\id MAT - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Matyu \toc1 Dowan Weng Olo Matyue Dolanebuotabe. \toc2 Matyu \toc3 Mat \mt1 Matyu \mt2 Dowan Weng Olo Matyue Dolanebuotabe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim uneta omito Matyue dowan weng olo dolanebiobe. E Gode weng omkeimalin nakai sino Yesuse weng sango dolaibbuo Yesuse bain inanea daakenea atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unea i wengo yamo balino osa eka Yesuse daakenea atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unea o dimo Gode kilonea nibo kima binabeo weng osa eka Yesuse inamin namin okoko weng sang homono baanebu osa ota Matyue dolanebiobe. E weng olo dolaibua Yudai kiniba tekein keniba Yesuse Gode Dofakamin Naka bianeta daak te binebiobo geine geneta dolanebiobe. \io1 \it 1:1–2:23 \it* Yesuse faninwali niniin osa eka e awoko dobmikinobuo weng sang osa otabe. \io1 \it 3:1-12 \it* Yon aa fuayemin nakae e okoko weng sangobe. \io1 \it 3:13–4:11 \it* Yone Yesuse aaye fuelabanebuo weng sang osa eka Gululame Yesuse dabamatemseo weng sang osa otabe. \io1 \it 4:12–18:35 \it* Yesuse Galili betano nakaia unangai daaye binebuo weng sangobe. \io1 \it 19:1–20:34 \it* Yesuse Galili betan ye danea monea Yelusalem bib onseo weng sangobe. \io1 \it 21:1–26:13 \it* Yesuse atdimo dabasa ananomabib amo meb tebua e Yelusalem bib ye bianea okok kebinebuo weng sangobe. \io1 \it 26:14–28:20 \it* Yesuse kaanebuo weng osa eka e imin hananebuo weng osa otabe. \c 1 \s1 Yesuse faninwali niniin otabe. \r (Luk 3:23-28) \p \v 1 Weng olo Yesus Klaiste faninwal itabe. Yesus ele Debite molofeitobe. Eka Debit ele Eblahame molofeitobe. \v 2 Eblaham ele Aisake dofanebiobe. Eka Aisak ele Yekobe dofanebiobe. Eka Yekob ele Yuda esa eka e nekel isa dlanebiobe. \v 3 Yuda ele Feles esa eka Sala esa i dlanebiobe. I dabi biem ole Tema otabe. Feles ele Heslone dofanebiobe. Eka Heslon ele Dame dofanebiobe. \v 4 Eka Dam ele Aminadabe dofanebiobe. Eka Aminadab ele Nasone dofanebiobe. Eka Nason ele Salmone dofanebiobe. \v 5 Eka Salmon ele Boase dofanebiobe. Boase biem ole Lehab otabe. Boas ele Obete dofanebiobe. E biem ole Lut otabe. Eka Obet ele Yesie dofanebiobe. \v 6 Eka Yesi ele Isleli komok sume Debite dofanebiobe. \p Eka Debit ele Solomone dofanebiobe. Sino naka make, e niniino Yulaiae, unang mako omobinea anaiba kaanea eka Debit esak omoneta Solomone dofanebiobe. \v 7 Eka Solomon ele Liaboame dofanebiobe. Eka Liaboam ele Abaisae dofanebiobe. Eka Abaisa ele Esae dofanebiobe. \v 8 Eka Esa ele Yihosafate dofanebiobe. Eka Yihosafat ele Yolame dofanebiobe. Eka Yolam ele Asaiae dofanebiobe. \v 9 Eka Asaia ele Yotame dofanebiobe. Eka Yotam ele Ehase dofanebiobe. Eka Ehas ele Hesekaiae dofanebiobe. \v 10 Eka Hesekaia ele Manasae dofanebiobe. Eka Manasa ele Emose dofanebiobe. Eka Emos ele Yosaiae dofanebiobe. \v 11 Eka Yosaia ele Yekonaia esa e nekel isa i dlanebiobe. Am olo dim ota Bebilon bib seli teniba Isleli yafu dletniba moniba Bebilon bib ye une bisiobe. \p \v 12 I inaniba yafu dleb moniba Bebilon ye daiba Bebilon ye bianibta Yekonaiae Sialtiele dofanebiobe. Eka Sialtiel ele Selababele dofanebiobe. \v 13 Eka Selababel ele Abaiate dofanebiobe. Eka Abaiat ele Elaiakime dofanebiobe. Eka Elaiakim ele Esoe dofanebiobe. \v 14 Eka Eso ele Sedoke dofanebiobe. Eka Sedok ele Ekime dofanebiobe. Eka Ekim ele Elaiate dofanebiobe. \v 15 Eka Elaiat ele Eliesae dofanebiobe. Eka Eliesa ele Matane dofanebiobe. \v 16 Eka Matan ele Yekobe dofanebiobe. Eka Yekob ele Yosebe dofanebiobe. Eka Yoseb ele Maliao imakobe. Eka Malia ota Yesuse dofanobiota nakaia unangai Klaist ge nganha binabiobe. Klaiste mitmakamo Gode Dofakamin Nakabe. \v 17 Eblahame Isleli mito kilonebio e mulubi walobi halebon halebon tatniba 13 yeb milim kenabibta eka komok sume Debite ute maneo e mulub isa walobi halebon halebon tatniba 13 yeb milim kenabibta Bebilon seli tenibta klabuto gena dleb onsiobe. Eka i Bebilon bib ye binibbio mulub isak walobi halebon halebon tatniba 13 yeb milim kenabibta Yesuse awoko dofanobiobe. \s1 Maliao Yesus Klaiste dofasobe. \r (Luk 2:1-7) \p \v 18 Weng olo Yesus Klaiste dofaso weng sang otabe. E awoko Maliao Yosebe omakabaniba Yosebe alelobo geibbuo otane i mo kam keim blim blibta Maliao Gode Hobe amunsansoa \v 19 Yosebe kukub ayam wafunin kesoa e funanea Ne Maliao nakaia unangai kin dimo fotebesia aal waisonomobo genea Ayok deibonano genea \v 20 teka bianea aambianea damo temea Sume abisake tenea baabanea Yosebo, Debite molofeit kobo keb alelo Maliao omonamino mo tosianwemebe! O amunsano yo Gode Hob eta doulebo, \v 21 o miine naka ten dofanamabobo, kobo e niniino Yesus ge nganabanale! Niniin olo mitmakamo inaminobe. E meletani Isleli hengmin temo blibo dotlanea dleb mete e mitem danamabebo ge baabasebe. \p \v 22-23 Sinanggwano Sume bobol tem funino e weng omkeimalin nakae omalea baanea \q1 Wentine! Unang souo mako o nakai mo baka haanin blim bianoa amunsanoa mene dofanoa e niniino Emanyuel ge nganabanomabiobo genebuo bain inasobe. \b \p Niniin olo mitmakamo makob Gode nibo bekebe biebe. \p \v 24 Inang gene kesoa Yosebe hananea Sume abisake dam deib baabane inanea e alelo Maliao omose otane \v 25 i kamo biino mo heba aalamin blim blibta miine dofanota Yosebe e niniino Yesus ge nganabasebe. \c 2 \s1 Afok tlebo nakai tekein kemin sumi tesiobe. \p \v 1 Am olo dimo Helote, Yudai komok suman bietabe. Yudia betano bibo niniino Betlehem bib ye Maliao Yesuse dofasobe. Omito awitnino mito tekein kemin nakai afoko tlebo daniba teniba Yelusalem bib ele tlaniba \v 2 kil baaibo Mene mema dofaibe Yudai komok sum anamabe fab biene? E dofaibo dimo awitnino mako afoko tlebo da ye mawesota ni watenobta teta e niniino dobtouleb nom geta tlobobo gesiba \v 3 weng olo balianoa komok sume Helote wentenea e funanea Men ele damanea ne nemtlanea eta komok anemebo ge funanea e bobol temo usan kebanoa tosianabanoa eka Yelusalem bib sel isa i bobol temo tosianabenasobe. \v 4 E Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa alukum nganabenea tliba baabenea Hekmel wengo baanoa Gode Dofakamin Nakae fab da dofanomabiobo genobione? gesea \v 5 i baabaniba Yudia betan olo bibo niniino Betlehem bib ye dofanomabiobe. Niminbabe, ni tekein kebuobe, sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Gode buk temo dolanea enangge baanea \q1 \v 6 Yudia betano Betlehem bib ye blib ibo, naka homonba otane ib bibo besa bibbabe. Niminbabe, naka make ib isak tem wato komok anea ne meletani Isleli kimanamabebo ge baa dolanebiobo \b \m ge baabaniba deiba uniba \v 7 omito Helote awitnino mito tekein kemin nakai afoko tlebo da tlibi ayok nganabenea tliba weng obianiba baabenea Awitnino fatnamin dim ota mawenota watenibta tlibe? ge baabesea i baabaniba Inamino dim otabo gesiba \v 8 e imin baabenea Ibo moniba Betlehem bibo unaibo men ele kla hembianiba atemaibo e niniino dobtouleb biniba te baatneibta nesak monita e niniino dobtouleb nano gese otane e dim baanea Monia ananano geneta baabesebe. \v 9 I wenteniba deibaniba bebianiba temiba awitnino sino afoko tlebo sin ye mawenoa watemem watememniba tlibbuo imin mawesoa wateniba maki baabeniba Etemine! Awitnino imin mawenobo gesiba omsiletniba bebiba awitnino tenoa amo mene bio golim ut mawesoa \v 10 wateniba i bobol ayam funaniba kla seimbiniba \v 11 taniba am tamo Yesus esa e biemo Malia osa blib tam unaniba dlong dlong golbua daak toulaniba e niniino dobtouleb binib ole meen takan meen tem daako haniba tom ayamo, niniino gol osa eka at deno nama osa eka at den afeto tang ayam osa olubasiobe. O walonamino monio dot sumobe. \v 12 I deibe moniba aala bliba Gode dam deib baabenea Ibo Helot esu deibo mo unaibe gene kesoa deibaniba deib afet deib bebib bita alim homono blimanota monibta ili bibam onsiobe. \s1 Yosebe alel hatwali dletnea Isib onsiobe. \p \v 13 Awitnino mito tekein kemin nakai inaniba ye uniba Sume abisake tenea Yosebe dam deib baabanea Helote mene ananang genea hembebo, hananeba men esa e awok osa dletneba moneba Isib ye bieb binia nema baabkenia Tele gesite gesea \v 14-15 Yosebe hananea men esa e awok osa dletnea kwitimib bib olo deiboniba bebib bita am homono blimanota monibta Isib ye bisiobe. Sinanggwano Sume Gode e weng omkeimalin nakae wengo omalea e Gode buk temo dolanea baanea \q1 Ne miine Isib ye bieta nganabai tlamabebo genebuo \b \p Yosebe Yesuse debetnea Isib onseo weng olo yamo balisobe. \s1 I moniba memei naka teni yem haamonsiobe. \p \v 16 Awitnino mito tekein kemin nakai Helot esuo imino mo unim blimobe. I deib afet deib onsiba Helote wentenea Dim baatne unibbiobo genea alo sumo tliaubanoa e funanea Sino awitnino mito tekein kemin naka eli baatneniba Awitnin olo mawebuo bifolo asu blimanobo ge baatneibbiobo ge funane kesoa e awa genalin nakai baabenea Moniba Betlehem bib sel isa eka Betlehem bib gwab gwabo sel isa memei naka teni bifolo asu blimanyebo isa eka i abuk dleb tlemin isa alukum yem haaine gesea ina monsiobe. \v 17 I inasibo sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakae e niniino Yelemaiae weng olo baabanea dolanea baanea \q1 \v 18 Nakaia unangai Yudai betano Lama bib ye memin weng osa halinin ans osa wentebiba eka Leselo molobseli i meleli dafao mebiba naka maki bobol ayamo omyom genabib otane i mo wentomabibbabe. I meleli blimaib kesota inabiobo ge baa dolanebuo \b \p Helote inanea e awa genalin nakai dlanea moniba memei yalosiba i awokwali manggolom bisibo weng olo yamo balisobe. \s1 Yoseb esa e alel hatwal isa moniba Nasalet bib onsiobe. \p \v 19 Helote kaanea omito Sume Gode abisake tenea Yosebe Isib ye bianea aambio dam deib baabanea \v 20 Kobo hananeba men esa e biem osa dletneba imin moneba Isleli betan one! Nakae men ele Ananano gabe nakae kaanebo ge baabasea \v 21 Yosebe hananea men hatwali dletnea imin Isleli betan onsiobe. \p \v 22 Ina otane e wentea i baaniba Helote miine Akeleas esak aalebe alango dokonea Yudia seli kima biebo gesiba Yosebe wentenea e Betlehem bib onamino tosiambea Gode imin dam deib baabaneta moneta Galili betano \v 23 bibo niniino Nasalet bib ye bisebe. E inaseo sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai Yesuse weng sango baaniba \q1 I naka ele Nasalet bib sak ge nganhamomabiobo geibbuo \b \m weng olo bain inanoa yamo balisobe. \c 3 \s1 Yone aa fuayemin nakae weng sangobe. \r (Mak 1:2-8; Luk 3:1-18; Yon 1:19-28) \p \v 1 I Nasalet bib ye bliba bifol homono blimanoa Yesuse damanabeta Yone aa fuayemin nakae tenea ibuantem ye Yudia betan ye tlaneta Gode wengo omkeima monsebe. \v 2 Nakaia unangai homoni tetemiba baabenea Ibo hengmino deiboniba ib bobol temo deskina omoniba Gode omaline! Gode nakaia unangai kimanamabeo mebanobo ge baabesebe. \v 3 Sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakae, niniino Aisaiae, e wengo omalea baanea \q1 Naka make ibuantem ye bianea ngambianea Sume tlamabeo deibo kebaniba klaubaine ge nganamabebo genebuo \b \p Yone teseo weng olo bain inanoa yamo balisobe. \p \v 4 Yone youme ayambabe. E til kameli dim ota klanea dubusanea eka hale eil blumakaui aale klanea tobonea kakame hawatibila gebianea eka e imen ole kweng kwablum isa eka manggeki un osa ota wembianetabe. \v 5 O dim ota Yudia betano bib gwab gwabo blib isa eka bib sumo Yelusalem bibo blib isa eka Yodan tamano bib mak bib mako blib isa alukum teniba Yon esu ye miniba e wengo wente bianiba \v 6 elekiem olokiem i hengmino omkeimabiba Yone aaye Yodane fuaye monsebe. \p \v 7 Yone temea Felisi homon isa Sadyusi homon isa Aaye fuelanomo geniba tetemsiba e baabenea Inab memei ulab ibo kukub misiamo sma wafu bliobo, Gode ib kukub misiam olo yang kenea enin sumo ib dimo tam tlamabobe. Waneta baabeneta Ibo aaye fuelanimibo Gode ib kukub misiamo mo yang kenamabebabo ge baabenebiote? Ne mo baabeim blimobe. \v 8 Ibo kukub ayamo wafueiba ne yatem tekein kenita I hengmino deiboniba i bobol temo deskinaniba Gode omalibbiobo genita aaye fuelabenano! \v 9 Ibo mo funanibta Ni Eblahame molobselobo, Gode ni hengmino omtlabenamabebo ge funanimibe! Wentine! Ibo hengmino mo deiboniba ib bobol temo deskinaim blim kenib mole ibo Eblahame molobselobo gabib olo mo daabenota Gode kin dimo molot anomabibbabe. Gode tom olo baabonea Obo naka nale ge baabone mole o inanoa Eblahame molobsel anamabo kesoa ibo ib hengmino mo deibueim blim kenimibo ibo tomo mo gaisonomabibbabe. \v 10 Memalo Gode nakaia unangai kukubo klabe kesoa klaine! Makob aso yamo balinim blim biamo nakai teniba aso haniba feboniba kibanabo inaminobe. Ibo ib hengmino mo deibueim blim blib kesoa ibo makob aso yamo mo balinim blim buo ulabobe. Gode ibo yenanamabebe. \p \v 11 Ibo hengmino deiboniba ib bobol temo deskina omoniba Gode omkahabibo mitmakam ota ne ibo aaye fuayebibe. Otane naka make ne abuk tlamabe eta Gode Hobe dabanea tenea ib bobol temo tlanea makob aso eimbianoa inamin namino kibanoa nemat genabo inanea ib bobol temo as kibain kenea ib hengmino nemat genamabebe. E titilo ne titilo gaisonamabobe. E sumobe. Ne sumba kesoa ne e mo tenanobta wengo baanomobbabe. \v 12 E makob naka make difib glitamino wafunea imen toumin biino glitanea imen ayamo olminea eka imen misiam osa aal osa banea oleb monea ase amit eimbinabe tem wat fanamabe inanea nakaia unangai maki dleb monea bib ayam danea eka mak ile dleb monea bib misiam da nanamabebo ge baabesebe. \s1 Yone Yesuse aaye fuelabasebe. \r (Mak 1:9-11; Luk 3:21-22) \p \v 13 Am olo dim ota Yesuse Galili betan danea Motemia Yone aaye fuelatneneko genea tenea Yodan teman ele tetemea \v 14 Yone baabanea Kobo nimin kenebta Ne aaye fuelatneneko geta tlebe? Ne naka sumbabe. Kebta ne aaye fuelatnenale ge baabase otane \v 15 Yesuse baabanea Yeye ne weng obi yota inanomo! Nibo Gode bobol temo naine gabe yota inanoba kukubo molot iwat nanomo gesea Yone e wengo wentenea inabasebe. \p \v 16 Yone Yesuse debeb daak aaye dababu fuelabanea hana nabea abile belasea temea Gode Hobe makob wan kubiameie ulab daakenea Yesuse dim ele tleta \v 17 weng mako abilim ut danoa baanoa Ele ne miinobo, ne kla gobabiania kla seinhabibo ge baasobe. \c 4 \s1 Gululame Yesuse dabamatemsebe. \r (Mak 1:12-13; Luk 4:1-13) \p \v 1 Yone Yesuse aaye fuelabanea utlea omito Gode Hobe Yesuse debetnea monea ibuantem naka blim ye bia Gululame dabama tem dabama tem bise otane Yesuse e wengo mo wentim blimobe. \v 2 Yesuse imeno mo doweim blim bia amo 40 blimanota imen teb sumo ananabota \v 3 Gululame tenea Yesuse baabanea Kobo baaneba Ne Gode miinobo gabeb kesoa kobo tom olo baaboneba imen anoa dowonale gesea \v 4 Yesuse baabanea Gode buk temo baanoa \q1 Imeno nakae afen smike mo dabalamoba otane e Gode wengo alukum wentame ota afen smiksa namabebo genobiobo ge baabasebe. \p \v 5 Omito Gululame Yesuse imin debetnea moniba Yelusalem bib ye unaniba debeb utnea Gode am sumo golim ut unanea \v 6 baabanea Kobo baaneba Ne Gode miinobo gabeb kesoa gobbia daak one, mo kananomobabe. Niminbabe, Gode buk temo baanoa \q1 Gode abiseli baabenea kafu komomabib kesoa tom yango mo bilab kenomobabo genobiobo \b \m gesea \v 7 eka Yesuse baabanea Ina otane Gode buk temo weng mako baanoa \q1 Keb Sume Gode mo dabama temaebe genobio \b \m kesoa ne keb wengo wenti mole Gode dabama temamabibo ge baabasebe. \p \v 8 Gululame Yesuse imin debetnea monea amgolime tekebmine golim ut dofanea dabalim olo betano alukum komokwali kima blib osa eka dabalim olo inamin namino ayam osa aleha bianea baabanea \v 9 Kobo dlong dlong golbua daak touneba ne niniino nemtouleb neb mole ne inamin namin olo alukum omklamabibo gesea \v 10 Yesuse baabanea Gululam kobo de one! Gode buk temo baanoa \q1 Kobo Sume Gode elekiem ele niniin ota dobtouleb bianeba ele okok ota okok kemale genobiobo \b \m gesea \v 11 Gululame deiba unea abiseli teniba Yesuse daabasiobe. \s1 Yesuse okoko mikiktemo Galili betan ye kilosebe. \r (Mak 1:14-15; Luk 4:14-15) \p \v 12-13 Yone wengo omkeima bianea baanea Helote misiam nanebiobo gesea Helote wentenea atliaubasoa awa genalin nakai dlane moniba Yone afu debeb moniba klabut am tam dasiba Yesuse weng olo wentenea monea Galili betano Kabaneam bib ye onsebe. Bib olo aamuke Galilie ken ye biotabe. E Nasalet bibo mo unim blimobe. Betano yo Sebyulan esa Naftalai esa i molobseli betanobe. \v 14 Yesuse inaseo Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo yamo balinobiobe. Aisaiae baanea \q1 \v 15 Aamuke Galilie kek osa eka aaye Yodane teman osa ole Sebyulan esa Naftalai esa i molebseli betanobe. Betan olo nakaia unangai homoni Yudaba naka afeti ye bliobe. \v 16 I mililam bio tem tab bianiba ayal sume atemomabiobo, eka i God esuo mebo mo nim blim skeim kaanamin bib ye blibo ayale eibenamabebo genebiotabe. \p \v 17 Olo dim ota Yesuse e okoko kilonea wengo omkeima bianea baabenea Ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaline! Gode nakaia unangai kimanamabe amo meb tlobo ge baabesebe. \s1 Yesuse nakai asuke asuke nai dlakanebiobe. \r (Mak 1:16-20; Luk 5:1-11) \p \v 18 Yesuse Galili aamuke ken tla bebianea temea Saimone, e niniin afeto Fita etabe. E ninge Endlue i dabo aningi yemin nakabe. I aameno omoniba Galili aamuk ele aningi habianiba yebib kesoa yatemnea \v 19 baabenea Ibo ne beketneine! Ne alebeia tekein keniba makob memalo naniba aningi yaleb tlebib inaniba nakai dleb teniba nesu tlemomabiobo ge baabesea wenteniba \v 20 i aameno hebmamsab deiboniba bekeba bliba \v 21 mes unaniba Yesuse temea Sebedie e meleli Yems esa e ninge Yon esa i dumwalo weseme tem daak bianiba aameno bikinabib kesoa yatemnea nganabesea \v 22 isak inaniba weseme esa eka i ay esa ye deibeniba Yesuse bekeba onsiobe. \s1 Yesuse monea Galili bib mak bib mako Gode wengo omkeima bisebe. \r (Luk 6:17-19) \p \v 23 Yesuse Galili betano bib mak bib mako monea Gode amo tem tam unanea aleye bianea Gode nakaia unangai kimanamabeo wengo omkeima bianea eka nakaia unangai ginin gam isa eka skila kweilao misiam isa eka ginino afet afet omo blib isa klaye biam bisebe. \v 24 E okok nabeo dowan wengo ometniba moniba Silia betano bib mak bib mako alukum baaiba i nakaia unangai ginin gam isa eka enino sum enyebo isa eka hob misiami bekebe blib isa eka ginin sumo dlasambua gembib isa eka skilono dimilubenobio isa dleb tlebiba klayemonsebe. \v 25 Yesuse bebea nakaia unangai homoni Galili betan da tlib isa eka Dekabolis betan da tlib isa eka Yudia bib mak bib mak da tlib isa eka Yudia bib sumo Yelusalem bib da tlib isa eka nakaia unangai Yodane milim wat bianiba tlib isa bekeba onsiobe. \c 5 \s1 Yesuse amgolim ut Gode wengo omkeima monsebe. \r (Luk 6:20-23) \p \v 1 Yesuse nakaia unangai dobsileb bebibi yatem deibenea utnea amgolim ut toumbia e okok aleyemin nakai utemiba \v 2 aleyemonsebe. E inanea aleye bianea baabenea \p \v 3 Nakaia unangai Gode baabaniba Ni titilo blimobo, kobo ni bainobo galin osa bobol tem funin osa daabenale ge ohabibi seinine! Gode daaye bianea kla kima biebe. \p \v 4 Nakaia unangai bobol ilum omfubebuei seinine! Gode bobol tem ayamo omyamabebe. \p \v 5 Nakaia unangai bobol fiab blibi seinine! I sinanomo Gode baanea Inamin namino omyamabibo genebuo omomabiobe. \p \v 6 Nakaia unangai funaniba Gode baanea Ibo inamin namino inaine gene mole nibo nanomo gabib nakaia unangai seinine! Gode daabenea inamin namin olo kla nanomabiobe. \p \v 7 Nakaia unangai naka mak unang maki dohalilaniba daayebibi seinine! Gode isa dohalilanea daabenamabebe. \p \v 8 Nakaia unangai hengmino deiboniba Gode bobol tem funino wafu blibi seinine! Sinanomo i Gode keim atemomabiobe. \p \v 9 Nakaia unangai bobol fiab bianiba naka mak unang maki baabeniba Nibo awao mo genalaobe ge baanimibi seinine! Gode baabenea Ibo ne melelobo ge baabenamabebe. \p \v 10 Eka nakaia unangai kukub ayamo Gode namine gabeo wafu bliba naka mak unang maki enin kino omkaye biam eka weng misiam oye biam blibi seinine! Gode i kla kima biebe. \p \v 11 Naka mak unang maki ibo misiam doka bianiba enin kino omkaye biam bianiba dim oye biam nabib yo niminbabe, ibo ne bainobo galin naka kesota nayebiobe. I inayemibo ibo seinine! \v 12 Inayemib mole ibo bobol ayam fumbianiba seinine! Ina binib biamo sinanomo Gode abilim uto inamin namin ayamo homon doyamabebe. Sinanggwano i Gode weng omkeimalin naka isa inaye bianiba enino omkaye bianiba yebiam binibbiobo ge baabesebe. \s1 Yal osa ayal osa o saa wengobe. \r (Mak 9:50; Luk 14:34-35) \p \v 13 Yesuse imin baabenea Ibo makob yalo ulabobe. Nakai yalo kulani tubusiba klaanino deibonoa gatanabo inaniba ibsa moniba dabalim naka isuo nimibo isa inaniba kukubo dot misiamo deibonomabiobe. Yale game blimanemeo fatnabanibta imin gam ayam anamabene? E klaniba imin ayam anamino blimobe. Yal ele amitie misiam anea e okoko ye blimanamabe kesoa i obbiaiba nakaia unangai e dime tama tama unemomabiobe. \p \v 14 Ibo makob nakai ayalo ulabobe. Nakai ayale oboniba einimibo i deibo alebenamabebe. Ib kukubo makob ayale ulab kesoa ibo nakaia unangai Gode deibo alebenomabiobe. Bib sum mako amgolime tekebmine golim ut genaib biamo ayoko mo biamabobabe. Ibo o ulabobe. Ib kukubo ayokba kesoa nakaia unangai yatemebiobe. \v 15 Nakai ayale mo ei ofanibta bakete obonibta obbubanimibbabe. I keim ofaiba bomat genea nakaia unangai alukum am tam blibi eibenamabebe. \v 16 Ibsa inaniba inamin namin ayamo namibo makob ayal einin kebliba nakaia unangai yatemniba ib Aye abilim ut bie e niniino dobtouleb nomabiobo ge baabesebe. \s1 Gode hekmel wengo weng otabe. \p \v 17 Yesuse imin baabenea Ibo mo funanibta E tenea Mosese hekmel weng osa Gode weng omkeimalin nakai weng osa omtlabenang geneta tlebo genimibe! Yeye, ne tenia hekmel weng osa Gode weng omkeimalin nakai weng osa baanoa Inamin namino tam tlamabobo genobu olo inania klanang genita tlibe. \v 18 Ne bain baabenamabibe, dabal esa abil esa sma biamo hekmel weng osa sma biamabobe. Otane hekmel wengo baanoa Inamin namino tam tlamabobo genobu olo Gode alukum inanamabebe. \v 19 Inanamabo kesoa naka make hekmel weng gwabo omtlane mole e naka mak isa alebenea isa inaniba naka ele Gode kimanin bibo e niniino men anamabebe. Ina otane nakae hekmel wengo kla wafunea naka mak unang maki alebenea isa inaniba wafu nimibo naka ele Gode kimanin bibo e niniino sum anamabebe. \v 20 Weng olosa kla wentine! Hekmel weng tekein kemin naka isa Felisi isa baaniba Ni kukubo molotobo gabib otane i Gode wengo klao mo wafu blibbabe. I inabib otane ibo i kukubo gaisenibta Gode wengo kla wafueine! Ibo mo inaim blim keib mole ibo Gode kimanin bibo mo unomabibbabo ge baabesebe. \s1 Atliyemin kukubo makob naka yemin kukubobe. \r (Luk 12:57-59) \p \v 21 Yesuse imin baabenea Ibo tekein kebiobe, i Mosese hekmel wengo kibianiba baaniba O mitmakamo inaminobo, ibo nakai mo yenaiba kaanimibe! Naka make nakai yenanea kaaib mole e debeb moniba kot kebaine geibbio otane \v 22 memalo ne ibo baabenamabibe, nakae waneta alo tliaubanoa e neke dobsuanane mole e makob naka ele ananea kaanamabe kesoa i debeb moniba kot kebaine! Eka nakae waneta e neke weng misiam ohabe mole i debeb moniba komokwali dimo kot kebaine! Eka nakae waneta e neke baabanea Kobo dot klamikinobo ge baabane mole e ase einamabebe. \v 23 Inamin kesoa ibo Inamin namino dleb tenoba funoba Gode heitdabanomo geniba taniba Gode am sumo tem tam unaniba funaniba Sino ne neke kukub misiam nabaia e Yebbabo genebiobo ge funaib mole \v 24 inamin namino Gode heitdabanomo geniba dleb tam biaibo heitdahamin biino kikib ye dlaniba deibo moniba naka ele tem naniba wengo klaiba blimansota tenibta dlo funiba Gode heitdabanibta lotu kebaine! \p \v 25 Naka make kobo kot kebkenang genabea moniba Kot kenomo geniba bebib biamo hebmamsab wengo klanibta bobol temo makobaine! Ibo mo inaim blim kenib mole e kemeb monea kot kimanine kemansea eka esak kemonea awa genalin nakae kemalea kemeb monea klabut am tam danamabebe. \v 26 Kobo klabut am tamo biebo kot kimanin nakae baabkenea Monio inamin kina walone ge baabkene biamo alukumo mo walim blim keneb mole amitie klabut anamabeobe. Ne wengo bain baabeiobo ge baabesebe. \s1 Taman kukubo weng sangobe. \p \v 27 Yesuse imin baabenea Ibo tekein kebiobe, i Mosese hekmel wengo kibianiba baaniba O mitmakamo inaminobo, unang tamano mo henganimibe geibbu otane \v 28 memalo ne ibo baabenamabibe, nakae waneta unango watenea e bobolo wabanoa funanea Ne unang olo omeb denitabo ge funane mole kukub olo makob e tamano henganamabebe. \v 29 Inamin kesoa keb kine inamin namino watemneba bobolo wabkenoa henganeb mole ulo obbianale! Keb kine elekiem deiba bianeba moneba afen smike doboneba amit neb mole kukub olo ayamobe. Ina otane kobo deibaneba asu teme bianeba aseinin bib uneb mole kukub olo misiamobe. \v 30 Eka keb kweile kweitale kemab manea hengmino henganeb mole walo ombianale! Keb kweilone elekiem deiba bianeba afen smike doboneba amit neb mole kukub olo ayamobe. Ina otane kobo deibaneba asu tubu nabiam bineba aseinin bib uneb mole kukub olo misiamobo ge baabesebe. \s1 Alelwali fotebenamin kukubo wengobe. \r (Matyu 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18) \p \v 31 Yesuse imin baabenea Eka weng mako ibo tekein kebiobe, i baaniba Nakae e alelo fotebenangge mole e futano dolanea baanea Unang olo ne alel otane ne fotebeiobo ge baa dolanea e alelo omweneta fotebeneko geibbu otane \v 32 memalo ne ibo baabenamabibe, naka make e alelo tamano mo hengaim blim bua fotebesea monoa imake afet dobo mole imake emaye naneta o taman unang omfanamabebe. Eka naka mak esak unango sino o imake fotebenebua e ome mole esa tamano henganamabebo ge baabesebe. \s1 Gode niniino taisanamin wengobe. \p \v 33 Yesuse imin baabenea Ibo tekein kebiobe, i Mosese hekmel wengo kibianiba baaniba O mitmakamo inaminobo, ibo baaniba Sume tekein kebebo, ni inamin namino bain ye nanomabbiobo ge baaib mole bain inaine geibbu \v 34 otane memalo ne ibo baabenamabibe, ibo weng afeto obib biamo Gode niniino mo taisanibta baanibta Bain ye Gode tekein kebebo genimibe! Abile niniin osa mo taisanibta baanimibe! Niminbabe, abile Gode biinobe. \v 35 Dabale niniin osa mo taisanibta baanimibe! Niminbabe, dabale Gode biin gwabo skilo ola biebe. Eka Yelusalem bibo niniin osa mo taisonibta baanimibe! Niminbabe, Yelusalem bibo Komok Sume bibobe. \v 36 Eka ibo ib gabamono niniin osa mo taisonibta baanimibe! Niminbabe, ib gabamano elekiem ke tobo tofata mililobe namaobe genomabibbabe. \v 37 Inamin kesoa ibo baaniba Ae genimibo bain inamine! Eka ibo Yeye genimibo bain yota inamine! Inamin namin weng afeto obianiba Gode niniino taisanamin ole naka misiame data tlebobo ge baabesebe. \s1 Kukub misiamo yang kenamin wengobe. \r (Luk 6:29-30) \p \v 38 Yesuse imin baabenea Ibo tekein kebiobe, i Mosese hekmel wengo kibianiba baaniba O mitmakamo inaminobo, naka make keb kine bekelubkene mole naka mak ibsak e kine bekelubaine! Eka naka make kananea keb sitono haubkene mole naka mak ibsak e sitono haubaine geibbu otane \v 39 memalo ne ibo baabenamabibe, ibo naka make kukub misiamo omkayebe biamo mo yang kenimibe! Naka make keb keneng wat blelabkene mole deskinaneba keneng milim osak blelabkeneko! \v 40 Eka kobo naka make inamin