalo naniba aningi yaleb tlebib inaniba nakai dleb teniba nesu tlemomabiobo ge baabesea wenteniba \v 18 i aameno hebmamsab deiboniba bekeba bliba \v 19 mes unaniba Yesuse temea Sebedie meleli Yemse e ninge Yone i dabo weseme tem daak bianiba aameno bikinabib kesoa yatemnea \v 20 nganabesea isak inaniba weseme esa eka i ay esa e okok naka isa ye deibeniba Yesuse bekeba onsiobe. \s1 Yesuse naka make hob misiame bekeba bie fotebebasebe. \r (Luk 4:31-37) \p \v 21 I inaniba bekebaniba moniba Kabaneam bib ye bianiba singkalin amo dimo Yesuse tanea Gode amo tem tam unanea Gode wengo nakaia unangai aleyebea \v 22 i e wengo wenteniba funaniba E dabalim naka otane e wengo hekmel weng tekein kemin nakai wengo ulabbabo, e wengo titilsabo geniba dlou onsiobe. \v 23 E ina bianea aleyebea nakae hob misiame bekeba bie Gode am tam bianea ngambianea \v 24 Yesuso, Nasalet bib sak kobo ni fatnabenamabebe? Kobo teneba ni yenanang genebta tlebo? Kobo ni mo yenanemebe! Deibenale! Ne tekein kebibo kobo naka kining Gode miinobo ge ngansea \v 25 Yesuse hob misiam ele sbal weng baabanea Kobo kimik geneba naka ele deiba one gesea \v 26 hob misiame naka ele deiba unang genea dabasam bianea weng sum ngambiam denea deiba unea \v 27 nakaia unangai alukum atemniba smiko deibe unoa i sinwalo obianiba E weng ele omkeimane yo mitmakamo fatnamine? E weng olo mema wengobo makob komokwali wengo ulab kesoa e hob misiami sbal weng baabenea e wengo wenteniba naka ele deiba uniobo ge omonsiobe. \v 28 Yesuse inanea e weng sango hebmamsab monoa Galili betano bib mak bib mak yo alukum onon tlasobe. \s1 Yesuse Fitae andloko gembua klaubosebe. \r (Matyu 8:14-17; Luk 4:38-41) \p \v 29 Yesus esa e bekeb isa i Gode amo deibo taniba bib tam helaniba taniba Saimone e ninge Endlue i dab i am tam unom genamsiba Yemse e ninge Yone i dabo ye tem naniba tamniba am tam unaniba \v 30 Fitae andloko kweimo webua gembianoa aambua i Yesuse baabaibo Fitae andloko ele gembianoa ambiobo gesiba \v 31 Yesuse tamnea osu tam unanea kweil gong wat wafunea omfaa nabea hebmamsab o kweimo gilubonoa o i imeno fubenoa dowonsiobe. \s1 Yesuse nakaia unangai homoni klaubesebe. \p \v 32 Kwinoa afoko dawabbanoa bib sum yo seli nakaia unangai gembibi dlona bianiba eka maki hob misiami bekebe blibi dlonaniba dleb tenabiba \v 33 eka nakaia unangai amo meb meb ye blibi alukum teniba Yesus esu ele tenaniba amit deibo diniba walo bliba \v 34 e gembibi ginino klaye bianea eka hob misiami nakaia unangai bekebe blibi fotebesea hob misiami Yesuse tekein kebianiba E Gode Dofakamin Nakabo gabib kesoa i e niniino omkeimabanom genamsiba e baabenea Ibo wengo mo omibe, kimik geine ge baabesebe. \s1 Yesuse monea Galili bib mak bib mako Gode wengo omkeima bisebe. \r (Luk 4:42-44) \p \v 35 E inaye binea ye aan senoma bomanole kwitimib hana utlanea monea naka blim ibuantem ye beten kebea \v 36 Saimon etem e nekwali i sinwal okok kebinabibi temnaniba Yesuse unebuo kan moniba \v 37 atemniba baabaniba Nakaia unangai alukum kobo hembiobo gesiba \v 38 e baabenea Nibo ile deibenoba bibo meb meb olota haanomo! Ne wengo isa omyang genita tlibiobo ge baabenea \v 39 e monea Galili betan olo bib mak bib mako haabianea Gode amo temo tanea Gode wengo omkeima bianea eka hob misiami bekebe blib nakai hob misiami fotebe naye biam bisebe. \s1 Yesuse naka make yayo klaubasebe. \r (Matyu 8:1-4; Luk 5:12-16) \p \v 40 Yayo kitdibi habinabo nakae tenea Yesus esu ye ton ton golbua daak tounea tlabianea weng fiab omanea baabanea Sum kobo keb titilo sbal kesoa kobo daatnenemebo ne yayo ayamut nenamabobo gesea \v 41 Yesuse e kla dobhalilanea kweil tobbia afunea baabanea Ae ne klaubkeia ayam anamabeobo ge baabanabea \v 42 hebmamsab e yayo kitdibi habuo blimanoa ayam ansebe. \v 43-44 E yayo inanoa ayamu basoa Yesuse baabanea Kobo naka maki mo baabenemebe! Kobo hebsamsab moneba Gode amo kimanin naka esu unaneba keb aalo alebaneba katemnea keb yayo ayamub kenobo geneko! Mosese hekmel wengo baanoa Keb yayo ayamub keno mole wani asu dloneba eka eil sibsibe dobo naneba dletneba moneba Gode amo kimanin naka esu ye temeba e katemea kobo kulan eli dlaleba dlonea Gode dlalea nakaia unangai katemniba Keb yayo ayamub kenobo geine genobiobo ge baabanea dabanea onse otane \v 45 naka ele mo inaim blimobe. E monea Yesuse e yayo klaubaneo weng sango baa omkeimanea bib mak bib mako alukum balian tlano kesoa Yesuse bibo mo unim blimobe. E bibo une mole nakaia unangai homoni teniba ge dabanomabib kesoa e monea sesa naka blim ye bia nakaia unangai bib mak bib mako blibi teniba esu ye tlemonsiobe. \c 2 \s1 Yesuse naka make skila kweilao dimilu banobua klaubasebe. \r (Matyu 9:1-8; Luk 5:17-26) \p \v 1 Yesuse inanea naka blim ibuantem ye bia am mako ye blimanoa imin tenea Kabaneam bib ele tlea \v 2 nakaia unangai homoni wentiba Yesuse imin tenea ele bib tlebo gesiba wenteniba dli tete bianiba Yesuse amo diniba tam teniba amit osa din bliba Gode wengo omkayebea \v 3 eka nakai asuke asuke nai naka make skila kweilao dimilu banobua atge debeb tetemiba \v 4 nakaia unangai amo diniba biin deibo walo bliba i debeb taniba Yesus esu tam onamino tobtlin halib kesoa deiboniba debeb utniba amanalim ut unaniba Yesuse ele bie ut ye amano holo kenaniba naka ele glout baka sa da afu daba daba bliba daaknea Yesuse bie daak temsea \v 5 Yesuse i bainobo galino watemubenea skil misiam ele baabanea Ne miino ne keb hengmino omtlabkeiobo ge baabasea \v 6 hekmel weng tekein kemin naka maki ye toula blibi wenteniba funaniba \v 7 Naka ele fatnamin naka bianeta Ne keb hengmino omtlabkeiobo gabene? E weng olo misiamobo, nakai naka maki hengmino omtlabenamino blimobo, Gode elekiem eleta nakai hengmino omketouyemin nakabo ge funsiba \v 8 Yesuse i bobol tem funino tekein kene kesoa baabenea Ibo nimin kenibta inangge fumbibe? Ib bobol tem funin olo misiamobe. \v 9 Ne ibo fatnamin weng ota baabeita ibo ne titilo tekein kenomabibe? Ne naka ele baabania Ne keb hengmino omtlabkeiobo gei mole ibo tekein keniba E wengo bainobo genomabiba bleka? Yeye kukub olo ibo mo tekein kenomabibba otane ne baabania Kobo hananeba keb glouto ometneba one genimi ota ibo kukub olo watem tekein keniba E bain titilsabo genomabiobe. Ina otane ne fumbio ibo tekein keine! \v 10 Abilim Da Tlemin Naka ne dabalim olo hengmino omtlabenamabio titilsa kesoa omtlabenamabibo ge baabenea \v 11 e skil misiame baabanea Ne baabkenamabibo, kobo hananeba keb glouto ometneba moneba kleb bibam one ge baabasea \v 12 e inanea naka homon unang homoni kin dim ye hananea e glouto ometnea unea nakaia unangai ateniba dlou unaniba Gode niniino dobtouleb bianiba obianiba ni inamin kukubo sino mo watemin blimobo ge omonsiobe. \s1 Yesuse Libaie nganabasebe. \r (Matyu 9:9-13; Luk 5:27-32) \p \v 13 Yesuse imin aamuke ken tla metemea nakaia unangai homoni ye tetemsiba Gode wengo omkaye binea \v 14 metemea Alfiase miine Libaie takis moni bokalin am tam toumbianea monio bokabe kesoa atemnea baabanea Kobo ne beketne nale gesea e hananea okok olo deibonea Yesuse bekeba onsebe. \p \v 15 Yesuse inanea Libaie dab moniba Libaie am ye bebiba takis moni bokalin naka homon isa eka naka homoni hengmin afeto nabianiba Yesuse bekeba haablib isa eka Yesuse okok aleyemin naka isa i alukum Libaie am ye mibianiba imeno unan monsiobe. \v 16 Felisiei maki hekmel wengo kla tekein kebiobe. I Yesuse atemiba takis moni bokalin naka isa eka naka maki hengmin afeto nabib isa bakanea imeno wembe kesoa atemniba e okok aleyemin nakai baabeniba E fatnaneta takis moni bokalin naka isa eka naka maki hengmin afeto nabib isa i imeno baka wembene? gesiba \v 17 Yesuse i wengo wentenea saa weng mako baabenea Nakai gembibbai mo moniba dokta isuo mo unaibbabo gembib ita monibta dokta isuo unaibobo, ne tlibu osa inaminobe. Ne mo tenita naka ayam unang ayam ita daabeita bainobo geine geta tlibiobabo, ne tenia nakaia unangai hengmin gam ita daabeia i bobol temo deskina Gode omaline genita tlibiobo ge baabesebe. \s1 Sin kukub osa mema kukub osa o weng otabe. \r (Matyu 9:14-17; Luk 5:33-39) \p \v 18 Yone aa fuayemin nakae e okok aleyemin naka isa eka Felisiei okok aleyemin naka isa i Gode niniino dobtouleb nom gaibo i imeno mo wembinabibbabe. I hala bianiba Gode beten keha binabib kesoa am mak bomanoa naka maki teniba Yesus esu ele tlaniba baabaniba Yone okok aleyemin naka isa eka Felisiei okok aleyemin naka isa i imeno hala blib otane keb okok aleyemin naka ile fatnanibta imeno mo halaim blim blibe? gesiba \v 19 Yesuse wentenea e atdimo mo kaaim blim sma e okok aleyemin nakai tena blib kesoa saa weng mako baabenea Naka make alelo omang genea e nekwali baka biameo i imeno halanomabiba bleka? Yeye alelo omamabe nakae tena biaibo i imeno mo halanimibbabe. I seimbianiba wembiam biniba \v 20 sinanoa makaai alelo omang gabe nakae debeb uniba e kibi alang blim keneme o dim ota e nekwali bobolo ilum omfubenoa imeno halanomabiobo ge baabenea \v 21 eka saa weng mako imin baabenea Nakai youme meklie mo balonibta sin youme mo dababma bikinimibbabe. I inaniba fubanimibo mema youme gogolanea sin youme menga debeb tetenasea sum belanea misiam anamabebe. \v 22 Nakai eil memei aalo gato mo gwelelonibta waen aayo memao mo banimibe! Inaib mole waen aayo sitanoa eil aalo banoa waen aayo unamabobe. Nakai eil aalo mema ota waen aayo memao ibaine! I inanimibo eil aale mo belaneta waen aaye mo unamebabo ge baabesebe. Yesuse weng sang olo mitmakamo sin kukubo mo omo mema kukubo mo omo nata kwekonimibe geneta baabesebe. \s1 Singkalin amo okoko awem omkalin wengobe. \r (Matyu 12:1-8; Luk 6:1-5) \p \v 23 Singkalin am bomabua Yesuse e okok aleyemin nakai dletnea wit dang tla bebianiba e okok aleyemin nakai wito yamo mako molaniba kwei tuba kikekaniba blongo gamdibiniba unan bebiba \v 24 Felisiei yatemniba Yesuse baabaniba Nimin kenibta keb okok aleyemin nakai inabibe? \v 25 I nib hekmel wengo welaniba singkalin am otane i wit yamo molaniba kikekaniba blongo gamdibibib yole okok kebiobo gesiba \v 26 Yesuse baabenea Ibo sinanggwano nib fanine Debite nanebuo weng sango buk temo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. O dimo Abaiatae Gode amo kimanin nakai komok sum an bia Debit esa eka e meletan isa imen teb yemsoa Debite tanea Gode am sumo tem tam temea Abaiatae bleto Gode heitdaha bianiba toubibo olalea dowonea eka atosino e meletani oya dowonasibo blet olo i awemobe. Nib hekmel wengo baanoa Gode amo kimanin naka ita unaline genobuo otane Debitwali dowonsiobo ge baabenea \v 27 eka e imin baabenea Mikiktemo Gode nakaia unangai klaneta mitdanea singkalin amo omfanebua nakaia unangai daabe biota singka binabiobe. E nakaia unangai mo klaneta Ibo singkalin amo daabueine geim blimobo ge baabenea \v 28 imin baanea E inanebuo Abilim Da Tlemin Naka ne titilsa kesoa Gode singkalin amo dimo ne baania Okok olo naine! Eka okok olo mo nanimibe genimio ayamobe. Niminbabe, ne singkalin amo kimaninobo ge baabesebe. \c 3 \s1 Gode singkalin amo Yesuse naka make kweilone klaubasebe. \r (Matyu 12:9-14; Luk 6:6-11) \p \v 1 Naka make kweilone debelabanebua Gode am tam bia Yesuse tanea Gode am olo tem tam tenea \v 2 naka maki ateniba fumbianiba Memalo Gode singkalin am kesoa nibo naka ele atemeboba Yesuse klaubanea atemob mole kot kebanomo ge fumbiba Yesuse nakae kweile debelabanebue \v 3 baabanea Hananeba isak ele manale gesea e hananea masea \v 4 Yesuse nakaia unangai baabenea Nib hekmel wengo Gode singkalin am bomanomo fatnaine genobione? Kukub misiam namine genobua bleka kukub ayam namine genobuo? Nibo nakaia unangai daabenoba ayam aina bleka yenanoba kaaino? gesea i wengo yang kenamino kimik gesiba \v 5 e al tliaubasoa yatemem haabinea temeta i bobol temo e wengo mo wentubanomobbabo gabib kesoa yatemnea e bobol temo ilum omfubanoa e naka ele baabanea Keb kweile tobtalonale gesea e inanea kweilone tobtalonea ayamu banea \v 6 Felisiei atemniba hebmamsab moniba Helote meletani baabenaniba baaniba Nibo Yesuse ananoba kaaneko gesiobe. \s1 Naka homon unang homoni aamuke Galilie ken ye minamonsiobe. \p \v 7 Yesus esa eka e okok aleyemin naka isa i bib olo deiboniba Galili aamuk unom geniba bebiba nakaia unangai homoni ye bekebena onsiobe. \v 8 Nakaia unanga eli maki Galili teman da te eka maki Yudia betan da te eka maki Yelusalem bib da te eka maki Idumia betan da te eka maki aaye Yodane milim sinda wato seli te eka maki bib sumo Taia bib osa eka Saidon bib osa o kikib meb meb ye blibi tebib nanibtabe. I Yesuse inamin namin okoko nabeo wengo wenteniba tetemiba \v 9 Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Naka homon unang homon eli genemaniba neketo watnenimiobo ibo weseme kla kima blibta inatnenom gaibo watnita weseme tem wat unano ge baabesebe. \v 10 E inangge baabeseo niminbabe, sino e naka homon unang homoni ginino klaubenebio kesoa ginin gami naka mak unang maki menganiba balaib wat minim minim bliba teniba meletnenimiobo geneta baabesebe. \p \v 11 Am obba ye bomano bomano yo nakaia unangai hob misiami bekebe blibi Yesuse atemaibo dlong dlong golbua daak toulaniba ngambianiba Kobo Gode miinobo ge nganha binabibbua amo yo dim osa naka mak unang maki hob misiami bekebe blibi teniba ateniba dlong dlong golbua daak toulaniba nganha bianiba Kobo Gode miinobo ge nganhamsiba \v 12 e i sbal weng baabenea Ibo naka maki mo baabenibta Ne etabo genimibe ge baabesebe. \s1 Yesuse e okok dlasanin nakai 12 i dlakasebe. \r (Matyu 10:1-4; Luk 6:12-16) \p \v 13-14 Yesuse naka maki dlakaibua ite netem nabianoba aleye biania dlaia Gode wengo ometniba moniba bib mak bib mako haabianiba omkayem haanine genea utnea bibilim ut unanea nganabenea tesiba e nakai dlakanano gabei 12 dlakanea \v 15 hob misiami fotebenayemin titilo omyenea \v 16 Saimone niniino afeto Fita ge nganabanea \v 17 eka Sebedie meleli Yemse e ninge Yone i dabo i niniino afet ole Boanesis ge nganabenasebe. Niniin olo mitmakamo inaminobe. Ame ngambinabe e memebe. \v 18 Eka mak ile Endlu esa Filib esa Batolomyu esa Matyu esa Tomas esa Alfiase miine Yems esa eka Tadias esa eka Saimone Lom seli kimanin kukubo mo gobe binabeba naka esa \v 19 eka Yudas Iskeliote Yesuse komokwali dobyamabe naka esa ita dlakasebe. \s1 I baaniba Yesuse Bielsebule tena okok kebiobo gesiobe. \r (Matyu 12:24-32; Luk 11:14-23; 12:10) \p \v 20 Yesus esa e okok aleyemin naka isa taniba am tam bebiba nakaia unangai homoni teniba ge dlaiba Yesus esa e okok aleyemin naka isa i imeno dowonamino debliba \v 21 Yesuse meletani wenteniba teniba Debeb unomo geniba tesiobe. Niminbabe, i wentiba nakaia unangai baaniba E weng misiam obianeta nabebo gesibtabe. \p \v 22 Hekmel weng tekein kemin nakai maki Yelusalem bib daak daniba ut tlibi i sinwal obianiba maki baaniba E Bielsebule bekeba bietabo gesiba eka maki baaniba E hob misiami komoke titilo omkahabeta hob misiami fotebenabebo genasiba \v 23 Yesuse wentenea nakaia unangai nganabenea teniba elesu ye tesiba saa weng mako baabenea Gululame fatnaneta ele skil fotebenamabene? \v 24 Betan mak seli i sinwalo imaye makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo i titil blimanomabiobe. \v 25 Eka naka make meletani i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo isa titil blimanomabiobe. \v 26 Ibo baaniba Gululame titil ota e omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabib otane Gululam esa e meletan isa i makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo i titil blimanomabiobe. \p \v 27 Ne saa weng mako baabenamabio inaminobe. Gululame naka sbal kesoa ne besao mo tanita e am tamo mo unanita e afobeingo mo oisanimibabe. Mikiktemo ne e skila kweilao sayo gebanita omito tanita e afobeingo oisanamabibe. \p \v 28 Ne wengo moton baabenamabibe. Nakaia unangai hengmino henga bianiba Gode weng dobo wengo oha biam bianiba hengmin olo omkeimanimibo Gode omtlabenamabe \v 29 otane nakaia unangai wanita Gode Hobe weng dobo wengo baabanimibo Gode i hengmin olo memalosa sinanomosa mo omtlabenemebabe. Hengmin olo deibonea amit yebbaka sanomabiobo ge baabesebe. \v 30 Niminbabe, i baaniba Yesuse hob misiame bekeba bieta hob misiami fotebenabebo ge baasib olo i Gode Hobe weng dobo weng baabaib kesota e weng olo inangge baabesebe. \s1 Yesuse biem osa e ningwal isa i wengobe. \r (Matyu 12:46-50; Luk 8:19-21) \p \v 31 Amo yo olo dim ota Yesuse biem osa eka e ningwal isa teniba bib tam tlaniba weng omfubaniba Tele gesiba \v 32 naka homon unang homoni ge daba blibi baabaibo Etale temale! Keb biem osa keb ningwal isa teniba bib etale bianiba wengo baabkenom gabiobo gesiba \v 33 esak yang ke baabenea Wanita ne biemwal eka ne ningwal nae? ge baanea \v 34 nakaia unangai ge dabaibbuei yateme bianea baanea Ele temine! \v 35 Nakaia unangai Gode wengo wentebib ita ne biemwal eka ne ningwal ne nengwal nabo ge baabesebe. \c 4 \s1 Nakae wit sano damibo dibianebiobe. \r (Matyu 13:1-9; Luk 8:4-8) \p \v 1 Yesuse aamuke Galilie ken ye bianea aleyebea eka nakaia unangai homoni te ge dabaib kesoa e daaknea weseme make ye ofaibbue tem daak tounea naka maki dliba obaiba watnea aalang wat unea eka nakaia unanga ile aamuke ken ninin alim ye mabliba \v 2 e weng homono alukum saa weng oye bianea mako enangge baabenea \v 3 Ibo wentine! Naka make wit sano kon sano ulabo oleb monea damibo dibim haabianea dibia unea \v 4 wit sano mako dilbi daaknoa deib daak uno ole wani teniba doweibbiobe. \v 5 Eka mako dilbi daaknoa tome sume malanebua dabale tib ute gebanebue dim daak uno ole hebmamsab balbu utlobuo otane \v 6 dabale sumba kesoa kimkimo gibio tounoa afoko te isak ewit tlanoa fubonoa gatanobiobe. \v 7 Eka mako dilbi daaknoa aliam misiamo ningsao mitem daak uno ole aliam misiam baka balbi utlanoa ge omtembano kesoa o mo damanota yamo mo balinim blimobe. \v 8 Otane mako dilbi daaknoa dabale ayame dim daak uno ota ayam balbua utlanoa yamo bali bianoa mako 30 bali biam eka mako 60 bali biam eka mak ole 100 balinanobio kesoa \v 9 nakaia unangai ne weng olo kla wentomo gabibi kla funaine ge baabesebe. \s1 Yesuse kukubo saa weng ominobe. \r (Matyu 13:10-17; Luk 8:9-10) \p \v 10 Omito nakaia unangai homoni tlibbuei uniba Yesuse elekiem bia e okok aleyemin nakai 12 isa eka nakaia unangai e tena blib isa i baabaibo Saa weng olo mitmakamo baabenale gesiba \v 11 e baabenea Gode emaye weng ayok olo mitmakamo e kimanin kukubo ibo alebene otane nakaia unangai bainobo geim blim ile saa wengo olota wente bianiba o mitmakamo mo tekein kenomabibbabe. \p \v 12 Inanomabib kesoa \q1 I kino tememomabib otane i inamin namino mo watemomabibbabe. Eka i wengo ye wentemomabib otane o mitmakamo mo tekein kenomabibbabe. I tekein keib mole i hengmino deiboniba Gode bobolo funaniba bainobo geiba e i hengmino omtlabenamabe otane i mo inanomabibbabo ge baabesebe. \s1 Wit sano saa wengo mitmakam otabe. \r (Matyu 13:18-23; Luk 8:11-15) \p \v 13 Yesuse i baabenea Ibo saa weng olo mo tekein keim blim keib mole ibo saa wengo mako mo tekein kenomabibbabe. Ne saa weng olo mitmakamo alebenamabibe. \v 14 Wit sano dolinebio naka ele nakae Gode wengo ometnea bib mak bib mako haabianea omkayem haabie etabe. \p \v 15 Mako dilbi daaknoa deib daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unanga eli Gode wengo wentebiba Gululame tenea Gode wengo i bobol temo omketouye binabe otabe. \p \v 16 Eka mako dilbi daaknoa tome dabal baka genebue dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba seimbib otane \v 17 i klao mo funa omabbaim blim keniba mema yota fun tlaniba nakai Gode wengo omabbubanomo gabibi teniba naka eli kukub misiamo omkayemsiba bobol tem abilo i bobol temo tam tlubenoa i Gode wengo hebmamsab deibonabib otabe. \p \v 18 Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak unanoa aliamo ningsao yebbaka bela utlobio yole o mitmakamo inaminobe. \v 19 O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane dabalim olo inamin namino talo walin kukub osa monio sum olonite galin kukub osa eka inamin namino bobol wayemin kukub osa tam tenanoa i bobol temo Gode wengo omabbubenoa deibonabib otabe. \p \v 20 Eka mako dilbi daaknoa dabale ayame dim daak unanoa yamo mako 30 balinoa eka mako 60 balinoa eka mako 100 balinanobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba wafuniba Gode daabenea e titilo omyenea maki e okoko sum okok kebib eka mak ile atosin ota okok kebib eka mak ile men okok kebiam blib itabo ge baabesebe. \s1 Ayalo saa wengobe. \r (Luk 8:16-18) \p \v 21 Yesuse imin baabenea I ayale mo ei ofanibta bakete obonibta obbubaniba eka biino kitem daako mo ofananomabibbabe. I keim ofaiba dukge tubunamabebe. \v 22 Inamin namino ayok biamo sinanomo keim anamabobe. Eka inamin namino nakai teilabbubo biaib osa keim anamabobe. \v 23 Nakaia unangai ne weng olo kla wentomo gabibi kla funaine ge baabenea \v 24 eka imin baabenea Weng olo wentibo kla funa omabbaine! Ibo inamin namino nakaia unangai okaye binib biamo Gode yang kenea inamin namino wekib mesein kenea doyamabebe. Eka ibo nakaia unangai kukub misiam omyib biamo Gode yang kenea kukubo dot misiamo ibo omyamabebe. \v 25 Nakai ne wengo wenteniba kukub ayamo wafunib mole Gode daabenea i bainobo galino sbal manomabib otane nakai funaniba Ni bainobo galino sbalobo ge funaniba i kukub ayamo mo wafunim blim keib mole Gode i bainobo galino omtlabenamabebo ge baabesebe. \s1 Wit sano balbu damanobuo saa wengobe. \p \v 26 Yesuse imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Naka make wit sano damibo dolinea \v 27 aalabea amo homono blimanoa wit sano bela damanomo e mo tekein kenamabebabe. O damano e mo tekein keim blim kesoa fatnanota belanota damanone? genamabebe. \v 28 Dabale ayam kesoa wit sano hebmamsab bela utlanoa damanoa dabo balina bianoa eka damo blong temte binano utlanoa sitanoa damo bobunoa sum anoa \v 29 sananota naka ele teneta welo oleb moneta am olanamabebo ge baabesebe. \s1 Mastet dabo saa wengobe. \r (Matyu 13:31-32; Luk 13:18-19) \p \v 30 Yesuse baanea Nibo fatnanobta Gode kimanin kukubo alebenobta inaminobo genomabbione? Nibo fatnamin saa weng ota baanobta o mitmakamo tekein kenomabibe? \v 31 O makob asiame niniino mastete dabe ulabobe. Mastet dabo dot keng kengobe. Makob fut dabo ulabobe. \v 32 Otane nakai e dabe dolinimibo bala utlanea damanea beselib anea as afeto gaisonabebe. E tunge beselib ifanea dounebua wani teniba e tung dimo deito fakam binabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse wengo saa weng olota omkeima binebiobe. \r (Matyu 13:34-35) \p \v 33 Yesuse nakaia unangai saa wengo homono omkeimanea wentib mole saa wengo mak osa imin omkeima baabe baabe binebiobe. \v 34 E inamin namin wengo alukum saa weng olota oye binebiobe. E wengo keimo mo oyemin blimobe. Saa weng olota oye binebiobe. Ina otane ele okok aleyemin nakai ilita tena biaib ota wengo mitmakamo omkeimaneta weng olo mitmakamo inaminobo geneta aleye binebiobe. \s1 Yesuse glol sume baabanea desebe. \r (Matyu 8:23-27; Luk 8:22-25) \p \v 35 Am olo dim ota kwinoa Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nibo walanoba Galili aamuke milim sin da unomo gesea \v 36 i nakaia unangai ye deibeniba dli daakniba weseme Yesuse toumbie ele tem daak temibole Yesuse temnaniba i weseme ele ye obetniba eka weseme afeto mako ye temnanoa bebiba \v 37 glol sume te ye bianea aaye mousie halien tlebianea singa dibianea daaknea weseme tem daak unanea aaye weseme tem daake einang genabea \v 38 Yesus ele weseme kakam tem tab ye bianea filoe obonea gabame obanea aaunebua e okok aleyemin nakai dofufu bianiba baabaniba Aleyemin naka kobo aaye weseme tem daak einea obeb daak unom genabob olole kobo mo tosiambebbayo? gesiba \v 39 Yesuse hananea glol esa aaye mousi esa baabonea Denale gesea glole denea eka aaye mousie halien tlemino denasea \v 40 e okok aleyemin nakai baabenea Ibo nimin kenibta tosiambibe? Ib bainobo galino sma men bibebiobo gesea \v 41 i wenteniba kla tosiananiba i sinwalo baase baase bianiba baaniba Dowe! Naka ele fatnamin naka bieta glol esa aay esa o e wengo wentubanone? geniba bobol tem hekhek fun monsiobe. \c 5 \s1 Yesuse naka make hob misiame bekeba bia fotebebasebe. \r (Matyu 8:28-34; Luk 8:26-39) \p \v 1 Yesus esa e okok aleyemin naka isa inaniba watniba Galili aamuke milim wato Gelasa betan wat unaniba \v 2 Yesuse weseme tem daako deibonea daake bib ele tenabea naka make hob misiame bekebabia haam gloutem daanea tenea Yesus esu ele tetemsebe. \v 3 Naka ele haam gloutem ye aalam binabebiotabe. Naka maki e afu watanamino blimobe. Sen say osa gebanamino blimobe. \v 4 Am homono dimo sen sayo tebeloniba skilona kweilonao gebanimibo kweilono seno wanea skilono seno tom dum waka biam binabe biotabe. E dot sbalobe. Naka maki e afunamino blimobe. \v 5 E tab dim osa kwinomo dim osa e haam gloutema bibilima ota binabebiotabe. E ina bianea weng sum ngam biam bianea tomo olonea e aalo manaka biam binabe bua \v 6 am olo dimo temea Yesuse skeim ye bie kesoa atemnea blublu tenea esu ele tlanea dlong dlong golbuasea \v 7-8 Yesuse baabanea Hob misiam kobo naka ele deibaneba one gesea hob misiam ele ngambianea Yesus kobo God Sume miinobo, kobo ne fatnatnenamabebe? Gode niniin dim ota baabkeiobo, kobo ne enino mo omnaebe ge ngambea \v 9 Yesuse baabanea Keb niniino wangkebte? gesea e baabanea Ne niniino Homon netabe. Niminbabe, hob misiam ni homonobo ge baanea \v 10 eka e Yesuse baabanea Kobo hob misiam ni mo dlanebta monobta betan mako mo unaobe ge oha bianea \v 11 temea eil ami homoni meb bibilim ye wembib kesoa \v 12 hob misiami Yesuse baabaniba Kobo ni dlaneba watnoba eil emwali tem unomo gesiba \v 13 Yesuse baabenea Ae ibmaye unine gesea i naka ele deibaniba watniba eili tem wat temsiba eil homoni makob 2,000 i dlindeniba yolyoma daakniba yung dime geteisoniba dleb daaknoa aamuk daak blelaniba aaye dowoniba kulilafaiba \v 14 eili kima blib nakai yateniba skilaniba dowan omeb moniba bib sum osa eka bib gwab gwabo bib sumo kikib meb meb ye bio yo sel isa alukum baaiba wenteniba Nakaia unangai monoba inamin namino tam tlo watemomo geniba \v 15 teniba Yesus esu ele tlaniba sino hob misiami homoni bekeba binibbio naka ele atemiba e youme dobo genea eka bobol temo kla funananea toumbie kesoa atemniba tosiananabiba \v 16 eka nakai bib olo seli nakae hob misiami bekeba bliba fotebebanea atemibo weng sang osa eka eili naibo weng sang osa naka mak unang maki alukum baabesiobe. \p \v 17 Nakaia unangai Yesuse baabaniba Kobo ni betan olo deibeneba moneba betan afet one ge baabasiba \v 18 Yesuse bain inanea deibe daaknea weseme tem daak tounea unang genamsea hob misiami bekeba bliba fotebebane naka ele tenea tlabianea Yesuse baabanea Ne kobo bekebke unamabibo gese otane \v 19 Yesuse mo Ae ge baabaim blimobe. E baabanea Kobo moneba kleb bibam unaneba keb meletani Sume inamin namino klaubkeneo weng osa eka kemhalilaneo weng osa baabenale ge baabanea \v 20 naka ele inanea Yesuse deibanea monea Dikabolis betan ye unanea monea bibo 10 o seli Yesuse inamin namino nabaneo weng sango omkeimabea nakaia unangai wenteniba smiko deibe onsobe. \s1 Unang mako Yesuse youme afubanoa klaubosebe. \r (Matyu 9:18-26; Luk 8:40-56) \p \v 21 Yesuse imin daaknea weseme tem daak tounea e okok aleyemin nakai tenaniba weseme obetniba Galili aamuke imin yalaniba watniba milim watemiba naka homon unang homoni teniba ge dabasiba Yesuse aamuke ken daak bia \v 22 Gode amo komoke niniino Yailase Yesuse atenea tenea e skilo kikib ye dlong dlong golbuanea mesa aa unanea \v 23 tlabianea baabanea Ne moono katnenang gabobo kobo moneba wafuneba hananoa ayam anoko gesea \v 24 Yesuse wentenea bekeba bebea naka homon unang homoni Yesuse bekeba blibi tana tofaibbua bokou ge bekelaniba minim ononaniba Yesuse isak daak dofakaniba onsiobe. \p \v 25 Unang mako olomisa bua bifolo 12 blimanobua \v 26 dokta homoni ye klawebiba moni sumo webo otane o ginin olo mo ayamu bueim blimobe. Amit sum ye bibo binabo biotabe. \v 27-28 Unang olo Yesuse weng sango wento kesoa o bobol temo funanoa Ne besa Yesuse youm eta melebanimio ne ginino ayamut nenamabobo genoa tenoa Yesuse abuk tam nakaia unangai glagla daak manoa kweil tobbianoa Yesuse youme ken eta melebanoa \v 29 hebmamsab olomio walabonoa o funanoa Ne ginino blimut nenobo ge funasobe. \p \v 30 Eka Yesus esa tekein kenea nakai ginino klaubenamin titilo mako blimu bano kesoa deskinanea baaneo Waneta ne youme melebanene? gesea \v 31 eka e okok aleyemin nakai baaibo Ele temale! Naka homon unang homoni ele ge kama bianiba men kebib olole kobo fatnanebta Wanita meletneibe? geta obebe? gesiba \v 32 Yesuse Meletnene nakae atenia Nakae yeta natnenebe genite genea henhabia \v 33 eka unang olosak inamin namino o dimo tam tlo watemnoa dlou unanoa omasanin obba sumo omasambua tenoa Yesus esu ye tlanoa dlong dlong golbuanoa inamin namino nabono alukum baa omkeimasoa \v 34 Yesuse baabonea Ne moono obo funaneba Ne Yesuse youm eta melebanimio ne ginino bain blimut nenamabobo geneb kesoa ob ginino ayamub kenobo, bobol ayam funaneba moneba bobol ayam nale! Ob ginino blimub kenobo ge baabosebe. \s1 Yesuse komoke moono omfaanea hanasobe. \p \v 35 Yesuse wengo owebe dim ye naka maki komoke Yailase am daniba teniba baabaniba Keb moono kaanobo, kobo aleyemin nakae besao mo debeb natlaebe ge baabasib otane \v 36 Yesuse i wengo mo wentim blimobe. E klang ota wentebea baasiba e komoke baabanea Kobo bobolo misiamo mo funemebe! Kobo ne bainobo getnenale ge baabanea \v 37 nakaia unangai watanea Ibo ne mo beketne tlaibe ge baabenea e Fita esa eka Yemse e ninge Yon esa ita dletnea komoke bekeba onsiobe. \p \v 38-39 I inaniba moniba komoke am ye temiba nakaia unangai mangglom bianiba weng dobma blib kesoa Yesuse yatemnea tanea am tam unanea baabenea Ibo fatnanibta mangglom bianibta weng dobma blibe? Men olo mo kaaim blimobo, besa aambiobo gesea \v 40 i aben gihamsiba e nakaia unanga eli baabenea Ibo alukum tala bib unine genea i tala bib uniba e men olo aaleb kamwal ita dlonea eka ele okok aleyemin nakai asumatna ita dlonanea dletnea taniba biino meno aambio tam unaniba \v 41 Yesuse watnea kwei gong wat wafunea baabonea Talita kumi gesea weng olo mitmakamo inaminobe. Men gwabo neta okebibo obo hananale gesea \v 42 men gwab olo hebmamsab haananoa mama haamonsobe. (O bifolo 12 obe.) O inanoa nakaia unangai wateniba dlou unemsiba \v 43 Yesuse baabenea Ibo inamin namin olo watemibo weng sango naka maki mo baabenimibe ge baabenea eka men olo imeno mo dluboiba dowonoko ge baabenasebe. \c 6 \s1 Nasalet bib seli Yesuse mo gobanim blimobe. \r (Matyu 13:53-58; Luk 4:16-30) \p \v 1 