\id LUK - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Luk \toc1 Dowan Weng Olo Luke Dolanebuotabe. \toc2 Luk \toc3 Luk \mt1 Luk \mt2 Dowan Weng Olo Luke Dolanebuotabe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim uneta omito Luke dowan weng olo dolanebiobe. Luke sino dokta bineta omito e dokta okoko deiboneta Fole okoko daaha binebiobe. E Yudababe. E weng olo Glik ten imi dolabenebiobe. Glik teni fumbianiba Kukub molot wafunino klayamobo gabib kesoa e Yesuse kukubo nabinebuo weng sango dolaibua weng olo wateniba Yesuse bain kukub molot wafunin nakabo geine geneta dolanebiobe. E nibo alebenea baanea Yesuse nakaia unanga nibo dohalinin nakabo gena bianea eka Yesuse okok dlasanin nakai okoko nabinibbuo weng sango buk mako temo dola nanebiobe. \io1 \it 1:1-4 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:5–2:52 \it* Yone aa fuayemin naka esa eka Yesus esa i ten binibbuo weng sangobe. \io1 \it 3:1-20 \it* Yon aa fuayemin nakae okoko weng sangobe. \io1 \it 3:21–4:13 \it* Yone Yesuse aaye fuelabanebuo weng sang osa eka Gululame Yesuse dabamatemseo weng sang osa otabe. \io1 \it 4:14–9:50 \it* Yesuse Galili betano nakaia unangai daaye binebuo weng sangobe. \io1 \it 9:51–19:27 \it* Yesuse Galili betan ye danea monea Yelusalem bib onseo weng sangobe. \io1 \it 19:28–21:38 \it* Yesuse atdimo dabasa ananomabib amo meb tebua e Yelusalem bib ye bianea okok kebinebuo weng sangobe. \io1 \it 22:1–24:53 \it* Yesuse kaanebuo weng osa eka e imin hananebuo weng osa otabe. \c 1 \p \v 1-4 Ae komok Tiofilas kobo ne weng sango dola omfubkenang genitabe. Inamin namin kukubo Sume klanea ni aleyebea nakai mikiktemo kukub olo tloa watemibi weng sang olo nisa alebeiba naka homoni bain weng olo dolabib otane nele weng olo kla kibiania wentebi kesoa inamin namino mikiktemo tam tlobu osa eka omito tam tlobu osa eka mubiango tam tlobu osa o weng sango ne alukum dola omfubkenang genitabe. Niminbabe, kobo tekein keneba weng olo bainobo genebta kla tekein kenale! \s1 Gode baanea Lisabeto Yone dofanamabobo gesebe. \p \v 5 Sino Yudai komoke niniino Helote dabalim olo bie dimo Gode amo kimanin nakae niniino Sekalaiae bianea e sino Gode amo kimanin nakae Abaisae molofeitobe. E alelo niniino Lisabet otabe. Osa Gode amo kimanin nakae Elone molofeitobe. \v 6 I kamo Gode kin dimo kukub ayamo wafu bianiba Sume hekmel weng osa kla wafuna bianiba i kukub misiamo mo namin blim bianiba \v 7 Lisabeto fioum kesoa i kamo memei blim binabibbua am olo dimo imake hangkalebmin anabea eka alelo konokmon anaib biotabe. \v 8-9 Gode amo kimanin nakai kukubo inaminobe. I okoko alango wayen tlaniba am mak bomanoa Sekalaiae meletani Gode am sumo kimanin okoko klaniba Sekalaiae dofaib kesoa e tanea Gode am sumo tem tam unanea Gode heitdabanamabeo wel aaye tang ayamo bafunang genea unea \v 10 Yuda nakaia unangai homoni bib tam bianiba Gode nganhabiba Sekalaia ele Gode am sumo tem tamo wel aaye tang ayame bafunabea \v 11 Sume abisake tenea wel aaye bafunamin biino kweital sin da ye mabia \v 12 Sekalaiae atemnea e smiko deiba unoa tosiansea \v 13 abisake Sekalaiae baabanea Kobo mo tosianemebe! Kobo Gode nganhabebo e keb wengo wente kesoa keb alelo Lisabeto amun sanamabobo, sinanomo o miine dofanomo e niniino Yon ge nganabaine! \v 14 Ib kamwalo e dofanimibo seinhabiba naka mak unang mak isa seinhamomabiobe. \v 15 Niminbabe, e biemo amun temo biameo Gode Hobe bekeba bia eka dofanomo osa amitie bekeba bia eka waen aay esa aay afeto sbal osa e mo dowonamabebabo, e Gode kin dimo naka ayamobe. \v 16 Eka e Gode wengo Islel nakaia unangai omkayebea nakaia unangai homoni e wengo wenteniba bobol temo deskinaniba i Sume Gode omalomabiobe. \v 17 Makob sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Ilaiyae nanebio inanea Yon esa inanamabebo, Gode Hobe bekeba biamabe kesoa e titilo sumobe. Eka e sin tenea Sume deibo kebanea e weng ayamo omkaye bianea aleyebea nakaia unangai wenteniba i memei tena awa gembibo deiboniba i memei gobeniba eka naka misiam unang misiam isa i bobol temo deskinaniba Gode omaliba Yone nakaia unanga eli klaubenea ayam aniba Sume tlamabeo waisanomabiobo gesea \v 18 Sekalaiae abisake baabanea Ne hangkalebmin aia eka ne alelo konokmon ananobbio kesoa ne fatnanita keb wengo bainobo gebkenamabine? gesea \v 19 abisake Sekalaiae baabanea Ne Gebliel netabo, ne God esu ye blia e nemanea tenia kebsu ele tlania dowan weng ayamo baabkei otane \v 20 kobo ne wengo mo bainobo geim blim kesoa kobo kobom anebbua sinanoa ne wengo yamo balinomo dim ota kobo wengo imin baanamabeobo ge baabanabea \v 21 eka Yuda nakaia unangai bib tam blibi Sekalaiae waisa bianiba fumbianiba Nimin kebianeta Gode am tamo bieta afok smiko homono blimanamabone? ge fumbiba \v 22 e tam tle otane kobom ane kesoa e wengo mo baabeim blimobe. I atemniba funaniba Sekalaiae dam deib watemebo gabiba e kweilon ota kinea alebene otane e wengo mo baaim blimobe. \v 23 E okoko blimanoa e monea ele bibam bianea e alelo omebbia amunsanoa \v 24 am tam bua alimo asuke asuke make nao blimanoa baanoa \v 25 Ne sino fioum blia nakaia unangai natemniba fumbianiba O misiamobo ge fumbiba ne aal genam binabi otane mema olo Sume emaye kukub ayamo omnea amunsania aal genalino blimutnenobo gesobe. \s1 Gode baanea Maliao Yesuse dofanamabobo ge baasebe. \p \v 26 Lisabeto amunsabua alimo 6 blimanota Gode abisake niniino Gebliele dabanea monea Galili betano bib gwabo niniino Nasalet bib ye onsebe. \v 27 Unang souo niniino Maliao Nasalet bib ye bianoa o imake Yosebe dobone ge baabueib otane i kamo makobo mo haanim blim blibtabe. Yosebe Yudai komok sume Debite molofeitobe. \v 28 Abisake tenea osu ye tlanea baabonea Ayam biebo? Sume gobke bianea kamakanea bekebkenebo obo seinale gesea \v 29 Maliao e wengo wentenoa bobol hekhek fumbianoa E weng olo mitmakamo fatnamine? ge funsoa \v 30 abisake imin baabonea Maliao obo mo tosianemebe! Gode katemnea seinkemebo, \v 31 obo amunsaneba mene dofanemebe e niniino Yesus ge nganabanale! \v 32 E damanemeo niniin sum anamabebe. Sume ne miinobo ge ohamabebe. Eka e makob e fanine Debite Yudai komoke ulab kesoa Gode Yesuse dofakanea e nakaia unangai kimanamabebe. \v 33 Eka e amitie Yekobe molobseli komok anamabebo, e nakaia unangai kimanino mo blimanomobabo ge baabosea \v 34 Maliao abisake baabanoa Ne imake mo dibim blim bli olole fatnanita ne amunsa namabine? ge baabasoa \v 35 abisake baabonea Gode Hob eta daabkeneta bekebkenebo, Sume titilo gekemano kesoa ob miine dofanemebe nakaia unangai oha bianiba E Gode miin kiningobo ge ohamomabiobe. \v 36 Eka ne weng mako baabkenamabio Ob baabo Lisabeto sino nakaia unangai owe bianiba o fioumobo, memei mo dlanamabobabo ge owe binabibo o konokanobuo otane o amunsa buo alimo 6 blimanobe. \v 37 Gode titilo sbal kesoa inamin namin okoko sino klam tlebuo mema olosa klabianea olosa inanamabebo gesea \v 38 Maliao abisake baabanoa Ne Gode okok unangobo, kobo weng olo baatnenebo Gode emaye inatneneko gesoa abisake deibo onsebe. \s1 Maliao monoa Lisabeto am onsobe. \p \v 39 Maliao bianoa mitdanoa monoa beil bibo bib sumo Yuda betan ye unanoa \v 40 tamnoa Sekalaiae am tam unanoa Lisabeto baabonoa Ayam biebo? gesoa \v 41 Lisabeto wentenabua mene amun tem wat doungowasea eka Gode Hobe Lisabeto bekebo bia \v 42 Lisabeto Maliao weng sum baabonoa Obo Gode daabkene kesoa obo seinamabeobe. Unang maki seinino ob seinino gaisenoa ob mene dofanemebe Gode daabanea seinamabebe. \v 43 Obo ne Sume dofanamabeb otane teneba niniin blim unang ne am ele tlebobo, \v 44 ne ob wengo wentena bia ne mene amun tem wat seimbianea doungowanebe. \v 45 Obo Gode wengo wenteneba e wengo bainobo geneb kesoa Gode daabkenea seinamabeobo ge baabosobe. \s1 Maliao Gode niniino dobtouleb bisobe. \p \v 46 Maliao baanoa Ne Sume niniino dobtouleb biania \v 47 Gode ne hengmino temo blio nemtlanamabe nakae bobolo fumbiania seinbibe. \v 48-49 Ne niniin blim besa okok unang otane Gode natemnea ne niniino nemtouleb biebe. E titilo sum kesoa e inamin namin kukub olo sum omnebo, nakaia unanga isa i molobseli walo unaib isa baaniba Maliao Gode daabonea seinbinobiobo ge onemomabiobe, Gode niniino kiningobe. \v 50 Sinanggwano nakaia unangai dabalim olo bianiba Gode niniino dobtouleb binibbio isa eka memalo e niniino dobtouleb blib isa sinanomo waloniba e niniino dobtouleb nomabib isa Gode dohalilanea daaye binabebe. \v 51 E titilsa kesoa e okoko klabianea nakaia unangai ili untak ngambibi dlanea onon tlaniba esu mebo blimaibbiobo, \v 52 e komok sumi niniino omabbubenea eka e nakai niniin blimi i niniin ota omfabenebiobe. \v 53 Eka nakaia unangai inamin namin blimi e inamin namin ayamo doyebiobe. Eka inamin namino homono bibebio naka ile e inamin namin ayamo mo doyim blimobe. E besa dlane unibbiobe. \v 54-55 Eblaham esa nib faninwal mak isa Gode baabenea Ne amitie ibsa ib molobseli walo unaib isa dohalim biania daaye binabibo genebuo e weng olo funanea Yuda nibo e okok kebob naka unang nibo daabenebo ge baananoa o wengo blimanole \v 56 Maliao Lisabeto am ye bekebo bua alimo asumatna blimanoa imin monoa olo bib onsobe. \s1 Lisabeto Yone aa fuayemin nakae dofasobe. \p \v 57 Lisabeto miine dofanamabo dimo tloa o miine naka ten dofanoa \v 58 Gode omhalilanea men ele dobwene kesoa o bibam sel isa eka o meletan isa wenteniba isa seimbiba \v 59 amo 8 blimanoa nakaia unanga eli e aalo watlabanomo geniba teniba e niniino aalebe niniin ota imin Sekalaia ge nganabanom genabib otane \v 60 e awoko baanoa Yeye. E niniino Yon etabo ge baasoa \v 61 i baaboniba Ob meletani niniino inamini blimobo geniba \v 62 i Sekalaiae kobom weng baabaniba Keb miine niniino fatnangge nganabanamabebe? gesiba \v 63 e kobom weng baabenea Ibo tomo olutneiba dolanano gesea i tomo olubasiba E niniino Yon etabo ge baa dolasea i bobol tem hekhek fumbiba \v 64 Sekalaiae weng olo dolabe dim ota e wengo hebmamsab webianea baanea Gode niniino dobtouleb nea \v 65 e bibam seli smiko deibe unoa eka wengo monoa Yudia bib mak bib mako beil bibo onon tlanoa \v 66 nakaia unangai wenteniba obianiba Naka ten ele sinanomo fatnamin naka namabene? ge funmonsiobe. Niminbabe, Sume emaye daabanetabe. \s1 Sekalaiae wengobe. \p \v 67 Gode Hobe naka ten ele aalebe Sekalaiae bekeba bie kesoa e Gode wengo omkeimanea baanea \v 68 Yuda bib sel nibo nib Sume Gode tenea daabenea nib hengmino walubene kesoa nib dimo enino imino mo tam tlamabobabe. Nibo e niniino dobtouleb nomo! \v 69 Gode naka sbale dobyebo, e Debite molofeitobo, e nibo hengmino temo biobo dotlanamabebo, \v 70 sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakai weng olo omya dolaibbuo mema olo bain inanobe. \v 71 Sinanggwano Gode nib faninwali baabenea Ib wasi naka isa eka nakai ibo mo gobe blibba isa ne ibo i kweiban dimo deibenia dleb unamabibo ge baabenebiobe. \v 72 Sinanggwano e inanea nib faninwali dohalilanea bain wengo baabenea Ne amitie daayemabibo, ne weng olo sino baabeibuo mo dokotnenomobabo ge baabenea \v 73 Gode bain weng olo nib fanine Eblahame baabanebuo mema olo inanea \v 74-75 nibo daabenea nibo wasi nakai kweiban dimo dotlane kesoa nibo e okoko okok kemobo mo tosianomobe! Amitie e okoko okok kebianoba Gode kin dimo nibo kukub ayamo moloto olota wafu unomo ge baanea \v 76 eka Sekalaiae imin baanea \q1 Ne miino, kobo nakaia unangai nganabkeniba God Sume weng omkeimalin nakabo ge nganabkeib kesoa kobo sin moneba Sume deibo kebanabebta e mitdaneta tlamabebo, \v 77 kobo Gode i hengmino omtlabenea dlamabe weng olo omkayemale! \v 78 Sume nibo gobenea daabenea makob afoko walabbanoa bomat ge tubunabo inanebe. Gode naka make dofakanea nib hengmino walubene kesoa olo makob nib ayalobe. \v 79 Nibo sino mililan bio tem tab bianoba kaanom genabob otane memalo e ayale tle kesoa nibo deib ayame alebenea bobol ayam omyenea nibo deib eleta unomabbiobo ge baasebe. \p \v 80 Eka naka ten ele damanea e bobol temo kla funanea e ibuantem ye bie bita Isleli atemomabib dimo tlota motemeta nakaia unangai atemsiobe. \c 2 \s1 Maliao Yesuse dobmikisobe. \r (Matyu 1:18-25) \p \v 1 Am olo dimo Lom bib seli komok sume niniino Sisa Ogastase baanea Bib mak bib mako alukum nakaia unangai niniino oyemabibo gesebe. \v 2 I sino kukub olo mo inaim blimobe. Mema olota kukub olo omfanibtabe. Am olo dimo Silia bib seli komoke niniino Sailinias eta kima bia \v 3 nakaia unangai alukum i bibamo deiboniba moniba faninwali binibbio bib ye motemoba niniino dolabeine geniba unebiba \v 4 eka Yoseb ele Debite molofeit kesoa e Galili betano bibo Nasalet bib ye danea monea Yudia betano e fanine Debite bibo niniino Betlehem bib ye motemano genea \v 5 Maliao Yosebe omakabaniba Yosebe alelobo geibbu otane i mo kam keim blimobe. O bekebanoa kam monoba niniino dolabeine geniba onsiobe. I inasibo Maliao amunsa biotabe. \v 6 I inaniba moniba Betlehem bib ye bliba mene weme kesoa \v 7 o miine hek sume naka ten dofanoa o youme meklie dobbubanoa eil blumakaui imen bumin bokise tem daak dofabiotabe. Niminbabe, nakaia unangai homoni Betlehem bib ye bianiba i niniino dola bianiba dait aalamin amo dinib kesoa i eil blumakaui am ota aala bianibta mene dobmikisobe. \s1 Eil sibsib kimanin nakai weng sangobe. \p \v 8 Eka am olo dim ota eil sibsib kimanin nakai kwitimib sibsibi bib asak ye kima bliba \v 9 Sume abisake daak tenabea Sume ayale abilim ut danea bomat ge tubunea i isak daak dlakasea atemniba tosiansiba \v 10 abisake baabenea Ibo mo tosianimibe! Ne dowan weng ayamo baabenang genita daak tlibe. Nakaia unangai homoni weng olo wentaibo i seinomabiobo, \v 11 am olo dimo Debite bibo unang mako Sume Klaiste dofanobe. Klaiste mitmakamo Gode Dofakamin Nakabo, e nakaia unanga ibo hengmino temo blibo dotlanamabebe. \v 12 E biemo youme meklie dobbubanoa eil blumakaui imen bumin bokise tem daak dofanoa aambiebo, ibo moniba ne wengo baabei olo watemniba e wengo bainobo geine ge baabenabea \v 13 hebmamsab abisel homoni daak teniba abisake mak esu ye daake teniba i Gode niniino dobtouleb bianiba baaniba \v 14 Ni abilim ut bianoba Gode niniino kla dobtouleb nomabbiobo, eka dabalim olo naka mak unang maki Gode gobe biei bobol tem ayam omyebo gesiobe. \s1 Eil sibsib kimanin nakai moniba Yesuse atemsiobe. \p \v 15 Abiseli inaniba deibeniba abilim uniba eil sibsib kimanin nakai baaniba Nibo monoba Betlehem bib unanoba Sume inamin namino baabene olo watemomo geniba \v 16 i hebmamsab moniba Betlehem bib unaniba Malia osa Yoseb esa yatemniba eka mene eil blumakaui imen bumin bokise tem daak biosa atemnasiobe. \v 17-19 I inaniba mene weng sango Gode abisake baabeneo omkayebiba Maliao weng olo wentenoa amitie fumbianoa bua eka i deibeniba moniba naka mak unang maki weng olo omkayebiba i wente bianiba bobol hekhek funiba \v 20 eil sibsib kimanin nakai deibeniba imin moniba eil sibsibi kima bianiba Gode weng olo abisake baabene osa eka i moniba Yesuse atem tlib osa fumbianiba Gode gangobo gabianiba e niniino dobtouleb monsiobe. \s1 Simion esa Ana osa i weng sangobe. \p \v 21 Amo 8 blimanoa i Yesuse aalo watlabaniba e niniino Yesus ge nganabaniba sino awoko mo amunsaim blim bua abisake baabonea Ob miine dofanemebe e niniino Yesus ge nganabanale ge baabonebio kesoa o inanoa e niniino Yesus ge nganabanoa \v 22 Mosese hekmel wengo baanoa Unango memei dlano mole bua amo 40 blimanota o amun temo niniko klanoko! I hato moniba Gode am unaniba kulani dloniba Gode amo kimanin nakai doyiba Gode amo kimanin nakai yenaniba Gode dlaliba e i niniko omtlabeneko genobuo am olo tlo kesoa Yoseb esa Malia osa i Yesuse debetniba moniba Yelusalem bib unaniba Gode dabalomo geniba onsiobe. \v 23 Niminbabe, Gode buk temo baanoa Hek sume sin dofanomo debeb moniba Gode dabaline genoa eka \v 24 weng mak osa imin baanoa Ibo wan kubiamei ulabi asu yafu dleb moniba Gode amo kimanin nakai doyiba Gode amo kimanin nakai yenaniba Gode dlaliba Gode i niniko omtlabeneko genobua Yoseb esa Malia osa i weng olo fumbib kesoa i inanomo geniba Yesuse debetniba moniba Yelusalem bib ye temiba \v 25 naka make niniino Simione naka ayamobe. E Yelusalem bib ye binabebiotabe. E Gode wengo sbalma wafu bianea e Islel nakai bobol ayamo omyamabe nakae waisa bianea hembea Gode Hobe e bekeba bisebe. \v 26 Gode Hobe sino Simione baabanea Kobo kaanamabeb otane Gode Dofakamin Nakae Klaiste tlea atemnebta mitdata kaanamabeobo ge baabanebua \v 27 Gode Hobe debeb tamnea Gode am sum tam temnabea eka Yesuse aaleb kamwali Gode hekmel wengo olo baanobio inanomo geniba debeb teniba Gode am sumo tem tam temiba \v 28 Simione mene atemnea afu dobonea Gode niniino dobtouleb bianea baanea \v 29 Sum kobo sino keb wengo baatnenebbio memalo inaneba atemi kesoa ne bobolo ayam funania kaanamabibo, \v 30-31 kobo naka ele dofakanebbua ni hengmino temo biobo dotlanamabebe. Memalo tlea ne kino atemibe. Eka e sinanomo naka mak unang mak isa atemomabiobe. \v 32 E Yudabai ayal kesoa tubunea deib ayame alebenea atemniba Yudabai Islel ni niniino dotouleb nomabiobo ge baanea Simione mene weng sango \v 33 aaleb kamwali baabesea wenteniba bobol hekhek funsiba \v 34 e Gode baabanea I daabenale ge baabanea eka Maliao baabonea Gode men ele dofakanebuo Islel nakaia unangai mito baka bianiba maki e bainobo geniba sbal maniba eka mak ile e mo bainobo geim blim keniba watwat danomabib kesoa nakaia unangai homoni e weng dobo weng ohamomabiobe. \v 35 I inaniba i bobol tem funino keim anoa naka mak unang maki watemomabiobo, obsa bobolo ilum omfubkenamabobo gesea \v 36 eka Gode weng omkeimalin unang mako niniino Anao Gode am sumo tem ye bio o aalebe niniino Fanyuel etabe. O Asae molofeitobe. O imake omonea kam kebliba bifolo 7 blimanoa e kaane kesoa \v 37 deibanoa besa bua bifolo 84 blimanoa o konokanobiotabe. O amitie Gode am sumo tem tam bianoa kwinomosa tab dim osa o Gode bobolo fumbianoa imeno mo unalin blim besa bianoa beten kebianoa Gode niniino dobtouleb binabobua \v 38 am olo dimo tenoa Gode am sumo tem tamo Yesuse atemnoa Gode gangobo genoa Yelusalem bib seli i wasi nakai kweiban dimo Gode dotlanamabeo waisa hembib naka unangi men ele weng sango omkaye bisobe. \s1 Yoseb esa e alel hatwal isa moniba Nasalet bib onsiobe. \p \v 39 Yoseb esa Malia osa i Gode hekmel wengo baanobio inaniba blimanoa i imin moniba ili bibo Galili betano Nasalet bib ye bliba \v 40 i miine damanea titilo omonea e bobol temo kla funanea Gode kima bia ayam bisebe. \s1 Yesuse monea Gode am sumo tem tam onsebe. \p \v 41 Bifole elekiem elekieme Fasoba fal gamin dime amitie Yesuse aaleb kamwali moniba Yesusalem bib une binabib kesoa \v 42 Yesuse bifolo 12 blimanoa i imin inaniba Yesuse temnaniba moniba Yelusalem bibo \v 43 Fasoba falo dowoniba blimanoa nakaia unangai dli moniba ili bibam unebib otane Yesuse Yelusalem bib ye bia aaleb kamwali mo atemim blim keniba \v 44 i funaniba Nakaia unangai homoni dlibib kesoa naka mak ita bekebe natlamabebo geniba am olokiemo dimo deiba bebianiba hen heniba moniba aam biin ye waisa bianiba hembiba i nekwali alukum mo temib otane e mo baka tlim blim kesoa \v 45 i imin kam moniba Yelusalem bib unaniba mene hembiba \v 46 amo asumatnao blimanoa i taniba Gode am sumo tem tam temiba bia atemsiobe. E aleyemin nakai bekebe bia i wengo ohabiba wente bianea kil baabenemeo i yang kesib eka \v 47 isak e kil baabasiba yang kese bianiba e tekein kemino ayam kesoa e klayam yang kebea i atemniba smiko deibe unoa \v 48 eka e aaleb kamwal isa atemniba i smiko deibe unoa e biemo baabanoa Men kobo inabeba aye ni kamo hembianoba e ayam bie bleka misiam bieso gabianoba bobol ilum omkayebobo, nimin kenebta kobo inabebe? ge baabasoa \v 49 e awok kamwali baabenea Nimin kenibta ibo ne hembibe? Ne Aye am ele bli olole ibo mo tekein kebibbayo? gesea \v 50 awok kamwali e wengo mitmakamo klao mo tekein keim blim keniba \v 51 imin e temnaniba moniba ili bibo Nasalet bib ye bianiba awok kamwali wengo kla wente bianea inamin namino inanale genimibo klabea e biemo e kukub nabeo kla fumbisobe. \v 52 Yesuse ina bianea damanea e tekein kemino ayam anoa Gode kin dim osa nakaia unangai kin dim osa ayam ansebe. \c 3 \s1 Yone aa fuayemin nakae weng sangobe. \r (Matyu 3:1-12; Mak 1:2-8; Yon 1:19-28) \p \v 1-2 Taibilias Sisae Lom bib seli komokam bia bifolo 15 o blimanota Sekalaiae miine Yone ibuantem ye bia Gode wengo omanseo dimo Fontias Failate Yudia bib seli komok anabea eka Helot ele Galili bib seli komok anabea eka e ninge Filib ele Itulia bib sel isa Tlekonaitis bib sel isa i komok anabea eka Laisenias ele Abilini bib seli komok anabea eka Anas esa Kaiafas esa ile Gode amo kimanin nakai komokwali i sum ana blibtabe. \v 3 Am olo dimo Yone ibuantemo deibonea monea bib mak bib mako aaye Yodane ken ye haabianea Gode wengo omkaye bianea baabenea Ibo hengmino deiboniba ib bobol temo deskina omoniba Gode omaliba ne aaye fuelabeia Gode ib hengmino omtlabeneko ge oye bisebe. \v 4 Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae niniino Aisaiae Gode wengo dolanea baanea \q1 Naka make ibuantem ye bianea ngambianea Sume tlamabeo deibo kebaniba klaubaine! \v 5 Bilo dafamano biamo getitina webianiba eka amgolim osa beil osa taiba daake nganana bianoa Deibo dakal biamo molot deib kena bianiba eka deibo tom tem tem biamo daketoufaniba klaine! \v 6 Gode naka make nakaia unangai hengmino temo blibo dotlanang genea dabanea daak tlamabe nakaia unangai alukum atemomabiobo ge nganamabebo ge baanea dolanebuo \b \m inanoa \v 7 naka homon unang homoni funaniba Ni motemoba Yone aaye fuelabeneko geniba dli tetemiba Yone baabenea Inab memei ulab ibo kukub misiamo sma wafu bliobe. Gode ib kukub misiam olo yang kenea enin sumo ib dimo tam tlamabobe. Waneta baabeneta Ibo aaye fuelanimibo Gode ib kukub misiamo mo yang kenamabebabo ge baabenebiote? Ne mo baabeim blimobe. \v 8 Ibo kukub ayam wafueiba ne yatem tekein kenita I hengmino deiboniba i bobol temo deskinaniba Gode omalibbiobo genita aaye fuelabenano! Ibo mo funanibta Ni Eblahame molobselobo, Gode ni hengmino omtlabenamabebo ge funanimibe! Wentine! Ibo hengmino mo deiboniba ib bobol temo deskinaim blim keib mole ibo Eblahame molobselobo gabib olo mo daabenota Gode kin dimo molot anomabibbabe. Gode tom olo baabonea Obo nakanale ge baabone mole o inanoa Eblahame molobsel anamabo kesoa ibo ib hengmino mo deibueim blim kenimibo ibo tomo mo gaisonomabibbabe. \v 9 Memalo Gode nakaia unangai kukubo klabe kesoa klaine! Makob aso yamo balinim blim biamo nakai teniba aso haniba feboniba kibanabo inaminobe. Ibo ib hengmino mo deibueim blim blib kesoa ibo makob aso yamo mo balinim blim buo ulabobe. Gode ibo yenanamabebo ge baabesea \v 10 i baabaniba Inanamabe kesoa ni fatnanomabbione? gesiba \v 11 Yone baabenea Naka make e youmo asu bibabua make youmo blim biameo emi eta dabaleko! Eka naka make imensa bie mole make imen blim biame olaleko ge oyemonsebe. \v 12 Eka e inabea takis moni bokalin naka isa Yone aaye fuelabeneko geniba teniba Yone baabaniba Ni fatnanomabbione? Kobo alebenale gesiba \v 13 e baabenea Ibo nakaia unangai mo dim oye bianibta i monio oise unemibe! Ibo takis monio olota boka bianibte ge baabesea \v 14 eka awa genalin naka isa baabaniba Ni fatnanomabbione? gesiba Yone baabenea Ibo nakai mo yebianibta inamin namino ayoko mo henimibe! Eka ibo nakai dim wengo mo oye bianibta i afobeingo oise unemibe! Ibo ib okok monio bokabibo olota fumbianiba seinine ge baabesea \v 15 Yuda nakaia unangai funaniba Gode Dofakamin Nakae waisa hembinabob etabo geniba i Yone wengo wenteniba i bobol temo funaniba Gode Dofakamin Naka etaso gesiba \v 16 Yone baabenea Ne ibo aaye fuayebi otane naka make ne abuk tlamabe eta Gode Hobe dabanea tenea ib bobol temo tlanea makob aso eimbianoa inamin namino kibanoa nemat genabo inanea ib bobol temo as kibain kenea ib hengmino nemat genamabebe. E titilo ne titilo gaitnenamabebe. E sumobe. Ne sumba kesoa ne e mo tenanobta wengo baanomobbabe. \v 17 E makob naka make difib glitamino wafunea imen toumin biino glitanea imen ayamo olminea eka imen misiam osa aal osa banea oleb monea ase amit eimbinabe tem wat fanamabe inanea Yesus esa nakaia unangai maki dleb monea bib ayam danea eka mak ile dleb monea bib misiam da nanamabebo ge oye bianea \v 18 eka weng mak osa aleye bianea Gode dowan wengo omkayemonsebe. \s1 Yone Yesuse aaye fuelabasebe. \r (Matyu 3:13-17; Mak 1:9-11) \p \v 19-22 Yone nakaia unangai Gode dowan wengo omkaye bianea eka aaye fuaye biam nabianea Yesus esa fuelabasea e Gode nganha bea abile belanea Gode Hobe makob wan kubiameie ulab daakenea Yesuse dim ele tleta weng mako abilim ut danoa baanoa Kobo ne miinobo, ne kla gobke biania seinkebibo ge baabasobe. Yone inanea nakaia unangai Gode dowan wengo omkayebeo dimo Galili komoke niniino Helote e ninge Filibe alelo niniino Helodiaso omeisanea eka okok afet osa misiam nabiam bia Yone baabanea Keb kukubo misiamobo ge baabanebio kesoa Helote Yone klabuto ge debeb onsebe. Helote ele kukub nabe ota Yone baabane otane e deitnenebabo genea klabuto gebase olo dot misiamobe. \s1 Yesuse faninwali niniinobe. \r (Matyu 1:1-17) \p \v 23 Yesuse bifolo 30 blimanoa e Gode okoko kilonea okok kebea i funaniba E Yosebe miinobo gesiobe. Eka Yoseb ele Hilaie miinobe. \v 24 Eka Hilai ele Matate miinobe. Eka Matat ele Libaie miinobe. Eka Libai ele Melkaie miinobe. Eka Melkai ele Yanaie miinobe. Eka Yanai ele Yosebe miinobe. \v 25 Eka Yoseb ele Matataiase miinobe. Eka Matataias ele Emose miinobe. Eka Emos ele Neame miinobe. Eka Neam ele Eslaie miinobe. Eka Eslai ele Nagaie miinobe. \v 26 Eka Nagai ele Meate miinobe. Eka Meat ele Matataiase miinobe. Eka Matataias