\id JHN - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Yon \toc1 Dowan Weng Olo Yone Dolanebuotabe. \toc2 Yon \toc3 Yon \mt1 Yon \mt2 Dowan Weng Olo Yone Dolanebuotabe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse daakenea atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 60 ese mak blimanota Yone dowan weng olo dolanebiobe. Yon ele Yesuse okok aleyemin naka etabe. E weng olo dolanibua nakaia unanagai kibianiba tekein keniba Yesuse bainobo geniba afen smike amit nine doboniba amit nine geneta dolanebiobe. E Yesuse inamin namin okoko nabinebuo wengo mo dolaim blimobe. E Yesuse wengo baanebu ota dolanebiobe. \io1 \it 1:1-18 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:19-51 \it* Yone aa fuayemin naka esa eka Yesuse okok aleyemin naka mak isa i weng sang otabe. \io1 \it 2:1–12:50 \it* Yesuse Galili betano nakaia unangai daaye binebuo weng sangobe. \io1 \it 13:1–17:26 \it* Yesuse atdimo dabasa ananomabib amo meb tebua e Yelusalem bib ye bianea okok kebinebuo weng sangobe. \io1 \it 18:1–20:31 \it* Yesuse kaanebuo weng osa eka e imin hananebuo weng osa otabe. \io1 \it 21:1-25 \it* Mubiang wengobe. \c 1 \s1 Wengo afen smiksao naka walanebiobe. \p \v 1 Sinanggwano dabale mo tam tlim blim o dimo wengo Gode temna binobiobe. Weng ele Yesus Klaist etabe. Niniin olo mitmakamo e Gode wengo nakaia unangai keim aleyeminobe. Weng ele emaye Godobe. \v 2 Yo dimo ete God ete nabinibbiobe. \v 3 Gode titilo Klaiste omaleta eta inamin namino alukum kla tlanebiobe. Inamin namino omalo mo tam tlim blimobe. Klaiste emaye inamin namino alukum kla tlanebiobe. \v 4 E afen smiko mitobe. E tenea nakaia unangai ayale obyebiobe. \v 5 Ayal ele amitie mililambio temo eibinabebe. Mililanamino mo gaisanota kiminemebabe. \p \v 6 Gode e dowan naka make dabanea tese e niniino Yon etabe. \v 7 E tenea ayale Yesus Klaiste weng sang ota nakaia unangai baabeia i e weng sang olo wenteniba bainobo geine geneta tlebiobe. \v 8 Yone ayal ekobbabe. E besa tenea ayale weng sango omkeimamang geneta tlebiobe. \s1 Nakaia unangai Yesuse mo gobanin blimobe. \p \v 9 Yesus Klaiste Ayal Moton ele funanea Ne ayale nakaia unangai alukum dabalim olo blibi obyamabibo geneta tlang gena binebiobe. \v 10 Gode titilo Klaiste omaleta eta dabal ele klanebio binea emaye daak tenea dabalim olo binebu otane dabalim sel nakaia unangai e mo tekein keim blimobe. \v 11 E tenea ele meletani Yuda isuo ele bibamo klanebu ele tlebu otane i mo gobanibta Klayam nata tlebo geim blimobe. \v 12 I inabib otane maki gobaniba Klayam nata tlebo geniba e bainobo gabinibbio kesoa e baabenea Ne titilo ibo omyia ibo ne meme aibobo ge baabenebiobe. \v 13 Gode meme anamin kukubo enaminobe. I aaleb kamwali imino mo okok kebianibta dlaim blimobe. Eka i dabalim nakai bobol tem funin osa mo dlaim blimobe. Gode emaye ele bobol tem funin ota nakaia unanga eli dlanea i e meme aibbiobe. \s1 Yesuse Gode kukubo nibo alebenebiobe. \p \v 14 Weng ele naka nea nibo baka bia nibo e titilo ayal inamin einobuo watemubanobbiobe. E Gode miin yanmakob kesoa e Aye Gode titilo ayal inamin einobu olo omalea daayemin kukub osa eka weng moton omin kukub osa e bobol temo sibbebanobiobe. \v 15 Yone tenea naka ele weng sango omkeimabebua Yesuse tle kesoa atemnea nakaia unangai baabenea Sino ne ibo baabenia Ne sin tlibu otane ne naka sumbabe. Naka make ne abuk tlamabe e naka sumobe. Niminbabe, dabale mo tam tlim blimo dimo naka ele binebiobo ge baabeibio nakae eletabo ge baabesebe. \v 16 Daayemin kukubo e bobol temo sibbebanobio kesoa e nibo amit daaye binabebe. E daayemin kukub olo mo blimanomobabe. \v 17 Gode hekmel wengo Mosese omalea esak nibo omyebu otane daayemin kukub osa eka weng moton omin kukub osa ole God eta Yesus Klaiste omaleta esak nibo omyebiobe. \v 18 Nakai Gode atemnamino blim otane Gode miine yanmakobe Yesuse e Aye Gode bobol temo makobam bianea eta Gode kukubo nakaia unangai alebenea keim anebiobe. \s1 Yone aa fuayemin nakae wengobe. \r (Matyu 3:1-12; Mak 1:2-8; Luk 3:2-18) \p \v 19 Yudai komokwali Yelusalem bib ye blibi Gode amo kimanin nakai mak isa eka Libaie meletani mak isa dlaiba moniba Yon esu unaniba baabaniba Kobo wangkebte? ge baabasiba \v 20 Yone hebmamsab keim baabenea Ne Gode Dofakamin Nakae Klaist ekobbabo ge baabesea \v 21 eka i imin kil baabaniba Otane kobo wangkebte? Kobo sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae make niniino Ilaiya kebtio? gesiba Yon esak imin yang ke baabenea Ne ekobbabo ge baabesea i imin baabaniba Kobo Gode weng omkeimalin nakae Mosese ulabe tlamabea ni waisabiobe kebtio? gesiba e baabenea Yeye ne ekobbabo gesea \v 22 i imin baabaniba Kobo wangkebte? Baabenale! Kobo kebmal ole Ne wanetabo gabebe? Ni keb weng sango omeb monoba nakai ni dlaiba tlobbuei baabenomabbiobo gesiba \v 23 Yone Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo baabenea \q1 Naka make ibuantem ye bianea ngambianea Sume deibo kebanabibte ge nganamabebo genebuo \b \m naka ele netabo ge baabesebe. \p \v 24 Felisiei naka eli dlaiba tlibbiobe. \v 25 I Yone baabaniba Kobo baaneba Ne Gode Dofakamin Naka Klaist ekobbabo, eka ne Ilaiya ekobbabo, eka ne Gode weng omkeimalin nakae waisabiobe ekobbabo geneb yole kobo fatnanebta