namino nabanebbua e kobo kot kebkenang genabea kot kimanin nakae baabkenea Keb youm eta gamubanebta koto walone genea kobo inaneba gamubanang geb mole tib elesa makob asu ye gemelubanale! \v 41 Eka kiab make menganea baabkenea Ne monio kobo walonamino blim otane kobo ne afobeingo skeimbabo meb olotabo oleb mo daatnenebte gene mole kobo monio bobolo mo funanemebe! Oluba moneba deibo inamin sin ye daatnenale gene biamo gaiso moneba skeim ye daabanale! \v 42 Eka naka make baanea Kobo inamin namino donene gene mole dlalale! Eka naka make Inamin namino donebbiota nesak yang kenano gene mole kobo mo Yeye genemebe! Dlaleba dleb uneko ge baabesebe. \s1 Nibo nib makaai gobenomo! \r (Luk 6:27-28,32-36) \p \v 43 Yesuse imin baabenea Ibo tekein kebiobe, i Mosese hekmel wengo kibianiba baaniba O mitmakamo inaminobo, ib nekwali kla gobeniba eka ib makaai mo gobenimibe geibbu otane \v 44 memalo ne baabenamabibe, ibo ib makaai kla gobe nabianiba eka naka maki ibo enin sumo omkayebib biamoei Gode nganabaiba daabeneko! \v 45 Ibo inamib mole ib Aye abilim ut bie ulab anomabiobe. E afoko omya nakaia unangai ayam isa misiam isa tubube biobe. Eka sok osa omane tenoa alukum nakaia unangai ayam isa misiam isa isu tlebo kesoa ib makaa isa nekwal isa alukum gobeine! \v 46 Ibo nakai ibo gobe blibi ilita ibsa gobeib mole olo besabe. Inamin kukubo Gode mo seinyemabebabe. Takis moni bokalin naka isa inaniba i nakai gobe blibi ilita gobe binabiobe. I ina binabib otane ibole nakai alukum kla gobeine! \v 47 Eka ibo ib nekwali ilita Klayam blibo? ge oyebib osa besabe. Ib kukub olo nabibo naka maki kukubo mo gaisenomabibbabe. Bainobo galin nakaba isa ina binabiobe. Ibo nakai alukum Klayam blibo? ge oyemine! \v 48 Ibo kukub moloto wafuniba makob ib Aye abilim ut bie nabinabe inamine ge baabesebe. \c 6 \s1 Nakaia unangai afobeingo blimi daabenamino wengobe. \p \v 1 Yesuse imin baabenea Naka maki funaniba Nakaia unangai kin dimo ni kukubo ayamo wafu bianoba nakaia unangai dohalinin kukub osa daayemin kukub osa wafu bioba I naka ayamobo geniba ni tak nganyemine ge fumbib naka ile klaine! Eka ibsa kukub olo klaine! Ibo kukub olo nakaia unangai kin dimo inabiba nakaia unangai ib niniino dotouleb binib biamo kukub olo makob i kukub ayamo ibo sin yang keib biamabo kesoa Gode ib kukub ayamo imino mo yang kenamabebabe. \v 2 Inamin kesoa ibo nakaia unangai afobeingo blimi inamin namino doyom gaibo ibo mo Inanobta nakaia unangai ni tak nganyemine genibta makob dim omin nakai Gode am tam osa eka deib keim osa inanoba naka mak unang maki ni niniino dotouleb nine geniba nabinabib yo ibo mo namibe! Ne wengo moton baabenamabibe, nakai dabalim ele blibi kukub ayamo naka mak unang maki omkayebiba i niniino dotouleb binib biamo sinanomo i kukubo ayamo imin yang kenamino blimobe. \v 3 Ibo naka mak unang maki inamin namino blimi ibmio doyom gaibo naka mak unang maki mo yatemaibe, ayok doyine! \v 4 Ib daayemin kukubo ayok bi otane ib Aye inamin namin ayoko alukum tekein kebe kesoa e ib beten wengo wentenea yang kenamabebo ge baabesebe. \s1 Beten kemino kukub otabe. \r (Luk 11:2-4) \p \v 5 Yesuse imin baabenea Eka ibo beten kenom gaibo dim omin nakai naniba Gode am tam osa eka deib sumo ken osa maniba Beten keboba nakaia unangai yateniba ni tak nganyemine geniba nabinabib yo ibo mo inamibe! Olo kla funaine! I inabiba naka mak unang maki i niniino dotouleb binib biamo sinanomo Gode mo baaneta Ibo klayam nabinibbiobo genamabebabe. \v 6 Ina otane ibo beten kenom gaibo taniba ilib aalamin biin tam unaniba amisalo douniba ib Aye ayok bie nganabaine! Ib Aye inamin namino ayok buo tekein kebe kesoa e ib beten wengo wentenea yang kenamabebe. \p \v 7 Ibo beten kebib biamo besa wengo mo obianibta makob bainobo galinbai naniba teke beten kebianiba Ni klayam beten kebob kesoa Gode wentebebo geniba nabinabib yo ibo mo inamibe! \v 8 Ibo mo i ulab animibe! Niminbabe, ibo ib Aye Gode oha bianiba Ni inamin namino blim biobobo gabibo e sin tekein kebebe. \v 9 Ibo beten kenom gaibo enagge baaine! \q1 Ni Ay God kobo abilim ut biebobe. Keb niniino kining kesoa ni keb niniino kemtouleb biobobe. \v 10 Kobo nakaia unangai kimanin amo omaeb tloko! Keb bobol tem funino abilimo nabeb ota nisa dabal dim olo namomo getabe. \v 11 Kobo memalo ni imeno am olo olo dim ota oyene! \v 12 Kobo ni hengmino omtlabeneba eka nisak naka maki hengmino omkayebib biamo funino dokobenoa deibenomo! \v 13 Gululame tenea menganea baabenea Ibo inamin namin kukub olo naine genemeo kobo e mo deibanebta ni dlamanemene! Kobo ni kla daabeneba ni mo henganomobe ge baaniba beten keine! \p \v 14 Ibo naka maki kukub misiamo omkayemibo ibo i kukub misiamo bobolo funino dokobenoa deibueib mole ib Aye abilim ut bie esak ib hengmino omtlabenemeo imino mo funemebabe. \v 15 Ina otane ibo naka maki hengmin kukubo omkayemibo ibo o amitie funimibo ib Aye abilim ut bie esak ib hengmino mo omtlabenamabebabe. E amitie funamabebo ge baabesebe. \s1 Imeno halamin weng otabe. \p \v 16 Yesuse imin baabenea Ibo Imeno halanoba Gode bobol ota fumbianoba beten kemomo gaibo ibo dim omin nakai kukubo mo wafunimibe! I imen teb yemin kibi kibal welasaniba haabliba nakaia unangai yateniba baaniba I imeno halaniba beten kebib kesoa i naka ayamobo geine geniba nabinabib yo ibo mo inamibe! Ibo olo funaine! I inabiba nakaia unangai dabalim ele blibi i niniino dotouleb binib biamo kukub olo makob i kukub ayamo sin yang keib biamabo kesoa i kukub ayamo imin yang kenamino blimobe. \v 17 I ina binabib otane ibole imeno halanimibo ib kibio fubaniba eka gabamano kom kena bliba \v 18 naka maki yatemaib otane ib kukub olo nabibo i mo tekein keim blim kesoa funaniba I imeno wembiobo ge funaine! Ibo inanomabib otane ib Aye ayok bie yatem tekein kebe kesoa e baanea Ibo klayam nabinibbiobo genamabebo ge baabesebe. \s1 Sinanomo nibo abilim uto inamin namin ayamo dlomabbiobe. \r (Luk 12:33-34) \p \v 19 Yesuse imin baabenea Ibo inamin namin ayamo dabalim olo buo o bobolo mo wayebota olminamibe! Ibo mo funanibta Ni dabalim olo afobeing ayamo dlomabbiobo genimibe! Inamin namino dabal dim olo buo slub isa eka ngawal osa watwat dabua eka ayok henin nakai teniba daamo baniba ayok oleb une binabiobe. \v 20 Ina otane ib inamin namin ayam ole abilim omi ota olmieine! Abilim ole slub isa ngawal osa inamin namino ayamo mo watwat danimibbabe. Eka ayok henin naka isa mo tenibta daamo banibta inamin namin olo ayoko mo oleb unaibbabe. \v 21 Inamin kesoa ibo ib bib mako inamin namin ayamo bibe biamo ibo funaniba Ni bib olo amit nomo ge fumbianiba ib bobol temo omolomabiobo ge baabesebe. \s1 Keb kino keb damo ayalobe. \r (Luk 11:34-36) \p \v 22 Yesuse imin baabenea Nakai ayale oboniba am tam ofanimibo bomatowanea tubunamabebe. Ib kin osa makob inaminobe. Ib kino damo ayal kesoa ibo inamin namino ayam ota wateme bianiba namib mole ib bobol tem funin osa makob ayal inanoa eibenamabobe. \v 23 Eka ib kino inamin namin misiam ota wateme bianiba namib mole ib bobol tem osa makob amo mililambio inanamabobe. Ib bobol tem funin osa inaminobe. Ibo funaniba Ninita ye biobobo ge fumbianiba naka mak unang maki mo daayemin blim keib mole ibo dot kla mililambio tem tab nomabiobe. Otane ibo naka mak unang maki bobolo fumbianiba daayemib ota ayale dimo nomabiobo ge baabesebe. \s1 Nakae elekieme okoko asuo mo okok kemabebabe. \r (Luk 16:13) \p \v 24 Yesuse imin baabenea Komokwali asu biaibo naka make i okoko asuo mo okok kemebabe. E inanea asu okok keme mole mak eta gobanea make mo gobaim blim kenamabebe. Eka e okoko asu okok keme mole i dab i okoko klao mo okok kemebabe. Make okok ota kla okok kebianea make okoko deibanamabe inaminobe. Ibo Gode okoko okok kemib mole ibo moni sumo bobolo mo funimibe! Ibo moni bobolo funib mole ibo Gode okoko mo okok kemomabibbabo ge baabesebe. \s1 Bobolo usan keyemino weng sangobe. \r (Luk 12:22-31) \p \v 25 Yesuse imin baabenea Inamin kesoa ibo ne wengo wentine! Ibo bobol temo usano mo keyebota bobol tem hekheko mo fumbianibta Ni imeno fatda dlo dowonome? Ni aayo fatda ota dowonome? galaibe! Eka ibo aalo talo mo wabianibta Ni youmo fatda dlonobta ni aalo dlusa waisonome? galaibe! Imena aaya youmao dot misiambabe. Ye ayam otane ib dam ole afen blib kesoa ole dot ayamobe. Ib imena aaya youmao amit ninbabe. Afen smik ele amit nin kesoa ibo inamin namin olo bobolo mo fumbianibta ib bobolo usano mo keyemone! \v 26 Ne nimin kenita inangge baabeine? Niminbabe, wani asal eule eim haablibi asiam sano mo doli bianiba eka imeno mo olmina biam nabibbabe. I imeno mo olminiba am tamo mo okabibba otane ib Aye abilim ut bie i imeno okayebebe. Wan ile besa kulanobe. Gode emaye kima bianea imeno okayebebe. Otane naka ibole afen smiksa kesoa Gode emaye ibo kla kima bianea imeno okayebebe. E inayebe kesoa ibo imena aaya youmao bobolo mo fumbianibta ib bobolo usano mo keyemone! \v 27 Gode nakai kaanomabib amo omakabenea Yo dim ota kaanomabiobo gene biamo otane naka eli inamin namino bobolo funaniba i bobolo usan keyebua fumbianiba Ni imena youmao fatda dlomabbione? galaibo kukub olo daabenoa Gode amo omakabenebuo gaiso meseinibta kaanomabiba? Yeye i mo inanomabibbabe. Gode am olo makob ye omakanebiobe. \p \v 28 Ibo ib bobol tem daako usano mo keyebota youmo bobolo mo funimibe! Ibo aketo bobolo funaine! O sesa tam buo nakaba kesoa youmo mo bikina bianota okoko mo okok keboba otane o keto klayam bamtoubobe. \v 29 Sinanggwano Yudai komok sume Solomone youm ayamo kibinebu otane aket ota Solomone eito gaisanobiobe. \v 30 Aketo amito mo nomobabe. Mema yota bamtoufa denoa dilbinoa dimo gatanoa nakaia unangai mako heleb moniba aso fakam binabiobe. Gode aket ole besa eit klabe otane naka ibole afen smiksa kesoa aketo gaisoibbiobe. E ina bianea naka ibole kla kima bianea youmo okayebebe. Ibo youmo bobolo fumbianiba ib bobolo usano keyemo mole ib bainobo galino mo sbal manomabibba \v 31 kesoa ibo mo funanibta Ni imeno fatda dlota dowonomabbione? Aayo fatda ota dowonomabbione? Youmo fatda ota dlota kimomabbione? gabianibta funimibe! \v 32 Nakaia unangai Gode mo bainobo gabibbai inamin namin olo bobolo fumbib otane ibo mo i ulab animibe! Niminbabe, ib Aye abilim ut bie ibo inamin namino blim bibebuo tekein kebebe. \v 33 Ina otane mikiktemo ibo Gode nakaia unangai kimanamabe amo tlamabo osa eka Gode inamin namino inaine gabe osa funaine! Ibo inaib mole Gode inamin namin olo alukum oyamabebe. \v 34 Gode ibo kima bieta klayam blib kesoa inamin namino bomanoa tam tlamabo o bobolo mo funimibe! Memalo tam tlo bobol ota funine ge baabesebe. \c 7 \s1 Kukubo moton sanin wengobe. \r (Luk 6:37-38,41-42) \p \v 1 Yesuse imin baabenea Ibo naka maki i kukubo moton sanib mole God esa ib kukubo inabenamabe kesoa ibo mo inamibe! \v 2 Niminbabe, ibo naka maki baabeniba I naka misiamobo genimibo God esak ibo baabenea Ibo naka misiamobo ge baabenamabebe. Ibo naka mak unang maki inamin namino dokayebib biamo God esak yang kenea inamin namin yo olota ibsa doyamabebe. \v 3 Keb neke difib mamano kin tem wato bibabuo watemehabeb otane atbele keb kin temo bibkebie ye mo fumbebbabe. \v 4 Kobo keb neke mo baabanebta Neko, difib mamano keb kin tem wato bibkebuo omtlabkenamabibo ge baabanemebe! Atbele keb kin tem iwaye bibkebie ye atemale! \v 5 Kobo inamin kukubo nameb mole dim omin sitalsabe. Mikiktemo atbel beselibe keb kin teme bie ye tobtlanebta kino kla teme bianebta keb neke difib mamano omtlabanale ge baabesebe. \s1 Ibo Gode inamin namin ayamo e makaai mo oyaibe galin wengobe. \p \v 6 Yesuse imin baabenea Nakai Gode wengo omdibihabibi makob tili ulab kesoa ibo e wengo mo omkayemibe! Eka ibo nakai Gode weng dobo weng ohabibi Gode inamin namin ayamo mo oyaibe! I baaniba Olo mitmakam blimobo genimiobe. Kukub olo makob nakai demeeo olaib daaknoa dabalim daak unoa eili teniba tama teilabbuboniba ut teniba naka ili yantamanomabib inaminobo ge baabesebe. \s1 Nakai amitie beten kemin wengobe. \r (Luk 11:9-13) \p \v 7 Yesuse imin baabenea Ibo Gode nganhabib bita Inamin namino doyene gabibo doyenea eka ibo inamin namino hembibo watem nanimiobe. Eka amisal osa gong gong galaibo Gode betelabenamabebe. \v 8 Nakaia unangai Gode nganhamibi inamin namino dlomabiobe. Eka nakaia unangai wanita inamin namino hembib biam osa watemomabiobe. Eka nakaia unangai wanita amisalo gong gong geib mole Gode betelabenamabebe. \p \v 9 Eka ib isak tem daako men gwabe aalebe baabanea Ayo, imene mo obnene genemeo aalebe tom eta obalamabea bleka? Yeye e imene obalamabebe. \v 10 Eka e baabanea Ayo, aninge mo obnene ge baabanemeo inab misiam eta dabalamabea? Yeye, e aninge obalamabebe. \v 11 Dabalim naka ibo inaniba ib memei inamin namin ayamo dokayebib otane ib Aye abilim ut bie ibo gaisenebiobe. E memei baabaniba Inamin namino doyene genimibo bain ye e inamin namin ayam ota doyamabebe. \p \v 12 Ibo funaniba Naka maki ni kukubo yota nayemine gabib mole ibsak kukub olota i nayemine! Mosese hekmel weng osa Gode weng omkeimalin naka isa weng olo inangge baaniba dolaibbiobo ge baabesebe. \s1 Deib asuo weng otabe. \r (Luk 13:24) \p \v 13 Yesuse imin baabenea Ibo Gode bibo unom gaibo amito gwabobe. As einin bibo amit osa eka o deib unemin esa o beselibobe. Bumolokba kesoa naka homon unang homoni deib sum eleta une binabiobe. Deib ele kaanamin bib deibobe. \v 14 Nakaia unangai amit nin bibo unom gaibo bib olo amito gwabobe. Eka o deib esa gwab na kesoa bumolok bianibta tam unine! Deib ele afen smik bib deibobe. Nakaia unangai elekiem olokiem ita tam une binabiobo ge baabesebe. \s1 Nibo dim weng omkeimalin nakai klanomo! \r (Luk 6:43-44) \p \v 15 Yesuse imin baabenea Ibo dim weng omkeimalin nakai klaine! I teniba ibsu tlaniba dim wengo baabeniba Ni Gode wengo ibo omyomabbiobo ge baabeniba ib bainobo galino watwat dabenomabiobe. I aal tib oloko makob eil sibsibi ulabobe. I fiab otane i amun tem wat ole makob til satili nakai yena dowonom geniba tenabibi ulabobe. I teniba ib bainobo galino watwat dabenom genibta tlomabiobe. \v 16 Ibo i kukubo watemniba tekein keniba I naka misiamobo geine! I kukubo inaminobe. Nialie yamo waen yamo mo balinemebabe. Eka tetning osa o yamo et yamo mo bali nanomobabe. \v 17 Ase ayam damanemeo e yamo makob ayam balinamabebe. Eka ase amgumanemeo e yam osa makob misiam bali nanamabebe. \v 18 Ase ayam damanemeo e yamo misiamo mo balinemebabe. Eka ase amgumanemeo e yamo ayamo mo bali nanemebabe. \v 19 Ase ele yame ayamo mo balinim blim kene mole i ananiba waa oleb moniba ase faiba kibanamabe kesoa \v 20 ibo dim weng omkeimalin nakai kukubo namibo ibo yatemta tekein keine getabe. \s1 Sume naka maki baabenea Ne ibo mo tekein kebibabo genamabebe. \r (Luk 13:25-27) \p \v 21 Ibo ib bobol temo mo funanibta Nakaia unangai ne one bianiba Kobo ni Sumobo ge onebibi alukum Gode kimanin bibo unomabiobo ge funanimibe! Yeye nakaia unangai wanita ne Aye abilim ut bie baanea Ibo okoko yota naine genemeo wenteniba ele baabene iwat nabinimib ita sinanomo Gode kimanin bibo unomabiobe. \v 22 Mubiang am bomanomo nakaia unangai homoni one bianiba Sumo, Sumo ge one bianiba baatneniba Keb niniino dim ota ni Gode wengo omkeima bianoba eka keb niniino dim ota ni hob misiami fotebena bianoba eka inamin namin okok sumo klabiam binobbiobo ge baatnenomabib otane \v 23 ne baabenia Ibo ne mo tekein kebibabo, ibo hengmino henga binabiobo, deitne unine ge baabenamabibo ge baabesebe. \s1 Amo asu genalino saa wengobe. \r (Luk 6:47-49) \p \v 24 Yesuse imin baabenea Ne inanamabi kesoa nakaia unangai wanita ne wengo wenteniba wafueib mole i makob nakae bobol tem funin ayame amo genang gameo ban sbale teme dikilanea amuno olabba tomo bebonea neketowasoa klanea genamabe ulabobe. \v 25 E inanea gene biamo soko beselibo tlem denoa aaye beselibe dobmouleb tena bianea eka glol sume tenea dilubonemeo am olo mo dobo blelanomobabe. Niminbabe, e amo ban sbale tem eta genebio kesoa o mo dabamobabe. \v 26 Eka nakaia unangai wanita ne wengo wentebib otane i mo wafueim blim keib mole i makob nakae bobol tem funin blime amo nininalim ye ninine beitloke dikilanea amuno olabbanea tomo mo bebueim blim deibonebua \v 27 soko beselibo tlem denoa aaye beselibe dobmouleb tena bianea eka glol sume tenea dilubonemeo am olo dobo blelanoa alukum watwat danamabo ulabobo ge baabesebe. \p \v 28-29 Yesuse weng olo aleyebeo blimanoa nakaia unangai homoni e wengo wenteniba funaniba E dabalim naka otane e wengo hekmel weng tekein kemin nakai wengo ulabbabo, e wengo titilsabo geniba dlou onsiobe. \c 8 \s1 Yesuse naka make yayo klaubasebe. \r (Mak 1:40-44; Luk 5:12-14) \p \v 1 Yesuse amgolimo deibonea daak tlanea bebea nakaia unangai homoni dobsileb bebiba \v 2 naka make yayo kitdibiha binabobua tenea esu ye dlong dlong golbua daak tounea baabanea Sum kobo keb titilo sbal kesoa kobo daatnenemebo ne yayo ayamut nenamabobo gesea \v 3 Yesuse kwei tobbia afunea baabanea Ae ne klaubkeia ayam anamabeobo ge baaba nabea hebmamsab e yayo kitdibihabuo blimanoa ayamu basoa \v 4 baabanea Kobo kla wentene! Kobo naka maki mo baabenemebe! Kobo hebmamsab moneba Gode amo kimanin naka esu unaneba keb aalo alebaneba katemnea Keb yayo ayamub kenobo geneko! Mosese hekmel wengo baanoa Keb yayo ayamub keno mole wani asu dloneba eka eil sibsibe dobo naneba dlebneba moneba Gode amo kimanin naka esu ye temeba katemea kobo kulan eli dlaleba dlonea Gode dlalea nakaia unangai katemniba Keb yayo ayamub kenobo geine ge baanobiobo ge baabasebe. \s1 Yesuse awa genalin nakai komok make okok nakae klaubasebe. \r (Luk 7:1-10) \p \v 5 Yesuse monea Kabaneam bib ye temea Lom seli awa genalin nakai komok make tenea baabanea \v 6 Ne okok nakae genam binea misiam anea skila kweilao dimiluba nanobua am tam bianea inamino deitnenobiobabo gabianea bobolo misiam fumbianea biebo gesea \v 7 Yesuse baabanea Ne monia klaubaia ayam anamabebo gese \v 8 otane naka ele baabanea Yeye kobo sumobo, ne sumba kesoa kobo ne amo mo na tlaebe! Besa weng baanebta ne okok nakae ayam aneko! \v 9 Nesa nakai ne okoko kima blibi i wengo wentebibo, eka ne awa genalin naka isa ne wengo wentebiobo, naka make baabania Kobo one genimio e unamabebe. Eka make baabania Tele genimio e tlamabebe. Eka ne okok naka esa baabania Okok olo klanale genimio e klanamabebe. Inamin kesoa kebsa inaneba ginin olo baaboneba Obo naka ele deiba one genemebo deiba unoa ayam anamabebo gesea \v 10 Yesuse weng olo wentenea dlou unanea smike deiba unea esak nakaia unangai homoni bekeba haablibi baabenea Bainobo, ne ibo baabenamabibo, naka ele Yudaba otane e bainobo galino dot sbalobe. Nene meletani Isleli bainobo galino inamini ne mo yatemin blimobe. \p \v 11 Kla wentine! Ne bain wengo baabenamabibe, nakaia unangai homoni Yudabai bib mak bib mako afoko tlebo sin da isa eka afoko unebo sin da isa teniba Gode kimanin bib ye toulaniba nib faninwali Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i tenaniba miniba imeno unalomabiobe. \v 12 Yudai Gode dlakanea baanea Ibo ne kimanin bibo unomabiobo genebu otane i alukumo mo unomabibbabe. Niminbabe, mak ile mo bainobo geim blim kesoa e fotebenea skeim ye moniba mililanobio bib ye bianiba enin kino sum wateme bianiba eka memino sum mebianomabiobo ge baabenea \v 13 eka Yesuse awa genalin nakai komoke baabanea Moneba kleb bib one! Kobo funaneba Yesuse ne okok nakae mo baka nim blim otane e titilsa kesoa klaubanamabebo ge fumbebta ne inabkenano ge baabasea olo dim ota okok naka ele ayam ansebe. \s1 Yesuse Fitae andloko gembua klaubosebe. \r (Mak 1:29-34; Luk 4:38-41) \p \v 14 Yesuse monea Fitae am ye unanea temea Fitae andloko kweimo webua gembianoa aambua \v 15 watemnea kwei gong wat wafunea omfaanea hananoa kweimo gilu bonoa imeno fubenoa dowonsiobe. \s1 Yesuse nakaia unangai homoni klaubesebe. \p \v 16 Kwinoa afoko dawabbanoa i nakaia unangai homoni hob misiami bekebe blibi dleb teniba Yesus esu ele tliba Yesuse hob misiami baabenea Deibe unine genea deibe uniba eka e ginin gami alukum klaube naseo \v 17 sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae baanea Elekiem eleta nib ginino omtlabenea blimubenobo genebuo Yesuse inanea nakaia unangai klaye monseo weng olo yamo balisobe. \s1 Nakaia unangai Yesuse bekebanino wengobe. \r (Luk 9:57-60) \p \v 18 Nakaia unangai homoni teniba Yesuse ge dabasiba e okok aleyemin nakai baabenea Walanoba Galili aamuke milim sin da unomo ge baabesea \v 19 eka hekmel weng tekein kemin nakae make tenea Yesuse baabanea Aleyemin naka kobo moneba bib mak bib mako haanamabebo ne bekebke haanamabibo gesea \v 20 Yesuse baabanea Til satili amo deib temo bibe biota aala biobo, eka wan isa deito bibe biota aala biam blib otane Abilim Da Tlemin Naka ne amo aanonamino blimobo, kobo ne beketne haanang geb mole keb am osa blimobe. Kobo bain beketne unang genebtio? Kla funanebte ge baabasebe. \p \v 21 Yesuse okok aleyemin nakae make baabanea Sum kobo ne mo deibkenia monia blia ne aye kaanemeo dobbunita teta bekebke haanano? gese \v 22 otane Yesuse baabanea Temdeibanale! Nakai ne wengo wentebib otane mo wafueim blim blibi kaanabibi ulabobo, imaye kaanimibi dolbueine! Kobo ne beketne nale ge baabasebe. \s1 Yesuse glole sume baabanea desebe. \r (Mak 4:36-41; Luk 8:22-25) \p \v 23 Yesuse daaknea weseme tem daak unea e okok aleyemin nakai daak tenaniba bebianiba Yesuse aambia \v 24 glole sume hebmamsab tenea yebianea aaye mousie halen tlebianea singa dibianea daaknea weseme tem daak einang genamonse otane Yesuse sma aambia \v 25 e okok aleyemin nakai dofufu bianiba baabaniba Sum kobo aaye weseme tem daak einea obeb daak unom genabuobo, kobo ni daabenale gesiba \v 26 Yesuse baabenea Ibo nimin kenibta tosiambibe? Ib bainobo galino men bibe biobo ge baabenea hananea glol esa aaye mousi esa baabonea Denale ge baabosea desoa \v 27 i smiko deibe unoa obianiba Dowe! Naka ele aa baka glol bakao baaboneo e wengo wentubanoa denobo geniba bobol tem hekhek funmonsiobe. \s1 Yesuse nakai asusunai hob misiami bekebe bliba fotebebesebe. \r (Mak 5:1-17; Luk 8:26-37) \p \v 28 Yesuse inanea watnea Galili aamuke milim wato Gadalai betan wat temea nakai asukeniba ham gloutemo deiboniba teniba Yesus esu ele tesiobe. Naka eli hob misiami bekebe bliba weng misim misiam obianiba ham gloutemo tom temo hami dokam binabib ye aalabiba nakaia unangai funaniba Nibo motemaobo yenanomabiobo geniba ye deibe tosiana deiba binabibbua \v 29 naka eli Yesuse ateniba ngam bianiba Gode miin kobo ni fatnabenamabebe? Kobo teneba enin sumo omyang genebtio? Ni enin amo mo tam tlim blim biobo ge nganha bianiba temiba \v 30 eil ami homoni skeimsa ye bianiba buo wembib kesoa \v 31 hob misiami Yesuse tlabianiba baabaniba Kobo ni fotebenang geb mole dlaneba watnoba eil eli tem wat unomo gesiba \v 32 Yesuse baabenea Unine gesea i naka asunai deibeniba watniba eili tem wat temsiba eili dlindeniba yolyoma daakniba yung dime geteisoniba dleb daaknoa aamuk daak blelaniba aaye dowoniba kulilafaiba \v 33 eili kima blib nakai yateniba skilaniba dowan omeb moniba bibamo baana bianiba eka inamin namino naka asunai hob misiami bekebe binibi dimo tam tlo yeb baka baaiba \v 34 bib yo seli alukum tosiananiba teniba Yesus esu tlaniba baabaniba Kobo ni betan olo deiboneba moneba betan afet one ge baabasiobe. \c 9 \s1 Yesuse naka make skila kweilao dimilubanobua klaubasebe. \r (Mak 2:1-12; Luk 5:17-26) \p \v 1 Yesuse weseme obetnea aamuke yalanea imin tenea ele bib ele tetemea \v 2 naka make skila kweilao dimilubanobua bia naka maki atge debeb teniba Yesus esu ele tetemiba Yesuse i bainobo galino watemubenea skil misiam ele baabanea Ne miino, kobo bobol ayam funanale! Keb hengmino omtlabkeiobo gesea \v 3 eka hekmel weng tekein kemin naka maki ye blibi atemniba i sinwalo obianiba Naka ele baanea Ne keb hengmino omtlabkeiobo gene kesoa e weng olo misiamobe. Nakai naka maki hengmino omtlabenamino blimobe. Gode elekiem eleta nakai hengmino omketouyemin nakabo ge omsiba \v 4 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Ibo nimin kenibta bobol tem misiam olo fumbibe? \v 5 Ne ibo fatnamin weng ota baabeita ibo ne titilo tekein kenomabibe? Ne naka ele baabania Ne keb hengmino omtlabkeiobo gei mole ibo tekein keniba E wengo bainobo genomabiba bleka? Yeye kukub olo ibo mo tekein kenomabibbabe. Otane ne baabania Kobo hananeba keb glouto ometneba one genimi ota ibo kukub olo watem tekein keniba E bain titilsabo genomabiobe. \v 6 Ina otane ne fumbio ibo tekein keine! Abilim Da Tlemin Naka ne dabalim olo hengmino omtlabenamabio titilsa kesoa omtlabenamabibo ge baabenea e skil misiame baabanea Hananeba keb glouto ometneba moneba kleb bibam one ge baabasea \v 7 e inanea hananea glouto ometnea ele am unea \v 8 nakaia unangai atemniba tosiananiba i Gode niniino dobtouleb bianiba baaniba God eta enamin titilo nakai omkayebebo gesiobe. \s1 Yesuse Matyu ne nganatnesebe. \r (Mak 2:13-17; Luk 5:27-32) \p \v 9 Yesuse deibenea monea temea Matyu ne takis moni bokalin am tam toumbiania takis monio bokabia natemnea baatnenea Kobo ne beketne nale gesea ne okok olo deibonia hanania Yesuse bekeba unibiobe. \v 10 Yesuse ni dabo inanoba monoba ne am ye beboba takis moni bokalin naka homon isa eka naka homoni hengmin afeto nabib isa eka Yesuse okok aleyemin naka isa alukum te naiba ne am ye mibianoba imeno unanmonsobobe. \v 11 Eka Felisi nakai maki tekein kebiobe, takis moni bokalin nakai monio boka bianiba atosino ayok oleb unebiba yateme binabib kesoa i Yesuse okok aleyemin nakai baabeniba Ib aleyemin nakae nimin keneta takis moni bokalin naka isa eka naka maki hengmino afeto nabib isa i imeno baka wembene? gesiba \v 12 Yesuse i wengo wentenea saa weng mako baabenea Nakai gembibbai mo moniba dokta isuo mo unaibbabo, gembib ita monibta dokta isuo unaibobo, \v 13 ne tlibu osa inaminobe. Ne mo tenita naka ayam unang ayam ita daabeita bainobo geine geta tlibiobabe. Ne tenia nakaia unangai hengmin gam ita daabeia i bobol temo deskina Gode omaline genita tlibiobe. Gode e buk tem wengo baanea Inamin namini dloniba yenaniba ne dokanebib kukub olo ayam otane dohalinin kukub ota ne seinwebibo genebio kesoa weng olo kla funaine ge baabesebe. \s1 Sin kukub osa mema kukub osa o weng otabe. \r (Mak 2:18-22; Luk 5:33-39) \p \v 14 Omito Yone aa fuayemin nakae e okok aleyemin nakai teniba Yesuse baabaniba Am mak dimo nisa eka Felisie isa Gode niniino dobtouleb nom gaobo ni imeno mo wembinabobbabe. Ni hala bianoba Gode beten keha binabob otane keb okok aleyemin nakai fatnanibta i kukub olo wafunamino deibonibta Gode nganhamom gaibo imen osa aay osa wembinabibe? gesiba \v 15 Yesuse wentenea e atdimo mo kaaim blim sma e okok aleyemin nakai tena blib kesoa saa weng mako baabenea Naka make alelo omang genea e nekwali baka biameo i bobolo ilum omfubenoa imeno halanomabiba bleka? Yeye i seimbianiba imeno wembiam biniba sinanoa makaai alelo omang gabe nakae debeb uniba e kibi alang blim keneme o dim ota e nekwali bobolo ilum omfubenoa imeno halanomabiobo ge baabesebe. \p \v 16 Eka Yesuse saa weng mako imin baabenea Nakai youme meklie mo balonibta sin youme mo dababma bikinimibbabe. I inaniba fubanimibo