ele Semene miinobe. Eka Semen ele Yoseke miinobe. Eka Yosek ele Yodae miinobe. \v 27 Eka Yoda ele Yoanane miinobe. Eka Yoanan ele Lesae miinobe. Eka Lesa ele Selababele miinobe. Eka Selababel ele Sialtiele miinobe. Eka Sialtiel ele Nelaie miinobe. \v 28 Eka Nelai ele Melkaie miinobe. Eka Melkai ele Edaie miinobe. Eka Edai ele Kosame miinobe. Eka Kosam ele Elmedame miinobe. Eka Elmedam ele Eae miinobe. \v 29 Eka Ea ele Yosuae miinobe. Eka Yosua ele Eliesa e miinobe. Eka Eliesa ele Yolime miinobe. Eka Yolim ele Matate miinobe. Eka Matat ele Libaie miinobe. \v 30 Eka Libai ele Simione miinobe. Eka Simion ele Yudae miinobe. Eka Yuda ele Yosebe miinobe. Eka Yoseb ele Yoname miinobe. Eka Yonam ele Elaiakime miinobe. \v 31 Eka Elaiakim ele Melia e miinobe. Eka Melia ele Menae miinobe. Eka Mena ele Matatae miinobe. Eka Matata ele Netane miinobe. Eka Netan ele Debite miinobe. \v 32 Eka Debit ele Yesie miinobe. Eka Yesi ele Obet e miinobe. Eka Obet ele Boase miinobe. Eka Boas ele Salmone miinobe. Eka Salmon ele Nasone miinobe. Eka Nason ele Aminadabe miinobe. \v 33 Eka Aminadab ele Admine miinobe. Eka Admin ele Anaie miinobe. Eka Anai ele Heslone miinobe. Eka Heslon ele Felese miinobe. Eka Feles ele Yudae miinobe. \v 34 Eka Yuda ele Yekobe miinobe. Eka Yekob ele Aisake miinobe. Eka Aisak ele Eblahame miinobe. Eka Eblaham ele Telae miinobe. Eka Tela ele Nehoe miinobe. \v 35 Eka Neho ele Selake miinobe. Eka Selak ele Liyue miinobe. Eka Liyu ele Feleke miinobe. Eka Felek ele Ibae miinobe. Eka Iba ele Silae miinobe. \v 36 Eka Sila ele Kenane miinobe. Eka Kenan ele Afaksate miinobe. Eka Afaksat ele Sieme miinobe. Eka Siem ele Noae miinobe. Eka Noa ele Lemeke miinobe. \v 37 Eka Lemek ele Metusalae miinobe. Eka Metusala ele Inoke miinobe. Eka Inok ele Yelete miinobe. Eka Yelet ele Mahalalile miinobe. Eka Mahalalil ele Kenane miinobe. \v 38 Eka Kenan ele Inose miinobe. Eka Inos ele Sete miinobe. Eka Set ele Adame miinobe. Eka Adam ele Gode miinobe. \c 4 \s1 Gululame Yesuse dabamatemsebe. \r (Matyu 4:1-11; Mak 1:12-13) \p \v 1 Gode Hobe Yesuse bekeba bianea debetnea Yodane deibanea monea ibuantem naka blim ye bia \v 2 amo 40 ye blimanso Gululame dabama tem dabama tem bise otane Yesuse e wengo mo wentim blimobe. Yesuse inabea amo 40 ye blimanso e imeno mo doweim blim besa bia imen teb ananota \v 3 Gululame Yesuse baabanea Kobo baaneba Ne Gode miinobo gabeb kesoa kobo tom ele baabaneba imen anea dowonale gesea \v 4 Yesuse Gululame baabanea Gode buk temo baanoa \q1 Imeno nakae afen smike mo dabalamobabo genobiobo ge baabasea \b \m \v 5 deibanea eka debeb utnea amgolim ut unanea hebmamsab dabalim olo betano alukum komokwali kima blibo alebanea \v 6 eka Gululame Yesuse imin baabanea Dabale kimanin titil olosa eka e niniin sum osa alukum kobo omklamabibe. Inamin namin olo alukum nemi anobio kesoa nemiobe. Eka ne baania omkli mole naka maki mo yeye genimibbabe. \v 7 Kobo ne niniino nemtouleb neb mole ne omklamabibo gesea \v 8 eka Yesuse Gululame baabanea Gode buk temo baanoa \q1 Kobo Sume Gode elekiem ele niniin ota dobtouleb bianeba ele okok ota okok kemale genobiobo gesea \b \m deibanea \v 9 eka imin debetnea moniba Yelusalem bib ye unaniba debeb utnea Gode am sumo golim ut unanea baabanea Kobo baaneba Ne Gode miinobo gabeb kesoa gobbia daak one! \v 10 Mo kananomobabe. Niminbabe, Gode buk temo baanoa \q1 Gode abiseli baabenea kimaniba \v 11 kafu komomabib kesoa tom yango mo bilab kenomobabo genobiobo gesea \b \m \v 12 Yesuse baabanea Gode buk temo baanoa \q1 Keb Sume Gode mo dabama temaebe genobio \b \m kesoa Ne keb wengo wenti mole Gode dabama temamabibo gesea \v 13 Gululame Yesuse dabamatem dabamatem bio yeb minim kenea funanea Ne deibaibua imino dim ota dabama temano genea deiba onsebe. \s1 Yesuse okoko mikiktemo Galili betan ye kilosebe. \r (Matyu 4:12-17; Mak 1:14-15) \p \v 14 Gode Hobe titilo Yesuse bekeba bio kesoa e monea Galili betan ye unea e weng sango Galili bib mak bib mak osa eka bib afet osa onon tlasobe. \v 15 Yesuse monea Gode amo tem tam unanea Gode wengo aleyebea nakaia unangai Yesuse niniino dobtouleb bisiobe. \s1 Nasalet bib seli Yesuse wengo omdibiha monsiobe. \r (Matyu 13:53-58; Mak 6:1-6) \p \v 16 E monea Nasalet bibo sino e gwabo bib olo bianea damanebio bib ye unanea bib mak mako haabia Gode singkalin amo bomanomo e monea Gode am une binabe kesoa memalosa inanea tanea manea Gode buko weng sango kinano genabea \v 17 i Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae dolanebuo omubasiba bantaba watemnea kibianea weng olo baanoa \q1 \v 18 Gode Hobe ne beketne bianea nemakanea baatnenea Kobo moneba nakaia unangai imen osa afobeing osa blimi Gode dowan wengo omkayemale! Eka kobo moneba klabut am unaneba nakaia unangai klabut am blibi baabeneba Klabut amo deiboniba unine ge baabenale! Eka nakai kino tum gebenobuei klaubenale! Wasi nakai teniba naka maki enino omkayebib kesoa kobo moneba naka eli baabenale ge baatnenea \v 19 e imin baatnenea Kobo moneba Sume nakaia unangai kimanamabeo dimo tlamabobo ge baa omkeimanale ge baatnenebo ge baanea dolanebiobo genea \b \m e kimino blimanoa \v 20 e buko kakibinea Gode amo okok nakae omanea e daak tounea Gode wengo baa omyang ge kesoa nakaia unangai Yesuse atemebiba \v 21 e baabenea Ne Gode buk temo weng sang olo kibia ibo wentibo memalo weng olo bain anoa yamo balinobo gesea \v 22 i e wengo wenteniba baaniba E wengo bainobo geniba i smiko deibe unoa baaniba E Yosebe miin otane e nimin keneta weng olo baabenene? gabiba \v 23 e baabenea Ibo saa weng olo baatneniba Kingkan kobo kebmaye kleb skil sitaneba ayam aneb mole ni katemnoba Kobo bainobo genomo! Kobo Kabaneam bibo bianeba okok sumo klabeba wateme binibbuo ni weng sango wentenobbuo kobo keb damanebbio bib olosa inaneba klaneb mole ni katemnoba Kobo bainobo genomabbiobo ge baatnenom genabiobo ge baabenea \v 24 e imin baabenea Gode weng omkeimalin nakai moniba ili bibam sel isu unaniba wengo omkayebib otane i weng olo bibam seli mo wenteyebibbabe. \v 25 Ne moton wengo baabenamabibe. Ibo wentine! Sino Gode weng omkeimalin nakae Ilaiyae Islel bib ye bie dimo bifolo asumatnao blimanoa eka alimo asuke asuke asuke nao blimananobio soko mo tlemin blim kesoa imen sano namanoa nakaia unangai imeno blim imen teb blibta Isleli unang soson homoni Islel bib ye blibo \v 26 Gode Ilaiyae mo baabaneta Kobo moneba Islel bib seli soson isu unaneba daabenale ge baabaim blimobe. E baabanea Kobo moneba Saidon betano bib mako niniino Salefat bib unango sosono Yudaba osu unaneba daabonale ge baabanea dabanea unebiobo ge baabenea eka \v 27 imin baabenea Sino Gode weng omkeimalin nakae Ilaisae Islel bib ye bie dimo Islel bib seli naka homoni yaio amit wenye binabuei mo ayamu benim blim otane Silia bib sake Yudaba nakae Nemane yaio ayamu banobiobo gesea \v 28 nakaia unangai alukum Gode am tamo blibi Yesuse wengo wentib kesoa dobsuanasiobe. Niminbabe, e baanea Gode weng omkeimalin nakai ili bibam seli mo daayemin blimobo, i Yudaba ita daaye binibbiobo gene kesoa \v 29 i haananiba bibo fotebeniba i bibo amgolim kesoa afu debet metniba amgolim aatda met unaniba dobbianoba daaknea ananoko gesib \v 30 otane Yesuse nakaia unangai glagla temte onsebe. \s1 Yesuse naka make hob misiame bekeba bie fotebebasebe. \r (Mak 1:21-28) \p \v 31 E daaknea Galili betano bibo niniino Kabaneam bib daak unanea Gode singkalin amo dimo nakaia unangai Gode wengo aleyebea \v 32 i e wengo wenteniba funaniba E dabalim naka otane e wengo hekmel weng tekein kemin nakai wengo ulabbabo, e wengo titilsabo geniba dlou onsiobe. \v 33 Nakae hob misiame bekeba bie Gode am tam bianea weng sum ngambianea \v 34 Yesuso, Nasalet bib sak kobo ni fatnabenamabebe? Kobo teneba ni yenanang genebta tlebo? Kobo ni mo yenanemebe, deibenale! Ne tekein kebibo kobo naka kining Gode miinobo ge ngansea \v 35 Yesuse hob misiam ele sbal weng baabanea Kobo kimik geneba naka ele deiba one gesea hob misiame naka ele dobbianea tabnea nakaia unangai isak tab blelanea e deibanea onsea e mo misiam nabaim blim kesoa \v 36 nakaia unangai alukum atemniba i smiko deibe unoa i sinwalo obianiba E wengo omkeimane yo mitmakamo fatnamine? E wengo makob komokwali wengo ulab kesoa e hob misiami sbal weng baabenea e wengo wenteniba naka ele deiba uniobo gesiba \v 37 e weng sango monoa Galili betano bib mak bib mak yo onon tlasobe. \s1 Yesuse Fitae andloko gembua klaubosebe. \r (Matyu 8:14-17; Mak 1:29-34) \p \v 38 Yesuse Gode amo deibonea monea Saimone am tam temea Saimone andloko kweimo webua gembianoa aambio kesoa naka maki baabaibo Kobo daabonamabebo? gesiba \v 39 e wentenea watnea osu wat manea baabonea Ginino blimubonale gesea blimubonoa o hebmamsab hananoa Yesus esa e meletan isa imeno fubenoa dowonsiobe. \s1 Yesuse nakaia unangai homoni klaubesebe. \r (Mak 1:35-39) \p \v 40 Kwinoa afoko dawabbanoa bibo yo seli ginin gami dleb teniba Yesus esu ele tliba e kweilono i gabam dim ut tebelubenea ayaman toubiba \v 41 eka nakaia unangai hob misiami bekebe blib ile hob misiami fotebesea nakaia unangai deibeniba unom gabianiba baabaniba Kobo Gode miin kebtabo ge baabasiobe. I tekein kebianiba Yesuse Gode Dofakamin Nakabo gabib kesoa i e niniino omkeimabanom genamsiba e i sbal weng baabenea Ibo wengo mo omibe! Kimik geine ge baabesea i deibaniba uniba e aansenoma \v 42 kwitimib hananea bib olo deibonea monea ibuantem ye bebea nakaia unangai Yesuse ikam faniba kan metniba baabaniba Kobo ni mo deibenebta unaebe! Ni bib ele biante ge baabasib \v 43 otane e baabenea Ne monia bib mak bib mako Gode kimanamin amo tam tlamabo dowan weng olo omyamabibo, Gode ne okok olo deib ota nemane daak tlibiobo ge baabenea \v 44 deibe monea Yudia betano bib mak bib mako Gode amo temo Gode wengo omkaye monsebe. \c 5 \s1 Fitae aning homoni yalosebe. \r (Matyu 4:18-22; Mak 1:16-20) \p \v 1 Yesuse am mak bomanoa aamuke niniino Genesalete ken ye mabia nakaia unangai Gode wengo wentom geniba Yesuse ge daba waisasiba \v 2 e temea weseme gwabo asu aamuke ken ye oginibbio kesoa watemse otane aning yemin nakai wesemeo deiboniba aameno fubabiba \v 3 Yesuse daaknea Saimone weseme tem daak unanea baabanea Saimon kobo weseme dliba obaneba keno deibo waseinin keneko gesea e inanea obanea wat onsea Yesuse daaknea weseme tem daak tounea nakaia unangai Gode wengo omkayemonsebe. \p \v 4 Yesuse inanea omkayebea blimanoa e Saimone baabanea Weseme obaeba watnea aa dang wat unea ibo aameno omaib daak unoa aningi haaniba mo yaline gesea \v 5 Saimone Yesuse wengo yang kenea baabanea Aleyemin naka kobo wentene! Kwitimib beselib olo ni bumolok bianoba aningi men isa mo yenaim blim besa ye hantesob otane aleyemin naka kobo inangge baaneb mole ni aameno omanoba daak unamabobo gesea \v 6 i inaniba omaib daaknota aning obba homoni baniba aameno belanang gabua goleb ute daniba \v 7 i nekwali weseme make tem daak blibo nganabeoba Te daabeine geniba nganabesiba weseme make obeb watesiba aningi minim klutaniba weseme make tem daak babanaiba wesemeo abil alonoa oleb daak unang go kesoa \v 8 Saimon Fitae e niniino asube, e watemnea Yesuse skilono kikib ye dlong dlong golbuanea debelon sin aaunanea Yesuse baabanea Sum kobo deitne one! Ne hengmin gamobo gesebe. \v 9 Niminbabe, e aningi yalib ota yatemneta inasea eka naka maki e temna blib isa smiko deibe unoa \v 10 Saimone nekwali Sebedie meleli naka teni asuei niniino Yemse Yone i dab osa inaniba i smiko deibe unoa dlou onasiba Yesuse Saimone baabanea Kobo mo tosianemebe! Kobo memalo aning yemin nakabo, sinanomo kobo nakaia unangai dleb te ne mitem tlemin naka namabeobo ge baabasea \v 11 i inaniba weseme obeb watniba ken wat obaniba i inamin namino alukum ye deiboniba Yesuse bekeba onsiobe. \s1 Yesuse naka make yayo klaubasebe. \r (Matyu 8:1-4; Mak 1:40-45) \p \v 12 Yesuse bib sum mak ye bia naka make yayo kitdibiha binabue ye bianea e Yesuse atemnea e kibi kaba sin ye dlong dlong golbuanea debelon sin mesa aaunanea tlabianea baabanea Sum kobo keb titilo sbal kesoa kobo daatnenemebo ne yayo ayamut nenamabobo gesea \v 13 Yesuse kwei tobbia afunea baabanea Ae ne klaubkeia ayam anamabeobo ge baabanabea hebmamsab e yayo kitdibiha binabuo blimanoa ayamu basoa \v 14 Yesuse baabanea Kobo naka maki mo baabenemebe! Kobo hebmamsab moneba Gode amo kimanin naka esu unaneba keb aalo alebaneba katemnea keb yayo ayamub kenobo geneko Mosese hekmel wengo baanoa keb yayo ayamub keno mole wani asu dloneba eka eil sibsibe dobo naneba dlebneba moneba Gode amo kimanin naka esu ye temeba katemea kobo kulan eli dlaleba dlonea Gode dlalea nakaia unangai katemniba keb yayo ayamub kenobo geine genobiobo gesea deibanea unea \v 15 Yesuse kukubo naneo wengo onon tlano kesoa nakaia unangai funaniba Nibo monoba e wengo wenteboba e nib ginino klaubenea ayam anomo ge funaniba i moniba Yesus esu une monsib \v 16 otane e amitie monea ibuantem ye une bianea Gode nganha bisebe. \s1 Yesuse naka make skila kweilao dimilubanobua klaubasebe. \r (Matyu 9:1-8; Mak 2:1-12) \p \v 17 Am mak dimo Yesuse nakaia unangai Gode wengo aleyebea Felisiei mak isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa te toula blibi bibamo maki Galili betan da te eka maki Yudia betan da te maki Yelusalem bib da tenaibbue isa ye bliba eka Sume titilo Yesuse daababia nakaia unangai ginino klayebeta \v 18 eka naka make skila kweilao dimilubanobua naka maki atge debeb tanoba biin tam Yesuse kikib ye dofanomo geib \v 19 otane nakaia unangai diniba ginin game debeb tam onamin deibo waiseib kesoa i debeb utniba aman alim ut unaniba amano holo kenaniba nakae glout baka sai da afu dabaiba daaknea Yesuse kibi kaba sin daak temea \v 20 Yesuse i bainobo galino watemubenea baabanea Neko, ne keb hengmino omtlabkeiobo gesea \v 21 hekmel weng tekein kemin naka isa eka Felisie isa wenteniba obianiba Naka ele fatnamin naka bianeta Ne keb hengmino omtlabkeiobo gabene? E weng olo misiamobe. Naka maki hengmino omtlabenamino blimobo, Gode elekiem eleta nakai hengmino omketouyemin nakabo ge omsiba \v 22 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Ibo nimin kenibta inangge fumbibe? Ib bobol tem funin olo misiamobe. \v 23 Ne ibo fatnamin weng ota baabeita ibo ne titilo tekein kenomabibe? Ne naka ele baabania Ne keb hengmino omtlabkeiobo gei mole ibo tekein keniba E wengo bainobo genomabiba bleka? Yeye kukub olo ibo mo tekein kenomabibbabe. Otane ne baabania Kobo hananeba keb glouto ometneba one genimi ota ibo kukub olo watem tekein keniba E bain titilsabo genomabiobe. \v 24 Ina otane ne fumbio ibo tekein keine! Abilim Da Tlemin naka ne dabalim olo hengmino omtlabenamabio titilsa kesoa omtlabenamabibo ge baabenea e skil misiame baabanea Ne baabkenamabibo, kobo hananeba keb glouto ometneba moneba kleb bibam one gesea \v 25 e inanea naka homon unang homoni kin dim ye hananea e glouto ge debeb tlibbua aambio ometnea monea ele bibam unanea Gode niniino dobtouleb ne kesoa \v 26 nakaia unangai smiko deibe unoa tosiananiba kweilono ha wembianiba Gode niniino dobtouleb bianiba baaniba Kukub olo afetmin tam tlota watemobobo gesiobe. \s1 Yesuse Libaie nganabasebe. \r (Matyu 9:9-13; Mak 2:13-17) \p \v 27 Sinanoa Yesuse motemea naka make takis moni bokalin am tam toumbianea monio bokabea atemse e niniino Libai etabe. Yesuse inanea atenea baabanea Kobo ne beketne nale gesea \v 28 e hananea afobeinga inamin naminao ye deibonea Yesuse bekeba onsebe. \p \v 29 Libaie ele am tam imen homono funea takis moni bokalin naka isa eka naka mak isa eka Yesuse Libaie i dab osa tenaniba imeno wembiba \v 30 Felisie isa eka hekmel weng tekein kemin nakai Felisiei meletan isa Yesuse okok aleyemin nakai baabeniba Ibo nimin kenibta imena aayao takis moni bokalin naka isa eka naka maki hengmin afeto nabib isa imeno baka wembibe? gesiba \v 31 Yesuse i wengo wentenea saa weng mako baabenea Nakai gembibbai mo moniba dokta isuo mo unaibbabo, gembib ita monibta dokta isuo unaibobe. \v 32 Ne tlibu osa inaminobo, ne mo tenita naka ayam unang ayam ita daabeita bainobo geine geta tlibiobabo, ne tenia nakaia unangai hengmin gam ita daabeia i bobol temo deskina Gode omaline genita tlibiobo ge baabesebe. \s1 Sin kukub osa mema kukub osa o weng otabe. \r (Matyu 9:14-17; Mak 2:18-22) \p \v 33 Naka maki Yesuse baabaniba Am mak bomanomo bomanomo Yone okok aleyemin nakai Gode niniino dobtouleb nomabib kesoa i imeno mo wembibbabo, i hala bianiba amitie beten kebiba eka Felisiei okok aleyemin naka isa inabiam blib otane keb okok aleyemin naka ile inanamino deiboniba Gode nganhamom gaibo imena aayao wembiobo gesiba \v 34 Yesuse wentenea e atdimo mo kaaim blim sma e okok aleyemin nakai tena blib kesoa saa weng mako baabenea Naka make alelo omang genea e nekwali baka biameo i imeno halanomabiba bleka? Yeye i seimbianiba imeno wembiam biniba \v 35 sinanoa makaai alelo omang gabe nakae debeb uniba e kibi alang blim keneme o dim ota e nekwali bobolo ilum omfubenoa imeno halanomabiobo ge baabenea \v 36 eka saa wengo mako imin baabenea Nakai youme meklie mo balonibta sin youme mo dababma bikinimibbabe. I inaniba fubanimibo mema youme gogolanea sin youme menga debeb tetenasea sum belanea misiam anamabebe. Eka youme meklie baloniba sin youme dababma bikinimibo youme meklie sin youme kiminbabe. \v 37 Nakai eil memei aalo gato mo gwelelonibta waen aayo memao mo banimibbabe. Inaib mole waen aayo sitanoa eil aalo banoa waen aayo unamabobe. \v 38 Nakai eil aalo mema ota waen aayo memao ibaine! I inanimibo eil aale mo belaneta waen aaye mo unamebabe. \v 39 Eka nakae waen aaye sin eta dowonameo e memae mo gobanamabebabe. E baanea Sine dot ayamobo genamabebo ge baabenasebe. \c 6 \s1 Singkalin amo okoko awem omkalin wengobe. \r (Matyu 12:1-8; Mak 2:23-28) \p \v 1 Singkalin am bomabua Yesuse e okok aleyemin nakai dletnea wit dang tla bebianiba e okok aleyemin nakai wito yamo mako molaniba kwei tuba kikekaniba blongo gamdibiniba unam bebiba \v 2 Felisiei baabeniba Ibo nimin kenibta inabibe? Ibo nib hekmel wengo welaniba singkalin am otane ibo wit yamo molaniba kikekaniba blongo gamdibibib yole okok kebiobo ge baabesiba \v 3 Yesuse baabenea Ibo sinanggwano nib fanine Debite nanebuo weng sango buk temo kibinabib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. Am olo dimo Debit esa e meletan isa imen teb yemsoa \v 4 e tanea Gode am tam temea Gode amo kimanin nakae bleto Gode heitdaha bianiba tobibo olalea dowonea eka atosino e meletani oyea dowonasibo blet olo i awemobe. Nib hekmel wengo baanoa Gode amo kimamin naka ita unaline genobu otane Debitwali dowonsiobo ge baabenea \v 5 eka imin baabenea Abilim Da Tlemin Naka ne titilsa kesoa Gode singkalin amo dimo ne baania Okok olo naine eka okok olo mo nanimibe genimio ayamobe. Niminbabe, ne singkalin amo kimaninobo ge baabesebe. \s1 Gode singkalin amo Yesuse naka make kweilone klaubasebe. \r (Matyu 12:9-14; Mak 3:1-6) \p \v 6 Gode singkalin am mako Yesuse tamnea Gode amo tem tam unanea Gode wengo nakaia unangai omkayebea naka make kweilone kweitasine debelabanebue ye bia \v 7 hekmel weng tekein kemin naka isa eka Felisie isa ateniba fumbianiba Memalo Gode singkalin am kesoa nibo naka ele atemeboba Yesuse klaubanea atemob mole kot kebanomo ge fumbiba \v 8 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea nakae kweile debelabanebue baabanea Hananeba isak ele manale gesea e hananea masea \v 9 Yesuse hekmel weng tekein kemin naka isa Felisie isa baabenea Ne kil baabenamabibo, nib hekmel wengo Gode singkalin am bomanomo fatnaine genobione? Kukub misiam namine genobua bleka kukub ayam namine genobuo? Nibo nakaia unangai daabenoba ayam aina bleka yenanoba kaaino? ge baabenea \v 10 eka e nakaia unangai alukum yateme bianea nakae kweil misiame baabanea Keb kweilone tobtalonale gesea e inanea kweilone tobtalonea ayamu basea \v 11 i atemniba atliaubesoa obianiba Nibo Yesuse fatnabanome? ge omonsiobe. \s1 Yesuse e okok dlasanin nakai 12 i dlakasebe. \r (Matyu 10:1-4; Mak 3:13-19) \p \v 12 Am olo dimo Yesuse Beten kemano genea monea bibilim ye unanea kwitimib beselibo beten kebea bomanoa \v 13 e okok aleyemin nakai nganabenea tliba 12 ita dlakanea Ibo ne okok dlasanin nakabo ge baabesebe. Niniin olo mitmakamo makob Yesuse okok dlasanin nakabe. \v 14 Naka make Saimon otane Yesuse e niniin mako Fita ge nganabasebe. Saimon Fitae e ninge Endlu esa eka Yems esa e ninge Yon esa Filib esa Batolomyu esa \v 15 Matyu esa Tomas esa Yems afete Alfiase miin esa Saimon afete Lom seli kimanin kukubo mo gobe binabeba naka esa \v 16 Yudas afete niniin aseke Yemse miin esa Yudas Iskeliote Yesuse komokwali dobyamabe naka esa itabe. \s1 Yesuse nakaia unangai klayemonsebe. \r (Matyu 4:23-25) \p \v 17 Yesuse inanea e meletani dletnea daakniba dabalim keim ye mahalisiba nakaia unangai Yesuse wengo wentebib isa eka nakaia unangai maki Yudia betan da te maki Yelusalem bib da te nanabiba eka mak ile aa kek bibo niniino Taia bib osa Saidon bib osa blibi te naibbua ye bliba \v 18 naka homoni hob misiami bekebe blibi bib mak da te bib mak da te binibbua Yesuse hob misiami fotebenea ayam ambiba \v 19 Yesuse titilo sum kesoa nakaia unangai kweilono melebasiba e titilo monoa nakaia unangai dim unoa ayam an toubisiobe. \s1 Seinin naka isa simanin naka isa i weng sangobe. \r (Matyu 5:1-12) \p \v 20 Yesuse e okok aleyemin nakai yateme bianea baanea Nakai dabalim olo inamin namino blim ibo seinine! Niminbabe, Gode daaye bianea kla kima biebe. \v 21 Wanibta memalo imen tebo yebo mole ibo seinine! Sinanomo dowoniba matwayamabobe. Wanibta memalo mebib mole Gode gangobo geine! E seinye bianea sinanomo ibo bobol ayamo omyamabebo ge baanea \v 22 eka imin baabenea Sinanomo Abilim Da Tlemin Naka ne bainobo getneniba beketne haaniba naka maki yatemniba atliaubenoa ibo fotebe nabianiba weng dobo weng oye bianiba ib niniino watwat dayemibo ibo seinine! \v 23 Inayemib mole ibo bobol ayam fumbianiba seinine! Ina binib biamo sinanomo Gode abilim uto inamin namin ayamo homon doyamabebe. Sinanggwano i faninwali Gode weng omkeimalin nakai inaye binibbiota ibsa nayemomabiobe. \v 24 Nakai inamin naminsai klaine! Sinanomo kukub misiamo tam tlamabo memalo ib inamin namino homon kesoa ibo seimbib otane sinanomo Gode ibo inamin namin ayamo mo omyamabebabe. \v 25 Memalo dowoniba matwayembio naka ibo klaine! Sinanomo kukub misiamo tam tlamo imen teb sumo yebianamabobe. Naka ibo memalo aben gibib biamo klaine! Sinanomo kukub misiamo tam tlamo ibo halin bianiba memomabiobe. \v 26 Nakaia unanga ibo naka mak unang maki ib niniino dotouleb binib mole ibo klaine! Sinanomo kukub misiamo tam tlamabobe. Sinanggwano i faninwali inaniba Gode weng omkeimalin nakai dim omini niniino dotouleb binibbio kesoa kukub misiamo tam tlubenobiobe. I molobsel isak ibo inaye momabiobo ge baabesebe. \s1 Nibo nib makaai gobenomo! \r (Matyu 5:38-48) \p \v 27 Yesuse imin baabenea Ne baabenamabibe, nakaia unangai ne wengo wentebib ibo wasi nakai kla gobeine! Naka maki atliyebua ibo wasi dokabib mole ibo kukub ayamo alebeine! \v 28 Nakai ibo misiam nabenomo gabibi kukub ayamo alebeine! Nakai ibo weng dobo weng oyebibi Gode nganabaiba daabeneko! \v 29 Eka naka maki ib kenengo blelabeib mole deskinaiba keneng milim osak blelabeine! Eka naka maki ib youm tibo doiseniba eka imin baaniba Youm afet osa imin mo doyine geib mole ibo mo Yeye genimibe! Doyine! \v 30 Naka maki baabeniba Ibo inamin namino doyine geib mole ibo doyine! Eka naka maki ib inamin namino doiseib mole ibo mo sbal weng baabenibta Imin doyine genimibe! Deibeiba dleb unine! \v 31 Ibo funaniba Naka maki ni kukubo yota nayemine gabib mole ibsak kukub olota i nayemine! \p \v 32 Eka nakai ibo gobe blibi ilita ibsa gobeib mole olo besabe. Inamin kukubo Gode mo seinyemabebabe. Hengmin naka isa inaniba i nakai gobe blibi ilita gobe binabiobe. I ina binabib otane ibole nakai alukum kla gobeine! \v 33 Ibo ib nekwali kukub ayamo nabianiba ibo daayebibo ibsa inaniba kukub ayamo daabenimibo Gode baabenea Kukub olo besabo genamabebe. Hengmin naka isa kukub olo ina binabiobe. \v 34 Ibo wasi naka isa inaniba daabeine! Ibo inamin namino naka maki doyib biamo ibo funaniba Imin yang kebeine genimibo Gode baabenea Kukub olo besabo genamabebe. Hengmin naka isa inamin namino hengmin naka maki doyib biamo yano makob olo ulab dlomabiobe. \v 35 Ina otane ibo wasi nakai gobeniba daabeine! Ib inamin namino i doyaibo ibo mo funanibta i yang kebeine genimibe! Ibo misim doyib mole Gode abilim ut bie ib kukubo yang kebenea ibo e melel anomabiobe. E nakai goba blibbai daaye bianea eka naka misiami daaye biam biebe. \v 36 Ib aye naka maki kukub ayamo daayebe kesoa ibsa inaniba naka maki daayemine ge baabesebe. \s1 Kukubo moton sanin wengobe. \r (Matyu 7:1-5) \p \v 37 Yesuse imin baabenea Ibo naka maki i kukubo moton sanib mole Gode esa ib kukubo inabenamabe kesoa ibo mo inamibe! Ibo naka make atemniba baaniba Naka misiam etabo ge baabaib mole God esa ibo baabenea Naka misiam ibtabo genamabe kesoa ibo mo inangge baanimibe! Naka maki kukub misiamo nabenimib otane ibo yang kenamino dokobenoa deibueib mole Gode ib hengmino omtlabenamabebe. \v 38 Ibo inamin namino naka maki doyaibo God emi osa ibo doyamabebe. Eka kukub mak osa inaminobe. Naka maki i nineki tliba imeno weleleb teniba nini gebeiba unan deniba olanabib inaminobe. God esa inamin namin homono ibo doyamabebe. Ibo naka maki inamin namino doyom gaib osa inaminobe. Sum doyaibo God esa ibo sum doyamabebe. Eka gwab doyaibo God esa ibo gwab doyamabebo ge baabenea \v 39 eka saa wengo mako baabenea Naka make kino