nakaia unangai aayo fuayebebe? gesiba \v 26 Yone baabenea Ae ne nakaia unangai aayo fuayebi otane naka make ibo baka bie ibo mo tekein kebibbabe. \v 27 E ne abuk tebe otane e sumobe. Ne sumba kesoa ne e mo tenanobta wengo baanomobbabo ge baabesebe. \v 28 I olo nasib ole afok tlemin sin da aaye Yodane milim wat Betani bib ye bianibta omonsiobe. Bibo yo Yone aaye ye fuaye binebiobe. \s1 Yesus ele Gode eil sibsib menobe. \p \v 29 Aan sibnoma boman ole Yesuse Yon esu tlang genea tebea Yone atenea Yudai kukubo eil sibsibi yenaniba Gode dokaha binabib kesoa e o dim tounea nakaia unangai baabenea Etemine! Gode eil sibsib mene tebebe. E nakaia unangai dabalim ele blibi hengmino omtlabenamabebe. \v 30 Sino ne ibo baabenia Ne sin tlibu otane ne naka sumbabo, naka make ne abuk tlamabe e naka sumobe. Niminbabe, ne biemo mo nemfaim blimo dimo naka ele binebiobo ge baabeibuo naka eletabe. \v 31 Sino ne Gode eil sibsib men ele niniino mo tekein kenita Inaminiab etabo geim blim otane ne tlibu ole Islel teni tekein keniba e tlamabebo geine genita tenita aaye fuayebibo ge baabesebe. \p \v 32-33 Eka Yone weng mak osa omkeimanea baabenea Ne sino mo tekein kenita e Gode Dofakamin Nakabo geim blim otane Gode ne nemanea tenia nakaia unangai aayo fuayebia e baatnenea Kobo temebeba ne Hobe abilim ut danea makob wan kubiameie ulab daakenea naka make dim ut tounea atemeb mole naka eleta ne Hobe nakaia unangai bobol temo dababbebenea makob aso eimbianoa inamin namino kibanoa nemat genabo inanea i bobol temo as kibain kenea i hengmino nemat genamabebo ge baatnenebio kesoa \v 34 naka ele tleo e dimo bain inanoa atemnita E Gode miinobo ge baabeiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse e okok aleyemin naka maki mikiktemo dlakasebe. \p \v 35 Aan sibnoma boman ole Yon esa e okok aleyemin nakai asue isa ye bliba \v 36 Yone temea Yesuse tlanea dotla unang genabe kesoa atenea e okok aleyemin nakai baabenea Etemine! Gode eil sibsib mene ele mombebo ge baabesea \v 37 wenteniba i dabo Yesuse dobsileb bebiba \v 38 e deskina temea i dabo dobsileb bebib kesoa baaneo Ibo nimin hen tebibe? gesea i baabaniba Aleyemin naka kobo fab aalabebe? gesiba (i wengo aleyemin nakai labai ge oye binabiobe). \v 39 E baabenea Ibo ne beketne monibta ne amo aalabio watemine gesea i dabo bekeba moniba e bib unaniba e amo aalabeo watemubaniba e baka bliba kwinsobe. (Kwin tlota 4 kilok ese mak biota inasiobe.) \v 40 Naka asu dab eli Yone wengo wenteniba Yesuse dobsileb onsibi make niniino Endlue Saimon Fitae ning etabe. \v 41 Endlue hebmamsab monea e heke Saimone baabanea Ni Gode Dofakamin Nakae atemobobo ge baabasebe. (Hiblu wengo Klaist olo makob Gode Dofakamin Nakabe.) \v 42 E Saimone debetnea moniba Yesus esu ye moteniba Yesuse Saimone ateme bianea baabanea Kobo Yone miin Saimon kebtabe. I kobo Sifas ge ngangkemomabiobo ge baabasebe. (Niniin Sifas olo Alameik wengobe. Eka Fita ole Glik weng nabe. Niniin asu olo mitmakamo makob tom beselibobe.) \s1 Yesuse Filib esa Nataniel esa i dlakasebe. \p \v 43 Aan sibnoma boman ole Yesuse walanea Galili unano genea monea Filibe atenea baabanea Kobo ne beketneneba unomo ge baabasebe. \v 44 (Filib esa Endlu esa Fita esa i alukum Betsaida bib selobe.) \v 45 Filib esak Nataniele henmonea atenea baabanea Sinanggwano Mosese hekmel weng osa eka Gode weng omkeimalin naka isa naka make weng sango dolaibbue atemobobe. Yosebe miine Yesuse Nasalet bib sak etabo ge baabasea \v 46 Nataniele Filibe baabanea Ne bobol temo fumbio Nakai naka ele weng sango dolaibbu ele naka ayamobe. Nasalet bib ole bib misiamobe. Naka ayam ele Nasalet bib dao mo tlamebabo gesea Filibe baabanea Kebmaye tenebta atemale ge baabasea bebiba \v 47 Yesuse temea Nataniele esu tlang genea tebe kesoa Yesuse baanea Naka ele Islel ten motonobe. E bobol temo dim omin kukubo blimobo gesea \v 48 Nataniele wentenea Yesuse baabanea Kobo fatnanebta ne tekein kebebe? gesea Yesuse baabanea Filibe mo nganabkeim blim bieta ne sin temia kobo as ete mit ye bieba katemibo ge baabasea \v 49 Nataniele baabanea Aleyemin naka kobo Gode miin Isleli komok sum kebtabo ge baabasea \v 50 Yesuse baabanea Ne baabkenia Ne sin temia kobo as ete mit ye bieba katemibo ge baabkei yota kobo bainobo gabeobe. Olo ayam otane mitdata inamin namino dot ayamo tam tlota watemamabeobo ge baabanea \v 51 eka weng mak osa baabenea Ne bain baabenamabibe, ibo mitdaniba temiba abilime belanea Gode abiseli daakeniba Abilim Da Tlemin Naka nesu ele da imin ut abilim utda bianiba usa daaka bliba yatemomabiobo ge baabesebe. \c 2 \s1 Yesuse okok sumo mikiktemo nase otabe. \p \v 1-2 Amo asu blimanoa Galili temano Kena bib ye naka make alelo omamabe kesoa i Yesus esa e awok osa e okok aleyemin naka isa weng omfubeniba baabeniba Ibo tliba falo ga wembianoba nakae alelo omeko geibbua tliba imen baka waen aay bakao wembianiba \v 3 waen aayo blimano kesoa Yesuse awoko baabanoa Waen aayo blimanobo ge baabasoa \v 4 e baabonea Ob bobol temo fumbebo E daabeneko ge fumbeb otane ne titilo nakaia unangai alebenamabio amo mo tam tlutneim blim biobo gesea \v 5 e biemo okok nakai baabenoa E baanea Inamin namino inaine gene mole ibo ele weng baaneme iwat namine ge baabesobe. \p \v 6 Amo