mema youme gogolanea sin youme menga debeb tetenasea sum belanea misiam anamabebe. \v 17 Eka nakai eil memei aalo gato mo gwelelonibta waen aayo memao mo banimibbabe. Inaib mole waen aayo sitanoa eil aalo banoa waen aayo unamabobe. Nakai eil aalo mema ota waen aayo memao ibaine! I inanimibo eil aale mo belaneta waen aaye mo unamebabo ge baabesebe. \s1 Yesuse komoke moon osa eka unang mak osa klaubesebe. \r (Mak 5:22-43; Luk 8:41-56) \p \v 18 Yesuse weng oyebe damib wat Yudai komok make tenea Yesuse kibi kaba sin ye dlong dlong golbuanea mesa aaunanea baabanea Ne moono memale kaatnenobo, kobo moneba wafuneba hananoa ayam anoko gesea \v 19 Yesus ete eka e okok aleyemin nakai tenaniba bekeba \v 20-21 bebiba unang mako olomisabua bifolo 12 blimanobua o bobol temo funanoa Ne besa Yesuse youm eta melebanimio ne ginino ayamut nenamabobo genoa tenoa Yesuse abuk tam tlanoa kweil tobbianoa Yesuse youme ken eta melebanoa \v 22 Yesuse deskinanea watenea baabonea Ne moono obo bobol ayam funanale! Obo funaneba Ne Yesuse youm eta melebanimio ne ginino bain blimutnenamabobo ge funaneb kesoa ob ginino ayamub kenobo ge baabonabea hebmamsab unango olomio walabonoa ayam ansobe. \p \v 23 Omito Yesuse monea komoke am tam unanea temea nakaia unangai homoni memin anso ngambianiba mangglom bianiba weng dobma blib kesoa \v 24 e baabenea Deibo unine! Men olo mo kaaim blimobe. O besa aambiobo gesea i aben gihamsiba \v 25 naka maki baabeniba Ibo tala bib unine gesiba i uniba Yesuse tanea aalalin biin tam unanea o kwei gong wat wafu omfanea hanasobe. \v 26 I weng sang olo ometniba bib mak bib mako alukum onon tlasiobe. \s1 Yesuse naka asunai kino tumu benobua klaubesebe. \p \v 27 E am olo deibonea bebea naka asunai kino tumu benobuei dobsileb bebianiba Yesuso! Komok sume Debite molofeit kobo ni dabo dohalilaneba daabenale ge ngan bebiba \v 28 Yesuse tanea am tam bebea naka asuna eli tam temsiba baabenea Ib dabo fumbibo E titilsa kesoa klaubenamabebo gabibo? gesea i baaniba Ae Sum kobo titilsa kesoa ni bainobo gabuobo gesiba \v 29 e kweilono i kino melebenea baabenea Ibo bainobo gabib kesoa ib kino ayamu benamabobo gesea \v 30 hebmamsab i kino webiabesoa e baabenea Ibo olo naka maki mo baabenimibe ge baabese \v 31 otane i deibaniba weng omeb moniba bib mak bib mako alukum baa tlasiobe. \s1 Yesuse naka make kobom anebua klaubasebe. \p \v 32 Naka eli Yesuse deibaniba unom genabiba nakai naka make hob misiame bekebanea kobom anebua debeb teniba Yesus esu ele tetemiba \v 33 Yesuse hob misiame fotebebanea unea naka ele wengo omsea nakaia unangai dlou unaniba baaniba Islel nibo enamino sino nib dimo mo tam tlota watemin blimobo gesiobe. \v 34 I inaib otane Felisiei baaniba Hob misiami komoke titil ota omkahabeta hob misiami fotebe nabebo gesiobe. \s1 Yesuse nakaia unangai dohalilasebe. \p \v 35 Yesuse monea bib sum osa bib gwab gwab osa Gode amo tem tam unanea Gode weng aleye bianea eka Gode sinanoa nakaia unangai kimanamabeo wengo omkaye bianea eka ginin gam isa eka skila kweilao misiam isa eka ginino afet afeto omo blib isa klaye biam bisebe. \v 36 E nakaia unangai homoni yatenea bobol ilum omfubanoa kla dohalilasebe. Niminbabe, i daabenamin nakai blim kesoa misiam bianiba bobol misiam fumbianiba makob eil sibsibi i kimanini blimi ulab blibtabe. \v 37 E nakaia unangai Gode mitemo mo tlim blimi dim tounea e okok aleyemin nakai saa weng mako baabenea Imen homono damibo damambu otane ula oleb te toumin nakai homonba kesoa \v 38 ibo damib gosake God eta beten kehabibta e okok nakai mo dlane moniba e damibo imeno ula oleb te mieine ge baabesebe. \c 10 \s1 Yesuse okok aleyemin nakai 12 i niniin otabe. \r (Mak 3:13-19; Luk 6:12-16) \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin nakai 12 i Hob misiami fotebena biam eka nakaia unangai ginin gami klaye biam nine genea nganebene tliba titilo omyensebe. \v 2 Yesuse okok aleyemin nakai niniino elitabe. Mikiktemo Saimone, e niniin afeto Fita esa e ninge Endlu esa eka Sebedie meleli Yems esa eka e ninge Yon esa \v 3 eka Filib esa Batolomyu esa Tomas esa Matyu takis moni bokalin naka nesa eka Yems afete Alfiase miin esa Tadias esa \v 4 eka Saimon afete Lom seli kimanin kukubo mo gobe binabeba naka esa eka Yudas Iskeliote Yesuse komokwali dobyamabe naka esa nitabe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai 12 i okoko omyensebe. \r (Mak 6:7-13; Luk 9:1-5) \p \v 5 Yesuse nakai 12 eli dlanea unom genabiba baabenea Ibo mo monibta Yudaba naka afeti betano mo unaibe! Eka Sameliai bibam osa mo unaibe! \v 6 Ibo Islel ten ilisu ota unine! I makob eil sibsibi i kimanin blim bianiba bibamo hembianiba tobtlim binabib inabiobo, \v 7 ibo moniba Gode wengo omkeimaniba baabeniba Gode nakaia unangai kimanamabe dimo tlang genabobo ge oye bianiba \v 8 eka nakaia unangai ginin gami klaye bianiba eka kaaib biamoei dohaaniba hana tlebiam eka yayo aalo bobolabenobuei klaubeiba ayam ambiam eka hob misiami bekebe biaibo fotebebenaine! Ibo inamin namino klayemin titil olo ne misim omyi kesoa ibo moniba klayebib biamo mo baabenibta Monio oyine ge baabenimibe! \p \v 9 Ibo monio mo oleb unaibe! \v 10 Eka meen osa mo gweleleb unaibe! Eka youm osa skil otabbumin osa ole oleb unomabib otane asu ota mo dleb unaibe! Eka fong osa mo tebeleb unaibe! Ibo imeno bobolo mo funimibe! Besa moniba nakaia unangai daayebibta isak imena amao oyine! \v 11 Ibo moniba bib sum osa bib gwab osa ye unaniba naka make atemiba baabenea Ibo ne am tam aala bianibte ge baabene mole ibo e am tamo olota aala bianiba okok kemde deibo watwat haabianibte! \v 12 Eka ibo moniba amo unaibo baabeniba Klayam Gode ibo kima bieta tlobobo ge baabeine! \v 13 Am yo seli Gode nakaia unangai kimanamabe wengo wentib mole ibo baabeniba Gode ibo daabenamabebo ge baabeine! Otane i weng olo ombiaib mole ibo mo baabenibta Gode ibo daabenamabebo genimibe! \v 14 Eka ibo moniba bib mak ye temiba bibam seli ibo dleb tamniba am tam danamino deibeniba eka ib weng osa mo wentubeim blim keib mole ibo bib olo deiboniba ib skilono dabalo glitaniba deibe uniba i yateniba funaniba Ni kukubo misiamobo ge funaine! \v 15 Ne bain baabenamabibe, sinanggwano Sodom bib sel isa Gomola bib sel isa henga binabibo, sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang gameo dimo e i enino gwab omyamabebe. Niminbabe, i e wengo sino mo wentim blim kesoa enino gwab omyamabe otane bib yo seli ib wengo ombiabeibbio mole Gode i enino dot sum omyamabebo ge baabesebe. \s1 Inamin namino bobol tem abilo tam tlamabo wengobe. \r (Mak 13:9-13; Luk 21:12-17) \p \v 16 Yesuse imin baabenea Wentine! Ne ibo dlaia moniba naka misiam isu unomabib kesoa i funaniba Misiam nabenomo ge funanomabibo olo makob naka make e eil sibsibi dlanea moniba til satil isu unomabib inaminobe. Eka inab bimani kukubo inaminobe. I inamin namino hebmamsabo mo nanimibbabe. Mikiktemo i kla funanibta mitdata inamin namino nabinabiobe. Ibsa inaniba inab bimani kukub olota wafu bianibta ibo inamin namino nanom gaibo mikiktemo kla funanibta namine! Eka wan aninini i kukub osa inaminobe. I bobol fiab bliobe. Ibsa makob i kukubo ulab aine! \v 17 Ibo Yudai naka misiami klaine! I ibo yafu dleb moniba komokwali dimo kot keye bianiba eka mak ole ibo yafu dleb taniba I Gode amo tem tam unaniba tek tebelo yebiam nomabiobe. \v 18 Ibo ne bainobo gabib kesoa o dafa ota i dleb moniba kiabwal isa komok sum isa isu unaniba kot keyemibo ibo naka elisa naka maki Yudaba isa ne dowan wengo omkayemine! \v 19 I ibo kot keyemibo ib bobol temo usano mo keyebota fumbianibta Nibo fatnamin weng ota baabenomabbione? ge funimibe! Am olo dimo Gode inamin weng ota omkeimaine genea omyamabebe. \v 20 Weng obba ye baabenomabib yo ilib wengbabe. Ib Aye Hob eta wengo obeta ib sital dimo tam tlemabobe. \p \v 21 Eka mak ole hekwali teniba ningwali dleb moniba naka maki doyiba yenaiba kulila biam eka ningwali hekwali dleb moniba naka maki doyiba yenaiba kulila biam eka awel isak ili memei makaalaniba dleb moniba naka maki doyiba yenaiba kulila biam eka meme isak ili biem ay kamwali makaalaniba dleb moniba naka maki doyiba yebiba kulila biam nomabiobe. \v 22 Ibo ne niniino omkeimabib kesoa naka homon unang homoni bib mak betan mak olo blibi ib alo tliyebua inayemomabib otane nakaia unangai wanita sbal maniba i bainobo galino amitie wafu tatniba mubiang amo tam tlamo Gode nakaia unanga eli dleb mo danea amit nomabiobe. \v 23 Ibo bib mako bliba enin sumo omkayemib mole bib olo deiboniba moniba bib afet unine! Ne bain baabenamabibe, ibo Isleli bibamo ne wengo omkayemibo atosino mo alukum blimaim blim biota Abilim Da Tlemin Naka ne imin tlamabibe. \p \v 24 Aleyemin nakae naka make alebanea tekein kenemeo e mo sum aneta alebane nakae dababbunemebabe. Eka okok naka esa mo inaneta e kimanin nakae dababbunemebabe. \v 25 Kukub misiamo tenoa kimanin nakae dimo tlo mole o e okok nakae dim osa tam tlamabobe. Eka kukub misiamo tenoa aleyemin nakae dimo tlo mole o e alehabe nakae dim osa tam tlamabobe. Niminbabe, i naka makobobe. Inamin kesoa naka maki ib kiminan naka ne hob misiami aye niniino taisaniba Bielsebul geniba niniin misiam nganatnenib mole ne melel ibsa dot niniin misiam nganabenomabiobe. \s1 Nakai Gode elekiem ele tol ota tosianine! \r (Luk 12:2-7) \p \v 26 Inamin kesoa ibo nakaia unanga eli tolo mo tosianimibe! I inamin namino teilabbubo biabio sinanomo keim anamabobe. Eka inamin namino ayok biam osa keim anamabobe. \v 27 Ne inamin namino ayok baabei biamo ibo nakaia unangai kin dimo keim maniba weng olo omkeimabeine! Eka ibo inamin namin wengo ayok wentebib olo sinanomo taniba bib daang tam unaniba omkeimaine! \v 28 Naka maki ibo yenaiba kaanomabib otane ibo naka eli tolo mo tosianimibe! I dam iboko ye yenaiba kaanomabib otane ib afen smiko mo watwat dabenomabibbabe. Ibo Gode elekiem ele tol ota tosianine! Niminbabe, e titilsa kesoa e ib damo wananea kaanobua sinanomo afen smik olo aseinin bib ye bianoa enin kino watememabobe. \p \v 29 Ibo 1 toeao omoniba wan gwabi asu walomabibo olo moni sumba otane ib Aye wani elekiem olokiemi kaanamino kimabie kesoa e mo Ae geim blim kene mole i mo kaanibta dolmein daakenibta dabalim ele tlaibbabe. \v 30 Eka elekiem elekiem kobo keb Aye kla tekein kebianea keb gabamano elekiem ke tobo tofa tofa biebe. \v 31 Wani ayam otane i besa kulanobe. Eka naka kobole afen smiksabe. Keb Aye abilim ut bie kobo kla gobke bie kesoa kobo mo tosianemebe! E wani kima bie kesoa e kebsa kla kimanamabebo ge baabesebe. \s1 Yesuse niniino omkeimalino kukubobe. \r (Luk 12:8-9) \p \v 32 Yesuse imin baabenea Nakae waneta nakaia unangai baabenea Yesuse ne Sumobo ge baabenea ne niniino omkeimatnene biamo sinanomo nesak abilim uto ne Aye baabania E nemibo genamabi \v 33 otane nakae waneta nakaia unangai baabenea Yesuse ne Sumbabo ge baabene biamo nesak inania abilim uto ne Aye baabania Naka ele nemibabo genamabibo ge baabesebe. \s1 Yesuse tenea nakaia unangai afet anang geneta tlebiobe. \r (Luk 12:51-53; Luk 14:26-27) \p \v 34 Yesuse imin baabenea Ibo mo funanibta E tenea nakaia unangai dabalim ele blibi alukum bobol fiab omyang geneta tlebiobo genimibe! Ne tlibuo naka mak unang maki ne bainobo getnenomabib kesoa naka maki dosuanomabiobe. \v 35 Naka maki ne bainobo getneiba eka mak ile ne mo bainobo getneim blim kenaniba miine aalebe i dumo wasi aiba eka moono awoko i hat osa min inaniba wasi aiba eka miin alelo imak awoko i hat osa inaniba wasia nabianiba i sinwalo alang sanine genita tlibiobe. \v 36 Naka make e alel meleli amo olokiemo temo aalabib biam otane i sinwalo makaalanomabiobe. \p \v 37 Nakaia unangai wanita i awok aaloki gobenimib otane i ne klao mo gotneim blim kenib mole i mo ne ninek anomabibbabe. Eka wanita i miin esa i moon osa gobenimib otane i ne klao mo gotneim blim kenib mole isa mo ne ninek anomabibbabe. \v 38 Nakaia unangai wanita i niniino mo omabbuniba inamin namin misiamo i dimo tam tlemo omnakatouleb bianiba ne kukubo mo wafunim blim kenib mole isa mo ne ninek anomabibbabe. \v 39 Eka nakaia unangai wanita ili bobol tem funino wafu bianiba dabalim olo inamin namino goboblib mole i amito mo biomabibbabe. Otane nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba dabalim olo inamin namino deibonimib nakai afen smiko amit namabobo ge baabesebe. \s1 Sinanomo nakaia unangai abilim uto inamin namin ayamo dlomabiobe. \r (Mak 9:41) \p \v 40 Yesuse imin baabenea Ibo motemiba naka tab unang tab wanita baabeniba Klayam nata tliobo ge baabeniba dleb taniba am tam daniba imeno doyib mole olo makob Yesus ne tetemia i baatneniba Klayam nata tlebobo ge baatnenomabib inaminobe. Gode ne nemanea tlibio kesoa naka tab unang tab wanita baatneniba Klayam nata tlebobo ge baatneniba nemeb taniba am tam daniba imeno donib mole olo makob Gode tetemea i baabaniba Klayam nata tlebobo ge baabanomabib inaminobe. \v 41 Eka Gode weng omkeimalin naka make tenea naka make bib ele tlea naka ele baabanea Klayam nata tlebobo ge baabane biamo, naka ele Gode weng omkeimalin naka tleta baabane biamabo kesoa sinanomo Gode e inamin namin ayamo dlalang gameo inangge baabane biamo naka elesa emio ulab dlalamabebe. Eka nakae waneta naka molote make tenea e bib ele tlea Klayam nata tlebobo ge baabane biamo naka ele naka molot bieta baabane biamabo kesoa sinanomo Gode e inamin namin ayamo dlalang gameo inangge baabane biamo naka elesa emio ulab dlalamabebe. \v 42 Naka make niniin blim nakae tesea naka tab unang tab wanita atemniba funaniba Naka ele Klaiste bainobo galin naka kesoa ni daabanomo geniba e aaye obaliba dowone biamo ne moton baabenamabibe, sinanomo i inamin namin ayamo dlomabiobo ge baabesebe. \c 11 \s1 Yone aa fuayemin naka esa Yesus esa i wengobe. \r (Luk 7:18-35) \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin nakai 12 i inamin namin weng olo aleyebea blimanoa Yesuse bib olo deibonea monea Galili betano bib mak bib mako Gode wengo aleye bianea omkeima biam bisebe. \p \v 2 Yone aa fuayemin nakae klabut am bianea Yesus Klaiste okok kebeo wengo wentenea Baaba wentano genea e okok aleyemin nakai maki dlane moniba Yesus esu unaniba baabaniba \v 3 Yone baabkenea Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai baaniba Sinanomo Gode Dofakamin Nakae tlamabebo ge baaibbuo kebtia bleka ni naka afet waisanomo? ge baabkeseta tlobobo ge baabasiba \v 4 Yesuse baabenea Ibo imin moniba Yon esu unaniba inamin namino wengo wentib olosa eka inamin namino watemib olosa baabaine! \v 5 Nakai kino tum gebenobuei webiabenoa teme biam eka skil misiami tamana biam eka yayo kitdibiyebuei ayam an touye biam eka klango datenebenobuei imin welabbebenoa wengo wente biam eka kaaibbiamuei imin hana tlebiam bliba eka ne Gode dowan weng ayamo omkeimania nakaia unangai inamin namino blimi omkaye bia \v 6 eka nakaia unangai wanita ne bainobo gabibo mo deibueim blim kenimibi seimbiam bliobo ge baabesea \v 7 Yone okok aleyemin nakai deiba uniba Yesuse nakaia unangai Yone weng sango baabenea Sino ibuantemo mota nimin watemomo geta unibbue? Nakai bobol temo tekayebua bobol tem homon homon fumbinabibi i makob glole makalo oleb une tlebinabe inaminobe, Yone i ulaba? Yeye. \v 8 Ibo ibuantemo mota nimin watemomo geta unibbue? Ibo moniba naka make youm ayam ayamo kibe eta atemomo geta unibbua? Yeye. Nakai youm ayamo kibibi komok sumi am tam bliobe. \v 9 Ina otane ibo moniba nimin watemomo geta unibbione? Ibo moniba Gode weng omkeimalin nakae atemomo geta unibbua? Bainobe, ne baabenamabibe, ibo naka ele atemibbuo e Gode weng omkeimalin naka otane e Gode weng omkeimalin nakai maki gaisenebiobe. \v 10 Sinanggwano Gode Yon ele ni dab ni weng sango e buk temo baanea \q1 Wentine! Ne dowan weng omkeimalin naka ele dabaia sin monea ne wengo omkeimanea keb deibo klaubkenabeta kobole abuk mo temebta nakaia unangai keb wengo wentine genebio kesoa \b \m \v 11 ne bain baabenamabibe, Yon aa fuayemin nakae dabalim nakai alukum gaisenebu otane Gode nakaia unangai kimanamabeo dimo nakaia unangai wanita ne bainobo getneniba Gode Hobe i bobol temo bibene mole i Yone gaisanomabiobe. \p \v 12 Yon aa fuayemin nakae okoko kilonea Gode weng omkayem tlebuo dim osa eka memalosa nakaia unangai sbal maniba Gode kimanin kukubo wafunom genamiobe. Hengmin nakaia unanga isa bumolok bianiba Gode kimanin kukubo wafunom genamiobe. \v 13 Sinanggwano Gode weng omkeimalin naka isa eka Mosese hekmel weng osa Gode kimanamabeo wengo omkeimabib bita omito Yone tlebiobe. \v 14 Yon ele nakai baaniba Naka make Ilaiyae ulab tlamabebo geibbue etabe. Ibo dowan weng olo wenteniba bainobo genom gib mole ayamobe. \v 15 Nakai ne weng olo wentebibi kla funaine! \p \v 16 Naka homon unang homoni dabalim olo blibi i makob inaminobe. Meme gwabi bib daang ye toula bianiba ten maki nganabeniba \v 17 Ni halinin anso ngambob otane ibo mo mebibbabo, eka ni waso boubob otane ibo anso mo ngambibbabo ge ngambibi ulabobe. \v 18 Saa weng olo mitmakamo inaminobe. Yone aa fuayemin nakae tlebuo e Gode niniino dobtouleb namabe kesoa e imen osa waen aay osa halabea naka homon unang homoni oha bianiba Hob misiame e bekeba biebo geniba e kukubo mo gobanim blim binibbiobe. \v 19 Eka Abilim Da Tlemin Naka ne tlibuo ne Yone ulabbabe. Ne imeno wembiania waen aayo wembiam nabi otane naka homon unang homoni baaniba Naka ele atemine! E tali uninobo, e imeno homon wembianea waen aayo homon wembiam nabebo, e takis moni bokalin naka isa naka maki hengmin afeto nabib isa i nekobo ge one bianiba ne kukub osa mo gotnenim blim bliobe. Ina otane nakaia unangai Gode wengo tekein kebibi baaniba Naka asu eli kukubo afet afet otane Gode i dabo baabenea I ayamobo gabebo gabiobo ge baabesebe. \s1 Nakaia unangai mo bainobo geim blimi klaine! \r (Luk 10:13-15) \p \v 20 Yesuse naka maki baabenea Ne ib bibo inamin namin okok sumo klabia watemebib otane ib bobol temo mo deskina Gode omalim blim blib kesoa kukub olo misiamobe. \v 21 Ibo ne weng olo wenteniba tosianaine! Ayoo! Kolasin bib sel ibsa Betsaida bib sel ibsa enin sumo tam tlubenamabobe. Ne ib bibamo biania okok sumo klabia ibo watemebib otane ib hengmino mo deibueim blimobe. Sinanggwano naka make Taia bib osa Saidon bib osa inanea makob ne okoko ulab klabea Taia bib sel isa Saidon bib sel isa watemib biota mole i mebianiba i hengmino deiboniba i bobol temo deskinaniba Gode omalomabib otane i sino mo watemin blim kesoa i hengmino mo deibueim blimobe. \v 22 Ibo mo inaim blim kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang game dimo e Taia bib sel isa Saidon bib sel isa enino omyamabe otane ibole enin sumo omyamabebe. \v 23 Eka Kabaneam bib sel ibole funaniba Ni abilim ut unomabbiobo ge fumbib otane ibo ne wengo wentebibo mo wafueim blim kesoa ibo dabbemaniba aseinin bib unomabiobe. Niminbabe, naka make Sodom bibo sin inanea makob ne memalo ib bibo okok sumo klam haabli inanea klane biota mole Sodom bib seli watemniba i hengmino deibueib kesoa Gode bib olo deibonebua sma biobe. \v 24 Ibo mo inaim blim kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang game dimo e Sodom bib seli enino omyamabe otane ibole enin sumo omyamabebo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Ibo nesu tlibta bobol ayamo omyano genebiobe. \r (Luk 10:21-22) \p \v 25 Am olo dim ota Yesuse Gode baabanea Ay kobo abilimo Sum eka dabalimo Sum na kesoa ne Klayamobo ge baabkenamabibe. Niminbabe, naka maki funaniba Ni tekein kemino sumobo gabibi kobo keb inamin namin okok ayamo mitmakamo mo alebeim blimobe. Otane naka maki tekein kemino sumba makob men gwabi bobol tem funino ulab aibi kobo kukub olo mito alebenebobe. \v 26 Ae Ay kobo kleb bobol tem funin ota inamin namin olo klabinabeb kesoa ne Klayamobo gabibo ge baabanea \v 27 eka omito nakaia unangai baabenea Ne Aye inamin namino alukum omnenea Kimanale ge baatnenebiobe. Nakai Gode miin ne bobol tem funino mo tekein kebibbabe. Aye elekiem eleta ne bobol tem funino tekein kebebe. Eka nakai Ay Gode bobol tem funino mo tekein kebibba otane ne tekein kebibe. Nakai wanita ne dlakanimie isa Aye bobol tem funino tekein kenomabiobe. \p \v 28 Ibo inamin namin kukubo ge dlakibilanoa ib bobol temo ilum omfubeno mole ibo alukum teniba nesu tliba neta bobol ayamo omyano! \v 29 Ne untak nganin nakaba ne bobol fiab kesoa ibo teniba nesu tlaniba ne wengo wentemib mole ne alebenia bobol fiab omyamabibe. \v 30 Ibo ne wengo wentemib mole ne Inamin namino naine genimio ne daayemabi kesoa mo bumolok omfubenomobabo ge baabesebe. \c 12 \s1 Singkalin amo okoko awem omkalin wengobe. \r (Mak 2:23-28; Luk 6:1-5) \p \v 1 Singkalin am bomabua Yesuse e okok aleyemin nakai dletnea wit dang tla bebianiba e okok aleyemin nakai imen teb yemsoa wito yamo mako molaniba kwei tuba kikekaniba blongo gamdibiniba unan bebiba \v 2 Felisiei yateniba Yesuse baabaniba Keb okok aleyemin nakai nib hekmel wengo welaniba singkalin am otane i wit yamo molaniba kikekaniba blongo gamdibibib yole okok kebiobo gesiba \v 3 Yesuse baabenea Ibo sinanggwano nib fanine Debite nanebuo weng sango buk temo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. Am olo dimo Debit esa e meletan isa imen teb yemsoa \v 4 e tanea Gode am tam temea Gode amo kimanin nakae bleto Gode heitdaha bianiba toubibo olalea oleb tam tlea ete e meletan ite naniba dowonsibo blet olo i awemobe. Nib hekmel wengo baanoa Gode amo kimanin naka ita unaline genobu otane Debitwali dowonsiobe. \v 5 Ibo hekmel wengo kibianiba tekein kebinabib yotabe. Singkalin amo dimo Gode amo kimanin nakai okok kebianiba kulani yenaniba fubianiba Gode heitdaha binabibo olo hengminbabe. \v 6 Ne bain baabenamabibe, Gode amo kimanin nakai e am tamo okoko ayam okok kebinabib otane ne okoko ib isak temo klabio dot ayam kesoa ibo mo baanibta ne okok aleyemin nakai misiam naibobo ge nimibe! \v 7 Gode e buk temo baanea Ibo kulani yenaniba ne heitdatnenamin kukubo ayam otane ibo nakaia unangai dohalilaniba daabeib mole kukub olo dot ayamobo genebiobe. Ibo weng olo mitmakamo kla tekein kebib biamo ibo nakai hengabibbai mo baabenibta Ibo misiam naibobo ge baabenomabibbabe. \v 8 Abilim Da Tlemin Naka ne titilsa kesoa Gode singkalin amo dimo ne baania Okok olo naine, eka okok olo mo nanimibe genimio ayamobe. Niminbabe, ne singkalin amo kimaninobo ge baabesebe. \s1 Gode singkalin amo Yesuse naka make kweilone klaubasebe. \r (Mak 3:1-6; Luk 6:6-11) \p \v 9 Yesuse deibenea monea Gode amo tem tam temea \v 10 naka make kweile debelabanebue ye bia naka maki ye blibi funaniba Yesuse naka ele Gode singkalin am olo klaubane mole nibo kot kebanomo geniba i Yesuse baabaniba Nib hekmel wengo baanoa Gode singkalin amo nakae klaubanamino ayamobo genobua bleka? gesiba \v 11 Yesuse baabenea Ibo eil sibsibsa bliba singkalin am bomanoa eil sibsibe make kwiam bil amite geteisonea debeb daak unamo ibo debeb ute danomabiobe. \v 12 Eil sibsibe e besa kulan ayamobe. Otane nakae afen smiksa kesoa e dot ayamobe. Inamin kesoa Gode singkalin amo dimo nibo nakaia unangai daabenom gaobo hekmel wengo baanoa Inaine genobiobo ge baabenea \v 13 omito Yesuse naka ele baabanea Keb kweilone tobtalonale gesea e kweilone tobtalonea ayamu banea makob kweile milim sine ulab ane otane \v 14 Felisiei atemniba moniba i sinwalo miniba Yesuse ananoba kaaneko ge omonsiobe. \s1 Gode Yesuse dofakaia Ne okoko okok kenemeko ge baasebe. \p \v 15 Felisiei baaniba Yesuse ananoba kaaneko gesiba e i wengo tekein kenea bibo yo deibonea bebea nakaia unangai homoni bekeba bliba bebianiba ginin gami alukum klayebea ayam ambiba \v 16 e i watanea baabenea Ibo naka maki ne inamin namino nabeio wengo mo baabenimibe ge oyem oyem onsebe. \v 17 Yesuse okoko ina monseo sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo baanebuo yamo balisobe. Gode wengo Aisaiae dolanea baanea \q1 \v 18 Naka ele ne dofakanibua ne okoko okok kebebo, ne e kla goba biania seinhabibo, ne Hobe e bekeba bia e nakaia unangai Yudabai ne kukub moloto wengo omkeimabenamabebe. \v 19 E dleb wengo mo obianea eka weng sumo mo ngam biam nemebabo, e bib dango weng sumo mo omkeimanemebabe. \v 20 Nakaia unangai bobolo ilum omfubenomoi makob niimbumo afoko fubonoa tebelake tounabo inaminobe. E daabenea i sbal manomabiobe. Nakaia unangai bainobo galino beitloku benomoi makob aso kiminang genabo inamin kesoa e titilo omyenea i bainobo galino imin sbal manomabiobe. E klayam okok kebianea inamin namin misiamo gaisonea \v 21 nakaia unangai Yudabai baaniba Bainobo, e ni daayemin naka kesoa waisanomo genomabiobo ge baanea dolanebiotabe. \s1 I baaniba Yesuse Bielsebule tena okok kebiobo gesiobe. \r (Mak 3:20-30; Luk 11:14-23; 12:10) \p \v 22 Omito nakaia unangai maki naka make debeb teniba Yesus esu tesibo hob misiame naka ele bekebanea e kino tum gebanoa kobom ane biotabe. Yesuse naka ele klaubanea kino bomabanoa eka wengo baanasebe. \v 23 E inasea nakaia unangai smiko deibe unoa baaniba Naka ele Gode weng omkeimalin nakae baanea Komok sume Debite molofeite tenea kimanamabebo genebue etaso? gesiba \v 24 Felisiei wenteniba baaniba E Debite molofeitbabo, hob misiami komoke Bielsebule e niniin mako Gululame titil ota omkahabeta hob misiami fotebenabebo gesiba \v 25 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Betan mak seli i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo i titil blimanomabiobe. Eka bib mak sel mak isa inaniba i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo isa titil blimanomabiobe. Eka naka make meletan isa inaniba i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo isa ming inaniba titil blimanomabiobe. \v 26 Gululame daatnenea ne hob misiami fotebeni mole e kimanino sbal manamabua bleka? Yeye e titilo blimanamabobe. \v 27 Ibo baaniba Bielsebule titil ota omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabib otane waneta ib meletani daabeneta hob misiami fotebenayebibe? Bielsebul etia bleka? Yeye ibo weng olo baatneibo ib meletani wentib mole i baaniba Ib wengo dim obiobo, Gode Hobe titilobo genomabiobe. \v 28 Gode Hob eta ne titil olo omkanebeta hob misiami fotebenabi kesoa ibo watem tekein kenibta Gode nakaia unangai kimanin kukubo tlobo geine! \p \v 29 Eka ne saa weng mako baabenamabio inaminobe. Gululame naka sbal kesoa ne besao mo tanita e am tamo mo unanita e afobeingo mo oisanimibabe. Mikiktemo ne e skila kweilao sayo gebanita omito tanita e afobeingo oisanamabibe. \p \v 30 Nakae waneta ne mo daanemin blim kene mole e ne makaabe. Ne nakai dleb met tenia Gode mitem kalin nakabe. Nakae waneta ne mo daanemin blim kene mole e makob naka make nakai fotebene unaniba Gode deiba unomabib inaminobe. \p \v 31 Ne ibo baabenamabibe, nakaia unangai hengmino henga bianiba Gode weng dobo weng oha biam bianiba hengmin olo omkeimanimibo Gode omtlabenamabe otane nakaia unangai Gode Hobe weng dobo wengo baabanimibo Gode i hengmin olo mo omtlabenamabebabe. \v 32 Eka nakaia unangai Abilim Da Tlemin Naka ne weng dobo wengo one bianiba hengmin olo omkeimanimibo Gode omtlabenamabe otane i Gode Hobe weng dobo weng baabanimibo Gode i hengmin olo mo omtlabenamabebabe. Memalosa sinanomosa amitie hengmin olo yeb baka