Yesuse bib olo deibonea monea ele bibam unang genea unea e okok aleyemin nakai bekeba onsiobe. \v 2 E inanea monea ele bibam ye bia Gode singkalin am bomanoa tanea Gode am tam unanea Gode wengo nakaia unangai omkayebea naka homon unang homoni e wengo wenteniba dlou unaniba baaniba Naka ele weng olo fatda omeb tlene? E tekein kemin sum olole fatda tekein ke tlene? Waneta e titilo omaleta okok sum olo klamene? \v 3 Naka ele ni tekein kebuobo, e am genalin nakabo, Maliao miin etabo, Yems esa Yosis esa Yudas esa eka Saimon esa i hek etabo, e nengwal isa ele bliobo ge baaniba dobsuananiba e wengo mo wentubaim blim deibasiobe. \v 4 I inahamsiba Yesuse baabenea Bib mak bib mak seli Gode weng omkeimalin nakai kla gobe bianiba i wengo kla wenteyebib otane ili bibam sel isa eka ili dabua tlemin isa eka ili meletan isa ile i mo gobe bianibta i wengo kla wenteyebibbabo ge baabesebe. \v 5 E bibam seli mo bainobo geim blim kesoa e okok sumo ele bibamo mo klaim blimobe. E besa nakaia unangai elekiem olokiemi gembib biamo ita kweile tofubenea klaye binebiobe. \v 6 Nakaia unangai mo bainobo geim blim blib kesoa e bobolo usan kehabua fumbianea I fatnanibta inabibe ge fumbianea ele bibo deibonea monea bib mak bib mako meb meb ye bio yota haabianea Gode wengo omkayebisebe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai 12 i okoko omyensebe. \r (Matyu 10:5-15; Luk 9:1-6) \p \v 7 Yesuse e okok aleyemin nakai Dlaia moniba bib mak bib mako haabianiba hob misiami fotebenamine genea nganabenea te misiba hob misiami fotebenamin titilo omyenea baabenea \v 8 Ibo fong ota tebeletnibta unine! Eka inamin namin afet osa eka imen osa eka meen osa eka moni osa mo oleb unaibe! \v 9 Skil otabbumin ota otabba unine! Eka youmo dlusa unomabib otane mako mo dleb unaibe ge baabenea nakai asuke dlanea bib mak on bib mak on bliba \v 10 baabenea Ibo moniba bib mako unaniba amo temo tam unaibo ming yo olo tem ota bianiba aalande deibo watwat haabianibte! \v 11 Eka ibo moniba bib mak ye temiba bibam seli mo dleb tamniba am tam daim blim keniba eka ib weng osa mo wentubeim blim keib mole ibo bib olo deiboniba ib skilono dabalo glitaniba deibe uniba i yateniba funaniba Ni kukubo misiamobo ge funaine ge baabenea \v 12 dlanea i Gode wengo ometniba moniba bib mak bib mako haabianiba naka mak unang maki omkaye bianiba baabeniba Ib bobol temo deskinaniba omoniba Gode omaline ge oye bianiba \v 13 eka hob misiami fotebenaye bianiba eka gembib biamo naka unangi wel aayo tang kunin ayamo oloniba i gabamon dimo alibeniba klaubeiba ayam an biam bliba okok kebinibbiobe. \s1 Yone aa fuayemin nakae kaansebe. \r (Matyu 14:1-12; Luk 3:19-20; 9:7-9) \p \v 14 Amo yo dimo Yesuse okoko nabeo weng sango bib mak bib mako alukum onon tlanoa balianoa wenteniba tekein ke tlanabiba eka Yudai komok sume Helot esa wentenanabea naka mak unang maki obianiba Yone aa fuayemin nakae sino anaiba kaanebuo memalo imin hanane kesoa e titil omonea okok sumo sino ni mo watemim blimo klabea ni watemebuobo gesib \v 15 eka maki baaniba Gode weng omkeimalin nakae Ilaiya eta imin hana tebiebo gesib eka maki baaniba E Gode weng omkeimalin nakabo, e makob sinanggwano Gode wengo omkeima binebio etabo gesib namsiba \v 16 Helote Yesuse weng sango wentenea baanea Sino ne awa genalin nakae dabaia monea Yone gabame waisanea kaanebu eta memalo imin hana bianeta okok kebebo ge baasebe. \p \v 17-18 Sino Helote e heke Filibe alelo omeisane kesoa Yone Helote baabanea Kobo keb heke alelo omeisaneb yole hekmel wengo welanebobo ge baabasea Helodiaso Yone dobsuanasoa Helote awa genalin nakai dlanea moniba Yone afuniba klabuto ge debeb moniba klabut am daibbua \v 19 Helodiaso dobsuananoa ananang genamsoa Helote tolobo gesebe. \v 20 Niminbabe, Helote tekein kenea Yone naka kiningobe. E bobol tem funino ayam kesoa e Yone tolo tosiananea tolobo genebua kima bianea e wengo wentenea e bobol asusu fumbianea E wengo fatnamine? gabianea e bobol temo ilum omfubabio otane e Yone wengo kla wentehamonsebe. \p \v 21 Helodiaso Yone deibanobua sinanoa Helote e biemo dobmikinobuo amo tlo kesoa naka sum sumi e okoko daaha binabib isa eka awa genalin nakai komokwal isa eka Galili seli naka gang isa baabenea Ibo tliba falo ga dowonomo ge baabene kesoa Helodiaso funanoa I imeno unalaib dimo Yone anaine ge funanabua \v 22 i dli tete tlaniba imeno unalib dim ole Helodiaso moono tamnoa biin tam unanoa komokwali imen wembibi kin dim ye biin tla blanhasoa Helot esa e bekeb isa kla goboniba komok sume Helote unang sou olo baaboneo Obo nimin dlang genebte? Obo inamin namino dlano gabeb biamo baatnenebta ne doklano ge baabonea \v 23 e Gode niniino taisanea baabonea Obo baaneba Kobo inamin namino donene genemebo ne doklamabibe. Obo ne baatneneba Kobo inamin namino kima biebo atosino mo waneba kimanano geneb mole waklamabibo gesea \v 24 unang sou olo wentenoa tamnoa awok osu tam unanoa baabonoa Ne fatnamin ota mo baabaita doneke? gesoa awoko baabonoa Obo taneba Helote baabaneba Yone aa fuayemin nakae gabam eta waisa ofutneneta obutne tele ge baabosoa moono wentenoa hebmamsab imin tamnoa komok sume \v 25 Helot esu tam unanoa baabanoa Kobo memale Yone gabame waisaneba flet kwame tem daak ofaneba obutne tele ge baabasobe. O funanoa Ne Yone gabame atemnita bain kaanebe genano genota weng olo Helote inangge baabasobe. \p \v 26 E wentenea e bobolo ilum omfubano otane e Gode niniino taisanea naka maki e temna imeno wembibi i kin dimo baabonea Ne inamin namino doklamabibo ge baabone kesoa e unang sou olo wengo mo ombiabueim blimobe. \v 27 E wentenea awa genalin naka make baabanea Kobo moneba Yone gabame waisa obeb tele ge baabanea dabanea monea klabut am unanea Yone gabame waisa obonea \v 28 flet kwame tem daak ofakanea obeb tenea unang sou olo obuensea eka unang sou osak obeb tamnoa awoko obuensobe. \v 29 I inaniba Yone gabame waisaiba e okok aleyemin nakai wenteniba teniba dame debeb moniba dofaibbiobe. \s1 Yesuse naka homoni 5,000 i imeno oyensebe. \r (Matyu 14:13-21; Luk 9:10-17; Yon 6:1-13) \p \v 30 Yesuse okok dlasanin nakai dlanea unibbuei imin teniba Yesus esu ele tlaniba i okoko nabianiba Gode wengo nakaia unangai omkayebi tlibo wengo Yesuse baabasiobe. \v 31 Nakaia unangai homoni unebe tlebe bliba daaye bianea Yesus esa eka e okok aleyemin naka isa i imeno mo dowonomabibba kesoa Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo hebkeiba nibo monoba naka blim ibuantem ye unanoba ibo sinaibte ge baabe dletnea \v 32 i weseme obetniba moniba naka blim ibuantem ye unib \v 33 otane naka homon unang homoni yatemiba i unib kesoa yatemniba nakaia unangai bib sum sumo blibi alukum dalo obetniba Yesuse mema weseme tem bebea ita sin gaisaniba moniba ibuantem ye bebiba \v 34 Yesuse weseme obeb watnea ken wat obanea daak tlanea temea naka homon unang homoni teniba waisa blib kesoa yatenea kla dohalilanea funanea I makob eil sibsibi i kimanini blim bliba nabinabibi ulabobo genea e Gode weng homono omkaye monsebe. \v 35 E inayebea afoko dawabbanoa e okok aleyemin nakai teniba baabaniba Betan olo naka blim kesoa afoko dawabbanang gobo \v 36 kobo nakaia unangai dlaneba moniba bib gwab gwabo meb meb ele buo olo imeno mo walo doweine gesiba \v 37 Yesuse baabenea Ibo i mo dlaiba unaibe! Ibmaye imeno oyine gesea e okok aleyemin nakai baaibo Kobo fumbebo ni K200 o fatda olonobta imeno walonobta nakaia unanga eli oyomabbione? gesiba \v 38 Yesuse baabenea Ib bleto fatnamin olaibbione? Moniba watemine gesea i moniba watemniba baaibo Blet gwabo 5 olanoba eka aningi asu olananobbiobo gesiba \v 39-40 Yesuse wentenea baabeneo Ibo nakaia unangai baabeiba teniba bukuban dim ele heba toun heba toun bianiba maki 100 toula maki 50 toula bisibte gesea i baabeiba inaniba toulasiba \v 41 Yesuse blet gwabo 5 o olonea eka aningi asuei olonanea wafu bianea abilim ut teme bianea Gode gangobo genea blete sin obo hanea e okok aleyemin nakai oyensea oloniba nakaia unangai kikibeib ole eka aning asu osak olo hanea oya olo kikibenasiba \v 42 unam biniba matwayensoa \v 43 atosino olaib kesoa Yesuse okok aleyemin nakai oloniba tlit meeno 12 o tem daak basiobe. \p \v 44 Nakai imeno yo dowonsibi 5,000 obe. Unanga tena isa imen olo dowonsib otane i mo kieim blimobe. Naka gangi ilita kieibbiobe. \s1 Yesuse Galili aamuke dang dim wat mama onsebe. \r (Matyu 14:22-33; Yon 6:15-21) \p \v 45 Omito Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo weseme obetniba sin watniba aamuke milim Betsaida bib emwale waitneine ge baabenea dlanea uniba deibenea \v 46 e elekiem bianea nakaia unangai dlane onon tlaiba deibenea e utnea amgolim ut bianea beten kebea \v 47 kwinota Yesuse okok aleyemin naka ile weseme obetniba watniba aamuke isak mimiabe watye bebiba eka Yesus ele elekiem amgolim ut beten kebinea daakenea ninin dim ele mabianea \v 48 temea e okok aleyemin nakai glole sume tenea fube dletnea alang tla unebea bumolok bianiba walbibiba amo ye bomanang genoa bing geno kesoa yatemnea aalang dim wat mama metnea gaise unang genamsea \v 49 e okok aleyemin nakai temiba e aalang dim wat mama tla monang genabe kesoa ateniba funaniba Winiminobo geniba kla tosiam bianiba ngansiba \v 50 Yesuse hebmamsab baabenea Ibo ib bobol temo mo dlou uneyebota tosianimibe! Netabo genea \v 51 daaknea weseme tem daak tounabea glole desea e okok aleyemin nakai ateniba dlou onsiobe. \v 52 Niminbabe, i Yesuse bleto 5 o nakaia unangai homoni oya doweibso e titil olo o bobolo mo funaim blimobe. I tobtlim bianibtabe. \s1 Yesuse ginin gami homoni Genesalet betan ye klaye monsebe. \r (Matyu 14:34-36) \p \v 53 I inaniba weseme obetniba aamuke yalaniba watniba Genesalet betan wat unaniba weseme ye obginabiba \v 54 nakaia unangai hebmamsab Yesuse atem tekein keniba \v 55 nakai blu blu moniba betano yo bib mak bib mako alukum onon tlaniba baaiba Nakaia unangai gembibi glouto gena dletniba tlebianiba naka mak unang maki deib ye biaibo dlo baabeniba Yesuse fab biene? geiba i baaniba E bibo yota biebo genimibo wenteniba dleb motem dleb motem bianiba \v 56 eka Yesuse monea bib sum osa eka bib gwab osa eka alukum bib mak betan mak yosa haanemeo i gembib naka unangi ge dleb moniba e bibo tlamabe unamabe ye doka bianiba baabaniba Kobo ginin gami deibeneba i kweilo keb youme ken eta melebaniba i ginino ayamu benoko gesiba e deibenea i inaniba e youme melebaibi ginino alukum ayamu besobe. \c 7 \s1 Gode hekmel wengo faninwali hekmel wengo gaisonobiobe. \r (Matyu 15:1-9) \p \v 1 Felisiei maki tenabiba eka hekmel weng tekein kemin nakai maki tenaniba Yelusalem bib daniba teniba Yesus esu ye ge dabaniba temiba \v 2 Yesuse okok aleyemin nakai kweilao mo fubaim blim bianiba kwei niniksa ye imeno wembib kesoa yatemniba \v 3 Felisie isa eka Yudai mak isa i faninwali hekmel wengo wafu bianiba i kweilono aayo mo fubaim blim biaibo imeno mo dowonaiba \v 4 eka i moniba imen wemin baan dimo mo datlaibo aayo mo fuelaim blim biaib osa i imeno mo dowonaibbabe. Eka i faninwali hekmel wengo afet osa wafu bianiba i kab osa eka sosben osa eka dis osa fuba bianiba biin osa fuba biam bianibta imeno unam binabib biotabe. I mo fubaim blim keib mole i mo dowonaibbabe. \p \v 5 I ina binabib kesoa Felisie isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa i yatemniba Yesuse baabaniba Keb okok aleyemin nakai fatnanibta faninwali kukubo mo wafueim blim kenibta kwei niniksa imeno wembibe? gesiba \v 6 Yesuse baabenea Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Gode buk temo dim omin sitalsai weng sango dolanebuo memalo ne tekein kenia Bain ibtabo geiobe. E baanea \q1 Nakaia unanga eli i sital dimo ne niniino nemtouleb nomabib otane i bobol temo ne mo omnomabibbabo, \v 7 i dabalim nakai hekmel weng ota wafu bianiba nakaia unangai aleye bianiba olo Gode hekmel wengobo galomabib kesoa i ne lotu kenemibo ne i wengo mo wentamibabo genebiobo ge baanea dolanebuo \b \m \v 8 ibo bain inaniba Gode hekmel wengo deiboniba dabalim nakai hekmel weng ota wafu bliobo ge baabenea \v 9 eka imin baabenea Ibo Gode hekmel wengo omdibiha bianiba ilib faninwali hekmel wengo kukub ota wafu blib kesoa ibo funaniba Ni naka ayamobo gabiobe. \p \v 10 Mosese Gode buk temo dolanea baanea Ibo ib biem ay kamwali kla gobe bianiba i wengo kla wenteye bianibte gena bianea eka weng mak osa baanea Nakaia unangai wanita i biem ay kamwali weng misiam baabeib mole yenaiba kaaine genebio otane \v 11 ibo obianiba Nakaia unangai wanita inamin namina moniao bibebua oloniba i biem ay kamwali daabenamin otane i baaniba Ni inamin namin olo Gode dlalomabbiobo genimibo \v 12 ibo baaniba Ibo biem ay kamwali mo daabenimibe ge oye biam binabiobe. \p \v 13 Ibo kukubo yota nabianiba Gode hekmel wengo omabbubaniba ib faninwali kukubo nabib yota naka mak unang mak isa aleye biam bianiba eka kukub afet afeto homono nabiam bliobo ge baabesebe. \s1 Inamin namino nakaia unangai misiam naye binabo wengobe. \r (Matyu 15:10-20) \p \v 14 Yesuse nakaia unangai imin nganabenea tesiba baabenea Ibo ne wengo kla wenteniba funaine! \v 15 Nakae imeno kweilao mo fubaim blim kenea dowonameo e mo henganemeba otane e inamin namino bobol tem misiamo funaneme ota hengmino henganamabebe. \v 16 Nakaia unangai ne weng olo kla wentomo gabibi kla funaine ge baabenea \v 17 e nakaia unangai ye deibenea e okok aleyemin nakai tenaniba moniba ele am ye unaniba e okok aleyemin nakai kil baabaniba Saa weng olo mitmakamo baabenale gesiba \v 18 e baabenea Ibsa sma tobtlin biobe. Nakae kweil aayo mo fubaim blim bianea inamin namino dowonameo e mo henganemebabe. \v 19 Niminbabe, e inamin namin olo dowonameo e bobol temo mo unamobabe. O dowonea daaknoa amun tem daak unobua mitdanea alo fanea monamabobe. Ibo olo mo tekein kebibbayo? ge baabesebe. Yesuse weng olo mitmakamo inaminobe. Nakaia unangai omomom imeno dowonaibo mo henganimibbabo geneta weng olo baabenebiobe. \p \v 20 E imin baanea Inamin namin misiamo nakae bobol temo bibabua fumbianea obiam bie ota hengminobe. \v 21 Inamin namin kukub misiamo nakae bobol tem wato bio kesoa e inamin namin kukub misiamo nabinabeo makob bobol tem misiam funin osa eka unang taman hengamin kukub osa eka ayok henin kukub osa eka nakai yenanoba kaanamin kukub osa \v 22 eka alelwali deibenoba unang maki taman deib dleb haanin kukub osa eka bobol wayemin kukub osa eka kukub misiamo afeto namin osa eka dim omin kukub osa eka unang bobol wayemin kukub osa eka fun yatememin kukub osa eka nakaia unangai dim oyemin kukub osa eka weng omdibi bianiba kukub misiamo namin kukub osa eka ili tak ngambianiba ninita ye biobabo galin kukub osa ota \v 23 nakaia unangai bobol temo bibebiota fumbianiba obiam bianiba hengmino henga binabiobo ge baabesebe. \s1 Unang mako Islelba otane Yesuse bainobo gesobe. \r (Matyu 15:21-28) \p \v 24 Yesuse bib olo deibonea monea Taia bibo kikib ye unanea tamnea am tam bianea funanea Nakaia unangai ne mo natemomabibbabo, ayok blibo gese otane nakaia unangai e atem tekein kesiobe. \p \v 25 Yesuse inanea bie otane unang mako Yesuse ye biebo gesiba wentenoa o moono unang tenobe, hob misiame bekebo bie kesoa hebmamsab tenoa Yesus esu ye dlong dlong golbua daak tounsobe. \v 26 Unang olo Yudababe. O bib mak unangobe. O gongam bibo Sailo Finisia bib ye biobe. O Yesuse baabanoa Kobo ne