gosake tom keto beselibo asuke asuke asuke nao olanea Yudai ili hekmel kukubo wafunom gaibo i kweil aayo fuba bianiba eka fleto fuba biam nine geneta olanebiotabe. Okok nakai aangket olo temo elekiem elekieme aangket gwabo odi oleb teniba ibumino 10 genimib ota utlamabobe. \v 7 Yesuse okok nakai baabenea Ibo aayo dowon teniba tom aangket olo ibaboine ge baabesea i inaniba aayo dowon teniba ibaiba sibbesoa \v 8 e baabenea Aangket gwabo mo oboniba aay ele obdi obeb moniba falo kima bie nakae obaline gesea i inaniba obdi obeb moniba obansiba \v 9 dowon temea aaye deskinanea waen aay anea eka aangket sum otem osa alukum inasobe. Okok naka eli aaye ele dowon tlibbue tekein kebib otane e mo tekein kebeba kesoa e funanea Waen aay ele gam ayamobe. Fatda obdi obeb tlibe? ge funanea \v 10 nakae alelo omamabe baabanea Nakai alukum waen aayo gam ayamo sin kiki dowoniba nakai gabam tol temo mima fubesota waen aayo gam misiamo mit kikita dowonabib otane kobole waen aayo gam ayamo deibo bineba Abuk kiki dowonine gabeobo ge baabasebe. \v 11 Yesuse e okok sum olo mikiktemo Galili temano Kena bib ye klanea e titilo alebenea wateniba e okok aleyemin nakai e bainobo gesiobe. \s1 Yesuse monea Gode am sumo tem tamo nakai inamin namino webibi fotebesebe. \r (Matyu 21:12-13; Mak 11:15-19; Luk 19:45-46) \p \v 12 Olo inabibo blimanoa Yesus esa e awok osa e ningwal isa eka e okok aleyemin naka isa i moniba Kabaneam bib ye bliba amo milim mak blimansobe. \v 13 Yudai singkalin am sumo i Fasoba imeno dowonabib amo dikib tebiota Yesuse ulaneta Yelusalem bib onsebe. \v 14 E utnea Yelusalem bib ut unanea tanea Gode am sumo daam tem tam unanea temea naka maki am yo temo makob imen wemin baan dim omfa bianiba eil blumakaua eil sibsiba wana i dleb teniba toubiba naka maki teniba walo dleb mo funiba Gode heitdahabiba eka mak ile tebol dim ye toula bliba naka maki skeim da tlebibi Lom monio oleb teniba oyeniba Islel monio oise une biam blib kesoa yatenea \v 15 atliaubasoa sayo tebelonea eital dabanea tobonea biou biou yemdenea alukum naka isa eil sibsib isa eil blumakau isa fotebenea uniba eka monio biino delabmabenea monio dilbi daaknoa biin daak unoa \v 16 eka wani webib nakai baabenea Dleb onon tlaine! Ibo ne Aye am olo temo webiba makob imen wemin baan dim ano kesoa deibueine ge baabesebe. \v 17 E inasea e okok aleyemin nakai ateniba funaniba E weng sango Gode buk temo baanoa \q1 God kobo ne keb amo talowabia i ne nenanom genabiobo genobio \b \m yamo balinobo ge funasiobe. \v 18 Yudai komokwali e inaneo wateniba baabaniba Kobo waneta baabkeseta naebe? Kobo okoko sumo mo klaneba ni katenoba tekein kenoba waneta baabkeneta inanale geseta naebobe genomo gesiba \v 19 Yesuse baabenea Ibo Gode am sum olo galafanimibo ne amo asumatna kenia imin genamabibo ge baabesea \v 20 i baabaniba Nakai Gode am sum olo geibbuei gembiba bifolo 46 blimanota geibbio otane kobo fatnanebta Ne amo asumatna kenita imin genamabibo gabebe? gesib \v 21 otane Yesuse Gode am sumo weng sango inangge baabese olo Gode am sum okobbabe. Ele dim touneta baasebe. Sinanomo e anaiba kaanea amo asu kenea make dime imin hananamabeo saa weng ota baabesebe. \v 22 E inangge baanebua sinanoa e atdimo anaiba kaanea amo asu kenea make dime imin hana tlea e okok aleyemin nakai funaniba E sino inangge baanebiotabo ge funaniba Gode buk tem weng osa eka Yesuse wengo oye bine osa bainobo gesiobe. \v 23 Fasoba imen unalin am bomabua Yesuse Yelusalem bib ye bianea e inamin namin okok sumo klabea nakaia unangai homoni e bainobo gesiobe. \v 24 Ina otane Yesuse emalole i wengo mo bainobo geim blimobe. Niminbabe, e nakai alukum i kukubo tekein kenea i bobol temo klao mo bainobo gabibba kesotabe. \v 25 Naka maki Yesuse baabaniba Nakai bobol temo inangge fumbiobo ge baabanamini blimobe. Niminbabe, e nakai bobol temo sin tekein kebebe. \c 3 \s1 Yesus ete Nikodimas ete naniba weng omonsiobe. \p \v 1 Yudai komok make niniino Nikodimas etabe. E Felisiei meletanobe. \v 2 Naka ele kwitimib tenea Yesus esu ele tlanea baabanea Aleyemin naka kobo ni tekein kenoba God eta kobo kemaneta tenebta nakaia unangai aleyebeobo gabuobe. Gode naka make mo bekeba nim blim kenemeo e okoko sumo kobo okok kebeb enamino mo klanamabebabo gesea \v 3 Yesuse baabanea Ne bain baabkenamabibe, Gode naka make imino mo dofaim blim kene mole e mo mema naka neta Gode kimanin bibo mo watemamabebabo ge baabasea \v 4 Nikodimas esak baabanea Nakae sin damane biamo Gode fatnaneta e imin dofaneta mema naka namabene? E imino mo deskinaneta watneta e awoko amun tem wat uneta dofanamabobabo gesea \v 5 Yesuse baabanea Ne bain baabkenamabibe, nakae aaye mo fuelanea Gode Hobe e bobol temo mo dababbaim blim kene mole e mo mema naka neta Gode kimanin bibo mo unamabebabe. \v 6 Nakae dabalim naka kamwali dofaibbue e dabalim kukub ota wafu binabebe. Eka nakae Gode Hobe dofanebu ele Gode kukub ota wafu binabebe. \v 7 Ne baabkenia Gode ibo imin dlaneko gabi olo kobo mo dlou unemebe! \v 8 Glole emaye ele bobol tem fuge waletnea monea betan ato unebua bi fuge waletnea betan ato unebua bi binabebe. Kobo unin wengo ye wente binabeb otane kobo mo tekein kenebta inamin sin da ye kiloneta tlaneta Inamin sin da ye unebebe