sanomabiobe. \s1 As misiame yame misiam balinamabebe. \r (Luk 6:43-45) \p \v 33 Ase ayam damanemeo e yamo ayam balinamabebe. Eka ase amgumanemeo e yam osa misiam balinamabebe. Nakai aso yamo watem motomanibta Ele as ayamobe. Ele as misiamobe genibta tekein kebinabiobe. \v 34 Inab misiame memei ulab ibo hengmin gam kesoa ib weng osa misiamobe. Ib bobol temo inamin namin bobolo funanimibo weng olo ib sitalimo tam tloa baanomabiobe. \v 35 Naka ayam ele bobol tem funin ayamo e bobol tem amun temo kweki welubanobio kesoa ele kukub ayamo wafubiebe. Eka naka misiam ele bobol tem funin misiamo e bobol tem amun temo bibabio kesoa e kukub misiam ota wafu biebe. \v 36 Ina otane ne baabenamabibe, nakaia unangai wengo baanom gaibo kla funaniba omin blim besa halitie obinib biamo sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo kil baabeneta yang kenomabiobe. \v 37 Kleb wengo ayam obeb biam ota Gode baabkeneta Kobo ne kin dimo keb hengmino blimobo ge baabkenamabe otane keb wengo misiam obeb mole e baanea Kobo ne kin dimo hengmin gamobo ge baabkenamabebe. \s1 Naka maki Yesuse baabaniba Ni okok sumo mo watemomabbiobo ge baabasiobe. \r (Mak 8:11-12; Luk 11:29-32) \p \v 38 Omito hekmel weng tekein kemin naka mak isa eka Felisiei mak isa i Yesuse baabaniba Aleyemin naka kobo okok sumo mo klaneba ni watemnoba Gode titilo bain omkleta klanebobe genomo gesiba \v 39 Yesuse yang ke baabenea Nakaia unanga ibo hengmino henga bianiba Gode kukubo mo wafu blibba ibo te baatneniba Kobo okok sumo klaneba ni sino mo watemin blim kenobbuo watem tekein kenoba Kobo Gode titilsabo ge funanomo gabib otane Gode ibo okok sumo mo alebenamabebabe. Sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakae Yonae okok sumo olokiem alebanebio yota funaine! Gode inanea klanea ibo watemomabiobe. Okok sumo afeto blimobe. \v 40 Sinanggwano aning sumo Yonae dobtabbanobua amo asumatna o dimo aningo amun tem tab binebio yo Abilim Da Tlemin Naka nesa inania amo asumatna o dimo dabal tem daak biamabibe. \v 41 Sinanggwano Yonae monea Nineba bib ye unanea Gode wengo Nineba bib seli omkayebea i e wengo wenteniba hengmino deibueibbio otane ne Yonae gaisaiobe. Mema dim olo nakaia unanga ibo ne wengo mo wentebibba kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo Nineba bib seli ibo baabeniba Ib kukubo misiamobe. Niminbabe, ibo Yonae gaisanamin nakae wengo wentib otane ib hengmino mo deibueim blimobo ge baabenomabiobe. \v 42 Eka weng mak ole sinanggwano Yudai komok sume Solomone tekein kemin ayamo omkeimasea betan mak unango komok sumobe, o afoko melen sin da ye bianoa funanoa E wengo kla wentenite geno kesoa o bibo deibonoa aalan wat aalan wat binoa tenoa e wengo wente binobio otane ne Solomone gaisaiobe. Mema dim olo nakaia unanga ibo ne wengo mo wentebibba kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo unang olo ibo baabenoa Ib kukubo misiamobe. Niminbabe, ibo Solomone gaisanamin nakae wengo mo wentim blimobo ge baabenamabobo ge baabesebe. \s1 Hob misiame imin de tlamabeo weng sangobe. \r (Luk 11:24-26) \p \v 43 Yesuse saa weng mako baabenea Hob misiame naka make bekeba bianea deibanea Sinanano genea monea betan eng engo hen haabia blim kesoa \v 44 baanea Temde monia amo bi tlibio ye unano genea imin motemea naka ele sanggwan amo glitanea eito kibonanebua besa bio kesoa watemnea \v 45 imin monea hob misiami maki 7 i i kukub misim misiamo namino e titilo gaisaibbuei baabe dletnea teniba naka ele bekebaniba e sino misiam binebuo otane am olo dimo e dot misiam anamabebe. Nakaia unangai memalo blibi baaniba Hengmino deibonomo gabib otane i bobol temo ne mo nemabbaim blim kesoa kukubo dot misiamo i dim osa tam tlubenamabobo ge baabesebe. \s1 Yesuse biem osa e ningwal isa i weng sangobe. \r (Mak 3:31-35; Luk 8:19-21) \p \v 46 Yesuse nakaia unangai wengo sma oyebea e biem osa eka e ningwal isa teniba bib tam tlaniba wengo baabanom genamsiba \v 47 naka make Yesus esu ye bianea baabanea Etale temale! Keb biem osa keb ningwal isa teniba bib etale bianiba wengo baabkenom genabiobo gesea \v 48 Yesuse Gode melel anamin kukubo aleyemang genabe kesoa e naka ele baabanea Wanita ne biemwal eka ne ningwal nae? ge baabanea \v 49 e kweilone e okok aleyemin nakai kiye bianea baanea Ele temine! \v 50 Nakaia unangai ne Aye abilim ut bie wengo wentebib ita ne ningwal ne nengwal eka ne biemwal nabo ge baabesebe. \c 13 \s1 Nakae wit sano damibo dibianebiobe. \r (Mak 4:1-9; Luk 8:4-8) \p \v 1 Am olo olo dim ota Yesuse amo deibonea daaknea aamuke ken daak tounabea \v 2 nakaia unangai homoni te ge dabaib kesoa e daaknea weseme make ye ofaibbue tem daak tounea eka nakaia unanga ile ninin alim ye mabliba \v 3 e weng homono alukum saa weng oye bianea baabenea Naka make wit sano kon sano ulabo oleb monea \v 4 damibo dibim haabinea dibia unea mako dilbi daaknoa deib daak uno ole wani teniba doweibbiobe. \v 5 Eka mako dilbi daaknoa tome sume malanebua dabale tib ute gebanebue dim daak uno ole hebmamsab balbu utlobuo otane dabale sumba kesoa \v 6 kimkimo gibio tounoa afoko te isak ewit tlanoa fubonoa gatanobiobe. \v 7 Eka mako dilbi daaknoa aliam misiamo ningsao mitem daak uno ole aliam misiam baka balbi utlanoa ge omtembano kesoa o mo damanota yamo mo balinim blimobe. \v 8 Ina otane mako dilbi daaknoa dabale ayame dim daak uno ota ayam balbu utlanoa yamo bali bianoa mako 100 bali biam eka mako 60 bali biam eka mak ole 30 balinanobiobe. \v 9 Nakaia unangai ne weng olo Wentomo gabibi kla funaine ge baabesebe. \s1 Yesuse kukubo saa weng ominobe. \r (Mak 4:10-12; Luk 8:9-10) \p \v 10 Omito Yesuse okok aleyemin nakai teniba esu ele tlaniba kil baabaniba Kobo nimin kenebta keb wengo i amitie saa weng oye binabebe? Nakaia unangai keb weng olo mitmakamo klao mo tekein kebibbabo gesiba \v 11 Yesuse baabenea Gode emaye weng ayok olo mitmakamo e kimanin kukubo ibo alebenebe. Ina otane e nakaia unanga eli mo alebenim blimobe. \v 12 Nakai ne wengo wenteniba kukub ayamo wafunib mole Gode daabenea i bainobo galino dot sbal manomabib otane nakai funaniba Ni bainobo galino sbalobo ge funaniba i kukub ayamo mo wafunim blim keib mole Gode i bainobo galino omtlabenamabebo ge baabesebe. \v 13 Nakaia unangai kino inamin namino watemebib otane o mitmakamo klao mo tekein kebibbabe. Eka i klango wentebib otane i motono mo wentenibta tekein kebibbabe. Inabib kesota ne wengo amit saa weng ota oye binabibe. \v 14 Nakaia unanga eli inabibo Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo yamo balinobe. E Gode wengo dolanea baanea \q1 Ibo wengo ye wentemomabib otane o mitmakamo mo tekein kenomabibbabe. Ibo kino tememomabib otane inamin namino mo watemomabibbabe. \v 15 Niminbabe, nakaia unanga eli bobol temo agoko mo yemin blimobe. Eka i klango kweimiki datananiba i kino bina bliobe. I kino inamin namino watemniba eka i klango wengo wenteniba eka i bobol temo weng olo mitmakamo funananiba nesu tlib mole ne klaubeia ayam anomabib otane i mo inaim blim kesoa ne mo klaubeita ayam anim blimobo ge baanea dolanebiobe. \b \p \v 16 Ina otane ibo seinbibte! Niminbabe, Gode bobol tem funino ibo omyebio kesoa ib kino inamin namino kla watem nabianiba eka ib klango inamin namin wengo kla wente biam binabiobe. \v 17 Ibo olo kla funaine! Sinanggwano Gode weng omkeimalin naka homon isa eka naka molot homon isa i inamin namino ibo watemebib olo Watemomo geniba hembinibbu otane i mo watemin blimobe. Eka ibo wengo wentebib olo i Wentomo gabinibbu otane i mo wentim blimobe. Ibo inabib kesoa seinine ge baabesebe. \s1 Yesuse wit sano saa wengo mitmakamo alebesebe. \r (Mak 4:13-20; Luk 8:11-15) \p \v 18 Ibo wit sano kon sano ulabo dolimin nakae saa wengo mitmakamo wente bianiba funine! \v 19 Wit sano dilbi daaknoa deib daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai sinanomo Gode kimanamabeo wengo wentaib otane i klao mo funa omabbaim blim keiba Gululame tenea omketouye binabe otabe. \v 20 Eka mako dilbi daaknoa tome dabal baka genebue dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba seimbib \v 21 otane i klao mo funa omabbaim blim keniba mema yota fumiba naka maki Gode wengo omabbubanomo gabibi teniba naka eli kukub misiamo omkayemsiba bobol tem abilo i bobol temo tam tlubenoa Gode wengo hebmamsab deibo nabib otabe. \v 22 Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak unanoa aliamo ningsao yeb baka bela utlobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane dabalim olo inamin namino talo walin kukub osa eka Monio sum olonite galin kukub osa tam tenanoa i bobol temo Gode wengo omabbubenoa deibo nabib otabe. \v 23 Eka mako dilbi daaknoa dabal ayame dim daak unanoa bela ute damanoa yamo mako 100 balinoa eka mako 60 balinoa eka mako 30 bali nanobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba wafuniba Gode daabenea e titilo omyenea maki e okoko sum okok kebib eka mak ile atosin ota okok kebib eka mak ile men okok kebiam blib itabo ge baabesebe. \s1 Nakai misiam isa ayam isa i saa weng otabe. \p \v 24 Yesuse saa weng mako baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Nakae wit san ayamo kon sano ulabo damibo dibim haabinea dibia unebua \v 25 kwinoa nakaia unangai aala uniba e makaae boublab sano oleb tenea wit san ayamo tem daak dolinea unebua \v 26 wit sano balbunoa damanoa yamo balinang genoa go tlebe go tlebe monoa boublab san osa balbu utesoa \v 27 damib okok kemin nakai wateniba damibo gosake baabaniba Ni funanoba Kobo wit san ayamo olob damibo dolinebbiobo gabob otane fatnanota boublab sano yeb baka bela utlone? gesiba \v 28 e baabenea Yole nib makaa eta nanebiobo gesea i baabaniba Kobo funaneba Ni monoba boublab san olo ula olaine ge fumbebo? gesiba \v 29 e baabenea Yeye ibo ulelom geniba wit san ayam yeb baka ulelaib kesoa \v 30 deibueibbua boublab san baka wit san baka bio bita wito sananoa welom gaobo dim ota nema okok nakai baabesita Boublabo sin ulaniba ge olatouniba eka wit ole mit wa oleb moniba imen toumin am tam olaine ge baabenamabibo genebiobo ge baabesebe. \s1 Mastet dabo saa wengobe. \r (Mak 4:30-32; Luk 13:18-19) \p \v 31 Yesuse saa weng mako imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Mastet dabo dot kengkengobe. Makob fut dabo ulabobe. Naka make mastet dabe obeb monea damibo dolinebiobe. \v 32 As afeto dabo sumobe. Mastete dab ole dot kengkeng otane e balbunea damanea beselib anea as afeto gaisoneta wani tenibta e tung dimo deito fakam binabiobo ge baabesebe. \s1 Gode wengo bib mak bib mako unamabo o saa wengobe. \r (Luk 13:20-21) \p \v 33 Eka Yesuse saa weng mako baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. O makob yiso ulabobe. Unang mako yis ele kikonoa bolite tem daak kikanoa daak unea kwekonoa habski habskibua sinanoa sitanamabe inaminobo ge baabesebe. \s1 Yesuse wengo saa wengo olota oye bisebe. \r (Mak 4:33-34) \p \v 34 Yesuse inamin namin wengo nakaia unangai alukum saa weng olota oye binebiobe. E wengo keimo mo oyemin blimobe. Saa wengo olota oye binebiobe. \v 35 Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Yesuse weng sango Gode buk temo dolanea baanea \q1 Ne wengo oyemang gamio saa weng ota oyemabibe. Sinanggwano Gode inamin namino klam tlebuosa memalosa inamin namin wengo ayok buo weng olo omkeimabenamabibo ge baanea dolanebuo \b \p Yesuse ina monseo weng olo yamo balinobiobe. \s1 Boublab sano saa wengo mitmakam otabe. \p \v 36 Yesuse nakaia unangai deibenea monea am unea e okok aleyemin nakai moniba baabaniba Kobo boublab sano damibo balbu utlemino saa wengo mitmakamo ni alebenale gesiba \v 37 Yesuse baabenea Naka ele wit sano ayamo damibo dolinebio yele Abilim Da Tlemin Naka netabe. \v 38 Eka damib ole alukum dabale monea dene dene otabe. Eka wit dab ole nakaia unangai Gode wengo wentebiba e kima bie itabe. Eka boublab san ole Naka Misiame meletan itabe. \v 39 Eka makaae boublab sano oleb tenea wit sano ayamo tem daako dolinebio naka ele Kulan Misiam etabe. Eka wito ula toumino dim ole mubiang amo bomanamabo otabe. Eka wito ula toumin naka ile abisel itabe. \v 40 Eka i boublab sano ula olminiba aso ola tounibbio yole makob mubiang am bomanomo dimo abiseli nakaia unangai bainobo galin blimi dleb moniba aso dla tounomabib otabe. \v 41 Abilim Da Tlemin Naka ne abiseli dlaia moniba Gode kimanin betano inamin namino nakaia unangai bainobo galino watwat daye binabo dlo nabianiba eka nakaia unangai kukub misiamo wafu binabib isa alukum dolminiba \v 42 ase beselibe eimbe tem wat dlatouniba eimbianiba enin kino sum wateme bianiba memomabiobe. \v 43 Eka naka molot unang molot ile i Aye kimanin bib uto biomabibo i makob Gode ayale ulab aniba afok inamin tubunomabiobe. Nakai ne weng olo wentebibi kla funaine ge baabesebe. \s1 Naka make bokis monie ayok obuaibbua atemebue saa wengobe. \p \v 44 Yesuse saa weng mako imin baabenea I bokis monie make damib ye ayok ofaibbua naka make tenea atemnea e bobolo wabasoa esak imin obua bianea kla seimbianea monea naka maki e afobeingo alukum walonea monio oleb monea damib olo walosebe. Gode kimanin kukub osa inaminobe. Nakaia unangai Gode kimanin kukubo bobolo kla wayebo kesoa i afobeingo bobolo funino deiboniba Gode kimanin kukub ota wafunomo gabiobo ge baabesebe. \s1 Bukub san awoko moni sumo saa wengobe. \p \v 45-46 Yesuse saa weng mako imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Inamin naminsa naka make bukub san awoko ayam ayamo bib mak bib mako hen haabianea temea moni sume dot ayame bie kesoa atemnea e bobolo wabasoa deibanea monea e afobeingo alukum olonea naka maki walonea monio oleb tenea bukub san ele walebiobe. Gode kimanin kukub osa inaminobe. Nakaia unangai Gode kukub olo bobolo wayebobo ge baabesebe. \s1 Aameno saa wengobe. \p \v 47-48 Yesuse saa weng mako imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. I aameno omaiba daaknoa aamuke tem daak unoa omomom aningi tlakniba aameno tem daak unaniba kweki welosiba omeb wate ken ele omaniba toula bianiba aning ayami bolafaniba diso mako tem daak baniba eka aning misiam ile dibiaibbiobe. \v 49 Mubiang am bomanomosa inanomabiobe. Abiseli teniba naka misiami Gode wengo wentebibbai naka molot unang molot i tem naniba kweko blibi yatemniba Misiame ele biebe geniba bingge dobo tlaniba \v 50 dolbiaiba watniba ase beselibe eimbe tem wat unaniba ase eimbianiba enin kino sum wateme bianiba memomabiobo ge baabesebe. \s1 Hekmel wengo sin osa mema osa o weng otabe. \p \v 51 Yesuse baabenea Ne inamin namin saa wengo oyebio ibo o mitmakamo tekein kebibo? gesea i baabaniba Ae ni tekein kebuobo gesiba \v 52 e baabenea Am sake make e kukubo inaminobe. E inamin namin afobeingo sin osa mema osa e am tamo okabebe. Hekmel weng aleyemin nakae make Gode kimanin kukubo wafune mole e makob am olo gosakobe. E bobol temo Gode hekmel wengo sin osa eka mema weng osa tekein kebianea wafu biebo ge baabesebe. \s1 Nasalet bib seli Yesuse mo gobanim blimobe. \r (Mak 6:1-6; Luk 4:16-30) \p \v 53 Yesuse saa wengo oyebeo blimanoa bib olo deibonea monea \v 54 ele bibam unanea tanea Gode am tamo nakaia unangai aleyebea i e wengo wenteniba smiko deibe unoa baaniba E tekein kemino sumobe. Naka ele besa bibam sak makob ninib ulab otane e inamin namin okok sumo klabe yole e titil olo fatda omonete? \v 55 E am genalin nakae miinobe, eka e awoko Malia osa e ningwali Yems esa eka Yoseb esa eka Saimon esa eka Yudas esa itabe. \v 56 E nengwal isa ele bliobe. Otane e tekein kemin olo fatda tlubanota inamin namin okok sum olo klabeso geib kesoa \v 57 dobsuananiba e wengo mo wentubaim blim deibasiobe. I inahamsiba Yesuse baabenea Bib mak bib mak seli Gode weng omkeimalin nakai kla gobe bianiba i wengo kla wenteyebib otane ili bibam sel isa eka ili dabua tlemin isa ile i mo gobe bianibta i wengo klao mo wenteyebibbabo ge baabesebe. \v 58 Eka Yesuse ele bibam olo okok sumo homono mo klamin blimobe. Niminbabe, nakaia unangai mo bainobo geim blim kesoa e deibe binebiobe. \c 14 \s1 Yone aay fuayemin nakae kaansebe. \r (Mak 6:14-29; Luk 3:19-20; 9:7-9) \p \v 1 Yesuse ina monse olo dimo Helote Galili betano komok an bietabe. \v 2 (-) \v 3 Sino Helote awa genalin nakai dlanea moniba Yone afuniba klabuto ge debeb moniba klabut am daibbiotabe. E inase olo mitmakamo inaminobe. Helote e ninge Filibe alelo Helodiaso omeb haabia \v 4 Yone Helote baabanea Kobo keb ninge alelo omeisa haabieb kesoa kobo hekmel wengo welanebobo gesea \v 5 Helote atliaubasoa Yone anaia kaaneko ge funane otane e nakaia unangai tolo tosiananea deibane biotabe. Niminbabe, i bobol temo funaniba Yone Gode weng omkeimalin nakabo gabibtabe. \p \v 6 Am mak bomanoa Helote awoko dobmikinobuo amo tlo kesoa naka maki teniba Helote tem nabianiba falo ga wembiba Helodiaso moono tenoa naka homoni imeno wembibi kibi kaba sin ye blansoa Helote kla seinwe bianea \v 7 Gode niniino taisanea baabonea Ne moton ye obo inamin namino donene genemebo doklamabibo ge baabosebe. \v 8 Unang sou olo wentenoa tamnoa awok osu tam unanoa baabonoa Ne fatnamin ota mo baabaita doneke? gesoa awoko baabonoa Obo taneba Helote baabaneba Yone aa fuayemin nakae gabam eta waisa ofutneneta obutne tele ge baabosoa moono wentenoa hebmamsab imin tamnoa komok sume Helot esu tam unanoa baabanoa Kobo memale Yone gabame waisaneba flet kwame tem daak ofaneba obutne tele ge baabasobe. O funanoa Ne Yone gabame atemnita bain kaanebe genano genota weng olo Helote inangge baabasobe. \v 9 E wentenea bobolo ilum omfubano otane e Gode niniino taisanea naka maki e temna imeno wembibi kin dimo baabonea Ne inamin namino doklamabibo ge baabone kesoa e awa genalin naka make weng olo baabanea \v 10 e monea klabut am unanea Yone aa fuayemin nakae gabame waisa obonea \v 11 flet kwame tem daak obakanea obeb tenea unang sou olo obuensea eka osak obeb tamnoa awoko obuensobe. \v 12 I inabasiba Yone okok aleyemin nakai teniba dame debeb moniba dofaniba moniba Yesuse baabasiobe. (v2) Yesuse inamsea Helote weng sango wentenea e okok kimanin nakai baabenea Naka ele Yone aa fuayemin naka eta imin hanane kesoa e titilo omonea okok sumo sino ni mo watemin blimo klabea ni watemebuobo ge baabesebe. \s1 Yesuse nakai 5,000 i imeno oyenea dowonsiobe. \r (Mak 6:31-44; Luk 9:10-17; Yon 6:1-13) \p \v 13 Yesuse Helote wengo wentenea bib olo deibonea elekiem weseme obetnea aamuke wela walanea monea ibuantem ye unang genea unea nakaia unangai homoni Yesuse unebo geiba wenteniba i bibamo deiboniba kan moniba ibuantem ye temiba \v 14 Yesuse weseme tem watnea ken wat obanea daak tlanea temea nakaia unangai homoni teniba waisa blib kesoa yatenea dohalilanea ginin gami klayebea \v 15 kwin tloa e okok aleyemin nakai teniba baabaniba Amo kwinobo, betan olo bibo blim kesoa nakaia unangai dlaneba moniba bib onon tlaniba imaye imeno waline gesiba \v 16 Yesuse baabenea Ibo i mo dlaiba unaibe! Ibmaye imeno oyine gesea \v 17 i baabaniba Ni imeno homonbabe. Blet gwabo 5 olanoba eka aningi asu olananob biobo gesiba \v 18 Yesuse baabenea Oleb tline gesea oleb tesiba \v 19 e nakaia unangai baabenea Bukuban dim daak toulaine gesea toulasiba e blet gwabo 5 o olonea aningi asu olo nanea wafu bianea abilim ut teme bianea Gode gangobo genea bleto hanea e okok aleyemin nakai oyensea oloniba \v 20 nakaia unangai kikibeiba unam biniba matwayensoa atosino olaib kesoa e okok aleyemin nakai oloniba tlit meeno 12 o tem daak basiobe. \v 21 Nakai imeno dowonsibi 5,000obe. Unanga tena isa imen olo dowonsib otane i mo kieim blimobe. Naka gang ilita kieibbiobe. \s1 Yesuse Galili aamuke dang dim wat mama onsebe. \r (Mak 6:45-52; Yon 6:15-21) \p \v 22 Omito Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo weseme obetniba sin watniba aamuke milim emwale waitneine! Ne nakaia unangai dlaia uniba deibenita natlamabibo gesea i uniba e nakaia unangai dlanea \v 23 ili bib onon tlaiba e elekiem utnea am golim ut bianea beten kebea mililanota elekiem bietabe. \v 24 Yo dim ota weseme aamuke isak mimiabe wat bia aaye mousie haa tlebianea eka glole sume tenea yebiam nabianea glole weseme imin fuba obetnea alang tla unebea bumolok bianiba fulo waldibibibtabe. \v 25 Bomanang genoa bing genota Yesuse aalang dim wat mama tenea isu tlang genea tebea \v 26 e okok aleyemin nakai ateniba funaniba Winiminobo geniba kla tosiam bianiba ngansiba \v 27 Yesuse hebmamsab baabenea Ibo ib bobol temo mo dlou uneyebota tosianimibe! Netabo gesea \v 28 Fitae baabanea Sum kobo bain ye tebeb biamo baatneneba nesa aa dang dim daak tama tamania kebsu natlano gesea \v 29 Yesuse baabanea Tele gesea Fitae weseme tem daako deibonea daatnea aa dang dim daak tama tama monea Yesus esu onse otane \v 30 e glol baka aa bakao watenea tosiananea dawabba daak unangge kesoa Sumo, nafunale ge ngansea \v 31 Yesuse afunea baabanea Keb bainobo galino mo sbal maim blim biebobe. Kobo nimin kenebta bobol tem hekhek fumbebe? ge baabanea \v 32 i dabo daatniba weseme tem daak tounabiba glole denea aaye tab genasea \v 33 e okok aleyemin nakai weseme tem daak blibi inamin namin olo watemniba Yesuse lotu keha bianiba baabaniba Kobo bain Gode miin kebtabo ge ohamonsiobe. \s1 Yesuse ginin gami homoni Genesalet betan ye klayemonsebe. \r (Mak 6:53-56) \p \v 34 I inaniba weseme obetniba aamuke yalaniba watniba Genesalet betan wat temiba \v 35 nakaia unangai Wanetase? geniba temibo Yesus eta kesoa i hebie wengo omaiba monoa bib mak bib mako meb meb yo onon tlanoa nakaia unangai ginin gami dleb teniba esu tlaniba baabaniba \v 36 Kobo ginin gami deibeneba i kweilo keb youme ken eta melebaniba i ginino ayamu benoko gesiba e deibenea i inaniba e youme melebaibi ginino alukum ayamu besobe. \c 15 \s1 Gode hekmel wengo faninwali hekmel wengo gaisonobiobe. \r (Mak 7:1-13) \p \v 1 Yo dim ota Felisiei mak isa eka hekmel weng tekein kemin nakai mak isa Yelusalem bib ye daniba teniba Yesus esu ele tlaniba \v 2 baabaniba Nib faninwali hekmel wengo baanoa Ibo imeno dowonom gaibo kweilao kla fubaniba Gode kin dimo kining anibta imeno doweine genobiobe. Keb okok aleyemin nakai nimin kenibta nib faninwali hekmel kukub olo deiboniba afet nabibe? I kweilao klao mo fubaim blim kenibta imeno wembiobo gesiba \v 3 eka Yesus esak yang ke baabenea Ibo Gode hekmel wengo omdib bianibta ilib faninwali hekmel kukub ota wafu bliobe. \v 4 Gode hekmel wengo baanoa Ibo ib biem ay kamwali kla gobe bianiba i wengo kla wenteye bianibte gena bianoa eka weng mak osa baanoa Nakaia unangai wanita i biem ay kamwali weng misiam baabeib mole yenaiba kaaine genanobu \v 5 otane ibo obianiba Nakaia unangai wanita inamin namina moniao bibebua oloniba i biem ay kamwali daabenamino deibaniba i baaniba Ni inamin namin olo Gode dlalomabbiobo genimibo \v 6 ibo baaniba Ibo biem ay kamwali mo daabenimibe gabinabib kukub olo ibo Gode hekmel wengo omabbubaniba ilib faninwali kukub ota wafu binabiobe. \v 7 Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Gode buk temo dim omin sitalsai weng sango dolanebuo memalo ne tekein kenia Bain ibtabo geiobe. E baanea \q1 \v 8 Nakaia unanga eli i sital dimo ne niniino nemtouleb nomabib otane i bobol temo ne mo omnomabibbabo, \v 9 i dabalim nakai hekmel weng ota wafu bianiba nakaia unangai aleye bianiba Olo Gode hekmel wengobo galomabib kesoa i ne lotu kenemibo ne i wengo mo wentamibabo genebiobo ge baabesebe. \s1 Inamin namino nakaia unangai misiam naye binabo wengobe. \r (Mak 7:14-23) \p \v 10 Yesuse nakaia unangai saa weng mako baabenang genea nganabesea tesiba baabenea Ibo ne wengo kla wenteniba funaine! \v 11 Nakae imeno kweilao mo fubaim blim kenea dowonameo mo henganemeba otane e inamin namino bobol tem misiamo funaneme ota hengmino henganamabebo ge baabenabea \v 12 omito e okok aleyemin nakai teniba baabaniba Felisiei keb wengo wenteniba aal waisesoa atliyebobe. Kobo olo mo tekein kebebbayo? gesiba \v 13 Yesuse Felisiei weng sango saa wengo baabenea Ne Aye abilim ut bie e damibsabe. Eka inamin namin osa alukum e mo dolieim blimobe. Inamin namino omaye damibo balbunobuo ole mit baka ulanamabebe. \v 14 Ibo i bobolo mo funimibe! I makob kino tum gebenobuei ulabobe. Nakai kino tum gebenobua make tenea make deibe alebanang gameo i dabo deibe geteisaniba atda unomabiobo gesea \v 15 Fitae baabanea Kobo saa weng ele baaneba Nakae kweilao mo fubaim blim deibonea imeno dowonameo mo henganemebabo geneb olo mitmakamo ni alebenale gesea \v 16 Yesuse baabenea Ibsa sma tob tlim biobe. \v 17 Nakae inamin namino dowonameo e bobol temo mo unamobabe. O dowonea daaknoa amun tem daak unobua alo fanea monamabobe. Ibo olo mo tekein kebibbayo? \v 18 Ina otane inamin namin misiamo e bobol temo bibabua fumbianea obea e sital dimo tam tlebo ota naka ele hengmino hengabebe. \v 19 Inamin namin kukub misiamo e bobol tem wato bio kesoa e inamin namin kukub misiamo nabinabeo makob bobol tem misiam funin osa eka nakai yenanoba kaanamin kukub osa eka alelwali deibenoba unang maki taman deib dleb haanin kukub osa eka unang taman hengamin kukub osa eka ayok henin kukub osa eka dim omin kukub osa eka nakaia unangai dim oyemin kukub osa otabe. \v 20 Inamin namin kukub misiam olo nakae nabe ota hengmino hengabebe. Otane e kweilao mo fubaim blim bianea imeno dowonameo mo henganemebabo ge baabesebe. \s1 Unang mako Islelba otane o Yesuse bainobo gesobe. \r (Mak 7:24-30) \p \v 21 Yesus esa eka e okok aleyemin naka isa i bib olo deiboniba moniba betan mak ye onsiobe. Betano yo bibo asube. O niniino Taia bib osa Saidon bib osa otabe. \v 22 Kenan unang mako ye binobiobe. O Islelbabe. O ye binabobua tenoa Yesus esu ele tlanoa baabanoa Sum kobo komok sume Debite molofeitobe. Ne moono hob misiame bekebo bianea watwat dabonang genabebe. Kobo nemhalilaneba daabotnenale ge baabaso \v 23 otane Yesuse o wengo mo yang ke baabueim blimobe. E okok aleyemin nakai teniba baabaniba Kobo unang olo omaneba unoko! O nibo dosi tebianoa ngan tebobo gesiba \v 24 Yesuse baanea Islel teni makob eil sibsibi deib ayame tob tlimbibi ulab kesoa Gode ne nemane tenia daabenang genita tlibiobe. Ne Islelbai mo daabenamabibabo ge baasebe. \v 25 Otane unang olo tenoa e skilono kikib ye dlong dlong golbua tounoa baabanoa Sum kobo daatnenale gesoa \v 26 Yesuse baabonea Tili naka memei imeno oise dowonaibo ayamba kesoa nesa inania Isleli deibenia Islelba ita daabei mole olo misiamobo ge baabosea \v 27 unang olo baabanoa Sum keb wengo bain otane tili i aweli imeno wembiba atosino dilbi daaknoa biin daak unamo i unam binabiobe. Kebsa inaneba Islelba ne nemhalilaneba daatnenale gesoa \v 28 Yesuse baabonea Obo ob bainobo galino sbal mabiebobe. Obo inamin namino inatneneko gabebo inabkenamabibo ge baabonea olo dim ota weng tosa o moono ayam ansobe. \s1 Yesuse nakaia unangai homoni ginin gami klayemonsebe. \p \v 29 E betano yo deibonea imin monea aamuke Galilie ken ye unanea utnea bibilim ut toumbia \v 30 nakaia unangai homoni skil misiam isa kino tum gebenobue isa eka gilok yalobio naka isa eka kobom isa eka gembibi mak isa dleb teniba Yesus esu ele dlasiba e klayemonsebe. \v 31 Yesuse klaubenea kobomi weng obiam eka gilok yalobuei ayam ambiam eka skil misiami tema tema une biam eka kino tum gebenobue isa imin