tum gebano biamo kin misiame make deibe alebanamabeo? Yeye i dabo deibe geteisaniba atda unomabiobe. \v 40 Eka aleyemin nakae naka make alebanea tekein kenemeo e mo sum aneta alebane nakae dababbunemebabe. E alehabea tekein kenea makob alehamin nakae ulab anamabebe. \v 41 Keb neke difib mamano kin tem wato bibabuo watemehabeb otane atbele keb kin temo bibkebie ye mo fumbebbabe. \v 42 Kobo keb neke mo baabanebta Neko difib mamano keb kin tem wato bibkebuo omtlabkenamabibo ge baabanemebe! Atbele keb kin tem i waye bibkebie ye atemale! Kobo inamin kukubo nameb mole dim omin stalsabe. Mikiktemo atbel beselibe keb kin teme bie ye tobtlanebta kino kla teme bianebta keb neke difib mamano omtlabanale ge baabesebe. \s1 As misiame yame misiam balinamabebe. \r (Matyu 7:17-20; 12:33-35) \p \v 43 Yesuse saa weng mako imin baabenea Ase ayam damanemeo e yamo misiamo mo balinemebabe. Eka ase amgumanemeo e yam osa ayamo mo balinanemebabe. \v 44 Nakai aso dimo watemnibta as ele ayamobe misiamobe genabiobe. Nialio yamo et yamo mo balinota nakai welaibbabe. Eka tetning yam osa waen yamo mo balinota welaibbabe. \v 45 Naka ayam ele bobol tem funin ayamo e bobol tem amun temo kweki welubanobio kesoa ele kukub ayamo wafu biebe. Eka naka misiam ele bobol tem funin misiamo e bobol tem amun temo bibabio kesoa e kukub misiam ota wafu biebe. Nakae e bobol temo inamin namin bobolo funanemeo weng olo e stalimo tam tloa baanamabebo ge baabesebe. \s1 Amo asu genalino saa wengobe. \r (Matyu 7:24-27) \p \v 46 Yesuse imin baabenea Ibo ne niniino Sumo! Sumo ge nganebib otane ibo ne wengo mo wafueim blimobe. \v 47 Nakaia unangai wanita teniba nesu tlaniba ne wengo wenteniba wafunimibo ne i kukubo kinia alebeia yatem tekein kenomabiobe. \v 48 Nakaia unanga eli i makob naka make amo genang gameo dabalo haketoufanea amuno olabbanea tom baka dabal bakao basea amuno nekek genoa biino omfanea genamabe ulabobe. E inanea gene biamo soko tlemdenoa aaye tenea dilubonemeo o mo dobo blelanomobabe. Niminbabe, naka ele amo kla genebio kesoa o mo dabamobabe. \v 49 Eka nakaia unangai wanita ne wengo wentebib otane i mo wafueim blim keib mole i makob nakae amo amuno besa dikanea olabbanea genebua aaye tenea dilubosea dobo blelanamabo ulabobo ge baabesebe. \c 7 \s1 Yesuse awa genalin nakai komok make okok nakae klaubasebe. \r (Matyu 8:5-13) \p \v 1 Yesuse nakaia unangai weng olo omkayebea blimanole monea Kabaneam bib ye \v 2 motemea Lom seli awa genalin nakai komok make Kabaneam bib ye bianea e okok nakae goba bie gembianea kaanang genabe kesoa \v 3 awa genalin nakai komoke wentea Yesuse tenea Kabaneam bib ye tlebo gesiba wentenea e Yudai komokwali maki dlaia moniba baabaiba tenea Ne okok nakae klaubaneko genea \v 4 dlanea moniba Yesus esu unaniba baabaniba Awa genalin nakai komoke naka ayamobo, kobo moneba daabanale! \v 5 Yuda nibo gobe bianea e Gode amo am genalin nakai monio walosea genam binabiobo gesiba \v 6 Yesuse wentenea bekebenea moniba awa genalin nakai komoke amo kikib ye bebiba awa genalin nakai komoke naka maki dlane teniba baabaniba Awa genalin nakai komoke baanea \v 7 Sum kobo dim tlaebobo, kobo sumobo, ne sumba kesoa kobo ne amo mo tlaebe! Ne funania Ne naka ayam bianita monita kebsuo natlamiba kesoa kobo besa weng baaneba ne okok nakae ayam aneko! \v 8 Nesa nakai ne okoko kima blibi i wengo wentebibo eka ne awa genalin naka isa ne wengo wentebiobo, naka make baabania Kobo one genimio e unamabebe. Eka make baabania Tele genimio e tlamabebe. Eka ne okok naka esa baabania Okok olo klanale genimio e klanamabebe. Inamin kesoa kebsa inaneba ginin olo baaboneba Obo naka ele deiba one genemebo deiba unoa ayam anamabebo genebo gesiba \v 9 Yesuse weng olo wentenea dlou unanea smike deiba unea deskinanea nakaia unangai homoni bekeba haablibi baabenea Ne ibo baabenamabibo, naka ele Yudaba otane e bainobo galino dot sbalobe. Nene meletani Isleli bainobo galino inamini ne mo yatemin blimobo gesea \v 10 awa genalin nakai komoke nakai dlane tlibbuei imin moniba am unaniba okok nakae temiba ayam anea atemsiobe. \s1 Yesuse naka tembale Nen bib sake dofasebe. \p \v 11 Sinan mono dimo Yesuse monea bibo niniino Nen bib ye onseo e okok aleyemin naka isa nakaia unangai homon isa bekebanibtabe. \v 12 E monea Nen bibo daamo amito kikib ye bebea bib olo seli nakae kaanebue debeb tetemsiobe. Naka ele awoko memei imini blimobe. Elekiem eleta bianeta kaanebiotabe. O imake sinanggwan kaanebiotabe. Nakaia unangai unang olo temna tliba \v 13 Yesuse unang olo watemnea omhalilanea baabonea Obo mo memebe ge baabonea \v 14 watnea nakai glouto omeb blib isu wat unanea kweile glouto wafunea baabanea Naka teno hananale gesea \v 15 nakae kaanebue hana ute tounea weng omsea Yesuse naka ten ele awoko baabonea Ob miine ayam anebo, debeb one gesea \v 16 nakaia unangai alukum tosiananiba Gode niniino dobtouleb bianiba Gode weng omkeimalin naka sume nib isak temo tebiebo gabianiba weng mako baaniba Gode nakae dabanea tebianeta \v 17 nakaia unangai daayebebo gesiba Yesuse weng sang olo Yudia betano atosin atosin osa betan mak betan mak yosa alukum onon tlasobe. \s1 Yone aa fuayemin naka esa Yesus esa i wengobe. \r (Matyu 11:2-19) \p \v 18 Yone okok aleyemin nakai Yesuse weng sango wenteniba Yone baabasiba \v 19 wentenea Ne okok aleyemin nakai mo dlaia moniba baaba wenten tline genea asu nganabene tliba baabenea Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai baaniba Sinanomo Gode Dofakamin Nakae tlamabebo ge baaibbio kesoa ibo unaibo Yesuse kil baabaniba Kobo Gode Dofakamin Naka kebta bleka ni afet waisanomo ge baabaine gesea \v 20 naka asunai teniba Yesuse baabaniba Yon aa fuayemin naka eta dlaneta tlobobo e baabkenea Kobo Gode Dofakamin Naka kebta bleka ni afet waisanomo? ge baabkenebo gesiba \v 21 am olo dimo e nakaia unangai ginino afet afet gembibi klaye bianea eka maki hob misiami bekebe blibi fotebenaye bianea maki kino tum bibenobuei bemela ye biam bie kesoa \v 22 naka asu dabi baabenea Ibo imin moniba Yon esu unaniba inamin namino wengo wentib olosa eka inamin namino watemib olosa baabaine! Nakai kino tum gebenobuei webiabenoa teme biam eka skil misiami tamana biam eka yayo kitdibiyebuei ayam an touye biam eka klango datenebenobuei imin welabbebenoa wengo wente biam eka kaaib biamuei imin hana tlebiam eka ne Gode dowan weng ayamo omkeimania nakaia unangai inamin namino blimi omkaye biam \v 23 eka nakaia unangai wanita ne bainobo gabibo mo deibueim blim kenimibi seimbiam bliobo ge baabesea \v 24 Yone okok aleyemin nakai deiba uniba Yesuse nakaia unangai Yone wengo baabenea Sino ibuantemo mota nimin watemomo geta unibbue? Nakai bobol temo tekayebua bobol tem homon homon fumbinabibi makob glole makalo oleb une tlebinabe inaminobe. Yone i ulaba? Yeye. \v 25 Ibo ibuantemo mota nimin watemomo geta unibbue? Ibo moniba naka make youm ayam ayam ota kibeta atemomo geta unibbua? Yeye. Nakai youm ayamo kibibi komok sumi am tam bliobe. \v 26 Ina otane ibo moniba nimin watemomo geta unibbione? Ibo moniba Gode weng omkeimalin nakae atemomo geta unibbua? Bainobe. Ne baabenamabibe, ibo naka ele atemibbuo e Gode weng omkeimalin naka otane e Gode weng omkeimalin naka maki gaisenebiobe. \v 27 Sinanggwano Gode Yon ele ni dab ni weng sango e buk temo baanea \q1 Wentine! Ne dowan weng omkeimalin naka ele dabaia sin monea ne wengo omkeimanea keb deibo klaubkenabeta kobole abuk mo temebta nakaia unangai keb wengo wentine genebio kesoa \b \m \v 28 ne baabenamabibe, Yone dabalim nakai alukum gaisenebio otane Gode nakaia unangai kimanamabeo dimo nakaia unangai wanita ne bainobo getneniba Gode Hobe i bobol temo bibene mole i Yone gaisanomabiobo ge baabesebe. \p \v 29 Nakaia unanga isa takis moni bokalin naka isa i sino Yone dimo aaye fuelaibbio kesoa i weng olo wenteniba baaniba Bainobo, Gode wengo motonobo gesib otane \v 30 Felisie isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa ile sino Yone dimo aaye mo fuelaim blim kesoa Gode deib ayame alebene abuk walam binibbiobe. \p \v 31 Yesuse imin baabenea Naka homon unang homoni dabalim olo blibi i makob inaminobe. \v 32 Meme gwabi bib daang ye toula bianiba ten maki nganabeniba \q1 Ni halinin anso ngambob otane ibo mo mebibbabo, eka ni waso boubob otane ibo anso mo ngambibbabo ge ngambibi ulabobe. \b \p \v 33 Saa weng olo mitmakamo inaminobe. Yone aa fuayemin nakae tlebuo e Gode niniino dobtouleb namabe kesoa e imen osa waen aay osa halabea naka homon unang homoni oha bianiba Hob misiame bekeba biebo geniba e kukubo mo gobanim blim binibbiobe. \v 34 Abilim Da Tlemin Naka ne tlibuo ne Yone ulabbabe. Ne imeno wembiania waen aayo wembiam nabi otane ibo baaniba Naka ele atemine! E tali uninobo, e imeno homon wembianea waen aayo homon wembiam nabebo, e takis moni bokalin naka isa naka maki hengmin afeto nabib isa i nekobo gabianiba ibo ne kukub osa mo gotneim blim bliobe. \v 35 Nakaia unangai Gode wengo tekein kebibi baaniba Naka asu eli kukubo afet afet otane Gode i dabo baabenea I ayamobo gabebo gabiobo ge baabesebe. \s1 Unang mako hengmin sa bianoa wel aaye Yesuse skilono alibasobe. \p \v 36 Felisi make e niniino Saimone Yesuse baabanea Kobo tleba ne am tam imeno dowonomo ge baabasea Yesuse motemnea Felisiei am tam bianiba imeno wembiba \v 37 unang mako hengminsabe. Bib ye bianoa wenteboa i baaniba Yesuse Felisie am tam imeno baka dowonamabebo gesiba wentenoa wel aaye tang ayame tom botole tem daak iba obetnoa \v 38 monoa Yesuse skilono kikib ye manoa mebua kin aamuko waldibi daaknoa Yesuse skilo dim daak unebua olo gabamano wafu olonoa glitaha bianoa Yesuse skil wat buk buk gaha bianoa wel aaye skilono alihabua \v 39 Felisie Yesuse nganabane tlea imeno wembibo kukub olo wateme kesoa funanea Naka ele Gode weng omkeimalin naka biameo unang olo kweile afuno funanea Unang olo hengminsabo ge funanemebo ge funsea \v 40 Yesuse baabanea Saimono! Ne weng mako baabkenamabibo gesea Saimon esak baabanea Aleyemin naka kobo keb wengo baaneba wentano gesea \v 41 Yesuse baabanea Naka asunai naka make monio oisanomo geniba make 100 kina oisanea eka mak ele 10 kina oisanaibbu otane \v 42 i yang kenamin dimo tloa i moni blim kesoa deibaniba misimu banobiobe. I inaibbuo i dabo naka ele goba blib otane waneta kla gobanamabene? gesea \v 43 Saimon esak yang kenea baabanea Ne funaio Naka ele monio 100 kinao misimu banobiobo gesea Yesuse baabanea Kobo bain ye baanebobo ge baabanea \v 44 Yesuse deskinanea unang olo wateme bianea Saimone baabanea Yuda nib kukubo inaminobe. Ne tenia keb am ele tlio kobo ne skilono aaye mo fubatneim blim deitne bieb otane unang olo watemale! O mebua kin aamuko waldibi daakenoa skilono fubatnenoa olo gabamano olonoa gito glitutnenobo, \v 45 eka kobo ne tlibuo mo buk buk getneim blim otane unang olo ne skilono buk buk ganebobe. \v 46 Kobo wel aaye ne gabamone alitneim blim otane unang olo wel aaye tang ayame skilono alitneno \v 47 kesoa ne baabkenamabibe. O gotnenoa kukub ayamo nano kesoa kobo funaneba Gode o hengmino homon omtlabonebo gabeb otane Gode inanea naka make hengmino gwab omtlabane mole naka elesa Gode gwab gobanamabebo ge baabanea \v 48 eka Yesuse unang olo baabonea Ne ob hengmino omtlabkeiobo ge baabosea nakai Yesuse temna \v 49 toula blibi baaniba Naka ele fatnamin naka bianeta hengmino omtlaiobo gabene? Gode elekiem eleta hengmino omketouyebebo ge obiba \v 50 Yesuse unang olo imin baabonea Ob bainobo galino sum kesoa ob hengmino blimubkenobo, obo moneba bobol ayam funale ge baabosebe. \c 8 \s1 Unang maki Yesuse bekeba haamonsiobe. \p \v 1 Sinanoa Yesuse monea bib sum osa bib gwab gwab osa haabianea Gode nakaia unangai kimanamabe wengo omkayemonseo e okok aleyemin nakai 12 i tenanibta haamonsiobe. \v 2 E inamonseo unang maki sino hob misiami fotebebenea ginino klaubenanebue isa Yesuse bekeba haamonsiobe. Unangi inasibi niniino elitabe. Maliao naka maki o niniino Magdala ge nganwe binabibo sino hob misiami 7 bekebo bliba fotebebonebu osa eka \v 3 Yudai komoke Helote am kimanin nakae niniino Susae alelo Yoana osa eka Susana osa eka unang mak isa i Yesuse bekeba haamonsibo unang eli imaye monia imenao Yesus esa e okok aleyemin naka isa okaye bianibtabe. \s1 Nakae wit sano damibo dibianebiobe. \r (Matyu 13:1-9; Mak 4:1-9) \p \v 4 Nakaia unangai homoni bib mak da tete biniba misiba Yesuse saa weng mako baabenea \v 5 Naka make wit sano kon sano ulabo oleb monea damibo dibim haabianea dibia unea wit sano mako dilbi daaknoa deib daak uno ole \v 6 nakai tama teilabbuboniba wani teniba doweibbiobe. Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak uno ole balbi utlobu otane dabal tem daake tom dim anea aaye gibbu wemin blim kenoa gatanobiobe. \v 7 Eka mako dilbi daaknoa aliam misiamo ningsao mitem daak uno ole aliam misiam baka balbi utlanoa ge omtembano kesoa o mo damanota yamo mo balinim blimobe. \v 8 Eka mako dilbi daaknoa dabal ayame dim daak uno ota ayam balbu utlanoa yamo 100 balinobiobo ge baana bianea ngananea Nakaia unangai ne weng olo kla wentomo gabibi kla funaine ge baasebe. \s1 Yesuse kukubo saa weng ominobe. \r (Matyu 13:10-17; Mak 4:10-12) \p \v 9 E okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo alebenale gesiba \v 10 baabenea Gode emaye weng ayok olo mitmakamo e kimanin kukubo ibo alebenebe. Otane nakai mo bainobo geim blim ile saa weng olo wenteniba i kino inamin namino watemebib otane o mitmakamo i klao mo tekein kebibbabe. Eka i klango wentebib otane o mitmakamo mo tekein kenomabibbabo ge baabesebe. \s1 Yesuse wit sano saa wengo mitmakamo alebesebe. \r (Matyu 13:18-23; Mak 4:13-20) \p \v 11 Yesuse imin baabenea Saa weng olo mitmakamo inaminobe. Wit san ole Gode weng otabe. \v 12 Eka wit sano dilbi daaknoa deib daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane \v 13 Gululame funanea I bainobo gesiba Gode i hengmino temo blibo dotlanemebo genea omketouye binabe otabe. Eka mako dilbi daaknoa tome dabal baka genebue dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba seimbib otane i klao mo funa omabbaim blim keniba mema yota bainobo ge monsaniba inamin namin kukub misiamo i dimo tam tloa watemniba Gode wengo deibonabib otabe. \v 14 Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak unanoa aliamo ningsao yebbaka bela utlobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane dabalim olo inamin namino talo walin kukub osa monio sum olonite galin kukub osa eka dabalim olo seinin kukub osa tam tenanoa i bobol temo Gode wengo omabbubenoa deibonabib otabe. \v 15 Eka mako dilbi daaknoa dabal ayame dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba sbalma wafu blib ita yamo balinobiobo ge baabesebe. \s1 Ayalo saa wengobe. \r (Mak 4:21-25) \p \v 16 Yesuse imin baabenea Ibo ayale mo ei ofanibta bakete obonibta obbubaniba eka biino kitem daako mo ofananomabibbabe. Ibo keim ofa bliba dut ge bieta nakaia unangai temem tememnibta tam natlomabiobe. \v 17 Gode inamin namino ayok bio sinanomo keim anamabobe. Eka inamin namino nakai teilabbubo biaib osa keim anamabobe. \v 18 Ibo ne wengo wenteniba kla funaine! Nakai ne wengo wenteniba kukub ayamo wafunib mole Gode daabenea i bainobo galino sbal manomabib otane nakai funaniba Ni bainobo galino sbalobo ge funaniba i kukub ayamo mo wafunim blim keib mole Gode i bainobo galino omtlabenamabebo ge baabesebe. \s1 Yesuse biem osa e ningwal isa itabe. \r (Matyu 12:46-50; Mak 3:31-35) \p \v 19 Am olo dimo Yesuse e biem osa eka e ning wal isa atemomo geniba tetemiba nakaia unangai deibo waiseib kesoa i bib tam bliba \v 20 naka make Yesus esu ye bianea baabanea Etale temale! Keb biem osa keb ningwal isa teniba bib etale bianiba wengo baabkenom genabiobo gesea \v 21 Yesuse baabenea Nakaia unangai Gode wengo wente bianiba kukub ayamo wafu blib ita ne biemwal eka ne ningwal nabo ge baabesebe. \s1 Yesuse glol sume baabanea desebe. \r (Matyu 8:23-27; Mak 4:35-41) \p \v 22 Am mak bomanoa Yesus esa e okok aleyemin naka isa weseme obetniba Unom gena bianiba Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nibo Galili aamuke milim sin da unomo ge baabesea bebianiba \v 23 Yesuse weseme tem daak aambia glol sume tenea aamuk wat yebianea aaye weseme tem daake einea obeb daak unom genamib kesoa \v 24 i Yesuse dofufu bianiba baabaniba Aleyemin naka kobo memalo aaye weseme tem daak einea obeb daak unom genabuobo ge baabasiba Yesuse hananea glol esa aaye mousi esa Denale ge baabonea desoa \v 25 Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Nimin kenibta ibo bainobo galino men blibe? ge baabesea i tosiananiba smiko deibe unoa baaniba Dowe! Naka ele fatnamin naka bianeta baaseta glol esa aaye mousi esa e wengo wentubanone? geniba bobol tem hekhek fun monsiobe. \s1 Yesuse naka make hob misiami bekeba bliba fotebebasebe. \r (Matyu 8:28-34; Mak 5:1-20) \p \v 26 Yesus esa e okok aleyemin naka isa inaniba walaniba Gegesa betan onsiobe. Gegesa betano aamuke Galilie milim wat biota wat onsiobe. \v 27 Yesuse weseme obeb watnea obanabea naka make betan yo sake hob misiami bekeba bliba tese ele e sino youmo mo gembianea am osa mo aala biam nin blimobe. E amit ham gloutem ota aala binabe biotabe. \v 28-29 Am homono dimo hob misiami naka ele kukub misiamo omkahabiba e kimanin nakai sen sayo tebeloniba skilona kweilonao gebanimibo waa dibiyebea hob misiami debetniba moniba ibuantem ye une binabibbua Yesuse tesea naka ele Yesuse atemnea amdofa ngansea Yesuse naka ele atemnea hob misiami baabenea Naka ele deiba unine gesea naka ele daaknea Yesuse skil tama bie daak aaunanea Yesuse baabanea Yesuso, God Sume miin kobo ne fatnatne namabebe? Ne kobo baabkeiobo, kobo ne enino mo omnaebe ge baabasea \v 30 Yesuse naka ele baabanea Keb niniino wangkebte? gesea e baabanea Ne niniino Homon netabo ge baabasebe. Niminbabe, hob misiam homoni bekeba blib kesota e niniin olo baaneta Homon netabo gesebe. \v 31 E inasea hob misiami Yesuse baabaniba Kobo kwiam bil amit teme tamalaim blim e teme mo dlaneba unaobe ge baabaniba \v 32 temiba eil ami homoni meb bibilim ye wembib kesoa yatemniba Yesuse baabaniba Kobo dlaneba watnoba eil emwali tem unomo gesiba Yesuse baabenea Ae ibmaye unine gesea \v 33 i naka ele deibaniba watniba eili tem wat temsiba eili dlindeniba yolyoma daakniba yung dime geteisoniba dleb daaknoa aamuk daak blelaniba aaye dowoniba kulilafaiba \v 34 eili kima blib nakai yatemniba skilaniba dowan omeb moniba bib sum osa eka bib gwab gwabo bib sumo kikib meb meb ye bio yo sel isa alukum baaiba \v 35 nakaia unangai Monoba inamin namino tam tlo watemomo geniba teniba Yesus esu ele tlaniba temibta nakae hob misiami bekeba blibo deiba uniba youme dobo genea bobol temo kla funananea Yesuse skile kikib ye toumbie kesoa atemniba tosianasiobe. \v 36 Yesuse inanea naka ele klaubaneo naka maki kukub olo watemniba maki baabeniba Sino naka ele hob misiami bekeba binabib otane memalo ayam anebo gesiba \v 37 Gegesa betano bib mak bib mak seli tosiananiba Yesuse baabaniba Kobo deibe one gesiba Yesuse weseme obetnea unang gabea \v 38 hob misiami bekeba bliba fotebebane naka ele tenea tlabianea Yesuse baabanea Ne kobo bekebke unamabibo gese otane Yesuse baabanea \v 39 Kobo moneba keb bibam unaneba Gode inamin namino klaubkeneo weng sengo keb bibam seli baabenale ge baabanea dabanea monea ele bib unanea nakaia unangai Yesuse kukubo naneo weng sango omkayemonsebe. \s1 Yesuse komoke moon osa eka unang mak osa klaubesebe. \r (Matyu 9:18-26; Mak 5:21-43) \p \v 40 Yesuse imin tetemea nakaia unangai waisa blibi atemniba seimbianiba \v 41-42 naka make niniino Yailase Gode amo komokobe. E moono unang teno olokiemobe. O bifolo 12 bua gembianoa kaanang genabo kesoa aalebe tenea Yesuse skilo kikib ye dlong dlong golbuanea mesa aaunanea tlabianea baabanea Kobo ne am natele gesea Yesuse monea e am unang gabea nakaia unangai deibo waisasiba \v 43 unang mako olomisa bua bifolo 12 blimano bua naka maki o ginino klaubonamino blimobe. \v 44 Unang olo tenoa Yesuse abuk tam nakaia unangai glagla daak manoa kweil tobbianoa Yesuse youme ken eta melebanoa hebmamsab blimubonoa \v 45 Yesuse baabenea Waneta meletnenene? gesea nakaia unangai Nikobbabo ge tlasiba Fitae baabaneo Aleyemin naka kobo nakaia unangai homoni gekamaibbi olole gesea \v 46 Yesuse baanea Ne nakai ginino klaubenamin titilo mako blimutneno kesoa ne tekein keiobo, naka maki ne meletneibobo gesea \v 47 unang olo funanoa Yesuse tekein kenebo geno kesoa o tosiananoa tenoa Yesus esu ele dlong dlong golbua tounoa Yesuse melebanobio mito omkeimanoa baanoa Ne ginino mema yota blimutnenobo gesoa nakaia unangai wentensiba \v 48 Yesuse baabonea Ne moono, obo funaneba Ne Yesuse youm eta melebanimio ne ginino bain blimutnenamabobo geneb kesoa ayamub kenobe. Bobol ayam funaneba moneba bobol ayam nale ge owebea \v 49 naka make komoke Yaliase am danea tenea baabanea Keb moono kaanobo, kobo aleyemin nakae besao mo debeb natlaebe ge ohamsea \v 50 Yesuse wentenea komoke baabanea Kobo bobol misiamo mo funemebe! Kobo ne bainobo getnenale! Keb moono imin hananoa ayam anamabobo ge baabanea \v 51 moniba komoke am osu unaniba Yesuse nakaia unangai watanea Ibo ne mo beketne tlaibe ge baabenea e Fita esa Yon esa Yems esa ita dletnea men olo awok aaleb kamwali tenaniba taniba am tam temiba \v 52 nakaia unangai mangglom blib kesoa Yesuse baabenea Ibo mo mangglom nimibe! O mo kaaim blimobo, besa aambiobo gesea \v 53 i funaniba O kaanobiobo geniba aben gihabib \v 54 otane Yesuse unang ten olo kweil gong wat wafunea Meno hananale ge ngansea \v 55 o smike imin twas unubonea hebmamsab hana utesoa Yesuse nakaia unangai baabenea Imeno mo dlubueiba dowonoko ge baabesea \v 56 aaleb kamwali smiko deibe unoa Yesuse baabenea Ib kamo naka maki weng olo mo baabenimibe ge baabesebe. \c 9 \s1 Yesuse okok aleyemin nakai 12 i okoko omyensebe. \r (Matyu 10:5-15; Mak 6:7-13) \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin nakai 12 i Hob misiami fotebe nabiam eka nakaia unangai ginin gami klayebiam nine genea nganabene tliba titilo omyenea \v 2 baabenea Ibo moniba nakaia unangai Gode kimanamabe wengo omkaye bianiba ginin gami klaye biam unine ge baabenea \v 3 eka imin baabenea Ibo inaniba unom gaibo inamin namino fong osa meen osa imen osa moni osa mo oleb unaibe! Youmo dlusa unomabib otane mako mo dleb unaibe! \v 4 Eka ibo moniba am mako tam unaibo am olo tem ota bianiba aalande deibo watwat haabianibte! \v 5 Eka ibo moniba bib mak ye temiba bibam seli mo dleb tamniba am tam daim blim keniba eka ib weng osa mo wentubeim blim keib mole ibo bib olo deiboniba ib skilono dabalo glitaniba deibe uniba i yateniba funaniba Ni kukubo misiamobo ge funaine ge baabenea \v 6 i moniba bib mak bib mako Gode wengo omkaye bianiba ginin gami klaye biam monsiobe. \s1 Yudai komoke Helote Yesuse weng sango wentensebe. \r (Matyu 14:1-2; Mak 6:14-16) \p \v 7 Yudai komoke Helote Yesuse weng sango wentea naka maki obianiba Yone aay fuayemin nakae sino anaiba kaanebuo memalo imin hananea te biebo gesib \v 8 eka maki baaniba Gode weng omkeimalin nakae Ilaiyae imin abilim danea te biebo gesib eka maki baaniba Sinanggwano Gode weng omkeimalin naka mak eta hana te biebo gesib nib kesoa Helote bobolo hekhek funanea \v 9 baanea Yone gabam eko waisanibu otane naka ele waneta bianeta inamin namin okoko klabene? gene kesoa e funanea Ne naka ele atemano ge funasebe. \s1 Yesuse nakai 5,000 i imeno oya dowonsiobe. \r (Matyu 14:13-21; Mak 6:30-44; Yon 6:1-13) \p \v 10 Yesuse okok dlasanin nakai imin teniba i okoko okok kem haabi tlibo wengo Yesuse baabasiba wentenea naka afeti temdeibenea e okok dlasanin naka ita dletnea moniba bibo niniino Betsaida bib ye uniba \v 11 nakaia unangai wentiba naka maki baabeniba Yesuse Betsaida bib unebo gesiba wenteniba kan motemiba Yesuse yatemnea Klayam nata tliobo genea Gode nakaia unangai kimanamabeo wengo omkaye bianea ginin gami klaye biam bia \v 12 kwinoa e okok dlasanin nakai 12 i baabaniba Bib olo imeno blim amo blim nabo, kobo nakaia unangai dlaneba moniba bib mak onon tlaniba am osa imen osa mo henwaniba aala unine ge baabasiba \v 13 Yesuse baabenea Ibo i mo dlaiba unaibe! Ibmaye imeno oyine ge baabesea i baabaniba Ni imeno homonbabo, blet gwabo 5 olanoba eka aningi asu olananobbiobo, kobo fumbebo Ni monoba nakaia unanga eli imeno walo olube tlomo? gesiba \v 14 unanga tenai mo kieim blim otane naka gang ita 5,000 obe. Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo baabeniba nakai 50 ye toula toula unine gesea \v 15 e okok aleyemin nakai inaniba alebeiba toulasiba \v 16 Yesuse blet gwabo 5 o olonea aningi asu olonanea wafu bianea abilim ut teme bianea Gode gangobo genea hanea e okok aleyemin nakai oyensea oloniba nakaia unangai kikibeiba \v 17 unam biniba matwayensoa atosino olaib kesoa Yesuse okok aleyemin nakai oloniba tlit meeno 12 o tem daak basiobe. \s1 Fitae Yesuse baabanea Kobo Klaist kebtabo gesebe. \r (Matyu 16:13-19; Mak 8:27-29) \p \v 18 Am mak dimo Yesuse beten kebea e okok aleyemin nakai bekeba bliba baabenea Nakaia unangai ne wanetabo ge one binabibe? gesea \v 19 i baabaniba Maki oke bianiba Yon aa fuayemin naka etabo gesib eka mak ile oke bianiba Gode weng omkeimalin nakae Ilaiya etabo gesib eka mak ile oke bianiba Sinanggwano Gode weng omkeima binebio naka eta hananetabo ge oke biam bliobo gesiba \v 20 eka e baabenea Ibmalole ne wanetabo gabibe? gesea Fitae baabanea Gode Kemfakamin Naka Klaist kebtabo ge baabasebe. \s1 Yesuse baanea Ne kaania imin hananamabibo gesebe. \r (Matyu 16:20-28; Mak 8:30–9:1) \p \v 21 Yesuse e okok dlasanin nakai sbal weng baabenea Weng olo awemobo, ibo naka maki mo baabenimibe ge baabenea \v 22 eka imin baabenea Abilim Da Tlemin Naka ne enin kino watemamabibo, komokwal isa Gode amo kimanin nakai komokwal isa hekmel weng tekein kemin naka isa ne mo gotneim blim keniba nanaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabenea \v 23 eka e imin baabenea Nakaia unangai wanita ne beketne nom gib mole am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo i niniino omabbuniba inamin namin kukub misiamo i dimo tam tlemo omnakatouleb bianiba ne kukubo wafu nine! \v 24 Eka nakaia unangai wanita ili bobol tem funino wafu bianiba dabalim olo inamin namino gobonimibo i amito mo biomabibbabe. Otane nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba dabalim olo inamin namino deibonimib nakai afen smiko amit namabobe. \v 25 Nakaia unangai wanita dabalim olo inamin namino alukum olmina bianiba mo bainobo geim blim bianiba kaaniba aseinin bib unib mole inamin namin olo fatnanota daabenamabone? O mo daabenamabobabe. \v 26 Eka nakaia unangai wanita ne niniin osa ne wengo aleyebi osa aal genam binib biamo sinanoa Abilim Da Tlemin Naka ne titil osa eka Aye titil osa eka abiseli titil osa ayal inamin einobuo temte tlang gamio nesak aal gembiania nakaia unanga eli baabenia Ne ibo mo tekein kebibabo ge baabenamabibe. \v 27 Ne moton baabenamabibe, naka maki memalo dabalim olo blibi mo kaaim blim bliba Gode nakaia unangai kimanamabe amo tloa watenibta kaanomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse aalo afet anea atemsiobe. \r (Matyu 17:1-13; Mak 9:2-13) \p \v 28 Yesuse weng olo aleyem denea bia amo 8 blimanoa e beten kemang genea Fita esa Yon esa Yems esa i dleb utnea amgolim ut beten kebea \v 29 e kibio afetu banoa youmo namananoa \v 30 Mosese Ilaiyae i dabo tetemniba Yesuse tenaniba weng omonsiobe. \v 31 I dabo Gode titilo ayal inamin einobuo yebbaka teniba Yesuse monea Yelusalem bibo kaanamabeo wengo ohabiba \v 32 Fita esa e bekeba blib naka isa i kina dububesoa aalabliobe hananiba temiba Yesuse titilo ayal inamin einobua naka asu dabi temna bianiba weng obib kesoa yatemnabiba \v 33 Moses esa Ilaiya esa i deiba unom genamib kesoa Fitae Yesuse baabanea Nibo ele biobo ayam kesoa ni amo asumatna genomabbiobe. Mako kebmi gebke eka mako Moses emi geba eka mako Ilaiya emi geba nanomabbiobo ge baabasebe. E inaseo klao mo funaneta weng olo baabaim blimobe. \v 34 Fitae wengo obe dim ota ayungo hebmamsab ge dlano kesoa i tosiansiba \v 35 weng mako ayung tem wat baabenoa Naka ele ne miinobo, ne Dofakamin Nakabo, ibo e wengo kla wente habianibte ge baabenoa wentenabiba \v 36 blimanoa ayungo glitanoa i temiba Yesuse elekiem mabia atemniba inamin namino tam tloa watemibo am olo dimo i naka maki mo baabeim blimobe. \s1 Yesuse naka tene hob misiame bekeba bia fotebebasebe. \r (Matyu 17:14-23; Mak 9:14-32) \p \v 37 Bomanoa i amgolimo deiboniba daakniba deib daak temiba nakaia unangai homoni tetemiba \v 38 naka make nakaia unangai isak tem daak mabianea Yesuse baabanea Ne miine elekiem kesoa aleyemin naka kobo daabanale! \v 39 E hob misiame bekeba bia ngambianea nabea dobdibibea mimao gububsam bianea e aalo manakaha biam nahabe kesoa hebmamsabo mo deibanamabebabe. \v 40 Ne keb okok aleyemin nakai baabenia Hob misiame fotebebaiba uneko ge baabesia naatemib otane i titilo blim kesoa e mo deiba unim blimobo ge baabasea \v 41 Yesuse baabenea Ib bainobo galino blim eka ib bobol tem funin osa molotbabe. Ibo makob memalo naka homon unang homoni dabalim ele blibi ulabobe. Am homono dimo ne ibo amit ye bekebe binabi otane ibo ne mo bainobo getneim blim bliobe. Keb miine debeb tele gesea \v 42 naka ele miine debeb tebea hob misiame dliba dobbianea daak blelasea ande watwat tebea Yesuse hob misiame baabanea Naka ten ele deiba one gesea deiba unea klaubanea aalebe baabanea Debeb one gesea \v 43 nakaia unangai Gode titil sbalo watemniba smiko deibe unoa Yesuse okok olo klaneo watemniba bobol tem hekhek fumbiba Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea \v 44 Ne weng olo baabenamabio ibo kla wentemine! I Abilim Da Tlemin Naka ne nemeb moniba komokwali nemyomabiobo ge baabene \v 45 otane weng olo mitmakamo ayok ano kesoa e okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo mo tekein keim blimobe. I weng olo mitmakamo kil baabanomo gabib otane i tosiananiba deibasiobe. \s1 Waneta Gode kimanin bibo komok anamabene? \r (Matyu 18:1-5; Mak 9:33-37) \p \v 46 Yesuse okok aleyemin nakai i sinwalo dleb weng baasese bianiba Waneta komok anamabene? ge baase baase blib kesoa \v 47 Yesuse tekein kenea bobol tem funin olo i bobol temo bibebio kesoa men gwabe make debeb tenea esu ele dofanea masea \v 48 baabenea Nakae waneta ne bobolo fumbianea men gwab ele daabane mole kukub olo makob e neta daatnenamabebe. Eka nakae waneta inanea ne daatnene mole ne nenekiembabe. E ne Aye nemane tlibu esa ni dum daabenamabebe. Inanamabe kesoa naka make ib isak temo niniino blim biame naka eta komok anamabebo ge baabesebe. \s1 Nakai ibo mo makaalabeim blim keib mole i ib nekwalobe. \r (Mak 9:38-40) \p \v 49 Yone Yesuse baabanea Aleyemin naka kobo ni naka make atemoba e keb niniino taitkenea hob misiami fotebenayebea atemob otane e nibo mo bekebe haabieba kesoa ni tolobo genobbiobo gesea \v 50 Yesuse baabanea Ibo mo tolobo genimibe! Nakai ibo mo makaalabeim blim keib mole i ib nekwalobo ge baabesebe. \s1 Samelia naka maki i bibo toloboniba Yesuse fotebesiobe. \p \v 51 Gode Yesuse debeb ula abilim onamino mebano kesoa Yesuse funanea Ne imin monia Yelusalem bib unano genea \v 52 naka maki sin dlanea moniba Samelia betano bib mak ye motemniba amo mo omfakatne nabibte genea dlanea unib \v 53 otane bibo yo seli funaniba Yesuse Yelusalem bib unamabe yole ni Yelusalem bib seli ni afinba kesoa ni amo mo debeb tam unaobbabo geib kesoa \v 54 Yesuse okok aleyemin nakai Yemse Yone i dabo weng olo wenteniba Yesuse baabaibo Aleyemin naka kobo baaseba Gode nganabasoba abilim ase kikanea tenea nakaia unanga eli kibaine gesiba \v 55 Yesuse deskinanea i dabo baabenea Weng olo mo baanimibe ge baabenea \v 56 i moniba bib mak onsiobe. \s1 Nakaia unangai Yesuse bekebanino wengobe. \r (Matyu 8:19-22) \p \v 57 I moniba deib ye temiba naka make Yesuse baabanea Kobo moneba bib mak bib mako haanamabebo ne bekebke haanamabibo gesea \v 58 Yesuse baabanea Til satili amo deib temo bibebiota aalabiobo eka wan isa deito bibebiota aala biam blib otane Abilim Da Tlemin Naka ne amo aanonamino blimobo, kobo ne beketne haanang geb mole keb am osa blimobe. Kobo bain beketne unang genebtio? Kla funanebte ge baabanea \v 59 eka naka make imin baabanea Kobo te beketne nale ge baabasea naka ele baanea Sum kobo ne mo deibkenia monia blia ne aye kaanemeo dobbunita teta bekebke haanano? gesea \v 60 Yesuse baabanea Temdeibanale! Nakai ne wengo wentebib otane mo wafueim blim blibi makob kaanabibi ulabobo, imaye kaanimibi dolbueine! Kobo moneba Gode kimanamabeo wengo omkeimamale gesea \v 61 eka mak esak baabaneo Sum kobo ne bekebkenamabi otane mikiktemo ne monia ne meletani heitdabesitane gesea \v 62 Yesuse baabanea Nakai Gode bobolo fumbib otane imin abuk walaniba Gode bobolo funino deiboniba bobol tem afet funib mole i Gode kimanin bibo mo unomabibbabo ge baabanasebe. \c 10 \s1 Yesuse nakai 72 i dlanea moniba Gode wengo omkeimam onsiobe. \p \v 1 Sinanoa Sume nakai 72 i dlakanea baabenea Ibo asuke onon nine! Ibo sin moniba bib sum osa bib gwab osa onon tlaibta ne abuk natlano ge baabenea \v 2 eka e nakaia unangai Gode mitemo mo tlim blimi dim tounea saa weng mako imin baabenea Imen homono damibo damambu otane ula oleb te toumin nakai homonba kesoa ibo damib gosake God eta beten kehabibta e okok nakai mo dlane moniba e damibo imeno ula oleb te mieine ge baabenea \v 3 eka imin baabenea Wentine! Ne ibo dlaia moniba naka misiam isu unomabib kesoa i funaniba watwat dabenomo ge funanomabibo makob naka make e eil sibsibi dlanea moniba til satil isu uniba satili funaniba Yena dowonomo ge funanomabib inaminobe. \v 4 Ibo kumeno moni bumin osa imen osa skil otabbumin osa mo oleb unaibe! Eka nakaia unangai deib tamalo te hetananimibo ibo mo mabianibta besa wengo mo oyemibe! \p \v 5 Ibo moniba am mako temo tam temaibo Gode baabaniba Nakaia unangai am olo seli bobol ayam omyene ge baabaine! \v 6 Eka naka make amo yo temo bobol tem fiabe bie mole ibo baabaniba Gode kobo daakenamabebo ge baabaine! Otane inamin nakai blim biaibo ib weng olo mo baanimibe! \v 7 Okoko goseli okok nakae monio walonamino ayam kesoa ibo amo yo olo tem ota bianiba imena aayao amo yo seli okayemibo wembianibte! Olo ib okoko wemabobe. Ibo mo monibta alukum amo olokiem olokiemo temo mo haanimibe! \p \v 8 Ibo bib mako motemiba nakai dleb taniba i am tam unaib nakai imeno doyaibo dowonine! \v 9 Ibo bib olo seli ginin gam ita klaubeniba eka Gode nakaia unangai kimanamabeo ibsu tlang genabo wengo baabeine! \v 10 Ina otane ibo bib mako motemiba i amo mo dleb tam daim blim kenib mole ibo moniba bib daang ye mabianiba baabeniba \v 11 Ib bib olo dabalo ni skilon dimo bobuben otane ni glitanobobo, ibo yatemniba Ni kukubo misiamobo geine ge baabeine! Ibo inanimibo imin baabeniba Kla funaine! Gode kimanamabe dimo meb tlo otane ibo abuk wauliobo ge baabeine ge baabenea eka \v 12 imin baabenea Sinanggwano Sodom bib seli hengabinibbuo sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang gameo dimo enino gwab omyamabebe. Niminbabe, Sodom bib seli e wengo sino mo wentim blim kesoa enino gwab omyamabe otane bibo yo seli ib wengo ombiabeibbio mole Gode i enino dot sum omyamabebo ge baabesebe. \s1 Nakaia unangai mo bainobo geim blimi klaine! \r (Matyu 11:20-24) \p \v 13 Ibo ne weng olo wenteniba tosianaine! Ayoo, Kolasin bib sel ibsa Betsaida bib sel ibsa enin sumo tam tlubenamabobe. Ne ib bibamo biania okok sumo klabia ibo watemebib otane ib hengmino mo deibueim blimobe. Sinanggwano naka make Taia bib osa Saidon bib osa inanea makob ne okoko ulab klabea Taia bib sel isa Saidon bib sel isa watemibbiota mole i mebianiba i hengmino deiboniba i bobol temo deskinaniba Gode omalomabib otane i sino mo watemin blim kesoa i hengmino mo deibueim blimobe. \v 14 Ibo mo inamin blim kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang game dimo e Taia bib sel isa Saidon bib sel isa enino omyamabe otane ibole enino dot sum omyamabebe. \v 15 Eka Kabaneam bib sel ibole funaniba Ni abilim ut unomabbiobo ge fumbib otane ibo ne wengo wentebibo mo wafueim blim kesoa ibo dabbemaniba aseinin bib unomabiobo ge baanea \v 16 eka e okok aleyemin nakai 72 i imin baabenea Nakai ib wengo wentubenimib nakai ne weng osa wentomabiobe. Eka nakai ib wengo omabenimib nakai ne weng osa omatnenomabiobe. Eka ne wengo omatnenimib nakai ne Aye nemane tlibio nakae weng osa ombiabanomabiobo ge baabenea dlanea bib mak bib mako onon tlasiobe. \s1 Nakai 72 i Gode wengo omkayem unibbio imin tesiobe. \p \v 17 Sinanoa 72 nakai imin teniba seimbianiba Yesuse baabaniba Sum kobo ni keb niniino taikenoba hob misiami baabesoba wenteniba nakai deibe unebibta omkayebi tlobobo gesiba \v 18 Yesuse baabenea Gululame abilim ut danea timin tilain kenea dobmein tloa atemibo, e titilo blimubanobo, \v 19 ibo wentine! Ne titilo omyibo ibo inab mesoa esa bem inabi totol isa yantamanimibo ibo mo kaanomabibbabe. Ne titilo ib dim wat biobe, Gululame titilo mo gaisenomobabe. \v 20 Otane ibo mo seimbianibta baanibta Hob misiami ni wengo wentubeibobo genimibe! Gode abilim uto ib niniino dolayebe ota seinine ge baabesebe. \s1 Yesuse seimbianea Gode niniino dobtouleb bisebe. \r (Matyu 11:25-27; 13:16-17) \p \v 21 Am olo dimo Gode Hobe Yesuse bobol temo seinino omansea Yesuse Gode baabanea Ay kobo abilimo Sum eka dabalimo Sum na kesoa ne Klayamobo ge baabkenamabibe. Niminbabe, naka maki funaniba Ni tekein kemino sumobo gabibi keb okoko 72 nakai okok kebibo kobo inamin okoko naka eli mo alebeim blimobe. Otane naka maki tekein kemino sumba makob men gwabi bobol tem funino ulab aibi kobo kukub olo mito alebenebobe. Kobo funaneba Ne inanano geneba inaneb kesoa ne klayamobo gabibo ge baane ole \v 22 eka nakai 72 eli baabenea Ne Aye inamin namino alukum ne omnenea kimanale ge baatnenebiobe. Nakai Gode miin ne bobol tem funino mo tekein kebibbabe. Ne Aye elekiem eleta ne bobol tem funino tekein kebebe. Eka nakai Ay Gode bobol tem funino mo tekein kebibba otane ne tekein kebibe. Nakai wanita ne dlakanimie isa Aye bobol tem funino tekein kenomabiobo ge baabene ole \v 23 eka ele okok aleyemin nakai 12 ile dlabianea baabenea Ibo inamin namin sumo klaia watemibo seinine! \v 24 Ne baabenamabibe, sinanggwano Gode weng omkeimalin naka homon isa eka komokwal homon isa i inamin namino ibo watemebib olo isa watemomo geniba hembinibbu otane i mo watemim blimobe. Eka ibo wengo wentebib olo isa wentomo gabinibbu otane i mo wentim blimobe. Ibo inabib kesoa seinine ge baabesebe. \s1 Saa weng olo Samelia nakae e wasi nakae dobhalilase otabe. \p \v 25 Hekmel weng tekein kemin naka make Yesuse naatemang genea baabanea Aleyemin naka kobo ne fatnanita afen smike dobonita amit namabine? gesea \v 26 Yesuse baabanea Hekmel wengo fatnangge baanobiota kibinabebe? ge baabasea \v 27 hekmel weng tekein kemin nakae baabanea Gode buk temo baanoa Keb Sume Gode kla goba bianeba keb bobol tem osa keb afen smik osa keb titil osa keb bobol tem funin osa alukum omoneba keb God Sume omalale! Eka kobo kleb unalo gobo bieb inaneba naka mak isa gobenale genobiobo gesea \v 28 Yesuse baabanea Kobo moton ye baanebobo, kobo ina bianebta amit nale ge baabasea \v 29 hekmel weng tekein kemin naka ele funanea Naka maki gobenia eka mak ile deibeia Yesuse funanea Ne naka ayamobo geneko ge funane kesoa e Yesuse imin baabanea Nakae ne neke wanete? gesea \v 30 Yesuse saa weng mako baabanea Naka make Yelusalem bibo deibonea daaknea Yeliko deib daak temea ayok henin nakai teniba inamin namino oisaniba ana daba unibbua deib ye bianea kaanang genabea \v 31 Gode amo kimanin naka make deib tla monea ateme kesoa deibanea ken deib unea \v 32 amo yo olo dim ota Libaie mulubi make imin tenea atemnea esa imin inanea deibanea deib ken deib unea \v 33 eka Samelia naka ile Yudai wasi otane Samelia nakae tenea Yuda naka elesu ye tle kesoa atemnea kla dobhalilanea \v 34 watnea meb wat unanea ya malasino olonea yaio bebanea dofanea debeb utnea til dongkie dim ut dofanea tounsea debeb monea dait aalamin amo tem tam danea kimanea dofa senoma \v 35 bomanoa amo gabam sake monio olanea baabanea Kobo naka ele kla kima biebta ne imin tenita keb monio enamin walubanebbiobe genita ne keb monio yang kenano ge baabanebiobo ge baabanea \v 36 eka imin baabanea Kobo fatnangge fumbebe? Nakai asumatnai tlib otane waneta ayok henin nakai anaibbio nakae e neke? gesea \v 37 hekmel weng tekein kemin nakae baabanea Samelia naka eta dobhalilata daabanebiobo gesea Yesuse baabanea Kebsa moneba inamone ge baabasebe. \s1 Mata osa Malia osa i weng sangobe. \p \v 38 Yesus esa e okok aleyemin naka isa moniba bib mak ye temiba unang mako niniino Matao tenoa Yesuse baabanoa debeb tamnoa o am tam danoa \v 39 wengo aleyebea o nengo niniino Maliao tenoa Sume skilo kikib ye toumbianoa Sume wengo wentebua \v 40 eka Mata ole imeno olokiem fubua okoko sumu bosoa funanoa Ne nengo deitnebiota nenekiem fubibo genoa tamnoa Yesuse baabanoa Sum Kobo ne nengo deitnebua ne imeno nenekiem fubibo, kobo baaboneba te daatnenoko gesoa \v 41 Sume Matao baabonea Matao ob bobol temo hekheko mo fumbianebta bobolo ilumo mo omkakemone! \v 42 Maliao ne wengo wentebobo, ne wengo wentemin kukubo kukub afeto gaisono kesoa ne mo baabonita Deiboneba okok afeto klanale ge baabonimibabo ge baabosebe. \c 11 \s1 Beten kemino kukub otabe. \r (Matyu 6:9-15; 7:7-11) \p \v 1 Am mak bomanoa Yesuse betan ato da ye beten kebea beteno blimansoa e okok aleyemin nakai make baabaneo Sum kobo sino Yone nanea e okok aleyemin nakai alebenebio inaneba nisa beteno alebenale gesea \v 2 Yesuse baabenea Ibo beten kenom gaibo enangge baaine! Ni Ay keb niniino kining kesoa ni keb niniino kemtouleb biobobe. Kobo nakaia unangai kimanin amo omaneb tloko! \v 3 Ni imeno am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo okayemale! \v 4 Kobo ni hengmino omtlabeneba eka nisak naka maki hengmino omkayebib biamo funino dokobenoa deibenomo! Naka maki teniba menganiba baabeniba Ibo inamin namin kukub olo naine genimibo Kobo ni daabeneba ni hengmino mo henganomobe ge baanibta beten keine ge baabenea \v 5 eka imin baabenea Naka make ib isak tem daako inanea kwitimib monea e nek esu \v 6 unanea baabanea Neko kobo imeno asumatna onene! Ne ninek make tle otane ne imen blim kesotabo gesea \v 7 naka ele baabanea Amisalo dounia memei dla aaunang genabi kesoa ne mo hananita imeno mo doklamibabo ge baabanamabe inaminobe. \v 8 Ne baabenamabibe, naka ele mo funaneta Naka ele ne nekobo, imeno dlalano ge funaim blim otane e ngambe bita ngambe bita mitdata hananeta imeno dlalamabebe. \v 9 E inanamabe kesoa ne baabenamabio Ibsa inanibta Gode nganhabib bita inamin namino doyene gabibo doyenea eka ibo inamin namino hembibo watemnanimiobe. Eka amisal osa gong gong galaibo Gode betelabenamabebe. \v 10 Nakaia unangai Gode nganhamibi inamin namino dlomabiobe. Eka nakaia unangai wanita inamin namino hembib biam osa watemomabiobe. Eka nakaia unangai wanita amisalo gong gong geib mole Gode amisalo betelabenamabebe. \v 11 Eka ib isak tem daako men gwabe aalebe baabanea Ayo! Aninge mo obnene genemeo aalebe inab misiam dabalamabea bleka? Yeye e aninge obalamabebe. \v 12 Eka e baabanea Ayo! Wan uno mo obnene ge baabanemeo aalebe takum hok ota omalamabeo? Yeye e wan une obalamabebe. \v 13 Dabalim naka ibo inaniba ib memei inamin namin ayamo dokayebib otane ib Aye abilim ut bie ibo gaisenebiobe. E memei baabaniba Keb Hobe dobyene genimibo e bain ye dobyamabebo ge baabesebe. \s1 Nakaia unangai baaniba Yesuse Bielsebule temna okok kebiobo gesiobe. \r (Matyu 12:22-30; Mak 3:20-27) \p \v 14 Naka make hob misiame bekeba bie kesoa e kobom anebua Yesuse fotebebanea naka ele wengo omsea nakaia unangai wenteniba i bobol temo hekhek fumbianiba \v 15 naka maki baaniba Hob misiami komoke Bielsebule e niniin mako Gululame titil ota Yesuse omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabiba eka \v 16 mak ile Yesuse inaba temomo geniba baabaniba Kobo Gode nganabaneba e titilo omklea inamin namin okok sumo ni sino mo watemin blimo klanale gesiba \v 17 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea baabenea Betan mak seli i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo i titil blimanomabiobe. Naka make meletani i sinwalo makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo isa titil blimanomabiobe. \v 18 Ibo baaniba Bielsebule titil ota e omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabib otane Gululam esa e meletan isa i makaalaniba belalananiba awa genalom gaibo i titil blimanomabiobe. \v 19 Bielsebule titil ota omkahabeta hob misiami fotebenabebo gabib otane waneta ib meletani daabeneta i hob misiami fotebenayebibe? Bielsebul etia bleka? Yeye ibo weng olo baatneibo ib meletani wentib mole i baaniba ib wengo dim obiobo, Gode Hobe titilobo genomabiobe. \v 20 Nele Gode titilo omneta hob misiami fotebenabi kesoa ibo watem tekein kenibta Gode nakaia unangai kimanin kukubo tlobo geine! \v 21 Eka ne saa weng mako baabenamabio inaminobe. Gululame naka sbalobe. E sbal manea ane obonea e amo kimanemeo e afobeingo ayam bibanamabo \v 22 otane naka make dot sbale tenea e tata kenea naka ele anane mole ana sekuao oisanea e afobeingo e meletan ita kikibenamabebe. \v 23 Nakae waneta ne mo daanemin blim kene mole e ne makaabe. Ne nakai dleb metenia Gode mitem kalin nakabe. Nakae waneta ne mo daanemin blim kene mole e makob naka make nakai fotebene unaniba Gode deiba unomabib inaminobe. \s1 Hob misiame imin de tlamabeo weng sangobe. \r (Matyu 12:43-45) \p \v 24 Yesuse saa wengo mako baabenea Hob misiame naka make bekeba bianea deibanea monea Sinanano genea betan engengo hen haabia blim kesoa baanea Temde monia amo sino bi tlibio ye unano genea \v 25 imin motemea naka ele sanggwan amo glitanea eito kibonanebio kesoa \v 26 watemnea e imin monea hob misiami maki 7 i i kukub misim misiamo namino e titilo gaisaibbuei baabe dletnea moniba naka ele bekebaniba e sino misiam binebuo otane am olo dimo e dot misiam anamabebo ge baabesebe. \v 27 Yesuse weng olo obe dimo nakaia unangai homoni ye bliba eka unang mako i isak daak bianoa ngananoa unang olo sino kemfanoa moyo kem dibiam nabinobio kesoa o seinoko gesoa \v 28 Yesuse baabenea Bain otane nakaia unangai Gode wengo wente bianiba wafu nimib naka unang ita kla seinine ge baabesebe. \s1 Naka maki Ni okok sumo mo watemaobobo ge ngambisiobe. \r (Matyu 12:38-42; Mak 8:12) \p \v 29 Nakaia unangai homoni te mibliba Yesuse baabenea Nakaia unanga ibo mema dim olo naka misiam unang misiamobo, ibo funaniba Kobo inamin namin okok sumo klaneba ni sino mo watemin blimo watem tekein kenoba Kobo Gode titilsabo ge funanomo gabib otane Gode ibo inamin namin okok sumo mo alebenamabebabe. Sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakae Yonae okok sumo olokiem alebanebio yota funaine! Yonae aningo amun tem wat bia amo asu blimanoa make dime imin fua dabaso inanea Gode nesa makob inatnenamabebe. Gode inanea klanea ibo watemomabiobe. Okok sumo afeto blimobe. \v 30 Makob sino Nineba bib seli Gode Yonae okoko omalea e nanea watemniba i funaniba God eta dabanea tlebiobo ge funasib inania Abilim Da Tlemin Naka nesa okok sumo memalo klaia nakaia unangai watem tekein keniba God eta dabaneta tlebiobo genomabiobe. \v 31 Sinanggwano Yudai komok sume Solomone tekein kemin ayamo omkeimasea betan mak unango komok sumobe. O afoko melen sin da ye bianoa funanoa E wengo kla wentenite geno kesoa o bibo deibonoa aalan wat aalan wat binoa tenoa e wengo wente binobio otane ne Solomone gaisaiobe. Mema dim olo nakaia unangai ne wengo mo wentebibba kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo unang olo baanoa Nakaia unanga ibo ib kukubo misiamobe. Niminbabe, ibo Solomone gaisanamin nakae wengo mo wentim blimobo ge baabenamabobe. \v 32 Sinanggwano Yonae monea Nineba bib ye unanea Gode wengo Nineba bib seli omkayebea e wengo wenteniba hengmino deibueibbio otane ne Yonae gaisaiobe. Mema dim olo nakaia unanga ibo ne wengo mo wentebibba kesoa sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo Nineba bib seli baaniba Nakaia unanga ibo ib kukubo misiamobe. Niminbabe, ibo Yonae gaisanamin nakae wengo wentib otane ib hengmino mo deibueim blimobo ge baabenomabiobe. \s1 Keb kino keb damo ayalobe. \r (Matyu 5:15; 6:22-23) \p \v 33 Yesuse imin baabenea Nakai ayale mo ei oboniba amo kitem daako mo ofaniba eka bakete mo obonibta obbuba nanimibbabe. I keim ofa bliba dukge bieta nakaia unangai am olo temo tam tlom gaibo atenibta tam tlomabiobe. \v 34 Nakai ayale oboniba am tam ofaniba tubunea bomatowanamabebe. Ib kino makob damo ayal kesoa ibo inamin namino ayam ota wateme bianiba namib mole ib bobol tem funin osa makob klayam ayal inamin anamabobe. Eka ib kino inamin namin misiam ota wateme bianiba namib mole ib bobol tem osa makob amo mililambio inamin anamabobe. \v 35 Inamin kesoa kobo kla kimanale! Keb kino misiamub kenomo kobo inamin namin kukub ayamo mo nanamabebbabe. \v 36 Eka keb bobol tem funino alukum ayalsa bianoa atosino mo mililaim blim biamo keb damo bomat geneba makob ayal tubunin kenamabeobe. \s1 Felisie isa eka hekmel weng aleyemin naka isa i kukub misiamo wafu binibbiobe. \r (Matyu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 20:45-47) \p \v 37 Yesuse weng olo baabenabea Felisi make Yesuse nganabanea Kobo tleba ne am tam bianoba imeno dowonomo ge nganabasea tamnea biin tam temna bianiba \v 38 imeno dowom gena bianiba Felisie temeo Yesuse kweilono mo fubaim blim bianeta imeno dowonang genabe kesoa atemnea e bobol temo hekhek funsea \v 39 Yesuse baabanea Felisie ibo makob nakai aangketo tibo fubawebib otane amun tem daako mo fubawemin blim deibo binabibo ulabobe. Ibo ib aal tib yota fuba bianiba klabib otane ib bobol tem iwat ole kukub misiam ota kweki welubenobiobe. \v 40 Ibo bobol tem funin blimobe. Gode inamin namino tib olo klanea bobol tem osa klanebiobe. \v 41 Otane ibo bobol tem ayam bianiba inamin namino naka maki inamin namin blimi okaye bianiba daayemib mole ib bobol tem funino ayam anamabobe. \v 42 Felisie ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ibo tetan osa kumuk osa unin gwab gwabo mak osa 10 olminiba olokiemo Gode olaniba mako ibma unam binabibo kukub olo ayam kesoa ibo mo deibonimibe! Ibo hekmel weng olo ye wafu blib otane dot ayamo namine genobuo ibo mo wafu blibbabe. Kukubo dot ayam olo inaminobe. Kot kemin kukubo afet baka naminba olo unobio iwat namin kukub osa eka Gode gobanin kukub osa otabe. \v 43 Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo klaine! Ibo Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo toulalino kukub osa eka imen wemin baan dimo motemoba nakaia unangai yateniba naka ayami ye tliobo ge oyemine galin kukub osa ota gobo binabiobe. \v 44 Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo klaine! Ibo makob haam gloutemo haami dolbueibbua naka maki mo tekein kebibba kesoa tama tama unebibo ulabobe. Inanimib nakai Gode kin dimo ninik gamobe. Ibo inaiba nakaia unangai ibo yatemniba funaniba I naka ayamobo geniba isa ib ulab aib otane Gode kin dimo isa ninik gamobo gesea \v 45 hekmel weng tekein