genebta tekein kenabebbabe. Gode Hobe nakaia unangai bobol temo klanea mema naka unang ambib osa makob inamin kesoa kobo mo tekein kebebbabo ge baabasea \v 9 Nikodimase baabanea Inamin namin olo fatnanota tam tlamabone? gesea \v 10 Yesuse baabanea Kobo Islel teni aleyemin naka sum otane fatnanebta o mo tekein keim blim biebe? \v 11 Ne wengo bain baabkenamabibe, nesa ne okok aleyemin naka isa inamin namino tekein kebob osa eka inamin namino watemobbuo weng osa Yuda ibo baabenomob otane ibo ni wengo mo wentubeim blim weng omdibiye binabiobe. \v 12 Ne ibo dabalim olo inamin namino wengo baabenimio ibo mo bainobo gabinabibba kesoa ne abilimo inamin namino wengo baabenimio ibo weng olosa mo bainobo genomabibbabe. \v 13 Naka maki mo utnibta abilim ut danibta imin daak tlim blimobe. Abilim Da Tlemin Naka ne nenekiem neneta abilimo deibonia daak tenia dabalim ele tlania abilim omimio weng sango ibo oyebibe. \v 14 Sinanggwano ibuantem ye Mosese tom blonso olonea inabe smike klanea ase tekebmine halonea dabasa genea bikinebua nakaia unangai inab motoni yantamanimibo inabe smik ele dobutda ateniba i kaanamino deiboniba sbal sambinibbiobe. Mema dim olosa nakai Abilim Da Tlemin Naka ne inatneniba atdimo nemasaniba silo bikitneniba obo bikinomabiobe. \v 15 Nakaia unangai nemutda nateme bianiba bainobo getnenimibo isa mo kaanimibbabe, amit nomabiobe. \v 16 Gode dabalim nakaia unangai kla dohalim bianea kla gobe bie kesoa e miin yanmakob ne nemanea tenia atdimo kaania nakaia unangai daabenamabi kesoa nakaia unangai wanita ne bainobo getnenimibi mo kaanibta alang namanimibbabe. I afen smike amit nine doboniba amit nomabiobe. \v 17 Gode e miin ne mo nemane tenita dabalim sel nakaia unangai hengmin gami kot kebenea dlanea aseinin bib unine geneta nemaneta tlim blimobe. E funanea Ne dabaia daaknea dabalim sel nakaia unangai hengmino temo blibo dotlaneko geneta namaneta daak tlibiobe. \v 18 Nakaia unangai wanita Gode miin ne bainobo getnenimibi Gode i mo kot kebeneta dlaneta aseinin bibo mo unomabibbabe. Ina otane nakaia unangai wanita ne mo bainobo ganebibbai Gode sin baanea I aseinin bib unomabiobo genebiobe. Niminbabe, i Gode miin yanmakob ne mo bainobo geim blim kesoa i aseinin bib unomabiobe. \v 19 I aseinin bib unomabibo mitmakamo enaminobe. Ayal ne sin ye daak tenia dabalim ele tlibi otane nakaia unangai ayal ne gotnenamino deitneniba mililanamin ota gobo bliobe. Niminbabe, i kukub misiamo wafu blib kesotabe. \v 20 Nakai kukub misiamo wafu blibi ayale makaalaniba ayal esuo mo blibbabe. Niminbabe, i funaniba Ni ayal esuo bioba ni kukub misiamo nabobo keim anoa naka mak unang maki watemubenimiobo genibta ayale makaa dofa bliobe. \v 21 Otane nakai kukub moloto wafu blib ile ayal esu ye bliba i kukub nabibo keim anoa naka mak unang maki wateniba tekein keniba Gode kukubo yota naine geneta e titilo omyenseta nabinabiobo genomabiobo ge baabasebe. \s1 Yone Yesuse weng sango baa omkeimanea E okoko inaminobo gesebe. \p \v 22 Yesuse weng olo oyebeo blimanoa omito ete e okok aleyemin naka nite nanoba monoba Yudia betan onsobobe. Ni ye bianoba nakaia unangai aayo fuaye bisobobe. \v 23 Inon bibo Selim bibo kikib ye biobe. Bib olo aayo homono ye bio kesoa nakaia unangai homoni teniba Yon esu ele tlebiba aayo fuaye monsebe. \v 24 (Yo dimo Helote Yone klabuto mo ge debeb monea klabut amo mo daim blim bietabe.) \v 25 Yone okok aleyemin naka maki tenabiba eka Yuda naka make tenaniba aa fuayemino wengo obianiba Yone okok aleyemin nakai baaniba Inaminobo gesiba eka Yuda nakae baanea Yeye inaminobo gese bianiba obiniba \v 26 teniba Yon esu ele tlaniba baabaniba Aleyemin naka kobo sino Yodane milim wato nakae kobo bekebke bia e weng sango omkeima binebbue bobolo mo fumbebe? Naka ele memalo nakaia unangai aayo fuayebea nakaia unangai alukum kobo deibkeniba moniba esu unebiobo gesiba \v 27 Yone baabenea Gode abilim ut bie nakai elekiem elekiem i okoko omkayebebe. \v 28 Ibo tekein kebiobe, sino ne baania Ne Gode Dofakamin Nakaba otane e ne sin nemanea tlibiobo geibiobe. \v 29 Nakae alelo omea e nineke weng sango wentameo e kla seinamabebe. Nesa makob nakae alelo ome nakae nineke ulabobe. Ne kla seimbibe. Niminbabe, ne wentia nakaia unangai moniba Yesus esu unebiobo gabiobe. \v 30 E niniin ota sum anoa ne niniino men anoko! \v 31 Nakae abilim da tlebu ele e titilo sum kesoa naka maki titilo gaisenebiobe. Eka nele dabalim naka kesoa ne dabalim omimi ota tekein kebibe. Eka naka elele abilim da tlebio kesoa e abilim osa dabalim osa omimio tekein kebianea ne gaitnenebiobe. \v 32 E inamin namino watemebu osa eka wentebu osa nakaia unangai o wengo oyebe otane i e wengo mo wentehabibbabe. \v 33 Nakaia unangai Yesuse wengo wenteniba bainobo gabibi tekein keniba Gode weng osa motonobo gabiobe. \v 34 Gode nakae dabanea tlebue e Gode wengo kla omkeimabebe. Niminbabe, Gode Hobe e dabalea Hob ele e bobol temo sibbeba biebe. \v 35 Eka Aalebe e miine Yesuse kla goba bianea titilo omanea inamin namino alukum eta olalebua kima biebe. \v 36 Nakaia unangai Gode miine bainobo gabibi afen smike doboniba amit bliobe. Eka nakaia unangai baaniba Yesuse bain Gode miinbabo ge baaib mole i afen smike mo dobonibta amit nomabibbabe. Gode i