webiabenasoa Islel nakaia unangai eli yateniba smiko deibe unoa i Sume Gode niniino dobtouleb bisiobe. \s1 Yesuse nakai 4,000 i imeno oya dowonsiobe. \r (Mak 8:1-10) \p \v 32 Yesuse e okok aleyemin nakai nganabenea tesiba baabenea Ne nakaia unanga eli dohalimbibe. I ne beketne bliba amo asumatna blimano i imen teb bliobe. Ne dlasia imen teb bebianiba deib tama deibo beit doka bianoa kin bobob yemo kesoa ne mo dlaia unaibbabo gesea \v 33 e okok aleyemin nakai baabaniba Olo naka blim ibuantem olole nibo imeno fatda olota naka homon unang homon eli oyomabbione? gesiba \v 34 Yesuse baabenea Ibo bleto fatnamin olaibbione? gesea i baabaniba Blet gwabo 7 olanoba eka aning gwabi asumak olananobbiobo gesiba \v 35 Yesuse nakaia unangai Dabalim daak toulaine ge nganabesea inaniba toulasiba \v 36 e bleto 7 olo olonea aningi olonanea Gode gangobo genea hanea olonea e okok aleyemin nakai oyensea oloniba nakaia unangai kikibeiba \v 37 unam biniba matwayensoa atosino olaib kesoa Yesuse okok aleyemin nakai oloniba tlit meeno 7 o tem daak basiobe. \v 38 Nakai imeno yo dowonsibi 4,000obe. Unanga tena isa imen olo dowonsib otane i mo kieim blimobe. Naka gangi ilita kieibbiobe. \v 39 Omito Yesuse nakaia unangai dlanea uniba e weseme obetnea monea betano niniino Magadano ye onsebe. \c 16 \s1 Naka maki Yesuse okok sumo mo klanea watemomo ge baasiobe. \r (Mak 8:11-13; Luk 12:54-56) \p \v 1 Felisiei mak isa eka Sadyusiei mak isa i funaniba Nibo Yesuse inabatemoba e weng ayamo mo yang keim blim kene mole kot kebanomo ge fumbianiba teniba baabaniba Kobo okok sumo mo klaneba ni watem tekein kenoba keb titilo bain abilim da tlobe genomo gesiba \v 2 Yesuse baabenea Kwinomo ibo baaniba Ban tomo fano olo bomanomo am ayam bomanamabobo genabiobe. \v 3 Eka boman tlam ole baaniba Iib dim uto mililanoa abile sok eito kinane yole memalo soko tlemabobo genabiobe. Ibo klul olo watemniba moton sambinabib otane inamin namino memalo tam tebu olo watemebibo o mitmakamo mo tekein kebibbabe. \v 4 Ibo hengmino henga bianiba Gode kukubo mo wafu blibba ibo te baatneniba Ni okok sumo mo watemaobobo gabib otane ibo sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakae Yonae okok sumo olokiem alebanebio yota funaine! Yonae aningo amun tem wat bia amo asu blimanoa make dime imin fua dabaso inanea Gode nesa makob inatnenamabebe. Gode inanea klanea ibo watemomabiobe. Okok sumo afeto blimobo ge baabenea deibe onsebe. \s1 Felisi isa Sadyusi isa i bleto sitanamino saa wengobe. \r (Mak 8:14-21) \p \v 5 Am mak bomanoa Yesuse okok aleyemin nakai weseme obetniba aamuke welaniba watniba milim sin da wat unib otane i bleto oleb onamino dokobenoa deibo unibbua \v 6 Yesuse saa weng mako baabenea Ibo Felisie isa eka Sadyusi isa i bleto sitanamino niniino yiso klaine ge baabeseo \v 7 e wengo mitmakamo makob Felisie isa Sadyusi isa i kukub misiamo na met na met bebib ota baabene otane e okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo mo tekein keim blim keniba i sinwalo baasese bianiba teka bianiba baaniba Bleto deibo tlobbio yota baabenebo gabiba \v 8 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea imin baabenea Ibo nimin kenibta ib sinwalo obianibta Nibo bleto blimobo gabibe? Ibo ib bainobo galino mo sbal maim blimobe. \v 9 Ibo sma tekein keim blim bliobe. Ne bleto 5 o olonia hania nakai 5,000 i kikibeia doweibbu otane i alukumo mo doweim blimobe. I unan deniba imen homono imin olaiba ibo oloniba tlit meen temo baibbu otane ibo olo mo fumbibbabe. \v 10 Eka bleto 7 o olo hania nakai 4,000 i kikibeia unam biniba atosino olaiba ibo oloniba tlit meeno temo imin baibbio yosa ibo mo fumbibbabe. Ib bleto blim otane ne bleto oyenamin titilsabe. Ne weng ele oyebi olo bleto wengbabe. \v 11 Ne bleto wengo baabei olo mitmakamo inaminobe. Felisie isa Sadyusi isa i inamin namin kukubo aleyebibo klaine genita o saa wengo baabei otane ibo tob tlim biobo gesea \v 12 i wenteniba tekein keniba e weng ele baabene olo Bleto sitanamino wengo mo baabeim blimobo e Felisie isa Sadyusi isa i inamin namin kukubo aleyebib ota klaine geneta baabenebo gesiobe. \s1 Fitae Yesuse baabanea Kobo Klaist kebtabo ge baabasebe. \r (Mak 8:27-30; Luk 9:18-21) \p \v 13 Yesuse monea bibo niniino Sisalia Filibai bibo kikib ye unanea e okok aleyemin nakai baabenea Nakaia unangai Abilim Da Tlemin Naka ne wanetabo ge one binabibe? gesea \v 14 i baabaniba Maki oke bianiba E Yon aa fuayemin naka etabo gesib eka mak ile oke bianiba Gode weng omkeimalin nakae Ilaiya etabo gesib eka mak ile oke bianiba Gode weng omkeimalin nakae Yelemaia eta bleka Gode weng omkeimalin naka mak etase makobo gesib bliobo gesiba \v 15 e baabenea Ibmal ole ne wanetabo gabibe? gesea \v 16 Saimon Fitae baabanea Gode Kemfakamin Naka Klaist kebtabe. Gode amit afen binabe miin kebtabo gesea \v 17 Yesuse baabanea Saimono, Yonae miin kobo ne seinkebibe. Dabalim nakai ne weng sang olo mo alebkeim blimobe. Ne Aye abilim ut bieta weng olo alebkenebe. \v 18 Ne kobo Fita ge nganabkei olo mitmakamo tomobe. Nakai amo genoma bianiba dabalo hakenaniba amuno olabbaniba tomo beboniba geib biamo mo fibamobabe. Sbal manamabobe. Kebsa makob tomo ulabobe. Kobo ne meletani ne bainobo gabibi daabeneba sbal manomabiobe. Aseinin bibo titilo ne meletani mo dlabbunomobabe. \v 19 Ne titilo omklamabio makob Gode kimanin bibo kie tobklamabibe. Kobo dabalim olo inamin namin kukub misiamo tlemo Tolobo geneb biamo God esa inanea abilim uto kukub misiam olo Tolobo genamabebe. Eka kobo dabalim olo inamin namin kukub ayamo tlemo Ae ayamobo geneb biamo God esa inanea abilim uto kukub ayam olo Ae ayamobo genamabebo ge baabanea \v 20 Yesuse wengo blimanoa omito e okok aleyemin nakai baabenea Ibo naka maki mo baabenibta Yesuse Gode Dofakamin Nakabo ge baabenimibe ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Ne kaania imin hananamabibo gesebe. \r (Mak 8:31–9:1; Luk 9:22-27) \p \v 21 Amo yo olo dim ota Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ne watnia Yelusalem bib wat unamio komokwal isa eka Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa enin sumo omneniba nanaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabesebe. Sino e weng olo mo baabeim blimobe. E weng olo nena ye baabesebe. \v 22 Fitae wentenea Yesuse debeb tanea sesa tam unanea sbal weng baabanea Sum kobo kukub olo keb dimo mo tam tlamone! Gode Tolobo geneko gesea \v 23 Yesuse deskinanea Fitae baabanea Gululam kobo deitne one, ne mo watamebe! Keb bobol tem funin olo Gode bobol tem funinbabe. Nakai bobol tem funin ota funanebta obeobo ge baabasebe. \p \v 24 Omito Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nakai wanita ne beketne nom gib mole i niniino omabbuniba inamin namin kukub misiamo i dimo tam tlemo omnakatouleb bianiba ne kukubo wafu nine! \v 25 Eka nakaia unangai wanita ili bobol tem funino wafu bianiba dabalim olo inamin namino gobonimibo i amito mo biomabibbabe. Otane nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba dabalim olo inamin namino deibonimib nakai afen smiko amit namabobe. \v 26 Nakaia unangai wanita dabalim olo inamin namino alukum olmina bianiba mo bainobo geim blim bianiba i kaaniba aseinin bib unib mole inamin namin olo fatnanota daabenamabone? O mo daabenamabobabe. I inamin namino dloniba i afen smike amit nine waloniba dobonamino blimobe. \v 27 Abilim Da Tlemin Naka ne abiseli dlonia eka ne Aye titilo ayal inamin einobuo omonania dleb tenia nakaia unangai kukubo dabalim olo nabinib biamo molo yang kebenamabibe. \v 28 Ne weng ele baabenamabi olo kla funaine! Naka maki memalo dabalim olo blibi mo kaaim blim bliba Abilim Da Tlemin Naka ne komok sum aia natenibta mit kaanomabiobo ge baabesebe. \c 17 \s1 Yesuse aalo afet anea atemsiobe. \r (Mak 9:2-13; Luk 9:28-36) \p \v 1 Amo asuke asuke asuke nao blimanoa Yesuse Fitae dobonea eka Yemse e ninge Yone i dabo e dlonanea dletnea utniba amgolime tekebmine golim ut ilikiem bianiba \v 2 Yesuse aalo afet anea eka e kibi osa afet anea makob afoko tubunoa bomat genabo inanea eka e youm osa namabe bining genoa makob ayal inanoa atem nabianiba \v 3 eka omito Yesuse okok aleyemin nakai asumatna eli temiba Moses esa Ilaiya esa i dabo abilim daniba daake temniba Yesuse tena mabianiba weng obiba yatemniba \v 4 Fitae Yesuse baabanea Sum kobo nibo ele biobo ayam kesoa kobo Ae geneb mole ne amo asumatna genamabibe. Mako kebmi gebke eka mako Moses emi geba eka mako Ilaiya emi geba nanano ge ohabea \v 5 ayungo bomat genoa ayal inamin tubunoa ge dlanoa weng mako ayung tem iwat baabenoa Ele ne miinobe. Ne kla goba biania seinhabibe. Ibo e wengo kla wenteha bianibte ge baabesoa \v 6 Yesuse okok aleyemin nakai kla tosiananiba dlong dlong golbua daakniba dabalim daak unaniba gabam delabma bliba \v 7 Yesuse tenea isu tlanea melebenea baabenea Hanaine! Mo tosianimibe gesea \v 8 i hananiba temiba naka maki blim Yesuse elekiem bia atemsiobe. \p \v 9 I inaniba amgolimo deiboniba dabbema tebianiba Yesuse i baabenea Ibo inamin namin olo watemibo naka maki mo baabenimibe! Kimik geibbua binia Abilim Da Tlemin Naka ne kaania imin hanaita weng olo baabeine ge baabenea watasea \v 10 eka e okok aleyemin naka isak baabaniba Hekmel wengo aleyemin nakai nimin kenibta baanibta Ilaiyae imin sin tleta Gode Dofakamin Nakae abuk tlamabebo ge obinabibe? gesiba \v 11 Yesuse baabenea Bainobe. I baaniba Ilaiya ele sin tenea inamin namino alukum klanang genea tlamabebo geibbuo \v 12 e bain inanea sin tlebuo otane nakaia unangai e mo tekein keim blim keniba i ili bobol tem funin ota nabianiba e kukub misiam omkaha binibbiobe. Ne weng olo bain baabeiobe. I Abilim Da Tlemin Naka nesa inaniba enino omkanemomabiobo gesea \v 13 e okok aleyemin nakai wenteniba funaniba E baanea Ilaiyae sin tlebiobo gabe yele Yone aa fuayemin naka eta ohabebo gesiobe. \s1 Yesuse naka tene hob misiame bekeba bia fotebebasebe. \r (Mak 9:14-29; Luk 9:37-42) \p \v 14 I amgolim ut daniba teniba nakaia unanga isu ele tetemiba naka make tenea Yesus esu ye dlong dlong golbua tounea \v 15 baabanea Sum kobo ne miine dobhalilaneba daabanale! E dabasam bianoa enin obba misiamo enha binabobe. Eka am mak dim ole e watnea ase eimbianea eka aan tem osa dobbianea daak bina binabe kesoa \v 16 ne funania Keb okok aleyemin nakai klaubaine genia debeb tetemi otane i titil blim kesoa i mo klaubaim blimobo gesea \v 17 Yesuse baabenea Ib bainobo galino blim eka i bobol tem funin osa molotbabe. Ibo makob memalo naka homon unang homoni dabalim ele blibi ulabobe. Am homono dimo ne ibo amit ye bekebe binabi otane ibo ne mo bainobo getneim blim bliobe. Naka tene debeb tline gesea \v 18 debeb tesiba Yesuse hob misiame sbal weng baabanea fotebenea unanea naka ten ele deiba unea hebmamsab ayam ansebe. \p \v 19 Omito e okok aleyemin nakai ilikiem teniba Yesuse kil baabaniba Ni nimin kenobta hob misiam ele mo fotebebaim blime? gesiba \v 20 Yesuse baabenea Niminbabe, ib bainobo galino men kesoa ibo mo inaim blimobe. Ib bainobo galino klao mo sbal maim blim biaib otane ibo funaniba Ni sma Gode daabenea inamin namin okok sumo nanomabbiobo ge funanimibo nanomabiobe. Eka weng mak osa mitmakamo makobobe. As mastet dabe kengkeng otane dolinimibo belanea beselib damanabe inaniba ib bainobo galino men bibe biam otane ibo funaniba Ni sma Gode daabenamabebo ge funaib mole ibo amgolim make baabaniba Kobo ewat one genimibo e unamabebe. Ibo okoko mako tob tlin halonamino blimobe. Weng olo kla funaine! \v 21 [Inamin namin afeto naneba hob misiami fotebenamino blimobe. Beten osa eka imen halamin osa kukubo asu yo olotabo ge baabesebe.] \s1 Yesuse kaanea imin hananamabeo wengo imin baabesebe. \r (Mak 9:30-32; Luk 9:43-45) \p \v 22 Yesus esa e okok aleyemin naka isa i alukum Galili betan ye mibianiba Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea I Abilim Da Tlemin Naka ne nemeb moniba naka maki nemyiba \v 23 nenaiba kaam biania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabesea e okok aleyemin nakai wenteniba i bobolo ilum omfubesobe. \s1 Yesuse Gode am sumo takis moni bokalin nakai monio oyensebe. \p \v 24 Yesus esa e okok aleyemin naka isa i moniba Kabaneam bib ye temiba Gode am sumo takis monio bokalin nakai teniba Fitae kil baabaniba Ib aleyemin nakae Gode am sumo takis monio okaye binabeo? gesiba \v 25 Fitae baabenea Ae e okaye binabebo ge baabenea e imin tanea am tam unanea wengo mo baabaim blim bia Yesuse data sin weng omtamanea Fitae baabanea Saimon kobo fatnangge fumbebe? Dabalim olo komok sumi betan mak betan mak ye blibi fatnanibta takis monio bokam binabibe? Ili meletan ita i takis monio okaye binabiba bleka naka afet itio? gesea \v 26 Fitae baabanea Naka afet itabo gesea Yesuse baabanea Bainobe. Komokwali ili meletan ikobbabe. Naka afet ita takis monio okaye binabiobe. Nibo Gode meletan kesoa e am sumo takis monio walonamino denomobo klayam \v 27 otane i atliaubenomo kesoa kobo moneba aamuke aningi huke diyebeba aningo mikiktemo tetemoa wananomo omoneba anange teluboneba temebta monio biamo omeb tenebta nib dab nib takis monio omyene ge baabasebe. \c 18 \s1 Waneta Gode kimanin bibo komok anamabene? \r (Mak 9:33-37; Luk 9:46-48) \p \v 1 Weng tosa yota Yesuse okok aleyemin nakai teniba esu ele tlaniba kil baabaniba Keb okok aleyemin naka ni isak tem daako waneta komok aneta Gode kimanin bibo nakaia unangai kimanamabene? gesiba \v 2 Yesuse naka ten gwabe make nganabane tesea dobonea i kibi kaba sin ye dofanea masea baabenea \v 3 Ne bain baabenamabibe, ibo untak nganin kukubo deiboniba makob men gwabi bobol tem funino ulab animibo ibo Gode kimanin bibo unomabiobe. \v 4 Nakae waneta untak nganin kukubo deibonea men gwab ele bobol tem funino ulab am bie naka ele Gode kimanin bibo komok an biebe. \v 5 Eka nakae waneta ne bobolo fumbianea men gwab enamine daabane mole kukub olo makob neta daatnenamabebo ge baabesebe. \s1 Kukub misiam ota nakai bainobo galino watwat daye binabobe. \r (Mak 9:42-48; Luk 17:1-2) \p \v 6 Yesuse imin baabenea Nakai tom beselibe oboniba naka make kwel wat obasa gebaniba dobbiaib watnea aaye sume dang wat blelanea kaanemeo kukub olo misiamobe. Ina otane meme gwabi ne kla bainobo gane binabib kesoa naka ele hengmino hengabea men gwab enamine atenea esak hengmino hengane mole ole dot misiamobe. Niminbabe, e inane biamo Gode atlihamino e dimo tam tlamabobe. \v 7 Inamin namin kukub misiamo nakaia unangai dimo tam tlanota dlabmanota hengmino henga binabib kesoa ne dohalimbibe. Otane naka make tenea menganea baanea Nibo inamin namino inanomo gesea wenteniba inaniba henganimibo nakae tenea menganeme naka ele klaneko! Sinanomo enin sumo e dimo tam tlamabobe. \v 8 Keb kweilone kemab manea hengmino henganeb mole walo ombianale! Eka skilon eta kemab manea henganeb mole esa walo obbianale! Keb kweilone elekiem deiba bianeba afen smike doboneba amit neb mole kukub olo ayamobe. Ina otane kobo deibaneba asu tubuna biam bineba aseinin bib unaneba ase kiminaminba amit einine tem wat eineb mole kukub olo misiamobe. \v 9 Keb kine inamin namino watemneba bobolo wabkenoa henganeb mole ulo obbianale! Keb kine elekiem deiba bianeba moneba afen smike doboneba amit neb mole kukub olo ayamobe. Otane kobo deibaneba asu teme bianeba aseinin bib uneb mole kukub olo misiamobo ge baabesebe. \s1 Eil sibsibo mako omeb molaibbuo saa wengobe. \r (Luk 15:3-7) \p \v 10 Yesuse baabenea Wentine! Ibo meme gwab eli mo misiam doka bianiba funaniba I besa nakabo galaibe! Niminbabe, i kimanin nakai abiseli abilim uto ne Aye bekeba bianiba ateme binabiobe. \v 11 [Inamin kesoa Abilim Da Tlemin Naka ne tenia nakaia unangai hengmin temo blibi dotlanang genita tlibiobe.] \p \v 12 Ibo saa weng olo funaine! Naka make e eil sibsibi homon 100 bibabliba mako omeb molanemeo nimin kenamabene? E maki 99 i amgolime tabab ye dlanea bianiba tetano wembiba deibenea monea mako omeb molaneo henamabebe. \v 13 E inanea hen tenea watemameo kla seinwemabebe. E eil sibsibi mak isa seinyebe otane olole omeb molanebua imin ome kesoa kla seinwemabebe. \v 14 E inanamabe kesoa ib Aye abilim ut bie bobol tem osa inaminobe. E fumbeo Meme gwabi elekiem olokiem i mo monibta bib misiamo unaibe ge fumbebo ge baabesebe. \s1 Nekwali henganimibo dlo klanamino weng otabe. \p \v 15 Yesuse e okok aleyemin nakai weng mako imin baabenea Keb neke misiam nabkene mole klebkiem moteneba etemna toumbianiba baabaneba Kobo ne misiam natnenebobo ge baabaneba e keb wengo wentenea inamin kukub olo deibone mole klayamobe. Ib dabo bobol temo makob omfaniba seinine! \v 16 Otane e keb wengo mo wentim blim kene mole deiba teneba naka mak unang maki elekiema asua mak ye dletneba motemniba etemna toumbianiba kobo weng olo imin baabaneba isak keb wengo daabkeniba Kobo naka ele misiam nabanebobo ge baaba naine! \v 17 Otane e ib wengo mo wentim blim kene mole kobo debeb moneba alukum ne bainobo galin nakaia unangai dimaneba e i weng osa mo wentim blim kene mole fotebeine! E ibo mo baka lotu kemene! E makob bainobo galinba isa eka takis moni bokalin naka isa i ulab bianeta nanamabebo ge baabesebe. \s1 Dabalim olo bainobo galin nakai nabibo wengobe. \p \v 18 Yesuse imin baabenea Ne ibo moton baabenamabibe, ibo dabalim olo inamin namin kukub misiamo tlemo tolobo geib biamo God esa inanea abilim uto kukub misiam olo tolobo genamabebe. Eka ibo dabalim olo inamin namin kukub ayamo tlemo Ae ayamobo gabinib biamo God esa inanea abilim uto kukub ayam olo Ae ayamobo genamabebe. \v 19 Eka ne weng mako imin baabenamabibe, dabalim olo naka mak unang maki asua asumatnaea mak keniba funaniba Gode inamin namino inabenamabebo ge funaniba ne Aye Gode abilim ut bie nganhamib mole e inabenamabebe. \v 20 Nakai bain asua asumatnaea mak keniba miniba ne bobolo funom gaibo ne i baka biamabibo ge baabesebe. \s1 Okok naka make misiam nanebue saa wengobe. \p \v 21 Omito Fitae tenea Yesus esu ele tlanea kil baabanea Sum kobo ne neke ne kukub misiamo omkanemeo ne baabania Kobo hengmino ne omkanebebo dokotnenoa deibueiobo genamin wengo ohamino fatnamin baabanamabine? 7 genana bleka? gesea \v 22 Yesuse baabanea Yeye inangge ohamin wengo kiminbabe. Homon baabanale! \v 23 Inamin kesoa Gode nakaia unangai kimanin kukub osa enaminobe. Komok sum make funanea Memalo ne okoko kimanini inamin namino doitneibbuo yano klasia yang ketneine genea \v 24 toumbianea sin olebue emio kinea temea naka ele monio K10,000,000 kesoa watemnea baabenea Ibo naka ele debeb tline gesea debeb tesiba baabanea Keb monio K10,000,000be. Kobo yang ketnenale ge baabane otane \v 25 naka ele monio olo yang kenamino blim kesoa komoke baabenea Ibo naka elesa e alel melel isa eka e afobeing osa alukum oloniba naka maki waloniba monio olonibta ne yan olo nesak onine gesea \v 26 naka ele komok esu ye dlong dlong golbuanea tlabianea baabanea Sum kobo nemhalilaneba deitne biebta mitdata yang kebkenano gesea \v 27 sume naka ele dobhalilanea baabanea Kobo ne yan olo mo walaebe! Temdeibonale ge baabasea \v 28 naka ele deibanea monea naka make i dabo dab asu keniba okok olo okok kebinabibbua e naka ele monio K100 oisanebio kesoa kwel wat afunea baabanea Kobo ne yano memale alukum yang ketnenale gesea \v 29 e naka elesu ye dlong dlong golbuanea tlabianea baabanea Kobo ne nemhalilaneba deitne biebta mitdata yang kebkenano gene \v 30 otane e mo wentim blimobe. E sbal manea debeb mo daia klabut am bianea yano waloseta tileisanano genea debeb onsea \v 31 okok kimanin nakai maki ateniba Yebbabo geniba moniba i komoke baabaniba eko inanea mak sake ge debetnea klabut am unea deiba tlobobo gesiba \v 32 komoke wentenea naka ele nganabanea tesea baabanea Kobo okok naka misiamobe. Kobo sino ne menebeb binia kemhalilania Ne yano mo kitnenemebe! Deitnenale ge baabkeibu otane \v 33 kobo nimin kenebta ne nabkeibio inanebta keb neke dobhalilanebta e yano deibaim blime? ge baanea \v 34 komoke atliaubasoa okok nakai maki baabenea Ge debeb moniba klabut am daiba klabut am bia klabut am kimanin nakai enino omkahabib binea ne yano alukum yang ketneseta tileisaine ge baabenebiobo ge baabenea eka \v 35 imin baabenea Ib nekwali hengmino ibo omkayemibo dokobenoa deibueine! Ibo mo inaim blim keniba sma ye funib mole ne Aye abilim ut bie esa inanea ib hengmino sma ye funamabebo ge baabesebe. \c 19 \s1 Yesuse alelwali fotebenamin kukubo wengo baasebe. \r (Mak 10:1-12; Luk 16:18) \p \v 1 Yesuse weng olo oyebeo blimanoa Galili betano deibonea imin monea aaye Yodane milim sin da wato Yudia betan ye bebea \v 2 naka homon unang homoni kan motemsiba denea ginin gami klayebea \v 3 Felisi maki Yesuse naatemoba e ni wengo klayamo mo yang keim blim kene mole kot kebanomo geniba teniba kil baabaniba Nib hekmel wengo mo baanoa Nakae e alelo fotebenang gameo ayamobo genobuo? gesiba \v 4 Yesuse baabenea Ibo Gode buk tem weng olo kibinabiobe. Sinanggwano inamin namino mo tam tlim blim bua Gode mikiktem ye kilonea klana bianea eka nakae klanea unango klananea \v 5 baanea Ne inai kesoa nakae e awok aaleb kamwali deibenea alelo omameo i kamo i damo makob elekiem anomabiobo genebiobe. \v 6 I kamo mo asuanimibbabe. Gode emaye dleb tete nanamabe kesoa naka maki mo danimibe ge baabesea \v 7 i imin kil baabaibo Mosese hekmel wengo mako afet dolanea enangge baanea Nakae e alelo fotebenang ge mole alelwali fotebenamin futano dolanea e alelo omweneta fotebene unoko genebio yo e nimin keneta inamin wengo dolanebione? gesiba \v 8 Yesuse baabenea Mosese weng olo baanebuo olo niminbabe ibo weng omdibi bianiba kukub ayamo mo wafu blibba kesota e baanea Ibo inanibta alelwali fotebenamine ge baabenebiobe. Eka sinanggwano Gode naka esa unang osa klane dimo e inamin kukubo mo omfaim blimobe. \v 9 Ne weng olo bain baabenamabibe, naka make e alelo tamano mo hengaim blim bua imake fotebenea unang afet ome mole e tamano henganamabebo ge baabesea \v 10 e okok aleyemin nakai baabaniba Ni kukubo inaminobe. Nakae waneta e alelo fotebenangge mole ele bobol temobe. Otane kobo baaneba Naka make e alelo tamano mo hengaim blim bua imake fotebenea unang afet ome mole naka ele emaye tamano henganamabebo gabeb yole bumolok kesoa ni funanoba Nakai alelwali dlonamino deiboniba besa kaket nimibo klayamobo gabuobo ge baabasiba \v 11 Yesuse yang ke baabenea Gode mo baaneta Nakai alukum alelwali mo dlaibe gabebabe. Emaye nakai elekiem dabakaneme asu dlakanemeo daabenamabe kesoa ita kaket nomabiobe. Otane homon ile alukum alelwali bokaline genebiobe. \v 12 Nakai alelwali bokalino deibenamino mitmakamo afet afetobe. Naka maki i awokwali gongam tem da inamin dlaniba tekein keniba I damanimibo alelwali mo dloniba eka meme isa mo dla nanomabibbabo geib biamo ita alelwali mo dlaibbabe. Eka mak ile naka maki teniba i abuo weletlabeib biamo i alelwali mo dlaibbabe. Eka mak ile alelwali kweimiki dlonamino deibeniba besa bianiba Gode bobol ota fumbianoba e nakaia unangai kimanamabeo okok ota okok kemobobo gabibi blib nabe. Nakae waneta weng olo wentenea tekein kene mole e inameko ge baabesebe. \s1 Yesuse Meme gwabi nesu tline genebiobe. \r (Mak 10:13-16; Luk 18:15-17) \p \v 13 Amo yo dim ota nakaia unangai funaniba Nibo meme gwabi dleb motemoba Yesuse i yafunea beten kebeneko geniba dleb tetemsib otane e okok aleyemin nakai dosuananiba baabeniba De unine ge baabesiba \v 14 Yesuse baabenea Ibo meme gwabi mo watanimibe! Deibeiba teniba nesu tline! Nakaia unangai ne kla bainobo getneniba meme gwab eli ulab animib ita Gode kimanin bibo unomabiobo ge baabenea \v 15 e kweilono i gabam ut yafunea Gode baabanea Meme gwab eli daabenale ge baabanea blimanole betan olo deibonea onsebe. \s1 Naka tembale afobeing homonsae weng sangobe. \r (Mak 10:17-31; Luk 18:18-30) \p \v 16 Naka make tenea Yesus esu ele tlanea baabanea Aleyemin naka kobo ne kukub ayamo fatnamin ota nanita afen smike dobonita amit namabine? gesea \v 17 Yesuse baabanea Kobo nimin kenebta ne kil baatnenebta Fatnamin ota ayame? geta obebe? Gode elekiem eleta ayamobe. Kobo afen smike dobonia amit nano geneb mole hekmel wengo alukum wafunebte ge baabasea \v 18 naka elesak Yesuse imin kil baabanea Hekmel wengo fatnamin ote? gesea Yesuse baabanea Kobo nakai mo yenanebta kaanimibe! Eka kobo unang tamano mo henganemebe! Eka kobo ayoko mo henemebe! Eka kobo naka mak unang maki dim wengo mo baabenemebe! \v 19 Kobo keb biem ay kamwali wengo kla wente bianebte! Eka makob kleb unaalo gobo bieb inaneba naka mak isa gobenanale ge baabasea \v 20 naka tembal ele baabanea Ne hekmel weng olo alukum wafu bli otane ne kukubo afet osa wafunano? gesea \v 21 Yesuse baabanea Kobo kukub ayam ota kla wafunimia geneb mole moneba keb afobeingo alukum oloneba naka maki waloneba monio oloneba nakaia unangai inamin namin blimi oyeb biam ota sinanomo abilim uto inamin namin homono olamabeobe. Kobo moneba inaneba teneba ne beketne nale ge baabase \v 22 otane naka tembal ele inamin namino homon kesoa Yesuse weng olo baabaneo wentenea funanea Ne afobeingo mo inanita naka maki oyamibabo ge funanea bobolo ilum omfubanoa e Yesuse deiba onsebe. \v 23 E inanea unea Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nakae moni osa afobeing osa homono bibabinomo e Gode kimanin bibo unang gameo bumolokobe. \v 24 Eka weng mak osa inaminobe. Til kamele youm bikinamin sile amit tem te tam unang gameo bumolok otane nakae waneta afobeingo homon bibabua Gode kimanin bibo unang gameo olo dot bumolokobo ge baabesea \v 25 e okok aleyemin nakai wenteniba i smiko deibe unoa baabaniba Kobo inang geneb yole nakai afobeingo homon bibebua i Gode kimanin bibo mo unim blim kenimibo nakae waneta afen smike doboneta amit namabene? gesiba \v 26 Yesuse yateme bianea baabenea Dabalim nakai abilimo imalo unom gaibo i titil blim otane Gode inamin namino bumolok omfubanamino blim kesoa e nakaia unangai daabenea dletnea abilim unomabiobo ge baabesea \v 27 Fitae wentenea baabanea Ni bib osa inamin namin osa alukum deibonoba kobo bekebke haabiob kesoa ni nimin dlomabbione? gesea \v 28 Yesuse baabenea Ne weng mako baabenamabio inaminobe. Sinanomo Gode mema dabale klaneme dimo Abilim Da Tlemin Naka ne Gode titilo ayal inamin einobuo omnea komok sume biin toulalino dimo tounia eka 12 ibo ne bainobo geniba beketne binib biamo ibsa komokwali biino dimo toulana bliba Islel nakai mito 12 i tliba ibo i wengo wenteniba i kukubo klayemomabiobe. \v 29 Eka nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba ne okoko okok kebianiba i am osa damib osa eka biem ay kamwal isa eka i dabwal tlemin isa mikimwal tlemin isa eka i meme isa deibe haabinib biamo Gode yang kenea aywal isa biemwal isa inamin namin homon osa doyenea i afen smike doboniba amit nomabiobe. \v 30 Otane nakai wanita memalo funaniba Ni niniin sumobo ge fumbinimibi i niniino men anomabiobe. Eka nakai wanita funaniba Ni niniin blimobo ge fumbinimibi i niniino sum anomabiobo ge baabesebe. \c 20 \s1 Tek waen dang dikmin nakai weng sangobe. \p \v 1 Yesuse baabenea Gode nakaia unangai kimanin kukubo inaminobe. Tek waen damibo gosake Okok nakai maki mo dleb te daia ne dango diknemine genea boman tebua kwitimib hananea monea \v 2 naka maki baabenea