moono hob misiame fotebebotnenale gesoa \v 27 Yesuse baabonea Tili naka memei imeno oise dowonaibo ayamba kesoa nesa inania Isleli deibenia Islelba ita daabei mole olo misiamobe. Naka meme ita sin oyenobta eka til ile mit oyomo gesea \v 28 unang olo baabanoa Sum kobo moton ye baaneb otane tili memei imeno wembiba bolo dilbi daaknoa biin daak unamo wembinabiobe. Kebsa inaneba Islelba ne nemhalilaneba daatnenale gesoa \v 29 eka Yesuse baabonea Obo inangge baaneb yole ob wengo ayamobe. Obo imin moneba ob am one! Hob misiame ob moono deibo unebo ge baabosea \v 30 o monoa olo am unanoa temoa hob misiame moono deibo unebua am tam aambua watemsobe. \s1 Yesuse naka make klango datenebanoa kwele gebananobua klaubasebe. \p \v 31 E inanea Taia betano deibonea monea Saidon betan ye helanea monea Dikabolis betan ye helananea imin monea Galili aamuke teman onsebe. \p \v 32 E inanea motemea naka make klango datenebanoa eka kwele gebananebua debeb teniba Yesuse baabaniba Kobo naka ele keb kweile melebaneba daabanale gesiba \v 33 Yesuse naka ele debetnea nakaia unangai deibeniba moniba afet ye unaniba Yesuse kweil mibmilibo naka ele klang milim tofubabananea eka kweile mima tubunea hang wat tofubanea \v 34 abilimo watemnabea e bobol temo memin bobol omfubasoa hengkuk doung genea Efata ge baabasebe. Weng olo mitmakamo inaminobe. Keb klango welab bebkenoa wentene ge baasebe. \p \v 35 E inabasea e klango welabbebana bianoa eka inamin namino hang deibla waisabuo blimubananoa e wengo klayam webia baanasea \v 36 Yesuse nakaia unangai baabenea Ibo ne nakae klaubai o weng sango naka maki mo baabenimibe! Olo awemobo ge baabene otane nakaia unanga eli naka ele klaubaneo wengo omeb moniba bib mak bib mako nakaia unangai baabeiba \v 37 nakaia unangai wenteniba dlou unaniba baaniba Inamin namino afeto ayam ye nabe otane e nakai klango datenebenobua klaubenea welabbebenoa wengo wente biam eka kwelo gebenobua klaubenea wengo obiam blib olo e dot ayam nabebo ge omonsiobe. \c 8 \s1 Yesuse nakai 4,000 i imeno oya dowonsiobe. \r (Matyu 15:32-39) \p \v 1 Am olo dimo naka homon unang homoni imin teniba Yesus esu ele mibianiba amo asumatna yo dimo i imen blim bianiba imen teb aalan tab tlib kesoa e okok aleyemin nakai nganabenea tesiba baabenea \v 2 Ne nakaia unanga eli dohalimbibe. I ne beketne bliba amo asumatna blimano i imen teb bliobe. \v 3 Maki skeim da tlemin kesoa ne i imen teb ye dlaia unib mole bebianiba deib tamal deibo beit doka bianoa kin bobob ye mabobo gesea \v 4 e okok aleyemin nakai baaibo Betan olo imeno mebo blim yole fatda ota olonobta nakaia unanga eli oyomabbione? gesiba \v 5 e baabeneo Ib bleto fatnamine? gesea i baaibo Blet gwabo 7 obo gesiba \v 6 e nakaia unangai baabenea Teniba dabalim daak toulaine genea teniba toulasiba bleto 7 olo olonea Gode gangobo genea hanea olonea e okok aleyemin nakai oyensea oloniba nakaia unangai kikibesiba \v 7 eka aning gwabo asu mak olaibbio kesoa osa olonea imin inanea Gode gangobo genea e okok aleyemin nakai oyenea oloniba nakaia unangai kikibeiba \v 8 unam biniba matwayensoa atosino olaib kesoa e okok aleyemin nakai oloniba tlit meeno 7 o tem daak basiobe. \p \v 9 Nakai 4,000 obe. I inaniba doweiba \v 10 e dlanea onon tlaib ole e hebmamsab e okok aleyemin nakai dletnea daakniba weseme tem daak toulaniba waisa obetniba moniba Dalmanuta betan onsiobe. \s1 Felisiei Yesuse okok sumo mo klanea watemomo ge baasiobe. \r (Matyu 16:1-4) \p \v 11 Felisiei teniba Yesuse tenaniba alang weng baase baase biniba i Yesuse naatemomo geniba baabaniba Kobo okok sumo mo klaneba watenobta keb titilo bain abilim da tlobe genomo gesiba \v 12 Yesuse atliaubasoa hekowanea baabenea Nakaia unanga ibo memalo dabalim olo blib ibo nimin kenibta baatnenibta Kobo inamin namin okok sumo mo klanebta katemomo gabibe? Ne moton baabenamabibe, ne mema dim olo okok sumo klaia nakaia unangai watemnamino blimobo ge baabenea \v 13 deibenea imin daaknea weseme tem daak tounea waisa obetnea walanea Galili aamuke milim sin da onsebe. \s1 Felisie isa eka Helot esa i bleto sitanamino saa wengobe. \r (Matyu 16:5-12) \p \v 14 Yesus esa e okok aleyemin naka isa inaniba unomabibo e okok aleyemin nakai bleto oleb onamino dokobenoa deibo unibbua elekiem weseme tem daak bia \v 15 Yesuse e okok aleyemin nakai saa weng mako baabenea Ibo Felisie isa eka Helot esa i bleto sitanamino niniino yiso klaine ge baabeseo e wengo mitmakamo makob Helotwali kukub misiamo naamet naamet bebib ota baabene otane Yesuse okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo mo tekein keim blim keniba \v 16 i sinwalo baasese bianiba teka bianiba baaniba Bleto deibo tlobbio yota baabenebo gabiba \v 17 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea imin baabenea Ibo nimin kenibta ib sinwalo obianibta Nibo bleto blimobo gabibe? Ne wengo mitmakamo afetobe. Ibo ne titilo watemibsuo mo tekein kebibbayo? Ib bobol temo nekek gebe biotio? \v 18 Ibo kinsa otane mo teme biam eka klangsa otane ibo mo wente biam blibbio? Ibo ne titilo watemibsuo hebmamsab dokobebiobe. \p \v 19 Sino ne nakaia unangai homoni 5,000 i bleto 5 o hania kikibeia unandeniba atosino olaibo ibo tlit meeno fatnamin gwelelonibta baibbione? gesea i baabaniba 12 obo gesiba \v 20 eka e imin baabenea Nakaia unangai homoni 4,000 i bleto 7 o hania kikibeia unam biniba atosino deibobibo tlit meeno fatnamin gwelelonibta babibe? gesea i baabaniba 7 obo gesiba \v 21 e baabenea Ibo yo inaia watemibbio yole ibo fatnanibta ne titil olo mo tekein keim blime? ge baabesebe. \s1 Naka make kino tum gebanobua Yesuse klaubasebe. \p \v 22 I inaniba watniba Betsaida bib wat temiba nakaia unangai naka make kino tum gebanobua debeb teniba Yesuse baabaniba Kobo naka ele kweile melebaneba daabanale gesiba \v 23 Yesuse kin misiam ele kwei gong wat afu debetnea bibo deiboniba watniba bib asak wat unaniba e mimae kin wat helabanea eka e kweilo kino milim tofubabananea baabaneo Kobo inamin namino mo watemebebe gesea \v 24 eka naka ele teme binea baabanea Ne nakai yatemi otane i aso ulab haabliobo gesea \v 25 Yesuse kweilo imin kin wat tebelubanea ota kla webiabanoa inamin namino kla watemsea \v 26 dabanea ele bibam unamabea baabanea Kobo Betsaida bibo mo unaebe! Moneba kleb am one ge baabanea onsebe. \s1 Fitae Yesuse baabanea Kobo Klaist kebtabo ge baabasebe. \r (Matyu 16:13-20; Luk 9:18-21) \p \v 27 Yesuse inanea e okok aleyemin nakai dletnea moniba bibo niniino Sisalia Filibai bib ye onsiobe. I deib tamal deibo bebibo Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nakaia unangai ne wanetabo ge one binabibe? gesea \v 28 i baabaniba Maki oke bianiba Yon aa fuayemin naka etabo gesib eka mak ile oke bianiba Gode weng omkeimalin nakae Ilaiya etabo gesib eka mak ile oke bianiba Gode weng omkeimalin naka etase makobo ge okebib bliobo gesiba \v 29 eka e baabenea Ibmalole ne wanetabo gabibe? gesea Fitae baabanea Gode Kemfakamin Naka Klaist kebtabo gesea \v 30 e baabenea Weng olo naka maki mo baabenibta Yesuse Gode Dofakamin Naka Klaist etabo ge baabenimibe ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Ne kaania imin hananamabibo gesebe. \r (Matyu 16:21-28; Luk 9:22-27) \p \v 31 Yesuse inanea aleye bianea baabenea Abilim Da Tlemin Naka ne enin kino watemamabibo, komokwal isa eka Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa i ne mo gotneim blim keniba nanaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baanea \v 32 saa wengba keim ye inangge baasea Fitae wentenea Yesuse debeb tanea sesa tam unanea sbal weng baabanea Kobo inamin wengo imino mo baanemebe gesea \v 33 eka Yesuse kibi kaba sin deskinanea e okok aleyemin nakai yateme bianea Fitae dobsuananea baabanea Gululam kobo deitne one! Keb bobol tem funin olo Gode bobol tem funinbabe. Nakai bobol tem funin yota fumbianebta obeobo ge baabasebe. \p \v 34 Omito Yesuse e okok aleyemin naka isa eka naka mak unang mak isa nganabene tesiba baabenea Nakaia unangai wanita ne beketne nom gib mole i niniino omabbuniba inamin namin kukub misiamo i dimo tam tlemo omnakatouleb bianiba ne kukubo wafunine! \v 35 Nakaia unangai wanita ili bobol tem funino wafu bianiba dabalim olo inamin namino gobonimibo i amito mo biomabibbabe. Otane nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba dabalim olo inamin namin kukubo alukum deiboniba ne kukub ota wafu bianiba ne wengo omkeima binimib nakai afen smiko amit namabobe. \v 36 Nakaia unangai wanita dabalim olo inamin namino alukum olmina bianiba i mo bainobo geim blim bianiba kaaniba aseinin bib unib mole inamin namin olo fatnanota daabenamabone? O mo daabenamabobabe. \v 37 I inamin namino dloniba i afen smiko amit nino walo omonamino blimobe. \v 38 Nakaia unangai memalo dabalim olo bianiba Gode kukubo deiboniba hengmin ota hengabiba eka naka mak unang maki i isak temo blibi ne wengo aleyebi osa ne niniin osa aal genam binib biamo sinanoa Abilim Da Tlemin Naka ne abisel kiningi dlonia eka Ne Aye titilo ayal inamin einobuo omonania dleb tlamio nesak aal gembiania nakaia unanga eli baabenia Ne ibo mo tekein kebibabo ge baabenamabibo ge baabesebe. \c 9 \p \v 1 Yesuse inangge baabenea eka weng mak osa imin baabenea Ne bain baabenamabibo, naka maki memalo dabalim olo blibi kaanomabib otane sma bliba Gode nakaia unangai kimanamabeo amo e titil baka tloa watenibta kaanomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse aalo afet anea atemsiobe. \r (Matyu 17:1-13; Luk 9:28-36) \p \v 2 I ye bianiba aalabiba amo asuke asuke asuke nao blimanoa Yesuse Fita esa Yems esa Yon esa dletnea utniba amgolime tekebmine golim ut ilikiem bianiba Yesuse aalo afet anea atemsiobe. \v 3 E inaseo e youmo ayal inamin tubunoa bomat genoa namanotabe. Dabalim nakai youmo fubanimibo mo inanota namanamabobabe. \v 4 E youmo inanoa namanabua eka omito Yesuse okok aleyemin nakai asumatna eli temiba Mosese Ilaiyae i dabo abilim daniba daake temniba Yesuse tena mabianiba weng obiba yatemsiobe. \v 5-6 I yateniba kla tosiananiba Fitae wengo fatnangge baanane? ge funane kesoa e Yesuse baabanea Aleyemin naka kobo nibo ele biobo ayam kesoa ni amo asumatna genoba mako kebmi gebke eka mako Moses emi geba eka mako Iliaya emi geba nanomabbiobo ge baabasebe. \v 7 Fitae inangge baanabea ayungo ge dlan ole weng mako ayung tem wat baabenoa Ele ne miinobo, ne e kla goba blibo ibo e wengo kla wenteha bianibte ge baanabua \v 8 i hebmamsab temiba naka maki blim Yesuse elekiem bia atemsiobe. \p \v 9 I inaniba amgolimo deiboniba daak bema tebianiba Yesuse i baabenea Ibo inamin namin olo watemibo naka maki mo baabenimibe! Kimik geibbua binia Abilim Da Tlemin Naka ne kaania imin hanaita weng olo baabeine ge baabenea watasea \v 10 i weng olo wenteniba wafu bianiba i sinwalo baase baase bianiba baaniba E baanea Haam gloutem daak dania imin hana tlamabibo gene yole e weng olo mitmakamo fatnamin weng baanene? geniba \v 11 e kil baabaniba Hekmel weng aleyemin nakai nimin kenibta baanibta Ilaiyae imin sin tleta Gode Dofakamin Nakae abuk tlamabebo ge obinabibe? gesiba \v 12 Yesuse baabenea Ilaiya ele bain sin tenea inamin namino alukum klanang genea tlamabe otane o fatnanota Gode buk tem wengo baanota Abilim Da Tlemin Naka ne enin kino watemebia eka nakaia unangai weng dobo weng onebia nomabiobo genobione? \v 13 O inangge nobu otane ne baabenamabi ole Ilaiyae imin sin tlebu otane nakaia unangai ili bobol tem funin ota wafu bianiba i kukub misiam omkaha bianiba makob Gode buk temo baanobio inahabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse naka tene hob misiame bekebabia fotebebasebe. \r (Matyu 17:14-21; Luk 9:37-43) \p \v 14 I inaniba amgolimo deibo daake temiba nakaia unangai homoni teniba Yesuse okok aleyemin nakai maki ge dlabliba hekmel weng tekein kemin nakai maki teniba Yesuse okok aleyemin nakai tenaniba sbal weng baase baase blib kesoa yatemnabiba \v 15 eka nakaia unanga eli temiba Yesuse tle kesoa atemniba i dlou unaniba hebmamsab blublu moniba esu unaniba baabaniba Kobo ye tlebo? ge baabasiba \v 16 eka esak e okok aleyemin nakai baabenea Ibo nimin weng ota i tenanibta alang weng baase baase blibe? gesea \v 17 naka make nakaia unangai isak tem ye bie ye baabanea Aleyemin naka kobo ne miine kobom anamin hob misiame bekebatne bia kobom am bieta debeb tlibe. \p \v 18 Am mak bomanomo am mak bomanomo dimo hob misiame men ele afunea dobbianea daaknea dabalim daak blelanea mimao smei mima gabananak inamino heleb tam te sital ken ken olo toubianea eka sit glot sit glot abianea eka kaanea dokobanoa tika de tika de bieta debeb tenia keb okok aleyemin nakai baabenia Ibo fotebebaiba uneko ge baabeia naatemib otane i titilo blim kesoa e mo deiba unim blimobo ge baabasea \v 19 Yesuse wentenea baabenea Ib bainobo galino blimobe. Ibo makob naka homon unang homoni dabalim ele blibi ulabobe. Am homono dimo ne ibo amitie bekebe binabi otane ibo ne mo bainobo getneim blim bliobe. Naka tene debeb tline gesea \v 20 i men ele debeb tetemsiba hob misiame Yesuse atemnea men ele dabasan denea dobbianea daaknea dabalim daak blelanea deski maski bianea mimao makob smei mima gabananak inamino heleb tam tenea sital ken keno toumsea \v 21 Yesuse e aalebe baabaneo E hob misiame bekeba binabeo bifolo fatnamin blimanobione? \v 22 gesea e baabanea E gwab afa hob misiame bekeba binabebo, e am mak bomanomo bomanomo anaia kaaneko genea at dabatouna biam eka dobbianea aatem une biam binabebe. Kobo titilsa bieb mole ni dohalilanebta daabanale gesea \v 23 Yesuse baabanea Kobo fatnanebta baatnenebta Kobo titilsa biaebo daabenale geta obebe? Nakae Gode bainobo gabe biamo inamin namino kufiabubanoa klanamabebo ge baabasea \v 24 naka ten ele aalebe Yesuse baabanea Ne bainobo gabi otane ne bainobo galino menobo, daatnenebta ne bainobo galino sumut nenoko gesea \v 25 Yesuse temea naka homon unang homoni teniba mieib kesoa yatemnea hob misiam ele sbal weng baabanea Kobom anamin hob misiam kobo naka men ele deiba one! Imino mo tenebta bekebanemebe gesea \v 26 hob misiam ele weng sum ngambianea men ele dabasan denea deiba unea men ele dimilanea makob kaanabib inasea naka homon unang homoni baaniba E kaanebo gesib otane \v 27 Yesuse afunea dofaanea hanamasebe. \p \v 28 Yesuse inanea hob misiame fotebene unea deibanea denea monea ele am onsea e okok aleyemin nakai baabaibo Ni nimin kenobta hob misiam ele mo fotebebaim blime? gesiba \v 29 Yesuse baabenea Beten ota hob misiami fotebenamabobe. Eka inamin namino afeto naniba hob misiami fotebenamino blimobo ge baabesebe. \s1 Yesuse kaanea imin hananamabeo wengo imin baabesebe. \r (Matyu 17:22-23; Luk 9:43-45) \p \v 30 I bib olo deiboniba moniba Galili betano isak ye unaniba Yesuse e okok aleyemin nakai aleyemabe kesoa e funanea Ne betan olo biamabio naka maki mo tekein kenibta e ye biebe genimibe ge funasebe. \p \v 31 E inanea e okok aleyemin nakai aleye bianea baabenea I Abilim Da Tlemin Naka ne nemeb moniba naka maki nemyiba nenaiba kaan blia amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabesea \v 32 e okok aleyemin nakai e weng olo mitmakamo mo tekein keim blim keib otane i tosiananiba weng olo mitmakamo kil baabanamino deibasiobe. \s1 Waneta Gode kimanin bibo komok anamabene? \r (Matyu 18:1-5; Luk 9:46-48) \p \v 33 I teniba Kabaneam bib