alo amit tlihabobo ge baabesebe. \c 4 \s1 Yesus ete Samelia unang ote naniba weng omonsiobe. \p \v 1-3 Nakaia unangai baaniba Yone nakaia unangai aayo fuayebe otane naka homon unang homoni moniba Yesus esu unebiba aayo fuayebei homon aniba Yon emiei gaiseibobo geiba Felisiei wentiobo gesiba Yesuse wentenea e bobol temo funanea Ne Yudia betano deibonia imin monia Galili unano ge funasebe. (I aayo fuayebib otane Yesuse emalo aayo mo fuayemin blimobe. E okok aleyemin naka nita fuaye monsobobe.) \v 4 Ni Yudia betano deibonoba monoba Galili unomo genoba Yuda ni une binabob deibe deibanoba Samelia deib onsobobe. \p \v 5 Ni monoba Samelia betano bibo niniino Saika bib ye onsobobe. Bib olo sinanggwano Yuda ni fanine Yekobe e miine Yosebe betano omalebuo skeimbabe, o mebobe. \v 6-8 Bibo yota Yekobe Aa unine dabale haketoufaneta klanebiotabe. Ni beboba binoa kelanoa afoko te isak eut tloa Yesuse teng alosoa tenea aaye ken ye toumbianea singkabea e okok aleyemin naka ni deibanoba monoba bib yo imeno walonam unobbua Yesuse ye bia Samelia unang mako aaye obdinang genoa tetemoa Yesuse baabonea Aaye mo obditneneba doweite gesea \v 9 o wentenoa dlou unanoa baabanoa Kobo Yuda nakabo, eka ne Samelia unang na otane kobo nimin kenebta baatneneba Aaye mo obditneneba doweite ge onebebe? ge baabasobe. Niminbabe, Yudai Samelia teni mo gobe binabibba kesoa e aa wengo baaboneo o dlou onsobe. \v 10 Yesuse baabonea Obo Gode aaye obklea dowoneba amit namabebe mo tekein kebebbabe. Eka aaye obneba doweite ge okebi naka nesa obo mo tekein kebebbabe. Obo ne weng ele baabkei olo tekein kebeb biamo ne baatneneba aay ele obklia dowoneba amit namabeb otane obo mo tekein kebebbabo ge baabosea \v 11 o baabanoa Naka sum kobo aaye dabal tem ele bob daak kesoa keb aangketo blim yole aaye afen smiksae fatda obdinamabebe? \v 12 Nib fanine Yekobe dabal ele haketoufanea klaubenebiobe. Aa unin ele klayamobe. Esa e meletan isa e eil blumakau isa wembinibbiobe. Ina otane Yekobe aaye dot ayam ele mo obyim blim kesoa kobo Yekobe gaisaneba keb aaye dot ayam ele obiamabebo? gesoa \v 13 Yesuse baabonea Nakaia unangai aay ele dowonaibo aa tebo imin yemabo \v 14 otane nakaia unangai wanita ne aaye obiamo gabie dowonaibo i aa tebo imino mo yemabobabe. Ne aaye obiamabi ele i bobol temo makob aa bantema eibein kenea gang dim tou une bianea afen smiko doya amit amit nomabiobo gesea \v 15 o bobol temo funanoa Yesuse aay motono weng sang ota onebebo genoa baabanoa Naka sum kobo aaye ye mo obnebta dowonita ne aa tebo imin nananamino deitnenoa eka ne imin tenia aay ele obdinamin osa denano gesoa \v 16 e baabonea Obo moneba ob imake baaba debetneba imin tele gesea \v 17 o baabanoa Ne imake blimobo gesoa Yesuse baabonea Obo baaneba ne imake blimobo gabebo motonobe. \v 18 Sino obo imakwali dlobi deibe deibenino asuke asuke make naebbio otane memalo naka ele obtena blib ele ob imakbabe. Ob wengo moton baatnenebobo ge baabosea \v 19 o baabanoa Naka sum kobo ne mo tekein kebebba otane kobo ne kukubo nabio omkeimatneneb kesoa ne tekein kenia kobo Gode weng omkeimalin nakabo geiobe. \v 20 Ni faninwali Samelia ten iko amgolim ele golim uto Gode lotu keha binabib otane Yuda naka ibo baaniba Nakaia unangai alukum teniba Yelusalem bib ele Gode lotu kehamine ge obinabiobo gesoa \v 21 Yesuse baabonea Unang obo ne weng olo baabkenimio bainobo genale! Sinanomo nakaia unangai amgolim ele golim ut esa eka Yelusalem bib osa olota Aye Gode mo lotu kehamomabibbabe. I bib mak betan mak osa alukum Gode lotu kehamomabiobe. \v 22 Samelia ten ibo Gode lotu keha binabib otane ibo e mo tekein kebibbabe. Yuda nita Gode kla tekein kebianoba lotu keha binabuobe. Niminbabe, nakaia unangai hengmino temo blibo dotlanamin kukub ole Gode Yuda ten ita alebeneta isak naka mak unang maki alebenomabiobe. \v 23 Sinanomosa memalosa nakaia unangai Aye Gode moton lotu kehabib ile i wengo moton obianiba i bobol temo Gode lotu keha binabiobe. Nakaia unangai inaniba Aye Gode lotu kehabib ile e i kukub olo kla gobo biebe. \v 24 Gode dabalim nakababe. E hobobe. Nakaia unangai Gode lotu kehabib ile i wengo moton obianiba i bobol temo Gode moton lotu kehamine ge baabosebe. \v 25 O baabanoa Ne tekein kebibe, Gode Dofakamin Nakae i Klaist ge nganhabibe tlameo e nibo inamin namino alukum alebenamabebo gesoa \v 26 Yesuse baabonea Ne i naka ele Klaist ge oha binabib naka neta okebibo ge baabosebe. \p \v 27 E inangge owebea e okok aleyemin nakai imin teniba temiba e unango tenaniba weng obiba ateniba dlou onsib otane i nakae elekieme Yesuse mo baabaneta Kobo nimin kenebta unang olo tenanibta weng obibe? O fatnatnenoko genebte? ge baaba naim blimobe. \v 28 Unang olo aangkete obanoa metnoa bib met unanoa nakaia unangai baabenoa \v 29 Ibo moniba naka ye atemine! E ne mo tekein kebeba otane e ne sino inamin namin kukubo nabinabio alukum omkeimatnene kesoa e Gode Dofakamin Nakae Klaiste nibo Lom seli kima blibo dotlanamabe etase makobo gesoa \v 30 i bibo deiboniba moniba Yesus esu onsiobe. \p \v 31 O inanoa metnoa nakaia unangai bib met blibi baabenam mes unoa Yesuse okok aleyemin nakai baabaniba Aleyemin naka kobo imeno dowonale gesiba \v 32 e baabenea Ne imeno bitnebuo ibo imen olo mo tekein