Ibo moniba ne dango diknemine! Ne wan kina nakae elekiem elekiem walamabibo ge baabesea i Ae, inanomabbiobo gesiba dlanea okok kem uniba e mo bia \v 3 kelanoa 9 kilokano kesoa monea imen wemin baan dim ye temea naka maki besa ye blib kesoa \v 4 isa baabenea Ibo moniba ne dango diknemine! Kwin tlamo ne ib okoko nabinimibo kinia moni osa ming inamin oyamabibo ge baabenea dlanea uniba e mo bia \v 5 kelanoa afoko te isak ewit tesoa imin motemea naka maki imin te blib kesoa yatemnea baabenea Ibo moniba ne dango diknemine! Kwin tlamo monio oyamabibo ge baabenea dlanea okok kem uniba e mo bia kwin tloa afoko delwab manoa 3 kilokanoa imin motemea naka maki imin te blib kesoa baabenea Ibo moniba ne dango diknemine! Kwinomo monio oyamabibo ge baabenea dlanea moniba e dango dikhabiba e mo bia \v 6 kwinoa afoko dalang genoa 5 kilokanoa imin motemea naka maki imin te blib kesoa yatemnea baabenea Ibo nimin kenibta okok kemino deibonibta besa ye haablibe? gesea \v 7 i baabaniba Nakai ni okoko omyenamino blim kesota besa ye haabiobobo ge baabasiba e baabenea Ibsa moniba ne dango diknemine! Kwinomo monio oyamabibo ge baabenea dlanea moniba e damibo okok kem uniba e deibenea monea bib bebea \v 8 amo kwino kesoa e okok kimanin nakae baabanea Kobo okok nakai nganabeneba tliba monio oyene! I tlaibo mubiang dlaia unibbuei sino ye oyaeb ole ye oyen oyen tatneba mikiktem dlaia unibbue ile abuko oyenanale ge baabasea nganabenea tliba \v 9 kwino dimo dlanea unibbuei nakae elekiem wan kina omyen omyen binea kikibesea eka \v 10 kwitimsa dlanea unibbuei yateniba funaniba I kwino dim dlane natlibbio kesota wan kina kebenebo niko kwitimsa dlanea monoba okok bioba afok smik homono blimanobio kesoa ni monio meseinoba homon olonomabbiobo gabib otane e isa moni sumo mo oyim blimobe. Isa wan kina omyen tlane kesoa \v 11 i damib gosake dobsuananiba \v 12 baabaniba Naka eli abuk teniba okok kebianiba afok smiko olokiem keibi moni ota wan kinabe. Nile kwitimib te okok keboba afok smiko homono blimanoa afoko ulanobbio otane kobo kwino tlibbu eli moni ota nisa oyebobo ge baabasiba \v 13 eka damib gosake wentenea okok nakae make baabanea Ne neko kobo wentene! Ne keb monio mo watlabkeim blimobe. Boman tebuo ne baabkenia Kobo moneba ne dango diknemale! Ne wan kina walamabibo gesia kobo Ae genebbio kesoa ne wan kina omklibo, \v 14-15 kobo mo omebe! Nene moni kesoa ne okoko gwab okok kebibi monio sum oyang gamio kobo mo nemsuanemebe! Nene san eka nene bobol tem nabe. Keb monio oletneba am one ge baabasebo ge baabenea \v 16 Yesuse imin baabenea Gode nakaia unangai kimanang game dim osa inaminobe. E nakaia unangai mema bainobo ge blibi sin dloneta eka nakaia unangai sin bainobo ge bianiba e okoko okok kebinabib ile mit dlonanamabe otane i inamin namin ole makob kimin dlomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse kaanamabeo wengo imin baabesebe. \r (Mak 10:32-34; Luk 18:31-33) \p \v 17 Nakaia unangai Yelusalem bib unebiba Yesuse e okok aleyemin nakai ilita dletnea bebianiba deib tamal deib baabenea \v 18 Nibo utnoba Yelusalem bib ut unaobo naka maki Abilim Da Tlemin Naka ne nemoniba Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa nemyensiba i baaniba Naka ele anaiba kaaneko ge baaniba nomoniba \v 19 Yudaba naka afeti nemyiba i ne weng dobo weng one bianiba tlane biam bianiba eka tek tebelo nebiam biniba atdimo nemasa silo biki nenaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabesebe. \s1 Yemse biemo Yesuse baabanoa Ne memei mo komokwal anomabibo? ge baabasobe. \r (Mak 10:35-45) \p \v 20 Omito Sebedi kamwali meleli asuei i awoko dletnoa tenoa Yesus esu ele tlanoa dlong dlong golbuanoa baabanoa Kobo ne inamin namino mo natnenamabebo? ge baabasoa \v 21 Yesuse baabonea Obo ne nimin ketneneko genebte? gesea o baabanoa Kobo bain wengo baatnenale! Sinanomo kobo komok sum anemeb dimo ne meme elisa komokwal aniba make keb biino kweital dae kikib ye tounea eka make afan dae kikib ye tounaneko gesoa \v 22 Yesuse enin sumo e dimo tlamabo fumbe kesoa e baabonea Obo ob weng olo mitmakamo mo tekein kebebbabo ge baabonea e Yemse Yone i dabo baabenea Ib dabo ne kab aaye dowonamabie ib dabo mo sbal maniba dowonomabibo? ge baabesebe. Saa weng olo mitmakamo e enin kino watenea kaanamabeo weng ota baabesebe. I dabo baabaibo Ae nisa inanomabbiobo gesiba \v 23 e baabenea Bainobe. Kab aay ele ne dowonamabie ib dab osa dowonomabib otane ne nakai mo dlakania baabenia Nakae yeta komok anea ne kweile kweitale kikib ye tounamabebo, eka yeta komok anea kweile afane kikib ye tounamabebo genamin ole ne okokbabe. Ne Aye okokobe. E nakai sin dlakanea Ita inanibta toulanomabiobo genebiobo ge baabesea \v 24 e okok aleyemin nakai maki 10 i weng olo wenteniba Yemse Yone i dabo dosuansiba \v 25 Yesuse e okok aleyemin nakai alukum nganabenea tesiba baabenea Ibo tekein kebiobe, Yudaba naka afeti i kukubo inaminobe. I komok sum ile nakaia unangai inamin namin okoko menga dlasam binabiobe. Eka naka sum ile nakaia unangai sbal weng oye bianiba Ibo inamin namino yota namine ge oye biam binabib otane \v 26 ibole kukub olo mo namibe! Nakae ib isak temo waneta komok anano gene mole e makob okok nakai ulab anea mak ibo daayemeko! \v 27 Eka ib isak temo waneta komok anangge mole e mak ib okok naka nete! \v 28 Abilim Da Tlemin Naka ne tlibu osa inaminobe. Ne mo tlita Nakaia unangai ne okoko okok kenemine genita tlim blimobe. Ne tenia nakaia unangai daabenia atdimo kaania nakaia unangai homoni hengmino walubenano genita tlibiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse naka asunai kino tum gebenobua klaubesebe. \r (Mak 10:46-52; Luk 18:35-43) \p \v 29 I Yeliko bibo deiboniba bebiba nakaia unangai homoni Yesuse dobsilebniba unebiba \v 30 eka naka asui kino tum gebenobua deib ken ye toula bliba nakaia unangai baaibo Yesuse te dotla unang gebo gesiba wenteniba ngambianiba Sumo! Komok sume Debite molofeit kobo ni dabo dohalilaneba daabenale ge ngansiba \v 31 nakaia unangai baabeniba Kimik geine ge baabeib otane i dabo temdeibeniba amdofa ngambianiba Sumo! Debite molofeit kobo ni dabo dohalilaneba daabenale ge ngambiba \v 32 Yesuse ma watananea nganabenea Ib dabo ne fatnabeneko genibte? gesea \v 33 i baabaniba Sum kobo ni dabo kino klaubenale genobtabo gesiba \v 34 Yesuse dohalilanea e kweilono i kin wat melebenea hebmamsab i dabi kino webiabenoa Yesuse dobsileb onsiobe. \c 21 \s1 Yesuse makob komok sumi ulab anea Yelusalem bib onsebe. \r (Mak 11:1-11; Luk 19:28-40; Yon 12:12-19) \p \v 1 I moniba Yelusalem bibo kikib ye amgolime Olibe tababo bibo niniino Betfasi bib asak ye unaniba Yesuse e okok aleyemin nakai asu baabenea \v 2 Ib dabo metniba bib meto temibta til dongki hatwali ye awoko omgi miine dobgi naibbiobo, tileiseniba dleb tline! \v 3 Inabiba naka maka ye te baabenea Ibo fatnanibta dleb unom genibte? gene mole ibo baabaniba Sume okoksa kesota dlane tenobta dleb unom genobtabo ge baabaine! E hebmamsab tileisenea baabenea Dleb unine ge baabenamabebo ge baabesebe. \v 4-5 Yesuse inaseo sinanggwano e awoko mo dofaim blim bua Gode weng omkeimalin naka make Gode buk temo dolanea baanea \q1 Ibo Saion bib seli weng olo baabeniba Ib komok sume tebebo, atemine! E naka fiabobe. E ele untak nganin nakababe. E til dongki mene dim ut tounea tebebo ge baabeine ge baanea dolanebuo bain inasobe. \p \v 6 Naka asu na eli metniba makob ele baabene unib inaniba \v 7 til dongki hatwali awok osa eka miin esa dleb tatniba Yesus esu tab teniba i youmo tibo gemeloniba til dongki mene dim ut donganaiba Yesuse utnea e dim ut tounea \v 8-9 nakaia unangai funaniba Yesuse komok sumobo geib kesoa maki youmo tibo gamfanabiba eka mak ile flim aan inamino heleb tenaniba Yesuse deib unamabe ye gunubiba Yesuse til dongki mene dim ut toumbia debetnea biin tan dimo tama tamanea bebea nakaia unanga ile maki sin bebiba mak ile Yesuse abuk dobsileb nabianiba ngambianiba Nibo komok sume Debite molofeit ele niniino dobtouleb nomo! E Sume niniin dim ota tlebo, Gode daabaneko! Nibo Gode niniino dobtouleb nomo ge ngan ngan bliba \v 10 metniba Yelusalem bib met temiba nakaia unangai bibo yo seli yateniba dlou unaniba baaibo Naka ele wanetane? gesiba \v 11 nakaia unangai Yesuse baka bianiba nganbebibi baabeniba Naka ele Gode weng omkeimalin nakae Yesus etabe. E Galili betano bibo niniino Nasalet bib ye daneta tlebo ge baabesiobe. \s1 Yesuse nakai Gode am sumo tem tamo inamin namino webibo fotebesebe. \r (Mak 11:15-19; Luk 19:45-48; Yon 2:13-22) \p \v 12 Yesuse inanea tanea Gode am sumo daam tem tam unanea temea nakai inamin namino dleb teniba naka maki webianiba monio bokabib kesoa yatemnea fotebenea skila uniba eka mak ile tebolo kikib ye toula bliba naka maki skeim da tlebibi Lom monio oleb teniba oyeniba Islel monio oise unebibi biin osa eka Gode heitdahamin wani o dimo toubianiba webib biin osa delabmabenea \v 13 baabenea Gode e buk temo baanea \q1 Ne am sum ole ne beten kenemin amobo ge baanebu otane \b \m ibo am olo misiam omkabiba o makob ayok henin nakai amo ulab anobo ge baabenea \v 14 e sma Gode am sumo daam tem tam bia nakai kino misiamu benobio isa eka skil misiam isa tetemiba klayebea \v 15 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa i Yesuse inamin namin ayamo nabeo watem nabianiba eka meme gwabi Gode am sumo daam tem tamo wengo ngambianiba komok sume Debite molofeite niniino dobtouleb blibo wente naniba atliaubesoa \v 16 i funaniba Meme eli ngambianiba Yesuse Debite molofeitobo ge ngambib olo misiamobo ge funaib kesoa i Yesuse baabaniba Kobo weng olo ngambibo wentebebo? gesiba e baabenea Ae ne wentebibo, i klayam nabiobe. Niminbabe, Gode buk temo weng mako baanoa \q1 God kobo naka ten isa unang ten isa meme gwab isa kukub ayam aleyebeb kesoa i keb niniino kla kemtouleb bliobo genobiobo ge baabenea \b \m \v 17 e Yelusalem bibo deibonea tabnea Betani bib tab aa unang genea tab onsebe. \s1 Yesuse ase ete baabanea Gatanale genea gatansebe. \r (Mak 11:12-14,20-24) \p \v 18 E aan senoma boman tebua imin Yelusalem bib unano genea bebianea imen teb ansoa \v 19 temea ase ete deib ken ye bie kesoa atemnea Yame mo bali biameo walo dowonite genea temeta yame blim besa aanobbio kesoa atemnea baabanea Kobo yamo imino mo balinemebe ge baabanabea hebmamsab ye gatansea \v 20 e okok aleyemin nakai ateniba dlou unaniba baabaniba Ase ete fatnaneta hebmamsab gatanene? ge baasiba \v 21 Yesuse baabenea Ibo olo kla funaine! Ibo bobol temo asu funino deiboniba sbal maniba ne bainobo getnenib mole ibsa makob ne ase ete baabaia gatane ina bianiba eka inamin namin okoko mak osa namomabibo enaminobe. Amgolim ele baabaniba Kobo hananeba daakneba aaye sole dang daak blelanale genimibo e bain inanamabebe. \v 22 Eka ibo ne bainobo geniba funaniba Gode bain titilsa kesoa ni inamin namino nabenamabebo ge funaniba Gode baabaniba Ni inamin namino nabenale ge baabanimibo e makob ilib weng baanimib inabenamabebo ge baabesebe. \s1 I Yesuse baabaniba Waneta kobo titil olo omkakebene? ge baabasiobe. \r (Mak 11:27-33; Luk 20:1-8) \p \v 23 Yesuse inanea metnea Yelusalem bib met unanea tamnea Gode am sumo daam tem tam bianea aleyebea Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai naka gang isa teniba baabaniba Waneta baabkeneta Okok olo inanale ge baabkeneta kemane tlebbione? Eka waneta kobo titil olo omkakebeta okok olo klabebe? ge baabasiba \v 24 Yesuse baabenea Nesak ibo weng mako kil baabenamabibe. Ibo weng olo yang keib mole nesak baabenita Nakae yeta ne titil olo omneneta nemane tenita okok olo klabibo ge baabenano ge baabenea \v 25 eka imin baabenea Yone nakaia unangai aayo fuaye binebuo waneta e titilo omaneta dabane teneta fuaye binebione? God etia bleka naka itio? gesea i wenteniba i sinwalo obianiba Nibo baanoba God eta e titilo omaleta okok binebiobo genob mole e baabenea Ibo nimin kenibta e wengo mo bainobo geim blime? ge baabenamabebe. \v 26 Eka nibo baanoba Nakai titil ota e omkahabibta okok kebinebiobo genob mole nakaia unangai wenteniba dosuananomabiobe. Niminbabe, i obianiba Yone Gode weng omkeimalin nakabo, God eta e titilo omkahabeta okok binebiobo ge obinabiobo ge baaniba \v 27 i Yesuse dim baabaniba Ni mo tekein kebobbabo gesiba Yesus esak baabenea Nesa mo baabenita Nakae yeta ne titilo omkanebeta okok olo okok kebibo ge baabenimibabo ge baabesebe. \s1 Yesuse saa weng mako meme naka teni dim tounea baabesebe. \p \v 28 Yesuse Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai naka gang isa imin baabenea Ne saa weng mako baabenamabio kla funaine! Naka make e memei naka teni asu bliba e monea hek esu unanea baabanea Memalo kobo moneba tek waen dango dikmale ge baabasea \v 29 miine baabanea Ne denamabibo gesea deibanebua mitdanea ota monea dang olo dikbea \v 30 eka aalebe imin monea ningsak esak baabasea e baanea Ae ne inanamabibo gene otane e mo moneta dikmin blimobe. \v 31 Waneta aalebe wengo wentubanebione? Hek eta bleka ning etio? gesea i baabaniba Hek etabo gesiba Yesuse baabenea Gode nakaia unangai kimanin bibo unemin osa inaminobe. Takis moni bokalin naka isa eka unangi tamano hengabib isa wanita hengmino deiboniba i bobol temo omoniba Gode omalaib ita ibo gaiseniba Gode kimanin bibo unomabiobe. \v 32 Niminbabe, Yone aa fuayemin nakae tenea kukub moloto ibo aleye bianea baabenea Ib hengmino deiboniba Gode kukubo moloto wafunine ge baabene otane ibo e wengo mo wentenibta bainobo geim blimobe. Takis moni bokalin naka isa eka unangi tamano hengabib isa ile e wengo wenteniba bainobo geniba i hengmino deiboniba ibo yatemib otane ibo ib hengmino mo deibonibta e wengo mo bainobo geim blim kesoa ne bain baabeiobo ge baabesebe. \s1 Naka misiami tek waen damibo kima blibo saa wengobe. \r (Mak 12:1-12; Luk 20:9-19) \p \v 33 Yesuse Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai naka gang isa baabenea Ne saa weng mako baabenamabio kla wenteniba funaine! Naka make tek waen dango dikilanea sano dolinea ituo genea eka waen aaye bikilamomabib alange tome misiketoufanea klanea eka nakai amo o tem tam bianiba damibo kimanomabib amo asaalam genanea damib kimanin nakai baabenea Ibo damib olo kima bianiba okok kebiba tek waen yamo balinoa yamanomo! Deiloniba atosino ibo oleb une bianiba eka atosino nemi toune biam blibte ge baabenea e monea betan mak skeim ye bia \v 34 sinanoa funanea Enanoko tek waen yamo bali bianoa yaman toumobo genea e okok nakai maki dlaia moniba nakai damibo kima blib isu ye motemiba tek waen yamo weloniba nemio olutnenimibo olutne tline ge baabenea dlanea motemsiba \v 35 damibo kima blib nakai yafuniba make ande dofaniba eka mak ele anaiba kaanea eka mak ele tom dum anaiba kaansea \v 36 damib gosake wentenea e okok nakai wekib homon dlanea motemiba isa imin sini nabeib inabesiba \v 37 damib gosake wentenea funaneo Ne miine dabaia motemameo i e wengo wentomabiobo genea dabanea moteme otane \v 38 damibo kima blib nakai atemniba i sinwalo baaniba Nibo naka ele ananoba kaaneko! Sinanomo naka ele aalebe kaanemeo inamin namin afobeingo eta olamabe kesoa nibo ananoba kaanebua sinanomo e aalebe kaanemeo inamin namino alukum nibta olomo geniba \v 39 afuniba dobbiaiba tanea sesa tam unea anaiba kaane biamo \v 40 damib gosake tlameo damib kimanin naka eli fatnabenamabene? gesea \v 41 i Yesuse baabaniba E tenea damib kimanin naka eli yananea kaaiba damib olo naka mak ita kima bianiba tek waen yamo balinoa yamanomo waaniba damib gosake okahamomabiobo gesiba \v 42 Yesuse baabenea Gode buk temo damibo gosake miine anaibbuo wengo baanoa \q1 Am genalin nakai sbal as ele Misiamobo, temdeibanomo geibbu otane komoke baanea Yeye ibo sbal as ele isak amun ayamobo bikieine gesea i inaniba sbal as ele isak amun bikieiba nakaia unangai Sume okok olo naneo watemniba Klayamobo gabiobo genobuo \b \m ibo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabo ge baabesebe. Yesuse saa weng olo oyebeo e bobol temo funanea Damib kimanin naka eli makob Yudai komokwal itabo ge fumbianeta baabesebe. \v 43 Inamin kesoa ne weng mako baabenamabi olo bainobe. Sinanggwano Gode Yuda ibo dlakanea Ibo ne damibo kimaine genebu otane ibo klao mo kimain blim keib kesoa e omeisenea naka afeti kukub ayam wafu blib ita omia ita e damibo kimanomabiobo ge baabesebe. \v 44 [Eka Yesuse imin baabenea Nakai wanita sbal as ele dime yenano mole wa kengkeng manomabiobe. Eka sbal as ele dla daaknea naka make obbubane mole tualonea difib maman inanea ananea kaanamabebo ge baabesebe. Weng olo mitmakamo inaminobe. Sbal as ele Yesus etabe. Nakaia unangai e mo bainobo geim blim kenimib ile enin kino watemomabiobe.] \v 45 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Felisi isa i Yesuse saa wengo baabeneo wenteniba tekein keniba Banita baabenebo geniba \v 46 Afunoba klabuto ge debeb unomo geib otane nakaia unangai Yesuse Gode weng omkeimalin nakabo gabib kesoa i tolo tosiananiba deibasiobe. \c 22 \s1 Fal sumo gabianiba nakae alelo omamabeo saa wengobe. \r (Luk 14:16-24) \p \v 1 Yesuse saa wengo mako baabenea \v 2 Gode nakaia unangai kimanin bib unemino inaminobe. Komok sum make e miine alelo omamabe kesoa e fal sumo gabianea \v 3 e okok nakai dlanea moniba sino weng omfubenebio nakai baabeniba Ibo natline! Falo einobua tilanomabbiobo ge baabeib otane i deib kesoa deibe tetemiba \v 4 eka komoke okok nakai maki deblib isak baabenea Ibsak moniba baabeniba Komoke e miine alelo omamabe kesoa eil blumakau aweli yalonea eka mema eili waafieili yalo nanea ganebiobo, nibo motenoba dowonomo ge baabeine ge baabenea dlanea moniba baabeib otane \v 5 i wengo yang ke baabenamino deibeniba ili okoko bobol ota funaniba make imen dang dikin unea eka make monea stuam okok kem onanea \v 6 eka mak ile komoke okok nakai dlanea tlibi yafuniba weng misiam oye bianiba yebib biniba kaaiba \v 7 komoke wentenea atliaubanoa e awa genalin nakai dlanea moniba e okok nakai yanubaibi yaloniba am aso ei tenebenasiba \v 8 komoke e okok nakai maki baabenea Ne falo gaibu otane nakai baabenia Tliba falo tila dowonomo geibio nakai misiam naib kesoa \v 9 ibo moniba deib deib ye haabianiba nakaia unangai yatemaibo baabe dleb tliba imena kulanao wembianoba ne miine alelo omeko ge baabesea \v 10 i moniba deib deibo hen haabianiba nakaia unangai ayam isa misiam isa homoni baa dleb motemniba imen unalin amo dinbianiba imena kulanao wembinibbiobe. \p \v 11-12 Sino komoke e youmo memao kikibenea baabenea Ibo imeno dowonom gaibo youm olo dlusa bianibta doweine ge baabenea kikibenebio kesoa tamnea imen unalin am tam unanea yatemem haabianea temea naka make youme memae mo dubusanim blim kesoa atemnea baabanea Nek kobo fatnanebta youme memae dobklibue mo dubusa tlim blime? gesea naka ele weng blimane kesoa \v 13 e okok nakai baabenea Ibo naka ele afuniba e skila kweilao sayo gebaniba dobbianiba tanea bib tamo mililambio tem tam bianea enin kino sum wateme bianea memino sum memeko ge baabenebiobo ge baabenea \v 14 eka Yesuse imin baabenea Ne saa weng olo baabeio ibo kla funaine! Gode komok sum ele ulabobe. E nakaia unangai homoni nganye bianea Ibo nesu tline ge nganyebea maki e wengo wentebib ile e dlakanea abilim uto unomabiobo ge baabesebe. \s1 Komokwali komok sume Sisae monio olanamino wengo Yesuse baabasiobe. \r (Mak 12:13-17; Luk 20:20-26) \p \v 15 Felisiei Yesuse deibaniba moniba i sinwalo miniba Nibo Yesuse naatemoba e misiam yang kebene mole nibo kot kebanomo ge baa omfaniba \v 16 ili okok aleyemin naka mak isa Helote meletani mak isa i dlaiba moniba Yesus esu unaniba baabaniba Aleyemin naka kobo ni tekein kebuobe, keb wengo molot ota obianeba eka Gode wengo kla aleye biam binabeobe. Kobo mo fumbianebta Eli kimanin nakabe, eka elile kimanin nakababe gabinabebbabe. Kobo i wengo makob omkaye binabeb kesoa \v 17 kobo fatnangge fumbebe? Nib hekmel wengo mo baanoa Nib takis monio Lomo komoke Sisa eta olaline genobua bleka? Ni olaloma bleka deibanomo? gesiba \v 18 Yesuse i bobol tem funin misiamo tekein kenea baabenea Ibo dim omin sitalsabe. Ibo nimin kenibta ne naatemom genibte? \v 19 Ibo takis monio mo omeb tliba watemite gesea mako omeb teniba omansiba \v 20 e baabenea Monio dimo smik osa niniin osa buolo wanemie? gesea \v 21 i baaibo Komok sume Sisae e smik osa e niniin osa ota biobo gesiba Yesuse baabenea Sisa emi biamo ema dlaniba eka God emi biamo ema dla naine ge baabesea \v 22 wenteniba dlou unaniba funaniba E baanea Ibo Gabman esa eka God esa i hekmel wengo kla wafu nanibte ge baabenebo ge funaniba deiba onsiobe. \s1 Nakai kaaniba imin hana tlomabibo weng sangobe. \r (Mak 12:18-27; Luk 20:27-40) \p \v 23 Yudai komokwali maki niniino Sadyusiei fumbianiba Nakai afen smiki amit ninba kesoa kaanimibo imino mo hananimibbabo ge fumbinabib kesoa amo yo dimo maki teniba Yesuse baabaniba \v 24 Aleyemin naka kobo sinanggwano Mosese hekmel wengo baanea Naka make alelo omobie otane i kamo memei mo dlaim blim bianiba imake kaane mole e ning esak unang olo omonea memei dlaneko! Meme eli hek sume kaanebue memeobo genebiobe. \v 25 Eka ni weng mako baabkenomabbuo inaminobe. Ni bib seli nakai dabwal tlemini 7 bianiba hek sume alelo omobie otane memei mo dlaim blim bianiba kaanea omasea \v 26 eka wabman esak imin omobio otane esa memei mo dlaim blim bianea kaanea omasea eka ibwabman esak imin omobi kaanea omanasea eka nekel isak omobi kaan oma oma biniba alukum ye blimansiba \v 27 alel osak abuko ye kaananobiobe. \v 28 Sinanoa kaaibbuei imin hana tlom gaibo am olo dimo unang olo waneta dabamabone? Niminbabe, i dabwalo 7 i alukum unang olo omo binibbiobo gesiba \v 29 Yesuse baabenea Gode buk tem weng osa eka e titil osa ibo mo tekein kebibba kesoa ibo tob tlim bianiba wengo yo afet ye obiobe. \v 30 Sinanoa nakaia unangai imin hana tlaibo nakai alelwali imino mo dliba eka unang isa imakwali imino mo dlo nanimibbabe. I makob abiseli ulab aniba besa nomabiobe. \v 31 Eka Gode buk temo nakai kaaniba imin hana tlomabibo wengo ibo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. \v 32 Gode buk tem wengo Gode baanea Ne Eblaham esa Aisak esa eka Yekob esa i Sum netabo ge baanebiobo genobiobe. God ele nakaia unangai afen smike amit nine blim bianiba kulila binabibi Sumbabe. E nakaia unangai afen smike amit nine bibebie i Sumobe. Niminbabe, Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i sin kaaibbio otane i afen smike amit nine bibebia imin hananomabib kesoa e i Sumobo ge baabesea \v 33 nakaia unangai e wengo wenteniba dlou onsiobe. \s1 Hekmel weng ayamo wengobe. \r (Mak 12:28-31; Luk 10:25-28) \p \v 34 Sadyusiei Yesuse wengo wenteniba weng blim kesiba Felisiei yatemniba i sinwalo miniba weng obianiba \v 35 make hekmel wengo kla tekein kebe kesoa e baanea Neta Yesuse naatemamabibo genea e tenea Yesuse baabanea \v 36 Aleyemin naka kobo fatnamin hekmel weng ota hekmel wengo mako alukum gaisonobione? gesea \v 37-38 Yesuse baabanea Hekmel wengo dot ayamo enaminobe. Keb Sume Gode kla gobana bianeba keb bobol tem osa keb afen smik esa keb bobol tem funin osa alukum omoneba keb Sume Gode eleta omalale ge baanobio kesoa hekmel weng olo hekmel weng mako gaisonobiobe. \v 39 Eka weng mak osa makob inaminobe. Kobo kleb unaalo gobo bieb inaneba naka mak isa gobenale genobiobe. \v 40 Hekmel weng asu olo Mosese hekmel weng osa eka Gode weng omkeimalin nakai weng osa o mitobo ge baabasebe. \s1 Yesuse Felisiei baabenea Klaiste wanete? ge baabesebe. \r (Mak 12:35-37; Luk 20:41-44) \p \v 41 Felisiei ye bliba Yesuse baabenea \v 42 Ibo Gode Dofakamin Nakae Klaiste wane molofeitobo ge fumbibe? gesea i baabaniba Komok sume Debite molofeitobo gesiba \v 43 Yesuse baabenea Sinanggwano Gode Dofakamin Nakae Klaiste dabalim olo mo tlim blimo dimo Gode Hobe bobol tem funino Debite omalea e buk Samo temo baanea Klaiste ne Sumobo ge oha bianea baanea \q1 \v 44 Gode ne Sume baabanea Kobo ne kweile kweitale kikib ele toumbianeba inamin namino kima bieba sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanamabobo ge baabanebiobo genea \b \p \v 45 Debite emaye Gode Dofakamin Naka ne Sumo ge one binebio kesoa ibo mo baanibta Ne Debite molofeit yetabo ge onemibe! Ne Debite molofeit eka e Sum nabo ge baabesea \v 46 i e wengo wenteniba weng blim keib kesoa i imin ohamino tosiananiba amit deibasiobe. \c 23 \s1 Hekmel wengo aleyemin nakai kukubobe. \r (Mak 12:38-39; Luk 11:43,46; 20:45-46) \p \v 1 Omito Yesuse nakaia unanga isa eka e okok aleyemin naka isa baabenea \v 2 Hekmel wengo aleyemin naka isa eka Felisie isa i Mosese hekmel wengo tekein kebib kesoa \v 3 i hekmel weng olo ibo omkayemibo kla wentine! Ina otane i kukub namib ole ibo mo wafu nimibe! I weng homono omkaye bianiba Ibo inaine! Inaine gabib otane imalo mo nabibbabe. \v 4 I kukubo inaminobe. I makob naka maki i okok nakai afobeing abilo bebeiba oleb bebib biamo i mo funanibta I afobeingo abil ye kiblib yole nibo daabenomo genimibbabe. I inamin namino imin oleb teniba tib buye binabibi ulabobe. I ibo baabeniba Inamin namino inaine genimib otane imalo mo daabenimibbabe. I inamin namin wengo imin baa omeb wat tibta tibta bianiba omkaye binabiobe. \v 5 I funaniba Ni inamin inamin kukubo alukum nanoba nakaia unangai yateniba ni niniino dotouleb nine geniba i futan gwabo weloniba Gode hekmel wengo dolaniba mako debelon dimo doginiba eka mak ole banonon dimo doginaniba eka i youmo keno eit ayamo teke tekeo oloniba bobubosiba gwalaketoufasoa Haabioba nakaia unangai yatemine geniba ina binabiobe. \v 6 Eka i imen sum unalin am tamo komokwali biino dimo toulalin osa eka Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo biin ayamo dimo toulalin osa kla gobo binabiobe. \v 7 Eka i imen wemin baan dimo unaibo funaniba Nakaia unangai ni yateniba oye bianiba Naka ayami ye tliobo ge oye biba eka naka mak ile ni baabeniba Ibo ni aleyemin nakabo ge oye biam nine galin kukubo kla gobo binabiobe. \v 8 Ina otane nakaia unangai ibo Aleyemin nakabo ge oyemib mole olo misiamobe. Niminbabe, ibo alukum makobobe. Gode elekiem eta ib aleyemin nakabe. \v 9 Eka weng mak osa inaminobe. Ib Aye Gode elekiem eleta abilim ut bie kesoa ibo dabalim naka make mo baabanibta Kobo ni Ayobo genimibe! \v 10 Eka ibo bliba naka maki teniba baabeniba Kobo ni aleyebeb kesoa kobo ni komokobo geib mole ibo tolobo geine! Niminbabe, Gode Dofakamin Naka ne nenekiem neneta ib komokobe. \v 11 Naka make ib isak temo sum anea kima bie mole esa makob okok naka anea ib okoko daabeneko! \v 12 Nakai i niniino omfufu binimibi Gode i niniino omabbubenamabebe. Eka nakai i niniino omabbu binimibi Gode i niniino omfabenamabebo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Hekmel weng tekein kemin naka isa eka Felisie isa i dim omin sitalsabo ge baabesebe. \r (Mak 12:40; Luk 11:39-42,44,52; 20:47) \p \v 13 Yesuse baabenea Hekmel weng tekein kemin naka ibsa eka Felisi ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Naka maki Gode nakaia unangai kimanin bibo unom genabib otane ibo watabiobe. Ibmalo mo tam unomabibba kesoa ibo naka maki deib osa waise bliobe. \v 14 [Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo unang sosoni dim oye bianiba afobeingo oise une