ele tlaniba tamniba am tam unaniba Yesuse e okok aleyemin nakai kil baabenea Ibo deib tamal deibo tlibo fatnamin weng ota alang weng baasesebi tlibe? gesea \v 34 i weng blim kesiobe. Niminbabe, i deib tamal deibo tebibo obianiba Nakae waneta naka mak nibo gaiseneta nib sum anamabene? ge omtlibbiotabe. \p \v 35 Yesuse inanea tounea e okok aleyemin nakai 12 i nganabene tesiba baabenea Nakae waneta komok anea kimanang ge mole e niniino omfufumino deibonea naka maki tabab tem daak bianeta komok aneko ge baabenea \v 36 e men gwabe make afu debeb tenea ele okok aleyemin naka isu ye dofanea masea afu debeb te takan tem wat dabasa bianea baabenea \v 37 Nakae waneta ne bobolo fumbianea men gwab enamine daabane mole kukub olo makob e neta daatnenamabebe. Eka nakae waneta inanea ne daatnene mole ne nenekiembabe. E ne Aye nemane tlibu esa ni dum daabenamabebo ge baabesebe. \s1 Nakai nibo mo makaalabeim blim keib mole i nib nekwalobe. \r (Luk 9:49-50) \p \v 38 Yone Yesuse baabanea Aleyemin naka kobo ni naka make atemoba e keb niniino taitkenea hob misiami fotebenayebea atemob otane e nibo mo bekebe haabieba kesoa ni tolobo genobbiobo gesea \v 39 Yesuse baabanea Ibo mo tolobo genimibe! Nakae ne niniino taitnenea okok sumo klane mole e ne weng misiamo hebmamsabo mo baatnenamabebabe. \v 40 Niminbabe, nakai nibo mo makaalabeim blim keib mole i nib nekwalobe. \v 41 Eka naka make ibo yatemnea funanea Naka eli Klaiste bainobo galin naka kesoa ne daabenano genea e aaye ibo obia doweib biamo ne moton baabenamabibe, sinanomo naka ele inamin namin ayamo dlamabebo ge baabesebe. \s1 Kukub misiam ota nakai bainobo galino watwat daye binabobe. \r (Matyu 18:6-9; Luk 17:1-2) \p \v 42 Yesuse imin baabenea Nakai tom beselibe oboniba naka make kwel wat obasa gebaniba dobbiaib watnea aaye sume dang wat blelanea kaanemeo olo misiamobe. Ina otane meme gwabi ne kla bainobo gane binabib kesoa naka ele hengmino hengabea men gwab enamine atenea esak hengmino hengane mole ole dot misiamobe. Niminbabe, e inane biamo Gode atlihamino e dimo tam tlamabobe. \v 43-44 Keb kweilone kemab manea hengmino henganeb mole watlanale! Keb kweilone elekeim deiba bianeba afen smike doboneba amit neb mole kukub olo ayamobe. Ina otane kobo deibaneba asu tubuna biam bineba aseinin bib unaneba ase kiminaminba amit einine tem wat eineb mole kukub olo misiamobe. \v 45-46 Keb skile kemab manea hengmino henganeb mole watlanale! Keb skile elekiem deiba bianeba afen smike doboneba amit neb mole kukub olo ayamobe. Ina otane kobo deiba bianeba asu tamana bianeba aseinin bib uneb mole kukub olo misiamobe. \v 47 Eka keb kine inamin namino watemneba bobolo wabkenoa henganeb mole utlanale! Keb kine elekiem deiba bianeba moneba Gode kimanin bibo uneb mole kukub olo ayamobe. Ina otane kobo deibaneba asu teme bianeba aseinin bib uneb mole kukub olo misiamobe. \v 48 Aseinin bib olo bemi nakai yantumunamibo i mo kaanimibbabe. I amit bianiba yantumunam tesomabiobe. Eka as esa mo kimin anemebabe. Amit einamabebe. \p \v 49 Kukub misiam osa enin osa nib dimo tam tlebianoa nib bainobo galino dosbal sambua nib bainobo galino sbal manomabbuo makob nakai yalo kulano tubuniba dlaibbua mo klaanomoba klayam binabo inanomabbiobe. \p \v 50 Yale ayam otane e game blimanemeo ibo fatnabanibta imin gam ayam anamabene? E klaiba imin gam ayam anamino blimobe. Yale nakaia unangai bobol temo bibebio mitmakamo inaminobe. I bobol ayam bianiba naka mak unang maki daabesese bliobe. Inamin kesoa ibo ib sinwalo bobol temo makob aniba maki daabesese bianiba bobol tem fiab bianibte ge baabesebe. \c 10 \s1 Yesuse alelwali fotebenamin kukubo wengo baasebe. \r (Matyu 19:1-12; Luk 16:18) \p \v 1 Yesuse bib olo deibonea monea Yudia betano Yodan aamuke milim sin da wat bebea nakaia unangai homoni imin inaniba te misiba makob sino aleye binabe inanea Gode wengo aleye monsebe. \p \v 2 Yesuse inanea aleyebea Felisi maki Yesuse naatemoba e ni wengo klayamo mo yang keim blim kene mole kot kebanomo geniba teniba kil baabaniba Nib hekmel wengo mo baanoa Nakae alelo fotebenang gameo ayamobo genobuo? gesiba \v 3 Yesuse yang ke baabenea Mosese fatnamin hekmel weng ota ibo omyebione? gesea \v 4 i baaibo Mosese baanea Nakae e alelo fotebenang ge mole alelwali fotebenamin futano dolanea e alelo omweneta fotebene unoko genebiobo gesiba \v 5 Yesuse baabenea Ibo weng omdibi bianiba kukub ayamo mo wafu blibba kesota Mosese inangge baabenebiobe. \p \v 6 Sinanggwano inamin namino mo tam tlim blim bua Gode mikiktem ye kilonea klana bianea eka nakae klanea unango klananea baanea Ne inai kesoa \v 7 nakae e awok aaleb kamwali deibenea alelo omameo \v 8 ikam i damo makob elekiem anomabiobe. I kamo mo asu animibbabe. \v 9 Gode emaye dleb tetenanamabe kesoa naka maki mo danimibe ge baabesebe. \p \v 10 E inangge baabenebua wengo omkayebeo blimanoa i moniba ili am unaniba e okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo baabasiba \v 11 e baabenea Naka make e alelo fotebenea unang afet ome mole e tamano henganamabebe. \v 12 Eka unang mako imake deibanoa monoa imakwal asit dlo mole o tamano henganamabobo ge baabesebe. \s1 Nakaia unangai mo meme gwab aim blim keib mole i abilimo mo unomabibbabe. \r (Matyu 19:13-15; Luk 18:15-17) \p \v 13 Nakaia unangai funaniba Nibo meme gwabi dleb motemoba Yesuse i yafunea beten kebeneko geniba dleb tetemsiba e okok aleyemin nakai dosuananiba baabeniba De unine ge baabesiba \v 14 Yesuse yatemnea e okok aleyemin nakai dosuananea baabenea Ibo meme gwabi mo watanimibe! Deibeiba nesu tline! Nakaia unangai ne kla bainobo getneniba meme gwab eli ulab animib ita Gode kimanin bibo unomabiobe. \v 15 Ne bain baabenamabibe, nakai makob men gwab aniba Gode baabaniba Kobo ni kimanale geim blim kenib mole i mo monibta Gode kimanin bibo unomabibbabo ge baabenea \v 16 e yafu dotouleb bianea e kweilono gabam oub ut yafunea Gode baabanea Kobo meme eli daabenale ge baabasebe. \s1 Naka tembale afobeing homonsae weng sangobe. \r (Matyu 19:16-30; Luk 18:18-30) \p \v 17 Yesuse bib olo deibonea monea deib tamal ye bebea naka make tenea esu ye dlong dlong golbua daak tounea baabanea Aleyemin Naka Ayam kobo ne kukubo fatnamin ota nanita afen smike dobonita amit namabine? gesea \v 18 Yesuse baabanea Kobo fatnanebta ne naka ayamobo ge onebebe? Gode elekiem eleta ayamobe. \v 19 Kobo Gode hekmel wengo tekein kebeb yotabe. Gode hekmel wengo baanoa Kobo nakai mo yenanebta kaanimibe! Eka kobo unang tamano mo henganemebe! Eka kobo ayoko mo henemebe! Eka kobo naka mak unang maki dim wengo mo baabenemebe! Eka naka maki mo dim baabenebta i inamin namino ayoko mo oise une bianemebe! Kobo keb biem ay kamwali wengo kla wente bianebte genobiobo gesea \v 20 naka ele baabanea Aleyemin Naka kobo Gode hekmel weng obba olo baatnenebo ne sin gwab afa wafu binabibua memalosa sma ye wafu blibo gesea \v 21 Yesuse naka ele atenea kla gobanea baabanea Kobo ina bieb otane kukubo olokiem ota mo nabebbabo, kobo moneba keb afobeingo alukum oloneba naka maki waloneba monio oloneba nakaia unangai inamin namin blimi oyeb biam ota sinanomo abilim uto inamin namino homon olamabeobe. Kobo moneba inaneba teneba ne beketne nale ge baabase \v 22 otane naka ele inamin namino homon kesoa Yesuse weng olo baabaneo wentenea funanea Ne afobeingo mo inanita naka maki oyamibabo ge funanea bobolo ilum omfubanoa e Yesuse deiba onsebe. \p \v 23 Yesuse e okok aleyemin nakai yatemem haabianea baabenea Nakaia unangai moni osa afobeing osa homon bibebinomo i Gode kimanin bibo unom gaibo bumolokobo gesea \v 24 e okok aleyemin nakai wenteniba dlou unemsiba imin baabenea Ne meme ibo nakai Gode kimanin bibo unom gaibo bumolokobe. \v 25 Til kamele youm bikinamin sile amit tem te tam unang gameo bumolok otane nakae waneta afobeingo homon bibabua Gode kimanin bibo unang gameo olo dot bumolokobo gesea \v 26 e okok aleyemin nakai wenteniba i smiko deibe unoa i sinwalo baase baase bianiba baaibo Kobo inang geneb yole nakai afobeingo homon bibebua i Gode kimanin bibo mo unim blim kenimibo nakae waneta afen smike doboneta amit namabene? ge omsiba \v 27 Yesuse yateme bianea baabenea Dabalim nakai abilimo imalo unom gaibo i titil blim otane Gode inamin namino bumolok omfubanamino blim kesoa emaye nakaia unangai daabenea dletnea abilim unomabiobo gesea \v 28 Fitae wentenea baabanea Ni bib osa inamin inamin osa alukum deibonoba kobo bekebke haabiobobo gesea \v 29 Yesuse baabenea Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba ne dowan wengo omkeimam haabianiba i bib osa eka dabua tlemin isa mikimua tlemin isa eka biem ay kamwal isa meme isa damib osa deiboniba haabinib biamo \v 30 mema dim olo Gode yang kenea am osa dabua tlemin isa mikimua tlemin isa eka biem osa ay esa eka meme isa damib osa homon doyamabebe. Eka i inabib biamo naka maki teniba enino i omkaye biam nomabiobe. Sinanoa mubiang amo bomanang gamo dimo i afen smike doboniba amit nomabiobe. \v 31 I inamomabib otane nakai wanita memalo funaniba Ni niniin sumobo ge fumbinimibi i niniino men anomabiobe. Eka nakai wanita funaniba Ni niniin blimobo ge fumbinimibi i niniino sum anomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse kaanamabeo wengo imin baabesebe. \r (Matyu 20:17-19; Luk 18:31-34) \p \v 32 I Yelusalem bib unomo geniba Yesuse sin bebea e okok aleyemin nakai abuk dobsileb bebianiba tosiam biba eka nakaia unangai e bekeba haablib isa tosiam biam bliba Yesuse e okok aleyemin nakai ilita dleb monea dlabianea inamin namino sinanoa tam tlamabo wengo \v 33 oye bianea baabenea Naka maki Abilim Da Tlemin Naka ne nemoniba Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa nemyensiba i baaniba Naka ele anaiba kaaneko ge baaniba nemoniba Yudaba naka afeti nemyiba \v 34 i ne weng dobo weng one bianiba tlane biam bianiba eka mima helane biam nane bianiba tek tebelo nebiam biniba nanaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabesebe. \s1 Yemse Yone i dabo komokwal anomabbiobo ge baasiobe. \r (Matyu 20:20-28) \p \v 35 Sebedie memei Yemse e ninge Yone i dabo teniba Yesuse baabaniba Aleyemin Naka kobo ni weng olo baabkenomobo, kobo inamin namino mo inabenale gesiba \v 36 esak baabenea Ibo ne nimin kebeneko genibta onebibe? gesea \v 37 i baabaniba Kobo memalo ni dlakanebbua sinanoa kobo komok sum aneba nakaia unangai kimanemeb dimo nisa komokwal anoba make keb kweile kweital dae kikib ye tounea eka make afan dae kikib ye tounanomo gesiba \v 38 Yesuse baabenea Ib dabo weng olo baaibo o mitmakamo klao mo tekein kebibbabo genea e saa weng mako baabenea Ib dabo ne kab aaye dowonamabie ib dabo mo sbal maniba dowoniba eka ne aaye fuelanamabie mo fuelananomabibo? ge baabesebe. Saa weng olo mitmakamo e enin kino watenea kaanamabeo weng ota baabesebe. \p \v 39 I dabo baabaibo Ae nisa inanomabbiobo gesiba Yesuse baabenea Bainobe. Kab aay ele ne dowonamabie ib dab osa dowonomabiobe. Eka ne aay ele fuelanamabi esa ib dabo fuelananomabib otane \v 40 ne nakai mo dlakanea baabenia Nakae yeta komok anea ne kweile kweitale kikib ye tounamabebo, eka yeta komok anea kweile afane kikib ye tounamabebo genamin ole ne okokbabe. Gode emaye nakai sin dlakanea ita inanibta toulanomabiobo genebiobo ge baabesea \v 41 e okok aleyemin nakai maki 10 i weng olo wenteniba Yemse Yone i dabo dosuansiba \v 42 Yesuse e okok aleyemin nakai alukum nganabenea tesiba baabenea Ibo tekein kebiobe, Yudaba naka afeti i kukubo inaminobe. I komok sum ile nakaia unangai inamin namin okoko menga dlasam binabiobe. Eka naka sum ile nakaia unangai sbal weng oye bianiba ibo inamin namino yota namine ge oye biam binabib otane \v 43 ibole kukub olo mo namibe! Nakae ib isak temo waneta komok sum anano gene mole e makob okok nakai ulab anea mak ibo daayemeko! \v 44 Eka ib isak temo waneta komok anang ge mole e mak ib okok nakanete! \v 45 Abilim Da Tlemin Naka ne tlibu osa inaminobe. Ne mo tlita Nakaia unangai ne okoko okok kenemine genita tlim blimobe. Ne tenia nakaia unangai daabenia atdimo kaania nakaia unangai homoni hengmino walubenano genita tlibiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse naka make kino tum gebanobua klaubasebe. \r (Matyu 20:29-34; Luk 18:35-43) \p \v 46 Yesus esa eka e okok aleyemin naka isa eka nakaia unanga isa i teniba Yeliko bib ye tlaniba Yeliko deiboniba moniba deib ye temiba Batimiase Timiase miine kino tum gebanobua deib ken ye toumbianea nakaia unangai Monia imenao mo onine ge nganye bianea \v 47 wentea i baaniba Yesuse Nasalet bib sake tebebo gesiba wentenea ngambianea Yesuso, komok sume Debite molofeit kobo ne nemhalilaneba daatnenale ge ngansea \v 48 nakaia unangai ateniba dobsuananiba baabaniba Kimik genale ge baabaib otane e tem deibenea amdofa ngambianea Debite molofeit kobo ne nemhalilaneba daatnenale ge ngambea \v 49 Yesuse tebeo mawatananea baabenea Nganabaib tleko gesea i moniba baabaibo Yesuse ngangkebebo kobo bobol ayam funaneba motemale gesiba \v 50 e hananea youme make gamane daak blelasea deibanea hebmamsab tenea Yesus esu ele tetemsea \v 51 Yesuse baabanea Kobo ne fatnatneneko genebte? gesea naka ele baaneo Aleyemin Naka kobo ne kino klautneneba webiatnenoko genitabo gesea \v 52 Yesuse baabanea Kobo funaneba Yesuse bain klautnenea ayam anamabibo geneb kesoa keb kino webiabkenobo, one ge baabanabea hebmamsab e kino webiabanoa Yesuse bebeo dobsileb onsebe. \c 11 \s1 Yesuse makob komok sumi ulab anea Yelusalem bib onsebe. \r (Matyu 21:1-11; Luk 19:28-40; Yon 12:12-19) \p \v 1 I moniba Yelusalem bibo kikibo bibo niniino Betfasi bib osa eka Betani bib osa o tle tle ye amgolime Olibe tabab ye unaniba Yesuse e okok aleyemin nakai asu baabenea \v 2 Ib dabo metniba bib meto temibta til dongki mene bib ye dobginibbua biebo nakai sino e dimo mo tounibta debeb haanin blimobo, ibo atemaibo hebmamsab tileisaniba debeb tline! \v 3 Ibo inabiba naka maka ye te baabeniba Fatnanibta debeb unom genibte? geib mole ibo baabeniba Sume okoksa kesotabo, debeb motemoba e inamin namino naneta imin dababenea tlamabebo ge baabenibta debeb tline gesea \v 4 i dabo moniba temiba til dongki tembale amit tam unemin ye dobgieibbua daakenea deib ele bie kesoa atemniba tileisa debeb unom genamsiba \v 5 naka maki meb ye bliobe, yatemniba baabeibo Ib dabo fatnanom genibta tenibta til dongki mene tileisa debeb unom genibte gesiba \v 6 asu dabi wengo makob Yesuse ele weng baabenebio inaniba baabesiba wenteniba Ibmaye debeb unine gesiba \v 7 asu dabi til dongki mene debeb tatniba Yesus esu tab teniba i youmo tibo gemeloniba til dongki mene dim ut donganaiba Yesuse utnea e dim ut tounea \v 8 nakaia unangai funaniba Yesuse komok sumobo geib kesoa i youmo tibo gamfanabiba eka mak ile moniba damib unaniba flim aan inamino heleb tenaniba Yesuse deib unamabe ye gunubiba Yesuse til dongki mene dim ut toumbia debetnea biin tan dimo tama tamanea bebea \v 9 nakaia unanga eli maki sin bebiba mak ile Yesuse abuk dobsileb nabianiba ngambianiba Nibo Gode niniino dobtouleb nomo! Naka ele Sume niniin dim ota tlebo, Gode daabaneko! \v 10 Nib fanine Debite kimanin kukubo imin tlobo kimanin kukub olo God kobo daabonale! Nibo Gode niniino dobtouleb nomo ge ngambiba \v 11 Yesuse monea Yelusalem bibo Gode am sumo daamo tem tam unanea inamin namino Gode am sumo tem