kebibbabo gesea \v 33 e okok aleyemin nakai i sinwalo imaye baasese bianiba obianiba Naka maki imeno sin oluba tlibbiota obe bleka? ge omsiba \v 34 Yesuse baabenea Ne nakae nemanea tlibue bobol tem ota wafu biania e baatnenemeo ne e weng ota wente biania okok bli kesoa ne okoko okok kebia blimansote genitabe. Imeno ayam otane ne Gode okoko okok kebio kukub olo dot ayamobe. Ne yo inanimi olo makob ne imenobe. \p \v 35 Ibo enangge obianiba Alimo asuke asuke nao blimanomo dim ota wito wakamomabbiobo gabib otane ne baabenamabi ole kin omoniba wit damibo watemine! Sanggwan yam anobiobe, welonaminobo ge baabesebe. (Yesuse saa weng ele baabese olo mitmakamo enaminobe. Samelia teni tebibta yateneta e okok aleyemin nakai baabeneta Naka eli Gode Dofakamin Nakae wengo wentomo geniba tebib eli makob wito yam anoa welomabib inaminobo ge baabesebe.) \v 36 Yesuse imin baabenea Nakae ne wengo omkeimabe ele makob nakae wit sano dolibe ulabobe. E inanea ne wengo omkeimabea nakaia unangai wenteniba bainobo geniba afen smike doboniba amit amit nomabibo makob nakai wito yam anoa weleb moniba am olanomabib inaminobe. Nakai asu keniba make wito sano dolibea eka mak ele yamo weleb te toubiam nimibo i dabo kla seimbianiba okok olo okok kebiba sinanomo Gode i okoko molo yang kenea inamin namin ayamo doyamabebe. \v 37 Weng olo motonobe. Nakai asu keniba make wit dabo dolibea eka mak ele waa toubianamabebe. \v 38 Ne ibsa inania dlaia moniba nakaia unangai dleb meteniba ne mitem tlibbi otane sino naka maki bumolok bianiba ne wengo i omkeimaye binibbiobe. Makob nakae mikiktemo wit dabo dolinebua damanoa yamo balinobua yam anomo naka make tenea waa toufanamabe inaminobe. Naka maki mikiktemo ne wengo omeb moniba nakaia unangai baabeibbua memalo ne ibo dlaia isu unaniba daabeiba i ne bainobo genomabiobo ge baabesebe. \p \v 39 Eka Samelia nakaia unangai homoni bibo yo seli unang olo wengo wenteniba i Yesuse bainobo gesiobe. Niminbabe, o baanoa E ne sino inamin namin kukubo nabinabio alukum omkeimatnenebo gesota i wentenibta bainobo gesiobe. \v 40 O inang geno kesoa Samelia nakaia unangai teniba Yesus esu ele tlaniba baabaniba Kobo deneba ele biante gesiba e wentenea ye baka bia amo asu blimansobe. \v 41 E dowan wengo omkeimayebea naka homon unang homoni maki imin e bainobo gesiobe. \v 42 I unang olo baaboniba Ni memalo ob wengo olota mo wentenobta naka ele bainobo gebaim blimobe. Ni nimaye e wengo wente nanobta Naka eleta dabalim nakaia unangai alukum i hengmino temo blibi dotlanamabebo genobobo ge baabosiobe. \s1 Yesuse komok make miine klaubasebe. \p \v 43 Amo asuo blimanoa Yesuse bibo yo deibonea monea Galili onsebe. \v 44 Sino Yesuse emaye baanea Gode weng omkeimalin nakai ili bibam seli mo gobe bianibta i wengo klao mo wenteyebibbabo genebiotabe. \v 45 Bainobe, e meletani Galili teni mo goba blibba otane sino Fasoba imen unalin am bomabio dimo i moniba Yelusalem bib ye unaniba Yesuse inamin namin okoko nabeo watemibbio kesoa e Galilio motemeo nakaia unangai Klayam nata tlebobo ge baabasiobe. \p \v 46 E imin monea Galili betano Kena bib ye unanea bibo yo aaye deskinanea waen aay ansebe. Komok make ye bie e miine Kabaneam bib daak genhabea \v 47 Yesuse Yudia betano deibonea tenea Galili ele tlebo gesiba wentenea tenea Yesus esu ele tlanea baabanea Ne miine Kabaneam bib daak bianea gembianea kaatnenang genabe kesoa kobo ne beketneneba monoba klaubanale gesea \v 48 Yesuse naka ele bainobo galino naatemano genea e naka ele baabanea Ibo okok sumo mo watemin blim keib mole ibo ne mo bainobo getnenomabibbabo ge baabasea \v 49 komoke baabanea Naka sum kobo hebmamsab tleba unomo! Ne mene kaatnenemebo gesea \v 50 Yesuse baabanea Sma daak temebta keb miine ayam anamabebo gesea naka ele funanea Yesuse wengo bain baatnenebo genea deibanea \v 51 monea tamal aan senoma bomanoa bebea e okok nakai teniba deib tamal deib baabaniba Keb miine ayam anebo ge baabasiba \v 52 e kil baabenea Afok smiko fatnamin dim ota ayam anesone? gesea i baabaniba Sintalo wan kilok ota e kweimo gilu banosobo gesiba \v 53 e funanea Sintalo afok smiko bayo dim ota Yesuse baatnenea Keb miine ayam anamabebo ge baatnenesobo ge funanea e Yesuse bainobo genea eka e meletan isa Yesuse bainobo ge nasiobe. \v 54 Yesuse Yudia betano deibonea monea Galili betan ye unanea okok sumo asuo nasebe. Mako aaye deskinanea waen aay ansebe. Eka mak ole komoke miine klaubanasebe. \c 5 \s1 Yesuse Betesda aamuk ye naka make ginino klaubasebe. \p \v 1 Yesuse inabea am mako blimanoa Yudai singkalin am mako dikib tlo kesoa e monea Yelusalem bib onsebe. \v 2 Aamuk make Yelusalem bib ye einebua Hiblu wengo i Betesda ge oha bianiba bib olo daamo ge tetenaniba aamuke ken ye amit mako ye hatlaibbiotabe. O niniino Eil Sibsibi Amit otabe. Aamuk ele keno mon amo asuke asuke make nao ye genaibbiotabe. \v 3-4 Naka homon unang homoni mon am olo temo aala binabib biotabe. Maki kino misiam an ye bianoa eka maki skilono misiam an touye bianoa eka maki gilok yalonano biotabe. [Niminbabe, i funaniba Am mak dimo Sume abisake telaaknea aamuk etem daak unea aaye blit blit galameo nibo fuelanomo genibta waisa binibbiobe. Aamuke inanea blit blit galameo naka tab unang tab wanita sin