bianiba eka ibo funaniba Nakaia unangai ni yatemniba ni niniino dotouleb nine geniba nakaia unangai kin dimo beteno teke beten kebiam binabib kesoa ibo enin kino sum watemomabiobe.] \v 15 Ibo ina binabib kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsa kesoa kukub misiamo ib dimo tam tlamabobe. Ibo Siibo oletnoba aaye sole waanoba monoba skeim ye hem bianoba nakae mo debeb tenoba ni kukubo alebanomo ge obianiba moniba hen haabianiba naka make debeb teniba ib kukubo alehabiba tekein kenea ib kukub misiamo gaisene kesoa ib sinwalo aseinin bib unomabiobe. \v 16 Ibo makob nakai kino tum gebenobua i naka maki deibo mo alebenomabibbai ulab kesoa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo klaine! Ibo i aleye bianiba baabeniba Naka maki inamin namino mako inanoma bianiba Gode am sumo niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanoa i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Olo besabo gabinabob otane i tom golo oleb teniba inamin namin mako klaniba oleb taniba Gode am sumo tem tam olaibbuo niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanoa i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Ibo weng awemo baaibbio kesoa weng olo mo deibonimibe gabinabuobo ge obinabiobe. \v 17 Kin misiam tob tlinin gam ibo ne weng olo baabenimio kla funaine! Nakai tom golo oleb teniba Gode am sumo temo toubibo ye kining ayam otane Gode am sum ole dot kining ayamobe. Nakai tom golo mo oleb teniba Gode am sumo tem tamo mo olaim blim kenimibo mo kining anomobabe. I oleb teniba Gode am sumo tem tam olaib kesota kining anobiobe. \v 18 Eka weng mak osa makob inaminobe. Ibo nakaia unangai aleye bianiba baaniba Naka maki inamin namin mako inanoma bianiba Gode heitdahamin biino niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanoa i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Olo besabo gabinabob otane i inamin namino dleb taniba Gode heitdahamin biino dlaibbuo olo niniino taisoniba baaniba Ni moton inanomabbiobo geib biamo sinanomo i mo inaim blim kenimibo ni baanoba Ibo weng awemo baaibbio kesoa weng olo mo deibonimibe gabinabuobo ge obinabiobe. \v 19 Kin misiam ibo ne weng olo baabenimio kla funaine! Nakai inamin namino dleb teniba Gode heitdahamin biino dim ut toubibo ye kining ayam otane Gode heitdahamin biin ole dot ayam kiningobe. I inamin namino Gode heitdahamin biino dimo mo dlaim blim kenimibo mo kining anomobabe. I Gode heitdahamin biino dim dlaib kesota kining anobiobe. \p \v 20 Inamin kesoa naka make Gode heitdahamin biino niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo gene mole olo makob e Gode heitdahamin biin osa eka inamin namino o dim uto dlanebu osa o niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo ge baanamabebe. \v 21 Eka naka make Gode am sumo niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo gene mole olo makob e Gode am sumo niniin osa eka Gode ele am sumo tem tam bie e niniin osa taisonea baanea Ne moton inanamabibo ge baanamabebe. \v 22 Eka naka make abilim uto niniino taisonea baanea Ne moton inanamabibo gene mole olo makob e Gode biino niniin osa eka Gode biin olo toumbie e niniin osa taisonea baanea Ne moton inanamabibo ge baanamabebe. \p \v 23 Hekmel weng aleyemin naka ibsa eka Felisi ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo tetan osa kumuk osa unin gwab gwabo mak osa 10 olminiba olokiemo Gode olaniba mako ibma unam binabibo kukub olo ayam kesoa ibo mo deibonimibe! Ibo hekmel weng olo ye wafu blib otane dot ayamo namine genobuo ibo mo wafu blibbabe. Kukubo dot ayam olo inaminobe. Kot kemin kukubo afet baka naminba olo unobio iwat namin kukub osa eka naka maki dohalila daabenamin kukub osa eka bainobo galino sbal manamin kukub osa otabe. \v 24 Ibo makob nakai kino misiamu benobua naka maki deibo mo alebenomabibbai ulabobe. Ibo hekmel wengo gwab gwabo fumbianiba kla ye wafu binabib otane ibo hekmel wengo sum ole mo fumbianibta wafu binabibba kesoa ibo makob naka make aaye dowonang gameo kinduaduae make aan tem daak bie bobolo funanea dobtlane otane eil blumakaue aan tem daak bie bobolo mo funaim blim deibanea e aa yeb baka dukgene unamabe ulabobe. \p \v 25 Hekmel weng tekein kemin naka ibsa Felisie ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo makob nakai aangketo tib olo fubawebib otane amun tem daako mo fubawemin blim deibo binabibo ulabobe. Ibo ib aal tib yota fuba bianiba klabib otane ib bobol tem iwat ole kukub misiam ota kweki welubenobiobe. Ibo naka mak unang maki afobeingo ayok oise une bianiba eka Ninita ye biob ese gabinabiobe. \v 26 Felisie ibo makob nakai kino tum gebenobuei ulabobe. Mikiktemo aangketo amun tem daako kla ginggilaniba fubanimib ota aangket olo ayam anamabobe. Ib bobol tem osa makob inaminobe. Kukub misiamo ib bobol temo bibebio yo deibonimib ota ayam anomabiobe. \p \v 27 Hekmel weng tekein kemin naka ibsa eka Felisie ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Ibo makob nakai haam gloutemo eito kiwe bianiba eka aketo doli biam bianiba funaniba Olo dot ayamobo gabib otane dabal tem daako ono kweki welo bianoa aala dimao klaambianoa kumbinabo ulabobe. \v 28 Nakai ib lotu kemin kukub osa eka ib aal tib osa yateme bianiba funaniba I naka molotobo gabib otane ib bobol tem daak ole dim omin kukub osa eka inamin namin hengmin homon osa kweki welubenobiobe. \s1 Yesuse hekmel weng tekein kemin naka isa eka Felisie isa baabenea Ibo enin kino watemomabiobo ge baabesebe. \r (Luk 11:47-51) \p \v 29 Hekmel weng tekein kemin naka ibsa eka Felisie ibsa kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo dim omin sitalsabe. Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai kaaiba dleb moniba tom temo dokam binibbuo memalo ibo tom mako oleb moniba olaniba baaniba Ni naka eli bobolo mo dokobenomone gabianiba eka nakai kukub moloto nabinibbuei gloutemo eito kiwe bianiba \v 30 baaniba Sinanggwano nib faninwali naka eli yebinibbuo nita inanoba biaobo mo inanobta yenanomobbabo gabinabiobe. \v 31 Ibo baaniba Nakai Gode weng omkeimalin nakai yebinibbio yei ni faninwalobo gabib kesoa i molobsel ibo makob i bobol temsabe. \v 32 Ib faninwali Gode weng omkeimalin nakai yemin kukubo kiloniba nam tlibbuo i molofeitwal ibsak makob kukubo yota wafu bianiba nabinabiobe. \v 33 Ibo kukub misiam namin nakabe. Ibo makob inab misiami nakai yantumuna binabibi ulabobe. Ibo mo funanibta Gode ni kukubo klanang game dimo e ni mo dlaneta aseinin bib unomabbiobabo genimibe! Yeye aseinin bib unomabiobe. \v 34 Ibo inamomabib kesoa kla wentine! Ne Gode weng omkeimalin naka isa eka tekein kemin naka isa eka Gode wengo aleyemin naka isa dlaia moniba ibsu natliba ibo maki yenaiba kulilaiba eka mak ile atdimo dlasaniba silo bikiniba yebianiba eka mak ile Gode amo tem tam yafuniba tek tebeloniba yemdeiba uniba kambliba moniba bib mak bib mak ye haabliba kan haanomabiobe. \v 35 Ibo inamomabib kesoa Gode ib kukub misiamo yang kenamabebe. Sinanggwano ib faninwali naka homoni kukub moloto nabibi yebinibbiobe. Mikiktemo Kene e ninge Ebele naka molot otane e ananea kaanabea eka ib faninwali nakai kukub moloto nabibi yem wat yem wat tebiam biniba teniba Belekaiae miine Sekalaiae Gode am sumo tem tamo Gode heitdahamin biino kikib ye mabia esa ananaibbio kesoa \v 36 Gode yang kenea i molobsel ibo yenanea enin kino omyamabebe. Ne bain baabeiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse Yelusalem bib seli dohalilasebe. \r (Luk 13:34-35) \p \v 37 Yesuse baanea Ayoo! Yelusalem bib sel ibo ne dohalimbibe. Ibo Gode weng omkeimalin nakai yebiba kulila biam eka Gode dowan weng omkeimalin nakai dlabene tlaibo tom dum yenaiba kulila biam nabinabibo ne amitie ibo dolmina biania makob kakaluko memei belo tabab tem daako dlanoa kima binabo inania Kimanano gabi otane ibo nesuo deitne bliobe. \v 38 Wentine! Ibo ne wengo mo wentaobbabo geib kesoa Gode ib bibo imino daabenamino deibenamabebe. \v 39 Ne ibo baabenamabibe, ibo imino ne mo natemomabibbabe. Otane sinanomo ibo baaniba Sume naka ele dabane tle ele niniino dobtouleb nomo genomabib o dim ota ne imin tlita natemomabiobo ge baabesebe. \c 24 \s1 Yesuse baanea Gode am sumo watwat danamabobo gesebe. \r (Mak 13:1-2; Luk 21:5-6) \p \v 1 Yesuse Gode am sumo temo deibo tanea bib tam bebea e okok aleyemin nakai teniba baabaibo Ele temale! Am sum olo dot ayamobo gesiba \v 2 e baabenea Ae am olo alukum ayam otane ne bain baabenamabibe, i sinanoa am olo galanimibo tome elekieme mo deibaiba make dimo delab banamino blimobe. I alukum galafa dibiaiba unamabobo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Bobol tem abilo tam tlamabobo ge baasebe. \r (Mak 13:3-13; Luk 21:7-19) \p \v 3 Yesuse utnea amgolime Olibe golim ut tounabea e okok aleyemin nakai ilita teniba baabaniba Fatnamin dim ota kukub olo tam tlamabone? Fatnamin kukub ota sino tam tlota watemnoba tekein kenobta kobo tleba dabal ele blimanamabeo meb tesota namobe genomabbione? gesiba \v 4 e baabenea Ibo klaine! Naka maki teniba dim wengo oyem tlaibo ibo mo wentaibe! \v 5 Niminbabe, naka homoni teniba ne niniino taitneniba baaniba Ni Gode Dofakamin Naka nitabo ge oyebiba naka homon unang homoni i wengo wenteniba bainobo galomabib otane ibole i wengo mo wentaibe! \v 6 Eka ibo wentebiba awao meb meb olo gembiba bil wengo tlem osa eka bib mak bib mako genan haabliba wengo tlem osa ibo mo wentenibta dlou une bianibta tosianimibe! Kukub olo tam tlamabo otane mubiang amo hebmamsabo mo tam tlamobabe. \v 7 Naka mit maki moniba mit maki tenaniba awa gembiam eka komok make meletani dleb monea komok make meletani tenaniba awa gembiam eka bib mak bib mako imeno blimana bianoa eka meimeie bib mak bib mako tlebiam namabo \v 8 olo makob unango memei dlanang genoa enin kino watemamabo inaminobe. Kukub olo inanoa tam tlemabo otane ole besa kilonamabobe. Otane moton dam ole mitdata tam tlota enin kino sum watemomabiobe. \p \v 9 Ibo ne niniino omkeimabib kesoa naka homon unang homoni bib mak bib mak seli ib alo tliyebua inayemom geniba yafu dleb moniba enin kino omkaye bianiba yebiba kulilamomabiobe. \v 10 Am olo dimo naka homon unang homoni ne bainobo galino deibona bianiba eka naka maki i nekwali i sinwalo makaalasese bianiba alawali teniba alawali dleb moniba makaai doyiba yena sese bianiba \v 11 eka naka homoni dim wengo omkeimalin nakai teniba i dim omin wengo omkeimansiba nakaia unangai homoni i wengo wenteniba bainobo gabiam nabiba \v 12 kukub misiam homono tam te tam teno kesoa nakaia unangai homoni naka maki gobenin kukubo deibonomabib \v 13 otane nakaia unangai wanita sbal maniba i bainobo galino amitie wafu tatniba mubiang amo tam tlamo Gode nakaia unanga eli dleb mo danea amit nomabiobe. \v 14 Ne bainobo galin nakaia unangai Gode nakaia unangai kimanamabe wengo omeb moniba bib mak bib mako alukum omkeimaiba nakaia unangai wentibta omito mubiang amo tam tlamabobo ge baabesebe. \s1 Enin kino watemomabib amo tam tlamabobe. \r (Mak 13:14-23; Luk 21:20-24) \p \v 15 (Nakaia unanga ibo buk olo kinimibo kla funaine!) \p Yesuse imin baabenea Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae niniino Daniele Gode buk temo dolanea baanea Sinanomo naka maki inamin namino mako bib amo watwat danamabo omeb teniba Gode biin awemo omfanomabiobo genebuo tam tloa ibo watemaibo \v 16 nakaia unangai Yudia betano blibo deiboniba hebmamsab skila ulaniba amgolim unine! \v 17 Am olo dimo naka make basalim tam biameo mo taneta am tamo afobeingo mo olamene! E hebmamsab blublu uneko! \v 18 Eka nakae waneta damibo bie mole e imino mo moneta e youme tibe dofane biamoe mo dabamene! E hebmamsab gilan uneko! \v 19 Eka unangi amunsa blib isa eka meme gwabsa isa ayoo, ne dohalimbibe. I hebmamsabo mo blublu unomabibbabe. \v 20 Mosese hekmel wengo baanoa Yuda ibo Gode singkalin amo dimo inamin namin okoko mo okok kemibe genobio kesoa ibo Gode nganha bianiba baaniba Inamin namin kukub misiam olo keb singkalin amo dimo mo tam tlamone ge ohamine! Eka am misiamo bomanomo inamin namin misiam olo ib dimo tam tlamo ibo hebmamsabo mo unomabibba kesoa ibo olosa Gode nganhamine! \v 21 Am olo dimo nakaia unangai enin kino sum watememomabiobe. Sinanggwano Gode dabale mema klanebio dim osa eka mema dim olosa inamin enino mo tam tlota nibo watemin blimobe. Eka sinanomosa inamin enino imino mo tam tlamabobabe. \v 22 Enin olo tam tlanoa amit nomo nakaia unangai alukum blimanomabib kesoa Gode nakaia unangai dlakanebuei dohalilanea baanea Enin am olo hebmamsab blimanoko genamabebe. \v 23 Eka weng mak ole naka maki teniba baabeniba Ele temine! Gode Dofakamin Nakae imin tlebo genimibo ibo i wengo mo wentaibe! Weng olo dimobe. \v 24 Naka homoni Gode dlakanebio nakaia unangai bainobo galino misiam omfubenomo geniba teniba dim oye bianiba maki baaniba Ne Gode Dofakamin Naka Klaist netabo gesib eka maki baaniba Ne Gode weng omkeimalin naka netabo gesib bianiba i inamin namin okok sumo klabianiba funaniba Nakaia unangai ni okok sum olo klamobo watemaibo ni bainobo gebenomabiobo geniba inamomabib otane \v 25 ne ibo weng olo sin baabeia wentib biamabo kesoa naka eli teniba inamibo ibo i wengo mo wentenibta bainobo genimibe! \p \v 26 Inamin kesoa naka maki teniba ibo baabeniba Ele temine! Gode Dofakamin Nakae Klaiste imin tenea ibuantem ye biebo genimibo ibo i wengo mo wentenibta unaibe! Eka naka maki baabeniba Gode Dofakamin Nakae Klaiste am olo tem tam ayok toumbiebo genimib osa ibo mo wentenibta bainobo genimibe! \v 27 Abilim Da Tlemin Naka ne tlang gamio abile hebmamsab timin tilaing kenea belaneta tlita nakaia unangai alukum natemomabiobe. \v 28 Abilim Da Tlemin Naka ne tlang gami osa makob wan tiami naniba noia wana i kaaibbua fetango kunubesoa dowonom geniba tenabib inania tlia nakaia unangai natemomabiobo ge baabesebe. \s1 Sinanomo Abilim Da Tlemin Nakae tlamabebe. \r (Mak 13:24-27; Luk 21:25-28) \p \v 29 Yesuse imin baabenea Enin sum olo blimanabua o abuko hebmamsab afoko dalbinoa mililana bianoa eka alime dalbinanea awitnino datou tenabua eka abilim uto inamin namin sbalo fiba biam namota \v 30 Abilim Da Tlemin Naka ne tlang gamio nakai unangai dabalim olo blibi abilim uto temiba inamin namino mako tam tloa watemniba mebiba ne ayung tem te tebiania Gode titil osa eka e titilo ayal inamin einobu osa omeb tlia natem nabiba \v 31 abisake make bigule sum obanea ne abiseli dlaia moniba dabale monea dene deneo Gode nakaia unangai dlakanebuei alukum dleb teniba minamomabiobo ge baabesebe. \s1 Ibo aso mako watemaibo funaine! \r (Mak 13:28-31; Luk 21:29-33) \p \v 32 Yesuse imin baabenea Ibo aso mako watemaibo kla funaine! O keto balinomo wateniba funaniba O yamo balim tlang genota nanobo ge funanabib inaminobe. \v 33 Inamin kesoa inamin namin olo tam tloa watemaibo ibo tekein keniba Abilim Da Tlemin Nakae tlang geseta namobe geine! \v 34 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai dabalim olo mema ele blib eli molobseli mo kaaim blim blibta inamin namin olo tam tlamabobe. \v 35 Abila dabalao blimanamabo otane ne wengo mo blimanomobabo, amit namabobo ge baabesebe. \s1 Naka maki Yesuse tlang gameo amo tekein kenamini blimobe. \r (Mak 13:32-37; Luk 17:26-30,34-36) \p \v 36 Yesuse imin baabenea Naka maki ne imin tlang gamio amo tekein kenamin nakai blimobe. Abisel isa Gode miin nesa mo tekein kebobbabe. Aye elekiem eleta am olo tekein kebebe. \v 37 Makob sinanggwano Noae bie dimo nakaia unangai naib binabo inania Abilim Da Tlemin Naka ne tlang gami osa inanomabiobe. \v 38 Noae siibe gembe dimo nakaia unangai dabalim kukubo goboniba Gode wengo Noae omkeimabeo omdibiha bianiba imena aayao wembianiba alelwali boka biam bliba Noae siibe genea tamnea siib tem tam une dim ole \v 39 aaye einea yaleb daak unea aaye dowoniba kulilasib inania Abilim Da Tlemin Naka ne imin tlang gami osa inaminobe. Nakaia unangai Gode wengo omdibiha bianiba dabalim olo inamin namino bobol ota fumbibta ne tlamabibe. \v 40 Olo dimo nakai asu keniba dango dikbib biamo Gode mak eta dobonea make deibanamabebe. \v 41 Eka unangi asu keniba imeno ninibib biamo Gode mak ota omonea mako deibonamabebe. \v 42 E kukub olo inanamabe kesoa ibo waitne bianiba hembibte! Niminbabe, ib Sume tlamabe amo ibo mo tekein kebibbabe. \p \v 43 Ne saa weng olo baabenamabio kla funaine! Am gosake tekein kenea ayok henin nakae tlamabebo gene mole e mo aa uneta ayok henin nakae teneta amo belaneta afobeingo oisa unamabebabe. \v 44 Ibsa inaniba klaine! Abilim Da Tlemin Naka ne imin tlamabi amo ibo mo tekein kebibba kesoa klaniba waitne blibtane ge baabesebe. \s1 Saa weng olo okok nakai ayam esa misiam esa i wengobe. \r (Luk 12:42-46) \p \v 45 Yesuse imin baabenea Nakae bobol tem funin ayam bianea e okoko ayam okok kebe naka ele inanamabebe. E kimanine baabanea Kobo okok naka eli kima bianeba imeno okayebebte ge baaba unebua \v 46 binea imin tetemea okok naka ele makob ele baaba unebio inabea atemameo e seinhamabebe. \v 47 Ne moton baabenamabibe, inaneme naka ele e kimanine baabanea Ne inamin namino alukum kebta kimanale ge baabanamabebe. \v 48 Otane okok naka misiam ele funanea Ne kimanin nakae hebmamsabo mo tlamabebabo genea okoko debianea \v 49 okok nakai maki yebianea eka nakai aa misiamo wembib nakai bakanea imen osa aa misiam osa wembiam bianea \v 50 funanea Ne kimanin nakae memalo mo tlamabebabo ge fumbianea inabea kimanin nakae tenea atemameo \v 51 ande dofanea dabanea monea bib misiamo nakaia unangai dim omin sitalsai tena bianiba enin kino sum wateme bianiba memin sumo memomabiobo ge baabesebe. \c 25 \s1 Unang souwali saa wengobe. \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin nakai saa wengo mako imin baabenea Gode nakaia unangai kimanin kukubo inaminobe. Naka make alelo omang genea tlamabe kesoa unang souwali 10 i moniba Deib waisanoba debeb tlomo geniba damo oletniba moniba waisaibbiobe. \v 2 Asuke asuke make nai bobol tem funin blimobe. Eka asuke asuke make na ita bobol tem funin ayam nabe. \v 3 Bobol tem funin blim ile damo oleb unib otane klasin keto mo iba oleb unim blimobe. \v 4 Eka bobol tem funinsa ile damo oloniba klasin keto iba oleb na unibbua \v 5 i naka ele waisa blib otane e hebmamsabo mo tlim blim bia i kinadububesoa aala bliba \v 6 ibalanoa naka maki ngam bianiba nakae alelo omamabe nakae tlebo, nibo motenoba unomo ge ngansiba \v 7 unang souwali wenteniba hananiba i damo klabe klabe bianiba \v 8 bobol tem funin blimi imio olo temiba klasino blimanoa kiminang go kesoa wateniba unangi bobol tem funin ayami baabeniba Ni damo klasino blimanoa kiminang genamobo ibmio mo sengeine gesiba \v 9 eka unangi bobol tem funin ayami baabeniba Yeye ni klasino nini kikib ese mak bio kesoa ni ibo mo sengeyomabbiobabe. Ibo moniba stuam unaniba asitem walonibta iba oleb tline ge baabeiba \v 10 i walonam uniba eka nakae alelo omamabe nakae tlea unangi bobol tem funin ayami sin kla blib ile naka ele bakaniba taniba imeno dowonomabib am tam unaniba amisalo dounabiba \v 11 eka unangi bobol tem funin blim ile moniba klasino waloniba damo iba oletniba tetemibta amisalo dounibbio kesoa wateniba gong gong gabianiba alelo omamabe nakae baabaniba Kobo ni amisalo betelabeneba tam natlobte gesib \v 12 otane e baabenea Yeye. Ne bain baabenamabibe, ne ibo mo tekein kebibabo ge baabenamabe inaminobo ge baabenea \v 13 eka e imin baabenea Ibo weng olo fumbianiba eka ne tlamabio bobol osa fumbiam nine! Ne tlamabio ibo am osa afok smik osa mo tekein kebibba kesoa klaniba waitne blibte ge baabesebe. \s1 Okok nakai kimanine monio kikibeseo saa wengobe. \r (Luk 19:11-27) \p \v 14 Yesuse saa wengo mako imin baabenea Gode nakaia unangai kimanin kukubo inaminobe. Naka make amo deibonea betan mak unama bianea e okok nakai nganabenea tesiba baabenea Ibo ne am osa eka inamin namin osa kla kimatne blibte ge baabenea \v 15 eka e okok naka eli kukub osa bobol tem funin osa kla tekein kebe kesoa make monio K5,000 olanea eka mak ele K2,000 olanea eka mak ele K1,000 olananea deibe unea \v 16 eka K5,000 o olan une nakae e moni olo hebie olonea okok kebianea o blofet monio imin K5,000 olonabea \v 17 eka K2,000 o olan une naka esa e moni olo hebie olonea okok kebianea o blofet monio imin K2,000 olonane \v 18 otane K1,000 o olan une naka ele e moni olo olonea dabale hakenanea ayok ilaak olanebua \v 19 sinanoa i kimanin nakae tenea baanea Tliba monio klanomo gesea \v 20 K5,000 o olan unebio naka eta sin tenea baabanea Sum kobo keb monio K5,000 o onen unebbuo ne okok kebiania o blofeto imin K5,000 olibiobo ge baanea olminea K10,000 ansoa olansea \v 21 e kimanin nakae seinha bianea baabanea Kobo okok naka ayamobe. Ne okoko mako omklibuo kobo klayam nabeb kesoa ne okok sumo omklamabibo, kobo ne okoko kimabieba seim bianobte ge baabasea \v 22 eka e abuko K2,000 o olan unebio naka esak tenea baabanea Sum kobo keb monio K2,000 o onen unebbuo ne okok kebiania o blofeto imin K2,000 olibiobo ge baanea olminea K4,000 ansoa olansea \v 23 e kimanin nakae seinha bianea baabanea Kobo okok naka ayamobe. Ne okoko mako omklibuo kobo klayam nabeb kesoa kebsa ne okok sumo omklamabibo, kebsa ne okoko kimabieba seim bianobte ge baabasea \v 24 eka mubiango nakae K1,000 o olan unebio naka ele tenea baabanea Sum kobo ne keb kukubo tekein kebibe. Kobo naka dleb kesoa naka maki inamin namino klabibo doise tlebianeba eka imen dango mo dolmain blim otane naka maki imeno weleise tlebiam binabeb kesoa \v 25 ne keb tolo tosianania keb monio sma ele olaibua oleb tlibo gesea \v 26 kimanin nakae baabanea Naka misiam kobo blut bianeba okoko debiebobe. Kobo baaneba E naka dleb kesoa naka maki inamin namino klabibo doise tlebianea eka imen dango mo dolmain blim otane naka maki imeno weleise tlebiam binabebo gabeb otane \v 27 nimin kenebta ne monio moni bumin am temo mo olaim blime? Kobo moni bumin am temo olaeb biota mole o okok kebua blofet monio tlak unebota tenita olibo ge baabanea \v 28 e naka maki baabenea Ibo naka ele monio K1,000 olo oisaniba nakae K10,000 o oleb bie naka eta olaniba \v 29-30 eka naka ele dabaiba monea mililambio tem ye bianea memino sum mebianea enin kino sum watememeko ge baabenea debeb unibbiobo ge baabenea eka Yesuse imin baabenea Gode nakae okoko oman temea e okok olo kla okok keme mole e naka ele seinha bianea e okoko imin mesein kenea omalamabebe. Eka Gode nakae okoko gwab oman temea e okok olo mo okok kemin blim kene mole omeisanamabebo ge baabesebe. \s1 Abilim Da Tlemin Nakae nakaia unangai afet anamabebe. \p \v 31 Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Sinanomo Abilim Da Tlemin Naka ne titilo makob ayal inamin einobuo omona biania abiseli dlet nania tenia Komok Sum ne nene biino dim ye touia \v 32-33 nakaia unangai alukum teniba nesu ele minomabibo makob eil sibsib kimanin nakae nanea eil sibsibi dlonea kweile kweital dae dlanea eka eil gouti dlonea afan dae dlananabe inania nesa nakaia unangai afetania kweita sin dae dlania eka afan sin dae dlanania \v 34 eka Komok Sum ne kweile kweita sin dae blibi baabenia Ne Aye Gode ibo inamin namin ayamo daabenea omyebio kesoa ibo tlaniba bib unine! Sinanggwano dabale mema klane dimo bib olo klanea baanea Ibmibo genebio kesoa ibo bib olo kimanomabiobe. \v 35 Niminbabe, sino ne imen teb nebua ibo imeno oniba dowonia bingaibiobe. Eka aanteb nebo osa ibo aayo oniba doweibiobe. Eka ne bib mak da tlia ibo baatneniba Kobo ni am ele tele ge baatneniba ne tania ib am tam unibiobe. \v 36 Eka ne youmo blim biania aal keim blia ibo youmo doniba dlusaibiobe. Eka ne gembia ibo daatneibbiobe. Eka ne klabut am bli osa ibo teniba natem naibbio kesoa bib ayam ele bianiba amit nomabiobo ge baabesia \v 37 naka molot unang molot eli baatneniba Sum kobo fatnamin dim ota imen tebo kebota ni imeno doklobbione? Eka fatnamin dim ota aantebo kebota ni aayo oklobbione? \v 38 Eka fatnamin dim ota kobo bib mak da tlebta ni kemeb tanobta ni am tam danobbione? Eka fatnamin dim ota kobo youmo blim bianeba aal keim biebta ni youmo doklobbione? \v 39 Eka fatnamin dim ota kobo gembebta ni daabkenobbione? Eka fatnamin dim ota kobo klabut am biebta ni tenobta katemobbione? ge baatnenimibo \v 40 Komok Sum ne baabenia Bain ye ibo ne ningwala nengwalai niniin blimi daaye binibbuo makob neta daane binibbiobo ge baabenamabibe. \p \v 41 Eka afan sin dae blib ile baabenia Gode ibo kukub misiam omyebe. Sinanggwano e ase amit einine klanea baanea Gululam esa e meletan isa i as ele einomabiobo genebio kesoa ibo deitneniba aseinin bib unine! \v 42 Sino ne imen tebo nebo ibo imeno mo oniba doweim blimobe. Eka aa tebo nebo osa ibo aayo mo oniba doweim blimobe. \v 43 Eka ne bib mak dania tli osa ibo mo nemeb tanibta ib am tam daibta aa unim blimobe. Eka ne youmo blim biania aal keim blio ib youmo mo donibta dlusaim blimobe. Eka ne gembiania klabut am tam bli osa ibo mo tenibta daatneim blimobo gesia \v 44 i baatneniba Sum kobo fatnamin dim ota imen tebo kebianoa eka aa tebo kebiam biota ni mo oklim blim deibkenobbione? Eka fatnamin dim ota kobo bib mak da tlebta ni mo kemeb tanobta am tam daim blim deibkenobbione? Eka fatnamin dim ota kobo youmo blim aal keim biebta ni mo doklim blim deibkenobbiote? Eka fatnamin dim ota kobo gembebta ni mo daabkeim blime? Eka fatnamin dim ota kobo klabut am biebo ni mo daabkeim blim deibke nanobbiote? gesiba \v 45 Komok Sum ne baabenia Bain ye ibo ne ningwala nengwalai mo daayemin blim kesoa ibo nesa mo daatneim blimobo, deitne unine ge baabenia \v 46 dlaia moniba enin kino amitie watememomabiobe. Eka naka molot unang molot ile dlaia moniba amit nomabiobo ge baabesebe. \c 26 \s1 Komokwali baaniba Yesuse ananoba kaaneko gesiobe. \r (Mak 14:1-2; Luk 22:1-2; Yon 11:45-53) \p \v 1 Yesuse weng olo aleyebeo blimanoa e okok aleyemin nakai baabenea \v 2 Ibo tekein kebiobe, am asuo blimanomo Yudai singkalin am sumo niniino Fasobao tam tloa naka maki teniba Abilim Da Tlemin Naka ne nemeb moniba atdimo nemasaniba nanaiba kaanamabibo ge baabesebe. \p \v 3 Amo yo dim ota Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai komokwal isa taniba Gode am sumo kimanin nakai i komok sume niniino Kaiafase am tam mibianiba \v 4 weng obianiba baaniba Nibo Yesuse ayok afu debeb monoba ananoba kaaneko geib \v 5 otane i funaniba Singkalin amo dim olo inasoba nakaia unangai yateniba dosuam bianiba dleb weng oyemiobo geniba baaniba Nibo debioba singkalin amo blimansota mit afu debeb monobta ananomo gesiobe. \s1 Unang mako wel aaye Yesuse gabamon dime ibabasobe. \r (Mak 14:3-9; Yon 12:1-8) \p \v 6 Yesus esa e okok aleyemin naka isa Yelusalem bibo deiboniba moniba Betani bib ye unaniba taniba Saimone am tam onsiobe. Sino Saimon ele yayo kitdi bihabinabo otane imin ayamu banobiotabe. \v 7 Yesus esa e bekeb isa Saimone am tam bianiba imeno wembiba unang mako wel aaye tang ayame tom botole tem daak iba obeb tenoa Yesuse gabamon dim ut ibabasobe. Nakaia unangai wel aay ele walom gib mole monio sum walonabiobe. \v 8 O wel aay ele Yesuse gabamon dim ute ibabasoa e okok aleyemin nakai wateniba omsuananiba i sinwalo obianiba O fatnanota wel aaye besa ye ibabanota sasalanone? \v 9 O wel aa ayam