kemin nakae make Yesuse baabaneo Aleyemin naka kobo weng olo ni weng dobo weng baabenebobo gesea \v 46 Yesuse baabenea Kukub misiamo hekmel weng tekein kemin naka ib dim osa tam tlamabo kesoa ibo klaine! Nakaia unangai Gode kukubo wafu nomo gabibi ibo hekmel weng afeto homono dolaniba doyiba i hekmel weng olo wafu nomo geniba naatemib otane bumolokobe. Ibo mo daaye bibbabe. \v 47 Ibo kukub misiamo ib dimo tam tlamabo kesoa klaine! Ib faninwali Gode weng omkeimalin nakai yenaiba kaansiba dolbueibbua ibo gloutemo eito kiwe binabiobe. \v 48 Ibo funaniba Nib faninwali klayam nanibta Gode weng omkeimalin nakai yenaiba kaaibbiobo ge fumbib kesoa ibo i gloutemo eito kiwe binabib otane \v 49 Gode tekein kemino ayam kesoa baanea Ne weng omkeimalin naka isa ne okok dlasanin naka isa dlaia moniba isu temiba nakaia unangai teniba ne weng omkeimalin naka isa eka ne okok dlasanin naka isa maki yanaiba kaaniba eka maki enin sumo omyenanomabiobo genebiobe. \v 50 Sinanggwano Gode dabale mema klane dim ye kiloniba Gode weng omkeimalin nakai yebiba kulilam tlibbuo memalosa sma ye yebiba kulilabib kesoa Gode yang kenea ina binibbio nakai molobsel ibo enino omyamabebe. \v 51 Mikiktemo Kene e ninge Ebele ananea kaanabea eka ib faninwali nakai kukub moloto nabibi yem wat yem wat tebiam biniba teniba Sekalaiae Gode am sumo tem tamo Gode heitdahamin biino kikib ye mabia esa ananaibbio kesoa Gode yang kenea i molobsel ibo yenanea enin kino omyamabebe. Ne bain baabeiobe, \v 52 ibo hekmel weng afeto homon dolaib kesoa Gode nakaia unangai kukub misiamo temo dotlanamabeo mitmakamo mo tekein kebibbabe. Ibo Gode deib ayamo klao mo tekein kebibba kesoa ibo naka mak unang maki tekein kemin deibo waise bliba i mo wentebibbabo ge baabenea \v 53-54 deibe tanea bib tam bebea hekmel weng tekein kemin naka isa Felisie isa i funaniba Nibo e naatemoba e misiam yang kenea atemob mole kot kebanomo geniba naatem naatem bisiobe. \c 12 \s1 Dim omin kukubo klaine! \r (Matyu 10:26-27) \p \v 1 Naka homon unang homoni diniba maki dim dotema sesesiba Yesuse e okok aleyemin nakai saa weng mako baabenea Ibo Felisiei dim omin kukubo klaine! I dim omin kukubo makob nakai bleto klanom gaibo yiso bolit temo kekelakaiba sitanoa einabo inaniba Felisiei kukub misiam osa inanoa sum anoa nibsuo tlamabo kesoa ibo klaine! \v 2 Inamin namino nakai teilabbubo biaibo sinanomo keim anamabobe. Eka inamin namino ayam biam osa sinanomo keim anamabobe. \v 3 Inanomabib kesoa ib weng ayok olo obibo sinanomo nakaia unangai alukum wentomabiobe. Eka am tam bianiba wengo men obib ibo sinanomo taniba bib daang tam unaniba weng sum omkeimalomabiobo ge baabesebe. \s1 Nibo Gode elekiem e tol ota tosianomo. \r (Matyu 10:28-31) \p \v 4 Yesuse imin baabenea Nekwalo ne baabenamabibe. Naka maki ibo yenaiba kaanomabib otane ibo naka eli tolo mo tosianimibe! I dam iboko ye yenaiba kaanomabib otane ib afen smiko mo watwat dabenomabibbabe. \v 5 Ne wengo ibo baabenamabibe. Gode titilsa kesoa ibo e tol ota tosianine! E ibo yenanea kaaibbua sinanomo dobianea aseinin bib unomabiobe. Ne baabenamabibe, ibo e tolo tosianine! \v 6 Ibo tekein kebib yotabe. Nakai 2 toea gwabo dloniba wan gwabi asuke asuke make nai walomabibo olo moni sumba otane Gode wan gwabi olokiemo mo dokobanota deibonemebabe. E alukum kima biebe. \v 7 Eka elekiem elekiem kobo keb aye kobo kla tekein kebianea keb gabamano elekiem ke tobo tofa tofa biebe. Wani ayam otane i besa kulanobe. Eka naka kobole afen smiksabe. Keb aye abilim ut bie kobo kla gobke bie kesoa kobo mo tosianemebe! E wani kima bie kesoa e kebsa kla kimanamabebo ge baabesebe. \s1 Yesuse niniino omkeimalin kukubobe. \r (Matyu 10:19-20,32-33; 12:32) \p \v 8 Yesuse baabenea Nakae waneta nakaia unangai baabenea Yesuse ne Sumobo ge baabenea ne niniino omkeimatnene biamo sinanomo Abilim Da Tlemin Naka nesa abiseli baabenia E nemibo genamabi \v 9 otane nakae waneta nakaia unangai baabenea Yesuse ne Sumbabo ge baabene biamo sinanomo nesa Gode abiseli baabenia Naka ele nemibabo genamabibe. \v 10 Eka nakaia unangai Abilim Da Tlemin Naka ne weng dobo weng one bianiba omkeimanimibo Gode i hengmin olo omtlabenamabe otane nakaia unangai Gode Hobe weng dobo wengo baabanimibo Gode i hengmino mo omtlabenamabebabe. \p \v 11 Eka ibo ne niniino omkeimabibo dafao naka maki ibo dleb moniba Gode amo tem tamo kiabwal isa eka komokwal afet isa isuo unaibo ib bobol temo usano mo keyebota fum bianibta Nibo fatnamin weng ota baabenomabbue? ge funimibe! \v 12 Am olo dimo Gode Hobe alebenea Ibo wengo enangge baabeine ge alebenamabebo ge baabesebe. \s1 Weng olo nakai inamin namin afobeingo bibebuei saa wengobe. \p \v 13 Naka make naka homon unang homoni isak tem daak bianea utenea Yesuse baabanea Ni aye kaanebua afobeingo aab eta alukum oleb bie kesoa aleyemin naka kobo aabe baabaseba aye afobeingo minim klutanea atosino ne onensete gesea \v 14 Yesuse baabanea Ne ib kukub klamin nakababe. Eka ne ib afobeing kikimin naka nababo ge baabanea \v 15 eka imin baabenea Ibo ib bainobo galino kla kimanimibo, inamin namino bobolo mo wayemobabe. Niminbabe, nakai i afen smik ayamo inamin namino dumo mo walomabibbabo ge baabenea \v 16 eka inamin namino bobol wayemin kukub osa o saa weng mako baabenea Inamin naminsa nakae damibo imen homono damanomo, \v 17 naka ele funanea Ne imen toumin amo blim yole fatnanita ne imeno am temo olanane? ge funane kesoa \v 18 e baanea Ne imen toumin am gwab olota galafa olonita sum genita alukum inamin namin imeno o tem tam olania \v 19 ne baania Bifol homono ne afobeing ayamo bitnebio kesoa memalo singka biania imena aaya olo wembiania seimbianano gese \v 20 otane Gode baabanea Kobo naka obba bobol tem funin blim kebtabo, kwitimib olota kaanamabeobe. Eka keb inamin namin ele olminabeb olo waneta olamabene? ge baabanamabe inaminobe. \v 21 Naka maki inamin namin afobeingo minabib nakai Gode kin dimo i inamin namino blimobo ge baabesebe. \s1 Bobolo usan keyemino weng sangobe. \r (Matyu 6:25-34) \p \v 22 Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Inamin kesoa ibo ne wengo wentine! Ibo bobol temo usano mo keyebota bobol tem hekheko mo fumbianibta Ni imeno fatda dlo dowonome? galaibe! Eka ibo ib damo talo mo wabianibta Ni youmo fatda dlonobta ni aalo dlusa waisonome? galaibe! \v 23 Imena aaya youmao dot misiambabe, ye ayam otane ib dam ole afen blib kesoa ole dot ayamobe. Ib imena aaya youmao amit ninbabe. Afen smik ele amit nin kesoa ibo inamin namin olo bobolo mo fumbianibta ib bobolo usano mo keyemone! \v 24 Ibo wani kukubo funaine! Wani asal eule eim haablibi asiam sano mo doli bianiba eka i imeno mo mina biam nabibbabe. I imeno mo olminiba am tamo mo okabibba otane ib Aye abilim ut bie i imeno okayebebe. Wan ile besa kulanobe. Gode emaye kima bianea imeno okayebebe. Otane naka ibole afen smiksa kesoa Gode emaye ibo kla kima bianea imeno okayebebe. E inayebe kesoa ibo imena aaya youmao bobolo mo fumbianibta ib bobolo usano mo keyemone! \v 25 Gode nakai kaanomabib amo omakabenea Yo dim ota kaanomabiobo gene biamo otane naka eli inamin namino bobolo funaniba i bobolo usan keyebua fumbianiba Ni imena youmao fatda dlomabbione galaibo kukub olo daabenoa Gode amo omakabenebuo gaiso meseinibta kaanomabiba? Yeye i mo inanomabibbabe. Gode am olo makob ye omakanebiobe. \v 26 Ibo inamin namin gwab olo mo inaim blim keib mole ibo inamin namin mak olo bobolo mo fumbianibta bobol ilumo mo omkayemone! \p \v 27 Ibo aketo bobolo funaine! O sesa tam buo nakaba kesoa youmo mo bikina bianota okoko mo okok keboba otane o keto klayam bamtoubobe. Sinanggwano Yudai komok sume Solomone youm ayamo kibinebu otane aket ota Solomone eito gaisanobiobe. \v 28 Aketo amito mo nomobabe. Mema yota bamtoufa denoa dilbinoa dimo gatanoa nakaia unangai mako heleb moniba aso fakam binabiobe. Gode aket ole besa eit klabe otane naka ibole afen smiksa kesoa aketo gaisoibbiobe. E ina bianea naka ibole kla kima bianea youmo okayebebe. Ibo youmo bobolo fumbianiba ib bobolo usano keyemo mole ib bainobo galino mo sbalma nomabibba kesoa \v 29 ibo mo funanibta Ni imena aayao fatda dlota dowonomabbione? gabianibta funimibe! \v 30 Nakaia unangai Gode mo bainobo gabibbai inamin namin olo bobolo fumbib otane ibo mo i ulab animibe! Niminbabe, ib Aye abilim ut bie ibo inamin namino blim bibebio tekein kebebe. \v 31 Ina otane ibo amitie fumbianiba Gode nakaia unangai kimanamabe amo tlamabobo ge funimib ota Gode inamin namin olo ibo oyamabebo ge baabesebe. \s1 Abilim uto inamin namin ayamo olomabbiobe. \r (Matyu 6:19-21) \p \v 32 Yesuse imin baabenea Ne kukubo wafu blib naka ibo mo tosianimibe! Nib Aye baanea Ne nakaia unangai kimanang gamio ibsa kimanamabi kesoa ne seinyebibo genebiobe. \v 33 Ibo afobeingo alukum naka maki waloniba i monio oise oleb moniba inamin namin blimi oyeniba daabeine! Ibo inanimibo inamin namin ayamo abilim uto olomabiobe. Inamin namin olo mo blimanomobabe. Eka abilimo ayok henin kukubo blimobe. Eka bemamina inamin namina i mo bolo dowonaibbabe. \v 34 Inamin kesoa ibo ib bib mako inamin namin ayamo bibe biamo ibo funaniba Ni bib olo amit nomo ge fumbianiba ib bobol temo omulomabiobo ge baabesebe. \s1 Okok nakai klabianiba hembibo weng sangobe. \p \v 35-36 Yesuse imin baabenea Ibo klaniba makob naka make monea naka make alelo omamabeo Imeno baka dowonita tlamabibo genea unebua e okok nakai youmo geme tlaniba aala onamino deiboniba sma dlusaniba ayalo otana ola bianiba Kimanin nakae tlamabebo ge fumbianiba waisa bliba tenea amisalo gong gong gansea hebmamsab betelabanomabib inaniba ibsa klaine! \v 37 Kimanin nakae tetemea e okok nakai mo aala unim blim bianiba waisa hembiba yateme mole naka eli seinine! Ne moton baabenamabibe, kimanin nakae emaye i biino tounomabib wengo baabenea eka emaye imeno oyenanamabebe. \v 38 Eka ibo ibalanomo osa eka meb bomanang genabo biamo osa ibo mo aala unim blim bliba kimanin nakae te yateme mole ibo seinine! \v 39 Ne saa weng olo baabenamabio kla funaine! Am gosake tekein kenea ayok henin nakae tlamabebo gene mole e mo aa uneta ayok henin nakae teneta amo belaneta afobeingo oisa unamabebabe. \v 40 Ibsa inaniba klaine! Abilim Da Tlemin Naka ne imin tlamabi amo ibo mo tekein kebibba kesoa klaniba waitne blibtane ge baabesebe. \s1 Saa weng olo okok nakai ayam esa misiam esa i wengobe. \r (Matyu 24:45-51) \p \v 41 Fitae baanea Sum kobo saa weng olo ninita baabeneb bleka alukum nakaia unanga isa baabenebo? gesea \v 42 Sume baabanea Ne okok naka ayami weng ota baabenamabibe. Nakae bobol tem funin ayam bianea e okoko ayam okok kebe naka ele inanamabebe. E kimanine baabanea Kobo okok naka eli kima bianeba imeno okayebebte ge baaba unebua \v 43 binea imin tetemea okok naka ele makob ele baaba unebio inabea atemameo e seinhamabebe. \v 44 Ne moton baabenamabibe, inaneme naka ele e kimanine baabanea Ne inamin namino alukum kebta kimanale ge baabanamabebe. \v 45 Otane okok naka ele funanea Ne kimanin nakae hebmamsabo mo tlamabebabo genea okoko debianea okok nakaia unangai maki yebianea imeno wembianea aa misiamo wembiam bianea e gabam tol temo mima fuba denabua \v 46 funanea Ne kimanin nakae memalo mo tlamabebabo ge fumbianea inabea kimanin nakae tenea atemameo ande dofanea dabanea monea nakaia unangai Yesuse mo bainobo geim blim isu unamabebe. \p \v 47 Eka okok nakae e kimanin nakae bobol tem funino tekein kebe otane e inamin namino klaneta kimanin nakae okoko nanale gabeo mo naim blim kene mole kimanin nakae kla ande dofanamabebe. \v 48 Otane okok nakae e kimanin nakae bobol tem funino mo tekein keim blim bianea e okoko misiam nabe mole kimanin nakae gwab ande dofanamabebe. Naka maki Gode bobol tem funino klayamo omkayebe nakai e okok sumo klamine! I bobol tem funino klayam wafu blib nakai naka mak unang maki daabeine ge baabesebe. \s1 Yesuse kukubo nakaia unangai bakalinobe. \r (Matyu 10:34-36) \p \v 49 Yesuse imin baabenea Ne tenia dabalim ele tlibuo makob ase obeb daake daia tubuneko genita daak tlibu otane as ele mo tubueim blim bie kesoa ne funania As ele atole hebmamsab tubuneko gabibe. \v 50 Makob nakai aayo fuelaiba aa gamo watnoa nakai dim wat unamabo inaminobe. Nesa inania enin sumo ne dimo tam tlamabo kesoa memalo ne bobolo ilum omfutnebio otane enino blimutnenomo ne bobolo ayam funanamabibe. \v 51 Ibo mo funanibta E tenea nakaia unangai dabalim ele blibi bobol tem fiab omyang geneta tlebiobo genimibe! Ne baabenamabibe, ne tlibuo naka mak unang maki ne bainobo getnenomabib kesoa naka maki dosuanomabiobe. \v 52 Memalosa sinanomosa nakaia unangai asuke asuke make nai am olokiemo tem tam blibi maki ne bainobo getneiba eka mak ile ne mo bainobo getneim blim kenaniba belaniba mito asuaniba asui teniba asumatnai wasi dlaiba eka asumatna isak asuei wasi dlananiba i sinwalo baase baase bianiba \v 53 naka maki ne bainobo getneiba eka mak ile ne mo bainobo getneim blim kenaniba aalebe tenea miine wasi dofanea eka miin esak tenea aalebe wasi dofanea eka awoko tenoa moono wasi omfanoa eka moono tenoa awoko wasi omfanabua eka imake awoko tenoa miin alelo wasi omfanabua miin alelo tenoa imake awoko wasi omfana bianiba i sinwalo alang sanine genita tlibiobo ge baabesebe. \s1 Inamin namin kukubo tam tlang gamo klulo kinoa watenoba tekein kenamino wengobe. \r (Matyu 16:2-3) \p \v 54 Yesuse nakaia unangai baabenea Ibo temebiba ayungo genoa amo mililansoa ibo hebmamsab baaniba Soko tlamabobo ge baanimibo moton ye tenabobe. \v 55 Eka ibo temebiba am ayam bomanoa glol sume tlemsea baaniba Ameng unemang genotabo ge baanimibo bain inanoa ameng unemabobe. \v 56 Ibo dim omin sitalsabe. Ibo klul olo watemniba moton sambinabib otane inamin namino memalo tam tebu olo watemebibo o mitmakamo mo tekein kebibbabo ge baabesebe. \s1 Kobo nakai kot kebkenomabib nakai temnaniba wengo klaine! \r (Matyu 5:25-26) \p \v 57 Yesuse imin baabenea Ibo nimin kenibta ibmalo klao mo funanibta kukub olo misiamobe eka kukub olo ayamobe geim blime? \v 58 Naka make kobo kot kebkenang genabea Kot kenomo geniba bebib biamo hebmamsab klanibta bobol temo makob aine! Ibo inaim blim kenib mole e kemeb monea kot kimanin nakae kemansea eka esak kemonea awa genalin nakae kemalea kemeb monea klabut am tam danamabebe. \v 59 Ne bain baabenamabibe, kobo klabut am tamo biaebo kot kimanin nakae baabkenea Monio inamin kina walone ge baabkene biamo alukumo mo walim blim keneb mole amitie klabut anamabeobo ge baabesebe. \c 13 \s1 Nakaia unangai bainobo geim blimi kaanomabiobe. \p \v 1 Am olo dimo naka maki teniba Yesuse baabaniba Galili seli eil blumakaui yenaniba Gode heitdabamomo gabib otane Failate awa genalin nakai dlanea moniba Galili nakai yenaiba kaaiba naka eli ilem osa eka eil blumakaui ilem osa makob daak unobo gesiba \v 2 Yesuse baabenea Ibo baaniba Kaaib naka eli i hengmino Galili naka maki i hengmino gaiseib kesoa i kaaibobo gabiba? \v 3 Yeye ib bobol tem funin olo molotbabe. Ne ibo baabenamabibe, ib hengmino mo deiboniba ib bobol temo Gode omalim blim keib mole ibsa kaanomabiobe. \v 4 Eka ibo funaine! Sino Siloam bibo amo asal am geibbua dobo blelanoa nakai 18 i yaloa kaaibbio ibo fumbibo I hengmino naka maki Yelusalem bib ye blibi i hengmino gaiseib kesoa i kaaibbiobo ge fumbiba? \v 5 Yeye ib bobol tem funin olo molotbabe. Ne ibo baabenamabibe, ib hengmino mo deiboniba ib bobol temo Gode omalim blim keib mole ibsa kaanomabiobo ge baabesebe. \s1 Asiame ete yamo mo balimim blime saa wengobe. \p \v 6 Eka Yesuse saa weng mako baabenea Naka make damibo asiame ete sano dolinebua damano kesoa tenea yamo temea blim kesoa \v 7 e damib kimanin nakae baabanea Bifolo asumatna bliman otane ne tetemia asiame yamo mo balimim blim kesoa kobo namtlanale! Fatnaneta dabal ayame besa sesalanene? gesea \v 8 eka okok nakae baabanea Sum kobo deibanebbua bifol ele blimansete! Ne mit daake dabale hetlania amam flulo heleb te olubanamabibe. \v 9 Inabaibua sinanoa bifole make dime mo balinemeo atemomo eka e mo balinim blim kene mole kobo baatnenebta Ne namtlanano ge baabanamabebo ge baabesebe. \s1 Gode singkalin amo dimo Yesuse unang mako klaubosebe. \p \v 10 Gode singkalin am bomabua Gode amo tem tamo Yesuse nakaia unangai Gode wengo omkaye bea \v 11 eka unang mako hob misiame bekebo bianea ginino omkawebea bifolo 18 blimanoa o gimone hamabonebua o deibo moloto mo tamanam haanim blim binabobua \v 12 Yesuse watemnea nganabone tesoa e kweile gabamon dim ut tofubonea baabonea \v 13 Ne unango, ob ginino klaubkeiobo ge baabosea o hebmamsab ayam tamanoa Gode niniino dobtoulebbu \v 14 otane Gode singkalin amo Yesuse unang olo klaubone kesoa Gode amo komoke atliaubasoa nakaia unangai baabenea Ibo amo asuke asuke asuke na olo dim ota okok kemine! Ibo funaniba Ni mo temoba ginino klaaubeneko genib mole okok amo dim ye tetemibta klaaubeneko! Eka Gode singkalin amo dimo mo tlaibe ge baabesea \v 15 Sume baabanea Ibo dim omin sitalsabe! Ibsa Gode singkalin amo alukum moniba eil blumakaui am unaniba blumakau isa til hos isa tileise dleb moniba aayo unam binabib \v 16 otane unang olole Eblahame molofeitobe. O ib blumakau isa til hos isa gaisenobe. Bifolo 18 blimanobio Gululame ge omfanebio kesoa ne Gode singkalin amo dimo tileisoi otane ibo kukub olo misiamobo gabibo? gesea \v 17 e wasi nakai aal waisenoa eka naka mak unang maki alukum e wengo wenteniba inamin namin okok sumo tam tloa watemibo kla seinmonsiobe. \s1 Mastet dab osa yis osa o saa wengobe. \r (Matyu 13:31-33; Mak 4:30-32) \p \v 18 Yesuse saa weng mako imin baabenea Gode kimanin kukubo fatnamine? Ne fatnanita ibo Gode kimanin kukubo alebenita Inaminobo genamabine? \v 19 O makob asiame niniino mastete dabe ulabobe. Naka make e damibo dolinebua balanea damanea makob aso ulab anea wani e tung dimo toulamomabiobo ge baabenea \v 20 eka imin baabenea Ne fatnanita Gode kimanin kukubo alebeita tekein kenomabibe? \v 21 O makob yiso ulabobe. Unang mako yis ele kikonoa bolite tem daak kikakanoa daak unea kwekonoa habski habskibua sinanoa sitanamabe inaminobo ge baabesebe. \s1 Amit gwabo weng sangobe. \r (Matyu 7:13-14,21-23) \p \v 22 Eka Yesuse monea bib mak bib mako bib sum osa bib gwab osa haabianea Gode wengo omkayem omkayemnea monea Yelusalem bib unang genabea \v 23 naka make baabanea Aleyemin naka kobo Gode nakaia unangai hengmino temo blibo homoni deibenea mak ita elekiem olokiem dotlanamabeo? gesea Yesuse baabenea \v 24 Ibo sbal manibta monibta amit gwabe tam unine! Ne baabenamabibe, naka homon unang homoni amit gwabe tam unomo gabib otane i mo tam unomabibbabe. \v 25 Sinanomo amo gosake amisalo dounabea ibo teniba bib tam tlaniba amisalo gong gong gabianiba baabaniba Sumo, amisalo betelabenale genimibo e baabenea Ibo wanibte? Ne mo tekein kebibabo ge baabesea \v 26 ibo baabaniba Sino kebtem nitem nanoba imena aayao wembianoba eka kobo ni bib dang ye mabianeba aleye binebbiobo ge baabanomabib \v 27 otane e ibo baabenea Ibo ne mo tekein kebibabo, ibo hengmin naka ibtabo, de unine ge baabesea \v 28 temiba Eblaham esa Aisak esa Yekob esa eka Gode wengo omkeimalin naka mak isa Gode kimanamabe bibo bliba yatemaib otane ibole fotebenea daakniba sesa daak bianiba enin kino sum wateme bianiba eka memino sum mebianomabiobe. \v 29 Ibo inanimib ole eka nakaia unangai homoni Yudabai bib mak bib mako afok tlebo sin da tlebiam eka afoko unebo sin da tlebiam eka melen milim saut da tlebiam eka melen milim not da tlebiam naniba Gode kimanin bibo toula bianiba imeno unalomabiobe. \v 30 I inamomabib kesoa nakai memalo funaniba Ni niniin sumobo ge fumbinimibi i niniin men anomabiobe. Eka nakai funaniba Ni niniin blimobo ge fumbinimib ita i niniin sum anomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse Yelusalem bib seli dohalilasebe. \r (Matyu 23:37-39) \p \v 31 Am olo dim ota Felisiei maki teniba Yesuse baabaniba Kobo bib olo deiboneba moneba betan mak one! Komoke Helote awa genalin nakai dlane teniba kananomabiobo gesiba \v 32 Yesuse baabenea Ibo moniba Helot obba til satili ulabe baabaniba Yesuse memalosa bomanomosa hob misiami fotebenaye biania ginin gami klaye biam namabibo, eka o bomanomo ota ne okoko alukum klaia blimanamabobo genebo ge baabaine! \v 33 Otane memalosa bomanomosa yota ne deib temalo samabibe. Eka o bomanomole monia Yelusalem bib unamabibe. Niminbabe, i Gode weng omkeimalin nakae bib mako mo ananimibba kesoa ne monia Yelusalem bib unamabibe. \v 34 Ayoo, Yelusalem bib sel ibo ne dohalimbibe. Ibo Gode weng omkeimalin nakai yebiba kulila biam eka Gode dowan weng omkeimalin nakai dlabene tlaibo tom dum yenaiba kulila biam nabinabibo, ne amitie ibo dolmina biania makob kakaluko memei belo tabab tem daako dlanoa kima binabo inania kimanano gabi otane ibo nesuo deitne bliobe. \v 35 Wentine! Ibo ne wengo mo wentaobbabo geib kesoa Gode ib bibo imino daabenamino deibenamabebe. Ne ibo baabenamabibe, ibo imino ne mo natemomabibbabe. Otane sinanomo ibo baaniba Sume naka ele dabane tle ele niniino dobtouleb nomo genomabibo dim ota ne imin tlita natemomabiobo ge baabesebe. \c 14 \s1 Yesuse naka make skila kweilao sitkahabua klaubasebe. \p \v 1 Gode singkalin am bomanoa Yesuse monea Felisiei komok make am tam temnea imeno wembiba nakaia unangai kla atemebiba \v 2 eka naka make skila kweilao sitkaha binobua tenea Yesus esu meb ye bia \v 3 Yesuse atemnea hekmel weng tekein kemin naka isa Felisie isa baabenea Ne ginin game Gode singkalin amo klaubanamabio kukub olo ayama bleka? ge baabese otane \v 4 i wengo kimik geib kesoa Yesuse naka ele afunea klaaubanea dabane unea \v 5 baabenea Naka make ib isak tem daako men gwabe biba bianea Gode singkalin amo dimo aamuke weleb daak unameo e afu dobbianea utlamabebe. Eka eil blumakau ita biba bianiba mako weleb daak unam osa \v 6 inanea wafu ombianea utlamabobe. Olo bain bleka dim eso ge baabesea i tekein keniba e wengo bain kesoa i mo yang keim blim kesiobe. \s1 Nakai niniino omabbueine! \p \v 7 Nakai imeno unalom geniba teniba komokwali biino toulansiba Yesuse yatemnea saa weng mako baabenea \v 8 Naka make baabenea Ibo tliba imeno wembianoba ne alelo omano gesea motemom gaibo \v 9 ibo komokwali biino mo tounimibe! Naka maki niniin oyemini baabenea tesiba tenea ibo baabenea Biin olo naka eleta omaline gesea ibo aal fotom klaniba moniba abuk tam tounimib kesoa \v 10 naka make nganabenea motemniba imeno dowom gaibo moniba abuk tam toumblibta naka ele emaye tenea baabenea Ibo uteniba biin toulalin dim ele toulaine ge baabeseta utnibta tounine! Ibo inanimib ota nakai alukum ye teniba mibianiba imeno wembib nakai ib niniino dotouleb nomabiobo ge baabenea \v 11 eka imin baabenea Nakai i niniino omfufu binimib nakai Gode i niniino omabbubenamabebe. Eka nakai i niniino omabbu binimib nakai Gode i niniino omfabenamabebo ge baabesebe. \s1 Nakai nganabenoba tliba falo ga dowonamin kukub otabe. \p \v 12 Eka Yesuse tetemnea Felisiei komoke dab bianiba imeno wembianiba baabanea Kobo fal sumo ganang gaebo kleb nekwal isa dab tleminwal isa eka kleb meletan isa kleb bibam seli monisa isa mo nganabenemebe! Sinanomo i fal osa ganom gaibo nganabkeiba motemneba ga dowoniba yang kenomabib \v 13 kesoa kobo fal sumo ganang gaebo nakaia unangai inamin namin blim isa kweil misiam isa skil misiam isa kin misiam isa ita nganabenale! Inabeneb biamo \v 14 i mo yang kenomabibba kesoa naka ayami ham gloutem daak daniba hana tlemomabib dimo Gode keb unin olo yang kebkenamabe kesoa kobo seinale ge baabasebe. \s1 Fal gamino saa weng otabe. \r (Matyu 22:1-10) \p \v 15 Nakai alukum miniba Yesuse tem nabianiba imeno wembianiba wentebiba naka make Yesuse baabanea Gode kimanin bibo toula bianiba imeno unalomabib nakai seinine gesea \v 16 Yesuse saa weng mako baabanea Naka make fal sumo ganama bianea naka homoni weng omfubenebua \v 17 falo ganebuo eino kesoa tilanamabibo genea e okok nakae dabanea monea sino weng omfubenebio naka eli baabenea Ibo natline! Falo einobua tilanomabbiobo ge baabene \v 18 otane i alukum baaniba Ne mo unamabibabo ge tlaniba make baanea Ne damib mako walibuo monia watemamabi kesoa ne mo unamabibabo, kobo moneba keb komoke baabanale gesea \v 19 eka mak esak baabanea Kobo moneba komoke baabanale! Ne eil blumakaui 10 i walibuo monia yatemamabi kesoa ne mo unamabibabo genabea \v 20 eka mak esak baabanea Kobo moneba komoke baabanale! Ne alelo memale omobli kesoa ne mo unamabibabo ge baabanasiba \v 21 naka ele deibenea monea komoke weng olo baabanea I inangge baaniba desiba deibe tlibo gesea falo kimanin nakae weng olo wentenea atliaubasoa okok nakae baabanea Inaib yole kobo deibe moneba bib mak bib mak olo bib sum osa bib gwab gwab osa hen haabianeba nakaia unangai inamin namin blim isa kweil misiam isa skil misiam isa kin misiam isa ita dleb tele ge baabanea dabanea monea baabe dleb tetemea biino toulaniba mako sma deibueib kesoa \v 22 okok naka ele komoke baabanea Sum kobo ne keb wengo wentenia inai otane biino mako sma deibueibobo gesea \v 23 komoke baabanea Imin moneba deib deib osa damib osa hen haabianeba nakaia unangai imin mo baabe dleb tele! Ne funania Am olo dinsibte gabibo ge baabanea eka imin baabanea \v 24 Ne baabkenamabibo, nakai sino weng omfubeia deibbio naka eli ne imeno mo dowonomabibbabo genebiobo ge baabasebe. \s1 Nakai kla funanibta Yesuse bekeba nine. \r (Matyu 10:37-38) \p \v 25 Naka homon unang homoni Yesuse bekeba bebiba deskina baabenea \v 26 Nakaia unangai wanita ne bainobo getneniba ne okoko okok kemom gib mole e aaleb esa awok osa alel osa meme isa hekwal isa ningwal isa enwal isa nengwal isa eka ili bobol tem funin osa deiboniba ne bobol