daakniba aan tem daak unaibo i ginino blimubebe binobiobe.] \p \v 5 Naka make amit ye gembinea bifolo 38 o blimanobua e sma ye gembianea mon am ye bia \v 6 Yesuse tenea naka ele atemnea e tekein kenea naka ele gembinabeo bifol homono blimanobiobo gene kesoa e baabanea Kobo fumbeb ole ne ginino ayamut nenoko gabebo? ge baabasea \v 7 ginin game baabanea Sum kobo aaye blit blit galameo nakai ne nafu nemeb daakniba aan tem daak nemfakanamin nakai blim kesoa nemaye fiab beteng daak unang ge temita naka maki gaitneniba ita sin daak unaniba i ginino ayam ansib ne de de binabibo gesea \v 8 Yeuse baabanea Kobo hananeba keb biin asaalo ometneba one ge baabasea \v 9 hebmamsab e ginin olo ayamu banoa hananea e biin asaalo ometnea onsebe. \p E inaseo Gode singkalin am bomabio \v 10 kesoa Yudai komokwali naka ele baabaniba Memalo Gode singkalin am otane kobo biin asaalo ometneba bebeb yole misiamobe. Nib hekmel wengo baanoa Awemobo genobiobo gesiba \v 11 e baabenea Ne klautnenea ayam ai naka ele baatnenea Keb biin asaalo ometneba one ge baatnesetabo gesea \v 12 i baabaniba Wanete? Waneta baabkeneta Keb biin asaalo ometneba one gesete? ge baabasib \v 13 otane e mo tekein keneta nakae yeta klautnenebe geim blimobe. Niminbabe, nakaia unangai homon aiba Yesuse sanggwan dala unea deibanea \v 14 e monea Gode am sumo tem tam bia Yesuse tenea imin atenea baabanea Ye temale! Kobo memalo ayam aneb kesoa hengmino imino mo hengamebe! Kobo inameb mole inamin namin misiam sumo keb dimo tam tlubkenamabobo ge baabasea \v 15 naka ele monea Yudai komokwali baabenea Ne klautnenea ayam ai nakae Yesus etabo ge baabesebe. \p \v 16 Gode singkalin am bomabua Yesuse naka ele klaubane kesoa Yudai yo dim ota kiloniba Yesuse kukub misiamo omkaha monsiobe. \v 17 Yesuse i weng olo tekein kene kesoa e baabenea Ne Aye Gode am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo amitie okok kebianea eka singkalin am bomanomo dim osa okok kebianea nibo daaye binabe kesoa nesa inania okok kemabibo ge baabesebe. \v 18 Yesuse weng olo inangge baane kesoa Yudai komokwali funaniba Nibo Yesuse moton ananoba kaaneko ge funasiobe. Niminbabe, i inasibo e Gode singkalin amo hekmel wengo baanobuo deiboneo olobbabe. E weng mak osa baanea Gode ne Ayobo gene kesoa i funaniba Olo makob e baanea God esa nesa ni makobobo ge baanea e dim obebo ge funasiobe. \s1 Gode e miine okok kemin titilo omalebiobe. \p \v 19 Yesuse Yudai komokwali baabenea Ne bain baabenamabibe, Gode miin ne okoko nabio nene bobol tem funino mo okok kebibabe. Ne Aye okoko nabeo olota wateme biania nesa ming inanita okok kebibe. Ne Aye okoko nabeo e miin nesa olota nabibe. \v 20 Aye Gode e miin ne kla gotne bianea e inamin namino nabeo ne alenebebe. Sinanoa e okok olo ulabba mikiko dot ayamo aletnenamabeo ibo dlou unomabiobe. \v 21 Aye Gode nakaia unangai kaaib biamo imin dohanea afen smiko omkaye binabe kesoa e miin nesa inania nakaia unangai dlakania afen smiko omkayebibe. \v 22 Eka Aye nakaia unangai mo kot keye binabebabe. Okok olo e miin neta omnenea baatnenea Kobo nakaia unangai kot keyemale ge baatnenebiobe. \v 23 Nakaia unangai Aye Gode niniino dobtouleb blib kesoa i e miin ne niniin osa nemtouleb nomabiobe. Nakaia unangai wanita Gode miin ne niniino nemtouleb blibba ile i ne Aye nemanea tlibue niniin osa mo dobtouleb blibbabe. \p \v 24 Ne moton baabenamabibe, nakaia unangai wanita ne wengo wenteniba ne nemanea tlibio nakae bainobo gabib ile afen smike doboniba amit bliobe. Gode i mo kot kebenamabebabe. I kaanamin deibe deibaniba afenin deib eta bebiobe. \v 25 Ne moton baabenamabibe, nakaia unangai sinanomosa memalosa kaanamin deibe bebibi Gode miin ne wengo wentomabiobe. Eka nakaia unangai wanita ne wengo wentib mole afen smike doboniba amit nomabiobe. \v 26 Aye Gode afen smike mitmakamobe. E e miin nesa titilo omnebio kesoa nesa afen smike mitmakamobe. \v 27 Eka Aye Gode miin ne Abilim Da Tlemin Naka kesoa e namakanea baatnenea Kobo nakaia unangai kot kebenamin okoko okok kemale ge baatnenebiobe. \v 28 Ibo mo dlou unemibe! Niminbabe, am mak bomanomo dimo ne nganaia nakaia unangai kulila binabibi ham gloutem daako blibi ne wengo wenteniba \v 29 hana ut tlaniba kukub ayam wafu binib biamo ile afen smike doboniba amitniba eka kukub misiamo wafu binib biamo ile kot keniba omito aseinin bib unomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse kukubo omkeimalin wengobe. \p \v 30 Yesuse Yudai komokwali imin baabenea Ne okoko nabio nene bobol tem funino mo nabibabe. Ne nakaia unangai kot kebenang gamio Gode tekein kemino omneta klayam kot keye binabibe. Niminbabe, ne namane tlibio nakae bobol tem funin ota wafu blibe. Ne nene bobol tem funino mo wafu blibabe. \v 31 Ibo ne kukubo nemaye baa omkeimanimio ibo ne wengo mo bainobo genomabibbabe. \v 32 Otane naka make ne kukubo baa omkeimabe ole ne tekein kebibe, e ne weng sango bain ye baa omkeimabe kesoa ibo wentomabiobe. \v 33 Sino ibo ib okok nakai dlaiba moniba Yone aa fuayemin nakae baabaiba e ne weng sango bain baabenebiobe. \v 34 Ne mo funanita Nakai ne kukubo baa omkeimamine ge fumbibabe. Otane ne funania I hengmin temo blibo Yone ne weng sango baabenea i wenteniba bainobo geib mole Gode daabenea i