tamo buo alukum watem tlanabea amo kwinoa afoko dalang go kesoa e okok aleyemin nakai dletnea moniba Betani bib onsiobe. \s1 Yesuse ase ete baabanea Gat anale genea gat ansebe. \r (Matyu 21:18-19) \p \v 12 I inaniba moniba Betani bib ye sibnoma bomanole imin Yelusalem bib tlomo geniba tebianiba Yesuse imen teb anasoa \v 13 temea as ete make skeimsa ye mala bianea aane doumbie kesoa atemnea yame mo biameo walo dowonite genea motemeta am olo dimo yamo balimin amba kesoa aanob bia atemnea \v 14 baabanea Sinanomo nakaia unangai keb yamo mo baliebta welo dowonaibbabo gat anale ge baabanea e okok aleyemin nakai wentensiobe. \s1 Yesuse nakai Gode am sumo tem tamo inamin namino webibo fotebesebe. \r (Matyu 21:12-17; Luk 19:45-48; Yon 2:13-22) \p \v 15 I inaniba teniba Yelusalem bib ele tlaniba Yesuse tanea Gode am sumo daam tem tam unanea temea nakai inamin namino dleb teniba naka maki webianiba monio bokabib kesoa yatemnea fotebenea skila uniba eka mak ile tebolo kikib ye toula bliba naka maki skeim da tlebibi Lom monio oleb teniba oyeniba Islel monio oise unebibi biin osa eka Gode heitdahamin wani o dimo toubianiba webib biin osa delab mabenea \v 16 nakaia unangai alukum baabenea Ibo inamin namino mo dleb tanibta Gode am sumo daam tem tamo mo unemibe ge baabenea \v 17 aleye bianea baabenea Gode e buk temo baanea Ne am sum ole nakaia unangai alukum teniba ne beten kenemin amobo genebu otane ibo am olo misiam omkabiba o makob ayok henin nakai amo ulab anobo ge baabesea \v 18 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa i wenteniba funaniba Fatnabanobta ananobta kaaneke? ge funasib otane naka homon unang homoni e wengo wente bianiba seinbib kesoa i e tolo tosiananiba deibasiobe. \p \v 19 I inaniba deibanabiba kwino kesoa Yesus esa eka e okok aleyemin naka isa i Yelusalem bibo deiboniba onsiobe. \s1 Bainobo galin nakae beteno titil sabe. \r (Matyu 21:20-22) \p \v 20 I inaniba unib sonoma boman tebua imin bebianiba Yesuse as ete gat anale ge baabanesoe atemiba aan osa tung osa alukum gatan daakenea kimkim osa alukum gat ane kesoa atemniba \v 21 Fitae Yesuse baabanea Aleyemin Naka kobo ele temale! Sintalo ete yame mo balinim blim bia kobo henwaneba baabaneba Gat anale ge baabanebsoe gat anebo gesea \v 22 Yesuse baabenea Ibo Gode titilo ele nane olo wateniba Gode kla bainobo geine! \v 23 Ne wengo bain baabenamabibe, nakae waneta e bainobo galino sbal manea e bobol temo asu funino deibonea olokiem deibo bianea amgolim ele baabanea Kobo hananeba daakneba aaye sole dang daak blelanale genemeo e bain inanamabebe. Eka inamin namin afet osa baabonea Obo inanale genemeo o inanamabobe. \v 24 Ne baabenamabio Ibo Gode baabaniba Ni inamin namin olo doyene geniba ibo funaniba Gode bain doyamabebo ge funaib mole inamin namin olo ilib dlomo ge fumbib inaniba dlomabiobe. \v 25-26 Am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo ibo amit Gode nganha bianiba naka maki ibo kukub misiamo omkayemibo kukub misiamo bobolo funino dokobenoa deibueib mole ib Aye abilim ut bie esak ib hengmino omtlabenemeo e imino mo funemebabo ge baabesebe. \s1 I Yesuse baabaniba Waneta kobo titil olo omkakebene? ge baabasiobe. \r (Matyu 21:23-27; Luk 20:1-8) \p \v 27 I imin teniba Yelusalem bib ele tlaniba Yesuse tanea Gode am sumo daam tem tam haabia Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa eka komokwal afet isa teniba \v 28 baabaniba Waneta baabkeneta Okok olo inanale ge baabkeneta kemane tlebbione? Eka waneta kobo titil olo omkakebeta okok olo klabebe? ge baabasiba \v 29 Yesuse baabenea Nesak ibo weng mako kil baabenamabibe. Ibo weng olo yang keib mole nesak baabenita Nakae yeta ne titil olo omneneta nemane tenita okok olo klabibo ge baabenano ge baabenea eka e imin baabenea \v 30 Yone nakaia unangai aayo fuaye binebuo waneta e titilo omaneta dabane teneta fuaye binebione? God etia bleka naka itio? gesea \v 31 i wenteniba i sinwalo obianiba Nibo baanoba God eta e titilo omaleta okok binebiobo genob mole e baabenea Ibo nimin kenibta e wengo mo bainobo geim blime? ge baabenamabebe. \v 32 Eka nibo baanoba Nakai titil ota e omkahabibta okok kebinebiobo genob mole nakaia unangai wenteniba dosuananomabiobe. Niminbabe, i obianiba Yone Gode weng omkeimalin nakabo, God eta e titilo omkahabeta okok binebiobo ge obinabiobo ge baaniba \v 33 i Yesuse dim baabaniba Ni mo tekein kebobbabo gesiba Yesus esak baabenea Nesa mo baabenita Nakae yeta ne titilo omkanebeta okok olo okok kebibo ge baabenimibabo ge baabesebe. \c 12 \s1 Naka misiami waen damibo kima blibo saa wengobe. \r (Matyu 21:33-46; Luk 20:9-19) \p \v 1 Yesuse saa weng mako baabenea Naka make waen dango dikilanea sano dolinea ituo genea eka waen aaye bikilamomabib alange tome misiketoufanea klanea eka nakai amo o tem tam bianiba damibo kimanomabib amo asaalam genanea damib kimanin nakai baabenea Ibo damib olo kima bianiba okok kebiba teke yamo balinoa yamanomo deiloniba atosino ibo oleb une bianiba eka atosino nemi toune biam blibte ge baabenea e monea betan mak skeim ye bia \v 2 sinanoa funanea Enanoko! Tek yamo bali bianoa yaman toumobo gene kesoa e okok naka make dabaia monea nakai damibo kima blib isu motemea teko yamo weloniba nemio olutnenimibo olutne tleko genea dabanea moteme \v 3 otane naka eli teke yame walubanamino deibaniba afuniba ande dofaiba motemea \v 4 damibo gosake atemnea eka okok nakae make imin dabane motemea ele gabamon sin ande dofaniba weng dobo weng oha bianiba kukub misiam omalib kesoa \v 5 deibanea mak esak imin dabanea motemea ele anaiba kaanea deibanea eka mak ile homon dlanea motemiba isak imin inaniba maki yenaiba kulilaiba eka mak ile wal yemde dlanaib kesoa \v 6 deibenea mubiang ole ele miine yanmakobe, e kla goba bie damib gosak ele baanea Ne miin ele dabaia mo temameo i e wengo kla wentomabiobo genea dabanea moteme otane \v 7 damibo kima blib nakai i sinwalo baaniba Nibo e deibanobbua e aye kaansea eta afobeingo olamebo nibo ananoba kaanebua sinanoa e aye kaanemeo nibta e afobeingo olomo geniba \v 8 naka ele afuniba ana dobbiaiba sesa tam unebiobo ge baabenea eka Yesuse imin kil baabenea \v 9 Damib gosake fatnanamabene? E tenea damib kimanin naka eli yenanea kaaiba damib olo naka mak ita omya kimanomabiobe. \p \v 10 Gode buk temo damibo gosake miine anaibbuo wengo baanoa \q1 Am genalin nakai sbal as ele misiamobo temdeibanomo geibbu otane komoke baanea Yeye ibo sbal as ele isak amun ayamobo bikieine gesea i inaniba sbal as ele isak amun bikieiba \v 11 nakaia unangai Sume okok olo naneo watemniba klayamobo gabiobo genobuo \b \m ibo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabo ge baabesebe. Yesuse saa weng olo oyebeo e bobol temo funanea Damib kimanin naka eli makob Yudai komokwal itabo ge fumbianea \v 12 inangge baabesea Yudai komokwali Yesuse saa weng olo baabeneo wenteniba tekein keniba Banita baabenebo geniba Afunoba klabuto ge debeb unomo geib otane i nakaia unangai tolo tosiananiba deiba onsiobe. \s1 Komokwali komok sume Sisae monio olanamino wengo Yesuse baabasiobe. \r (Matyu 22:15-22; Luk 20:20-26) \p \v 13 Felisie isa eka Helote meletani mak isa i Monoba Yesuse naatemoba e misiam yang kebene mole nibo kot kebanomo geniba \v 14 teniba baabaniba Aleyemin Naka kobo ni tekein kebuobe, keb wengo molot ota obianeba eka Gode wengo kla aleye biam binabeobe. Kobo mo fumbianebta Ele kimanin nakabe, eka elile kimanin nakababe gabinabebbabe. Kobo i wengo makob omkaye binabeb kesoa kobo fatnangge fumbebe? Nib hekmel wengo mo baanoa Nib takis monio Lomo komok sume Sisa eta olaline genobua bleka? Ni olaloma bleka deibanomo? gesiba \v 15 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Ibo fatnanibta ne naatemom genibte? Monio mo omeb tliba watemite gesea \v 16 i monio mako omeb tesiba baabeneo Monio dimo smik osa niniin osa buolo wanemie? gesea i baaibo Komok sume Sisae smik osa e niniin osa ota biobo gesiba \v 17 Yesuse baabenea Sisa emi biamo ema dlaniba eka God emi biamo ema dla naine ge baabesea wenteniba i smiko deibe onsobe. \s1 Nakai kaaniba imin hana tlomabibo weng sangobe. \r (Matyu 22:23-33; Luk 20:27-40) \p \v 18 Yudai komokwali maki niniino Sadyusiei fumbianiba Nakai afen smiki amit ninba kesoa kaanimibo imino mo hananimibbabo ge fumbinabibbua i teniba \v 19 Yesuse baabaniba Aleyemin Naka kobo sinanggwano Mosese hekmel wengo baanea Naka make alelo memei mo dlaim blim bua imake kaane mole e ning esak unang olo omonea memei dlaneko! Meme eli hek sume kaanebue memeobo ge baanebuo \v 20 nakai dabwal tlemini 7 bianiba hek sume alelo omobie otane o memei mo dlaim blim bua imake kaansea \v 21 wabman esak omo bian denea kaansea eka omito ibwabman esak imin omo bianea esa kaanea \v 22 eka nekel isak omo de kan kan bebibo 7 i unang olo omibo memei mo dlaim blim bua i kulilaiba alel osak abuko kaananobua \v 23 sinanomo kaaibbuei imin hana tlom gaibo am olo dimo unang olo waneta dabamabone? Niminbabe, i dabwalo 7 i alukum unang olo omo binib biamabobo gesiba \v 24 Yesuse baabenea Gode buk tem weng osa eka e titil osa ibo mo tekein kebibba kesoa ibo tobtlim bianiba wengo afet ye obiobe. \v 25 Sinanoa nakaia unangai imin hana tlaibo nakai alelwali imino mo dliba eka unang isa imakwali imino mo dlonanimibbabe. I makob abiseli ulab aniba besa nomabiobe. \p \v 26 Ibo nakai kaaibbua sinanomo imin hana tlomabibo wengo baatneib yo Mosese as gwabe dimo ase eimbea atenabea Gode baabanea Ne Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i Sum netabo ge baabanea Mosese weng sang olo dolanebuo ibo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. \p \v 27 God ele nakaia unangai afen smike amit nine blimi kulila binabibi Sumbabe. E nakaia unangai afen smike amit nine bibebiei Sumobe. Niminbabe, Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i sin kaaibbu otane i afen smike amit nine bibebia imin hananomabib kesoa e i Sumobe. Ibo wengo unobuo deiboniba afet ye obiobo ge baabesebe. \s1 Hekmel weng ayamo wengobe. \r (Matyu 22:34-40; Luk 10:25-28) \p \v 28 I sinwalo baase baase bianiba obiba hekmel weng tekein kemin naka make tenea i wengo wentea i ina bianiba Yesuse i wengo mitmakamo ayam yang keyebe kesoa wentenea e Yesuse baabaneo Aleyemin Naka kobo hekmel wengo fatnamin ota hekmel wengo mako gaisonobione? gesea \v 29 Yesuse baanea Hekmel wengo dot ayam ole enaminobe. Mosese Gode buk temo dolanebuo baanoa Islel ibo wentine! Nib Sume Gode elekiemobo, \v 30 kobo keb Sume kla goba bianeba keb bobol tem osa keb afen smik osa keb titil osa keb bobol tem funin osa alukum omoneba keb God Sume omalale gena bianoa \v 31 eka weng mak ole baanoa Kobo kleb unaalo gobo bieb inaneba naka mak isa gobenale genobiobe. Hekmel wengo asu olota hekmel wengo mako gaisonobiobo gesea \v 32 hekmel weng tekein kemin nakae Yesuse baabanea Aleyemin Naka kobo keb wengo ayam baanebobe. Gode elekiem eleta Sumobe. Sumi imini e ulabi blimobe. \p \v 33 Nibo nib bobol tem funin osa eka nib kukub nabob osa Gode omanoba kla gobanoba makob nibo ninib unaalo gobo biob inanoba naka mak unang maki gobenomo! Nibo kukub olo inamob mole kukub olo nakai kulani yena dleb te funiba Gode dokahamin kukub osa eka inamin namino dokahamin kukub osa ayam otane nakai hekmel wengo asu olo inamib mole kukub olo kukub mako gaisonamabobo gesea \v 34 Yesuse naka ele wengo wentea e wengo makob tekein kemin nakai weng dikin baasea Yesuse baabanea Kobo Gode kimanin bib osu meb biebobo ge baabasea nakaia unangai imino kil ohamino tosiananiba amit deibasiobe. \s1 Yesuse Klaiste wengo baabesebe. \r (Matyu 22:41-46; Luk 20:41-44) \p \v 35 Yesuse Gode am sumo tem tam bianea nakaia unangai Gode wengo omkaye bianea baabenea Hekmel weng tekein kemin nakai nimin kenibta i baaniba Klaiste komok sume Debite molofeitobo ge omonabibe? \v 36 Gode Hobe Debite bobol tem funino omalea Debite buk Samo temo baanea \q1 Gode ne Sume baabanea Kobo ne kweile kweitale kikib ele toumbianeba inamin namino kima bieba sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanamabobo genebiobo genea \b \p \v 37 Debite emaye Gode Dofakamin Naka ne Sumo ge one binebio kesoa Ibo mo baanibta Ne Debite molofeit yetabo ge onemibe! Ne Debite molofeit eka e Sum nabo gesea nakaia unangai wenteniba bobol ayam funasiobe. \s1 Hekmel weng aleyemin nakai kukubobe. \r (Matyu 23:1-36; Luk 11:37-54; 20:45-47) \p \v 38 Yesuse Gode wengo nakaia unangai aleye bianea baabenea Ibo hekmel weng aleyemin nakai kukubo klaine! I youm tekeo dlusaniba moniba Imen wemin baan dim ye motemoba nakaia unangai yateniba Naka ayami ye tliobo ge oyemine galin kukub osa \v 39 eka moniba Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo biin ayamo dimo toulalin kukub osa o kla gobo bianiba eka imen sum unalin am tam osa inaniba komokwali biin ota toula bianiba \v 40 eka moniba unang sosoni dim oye bianiba afobeingo bola olube une biam bianiba i funaniba Nakaia unangai ni yatemniba ni niniino dotouleb nine geniba nakaia unangai kin dimo beteno teke beten kebiam binabib kesoa i enin sumo watemomabiobo ge baabesebe. \s1 Unang sosono Gode monio olansobe. \r (Luk 21:1-4) \p \v 41 Yesuse bokise monio Gode heitdabanimibo bubinabibe kikib ye toumbianea yatemebea nakaia unangai monio Gode hetdaha bianiba bokis teme bubiba eka monisa naka isa ye teniba moni sumo oleb teniba ye bubiam bliba \v 42 eka unang mak ole imake kaabonebua o monio blim otane wan toea ota asu dleb tenoa dlabbasoa watemnea \v 43 e okok aleyemin nakai nganabene tesiba baabenea Ne moton baabenamabibo, unang soson olo imake kaabonebu otane o moni sumo olanoa naka mak unang maki gaisenobe. \v 44 Naka mak unang mak ile i moni sumo sma ye bibebiota atosin ota Gode okahabib otane unang olo o monio imino blimobe. Asu yota bua dlalobe. Imino bua dlonoa imeno walonamino blimobo ge baabesebe. \c 13 \s1 Yesuse baanea Gode am sumo watwat danamabobo gesebe. \r (Matyu 24:1-2; Luk 21:5-6) \p \v 1 Yesuse Gode am sumo deibonea tanea bib tam bebea e okok aleyemin naka make tenea baabaneo Aleyemin Naka kobo am olo watemale! Tom olo sum eka am olo ayam nabo gesea \v 2 Yesuse baabanea Ae am olo alukum ayam otane ne bain baabenamabibe, i sinanoa am olo galanimibo tome elekieme mo deibaiba make dimo delab banamino blimobe. I alukum galafa dibiaiba unamabobo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Bobol tem abilo tam tlamabobo ge baasebe. \r (Matyu 24:3-14; Luk 21:7-19) \p \v 3 Yesuse amgolime Olibe golim ut toumbianea Gode am sumo omwat da watemebea Fita esa Yems esa Yon esa Endlu esa i teniba baabaniba \v 4 Fatnamin dim ota kukub olo tam tlamabone? Fatnamin kukub ota tam tlota ni watenobta meb tlota nanobo genomabbione? gesiba \v 5 Yesuse baabenea Ibo klaine! Naka maki teniba ibo dim wengo oyem tlaibo ibo mo wentaibe! \v 6 Naka homoni teniba ne niniino taitneniba baabeniba Ni Gode Dofakamin Naka nitabo ge obiba naka homon unang homoni i wengo wenteniba bainobo galomabib otane ibole i wengo mo wentaibe! \p \v 7 Eka ibo wentebiba awao meb meb olo gembiba bil wengo tlem osa eka bib mak bib mako genan haabliba wengo tlem osa ibo mo wentenibta dlou une bianibta tosianimibe! Kukub olo tam tlamabo otane mubiang amo hebmamsabo mo tam tlamobabe. \v 8 Naka mit maki moniba mit maki tenaniba awa gembiam eka komok