ele obeb monoa naka maki walonoa moni sumo olonoa nakaia unangai inamin namin blimi daabenamin ole fatnanota besa ye sasalanone? gesiba \v 10 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Ibo mo baanibta Unang olo misiam nanobo genibta omsuanimibe! O ne ayam natnenobe. \v 11 Nakaia unangai inamin namin blimi ibo amitie bekebe bliba daaye binabib otane nele ibo amito mo bekebe biamabibabe. \v 12 Unang olo wel aay ele ibatnenoa ne gloutemo klautnenobo ge baabesebe. (Kukub olo Yudai kukubobe. I nakai kaaniba dleb moniba dlanom gaibo wel aayo ibabenibta dokam binabiobe.) \v 13 Yesuse imin baabenea Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai ne dowan weng ayamo omeb moniba bib mak bib mako alukum omkayemom gaibo unang olo natneno biamo bobolo fumbianiba naka mak unang maki omkayemomabiobo ge baabesebe. \s1 Yudase baanea Ne Yesuse komokwali dobyamabibo gesebe. \r (Mak 14:10-11; Luk 22:3-6) \p \v 14 Omito Yesuse okok aleyemin naka make, e niniino Yudas Iskeliote monea Gode am sumo kimanin nakai komokwal isu unanea \v 15 baabenea Ne Yesuse dobyamio ibo inamin namino fatnamin donomabibe? gesea i wenteniba tom silba monio 30 olansiba \v 16 oletnea monea bianea Ne Yesuse fatnabanita debeb monita komokwali dobyamabine? ge funmonsebe. \s1 Yesus esa e okok aleyemin naka isa i Fasoba imeno dowonsiobe. \r (Mak 14:12-21; Luk 22:7-14,21-23; Yon 13:21-30) \p \v 17 Gode singkalin am sumo Yudai bleto yis blim unam binabibo o niniino Fasobao tam tloa Yesuse okok aleyemin nakai teniba Yesuse baabaniba Sum kobo ni imeno fatda funabobta kobo Fasobao dowonale? gesiba \v 18 e baabenea Ibo utniba Yelusalem bib ut unaibo nakae ne sino baabeibue atemaibo baabaniba Ni aleyemin nakae baanea Ne kaanamabio amo meb tlo kesoa nesa ne okok aleyemin naka isa ni singkalin amo imeno keb am tam dowonomabbiobo genebo ge baabaine gesea \v 19 e okok aleyemin nakai moniba ele baabenebio inaniba singkalin amo imeno fusiobe. \p \v 20 Kwinoa Yesus esa e okok aleyemin nakai 12 isa taniba am tam bianiba \v 21 singkalin amo imeno wembianiba Yesuse baabenea Ne wengo baabenamabi ole ib isak temo naka make ne nemeb monea komokwali nemia nananomabiobo gesea \v 22 i wenteniba i bobol temo Yebbabo ge tlaniba nakai elekiem elekiemi oha bianiba Sum kobo, netio? gesesesiba \v 23 Yesuse baabenea Ne blete halonia dis teme tubunia dowonang gamio e temna tubu dowonaob naka eta ne nemeb moneta komokwali nemyamabebe. \v 24 Abilim Da Tlemin Naka ne makob sinanggwano Gode buk temo baanobio inania kaanamabi otane nakae ne nemeb monea komokwali nemiamabe nakae ne dobhalimbibe. E ne kukub misiam natnenamabe kesoa Gode enin sumo e omalamabebe. E biemo dofanamino deibanobiota mole ayamobo ge baabesebe. \v 25 Nakae Yesuse debeb monea komokwali dobyamabe nakae Yudase Yesuse baabanea Aleyemin naka kobo netio? gesea Yesuse baabanea Kebmaye baa omkeimanebobo ge baabasebe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai blet baka waen aa bakao oya dowonsiobe. \r (Mak 14:22-26; Luk 22:15-20; 1 Kolin 11:23-25) \p \v 26 I inaniba imeno wembianiba Yesuse blete obonea Gode gangobo genea hanea e okok aleyemin nakai oyenea baabenea Olo ne damobo, ibo oloniba doweine ge baabenea doweib ole \v 27 eka waen aay esak obonea Gode gangobo genea obyenea baabenea Ele ne ilemobe. Ibo oboniba doweine! \v 28-29 Sinanggwano Gode moton wengo baanea Ne kaania ileme singania nakaia unangai hengmino omtlabenamabibo genebuo ne bain inanamabibe. Ne baabenamabi ole ne waen aay ele dowei biamo imino mo doweim blim blia sinanoa ibte nete nanoba ne Aye kimanin bib uto minomob dim ota ne waen aay ele imin dowonamabibo ge baabenea obya doweib ole \v 30 ans mako nganananiba amo deiboniba ulaniba amgolime Olibe golim ut unom geniba onsiobe. \s1 Yesuse Fitae baabanea Kobo baaneba Ne Yesuse mo tekein kebibabo genamabeobo ge baabasebe. \r (Mak 14:27-31; Luk 22:31-34; Yon 13:36-38) \p \v 31 I inaniba deib tamal deib bebianiba Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Memalo kwitimib olo dim ota ibo alukum skila unaniba nenekiem deitne unomabiobe. Niminbabe, Gode buk temo ne weng sango baanoa Gode eil sibsibi kimanin nakae ananea kaanea eil sibsibi skila onon tlanomabiobo genobu \v 32 otane ne imin hanania sin monia Galili betan ye bebita ibo mit natlomabiobo ge baabesea \v 33 Fitae baabanea Mak iko ye deibkeniba skila unomabib otane ne mo deibke unamibabo gesea \v 34 Yesuse baabanea Ne bain baabkenamabibe, memalo boman tlamo kakaluke mo nganaim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baabasea \v 35 Fitae baabanea I nib dabo asu keniba dleb moniba yenaiba kaanob mole ne keb niniino mo omuabkenimibabo gesea eka Yesuse okok aleyemin nakai mak isa alukum inangge baasiobe. \s1 Yesuse Getsemani damib ye bianea beten kebisebe. \r (Mak 14:32-42; Luk 22:39-46) \p \v 36 Yesus esa e okok aleyemin naka isa i moniba damibo niniino Getsemani ye unaniba baabenea Mak ibole ele blibtane! Nele tania etale beten kenamabibo genea \v 37 e Fita esa Sebedie meleli Yemse Yone i dab osa dlonanea dletnea bebianiba e bobol temo dot misiamu basoa \v 38 baabenea Ne bobol temo ilum omfutnenoa kaanang genamibo, ibo ele blibte! Ibo inaniba biaibo mo aala unaibe! Afen bianiba ne daane bianiba bobol tem ayam omkanebibte ge baabenea \v 39 e tanea meb ye dlong dlong baan bilbunea munung baan bilanea Gode baabanea Ay kobo Ae geneb mole ne bobol tem abilo omtlatnenale! Ina otane kobo ne bobol tem funino mo wafunebta nanemebe! Kleb bobol tem funin iwat nanale ge oha bianea beten kenea \v 40 hananea tanea temea e okok aleyemin nakai aala blib kesoa yatemnea Fitae baabanea Ne ele tania beten kebia afok smiko olokiem bliman olo ibo mo afen bianibta ne daanebibbabe. Ibo nimin kenibta hebmamsab aala blibe? \v 41 Ibo kin wayemino deiboniba afen bianiba Gode nganhabib mole Gululame dlamanemeo sbal manomabiobe. Ib bobol tem funin oko ye inanomo gabib otane naka dam ibta beitalo bliobo ge baabenea \v 42 e imin tanea beten kebianea Aalebe baabanea Ay kobo ne enin kin olo watemale geneb mole ne enin kin olo watemano gabi kesoa kobo kleb bobol tem funin iwat nanale ge baabanea \v 43 e imin tetemea e okok aleyemin nakai sma ye kinadububebua aala blib kesoa \v 44 deibenea imin monea wengo sino baanea beten ke tle ota imin obianea beten kebea blimanoa eka \v 45-46 imin tanea e okok aleyemin nakai baabenea Ibo sma ye aala bianiba singkabibo? Etemine! Abilim Da Tlemin Naka ne nemeb monea hengmin nakai nemiamabe nakae tle kesoa ibo hananiba isu unomo ge baabesebe. \s1 Nakai teniba Yesuse afu debeb onsiobe. \r (Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Yon 18:3-12) \p \v 47 Yesuse weng olo oyebe dim ota e okok aleyemin naka make niniino Yudase Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai komokwal isa naka maki baabeniba Ibo moniba Yesuse afu debeb tline ge baabesiba i bainata kwamao tubula binibbua dletnea tesiobe. \v 48 Sino Yudase naka eli baabenea Ibo ne natemebiba monia bukbuk gebai mole Yesuse ye bieta nabanamabibo, ibo afunibta ge debeb unine ge baabenebio kesoa \v 49 e hebmamsab tenea Yesuse baabanea Aleyemin naka kobo ye biebo? ge oha bianea keneng wat bukbuk gahamsea \v 50 Yesuse baabanea Ne nek kobo inamin namino nanang geneba tlebo nanale ge ohamsea e afu debeb unomabib nakai teniba afusiba \v 51 naka make Yesuse bekeba bie bainate tobonea Gode amo kimanin nakai i komok sume e okok nakae ananang genea blelanea klon eta taisanea tesea \v 52 Yesuse baabanea Keb bainate imin ele mib tem tobbanale! Nakai bainat dumo gembib mole naka maki teniba naka elisa bainat dum yanaiba kulilanomabiobe. \v 53 Ne funania Yang kenano gei mole ne Aye nganabaia e abisel homoni hebmamsab dlanea teniba daatnenomabib otane ne mo inanamabibabe. \v 54 Gode buk temo baanoa Naka maki teniba Gode miine afu debeb moniba anaiba kaanamabebo genobio kesoa ne Aye mo baabanamabibabe. Ne inai mole weng olo yamo mo balinamabobabo ge baabanea \v 55 omito Yesuse e afu debeb unomabib nakai baabenea Ibo nimin kenibta bainat osa kwam osa tubulanibta tlibe? Ne ayok henin nakababe. Am obba ye bomanomo bomanomo ne Gode am sumo tem tamo toum biania Gode wengo aleye binabi otane ibo nafunamino deitne binabiobe. \v 56 Ina otane sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai Gode buk temo ne weng sango baaniba Inamin namin mako tam tlamabobo geibbuo bain inanoa tam tlo kesoa weng olo yamo balinobo ge baabesea e okok aleyemin naka ni alukum wentenoba deibanoba skila unobbiobe. \s1 I Yesuse debeb moniba Yudai naka sumi dim onsiobe. \r (Mak 14:53-65; Luk 22:54-55,63-71; Yon 18:13-14,19-24) \p \v 57 Nakai Yesuse afu debetniba moniba Gode amo kimanin nakai komok sume niniino Kaiafase am tam unaniba hekmel weng tekein kemin naka isa eka Yudai komokwal isa alukum te minabibtabe. \v 58 Fitae Yesuse afu debeb bebib dimo dobsileb bebe otane mebo mo unim blimobe. Skeimsa ye bianea kin ota atemem atememnea monea Gode amo kimanin nakai komok sume amo daam tem tam temnea awa genalin nakai ye blibo bekebe bianea Yesuse inamin namino e dimo tam tlamo atenite genea toumbia \v 59 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai naka sum isa Nakaia unangai baabenoba teniba Yesuse dim baabaniba e kukub misiamo yota nanebiobo geib mole ananoba kaaneko geniba baabeiba tliba hen monsib otane Yesuse inamin namin misiamo mo nanebiota atemin blimobe. \v 60 Naka homoni teniba dim ohamonsib otane i Yesuse kukub misiamo inanebio kesoa kaaneko genamin wengo mo baabeim blim kesiba deibenabiba eka nakai asu ita teniba \v 61 baabeniba Ni wenteboba naka ele baanea Ne Gode am sumo galafania genang gamio amo asumatna kenita genamabibo ge baanebiobo gesiba \v 62 Gode amo kimanin nakai komok sume hana manea Yesuse baabanea Kobo i weng ele okebib olo bain bleka dimo? Kobo nimin kenebta yang kenamino debiebe? ge baabase \v 63 otane Yesuse kimik gesea Gode amo kimanin nakai komok sume imin baabanea Ne Gode amit afen bie niniino taisai kesoa kobo moton baatnenale! Kobo Gode miin eka e Kemfakamin Naka kebta biaebo baatnenale gesea \v 64 Yesuse baabanea Bain ye baanebobe. Eka ne weng mako baabenamabibe, Abilim Da Tlemin Naka ne Gode titilsae e kweile kweitale kikib ye toumbinia ayung tem te tlia natemomabiobo gesea \v 65 Gode amo kimanin nakai komok sume wentenea atliaubasoa ele youmo tububanea baabenea E baanea Ne Gode miinobo gene kesoa e wengo misiamobe. Nibo kot kebanomabib nakai imino mo henomobe! Yesuse emaye Gode weng dobo weng baabanea ibmal osa wentib yotabe. \v 66 Ibo fatnangge fumbibe? ge baabesea i baabaniba E misiam nane kesoa kaaneko gesiba \v 67 i mimao kibi sine helaha bianiba eka kweilo miniba dibi dubu abianiba eka mak ile kweifam dum bing biangbua abiam bianiba \v 68 tlaha bianiba baabaniba Kobo baaneba Ne Gode Nemfakamin Nakabo genebbiobe. Kobo inamin namino alukum tekein kebeb kesoa naka ele waneta kananene? E niniino baabenale ge oha biam bisiobe. \s1 Fitae baanea Ne Yesuse mo tekein kebibabo ge baasebe. \r (Mak 14:66-72; Luk 22:56-62; Yon 18:15-18,25-27) \p \v 69 Fitae daam tem tam toumbia Gode amo kimanin nakai komok sume okok kehamin unango mako tenoa baabanoa Kebsa Galili nakae Yesuse bekeba binebbiobo ge baabaso \v 70 otane Fitae baabonea Ne ob wengo obeb yo ne mo tekein kebibabo gesea nakaia unangai alukum wente nasiba \v 71 Fitae deibe tanea amito kikib ye bia unang mak osak imin tenoa atemnoa nakai meb ye blibi baabenoa Naka ele Yesuse Nasalet bib sake bekeba binebiobo gesoa \v 72 Fitae Gode niniino taisanea baabonea Yeye Gode tekein kebebe, ne naka ele mo tekein kebibabo ge baabonebua \v 73 namonoa nakai esu meb ye mablibi isak baabaniba Keb wengo Galili nakai weng dikin obeb kesoa bainobe, kebsa Galili nakabe. Yesuse okok aleyemin naka kebtabo ge baabasiba \v 74 Fitae Gode niniino taisanea baabenea Ne naka ele mo tekein kebibabe. Ne motono mo baabeim blim kei mole Gode nananamabebo ge baabenabea kakaluke ngansea \v 75 Fitae funanea Sino Yesuse baatnenea Kakaluke mo nganaim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baatnenebiobo ge funanea daam temo deibo tamnea bib tam unanea biki dofanea mem wat mem wat onsebe. \c 27 \s1 I Yesuse debeb moniba Failat esu onsiobe. \r (Mak 15:1; Luk 23:1-2; Yon 18:28-32) \p \v 1 Glik genoa Gode amo kimanin nakai komokwali alukum tenabiba eka Yudai komokwali tenaniba i Yesuse ananomabib wengo baaniba \v 2 e sayo gebaniba debeb moniba Failat esu onsiobe. Failate Lom nakabe. E komok anea Yudai kima bietabe. \s1 Yudas Iskeliote kaansebe. \r (Abosel 1:18-19) \p \v 3 Yudase Yesuse komokwali dobyebuo wentebea i baaniba I Yesuse anaiba kaanamabebo gesiba wentenea aal waisasoa funanea Ne misiam naibiobo genea e tom silba monio 30 o imin oleb tenea Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai komokwal isa baabenea \v 4 Yesuse kukub misiamo mo naim blim otane ne ibo doblia anaiba kaanamabe kesoa ne hengaiobo ge baabesea i baabaniba Kleb sanobo, ni sanbabo gesiba \v 5 Yudase moni olo Gode am sumo tem tam olbiabenea daaknoa biin daak unoa deibenea monea saye takaka tobginea gabame binane tam onsea menga tebetnea bumdei unang genea skomiae dalo kaansebe. \v 6 Gode amo kimanin nakai komokwali moni olo oloniba baaniba Moni olo olonoba nakae walonoba ananoba kaanamabe kesoa nibo moni olo Gode am sumo monio temo mo olakanomobe! Inanob mole Mosese hekmel wengo baanoa mo inanimibe genobuo welanomabbiobo geib kesoa \v 7 i sinwalo teka bianiba baaniba Nibo moni olo olonoba dabal ket klamin nakae baano mo walobbua bib mak da tlebibi kaanimibo dleb monoba dabal ele teme dolbumomo geniba \v 8 i moni olo oloniba dabal ele waliba nakaia unangai obianiba Dabal ele ilem dimobo ge oha binibbio kesoa nisa memalo inangge ohabuobe. \v 9-10 I inasibo Gode weng omkeimalin nakae niniino Yelemaiae wengo yamo balinobiobe. Sinanggwano Yesuse dabalim olo mo tlim blim bie dimo Yelemaiae Gode buk temo dolanea baanea \q1 Islel teni baaniba Nibo tom silba monio 30 o olonoba naka ele walonoba ananoba kaaneko ge baaniba walibo ne Sume baatnenea Moni olo imin oleb moniba dabal ket klamin nakae baano waliobo ge baatnenebo ge baanea dolanebuo bain inasobe. \s1 Failate Yesuse kil ohamonsebe. \r (Mak 15:2-5; Luk 23:3-5; Yon 18:33-38) \p \v 11 Yesuse komoke Failat esu ye bia komok ele Yesuse baabanea Kobo Yudai komok sum kebtio? gesea Yesuse baabanea Kebmaye baa omkeimanebobo gese \v 12 otane Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai komokwal isa oha bianiba Kobo inamin namino misiam nanebbiobo ge ohabibo e mo yang keim blimobe. E kimik gene kesoa \v 13 Failate baabanea Kobo i weng olo okebibo mo wentebeba bleka? Kobo nimin kenebta i wengo yang kenamino debiebe? ge baabane otane \v 14 Yesuse kimik gene kesoa komoke bobol tem hekhek fumbianea E nimin keneta yang kenamino kimik genene? ge funasebe. \s1 I baaniba Yesuse anaiba kaaneko gesiobe. \r (Mak 15:6-15; Luk 23:13-25; Yon 18:39–19:16) \p \v 15 Yuda ni kukubo inaminobe. Bifole elekiem elekieme dime Fasoba imeno dowonom gaobo Lomo komoke nakai klabut am biaibo Yuda maki imaye baaniba Nakae yeta tileisaneba uneko genimibo e tileisanea onon binabibbua \v 16 olo dimo naka make niniino Balabase klabut am bia nakaia unangai e kukub misiamo tekein kebibbiotabe. \v 17-18 Failate tekein kenea Yesuse kukub misiamo mo naim blim otane Yudai komokwali Yesuse okoko dafao ifananiba ge debeb teniba ne dim baatneniba Naka ele kukub misiamo nabinabebo ge baatneibobo gene otane e funanea Nakaia unangai alukum ele miblib eli funin osa makob komokwali bobol tem fumbib ota isa fumbib bleka? ge funane kesoa i moniba Failat esu ye misiba e baabenea Ib bobol temo fumbib ole ne waneta tileisaneko gabibe? Balabas eta bleka Yesuse i Gode Dofakamin Nakabo ge nganhabib etio? ge baabesebe. \p \v 19 Eka weng mak osa Failate kot kemin am tam toumbia e alelo wengo omfubanoa baabanoa Kobo naka molot ele inamin namin misiamo mo nabanemebe! Ne sintalo kwitimibo aambiania damo atemi sonoma ne bobol temo misiamut nebiobo ge baabasobe. \p \v 20 Sino Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai komokwal isa i nakaia unangai baabeniba Ibo Failate baabaniba Kobo Balabase tileisaneba unea Yesus ele ananeba kaaneko ge baabaine ge baabesiba \v 21 komoke Failate nakaia unangai baabenea Nakae waneta ne tileisanita dobyane? ge baabesea i baabaniba Balabas etabo gesiba \v 22 Failate baabenea Otane Yesuse i oha bianiba Gode Dofakamin Naka etabo ge oha binabib nakae ne fatnabanamabine? gesea i baabaniba Atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko gesiba \v 23 Failate baabenea Nimin kenibte? E hengmin blim yole ne fatnanita inabanane? ge baabesea i weng sum ngambianiba Atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko ge ngambianiba \v 24 Failate wengo omabbubaib kesoa e funanea I ne wengo ombiatneniba awa genom genabiobo ge funanea aaye obonea kweilao fubanea baabenea Naka ele anaiba kaanemeo ne sanbabo, ilib sanobo, ne kweilao fubai olo natem tekein keniba E sanbabo nini sanobo ge funaine ge baabesea \v 25 nakaia unangai alukum nganha bianiba Kobo ye deibenale! Ni obianoba kobo ananeba kaaneko gabob kesoa Gode naka ele molo yang kenea enino omyang game osa tenoa ni dim tena bianoa eka ni molofeitwali dim onanamabobo gesiba \v 26 Failate wentenea e awa genalin nakai baabenea Mak ibo moniba Balabase klabuto tileisaniba dabaiba uneko! Eka mak ibole Yesuse tek dum ande dofaniba omito debeb moniba atdimo dabasaniba silo biki anaiba kaaneko ge baabesea inasiobe. \s1 Awa genalin nakai Yesuse debeb moniba tlahamonsiobe. \r (Mak 15:16-20; Yon 19:2-3) \p \v 27 Failate awa genalin nakai Yesuse debeb taniba Failate kot kemin amo daam tem tam daniba awa genalin nakai alukum esu ye mi deiboniba \v 28 e youmo gamketoufabaniba youm ileme komok sumi youme ulabe tekebe doboniba dobtibilubaniba \v 29 eka isabuninge waloniba Hasobo geniba goholo geniba gabamone obtab bebananiba fonge tabaliba afunasea dlong dlong golbuaniba tlaha bianiba baabaniba Yudai komok sum kobo klayam biebo? ge oha bianiba eka \v 30 mima helaha biam bianiba ele fonge tebeisaniba gabamon dime binaha biam binib ole \v 31 blimanoa deiboniba youm ele gamtlabaniba eka ele youmo imin olo kibaniba debeb moniba atdime dabasaniba silo biki ananom geniba debeb onsiobe. \s1 I Yesuse atdimo dabasaniba silo bikibasiobe. \r (Mak 15:21-32; Luk 23:26-43; Yon 19:17-27) \p \v 32 I Yesuse debeb bebiba naka make niniino Saimone e Sailini bib sakobe. E deib ye bia awa genalin nakai ateniba Yesuse ase obeisaniba eta meng meng te obaliba obeb bia moniba \v 33 bibilime niniino Golgota ut onsiobe. Golgota olo Hiblu wengobe. (Nib weng ole Naka Gabamon dikinobe.) \v 34 I inaniba utniba ye bianiba waen aaye enino watabenamin malasine yeb baka kweko klaniba obeb teniba obdibasiba nanta tenea Denomo gesea \v 35 deibaniba e youmo gemeisaniba doboniba atdime dabasaniba silo bikibaniba obo bikiniba e youmo oisaniba olaniba baaniba Elekiem ke dobo dofa bianoba tomo glim kimino olo tlan habinoba waneta gaisenemeo debeb on debeb on binoba dleb onon tlanomo ge baaniba inaniba tlan habiniba \v 36 tlano blimanole deiboniba ye toula bianiba Yesuse ateme bianiba \v 37 i weng mako dolaniba Yesuse gabam obeb ut da bie ut omginiba baaniba NAKA ELE YESUS ETABO, E YUDAI KOMOK SUMOBO ge baaniba omgi deiboniba \v 38 eka ayok henin nakai asu dloniba make atdimo dabasaniba silo bikibaniba Yesuse kweile kweital dae bikiniba eka mak esak atdimo dabasaniba silo bikibaniba Yesuse kweile afan dae bikinaibbua ye bliba \v 39 nakaia unangai teniba Yesuse dobtla uneka tleka bianiba aben giha bianiba weng dobo weng oha biam bianiba \v 40 baabaniba Kobo baaneba Ne Gode am sumo galafania amo asumatna kenia genamabibo genebbio kesoa kobo bain Gode miin biaebo kebmaye kleb skil daabkenota atdimo deibo daak tele ge oha biam nabiba \v 41 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa eka Yudai komokwal isa aben giha bianiba \v 42 baaniba E naka mak unang maki daaye binabe otane emalo ele skilo mo daabanamabebabe. E bain Isleli komok sum eta biameo emaye ele skil daabanea atdimo deibo daak tleta ni atemnobta e bain Gode miinobo genomo! \v 43 E Gode bainobo gabianea Ne Gode miinobo gabe kesoa Gode bain gobabie mole e memale daabaneko ge oha biam bliba \v 44 eka ayok henin nakai asuei atdimo dlasaniba silo bikibeibbue isa inaniba Yesuse weng dobo weng oha biam monsiobe. \s1 Yesuse kaansebe. \r (Mak 15:33-41; Luk 23:44-49; Yon 19:28-30) \p \v 45 Kelanoa afoko tenoa isak ewit tlota dabalim olo alukum mililanobio bita afoko delwab manota imin bomasobe. \v 46 O dimo Yesuse ngananea Eli Eli lema sabaktani? ge nganasebe. Weng olo Hiblu wengobe. Weng olo mitmakamo inaminobe. God kobo nimin kenebta deitne biebe? ge nganasea \v 47 naka maki meb ye mablibi wenteniba baaniba E Gode weng omkeimalin nakae, Ilaiyae, nganhabebo gabiba \v 48 make funanea Yesuse kwele gatu banebo genea blublu monea deibnamtab inamino omeb tenea waen aaye omabunea dikibasoa omonea atit bilanea omeb utnea Yesuse omdibaia dowoneko genea omalang genamonse \v 49 otane naka maki baabaniba Debieba atemnobte! Ilaiyae tenea silo ule tlabanea daak tlamabese makobo gesiba atemebiba \v 50 Yesuse imin amdofa ngana nabianea smike dabanea unea deibanea kaansebe. \p \v 51 O dimo Gode am sumo tem tamo biin awemo youm teke amite dobdounibbue mutum ut danea blulu daakenea belanea balanea milim on on nanabea eka meimeie sume ye tlebianea tom beselibo klutaka biambua \v 52 eka ham gloutemo amito betanoa sino Gode nakaia unangai kulilabiba dolbu binabibi hananiba \v 53 ham gloutemo deiboniba tlebiam bliba Yesuse imin hana tle dim ole i moniba Yelusalem bib ye motemibta naka homon unang homoni yatemsiobe. \p \v 54 Awa genalin naka isa eka i komokwal isa i ye bianiba Yesuse kima bliba dabale fiba bianea inamin namino tam tete tlano wateniba tosiananiba baaniba E bain Gode miinobo gesiobe. \v 55 Sino Yesuse Galili betano deibonea tebea unang homoni e inamin namino daabaniba bekeba tlibbuei Yesuse dofa blib isuo mebo deibeniba skeimsa ye mablib isa inamin namin olo tam tete tlano watemsiobe. \v 56 Unang eli maki niniin ole mako Maliao Magdala bib ulak otabe. Eka mak ole Yems esa Yoseb esa i biemo Malia otabe. Eka mak ole Sebedie meleli i biem otabe. \s1 I Yesuse debeb moniba tom teme dofasiobe. \r (Mak 15:42-47; Luk 23:50-55; Yon 19:38-42) \p \v 57 Monisa naka make niniino Yoseb etabe. Esa Yesuse okok aleyemin nakabe. E Alimatia bib sakobe. Kwinoa monea \v 58 Failat esu unanea baabanea Kobo Yesuse dame dobnene gesea Failate Ae gesea e awa genalin nakai Yesuse silo uleisaniba debeb teniba Yosebe dabaliba \v 59 e youme meklie tekebmine dobifane dime dofanea halbunea tete tlasoa ge \v 60 debeb monea ele tom teme dofasebe. E sino tom tem ele misiketoufanea klanebu otane hami sino mo dlaim blimobe. E inanea Yesuse tom ele tem dofanea tom kwame beselibe daisa daba daba debeb tenea amite dobdoubanea deiba onsebe. \v 61 Maliao Magdala bib ulako tem eka Malia mako Yems esa Yoseb esa i biemo tenaniba teniba tom ele kikib ye toula blibtabe. \s1 Awa genalin nakai gloutemo amit kinkin damibo toulabisiobe. \p \v 62 Bomanoa Gode singkalin amo inamin namino klabibo blimanoa Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Felisie isa moniba Failate baabaniba \v 63 Sum kobo dim omin naka ele sino baanea Ne kaania amo asu kenita make dime imin hananamabibo genebio kesoa ni olo fumbuobe. \v 64 Kobo keb awa genalin nakai baabeneba i amito kima bliba amo asumatna blimansota deibaine! E okok aleyemin nakai teniba ayok debeb unaniba nakaia unangai dim baabeniba Emaye hana tlebo gesiba mema dim omin weng olo danganoa sino gaisonomobo gesiba \v 65 Failate baabenea Ibo ibmaye ilib deibo toulalin nakai mo dleb mo daibta ilib obib inanibta kimaine gesea \v 66 i moniba gloutemo amito asaalo douniba awem omfaniba nakai deibo toulaiba deibe onsiobe. \c 28 \s1 Yesuse imin hanasebe. \r (Mak 16:1-10; Luk 24:1-10; Yon 20:1-18) \p \v 1 Gode singkalin amo blimano sonoma Sande boman tebua Maliao Magdala bib ulak ote eka Maliao Yemse Yosebe i dab i biemo tenaniba Yesuse gloutemo watemomo geniba tetemiba \v 2-3 meimei sume tlebianea dabale fibamsea tememoniba Sume abisake kibio makob ayal inamin eina bianea eka e youm namao makob ib inamino kinanea abilimo deibonea daakenea tome amite dobdou unibbue daisa dabanea tanea ken tam unea e dim ut tounsea \v 4 deibo toula blib nakai ateniba e tolo tosiananiba tamameino sumo yalonoa beitaloniba gluka tebeloniba daakniba dabalim daak blela bliba \v 5 abisake unang asu dabi baabenea Ibo mo tosianimibe! Ne tekein kebibo, ibo teniba Yesuse atdimo dabasa anaibbio naka eta hen tebib otane \v 6 e olo mo biebabe. E makob sino baabenebio inanea hana unebe. Ibo teniba e dofa unibbuo biin alango watemine ge baabesea i taniba biino watemsiba \v 7 imin baabenea Ib dabo hebmamamsab moniba e okok aleyemin nakai baabeniba E kaanebuo imin hananea sin monea Galili betan ye unebo, ibo monibta Galili betan ota atemine ge baabeine! Ne wengo bayotabo ge baabesea \v 8 unang asu dabi dlou unaniba Yesuse okok aleyemin nakai baabenobte geniba gloutemo deiboniba kla sein seiniba hebmamsab moniba \v 9 deib ye temiba Yesuse tenea hetananea baabenea Ibo ayam blibo? gesea i watniba e skilon wat afuniba e niniino dobtouleb bisiba \v 10 e baabenea Ib dabo mo tosianimibe! Moniba ne nekwali baabeiba moniba Galili betan ye na tlanibta natemine ge baabenea deibe onsebe. \s1 Deib toulalin nakai wengobe. \p \v 11 Unang asu dabi mema bebiba deib toulalin naka maki sin moniba Yelusalem bib ye unaniba inamin namino tam tlo wengo alukum Gode amo kimanin nakai komokwali baabesiba \v 12 eka item Yudai komokwal item naniba miniba weng mako baa omfaniba awa genalin nakai moni sumo oyeniba \v 13 baabeniba Ibo baaniba Ni aala bioba e okok aleyemin nakai teniba e dame ayok debeb uniba deiba tlobobo geine! \v 14 Komoke Failate weng olo wentenea ome mole ni baabanoba watanoba e kukub misiamo ibo mo nabenamabebabo ge baabesiba \v 15 awa genalin naka eli wenteniba ili baabeib inaniba monio oletniba uniba weng olo Yudai betano alukum balianobio kesoa mema dim olosa weng olota wafu bianiba obiobe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai okoko omyensebe. \r (Mak 16:14-18; Luk 24:36-49; Yon 20:19-23) \p \v 16 Yesuse okok aleyemin nakai 11 i moniba amgolime Yesuse sino baabenea Ibo moniba ye golim eta natline ge baabenebio ye motemiba \v 17 Yesuse bia atemniba e niniino dobtouleb bisib otane mak ile funaniba Bain Yesuse kaanebu eta imin hanane bleka naka afet eso geniba bobol tem asusu na bliba \v 18 Yesuse baabenea Gode titilo alukum neta omne kesoa ne abilim ut osa dabalim olosa alukum kimaiobe. \v 19 Ne titilsa kesoa ibo moniba bib mak bib mako alukum nakaia unangai ne wengo aleyebiba i ne okok aleyemin naka unang aniba Ay esa Miin nesa Hob esa ne niniin dimo aaye fuaye bianiba \v 20 eka ne wengo ibo omkaye binabio i alebeiba alukum wafuniba inamine! Ne amitie ibte nete nabioba dabale blimanamabe kesoa weng olo kla funine ge baabesebe.