ota funib mole i ne okok aleyemin nakanomabiobe. \v 27 Eka nakaia unangai wanita i niniino mo omabbuniba inamin namin misiamo i dimo tam tlemo omnakatouleb bianiba ne kukubo mo wafunin blim kenib mole i ne okok aleyemin nakababo ge baabenea \v 28 eka Yesuse imin baabenea Ib isak temo naka make Am sumo genano genemeo e kla funanea am olo monio walamabio moni olo mo kinoa walamabi bleka? genea tekanete! \v 29 E mo inaim blim bianea maa omusane mole monio blimanoa deibonebua naka maki te watemniba tlaha bianiba \v 30 baabaniba Naka ele amo kla omfanebio otane e monio blimano kesoa e hebmamsabo mo klaim blimobo ge ohamomabiobo ge baabenea \v 31 eka imin baabenea Komok make meletani dleb monea komok make meletani Awao genano genea unang gameo e funanamabebe. Ne awa genalin nakai 10 tousen bliba eka wasi nakai komoke meletan ile 20 tousen dleb tlamabe kesoa e funanea Ne mo bingania dolblia unomabib bleka? genea \v 32 e funa temea e mo sbal manea inanamabeba mole wasi nakai tlim blim bliba e naka maki dlane motemniba baaniba Awao denomo geniba awa wengo blimanoa deibonomabib inaminobe. \v 33 Eka naka make ib isak temo inanea e inamin namin afobeingo alukum abuk wawenea ne bekebne nim blim kene mole e ne okok aleyemin nakababo ge baabesebe. \s1 Yale saa wengobe. \r (Matyu 5:13; Mak 9:50) \p \v 34 Yale ayam otane game blimanemeo fatnabanobta imin gam ayam anamabene? \v 35 Yale ele okoko blim kesoa nibo besa obbianomabbiobe. Nakaia unangai ne wengo kla wentomo gabibi kla funaine ge baabesebe. \c 15 \s1 Eil sibsibo mako omeb molaibbuo saa wengobe. \r (Matyu 18:12-14) \p \v 1 Takis moni bokalin naka isa eka naka maki hengmin afeto hengabib isa Yesuse wengo wentom geniba teniba esu tesiba \v 2 Felisiei isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa yatemniba dosuananiba baaniba Naka ele fatnaneta hengmin nakai bobol wat dokabianea i bakanea imeno wembiam biene? geib kesoa \v 3 Yesuse saa weng olo baabenea \v 4 Naka make ib isak temo eil sibsib homoni 100 bibabliba mako omeb molanemeo nimin kenamabene? E 99 i betan atosin ye dlane bianiba tetano wembiba kimanin naka ele deibenea monea mako omeb molanebuo hen monea omonea \v 5 bobol wat omfanea omnakatoulebnea sein seinea monea \v 6 am unanea e nekwal isa bibam sel isa nganabenea te misiba baabenea Nibo seinomo! Ne sibsibo omeb molaibuo hembinia omibo ge baabenamabe inamin kesoa \v 7 abilim osa inaminobe. Nakai 99 i i kukubo molot wafu bianiba seimbianiba blib otane hengmin naka make e hengmino deibonea e bobol temo deskinanea omonea Gode omalameo abilimo seinino dot sum tam tlamabobo ge baabesebe. \s1 Monio omeb molanamin saa wengobe. \p \v 8 Eka Yesuse saa weng mako imin baabenea Unang mako monio toeao 10 bibobua mako omeb molanomo ayale eibianoa biino glita bianoa hembinoa omamo \v 9 nekwal isa bibam sel isa nganabeno te misiba baabenoa Ne monio omeb molaibu otane memalo ne imin omi kesoa nibo seinomo ge baabenamabo inaminobe. \v 10 Hengmin nakae e hengmino deibonea e bobol temo deskinanea omonea Gode omalameo Gode abiseli kla seinhamomabiobo ge baabesebe. \s1 Naka tembale make aalebe deiba onseo saa wengobe. \p \v 11 Eka Yesuse saa weng mako imin baabenea Naka make meme naka teni asu blibbua \v 12 ning sake aalebe baabanea Ay kobo monia inamin naminao mo oyenseba olonoba aabe atosino oleb unea ne atosino oleb onanano ge baanea mengane kesoa aalebe inamin namino mako dab oyensea ning sake olone otane \v 13 e mo bianeta defaim blimobe. E hebie oleb monea betan mak ye bianea kukub misiam wafu bianea monia inamin naminao webianea denea dileb molanea blimansoa \v 14 bibo yo imeno namanoa imen teb sumo tam tloa e inamin namino blim kesoa imen teb sumo amoa \v 15 e denea monea naka make betano yo sake okok ota okok kehabea dabane monea e eili kimaba bia \v 16 e imen teb sumo abo kesoa e eili asiamo wembib ota esa dowonano gabise otane naka maki e daabaniba imena inamin naminao dlanamino blimobe. \v 17 E kla funanea baanea Ne Aye okok nakai kla imen homono wembianiba blibta ne imen teb biania kaanang genabibo, \v 18 ne monia ay esu unania baabania Ay keb kin dim osa Gode kin dim osa misiam naibio \v 19 kesoa kobo mo baatneneba Kobo ne miinobo genemebe! Kobo baatneneba Kobo ne okok nakabo ge baatnenale genano ge funanea \v 20 monea skeimsa ye bebea aalebe atemnea dobhalilanea blublu monea afunea buk buk gahamsea \v 21 miine baabanea Ay kobo ne keb kin dim osa Gode kin dim osa misiam naibio kesoa kobo mo baatnenebta Ne miinobo genemebe gese \v 22 otane aalebe okok nakai baabenea Ibo hebmamsab youmo ayamo dleb teniba dlusubaniba eka kweil obtabbumine obtabbebaniba eka skil otabbumin osa olusubananiba \v 23 eka eil blumakau meno mema eilo matak yota wananiba gaibbua einoa dowonoba seinomo! \v 24 Ne funania Ne miin ele kaanebiobo genia debeb molaibu otane e sma afen bianea imin tle kesoa nibo seinomo ge baasea inaniba seinbiba \v 25 heke damib unebua binea tenea bib asak tlanea i seinin wengo wentenea \v 26 e okok nakae nganabasea tetemea Seinin weng olo mitmakamo fatnamine? gesea \v 27 okok nakae baabanea Keb ninge ayam binea imin teteme kesoa keb aye okok nakai baabenea Blumakau meno mema eilo matako wananiba ga dowoibobo gesea \v 28 heke weng olo wentenea atliaubasoa e bibo mo unim blim bia aalebe monea baabanea Kobo am tele! Kobo alo mo tlikemone gese \v 29 otane miin heke aalebe baabanea Ne bifol homono dimo kima biania okoka inamin naminao daake biania keb wengo mo omdibikemin blim keb wengo kla wente biania nabi otane kobo eil meme meno mo omeb tenebta wananebta ganebta nesa ne nekwal isa dowonobta seinin blim biob otane \v 30 keb miin ele moni sumo oleb monea bib mak ye bianea unangi taman deib dleb haabianea monia inamin naminao dileb molanea imin tesea kobo eil blumakau meno mema eilo matako wananeba gebaeba dowonebo gesea \v 31 aalebe baabanea Kobo amitie dum binabob kesoa ne inamin namino alukum kebmiobe. \v 32 Ne funania Keb ning ele kaanebiobo genia debeb molaibu otane e sma afen bianea imin tle kesoa klayam nanebo genoba ni seinhabuobo ge baabanamabe inaminobo ge baabesebe. \c 16 \s1 Okok nakai okoko misiam nabibo saa wengobe. \p \v 1 Yesuse okok aleyemin nakai baabenea Monisa nakae e monia inamin inaminao kimanin nakae bia naka maki teniba monisa nakae baabaniba Keb okok kimanin nakae inamin namin afobeingo dibikebebo gesiba wentenea \v 2 e okok kimanin nakae nganabane tesea baabanea Kobo fatnabebta ne weng olo wentine? Kobo inabeb kesoa keb okoko blimubkenobo, moneba ne inamin namin afobeingo kimatne biebo niniino dola omeb wat da omfutneneba watemano gesea \v 3 okok naka ele funanea E ne okoko nemtlanea ne fatnanamabine? gene kesoa e funanea Ne dang dikmin titilo blimano yole ne fatnanane? Ne naka maki imen wengo nganabenamabi otane aal genalibo genea \v 4 e baanea Ne inanano! Nakai ne komoke inamin namino misim doisaibbio naka ita i nek ania sume ne okoko nemtlaneo naka elita bekebe monia i am ye baka biano genea \v 5 inanea naka maki e komoke inamin namino misim doisaibbio nakai alukum wengo omfubesea tlebiba make tesea baabanea Kobo ne sume inamin namino fatnamin dleb bione? gesea \v 6 e baanea Wel keto 100 olibiobo gesea okok kimanin nakae baabanea Hebmamsab afobeing olo olebbio niniin buko biamo omoneba 50 dolaneba atosino alukumo mo dolanemebe ge baabanea inanea dolanabea \v 7 mak esak tesea baabanea Kobo fatnamin dleb bione? gesea naka ele baanea Asiamo wit meeno 100 gwelelibiobo gesea baabanea Afobeing olo niniin buko biamo omoneba 80 dolaneba atosino alukumo mo dolanemebe ge baabanea inanea dolanebua \v 8 komoke wentenea baanea Ne moni kimanin naka misiam ele tekein kemino sumobo ge baabasebe. Niminbabe, nakaia unangai dabalim okoko gobo blibi dabalimo tekein kemino sumobe. Gode okok nakai dabalimo tekein kemino men kesoa komoke baanea Naka ele tekein kemino sumobo ge baasebo ge baabenea \v 9 eka imin baabenea Ne baabenamabibe, ibo monia inamin naminao naka mak unang maki okaye bianiba daayebiba ib nek wal ambib kesoa sinanomo moni osa inamin namin osa blimanang gamo dimo God esak ibo dleb monea e bibo dlanea amit nomabiobe. \v 10 Eka naka make inamin namin gwabo kla kima bie mole naka ele e inamin namino sum osa kla kimanamabebe. Eka nakae inamin namin gwabo klao mo kimanim blim kebe mole e inamin namin sum osa klao mo kimanamabebabe. \v 11 Eka ibo dabalim olo moni osa inamin namin osa klao mo kimanim blim kebinib biamo Gode abilimo inamin namino mo doyeneta baaneta Inamin namin olo kimaine ge baabenamabebabe. \v 12 Eka naka maki dabalim olo inamin namino mo kimabeim blim keib mole Gode ibo inamin namino mo doyeneta Ibmiobo ge baabenamabebabe. \v 13 Eka komokwali asu biaibo naka make i okoko asuo mo okok kemebabe. E inanea asu okok keme mole mak eta gobanea make mo gobaim blim kenamabebe. Eka e okoko asu okok keme mole i dab i okoko klao mo okok kemebabe. Make okok ota kla okok kebianea make okoko deibanamabe inaminobe. Ibo Gode okoko okok kemib mole ibo moni sumo bobolo mo funimibe! Ibo moni bobolo funib mole ibo Gode okoko mo okok kemomabibbabo ge baabesebe. \s1 Hekmel weng osa Gode kimanamabe weng osa o weng sangobe. \p \v 14 Felisiei monio gobo blib kesoa i Yesuse wengo baaneo wenteniba weng dobo weng baabasiba \v 15 Yesuse baabenea Ibo nakai kin dimo Ni ayam biobobo gabib otane Gode ib bobol tem funino watemeyebeo e kin dimo misiamobe. Ibo inamin namino watemniba fumbianiba Ayamobo gabib otane Gode kin dimo inamin namin olo misiamobe. \v 16 Hekmel weng osa eka Gode weng omkeimalin nakai weng osa omkayem teniba Yone aa fuayemin nakae binebio ye dasiba omito Gode dowan wengo alukum bib mak bib mako onon tlanoa nakaia unangai sbal maniba Gode kima bie bib ota unaobobo gabiobe. \v 17 Sinanomo abila dabalao blimanamabo otane Gode hekmel weng olo weng sum osa weng gwab osa mo blimanomobabe. O amit namabobo ge baabesebe. \s1 Yesuse alelwali fotebenamin kukubo wengo baasebe. \p \v 18 Yesuse imin baabenea Naka make alelo fotebenea unang afet ome mole e tamano henganamabebe. Eka naka make alelo omo binea fotebenebua naka make imin ome mole naka elesa tamano henganamabebo ge baabesebe. \s1 Moni naka esa Lasalas esa i weng sangobe. \p \v 19 Yesuse imin baabenea Sinanggwano moni naka make bianea e youmo ayam ayamo sbalo olota webianea am obba ye bomanomo bomanomo amitie kibianea eka imen ayam ayamo wembiam nabea \v 20 eka naka make inamin namin blime e niniino Lasalas ele yai ota bobola dofanobua \v 21 moni nakae imeno wembea bolo dilbi daatnoa biin daak unebo Lasalase bolafa unalano genea tenea amit tam unemin ele toumbia tili teniba yaio haang daniba antubuhabiba \v 22 sinanoa inamin namin blim ele kaanea abiseli teniba debeb moniba abilim daiba Eblahame inaa bliba eka moni naka esak kaansea dobbueiba \v 23 e monea aseinin bib bianea enin sumo enhabua bianea kin omeb utnea temea Eblahame ye bia Lasalase temna blib kesoa yatemnea \v 24 nganabaneo Ayo, Eblaham kobo nemhalilaneba Lasalase dabaneb tenea aaye kweilone tubunea ne haange afutnesea enino gilutnesete! As ele eimbio enin sumo enebobo gesea \v 25 Eblahame nganabanea Ne miino kobo funanale! Sino kobo afen bianeba inamin namin ayamo boka bianeba unin ayamo wembiam bieba eka Lasalas ele misiam bianea imen aalo kitemo hembi tlebio otane memalo e seimbianea bieta kobole enkebobo ge nganabanea \v 26 eka weng mak ole nganabanea Ib tletle ni tletle daako Gode balete belanea afet anebio kesoa ni mo watnobta ibsu wat natlobta eka ibsak watenibta nisu olo tenanimibbabo gesea \v 27 moni nakae nganabanea Inanebio mole kobo Lasalase dabaneba monea ne aye am unanea \v 28 ne dab tleminwali asuke asuke make nai sbal weng baabeneko! I bib olo mo tlanibta enin kino watemaibe gene otane \v 29 Eblahame nganabanea Mosese hekmel wengo dolanebu osa eka Gode weng omkeimalin nakai wengo dolaibbu osa biamo kibianiba i weng olota wentemine gesea \v 30 moni nakae nganea Yeye ay kobo yo mo daabenamabobabo, nakai ham gloutem daak daniba hanamo temsiba yatemaib ota i hengmino deiboniba i bobol temo deskinanibta Gode omalaibobo ge nganasea \v 31 Eblahame nganabanea I Mosese hekmel wengo dolanebu osa eka Gode weng omkeimalin nakai dolaibbuo weng osa wentemim blim blib mole naka maki ham gloutem daak daniba hana teniba i wengo omyaib osa i mo wentomabibbabo ge nganabanebiobo ge baabesebe. \c 17 \s1 Kukub misiam ota nakai bainobo galino watwat daye binabobe. \r (Matyu 18:6-7,21-22; Mak 9:42) \p \v 1 Eka Yesuse e okok aleyemin nakai imin baabenea Inamin namin kukub misiamo tam tlebianoa nakaia unangai dlabmanoa hengmino henga binabib otane naka make tenea menganea baanea Nibo inamin namino inanomo gesea wenteniba inaniba henganimibo nakae tenea menganeme naka ele klaneko! Sinanomo enin sumo e dimo tam tlamabobe. \v 2 Naka ele nakaia unangai ne bobolo fumbibi baabenea menganea Nibo inamin namin kukub misiamo nanomo gesea wenteniba inaniba hengmino henganimibo e kukubo dot misiam kesoa i naka ele sin ye inaniba tom beselibe oboniba kwel wat obasa gebaniba dobbiaib watnea aaye sole dang wat blelanea kaanebua e mo inaim blim kenamabe mole kukub olo ayamobe. Niminbabe, i inabaib biamo Gode atlihamino e dimo mo tam tlamabobabe. \v 3 Ibo ibmaye klaine! Ib neke hengmino hengane mole ibo baabaniba Keb kukubo misiamobo ge baabaniba dobo klaiba e hengmino deibonea e bobol temo deskina Gode omale mole ibo e hengmino bobolo imino mo funimibe! \v 4 Eka e amo olokiem dimo kukub misiamo na yem tatnea 7 genea eka kukub olo nake bianea te okemino 7 genane mole ibo e hengmino imino mo funhamibe ge baabesebe. \s1 Bainobo galino kukubobe. \p \v 5 Yesuse ele okok dlasanin nakai baabaniba Aleyemin naka kobo ni bainobo galino atomabeneba sumu benoko gesiba \v 6 Sume baabenea Ibo as mastet dabe keng keng otane dolinimibo belanea beselib damanabe inaniba ib bainobo galino men bibe biam otane ibo funaniba Ni sma Gode daabenamabebo ge funaib mole ibo as ele baabaniba Kobo mit baka ulo obeb watneba aaye sole dang wat malanale ge baabanimibo e ib wengo wentenea inanamabebo ge baabesebe. \s1 Okok nakai kukubobe. \p \v 7 Yesuse imin baabenea Naka make ib isak temo e okok nakae dabanea monea damibo dabal hakabene eil sibsib kima biene mak nabinea tenea am tlameo e komoke mo baabaneta Kobo hebmamsab te touneba imeno dowonale ge baabanamabebabe. \v 8 E baabanea Keb youmo ayamo dlusaneba ne imene funeba ifa obutne tleba dowonia aaye dowonasita mitdata keb imena aayao dowonale ge baabasea \v 9 okok nakae komoke wengo wentenea inanemeo komoke mo baabaneta Ayamobo ge baabanamabebabe. Niminbabe, emaye baabanea Inanale geseta nanamabebe. \v 10 Gode okok naka ibsa makob inaminobe. Ibo inamin namin okoko Gode omyebuo alukum klaib mole mo funanibta Gode ni ayamobo ge baabeneko ge funimibe! Gode okok olo klaib mole ibo baaniba Ni Gode okok naka unang kesoa e okok olo ni omyebua okok kebinabuobo ge funine ge baabesebe. \s1 Yesuse nakai 10 i yaio kitdibiye binabobua klaubesebe. \p \v 11 Yesuse Yelusalem bib unang genea monea Samelia betano tletle Galili betano tletle ye helananea \v 12 monea bib mak ye temea nakai 10 obe yaio kitdibiye binabobua Yesuse waisa hen tebianiba skeim da atemniba \v 13 nganabaniba Yesuso, aleyemin naka kobo ni dohalilanale ge nganabasiba \v 14 e yatemnea baabenea Ibo moniba ib aalo Gode amo kimanin nakai alebeine ge baabesea i inaniba bebiba i yaio ayamu besoa \v 15 make aalo watemea ayamu bano kesoa imin bebianea Gode ayamobo ge ngan nganea monea \v 16 Yesuse ski tamabie ye tonton golbua tounea Gode niniino dobtouleb bianea ayamobo ge baase naka ele Samelia nakabe. \v 17 Yesuse naka ele atemnea baanea Ne nakai 10 eli klaubeia ayam aib otane elekiem eta tenea ne gangobo genebe 9 i fab blibe? \v 18 Nakai amiseli 9 i mo tenibta Gode niniino mo dobtouleb blibbabe. Fetal da tlemin eta teneta \v 19 Gode niniino dobtouleb biebo genea baabanea Hananeba one! Kleb bainobo galin ota klaubkenota ayam anebobo ge baabanea onsebe. \s1 Gode nakaia unangai kimanamabeo tlamabobe. \r (Matyu 24:23-28,37-41) \p \v 20 Eka Felisiei Yesuse baabaniba Fatnamin dim ota Gode nakaia unangai kimanamabeo tlamabone? gesiba Yesuse baabenea Gode kimanamino tlamabo nakaia unangai keimo mo tlota watemomabibbabe. \v 21 Eka i mo watemnibta baanibta Ele biobo geniba Etale biobo genanimibbabe. Gode kimanin ole ib bobol tem wat biobo ge baabenea \v 22 eka ele okok aleyemin nakai baabenea Am olo dimo tlamo ibo memin bobol wayensoa baaniba Abilim Da Tlemin Nakae hebmamsab tlea atemomo genomabib otane ne mo tlita natemomabibbabe. \v 23 Eka naka maki ibo baabeniba Atemine! E etale biebo gesiba maki baaniba ele biebo gesib nimibo ibo i wengo mo wentubenibta bainobo genimibe! \v 24 Ibo tekein kebib yotabe. Timine tilanea nakaia unangai bib mak bib mak olo alukum atemnabib inaminobe. Abilim Da Tlemin Naka nesa inanita imin tlamabibe. \v 25 Otane mikiktemo ne dabalim olo nakaia unangai ni sinwal biobi ne abuk waneniba enin sumo omnomabiobe. \v 26 Makob sinanggwano Noae bie dimo nakaia unangai naib binabo inania Abilim Da Tlemin Naka ne tlang gami osa inanomabiobe. \v 27 Noae siibe gembeo dimo nakaia unangai dabalim kukubo goboniba Gode wengo Noae omkeimabeo omdibiha bianiba imena aayao wembianiba alelwali boka biam bliba Noae siibe genea tamnea siib tem tam une dim ole aaye sume ei tenea yalebua \v 28 Lot esak inanea Sodom bib ye bie dimo nakaia unangai inaniba imen osa aay osa wembianiba eka inamin namino webiam eka inamin namino dleb moniba naka maki webiam eka dang dibbiam am gembiam blib \v 29 otane Lote Sodomo deibo une dim ole abilim ute akile tom baka daakenoa nakaia unangai yalobio \v 30 inania Abilim Da Tlemin Naka ne imin tlang gami osa inaminobe. Nakaia unangai Gode bobolo dokobenoa dabalim olo inamin namino bobol ota fumbibta ne tlamabibe. \v 31 Am olo dimo naka make basal dim tam biameo mo taneta am tamo afobeingo mo olamene! E hebmamsab blublu uneko! Eka nakae waneta damibo bie mole e imino mo moneta e youm tibe dofane biamoe mo dabamene e hebmamsab gilan uneko! \v 32 Ibo sinanggwano Lote alelo weng sango funaine! O deib tamal deibo bebo imin deskinanoa abuko temnoa Gode wengo ombiabano kesoa dimilanoa yal inanoa kaanobiobe. \v 33 Eka nakaia unangai wanita ili bobol tem funino wafu bianiba dabalim olo inamin namino gobonimibo i amito mo biomabibbabe. Otane nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba dabalim olo inamin namino deibonimib nakai afen smike amit namabebe. \v 34 Wentine! Am olo dimo nakai asu keniba heba aambiaibo Gode make debeb unanea make deibanamabebe. \v 35 Eka unangi asu keniba imeno ninibib biamo Gode mak ota omonea mako deibonamabebe. \v 36 Eka mak ole nakai asu keniba dango dikbib biamo Gode make dobonea make deibanamabebo ge baabesea \v 37 i wenteniba baabaibo Aleyemin naka kobo olo fatda tlamabone? gesiba Yesuse baabenea Abilim Da Tlemin Naka ne tlang gami osa makob wan tiami naniba noia wanai kaaibbua fetango kunubesoa dowonom geniba tenabib inania tlia nakaia unangai natemomabiobo ge baabesebe. \c 18 \s1 Unango kukub klamin nakae nganabanoa daaboseo saa weng otabe. \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin nakai Alebeia i beten kemin kukub olo sbalma wafueine gene kesoa \v 2 e saa weng olo baabenea Kukub klamin naka make bib mak ye bie e Gode tolo mo tosianim blim eka nakaia unangai bobolo mo fumbiam nim blim nakabe. \v 3 Unang soson mako imake kaabonebua bib ye bianoa tenoa baabanoa Ne wasi nakai kukub misiamo omkanebiobo, kobo daatneseba kot kesite ge baaba onon bio otane \v 4 e hebmamsabo mo daabueim blim deibo bia amit inabua binea e funanea Ne Gode tolo mo tosian biania nakai bobolo mo fumbiam bliba otane \v 5 unang soson olo imake kaabonebua bumoloko omkanebo yole daabosia kot kenoa deitnenoko! Deibo blia amit tlenemobo genebiobo ge baabenea \v 6 eka Sume e okok aleyemin nakai imin baabenea Ibo kukub klamin naka misiam ele wengo funaine! \v 7 Nakaia unangai Gode dlakanebuei kwinomo bomanomo amitie nganhamibo daabenamino deibenamabeo? E hebmamsab daabenamino deibe tabtab unamabeo? \v 8 Yeye e hebmamsab daabenamabebe. Inanamabe otane sinanomo Abilim Da Tlemin Naka ne tenia yatemia dabalim olo nakaia unangai bainobo geibbua bleka? genia yatemamabibo ge baabesebe. \s1 Felisie isa takis moni bokalin naka isa i weng sangobe. \p \v 9 Naka maki fumbianiba Ni naka ayamobo, naka maki misiamobo gabib kesoa Yesuse saa weng mako baabenea \v 10 Naka maki asu keniba Felisi etem eka takis moni bokalin nakae temnaniba moniba Gode am sumo tem tam unaniba \v 11 Felisie hananea enangge beten kebianea God kobo ne naka maki ulabbabe. I naniba bobol waye biam ayok hembiam bianiba dim omin kukubo nabianiba alelwal bokalin kukubo waka biam binabibi ulabbabo, eka ne moni bokalin naka ele ulab naba kesoa ne God kobo kla gangobo ge baabkeiobe. \v 12 Keb singkalin amo olokiem olokiemo dimo am asuo ne keb bobolo fumbiania unino amitie awem omka biania beten keke biania eka ne monia inamin namino dli mole olokiem ke omo omfa omfa binia 10 olania olokiemo kobo okenia eka 9 ole ne oleb unebiam binabibo ge baanea beten kenea eka \v 13 takis moni bokalin naka ele aal waisasoa nakaia unangai isuo mebo mo unim blim skeim ye manea abilimo mo watememim blim e gabam delab manea beten kebianea baanea God kobo ne hengmin nakabo nemhalilanale ge baabanebiobo ge baabenea \v 14 eka imin baabenea Wentine! Naka ele beten kenea monea ele am unanea Gode kin dimo e naka ayam anebiobe. Eka Felisie beten weng ole Gode mo wentim blim kesoa e Gode kin dimo naka ayambabe. Nakai i niniino omfufu binimibi Gode i niniino omabbubenamabebe. Eka nakai i niniino omabbu binimibi Gode i niniino omfabenamabebo ge baabesebe. \s1 Yesuse Meme gwabi nesu tline genebiobe. \r (Matyu 19:13-15; Mak 10:13-16) \p \v 15 Nakaia unangai funaniba Nibo meme gwabi dleb motemoba Yesuse i yafunea beten kebeneko geniba dleb mo temib otane e okok aleyemin nakai dosuananiba baabeniba De unine gesiba \v 16 Yesuse meme gwabi nganabene tesiba e okok aleyemin nakai baabenea Ibo meme gwabi mo watanimibe! Deibeiba nesu tline! Nakaia unangai ne kla bainobo getneniba meme gwab eli ulab animib ita Gode kimanin bibo unomabiobe. \v 17 Ne bain baabenamabibe, nakai makob meme gwab aniba Gode baabaniba Kobo ni kimanale geim blim keib mole i mo monibta Gode kimanin bibo unomabibbabo ge baabesebe. \s1 Nakae afobeing homonsae weng sangobe. \r (Matyu 19:16-30; Mak 10:17-31) \p \v 18 Eka komok make Yesuse baabanea Aleyemin naka ayam kobo ne kukubo fatnamin ota nanita afen smike dobonita amit namabine? gesea \v 19 Yesuse baabanea Kobo fatnanebta ne naka ayamobo ge onebebe? Gode elekiem eleta ayamobe. \v 20 Kobo Gode hekmel wengo tekein kebeb yotabe. Kobo unang tamano mo henganemebe! Eka kobo nakai mo yenanebta kaanimibe! Eka kobo ayoko mo henemebe! Eka kobo naka maki dim wengo mo baabenemebe! Kobo keb biem ay kamwali i wengo kla wente biam bianebte ge baabasea \v 21 naka elesak baabanea Gode hekmel weng obba olo baatnenebo ne sin gwab afa wafu binabibua memalosa sma ye wafu blibo gesea \v 22 Yesuse wentenea esak baabanea Otane kobo kukubo olokiem ota mo nabebbabo, kobo moneba keb afobeingo alukum oloneba naka maki waloneba monio oloneba nakaia unangai inamin namin blimi oyeb biam ota sinanomo abilim uto inamin namino homon olamabeobe. Kobo moneba inaneba teneba ne beketne nale ge baabane \v 23 otane naka ele inamin namino homon kesoa Yesuse weng olo baabaneo wentenea funanea Ne afobeingo mo inanita naka maki oyamibabo ge funanea bobolo ilum omfubanoa e Yesuse deiba onsebe. \v 24 Inasea Yesuse atemnea baabanea Nakaia unangai moni osa afobeing osa homon bibe binomo i Gode kimanin bibo unom gaibo bumolokobe. \v 25 Til kamele youm bikinamin sile amit tem te tam unang gameo bumolok otane nakae waneta afobeingo homon bibabua Gode kimanin bibo unang gameo olo dot bumolokobo gesea \v 26 nakaia unangai weng olo wenteniba baaibo Nakai afobeingo homon bibebua Gode kimanin bibo mo unin blim kenimibo nakae waneta afen smike doboneta amit namabene? gesiba \v 27 Yesuse baabenea Dabalim nakai abilimo imalo unom gaibo i titil blim otane Gode inamin namino bumolok omfubanamino blim kesoa emaye nakaia unangai daabenea dletnea abilim unomabiobo gesea \v 28 Fitae wentenea baabanea Ni bib osa inamin namin osa alukum deibonoba kobo bekebke haabiobobo gesea \v 29 Yesuse baabenea Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai alukum Gode kimanin bibo bobolo funaniba e okoko okok kebianiba i bib osa alelwal isa eka dab tleminwal isa ay esa biem osa meme isa deibe haabinib biamo \v 30 Gode mema dim olo inamin namin homono yang kebenea eka inamin namino afet osa yang kebenamabebe. Eka sinanoa mubiang amo bomanang gamo dimo i afen smike doboniba amit nomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse kaanamabeo wengo imin baabesebe. \r (Matyu 20:17-19; Mak 10:32-34) \p \v 31 Yesuse e okok aleyemin nakai 12 i baabenea Ibo wentine! Mema olo nibo Yelusalem bib unomo! Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai Abilim Da Tlemin Naka ne wengo dolaniba baaibbuo bain anoa yamo balinobe. \v 32 I naka maki nemyiba i ne weng dobo weng one bianiba tlane biam bianiba eka mima helane biam nane bianiba \v 33 eka tek tebelo nebiam biniba nenaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo ge baabese \v 34 otane e okok aleyemin nakai weng olo mitmakamo ayok ano kesoa i mo tekein keim blim kesiobe. \s1 Yesuse naka make kino tum gebanobua klaubasebe. \r (Matyu 20:29-34; Mak 10:46-52) \p \v 35 Yesuse tenea Yeliko bib ye tetemea naka make kino tum gebanobua deib ken ye toumbianea nakaia unangai Monio mo onine ge ngambianea \v 36 wentea naka homon unang homoni dli tlemsiba naka maki baabenea Wanita tlebibe? gesea \v 37 i baabaniba Yesus Nasalet bib sak eta tebebo gesiba \v 38 e wentenea ngambianea Yesuso, komok sume Debite molofeit kobo ne nemhalilaneba daatnenale ge ngansea \v 39 nakaia unangai sin tebibi wenteniba dobsuananiba baabaniba Kimik genale ge baabaib otane e temdeibenea amdofa ngambianea Debite molofeit kobo nemhalilaneba daatnenale ge ngambea \v 40 Yesuse te manea nakaia unangai baabenea Debeb tline gesea debeb tesiba baabanea \v 41 Kobo ne fatnatneneko genebte? gesea e baabanea Sum kobo ne kino klautneneba webiatnenoko genitabo ge baabasea \v 42 Yesuse baabanea Kobo funaneba Yesuse bain klautnenea ayam anamabibo geneb kesoa keb kino webiabkenoa temale ge baabanabea \v 43 hebmamsab e kino webiabanoa Yesuse dobsileb monea Gode niniino dobtouleb ne kesoa nakaia unangai atemniba i Gode niniino dobtouleb monsiobe. \c 19 \s1 Sakiase weng sangobe. \p \v 1 Yesuse monea Yeliko bib ye helanea unang genabea \v 2 monisa nakae niniino Sakiase takis moni bokalin nakai komokobe. \v 3 E Yesuse atemang genabe otane e mebweingobe. Nakaia unangai deibo waisasiba e mo atemin blim kene kesoa \v 4 e deibe tekein kebe kesoa e sin hebmamsab monea asal daba ut bia \v 5 Yesuse ye temte tebianea omut da atemnea nganabanea Sakiaso, kobo hebmamsab daak tele! Memalo ne keb am tam aaunamabibo gesea \v 6 wentenea sein seinea daak tenea Yesuse debetnea monea e am uniba \v 7 nakaia unangai yatemniba atliaubesoa baaniba Yesuse monea hengmin nakae am tam aaunamabebo ge ohabiba \v 8 eka i bebianiba Sakiase deib ye manea Sume baabanea Sum kobo wentene! Memalo ne inamin namino alukum olminia atosino nakaia unangai inamin namin blimi oyenia eka sino ne naka maki dim baabenia monio atosino ayok oiseibuo nakai asuke asuke nai oyenia yang kenamabibo gesea \v 9 Yesuse baabanea Niminbabe, naka elesa Eblahame molofeit kesoa Gode nakaia unangai am olo seli memalo hengmino temo blibo dotlanebe. \v 10 Abilim Da Tlemin Naka ne tenia nakaia unangai hengmin temo blibi hembiania dotlanang genita tlibiobo ge baabasebe. \s1 Okok nakai i kimanine monio kikibeseo saa wengobe. \r (Matyu 25:14-30) \p \v 11 Yesuse inangge baasea nakaia unangai wentenabiba saa weng mako baabesebe. Niminbabe, Yesuse tenea Yelusalem bibo kikib ye bia nakaia unangai fumbianiba Memalota Gode kimanamin dimo tam tloa nakaia unangai alukum watemiobo galib kesota e saa weng olo baabenea \v 12 Naka make funanea Ne monia bib mak skeim ye motemia kiabwali komok nemfaiba imin tenia nene bib ele okok kebiania ne bibam seli kimanano genea \v 13 e okok nakai 10 i nganabene tesiba 20 kina oyen tlanea baabenea Moni olo oloniba inamin namino mo waloniba olabianiba webianiba atosambiba sum anabota tlano ge baabenea deibe unea \v 14 ele bibam seli dobsuananiba naka maki dlaiba moniba kiabwali baabeniba Ni naka ele mo moneta ni bibamo kimanamebabo geib otane \v 15 kiabwali i wengo ombiabeniba dofaiba komok ambinea sinanoa imin tenea bibam seli baabenea Sino ne okok nakai monio oyen unibiobo nganabeiba i blofet monio olib biamo oleb tliba watemano gesea \v 16 nganabesiba naka make tenea baabanea Sum kobo keb K20 o onen unebbuo webiania blofet monio K200 olibiobo gesea \v 17 komok sume e okok naka ele seinha bianea baabanea Kobo okok naka ayamobo, monio gwabo kla kima bieb kesoa memalo komok kemfaia bibo 10 olo kimanamabeobo ge baabanabea \v 18 mak esak tenea baabanea Sum keb K20 o webiania blofet monio K100 olibiobo gesea \v 19 komoke baabanea Kobole kemfaia bibo asuke asuke make na olo kimanamabeobo ge baabanabea \v 20 eka mak ele tenea baabanea Sum keb K20 olonia baus tem daak olakania kima blibe. Sma ele biobe. \v 21 Niminbabe, ne tekein kebibe, kobo naka dleb kesoa naka maki inamin namino klabibio doise tlebianeba eka imen dang osa dolmaib biamo imeno weleise tlebiam binabeb kesoa ne keb tolo tosianania keb monio sma ele olaibua oleb tlibo gesea \v 22 komok sume baabanea Kobo okok naka misiamobo, kleb weng ota kot kebkenobe. Bainobe neko ye naka dleb biania naka maki inamin namino dlaib biamo doise wembiania eka naka maki imen dango dolmaib biamo weleise wembiam binabibe. \v 23 Kobo olo tekein kebeb otane nimin kenebta ne monio moni bumin am temo mo olaim blime? Kobo moni bumin am temo olanebbiota mole o okok kebua blofet monio tlak unebota tenita olibo genea \v 24 e naka maki meb ye mablibi baabenea E K20 o oisaniba nakae K200 oleb bie naka eta olaline gesea \v 25 i baabaniba Kobo naka ele K200 o bibabiobo ge baasiba \v 26 komoke baabenea Ne wengo wentine! Ne nakae okoko oman temia e okok olo kla okok keme mole ne naka ele seinha biania e okoko imin mesein kenia omalamabibe. Eka ne nakae okoko gwab oman temia e okok olo mo okok kemin blim kene mole omeisanamabibo ge baabenea \v 27 eka imin baabenea Ne wasi nakai kiabwali baabeniba Ne mo komok anamene ge baatnenibbio nakai dleb teniba nene kin dim ele yenaiba kaaine ge baabenebiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse komok sumi ulab anea Yelusalem bib onsebe. \r (Matyu 21:1-11; Mak 11:1-11; Yon 12:12-19) \p \v 28 Yesuse wengo oyebea blimanoa deibenea Yelusalem bib unang genea \v 29 e sin monea bibo niniino Betfasi bib osa eka Betani bib osa o tletle ye amgolime Olibe tabab ye unanea e okok aleyemin nakai asuei baabenea \v 30 Ib dabo metniba bib meto temibta til dongki mene bib ye dobginibbua biebo, nakai sino e dimo mo tounibta debeb haanin blimobo ibo atemaibo hebmamsab tileisaniba debeb tline! \v 31 Eka naka maka ye bianiba baabeniba Fatnanibta debeb unom genibte? ge baabeib mole ibo baabeniba Sume okoksa kesota dlane tenobta debeb unom genobtabo ge baabenibta debeb tline ge baabenea \v 32 dlanea moniba ele baabenebio inaniba \v 33 talo tileisa dobonabiba e goseli baabeibo Ibo fatnanibta debeb unom genibte? gesiba \v 34 eka asu dabi baabeniba Sume okoksa kesota dlane tenobta debeb unom genobtabo ge baabeniba \v 35 debeb tatniba Yesus esu tab teniba i youmo tibo gemeloniba til dongki mene dim ut dongananiba Yesuse daabaiba utnea \v 36 til dongki mene dim ut tounea debeb bebea nakaia unangai funaniba Yesuse komok sumobo geib kesoa youmo deib deib ye toum unibbua \v 37 e tenea amgolime Olibe golim ut tlanea amgolime deibanea delab mabianiba Yelusalem bibo kikib meb tlib kesoa e okok aleyemin nakai e inamin namin okok sumo klanea watemibbuo i funaniba seimbianiba Gode niniino dobtouleb bebianiba \v 38 ngambianiba Komok Sum ele Sume niniin dim ota tlebo, Gode daabaneko! Gode nibo seinyebebo, nibo e niniino dobtouleb nomo ge ngan nganiba bebiba \v 39 eka Felisiei maki nakaia unangai isak daak bianiba Yesuse baabaniba Aleyemin naka kobo keb okok aleyemin nakai deine ge baabenale ge baabasiba \v 40 e baabenea I kimik geib mole Gode tomo weng omulea ngambianoa ne niniino nemtouleb namabobo ge baabesebe. \s1 Yesuse Yelusalem bib seli melabesebe. \p \v 41 Yesuse inanea monea Yelusalem bibo watemnea nakaia unangai meye bianea \v 42 baabenea Mema dim olo ibo inamin namino bobol ayam omyamabo tekein kenimibo ayam otane inamin namin olo ayok bio kesoa ibo mo watemnibta tekein kenomabibbabe. \v 43 Ibo wentine! Sinanomo ib wasi nakai yenanomo geniba teniba deib unemino alukum ge waiseniba kan moniba \v 44 ibsa ib alelwal isa ib meme isa yafuniba yenaniba bibamo inamin namin osa alukum watwat dabe tlanomabiobe. Niminbabe, ne tenia deib ayame alebei otane ibo ne bobolo mo funaim blim kesota nabenomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse nakai Gode am sumo tem tamo inamin namino webibo fotebesebe. \r (Matyu 21:12-17; Mak 11:15-19; Yon 2:13-22) \p \v 45 Omito Yesuse tanea Gode am sumo daam tem tam unanea temea nakai inamin namino dleb teniba naka maki webianiba monio bokabib kesoa yatemnea fotebenea \v 46 baabenea Gode e buk temo baanea Ne am sum ole ne nganemin amobo genebu otane ibo am olo misiam omkabiba o makob ayok henin nakai amo ulab anobo ge baabesebe. \v 47 Yesuse inanea ye bianea am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo nakaia unangai Gode am sumo tem tam aleyebea Gode amo kimanin nakai komok isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa eka besa komokwal afet isa baaniba Ananoba kaaneko gabib otane \v 48 nakaia unangai e wengo sbal maniba wentemib kesoa komokwali nakaia unangai tolo tosiananiba e mo anaim blim deiba bisiobe. \c 20 \s1 I Yesuse kil baabaniba Waneta kobo titil olo omkakebene? ge baabasiobe. \r (Matyu 21:23-27; Mak 11:27-33) \p \v 1 Am mak bomanoa Yesuse nakaia unangai Gode am sumo daam tem tamo wengo omkaye bianea aleyebea Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa naka gang isa teniba \v 2 baabaniba Waneta baabkeneta Okok olo inanale ge baabkeneta kemane tlebbione? Eka waneta kobo titil olo omkakebeta okok olo klabebe? be baabasiba \v 3 e baabenea Nesak ibo weng mako kil baabenamabibe. \v 4 Yone nakaia unangai aayo fuaye binebuo waneta e titilo omaneta dabane teneta fuaye binebione? God eta bleka naka itio? gesea \v 5 i wenteniba i sinwalo obianiba Nibo baanoba God eta e titilo omaleta okok binebiobo genob mole e baabenea Ibo nimin kenibta e wengo mo bainobo geim blime? ge baabenamabebe. \v 6 Eka nibo baanoba Nakai titil ota e omkahabibta okok kebinebiobo genob mole nakaia unangai tomo olo bina yenanomabiobo geniba i funaniba Yone Gode weng omkeimalin nakabo, God eta e titilo omkahabeta okok binebiobo geniba \v 7 i Yesuse dim baabaniba Ni Yone aa fuayemin nakae kukubo mo tekein kebobbabo gesiba \v 8 Yesus esak baabenea Nesa mo baabenita Naka yeta ne titilo omkanebeta okok olo okok kebibo ge baabenimibabo ge baabesebe. \s1 Naka misiami waen damibo kima blibo saa wengobe. \r (Matyu 21:33-46; Mak 12:1-12) \p \v 9 Yesuse nakaia unangai saa weng olo baabenea Naka make tek waen dango dikilanea damib kimanin nakai baabenea Ibo damib olo kima bianiba okok kebiba tek waen yamo balinoa yamanomo deiloniba atosino ibo oleb une bianiba eka atosino nemi toune biam blibte ge baabenea e monea betan mak skeim ye binea \v 10 sinanoa funanea Enanoko! Tek waen yamo bali bianoa yaman toumobo genea e okok naka make dabaia monea nakai damibo kima blib isu motemea teko yamo weloniba nemio olutne nimibo olutne tleko genea dabanea moteme otane damibo kima blib nakai tek waen yamo welubanamino deibaniba afuniba ande dofaniba fotebeiba motemsea \v 11 eka mak esak dabanea motemea imin inaniba tek waen yame welubanamino deibaniba afuniba ande dofaniba dabaiba mo temnane kesoa \v 12 mubiango mak esak dabanea motemea ande dofaniba fotebeib kesoa \v 13 damibo gosake baanea Ne fatnanane? Ne miine kla goba bli eta dabaia motemameo i e wengo wentomabiobo genea dabanea moteme otane \v 14 nakai damibo kima blib nakai atemniba i sinwalo baaniba Nibo naka ele ananoba kaaneko! Sinanomo naka ele aalebe kaanemeo inamin namin afobeingo eta olamabe kesoa nibo ananoba kaanebua sinanomo e aalebe kaanemeo inamin namino alukum nibta olomo geniba \v 15 dobbiaib tamnea sesa tam onsea anaiba kaane biamo damib gosake damib kimanin naka eli fatnabenamabene? \v 16 E tenea okok naka eli yenanea kaaiba damib olo naka mak ita omya kimanomabiobo gesea nakaia unangai wenteniba i mo inanomabibbabo gesib \v 17 otane Yesuse yateme bianea baabenea Weng olo mitmakamo fatnamin ota Gode buk temo bione? Gode buk temo baanoa \q1 Am genalin nakai sbal as ele misiamobo temdeibanomo geibbu otane komoke baanea Yeye ibo sbal as ele isak amun ayamobo bikieine gesea i inaniba sbal as ele isak amune bikieibbiobo genobio kesoa \b \p \v 18 Nakai alukum sbal as ele dime yenano mole wa keng keng manomabiobe. Eka sbal as ele dla daaknea naka make obbubane mole tualonea difib maman inanea ananea kaanamabebo ge baabesebe. Weng olo mitmakamo inaminobe. Sbal as ele Yesus etabe. Nakaia unangai e mo bainobo geim blim kenimib ile enin kino watemomabiobe. \p \v 19 Hekmel weng tekein kemin naka isa Gode amo kimanin nakai komokwal isa i Yesuse saa weng olo baabeneo wenteniba Banita baabenebo geniba Afunoba klabuto ge debeb unomo geib otane i nakaia unangai tolo tosiananiba deibasiobe. \s1 Komokwali komok sume Sisae monio olanamino wengo Yesuse baabasiobe. \r (Matyu 22:15-22; Mak 12:13-17) \p \v 20 I Yesuse kima bianiba naka maki baabeniba Ibo moniba Yesus esu unaniba e wengo wentebuobo gabianiba kil baabaiba e wengo afet yang kene mole nibo wentenoba afu debeb monoba komok sume dimo kot kebanomo geniba dlaiba moniba \v 21 baabaniba Aleyemin naka kobo ni tekein kebuobo, kobo weng molot ota obianeba eka Gode wengo kla aleye biam binabeobe. Kobo mo fumbianebta Eli kimanin nakabe eka elile kimanin nakababe gabebbabe. Kobo i wengo makob omkaye binabeb kesoa \v 22 kobo fatnangge fumbebe? Nib hekmel wengo mo baanoa Nib takis monio Lomo komok sume Sisa eta olaline genobua bleka? Ni olaloma bleka deibanomo? gesiba \v 23 Yesuse i dim omin kukubo tekein kebe kesoa baabenea \v 24 Ibo monio mo omniba watemite gesea omansiba watemnea baabenea Monio dimo smik osa niniin osa buolo wanemie? gesea i baaibo Komok sume Sisae e smik osa e niniin osa ota biobo gesiba \v 25 Yesuse baabenea Sisa emi biamo ema dlaniba eka God emi biamo ema dla naine ge baabenea \v 26 eka nakaia unangai kin dim osa weng afeto mo baabeim blim na kesoa i bobol tem hekhek funaniba weng blim keniba afunamino deibasiobe. \s1 Nakai kaaniba imin hana tlomabibo weng sangobe. \r (Matyu 22:23-33; Mak 12:18-27) \p \v 27 Yudai komokwali maki niniino Sadyusiei fumbianiba Nakai afen smiki amit ninba kesoa kaanimibo imino mo hananimibbabo ge fumbinabib kesoa i teniba Yesuse \v 28 baabaniba Aleyemin naka kobo sinanggwano Mosese hekmel wengo baanoa Naka make alelo memei mo dlaim blim bua imake kaane mole e ning esak unang olo omonea memei dlaneko! Meme eli hek sume kaanebue memeobo genebiobe. \v 29 Eka naka maki dabwal tlemini 7 bianiba hek sume alelo omo bie otane memei mo dlaim blim bua imake kaansea \v 30 wabman esak omo bian denea kaansea \v 31 eka omito ibwabman esak imin omo bianea esa kaanea nekel isak omo de kaan kaan bebib otane 7 i unang olo omibo memei mo dlaim blim bua kulilaiba \v 32 alel osak abuko kaananobua \v 33 sinanoa kaaibbuei imin hana tlom gaibo am olo dimo unang olo waneta dabamabone? Niminbabe, i dabwalo 7 i alukum unang olo omo binibbiobo gesiba \v 34 Yesuse baabenea Mema dim olo nakaia unangai alelwal bokalin kukubo wafu bianiba bokabib \v 35 otane sinanoa Gode kimanang game dimo bainobo gabibi Gode dleb utnea abilim ut unameo alelwal bokalin kukubo mo wafu nimibbabe. \v 36 I makob abiseli ulab aniba i imino mo kaanimibbabe. I Gode meme anomabiobe. Niminbabe, i Gode imin dohaanea hananibbio kesotabe. \v 37 Mosese nakai kaaibbua sinanomo imin hana tlomabibo weng sango alebenebuo weng sang olo inaminobe. As gwabe dimo ase eimbianea Sume baanea Nele Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i Sum netabo ge baanebiobe. \v 38 God ele nakaia unangai afen smike amit nine blimi kulila binabibi Sumbabe. Nakaia unangai afen smike amit nine bibebiei Sumobe. I kaaibbio otane i alukum afen bliobo gesea \v 39 hekmel weng tekein kemin naka maki baaniba Aleyemin naka kobo ayam baanebobo geniba \v 40 i kil ohamino tosiananiba amit deibasiobe. \s1 Yesuse Felisiei Klaiste wengo baabesebe. \r (Matyu 22:41-46; Mak 12:35-37) \p \v 41 Omito Yesuse Felisiei baabenea Nimin kenibta i baaniba Klaiste komok sume Debite molofeitobo ge omonabibe? \v 42 Buk Samo temo Debite Gode Dofakamin Nakae weng sango baanea \q1 Gode ne Sume baabanea Kobo ne kweile kweitale kikib ele toumbianeba inamin namino kimabieba \v 43 sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanomabiobo ge baabanebiobo ge baanea \b \p \v 44 Debit emaye Gode Dofakamin Nakae ne Sumo ge one binebio kesoa ibo mo baanibta Ne Debite molofeit yetabo ge onemibe! Ne Debite molofeit eka e Sum nabo ge baabesebe. \s1 Hekmel weng aleyemin nakai kukubobe. \r (Matyu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 11:37-54) \p \v 45 Nakaia unangai alukum mibianiba Yesuse wengo wentebiba okok aleyemin nakai baabenea \v 46 Ibo hekmel weng aleyemin nakai kukubo klaine! I youm tekeo dlusaniba Monoba imen wemin baan dimo motemoba nakaia unangai yateniba Naka ayami ye tliobo ge oyemine galin kukubo gobo bianiba eka moniba Gode amo tem tamo nakaia unangai kin dimo toulalin kukub osa gobo nabianiba eka i imen sum unalin amtam osa inaniba komokwali biin ota toula bianiba \v 47 eka i moniba unang sosoni dim oye bianiba afobeingo bola olube une bianiba i funaniba Nakaia unangai ni yatemniba Ni niniino dotouleb nine geniba nakaia unangai kin dimo beteno teke beten kebiam binabib kesoa i enin sumo watemomabiobo ge baabesebe. \c 21 \s1 Unang sosono Gode monio dlansobe. \r (Mak 12:41-44) \p \v 1 Yesuse Gode am sumo tem tam bia nakaia unangai monisai Gode heitdaha bianiba monio bokis tem daak bubib kesoa \v 2 yateme bianea temea unang mako imake kaabonebua o monio blim otane o 1 toeao asu dleb tenoa dlabbasoa \v 3 watemnea baanea Ne moton baabenamabibo, unang soson olo imake kaabonebu otane o moni sumo olanoa naka mak unang maki gaisenobe. \v 4 Naka mak unang mak ile i moni sumo sma ye bibe biota atosin ota Gode okahabib otane unang olo monio imino blimobe. Asu yota bua dlalobe. Imino bua olonoa imeno walonamino blimobo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Gode am sumo watwat danamabobo ge baabesebe. \r (Matyu 24:1-2; Mak 13:1-2) \p \v 5 Naka maki Gode am sumo tem tamo obianiba baaibo Nakaia unangai tom eit kimino ayamo oloniba eka inamin namino Gode heitdahabibo olo nanibta Gode am sum olo geibbio kesoa ayamobo ge baasiba \v 6 Yesuse baanea Inamin namin ayamo watemib olo sinanoa am olo galanimibo tome elekieme mo deibaiba make dimo delab banamino blimobe. I alukum galafa dibiaiba unamabobo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Bobol tem abilo tam tlamabobo ge baasebe. \r (Matyu 24:3-14; Mak 13:3-13) \p \v 7 E okok aleyemin nakai Yesuse baabaniba Aleyemin naka kobo fatnamin dim ota kukub olo tam tlamabone? Fatnamin kukub ota sino tam tlota watemnobta meb tlanota nanobo genomabbione? gesiba \v 8 Yesuse baabenea Ibo klaine! Naka maki teniba dim wengo oyem tlaibo ibo mo wentaibe! Naka homoni teniba ne niniino taitneniba baaniba Ni Gode Dofakamin Naka nitabo ge baabenimibo ibo mo wentaibe! Eka i baaniba Mubiang amo meb tlobiobo genimib osa ibo mo wentenibta bekebe unaibe! \v 9 Eka bib mak bib mak osa meb meb olosa awao walo genan haaibobo galiba wentemib mole ibo mo dlou une bianiba tosianimibe! Kukub olo tam tlamabo otane mubiang amo hebmamsabo mo tam tlamobabo ge baabenea \v 10 eka e imin baanea Naka mit maki moniba mit maki tenaniba awa gembiam eka komok make meletani dleb monea komok make meletani tenaniba awa gembiam \v 11 eka meimei sume bib mak bib mako tlebianea bib mak bib mako imeno blimana bianoa eka ginin sumo tam tena biam nanomota temibta abilimo kukub homono tam tlota watemnibta tosiananomabiobe. \p \v 12 Inanomabib otane kukub olo tam tlim blim biota wasi nakai ibo yafuniba enino omkaye bianiba eka Gode amo tem tamo kot kebeniba yafu ge dleb mo klabut am toubiam nomabiobe. Niminbabe, ibo ne bainobo gabib kesoa o dafa ota i inaye bianiba i dleb moniba komok sum isa kiabwal isa i dimo kot keyemomabiobe. \v 13 Inayemib ota ibo ne dowan wengo omkayemine! \v 14 Inayemib otane ibo mo fumbianibta Fatnamin weng ota baabenome? gabianibta bobol asusu nimibe! \v 15 Nemaye wengo ib sitalimo omfube nabiania tekein kemino omye nanamabibe. Wasi nakai ib wengo mo ombiabenibta ne wengo omyamio omabbube nomabibbabe. \v 16 Ilib aywal isa biemwal isa dabwa tlemin isa nekwal isa imaye mak ibo dleb moniba makaai doyiba yenaiba kulila biam nabiba \v 17 eka ibo ne niniino omkeimabib kesoa naka homon unang homoni bib mak bib mak seli ib alo tliyebua inayemomabib otane \v 18 ib afen smiko mo watwat dabenomabibbabe. \v 19 Ibo sbal manib mole afen smike doboniba amit nomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Yelusalem bibo misiam anamabobo ge baabesebe. \r (Matyu 24:15-21; Mak 13:14-19) \p \v 20 Sinanomo ibo temebiba awa genalin nakai teniba Yelusalem bibo amo galafanimib ota tekein keine! Bibo watwat danamino meb tebiota nanomabib kesoa \v 21 am olo dimo nakaia unangai Yudia betano blibo deiboniba hebmamsab skila ulaniba amgolim unine! Eka nakaia unangai Yelusalem bibo deibo moniba damib am biaibo imino mo monibta bib am temo mo unaibe! \v 22 Am olo dim ole Gode kukub misiamo yang kenamabe kesoa e buk temo wengo yamo balinamabobe. \v 23 Unang amunsa biaiba eka unangi meme gwabsa biaiba ibo ayoo, ne dohalimbibe. Niminbabe, ibo memei dlanomobo seinomo gabib otane am olo dimo bobol tem abil sum osa Gode atlihamin osa nakaia unangai dimo tam tlamabobe. \v 24 Ib wasiei Yudabai teniba ib nineki skem dang dum yan toubiba kulila biam eka maki ge dleb moniba bib mak naka isu ye toubiam bianiba ita Yelusalem bibo kima bliba sinanota Gode naka eli baabenea Ibo kima blibo blimanobo ge baabenea i deibo unomabiobo ge baabesebe. \s1 Sinanomo Abilim Da Tlemin Nakae tlamabebe. \r (Matyu 24:29-31; Mak 13:24-27) \p \v 25 Yesuse imin baabenea Afoka alima awitninao dimo kukub homono tam tena bianoa eka nakaia unangai dabalim olo blibi bobol tem amun temo misiamu benoa eka aaye sole mousie haka bianea un tlemsea tosiam bianiba \v 26 eka abilim uto awitnina inamin naminao fibamsoa watemniba nakaia unangai funaniba Nimin tam tlang genota namone? geniba tosiananabiba i kin osa glagla omfubenamabobe. \v 27 Olo tam tloa watemaib dim ota temibta Abilim Da Tlemin Naka ne ayung tem te tebiania Gode titil osa eka e titilo ayal inamin einobu osa omeb tlita nakaia unangai natemomabiobe. \v 28 Sinanoa kukub olo tam tlamo dimo ibo hembibte Gode ibo dlamabeo meb tlamabobo ge baabesebe. \s1 Ibo aso watemaibo funaine! \r (Matyu 24:32-35; Mak 13:28-31) \p \v 29 Eka Yesuse e okok aleyemin nakai saa weng mako baabenea Ibo aso watemebiba \v 30 keto balinomo wateniba funaniba O yamo balim tlang genota nanobo ge funanabib inaminobe. \v 31 Inamin kesoa inamin namin olo tam tloa watemaibo Gode kimanamabe dimo meb tlobiota tam tlobe geine! \v 32 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai dabalim olo mema ele blib eli molobseli mo kaaim blim blibta inamin namin olo tam tlamabobe. \v 33 Abila dabalao ye blimanamabo otane ne wengo mo blimanomobabo, o amit namabobo ge baabesebe. \s1 Yesuse okok aleyemin nakai klaine! \p \v 34 Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo klaine! Ibo aa misiamo mo wembianiba eka inamin namin kukubo mo gobona unanibta ne bobolo mo dokobenomone! Inamin namin kukubo ib dimo tam tloa ne bobolo dokobenomo dim ota ne hebmamsab makob ano binaiba hebmamsab monoa kulani mayenabo inanita tlamabibe. \v 35 Am olo dimo alukum nakaia unangai betan mak mak ele blib isu osa kukub olo tam tlamabobe. \v 36 Ibo klabianiba Gode nganhabiba titilo omkayebeta inamin namin kukubo gaiso gaiso bianibte! Ibo inabiba Abilim Da Tlemin Naka ne imin tlia ne kin dimo manimibo ibo aalo mo genalomabibbabo ge baabesebe. \p \v 37 Am homono dimo Yesuse nakaia unangai Gode am sumo tem tamo aleyebise otane kwinomole monea amgolime Olibe golim ut aalabisebe. \v 38 Eka nakaia unanga ile aalasaibo boman tebua kwitimib hananiba teniba Gode am sumo tem tamo Yesuse wengo wentebisiobe. \c 22 \s1 Komokwali baaniba Yesuse ananoba kaaneko gesiobe. \r (Matyu 26:1-5; Mak 14:1-2; Yon 11:45-53) \p \v 1 Singkalin am sumo bleto yis blim unam binabibo amo niniino Fasobao meb tebua \v 2 Gode amo kimanin nakai komok isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa i funaniba Ni fatnanobta Yesuse ayok afu ananobta kaaneke? ge funasiobe. Niminbabe, i keim afunomabib otane i nakaia unangai tolo tosiananibtabe. \s1 Yudase baanea Ne Yesuse komokwali dobyamabibo gesebe. \r (Matyu 26:14-16; Mak 14:10-11) \p \v 3 Am olo dimo Gululame Yesuse okok aleyemin naka make Yudas Iskaliote bekeba bianea bobol tem funin misiamo omalea \v 4 e monea Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Gode am sumo awa genalin nakai komokwal isa isu unanea baabenea Ne daabeia Yesuse afunomabiobo gesea \v 5 i wenteniba seimbianiba baabaniba Kobo inanemebo ni monio oklomabbiobo gesiba \v 6 e Ayamobo genea funanea Am mak dimo nakaia unangai Yesuse mo bekebanim blim kenimibo ne fatnabanita debeb monita komokwali dobyamabine? ge funmonsebe. \s1 Yesus esa e okok aleyemin naka isa i Fasoba imeno dowonsiobe. \r (Matyu 26:17-25; Mak 14:12-21; Yon 13:21-30) \p \v 7 Gode singkalin am sumo Yudai bleto yis blim unam binabib amo tlamo i eil sibsib memei yananiba funiba Gode heitdaha binabibo niniino Fasoba otabe. Am olo tlang genabo kesoa \v 8 Yesuse Fitae Yone i dabo baabenea Ibo moniba imeno funabibta nibo Fasobao dowonomo gesea \v 9 i baabaniba Sum kobo ni imeno fatda funabobta Kobo Fasobao dowonale? gesiba \v 10 e baabenea Ibo moniba bib sum ye temiba naka make aangkete gabamon dim ut ofanea obeb une mole ibo dobsileb bebiba e am tam unameo ibsa taniba am tam unaniba \v 11 amo gosake baabaniba Aleyemin nakae baanea Ne biino fab o tem ota ne okok aleyemin nakai ni sinwalo Fasoba imeno dowonomabbione? genebo ge baabaibta \v 12 e biin beselibo asal ut biobo o temo biin toulalin osa eka tebol osa mikil na kesoa o tem ota alebeneta ibo Fasoba imeno fubiba natlobta dowonomo ge baabenea \v 13 dlane moniba inamin namino makob ele baabenebio ina tlaniba Fasoba imeno