make meletani dleb monea komok make meletani tenaniba awa gembiam eka bib mak bib mako imeno blimana bianoa eka meimeie bib mak bib mako tlebiam namabo olo makob unango memei dlanang genoa enin kino watemamabo inaminobe. Kukub olo inanoa tam tlemabo otane ole besa kilonamabobe. Moton dam ole mitdata tam tlota enin kino sum watemomabiobe. \p \v 9 Am yo tam tlamo dimo ibo klaine! I ibo yafu dleb moniba i komokwali dimo kot keye bianiba eka ibo Gode amo tem tamo biaibo yebianomabiobe. Niminbabe, ibo ne bainobo gabib kesoa i ibo inayemomabiobe. I funaniba Nibo Yesuse dababbunomo geniba ina bianiba ibo yafu dleb moniba i kiabwal isa eka komok sum isa i dimo kot keye biam nimibo ibo ne dowan wengo i omkayemine! \v 10 Ibo nakaia unangai alukum ne wengo omyiba wentibta omito mubiang amo tam tloko! \v 11 Eka i ibo dleb moniba kot kebenom gaibo ibo bobol temo usano mo keyebota fumbianibta Nibo fatnamin weng ota baabenomabbione? gabianibta funimibe! Ibo inamib dimo Gode inamin weng ota omkeimaine genea omyamabe kesoa weng olo omkeimaine! Weng obba ye baabenomabib yo ilib wengbabe. Gode Hobe emaye omkeimanamabebe. \v 12 Eka mak ole hekwali teniba ningwali dleb moniba naka maki doyiba yenaiba kulila biam eka ningwali hekwali dleb moniba naka maki doyiba yenaiba kulila biam eka awel isak ili memei makaalaniba dleb moniba naka maki doyiba yenaiba kulila biam eka meme isak ili biem ay kamwali makaalaniba dleb moniba naka maki doyiba yebiba kulila biam nomabiobe. \v 13 Ibo ne niniino omkeimabib kesoa naka homon unang homoni bib mak bib mak seli ib alo tliyebua inayemomabib otane nakaia unangai wanita sbal maniba i bainobo galino amitie wafu tatniba mubiang amo tam tlamo Gode nakaia unanga eli dleb mo danea amit nomabiobo ge baabesebe. \s1 Enin kino watemomabib amo tam tlamabobe. \r (Matyu 24:15-28; Luk 21:20-24) \p \v 14 (Nakaia unanga ibo buk olo kinimibo kla funaine!) Yesuse imin baabenea Ibo bliba naka maki inamin namin mako bibamo watwat danamabo omeb teniba Gode biin awemo omfaiba watemaibo nakaia unangai Yudia betano blibo deiboniba hebmamsab skila ulaniba amgolim unine! \v 15 Am olo dimo naka make basal dim tam biameo mo taneta am tamo afobeingo mo olamene! E hebmamsab blublu uneko! \v 16 Eka nakae waneta damibo bie mole imino mo moneta e youm tibe dofane biamoe mo dabamene e hebmamsab gilan uneko! \v 17 Eka unangi amunsa blib isa eka unangi meme gwabsa isa ayoo! Ne dohalimbibe. I hebmamsabo mo blublu unomabibbabe. \v 18 Ibo am misiam bomanomo inamin namin misiam olo ib dimo tam tlamo ibo hebmamsabo mo unomabibba kesoa Gode ngaha bianiba baaniba God kobo am misiam bomanomo inamin namin olo mo tam tlamone ge ohamine! Niminbabe, \v 19 am olo dimo nakaia unangai enin kino sum watemomabiobe. Sinanggwano Gode dabale mema klanebio dim osa eka mema dim olosa inamin enino mo tam tlota nibo watemin blimobe. Eka sinanomosa inamin enino imino mo tam tlamabobabe. \v 20 Enin olo tam tlanoa amit nomo nakaia unangai alukum blimanomabib kesoa Gode nakaia unangai dlakanebuei dohalilanea baanea Enin am olo hebmamsab blimanoko genamabebe. \p \v 21 Eka weng mak ole naka maki teniba baabeniba Ele temine! Gode Dofakamin Nakae imin tlebo genimibo ibo i wengo mo wentaibe! Weng olo dimobe. \v 22 Naka homoni Gode dlakanebio nakaia unangai bainobo galino misiam omfubenomo geniba teniba dim oye bianiba maki baaniba Ne Gode Dofakamin Naka Klaist netabo gesib eka maki baaniba Ne Gode weng omkeimalin naka netabo gesib bianiba i inamin namin okok sumo klabianiba funaniba Nakaia unangai ni okok sum olo klamobo watemaibo ni bainobo gebenomabiobo geniba inamomabib \v 23 otane ne ibo weng olo sin baabeia wentib biamabo kesoa naka eli teniba inamibo ibo i wengo mo wentenibta bainobo genimibe ge baabesebe. \s1 Sinanomo Abilim Da Tlemin Nakae tlamabebe. \r (Matyu 24:29-31; Luk 21:25-28) \p \v 24 Yesuse imin baabenea Enin sum olo blimanabua o abuko hebmamsab afoko dalbinoa mililana bianoa eka alime dalbinanea \v 25 awitnino datou tenabua eka abilim uto inamin namino sbalo fiba biam nomo dim ota temibta \v 26 Abilim Da Tlemin Naka ne ayung tem te tebiania Gode titil osa eka e titilo ayal inamin einobu osa omeb tlia nakaia unangai natemomabiobe. \v 27 Inana biania ne abiseli dlaia moniba dabale monea dene deneo nakaia unangai Gode dlakanebuei alukum dleb teniba minamomabiobo ge baabesebe. \s1 Ibo aso watemaibo funaine! \r (Matyu 24:32-35; Luk 21:29-33) \p \v 28 Yesuse imin baabenea Ibo aso watemaibo kla funaine! O keto balinomo wateniba funaniba O yamo balim tlang genota nanobo ge funanabib inaminobe. \v 29 Inamin kesoa inamin namin olo tam tloa watemaibo ibo tekein keniba Abilim Da Tlemin Nakae tlang geseta nanobe geine! \v 30 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai dabalim olo mema ele blib eli molobseli mo kaaim blim blibta inamin namin olo tam tlamabobe. \v 31 Abila dabalao blimanamabo otane ne wengo mo blimanomobabo, amit namabobo ge baabesebe. \s1 Naka maki Yesuse tlang gameo amo tekein kenamini blimobe. \r (Matyu 24:36-44) \p \v 32 Yesuse imin baabenea Inanamabo otane naka make ne imin tlang gamio amo tekein kenamino blimobe. Abisel isa eka Abilim Da Tlemin Naka nesa ni am olo mo tekein kebobbabe. Aye eleta tekein kebebe. \p \v 33 Inamin namino am olo dimo tam tlamabo ibo mo tekein kebibba kesoa ibo klaniba waitne bianiba hembibte! \v 34 Am olo tam tlamabo inaminobe. Naka make amo deibonea betan mak unama bianea e okok nakai okoko omyenea baabenea Amo kla kimaine ge baabenea eka mak ele baabanea Kobo amito kla kimananale ge baabananamabe inamin kesoa ibo klaniba waisanine! \v 35 Ibo mo tekein kebibbabe, fatnamin dim ota am gosake tlamabene? Kwin tlota tlamene bleka ibanota tlamene bleka ibala ota tlamene bleka bomanang genabota tlamene makobe. Ibo mo tekein kebibbabe. \v 36 E hebmamsab tlamabe kesoa e tetemea ibo sma aala bliba yateme mole olo misiamobe. \v 37 Weng olo ibo baabeio nakaia unanga isa alukum baabeiobo ibo klaine ge baabesebe. \c 14 \s1 Komokwali baaniba Yesuse ananoba kaaneko gesiobe. \r (Matyu 26:1-5; Luk 22:1-2; Yon 11:45-53) \p \v 1 Am asuo blimanomo bleto yis blim dowonamin amo niniino Fasoba amo tlamabo kesoa Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa i baaniba Nibo fatnanobta Yesuse ayok afu debeb monobta ananoba kaaneke? geib otane \v 2 i funaniba Singkalin amo dim olo inasoba nakaia unangai yateniba dosuan bianiba dleb weng oyemiobo geniba baaniba Nibo debioba singkalin amo blimansota mit afu debeb monobta ananomo gesiobe. \s1 Unang mako wel aaye Yesuse gabamon dime ibabasobe. \r (Matyu 26:6-13; Yon 12:1-8) \p \v 3 Yesus esa e okok aleyemin naka isa Yelusalem bibo deiboniba moniba Betani bib ye unaniba taniba Saimone e yayo kit dibihabinabu otane imin ayamu banobue e am tam bianiba imeno wembiba unang mako wel aaye tang ayame tom botole tem daak iba obeb tenoa Yesuse gabamon dim ute ibabasobe. Nakaia unangai wel aay ele walom gib mole monio sum walonabiobe. O inasoa \v 4 naka maki ye blibi wateniba omsuananiba i sinwalo obianiba O fatnanota wel aaye besa ye ibabanota sasalanone? \v 5 O wel aay ayam ele obeb monoa naka maki walonoa K300 olonoa nakaia unangai inamin namin blimi daabenamin ole fatnanota besa ye sasalanone? gansiba \v 6 Yesuse baabenea Ibo mo baanibta Unang olo misiam nanobo genibta omsuanimibe! O ne ayam natnenobe. \v 7 Nakaia unangai inamin namin blimi ibo amit ye bekebe bliba daaye binabib otane nele ibo amito mo bekebe biamabibabe. \v 8 O wel aaye ibatneno olo klayam nanobe. O ne kaanamabio bobolo funano kesoa wel aay ele ibatnenoa ne gloutemo klautnenobe. \v 9 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai ne dowan weng ayamo omeb moniba bib mak bib mako alukum omkayemom gaibo unang olo natneno biamo bobolo fumbianiba naka mak unang maki omkayemomabiobo ge baabesebe. \s1 Yudase baanea Ne Yesuse komokwali dobyamabibo gesebe. \r (Matyu 26:14-16; Luk 22:3-6) \p \v 10 Omito Yesuse okok aleyemin naka make niniino Yudas Iskeliote monea Gode amo kimanin nakai komokwali baabenea Ne Yesuse dobyamabibo gesea \v 11 i Yudas Iskeliote wengo wenteniba seimbianiba isak baabaniba Kobo inanemebo ni monio mo oklomabbiobo gesiba Yudase wentenea Ne Yesuse fatnabanita debeb monita komokwali dobyamabine? ge funmonsebe. \s1 Yesus esa e okok aleyemin naka isa i Fasoba imeno dowonsiobe. \r (Matyu 26:17-25; Luk 22:7-14,21-23; Yon 13:21-30) \p \v 12 Gode singkalin am sumo Yudai bleto yis blim unam binabib amo tlamo i eil sibsib memei yenaniba funiba Gode heitdaha binabibo o niniino Fasoba amo tlang genabo kesoa Yesuse e okok aleyemin nakai baabaniba Sum kobo ni imeno fatda funabobta kobo Fasobao dowonale gesiba \v 13 e nakai asu dlanea unomabiba baabenea Ibo moniba bib sum ye temiba naka make aakete gabamon dim ut ofanea obeb une mole ibo dobsileb bebiba e am tam unameo ibsa taniba am tam unaniba \v 14 am olo gosake baabaniba Aleyemin Nakae baanea Ne biino fab o tem ota ne okok aleyemin nakai ni sinwalo Fasoba imeno dowonomabbione? genebo ge baabaibta \v 15 e biin beselibo asal ut biobo o temo biin toulalin osa eka tebol osa mikil na kesoa o tem ota alebeneta Fasoba imeno fubiba natlobta dowonomo ge baabenea dlane moniba \v 16 inamin namino makob ele baabenebio ina tlaniba Fasoba imeno funabiba \v 17 kwinole Yesuse e okok aleyemin nakai maki dletnea teteme ole \v 18 i toula bianiba imeno wembianiba Yesuse baanea Ne wengo baabenamabi ole ib isak temo naka make ne nemeb monea komokwali nemia nananomabibe, naka ele ne temna toumbianoba imeno wembuobo gesea \v 19 e okok aleyemin nakai wenteniba i bobol temo yebbabo ge tlaniba nakai elekiem elekiemi oha bianiba Netio gesesesiba \v 20 Yesuse baabenea 12 ib isak temo naka make ne blete halonia dis teme tubunabia emio ne baka tubunea dowoname naka eta ne nemeb moneta komokwali nemyamabebe. \v 21 Bainobe, Abilim Da Tlemin Naka ne makob sinanggwano Gode buk temo baanobio inania kaanamabi otane nakae ne nemeb monea komokwali nemyamabe nakae ne dobhalimbibe. E ne kukub misiam natnenamabe kesoa Gode einin sumo e omalamabebe. E biemo dofanamino deibano biota mole ayamobo ge baabesebe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai blet baka waen aay bakao oya dowonsiobe. \r (Matyu 26:26-30; Luk 22:15-20; 1 Kolin 11:23-25) \p \v 22 I inaniba imeno wembianiba Yesuse blete obonea Gode gangobo genea hanea e okok aleyemin nakai oyenea baabenea Olo ne damobo, doweine ge baabenea doweib ole \v 23 eka waen aay esak obonea Gode gangobo genea obya oboniba obubma dowon tlaiba \v 24 e baabenea Ele ne ilemobe. Sinanggwano Gode moton wengo baanea Ne kaania ileme singania nakaia unangai hengmino omtlabenamabibo genebuo ne bain inanamabibe. \v 25 Ne baabenamabi ole waen aay ele dowei biamo imino mo doweim blim blia sinanoa Gode kimanin bib ut waen aay ele imin dowonamabibo ge baabene ole \v 26 ans mako ngananiba amo deiboniba ulaniba amgolime Olibe golim ut unom geniba onsiobe. \s1 Yesuse Fitae baabanea Kobo baaneba Ne Yesuse mo tekein kebibabo genamabeobo ge baabasebe. \r (Matyu 26:31-35; Luk 22:31-34; Yon 13:36-38) \p \v 27 I inaniba deib tamal deibo bebianiba Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo alukum ne deitneniba skila unomabiobe. Niminbabe, Gode buk temo ne weng sango baanoa Gode eil sibsibi kimanin nakae ananea kaanea eil sibsibi skila onon tlanomabiobo genobu otane \v 28 ne imin hanania sin monia Galili betan ye bebita ibo mit natlomabiobo ge baabesea \v 29 Fitae baabanea Mak iko ye deibkeniba skila unomabib otane ne mo deibke unamibabo gesea \v 30 Yesuse baabanea Ne bain baabkenamabibe, memalo boman tlamo kakaluke ngananamino mo asu keim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo ge namino asumatna kenamabeobo ge baabasea \v 31 Fitae weng sbal weng baabanea I nib dabo asu keniba dleb moniba yenaiba kaanob mole ne keb niniino mo omuabkenimibabo gesea eka Yesuse okok aleyemin nakai mak isa alukum inangge baa tlasiobe. \s1 Yesuse Getsemani damib ye bianea beten kebisebe. \r (Matyu 26:36-46; Luk 22:39-46) \p \v 32 I moniba damibo mako niniino Getsemani ye unaniba Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo ele toula blibtane! Nele tania etale unania beten kenamabibo ge baabenea \v 33 e Fitae dobonea eka Yemse e ninge Yone i dabo dlonanea dletnea bebianiba Yesuse tosianin obba sumo tam tlubana bianoa eka bobol tem abil sumo tam tlubanasoa \v 34 Fitawali baabenea Ne bobol temo ilum omfutnenoa kaanang genamibo ibo ele blibte! Ibo inaniba biaibo mo aala unaibe! Afen bianiba ne daane bianiba bobol tem ayam omkanebibte ge baabenea \v 35-36 e tanea meb ye unanea dlong dlong golbua daak tounea munung baan bilanea Gode nganha bianea Ay kobo inamin namino nanamino titilsa kesoa kobo Ae geneb mole ne bobol tem abilo omtlatnenale! Ina otane kobo ne bobol tem funino mo wafunebta nanemebe! Kleb bobol tem funin iwat nanale ge oha bianea beten kenea \v 37 hananea tanea temea e okok aleyemin nakai aala blib kesoa yatemnea Fitae baabanea Saimon kobo aambiebo? Ne ele tania beten kebia afok smiko olokiem blimano olo ibo mo afen bianibta ne daanebibbabe. Ibo nimin kenibta hebmamsab aala blibe? \v 38 Ibo kin wao yemino deiboniba afen bianiba Gode nganhabib mole Gululame dlamanemeo sbal manomabiobe. Ib bobol tem funin oko ye inanomo gabib otane naka dam ibta beitalo bliobo ge baabenea \v 39 e imin monea wengo sino obianea beten ke tlebu ota imin obianea beten kenea \v 40 imin tetemea e okok aleyemin nakai sma ye kinadububebua aala bliba yatemea i weng blim keib kesoa deibenea imin monea beten kebinea \v 41-42 imin tenea baabenea Ibo sma ye aala bianiba singkabibo? Etemine! Abilim Da Tlemin Naka ne nemeb monea hengmin nakai nemyamabe nakae tle kesoa ibo hanaiba isu unomo ge baabesebe. \s1 Makaai teniba Yesuse afu debeb onsiobe. \r (Matyu 26:47-56; Luk 22:47-53; Yon 18:3-12) \p \v 43 Yesuse weng olo oyebe dim ota e okok aleyemin naka make niniino Yudase Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa eka Yudai komokwal isa naka maki baabeniba Ibo moniba Yesuse afu debeb tline ge baabesiba i bainata kwamao tubula binibbua dletnea tesiobe. \v 44 Sino Yudase naka eli baabenea Ibo ne natemebiba monia bukbuk gebai mole Yesuse ye bieta nabanamabibo ibo afunibta ge debeb unine ge baabenebio kesoa \v 45 e inanea tenea Yesus esu ele tlanea Aleyemin Naka kobo ye biebta tlio ge oha bianea bukbuk gan hamsea \v 46 afu debeb unomabib nakai teniba afusiba \v 47 naka make meb Yesus esu ye mabiebe bainate tobonea Gode amo kimanin nakai i komok sume e okok nakae ananang genea blelanea klon eta taisanea tesea \v 48 Yesuse baabenea Ibo nimin kenibta bainat osa kwam osa tubulanibta tlibe? Ne ayok henin nakababe. \v 49 Am mak bomanomo bomanomo ibtem netem nanoba Gode am sumo tem tamo bianoba aleye binabi otane ibo nafunamino deitne binabiobe. Ina otane sinanggwano Gode wengo omkeimalin nakai Gode buk temo ne weng sango baaniba Inamin namin mako tam tlamabobo geibbuo bain inanoa tam tlo kesoa weng olo yamo balinobo ge baabesea \v 50 e okok aleyemin nakai alukum wenteniba deibaniba skila uniba \v 51 naka tembale make youme dobo genea Yesuse debeb bebibo kan bebeta \v 52 afu dobo genomo geniba youm da afusiba genan deniba youme gameisaiba aal keim gilan onsebe. \s1 I Yesuse debeb moniba Yudai naka sumi dim onsiobe. \r (Matyu 26:57-68; Luk 22:54-55,63-71; Yon 18:13-14,19-24) \p \v 53 I Yesuse debetniba moniba Gode amo kimanin nakai komok sum esu uniba Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai komokwal afet isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa alukum teniba misiobe. \v 54 I inaniba Yesuse afu debeb uniba Fitae dobsileb bebe otane mebo mo unim blimobe. Skeimsa ye bianea kin ota atemem atememnea monea Gode amo kimanin nakai komok sume amo daam tem tam temnea awa genalin nakai aso tefubibo baka bianea esa aso tefubea \v 55 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai naka sum isa Nakaia unangai baabenoba teniba Yesuse kukubo nabinabeo omkeima bianiba misiamo mo nanebua omkeimanimibo wentenoba ananoba kaaneko geniba baabeiba tliba hen monsib otane Yesuse inamin namin misiamo mo nanebiota atemin blimobe. \v 56 Naka homoni teniba dim ohabib otane i wengo makobo mo baanibta kot kebaim blimobe. Mak imio afet baase afet baase bianiba \v 57 eka mak ile teniba Yesuse dim oha bianiba baaniba \v 58 Ni wenteboba e baanea Ne Gode am sumo nakai geibbu olo galafania amo asumatna kenia afet genimio nakai am olo mo genomabibbabo genebiobo gesib otane \v 59 i weng olosa makobba kesoa molotbabe. \v 60 I inamib kesoa Gode amo kimanin nakai komok sume tenea isak daak manea Yesuse baabanea I weng ele okebib olo bain bleka dimo? Kobo nimin kenebta yang kenamino debiebe? ge baabase otane \v 61 Yesuse Gode amo kimanin nakai komok sume wengo mo yang kebaim blim deibasea e imin baabanea Kobo Gode Kemfakamin Naka Gode miin kining kebta bleka? gesea \v 62 ota Yesuse wengo tilanea baabanea Bain ye baanebobe. Abilim Da Tlemin Naka ne Gode titilsae e kweile kweitale kikib ye toum binia ayung tem te tlia natemomabiobo gesea \v 63 Gode amo kimanin nakai komok sume wentenea atliaubasoa ele youmo tububanea baabenea Nibo kot kebanomabib nakai imino mo henomobe! \v 64 Emaye Gode weng dobo weng baabanea Ibmal osa wentib yotabe. Ibo fatnangge fumbibe? ge baabesea i baabaniba E misiam nane kesoa kaaneko gesiba \v 65 deibueib ole naka maki mima helaha bianiba eka youme doboniba kin deibo ge waisaniba abiam bianiba tlaha bianiba baabaniba Kobo Gode weng omkeimalin nakae ulab kesoa naka ele waneta kananene? Kobo e niniino baabenale ge oha biam binib ole eka awa genalin naka isak debeb moniba abiam monsiobe. \s1 Fitae baanea Ne Yesuse mo tekein kebibabo ge baasebe. \r (Matyu 26:69-75; Luk 22:56-62; Yon 18:15-18,25-27) \p \v 66 Fitae daam tem daak bia Gode amo kimanin nakai komok sume okok kehamin unango tetemoa \v 67 Fitae ase tefube kesoa dlo dlo ateme bianoa baabanoa Kebsa sino Yesuse Nasalet bib sake bekeba binebbiobo gesoa \v 68 Fitae baabonea Ne mo tekein kebibabo, ne ob wengo obeb yo mo tekein kebibabo ge baabonea daam temo deibo tamnea bib tam bebea kakaluke ngananea \v 69 unang olo imin atemnoa naka maki meb ye blibi baabenoa Naka elesa Yesuse okok aleyemin naka etabo gesoa \v 70 Fitae imin baanea Yeye genebua namono dimo naka maki esu meb ye mablib isak baabaniba Bainobo kebsa Galili nakabo, i ninekobo gesiba \v 71 Fitae Gode niniino taisanea baabenea Ibo naka ele ohabibo ne mo tekein kebibabe. Ne motono mo baabeim blim kei mole Gode nananamabebo ge baabenabea \v 72 kakaluke imin nganasea Fitae funanea Sino Yesuse baatnenea Kakaluke ngananamino mo asu keim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baatnenebiobo ge funanea biki dofa memonsebe. \c 15 \s1 Yesuse debeb moniba Failat esu onsiobe. \r (Matyu 27:1-2,11-14; Luk 23:1-5; Yon 18:28-38) \p \v 1 Glik genoa Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai naka gang isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa eka Yudai naka sum isa i wengo ohabibo blimano kesoa i Yesuse sayo gebaniba debeb moniba Lomo komoke Failat esu dasiba \v 2 Failate Yesuse baabanea Kobo Yudai komok sum kebtio? gesea Yesuse baabanea Kebmaye baa omkeimanebobo gesea \v 3 Gode amo kimanin nakai komokwali dim baabaniba e kukub misiamo nanebiobo gesiba \v 4 Failate baabanea I baaniba Kobo kukub misiamo naneb biobo ge okebib yole kobo fatnanebta i wengo yang kenamino kimik ge biebe? ge baabane otane \v 5 Yesuse Failate wengo mo yang ke baabaim blim kene kesoa Failate funanea Yesuse fatnaneta wengo yang kenamino kimik ge biene? ge funasebe. \s1 I baaniba Yesuse anaiba kaaneko gesiobe. \r (Matyu 27:15-26; Luk 23:13-25; Yon 18:39–19:16) \p \v 6 Yudai kukubo inaminobe. Bifol elekiem elekiem e dime Fasoba imeno dowonom gaibo Lomo komoke nakai klabut am biaibo Yudai imaye baaniba Nakae yeta tileisaneba uneko genimibo e tileisenea une binabiobe. \v 7 Am olo dimo naka make niniino Balabase naka maki dletnea monea Lom seli awa genalin nakai tenaniba awa genan deniba naka maki yenaiba kaaibta i klabuto ge dleb te daibta klabut am blibtabe. \v 8 Nakaia unangai makob sino nabinabib inaniba moniba Failat esu unaniba baabaniba Kobo klabut nakai mo tileisabenale gesiba \v 9-10 Failate tekein kenea Yesuse kukub misiamo mo naim blim otane Gode amo kimanin nakai komokwali Yesuse okoko dafao ifananiba ge debeb teniba ne dim baatneniba Naka ele kukub misiamo nabinabebo ge baatneibobo gene kesoa baabenea Ibo fumbibo Ne Yudai komok sum eta tileisai natleko? gesea \v 11 Gode amo kimanin nakai komokwali nakaia unangai baabeniba Ibo Failate baabaniba Kobo Balabas eta tileisaneba tleko ge baabaine gesiba i inaniba baaniba Kobo Balabas eta tileisaneba tleko gesiba \v 12 Failate imin baabenea Ibo fumbibo Ne ibo naka ele Yudai komok sumobo ge oha binabib ele fatnabanamabine? gesea \v 13 i ngambianiba atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko ge ngansiba \v 14 Failate imin baabenea E hengmino blim yole ne fatnanita inabanane? ge baabese otane i weng sum ngambianiba Atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko ge nganib kesoa \v 15 Failate funanea Ne deibesia i funaniba E naka misiamobo genimiobo ne ili weng obib inabesia i funaniba E naka ayamobo ge baatneine ge funane kesoa e wentenea e awa genalin nakai baabenea Mak ibo moniba Balabase klabuto tileisaniba dabaiba uneko! Eka mak ibole Yesuse tek dum ande dofaniba omito debeb moniba atdimo dabasaniba silo biki anaiba kaaneko ge baabesea inasiobe. \s1 Awa genalin nakai Yesuse debeb moniba tlaha monsiobe. \r (Matyu 27:27-31; Yon 19:2-3) \p \v 16 Awa genalin nakai Yesuse debeb taniba Failate kot kemin amo daam tem tam unaniba awa genalin nakai maki nganabeiba tesiba \v 17 i e youmo gemke toufabaniba youm ileme komok sumi youme ulabe tekebe doboniba dobtibilubaniba eka isabuninge waloniba Hasobo geniba goholo geniba gabamone obtab bebananiba \v 18 hana maniba makob kiabwali tesiba komokwali naniba kweilo tebelubeniba Ibo ye tlibo genabib inaniba Yudai komok sum kobo klayam biebo ge oha binib ole \v 19 deibaniba atdab tebeloniba gabamon sine binaha bianiba eka mimao helaha biam bianiba dlong dlong golbua daak toulaniba weng dobo weng oha bianiba Ni keb niniino kemtouleb biobobo ge oha biam biniba bliman ole \v 20 deiboniba youm ilem ele gam tlabaniba eka ele youmo imin olo kibaniba debeb moniba atdime dabasaniba silo biki ananom geniba debeb onsiobe. \s1 I Yesuse atdimo dabasaniba silo bikibasiobe. \r (Matyu 27:32-44; Luk 23:26-43; Yon 19:17-27) \p \v 21 Naka make niniino Saimone Sailini bib sakobe. Lufas esa eka Aleksanda esa i ay etabe. E Yelusalem bib unang genea tetemea awa genalin nakai Yesuse ase obeisaniba meng meng teniba eta obaliba obeb bia \v 22 i Yesuse debetniba moniba bibilime niniino Golgota ut onsiobe. Golgota olo Hiblu wengobe. (Nib weng ole Naka Gabamon dikinobe.) \v 23 I inaniba utniba ye bianiba waen aaye enino watabenamin malasine niniino mele yebbaka kweko klaniba obeb teniba obdibasib otane e mo doweim blimobe. \v 24-25 Kelanoa 9 kilokano kesoa i Yesuse youmo gemeisaniba doboniba atdime dabasaniba silo bikibaniba obo bikiniba e youmo oisaniba olaniba baaniba Elekieme ke dobo dofa bianoba tomo glim kimino olo tlanha binoba Waneta gaisenemeo debeb on debeb on binoba dleb onon tlanomo ge baaniba inabiniba \v 26 eka ase dim ute e inamin namino nanebuo weng sango dolaniba baaniba E YUDAI KOMOK SUMOBO ge baaniba dola omginiba \v 27-28 eka ayok henin nakai asu dloniba make atdimo dabasaniba silo bikibaniba Yesuse kweile kweital dae bikiniba eka mak esak atdimo dabasaniba silo bikibaniba Yesuse kweile afan dae bikinaibbua ye bliba \v 29 nakaia unangai teniba Yesuse dob tla uneka tleka bianiba aben gihabianiba weng dobo weng oha biam bianiba baabaniba Sino kobo baaneba Ne Gode am sumo galafania amo asumatna kenia genamabibo genebbio kesoa \v 30 kebmaye kleb skil daabkenota atdimo deibo daak tele ge ohabiba \v 31 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa aben giha bianiba isinwalo weng dobo weng oha bianiba baaniba E naka mak unang maki daaye binabe otane emalo ele skilo mo daabanamabebabe. \v 32 E Gode Dofakamin Naka Isleli komok sum eta biameo emaye ele skil daabanea atdimo deibo daak tleta ni atemnobta e bain Gode miinobo genomo ge ohabiba eka ayok henin naka asuei atdimo dlasaniba silo bikibeibbue isa inaniba Yesuse weng dobo weng oha biam monsiobe. \s1 Yesuse kaansebe. \r (Matyu 27:45-56; Luk 23:44-49; Yon 19:28-30) \p \v 33 Kelanoa afoko tenoa isak ewit tlota dabalim olo alukum mililanobio bita afoko delwab manota imin bomasobe. \v 34 O dimo Yesuse ngananea Eloi! Eloi lama sabaktani ge nganasebe. (Weng olo mitmakamo inaminobe. God kobo nimin kenebta deitne biebe? ge nganasebe.) \v 35 E inangge nganasea naka maki meb ye blibi wenteniba baaniba Wentine! E Gode weng omkeimalin nakae Ilayae nganhabebo gabiba \v 36 naka make funanea Yesuse kwele gatu banebo genea blublu monea deibnamtab inamino omeb tenea waen aaye omabunea dikibasoa omonea atit bilanea omeb utnea Yesuse omdibaia dowoneko ge baanea inanea baanea Debliba atemnobte! Ilaiyae tenea silo ule tlabanea daak tlamabese makobo gesea atemebiba \v 37 Yesuse imin amdofa nganana bianea kaansebe. \p \v 38 O dimo Gode am sumo tem tamo biin awemo youm teke amite dob dounibbue mutum ut danea blulu daakenea belanea balanea milim ononasebe. \p \v 39 Awa genalin nakai komoke meb ye mabia Yesuse inanea kaansea atemnea baanea Bainobo naka ele moton Gode miinobo ge baanabea \v 40 eka unang maki skeimsa ye bianiba atemsibi niniino Maliao Magdala bib ulak osa eka Malia afeto Yems afete tembal esa eka Yosis esa i biem osa eka Salomi osa i unang maki bekebe blibtabe. \v 41 I sino Yesuse Galili betan ye bia daaha bianiba bekeba haabinibbue isa eka unang maki bekebaniba Yelusalem bib tlibbue isa ye blibtabe. \s1 I Yesuse debeb moniba tom teme dofasiobe. \r (Matyu 27:57-61; Luk 23:50-55; Yon 19:38-42) \p \v 42 Kwinoa bomanomo singkalin am anamabo kesoa singkalin imeno fum haabliba Yosebe Alimatia bib sakobe, esa Yudai komokobe, \v 43 naka maki fumbianiba Yosebe naka ayamobo ge ohabiba Gode kimanamabe dimo waiso bie kesoa e Failate tolo tosianino deibonea monea esu unanea baabanea Kobo Yesuse dame dobnene gesea \v 44 Failate e wengo wentenea dlou unanea funanea Yesuse mo kaaim blim biamebo ge funanea awa genalin nakai komoke nganabanea tesea dobo baasea baanea \v 45 Kaanebo gesea Yosebe baabanea Kaanebo gabebo kebmaye debeb one gesea \v 46 youm namae walonea dobifanea Yesuse silo uleisanea debeb daake dofanea halbunea tete tlasoa ge debeb monea tom teme klaibbue tem wat dofanea tom kwame beselibe daisa daba daba bia tenea amite dob doubasebe. \p \v 47 Malia Magdala bib ulak osa eka Malia afeto Yosise biem osa ye bianiba Yesuse tom tem wat dofaibo atemsiobe. \c 16 \s1 Yesuse imin hanasebe. \r (Matyu 28:1-8; Luk 24:1-12; Yon 20:1-10) \p \v 1 Singkalin amo blimano sonoma Malia Magdala bib ulak osa eka Malia afeto Yemse biem osa eka Salomi osa i wel aayo tang kunin ayamo waloniba Yesuse undimo alibanomo geniba \v 2 Sande boman tebua moniba Yesuse gloutem unom geniba bebianiba obianiba \v 3 Waneta tome amite datlabenamabene? ge omomniba \v 4 moniba temiba tome amite dobdou unibbue daisa dabaiba tanea ken tam unebua amito keim bio kesoa watemniba \v 5 watniba biin wat unaniba temiba naka tembal make youm namae tekebe dubusanea Yesuse kweile kweitale tofa bine dae toumbia atemniba dlou unaniba tosiansiba \v 6 baabenea Ibo mo tosianimibe! Ne tekein kebibe, ibo Yesuse Nasalet bib sake atdimo dabasaniba silo biki anaibbu eta hen tebib otane e olo mo biebabe. E hananea unebe. Ibo teniba e dofa unibbuo biin alango watemine gesea i taniba biino watemsiba \v 7 baabenea Ibo moniba Fita esa eka e okok aleyemin nakai mak isa baabeniba Yesuse makob sino baabenebio inanea sin monea Galili betan ye unamabebo, ibo monibta Galili betan ota atemine ge baabeine gesea \v 8 unang eli wenteniba kla tosiananiba moniba naka maki baabenamino kimik gesiobe. \s1 Malia Magdala bib ulako Yesuse atemsobe. \r (Matyu 28:9-10; Yon 20:11-18) \p \v 9 [Yesuse Sande boman teboa imin hananea mikiktemo monea Malia Magdala bib ulak osu ye motemea atemsobe. Sino o hob misiami 7 bekebo bliba fotebebone biotabe. \v 10 Malia Magdala bib ulako inanoa Yesuse atemnoa monoa nakaia unangai sino Yesuse bekeba haabinibbue isu ye motemoa \v 11 i bobolo misiamu bebua mangglom blibo baabenoa Ne Yesuse imin hana tlea atem tlibo ge baabenoa wentib otane i o wengo mo bainobo gebueim blim deibosiobe. \s1 Yesuse okok aleyemin nakai asuei Yesuse atemsiobe. \r (Luk 24:13-35) \p \v 12 Sinanoa Yesuse okok aleyemin nakai asu keniba Yelusalem bibo deiboniba bebiba Yesuse tlea atemsib otane e kibio afetobe. \v 13 I inaniba Yesuse atemniba imin moniba e okok aleyemin nakai maki baabesib otane i naka asunai wengo mo wentubenibta bainobo geim blimobe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai 11 i atemsiobe. \r (Matyu 28:16-20; Luk 24:36-49; Yon 20:19-23) \p \v 14 Sinanoa e okok aleyemin nakai 11 i ye bianiba imeno wembiba Yesuse tetemea i mo bainobo galin blim kesoa sbal weng baabenea Ib bainobo galino blimobo, naka maki obianiba Yesuse hananea ni atemobobo gabib otane ibo mo bainobo gabibbabe. \p \v 15 Ibo moniba nakaia unangai bib mak bib mak olo blibi alukum ne wengo omkayemine! \v 16 Nakaia unangai wanita ne wengo wenteniba bainobo geniba aaye fuelaib mole Gode daabenea dleb utnea abilim ut danea amit nomabiobe. Otane nakaia unangai ne mo bainobo geim blim keib mole i hengminsa kesoa Gode kot kebenea dlanea moniba aseinin bib unomabiobe. \v 17 Naka eli bainobo geib mole Gode titilo i ge dlanoa i inamin namin okoko sumo klabianiba eka ne niniino taitneniba nakaia unangai hob misiami bekebe biaibo fotebena yebianiba eka weng afeto i mo tekein kebibbao obianomabiobe. \v 18 I inab misiami yantamanimib osa eka aa misiamo nakai dowoniba kaanabib aayo dowonaib osa i mo kaanimibbabe. I kweilono nakaia unangai ginin gami melebenimibo i ayam anomabiobo ge baabesebe. \s1 Gode Yesuse debeb ula abilim onsebe. \r (Luk 24:50-53; Abosel 1:9-11) \p \v 19 Sume Yesuse wengo oyebeo blimanoa Gode debeb utnea abilim ut danea e kweile kweitale kikib ye tounea \v 20 e okok aleyemin nakai deibaniba moniba Gode dowan wengo bib mak bib mako omkayem haabliba Sume i okoko daaye bianea i wengo omsbal sambea i okok sumo klabiba naka mak unang maki wenteniba bainobo geibbiobe.]