fusiobe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai blet baka waen aay bakao oya dowonsiobe. \r (Matyu 26:26-30; Mak 14:22-26; 1 Kolin 11:23-25) \p \v 14 Fasoba imeno dowonamin dimo tloa Yesus esa e okok dlasanin naka isa te toulaniba imeno wembianiba \v 15 e baabenea Ne enin sumo watemamabio dimo tlo otane ne funania Mikiktemo nesa ne okok dlasanin naka ibsa Fasoba imeno dowonobta omito ne enin kino watemnita kaanano ge funai kesoa nibo imeno dowonomabbiobe. \v 16 Ne moton baabenamabibe, ne dabalim olo mo bianita Fasobao imino mo dowonamabibabe. Sinanoa ne Gode kimanino keim anomo dim ota Fasobao mitmakamo keim ananota ne imin dowonamabibo ge baabenea \v 17 e waen aaye obonea Gode gangobo genea i baabenea Ibo alukum ele doweine! \v 18 Ne baabenamabi ole ne waen aay ele dowei biamo imino mo doweim blim blia sinanoa Gode kimanino keim anota waen aay ele imin dowonamabibo ge baabenea \v 19 eka blete obonea Gode gangobo genea hanea e okok aleyemin nakai oyenea baabenea Olo ne damobo doweine! Ne ib bobolo fumbi kesoa ne damo ibo oyenea daabeibua sinanomo ibsa ina bianiba ne bobolo fumbianiba unaline ge baabenea dowonsiobe. \v 20 Eka waen aay esak obonea imin inanea obyenea baabenea Ele ne ilemobe. Sinanggwano Gode moton wengo memao baanea Ne kaania ileme singania nakaia unangai hengmino omtlabenamabibo genebuo ne bain inanamabibe. \v 21 Otane wentine! Nakae ne komokwali nemiamabe nakae e temnanoba imeno wembuobe. \v 22 Sinanggwano Gode baanea Abilim Da Tlemin Nakae kaanamabebo ge baanebio kesoa Abilim Da Tlemin Naka ne inania kaanamabi otane naka make komokwali nemyamabe nakae ne dobhalimbibe. E kukub misiam natnenamabe kesoa Gode enin sumo e omalamabebo gesea \v 23 e okok aleyemin nakai i sinwalo obianiba baaniba Waneta inanamabene? ge omonsiobe. \s1 Yesuse okok aleyemin nakai obianiba Waneta komok anamabene? ge obisiobe. \p \v 24 Yesuse okok aleyemin nakai i sinwalo obianiba Waneta nib isak tem daako komok sum anamabene? gesiba \v 25 Yesuse baabenea Bib mak seli komokwali naka maki kima bianiba i okoko amit meng meng dlasambiba i okok nakai baaniba Ayam nayebiobo galaibo \v 26 ibo mo inamibe! Ib isak temo waneta sum anang ge mole e okok naka neko! Eka ib isak temo waneta komok anang ge mole e besa okok naka neko! \v 27 Waneta komok sume? Nakae toumbianea imeno wembe etia bleka? Nakae imeno fu oluba tlebe etia? Ne funania Nakae toumbianea imeno wembe etabo gabibe. Ina otane nele okok naka biania ibo daayebibe. \v 28 Ne naka maki kukub misiam omkanebib otane ibo mo deitneim blimobe. Ibo beketne bliobe. \v 29 Ne aye sino baatnenea Kobo nakaia unangai kimanale genebio kesoa nesa inania ibo baabenamabibe. \v 30 Ibsa nakaia unangai kimaine! Ne nakaia unangai kimanamabio dimo ibo ne beketne bianiba aaya imenao wembianiba eka komokwali biino dimo toula bianiba Islel nakai mito 12 i tliba ibo i wengo wenteniba i kukubo klayemomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse Fitae baabanea Kobo baaneba Ne Yesuse mo tekein kebibabo genamabeobo ge baabasebe. \r (Matyu 26:31-35; Mak 14:27-31; Yon 13:36-38) \p \v 31 Yesuse Saimone baabanea Saimono, Gululame Gode baabanea Ne naka eli bainobo galino dlamaia makob unangi wit sano baniba olasambiba blongo gamdibi unanoa damob deibonabo inaiba yatenia i bainobo galino sbal bleka? genano gesea Gode baabanea Ae inanale genebu \v 32 otane ne Gode beten keha biania baabania God kobo Fitae daabaneba e sbal maneko gei kesoa keb bainobo galino deiboneb biamo imin wafunamabeobe. Inanameb ota kobo keb nekwali daabeneba i bainobo galino sbal manomabiobo gesea \v 33 Fitae baabanea Sum kobo naka maki kemetniba klabut am unom gaibo nesa bekebke unamabibe. Eka i kanaiba kaanang gaebo ne tena kaanomabbiobo gesea \v 34 Yesuse baabanea Ne baabkenamabibe, memalo boman tlamo kakaluke mo nganaim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baabanea \v 35 eka e okok aleyemin nakai imin baabenea Sino ne baabenia Ibo moniba bib mak bib mako unom gaibo ib kumeno moni bumin osa meen osa skil otabbumin osa mo oleb unaibe ge baabeia inaibbio ibo imen teb binibbuo? gesea i baaniba Yeye gesiba \v 36 e imin baabenea Otane memalo naka make kumene moni bumine bie mole goleb uneko! Eka naka make meensa bie mole esa goleb uneko! Eka nakae bainato blim bie mole youmo oleb monea naka make walonea monio oisanea bainato waleko! \v 37 Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Gode buk temo dolanea baanea E debeb utniba nakai kukub misiamo wafublib isu ut daiba bekebenamabebo ge baanea ne weng sango dolanebio kesoa bain anoa yamo balinamabobo ge baabesea \v 38 i baabaniba Sum kobo watemale! Ni bainato asu ele bibebiobo gesiba e baabenea Ne wengo bayotabo ge baabesebe. \s1 Yesuse amgolime Olibe golim ut bianea beten kebisebe. \r (Matyu 26:36-46; Mak 14:32-42) \p \v 39 E bib olo deibonea sino nabinabe inanea monea amgolime Olibe golim ut unea e okok aleyemin nakai dobsileb motemiba \v 40 bianiba baabenea Gululame ibo dlamatemea kukub misiamo nanimibo misiam kesoa ibo beten kemine ge baabenea \v 41 i deibenea monea skeimsa ye manea ton ton golbua daak tounea Gode baabanea \v 42 Ay kobo Ae geneb mole ne bobol tem abilo omtlatnenale! Ina otane kobo ne bobol tem funino mo wafunebta nanemebe! Kleb bobol tem funin iwat nanale gesea \v 43 Gode abisake daak tenea Yesuse dobsbal manea \v 44 Yesuse bobolo dot ilum omfubano kesoa e beteno dot sum beten kebea e ifao makob ilemo ulab walabuanoa daaknoa dabalim daak unebua \v 45 beten kebea blimanoa hananea imin monea e okok aleyemin nakai temea i bobolo ilum omfubenoa aala bliba yatemnea \v 46 baabenea Ibo aala blibo hananiba Gode nganhamine! Ibo Gode nganhabib mole Gululame dlamanemeo sbal manomabiobo ge baabesebe. \s1 Nakai teniba Yesuse afu debeb onsiobe. \r (Matyu 26:47-56; Mak 14:43-50; Yon 18:3-12) \p \v 47 Yesuse wengo oyebe dim ota e okok aleyemin naka make niniino Yudase tebea naka homoni dobsileb bliba teniba Yudase Yesuse bukbuk gebanang genabe otane \v 48 Yesuse baabanea Yudas kobo Abilim Da Tlemin Naka ne bukbuk gahamsia E afunomabib nakai atemniba afueine genebtio? ge baabasea \v 49 Yesuse bekeba blib nakai funaniba Nakai Yesuse afueibobo ge funaib kesoa baabaniba Sum kobo ni bainate tobonoba yenanomabbiobo ge baaniba \v 50 naka make bainate tobonea Gode amo kimanin nakai i komok sume e okok nakae ananang genea blelanea klone kweital da eta taisanea tesea \v 51 Yesuse Awao deine ge baabenea naka ele klone afunea klaubanea ayam anea \v 52 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Gode amo awa genalin nakai komokwal isa naka gang isa teniba Yesuse afunom genamsiba Yesuse baabenea Ibo nimin kenibta bainat osa kwam osa tubulanibta tlibe? Ne ayok henin nakababe. \v 53 Am homono dimo ibtem netem nanoba Gode am sumo tem tamo biob otane ibo nafunamino deitne binabiobe. Ina otane memalo ibo inanomabib amo tam tlo kesoa Gululame ibo titilo omya nafunomabiobo ge baabesebe. \s1 Fitae baanea Ne Yesuse mo tekein kebibabo ge baasebe. \r (Matyu 26:57-58,69-75; Mak 14:53-54,66-72; Yon 18:12-18,25-27) \p \v 54 I Yesuse afu debetniba moniba Gode amo kimanim nakai komok sume am unom geniba bebibo Fitae dobsileb bebe otane mebo mo unim blimobe. Skeimsa ye bianea kinota atemem atememnea monea \v 55 Gode amo kimanin nakai komok sume amo daam tem tam tenea naka maki ase fablibo e tenaniba ye toula bliba \v 56 Gode amo kimanin nakai komok sume okok kehamin unango mako tenoa Fita esu ele tetemoa e aso tefube kesoa kla ateme bianoa baanoa Naka elesa Yesuse bekeba binebiobo gesoa \v 57 e Yesuse niniino omwabanea baabonea Ne naka ele mo tekein kebibabo ge baabonebua \v 58 mitdanea naka mak esak imin tenea atemnea baabanea Kebsa Yesuse okok aleyemin naka kebtabo gesea Fitae baabanea Nekobbabo ge baabanabea \v 59 afok smiko olokiem blimanoa naka make baanea Ne wengo bain baabenamabibo, naka ele Yesuse okok aleyemin naka etabo, e Yesuse ulab Galili nakabo gesea \v 60 Fitae baabanea Ne keb weng olo obebo mo tekein kebibabo genabea kakaluke hebmamsab nganasea \v 61 Sume deskinanea Fitae atemnabea Fitae funanea Sino Yesuse baatnenea Kakaluke mo nganaim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baatnenebiobo ge funanea \v 62 daam temo deibo tamnea bib tam unanea biki dofanea mem wat mem wat onsebe. \s1 Yesuse weng dobo weng ohamonsiobe. \r (Matyu 26:67-68; Mak 14:65) \p \v 63 Naka maki Yesuse afuniba weng dobo weng oha bianiba abiam bianiba \v 64 i youme doboniba kin deibo ge waisaniba imin abianiba tlaha biam bianiba baabaniba Kobo Gode weng omkeimalin nakae ulab kesoa naka ele waneta kananene? E niniino baabenale ge oha bianiba \v 65 eka weng mak osa oha biam bianiba kukub misiamo omkahamonsiobe. \s1 Gode amo kimanin nakai komokwali Yesuse kot kehabisiobe. \r (Matyu 26:59-66; Mak 14:55-64; Yon 18:19-24) \p \v 66 Glik genoa Isleli naka gang isa eka Gode amo kimanin nakai komokwal isa hekmel weng tekein kemin naka isa miniba Yesuse debeb moniba Yudai komokwal maki isu unaniba Yesuse baabaniba \v 67 Kobo Gode Kemfakamin Naka kebta biaebo baabenale gesib otane Yesuse baabenea Ne ibo baabenimio mo bainobo genomabibbabe. \v 68 Eka ne weng osa kil baabenimio ibo mo yang kenomabibba \v 69 otane Gode titilsa kesoa sinanomo Abilim Da Tlemin Naka ne utnia e kweile kweitale kikib ye tounamabibo gesea \v 70 i baabaniba Kobo Gode miin kebtio? gesiba e baabenea Ae ibo bain baaibobo gesea \v 71 i sinwalo obianiba Emaye Gode weng dobo wengo oha bianea baanea Ne Gode miinobo gesea Nibo wentob kesoa nibo kot kebanomo! Nibo weng afeto mo henomobe ge baasiobe. \c 23 \s1 I Yesuse debeb moniba Failat esu onsiobe. \r (Matyu 27:1-2,11-14; Mak 15:1-5; Yon 18:28-38) \p \v 1 I alukum Yesuse debeb moniba Failat esu unaniba \v 2 baabaniba Naka ele Yuda nakai dim baabenea i bobolo ilum omyenea Ibo takis monio Lomo komokwali mo oyaibe ge baana bianea eka weng mak osa baanea Ne Gode Nemfakamin Naka netabo, ne Yudai komok sumobo genanebiobo gesiba \v 3 Failate Yesuse baabanea Kobo Yudai komok sum kebtio? gesea Yesuse baabanea Kebmaye baa omkeimanebobo gesea \v 4 Failate Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka naka mak unang mak isa baabenea Yesuse misiam naebio ne mo watemin blimobo gesea \v 5 i sbal weng baabaniba E Galili betano bianea wengo omkayebea nakaia unangai bobolo hekhek fumbiba eka omito e tenea Yudia betano bib mak bib mak olosa ina binebiobe. Eka memalo Yelusalem bib olosa inabebo ge baabasiobe. \s1 Yesuse debeb moniba Helot esu onsiobe. \p \v 6 Failate i wengo wentenea baabenea E Galili naka etio? gesea \v 7 i baabaniba Ae e Galili nakabo gesiba Failate wentenea e tekein kebebe, Helote Galili seli komok kesoa Ne Yesuse dabaia monea Helot esu unea eta e wengo wenteko genea dabanea monea Helot esu onsebe. Helote amo yo dimo Yelusalem bib ye bietabe. \p \v 8 Helote sino Yesuse weng sango wentenea funanea Ne Yesuse atemia e inamin namin okok sumo sino ne mo watemin blimo mo klanea ne atemi mole ayamobo genano ge funanebua e sma ye fumbe kesoa i Yesuse debetniba moniba Helot esu temiba Helote Yesuse atemnea e seimbianea \v 9 weng homono kil ohabe otane Yesuse Helote wengo mo yang keim blimobe. \v 10 Gode amo kimanin nakai komokwal isa hekmel weng tekein kemin naka isa bianiba sbal wengo baabaniba E misiam nanebiobo gesiba \v 11 Helot esa eka e awa genalin naka isa Yesuse kukub misiamo omkaha bianiba eka weng dobo weng oha biam bianiba komokwali youm ayame dubusubaniba Helote Yesuse imin dabaia monea Failat esu uneko genea dabanea onsebe. \v 12 Sino Failate Helote i dabo makaa otane am olo dimo nekan bianibtabe. \s1 I baaniba Yesuse anaiba kaaneko gesiobe. \r (Matyu 27:15-26; Mak 15:6-15; Yon 18:39–19:16) \p \v 13 Failate Gode amo kimanin nakai komokwal isa Yudai komokwal isa naka mak unang mak isa nganabenea tliba baabenea \v 14 Ibo naka ele debeb teniba baatneniba E nakaia unangai dim baabene kesoa i Lom teni tenaniba awa gonom genabiobo ge baatneib otane ne kil ohabia ibo weng olo wentibiotabe. Ne e misiamo mo nanebiota atemim blimobe. \v 15 Helot esa kil ohabe otane esa e kukub misiamo mo nanebiota watemu baim blim kesoa e imin dabanea tenea nibsu ele tle otane e kukub misiamo mo naim blim kesoa nibsa mo ananoba kaanemebabe. \v 16 Ne besa ne awa genalin nakai baabenia Ande dofaine ge baabeia i inaniba ande dofaiba ne tileisanamabibo ge baabesebe. \v 17 Bifol homono dimo Fasobao dowonom gaibo ina binabib kesoa imin inaniba i moniba Failat esu unaniba baabaniba Klabut nakae yeta ni dofakanobobo gesiba Failate naka ele klabuto tileisanea dobo dobyensebe. E baabenea Ne Yesuse tileisanamabibo gene otane \v 18 i alukum baabaniba Yeye anaeba kaanea Balabas eta tileisanale gesiobe. \v 19 Sino Balabas esa naka mak isa i moniba Lom seli awa genalin nakai tenaniba awa genan deniba e naka make ananea kaaneta i e klabuto ge debeb te daibta klabut am bietabe. \p \v 20 Failate Yesuse tileisanano genea nakaia unangai imin baabene otane \v 21 i nganha bianiba Atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko ge ngansiba \v 22 Failate imin baabenea Nimin kenibte? E hengmino fatnamin henganebiote? E hengmino blim kesoa ne mo ananimibabo, ne awa genalin nakai baabeia Ande dofaiba tileisanamabibo gesea \v 23 i imin ngambianiba Atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko ge ngansiba Failate i wengo wentenea \v 24 awa genalin nakai baabenea Ae ibo i wengo wenteniba inaine genea \v 25 klabut naka mak ele awa genalin nakai tenaniba awa gembianiba naka make anane kaanea klabut am bie naka ele niniino Balabase tileisanea unea i funaniba Yesuse anaiba kaaneko geib kesoa Failate Yesuse awa genalin nakai dobyenea baabenea Inaine gesebe. \s1 I Yesuse atdimo dabasaniba silo bikibasiobe. \r (Matyu 27:32-44; Mak 15:21-32; Yon 19:17-27) \p \v 26 I debeb bebiba naka make niniino Saimone e Sailini nakabe tetemea awa genalin nakai atemniba baabaniba Kobo Yesuse ase obnakatoulebneba Yesuse dobsileb nale gesiba inanea \v 27 nakaia unangai homoni Yesuse dobsileb bebianiba unang maki isak daak blibi memino sum meham bebiba \v 28 Yesuse deskinanea baabenea Yelusalem bib wanggel ibo ne mo menemibe! Ibsa ib meme isa ita meyemine! \v 29 Kukub misiamo Yelusalem bib olo tlang gamo dimo i baaniba Unangi fioum isa eka memei mo dlaim blim isa eka meme gwabi moyo mo dolibibba meme blim isa blublu unomabib kesoa i seinomabiobo gesiba \v 30 am olo dimo nakaia unangai baaniba Amgolimo sum osa gwab osa kalo helo tenoa ni bubenoa kaanomobo ayamobo ge baanomabiobo ge baabenea \v 31 eka imin baabenea Ne makob aso asito ulab otane i ne enin sumo omniobe. Ibo makob aso gato ulab kesoa i ibo enino dot sum omyomabiobo ge baabenasea \v 32 awa genalin nakai Yesus esa eka nakai asuei ayok henin naka isa Yenanomo geniba dleb moniba \v 33 bibilime niniino Naka Gabamon dikin ye bianiba i Yesuse youmo gemeisaniba doboniba atdimo dabasaniba silo bikibaniba eka ayok henin nakai asue isa inaniba make kweitasin da dabasaniba silo biki baniba eka make afan sin da dabasa silo bikibanasiba \v 34 Yesuse baanea Ne Ayo, i hengmino omtlabenale! I okok olo inaib otane o mitmakam olo mo tekein kebibbabo gesea i e youmo oisaniba olaniba elekiemke dobo dofaniba tomo glim kimino oloniba tlanha bianiba waneta gaisene mole youme ye debeb onse deiba deiba biam binoba kitob bianomo geniba inabiba \v 35 eka nakaia unangai mabianiba atemebiba komokwali weng dobo weng oha bianiba baabaniba E naka mak unang maki daaye binabebo, e Klaist Gode Dofakamin Naka eta bie mole emaye ele skil daabaneta atdimo deibo daak tleko gesiba \v 36 awa genalin naka isa weng dobo weng oha bianiba eka waen aaye koke obdi obeb te obaniba \v 37 baabaniba Kobo Yudai komok bieb mole kebmaye atdimo deiboneba daak ele ge baabasiobe. \v 38 Ase dim ute weng mako dolaniba baaniba NAKA ELE YUDAI KOMOK SUMOBO ge baaniba dolaibbiotabe. \v 39 Eka ayok henin nakae make Yesuse weng dobo weng baabanea Kobo Gode Kemfakamin Naka kebta bieb mole kebmaye atdimo deiboneba nisa daabeneba nibo atdimo deibo daak unomo gesea \v 40 make baabanea Kobo inamin wengo denale! Kobo Gode tolo tosiambeb biamo weng olo mo inang ge baanemebbabo, i esa nibsa kukub misiamo yang kenomabiobe. \v 41 Nib dab ole kukub misiamo wafu biob ota yang keibobe. Otane e kukub misiamo mo naim blimobo ge baabanea \v 42 eka e Yesuse baabanea Kobo nakaia unangai kimanamabebo tlamo ne bobol osa funanale gesea \v 43 Yesuse baabanea Ne bain baabkenamabibe, am olo dimo kebte nete nanoba monoba bib ayamo biomabbiobo ge baabasebe. \s1 Yesuse kaansebe. \r (Matyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Yon 19:28-30) \p \v 44 Kelanoa afoko tenoa isak ewit tlota dabalim olo alukum mililanobio bita afoko delwab manota imin bomasobe. \v 45 Eka Gode am sumo tem tamo biino awemo youm teke amite dob dounibbue belanea balanea milim ononanea \v 46 Yesuse amdofa ngananea Ayo, ne smike dobonia keb kweiban dim dofaiobo ge nganana bianea kaansea \v 47 awa genalin nakai komoke atemebea Yesuse inanea kaansea atemnea Gode niniino dobtouleb bianea baanea Bainobo, e naka molotobo gesea \v 48 nakaia unangai homoni Yesuse kaanameo atemomo geniba tlebinibbuei Yesuse inanea kaanea atemniba i bobolo ilum omfubenoa moniba ili bib am onon tlaiba \v 49 eka nakaia unangai Yesuse bekeba blib isa eka unangi sino Yesuse Galili betano deibonea Yelusalem bib ele tlang genea tlea bekeba tlibbue isa skeimsa ye bianiba inamin namin olo watemsiobe. \s1 I Yesuse debeb moniba tem teme dofasiobe. \r (Matyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Yon 19:38-42) \p \v 50-51 Naka make ye bie e niniino Yoseb etabe. E Yudia betano bibo niniino Alimatia bib sakobe. E naka molotobe. E Gode kimanamabe dimo waiso bianea naka sumi baaniba Yesuse ananoba kaaneko gabib nakai bekebe bie otane e mo Ae geim blimobe. \v 52 E monea Failat esu unanea baabanea Kobo Yesuse dame dobnene gesea Failate Ae ge baabasea \v 53 Yosebe Yesuse silo uleisanea debeb daakenea youm meklie dobifanebue dim ele dofanea halbunea tete tlasoa ge debeb monea tom teme dofasebe. I sino tom tem ele misiketoufaniba klanibbu otane hami sino mo dlaim blimobe. \v 54 Afoko delwab manoa Gode singkalin amo meb tlo kesoa am olo dim ota i singkalin amo imeno fubiba \v 55 sino Yesuse Galili betano deibonea Yelusalem bib tlea unangi bekeba tlibbuei Yosebe dobsileb bebiba e Yesuse tom temo dofanea atemniba funaniba Sinanomo tenoba wel aayo tang kunin ayamo Yesuse damo alibanomo geniba \v 56 i imin moniba am unaniba wel aayo ayamo klabiba Gode singkalin amo tlo kesoa i hekmel wengo baanobio inaniba besa bisiobe. \c 24 \s1 Yesuse imin hanasebe. \r (Matyu 28:1-10; Mak 16:1-8; Yon 20:1-10) \p \v 1 Gode singkalin amo blimano sonoma Sande boman tebua unangi Monoba gloutem unomo geniba wel aayo tang kunin ayamo kla oletniba \v 2 motemiba tome amite dobdou unibbue daisa dabaiba tanea ken tam unebua amito keim bua \v 3 i tam temib otane Sume Yesuse dame blim kesoa \v 4 i bobolo hekhek fumbianiba temiba naka asunai youm namao ayalo ulabo dlusanibbua meb ye mablib kesoa \v 5 unangi yatemniba tosiananiba dlong dlong golbuaniba daak touniba gabam delab masiba naka asu dabi baabeniba E tom tem olo dofaibbu otane e olo mo biebabe. E hananea unebo, \v 6 ibo gloutem olo mo henimibe! E sino Galili ye bianea baabenebio yo funaine! \v 7 E baabenea I Abilim Da Tlemin Naka ne hengmin nakai kweiban dimo nemfaiba atdimo nemasaniba silo biki nanaiba kaania amo asu kenia make dime imin hananamabibo genebiobo ge baabesiba \v 8 i sino Yesuse weng olo baabenebiobe funaniba \v 9 gloutemo deiboniba imin moniba e okok aleyemin nakai 11 isa naka mak isa inamin namino watemibo wengo baabesiobe. \v 10 Malia Magdala osa eka Yoana osa Malia afeto Yemse biem osa eka unang maki i bekebe haabi tlib isa i weng olo Yesuse okok dlasanin nakai baabesiba \v 11 Yesuse okok dlasanin nakai funaniba Weng olo bainbabo geniba i mo bainobo geim blim deibeib otane \v 12 Fita eta monea gloutem unanea delab manea biin wato temea youmob bio kesoa watemnea imin monea bib unanea inamin namino tam tloa wateme olo funmonsebe. \s1 Naka asuei Yesuse Emeas bib deib unemin ye atemsiobe. \r (Mak 16:12-13) \p \v 13 Am olo dimo olota i isak temo naka maki asu keniba moniba bib gwabo niniino Emeas bib ye onsibo deib ele Yelusalem bib ye daniba moniba Emeas bib olo unom gaibo afok smiko olokiem blimanota mota bib olo onabiobe. \v 14 I dabo bebianiba inamin namino tam tlo olo wengo obianiba tekam bebiba \v 15 Yesuse tenea isu ye tlanea bekebe bebe otane Gode \v 16 i kin deibo waise bia i atemib otane i mo tekein kenibta Yesus etabo geim blimobe. \v 17 E baabenea Ib dabo nimin weng obibe? gesea i bobol temo abilu bebio kesoa maniba dleban bianiba \v 18 make niniino Kliobas eta baabaneo Bib mak nakai homoni memalo Yelusalem bib ye mibianiba inamin namino Yelusalem bibo tam tebuo watemebib otane kobole mo tekein keim blim bianebtio? gesea \v 19 Yesuse baabenea Nimine? gesea i baabaniba Ni Yesuse weng sang ota obuobo, Yesuse Nasalet bib sake Gode weng omkeimalin naka kesoa e okok sbalo okok kebianea weng sbalo Gode kin dim osa eka nakaia unangai kin dim osa omkeimabea \v 20 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka nib komokwal isa doboniba Lom seli komok sume kweiban dimo dofaniba baaniba Ananomo gesiba e Ae anaine gesea i atdimo dabasaniba silo bikiniba anaiba kaanesobe. \v 21 Yuda ni sino funanoba Naka ele Islel naka ni wasi nakai kweiban dimo dotlanamabebo ge funanobbu otane i anaiba kaanesobe. Weng mak osa memalo e kaanea tom temo dobbunibbuo amo asumatna blimanobe. \v 22-23 Eka memalo boman tebuo ni isak temo unang maki moniba gloutemo unaniba Yesuse dame mo atemin blim otane i abiseli yatemiba i baabeniba E hananea afen anea unebo ge baabeibta deibe tlobobo gesiba ni wentenoba bobol hekhek funanoba \v 24 nimalosak naka maki motemib otane i Yesuse mo atemin blimobe. Isa makob unangi watem tlibbiota watemiobo gesiba \v 25 Yesuse baabenea Ib bobol tem funino blimobe. Ibo Gode weng omkeimalin nakai wengo dolaibbuo hebmamsabo mo bainobo gabibbabe. \v 26 I dolaniba baaniba Gode Dofakamin Nakae Klaiste enin kino watemneta mitdaneta moneta abilimo unamabebo ge baaniba dolaibbiobo ge baabene ole \v 27 eka Moses esa eka Gode weng omkeimalin naka isa i buk temo ele weng sango dolaibbuo mito alukum oye bianea aleye biam bia \v 28 moniba Bib olo unomo geniba bebibo meb unaniba Yesuse imin ye unang genamsea \v 29 asu dabi wataniba baabaniba Kobo ni bekebenale! Memalo afoko dawab banobio kesoa namo namo belo ngananamabobo ge baabasiba Yesuse tamnea i am tam unanea i dabo bekebe bia \v 30 mitdaniba imeno dowonom genamib kesoa Yesuse i dabo heba tounea blete obo helanea Gode gangobo genea oya \v 31 i atemniba tekein keniba Yesus etabo geiba e blimanea i imino mo atemin blim kesiobe. \v 32 I obianiba Nibo deib tema deibo tebobo e wengo oye bianea Gode buk tem wengo mitmakamo omkeimayem tebea nib bobol temo klayam fun tlobobo ge omomniba \v 33 am olo dimo olota imin moniba Yelusalem bib ye temniba Yesuse okok aleyemin nakai 11 isa eka alawal mak isa blibo temnaniba mibianiba \v 34 i naka asu dabi baabeibo Motonobo, Sume imin hananea tlea Saimone atemebo gesiba \v 35 asu dab isak inamin namino deib tama deibo watem tlibo wengo oye bianiba baabeniba E blete helanea Gode gangobo geneta ni dabo atem tekein ke tlobobo ge baabesiobe. \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai atemsiobe. \r (Matyu 28:16-20; Mak 16:14-18; Yon 20:19-23) \p \v 36 I weng olo obib dim ota Yesuse isak daak manea baabenea Ib bobol temo ayam bianibte ge baabesea \v 37 i dlou unaniba tosiananiba fumbianiba Unimine ye atemobobo gansiba \v 38 Yesuse baabenea Ibo fatnanibta dlou une bianibta bobol temo asusu blibe? \v 39 Ne skila kweilao nafunibta temine! Netabe. Ne diim osa on osa bitnebiobe. Otane smike diimo blim eka ono blim nabo ge baabenea \v 40 e skila kweilao alebenea \v 41 i seimbianiba Bain etio? gabianiba bobolo hekhek funsiba Yesuse baabenea Ibo imeno mo bione? gesea \v 42 i aningo atosin mako funibbuo omansiba \v 43 omonea unansea atememsiba \v 44 baabenea Sino ibte nete nabianoba baabenia Sinanggwano ne weng sango Mosese hekmel wengo tem osa Gode weng omkeimalin nakai buk tem osa eka buk Samo tem osa alukum yamo balinamabobo ge baabeibiobo ge baabenea \v 45 e Gode wengo omkeima alebeia i Gode wengo buk temo mitmakamo tekein keine genea i bobol tem funin ayamo omyenea \v 46 baabenea Gode buk temo baanoa Gode Dofakamin Nakae enin kino watemnea kaanea amo asu kenea make dime imin hana tlea \v 47 eka naka maki e niniino mikiktemo Yelusalem bib seli sino omyenibta mitdata bib mak bib mak sel isa Gode Dofakamin Nakae Klaiste niniino omkeimaniba omkaye bianiba baabeniba Ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaliba e ib hengmino omtlabeneko ge baabenomabiobo genobiobe. \v 48 Eka ibo inamin namin olo watemibo wengo baabeine! \v 49 Wentine! Sino Aye baanea Naka ele dobiamabibo genebuo ne memalo utnia abilim ut unamio dababeia tlamabebe. Ibo bib sum olota blibta dabaia daak tenea titil sumo omyeta mitdanibta bib mak bib mako monibta ne wengo omkeiman haanine ge baabesebe. \s1 Gode Yesuse debeb ulanea abilim onsebe. \r (Mak 16:19-20; Abosel 1:9-12) \p \v 50 E okok aleyemin nakai dleb monea Betani ye unanea kweilono tebelubenea Gode baabanea Daabenale ge baabanabea \v 51 Gode debeb ulanea abilim unea \v 52 i e niniino dobtouleb bianiba imin moniba Yelusalem bib unaniba seimbianiba \v 53 Gode am sumo tem tamo mibianiba Gode niniino dobtouleb monsiobe.