hengmin temo blibo dotlanamabebo ge funai kesota ne Yone wengo baabeiobe. \v 35 Yone makob ayal inamin einebiobe. Ayalo dutgenomo bebualiei moniba tubuna binabib inaniba ibo moniba Yone wengo wentib otane ibo amito mo bianibta wentemin blimobe. Mema yota wentem tlaniba deibueibbiobe. \v 36 Ne Aye baatnenea Kobo moneba inamin namin okoko namale ge baanea nemanea tenia okok olo nabi kesoa nakaia unangai watemniba tekein kenimibi funaniba E bain Gode dabanea tlebiobo gabiobe. Yone ne kukubo wengo omkeimabe otane ne okok olo nabio Yone wengo gaisonoa ne kukubo ibo kla aleyebobe. \v 37 Eka Ay Gode ne nemanea tlibio naka esa ne kukubo omkeimabebe. Ibo e wengo ele sital dimo mo baaneta wentim blim eka ib kino e mo atemin blim nabe. \v 38 Eka ibo e weng osa ib bobol temo mo omabbaim blimobe. Niminbabe, eta ne namane tlibu otane ibo ne mo bainobo getneim blimobe. \v 39 Ibo Gode buk temo afen smike mitmakame hembinabiobe. I Gode buk temo ne weng sango dolaibbu otane ibo sma ye tobtlim biobe. \v 40 Ibo teniba ne mit temo tlib mole afen smike doboniba amit nomabib otane ibo nesuo mo tlaobbabo gabiobe. \p \v 41 Ne mo funanita Nakaia unangai ne niniino nemtouleb nine gabiba \v 42 otane ne ib kukubo tekein kebibe. Ib bobol tem daako Gode mo goba blibbabe. \v 43 Ne Aye ele bobol tem ye namane tlibu otane ibo mo baatnenibta Klayam nata tlebobo ge baatneim blimobe. Ibo naka make ele bobol tem tenea baanea Ne Gode Dofakamin Nakabo genea ele niniino omfufume eta ibo Klayam nata tlebobo ge baabanomabiobe. \v 44 Ibo ib sinwalo ilib tak ngambianiba maki niniino omfabesesenin kukub ota wafu bianiba eka ibo Gode elekiem eleta sumobo, e ni seinyemeko galin kukubo bobolo mo wayebobabe. Ibo inabib kesoa ne mo bainobo getnenomabibbabe. \v 45 Ibo obianiba Ni Mosese hekmel wengo wafunomobo Gode tenanoba amit nomabbiobo ge obinabib otane kot kenamin dimo tlamo ne Aye mo baabanita I ne wengo omdibine binibbiobo ge baabanamabibabe. Mosese emaye baabanea I ne Yesuse weng sango dolaibuo omdibiha binibbiobo ge baabanamabebe. \v 46 Gode buk temo Mosese dolanebuo ne weng sang ota dolanebiobe. Ibo e wengo bainobo genimibo ne bainobo getnenomabib \v 47 otane ibo e wengo klao mo bainobo geim blim kesoa ibo ne weng osa klao mo bainobo gabibbabo ge baabesebe. \c 6 \s1 Yesuse naka homoni 5,000 i imeno oyenea dowonsiobe. \r (Matyu 14:13-21; Mak 6:30-44; Luk 9:10-17) \p \v 1 E inabea sinanole Yesus etem eka e okok aleyemin naka nitem nanoba monoba Galili aamuke niniin mako Taibiliase yalanoba walanoba milim sin da unoba \v 2 nakaia unangai homoni sino Yesuse okok sumo nanea ginin gami klaubenea atemibbuei kan na tesiobe. \v 3-4 Yo dimo Gode singkalin am sumo Yudai bleto yis blim dowonabibo o niniino Fasoba fal gamin ge nganwe binabib amo meb tebiotabe. Yesuse monea bibilim ye unea e okok aleyemin naka ni tenanoba toula bisobobe. \p \v 5-6 Ni inanoba toula bianoba Yesuse temea nakaia unangai homoni dli tlebib kesoa yatenea e inamin namino nanamabeo sin tekein kebe otane e Filibe naatemano ge funanea baabanea Nibo imeno fab ota walonobta nakaia unanga eli oyoba dowonomabibe? gesea \v 7 Filibe baabanea Nibo monio K200 o olonoba i imeno walubenomob osa mo kinota doweibta matwayamobabo, men anoa i dowonitab kenomabiobo gesea \v 8 Yesuse okok aleyemin nakae make niniino Endlue Saimon Fitae ninge baanea \v 9 Naka ten ele blet gwabo 5 olanea eka aningi asu olananebu otane olo sumbabo nakaia unangai homonobo gesea \v 10 Yesuse e okok aleyemin naka ni baabenea Ibo nakaia unangai baabeiba teniba toulaine ge baabesea ni baabenoba teniba betan olo mulub mulube genea fikalo blelanebio kesoa i alukum o dim ye toulasiba i naka gang ita 5,000 kiniba eka unanga tena ile mo kinim blim deibesiobe. \p \v 11 Yesuse blet olo olonea Gode gangobo genea haanea nakaia unanga eli kikibenea eka aning osak olonea imin inanea haanea kikibenanea dowoniba \v 12 matwayoa atosino olasiba Yesuse e okok aleyemin naka ni baabenea Ibo atosino deibueibo olmieine! Mo deibonimibe! Sasalanomobo ge baabesea \v 13 ni nakaia unangai bleto 5 o haa kikibeoba unam biniba atosino deibueibo olonoba tlit meeno 12 o tem daak basobobe. \p \v 14 Nakaia unanga eli Yesuse okok sum olo klaneo wateniba baaniba Sino Gode buk tem wengo baanoa Sinanomo Gode weng omkeimalin nakae daakenea dabalim ele tlamabebo genobuo bain naka eleta te biebo gesiobe. \v 15 I funaniba Yesuse ni komok sum aneko ge funsiba Yesuse i bobol tem funino tekein kenea funanea I ne menganiba Ni komok sum anale ganemib isuo deibe unano genea deibenea ulanea amgolim onsebe. \s1 Yesuse aa dang dim wat mama onsebe. \r (Matyu 14:22-33; Mak 6:45-52) \p \v 16 Afoko dawabbanoa Yesuse okok aleyemin naka ni daaknoba weseme obgi tlobbue imin tileisa ofakanoba \v 17 aamuke yalanoba walanoba Kabaneam bib unomo genoba bebobtabe. Amo mili kikino otane Yesuse nisuo mo tlim blim bietabe. \v 18 Ni inanoba weseme obetnoba aa dang tla beboba glole sume tlebianea eka aaye mousie sume haa tlebiam bia walbim walbimnoba \v 19 watnoba isak wat unanoba temoba Yesuse aalang dim wat mama tenea weseme esu meb tlebio kesoa atenoba tosiansoba \v 20 e baabenea Ibo mo tosianimibe! Netabo gesea ni wentenoba \v 21 bobol ayam funanoba baabanoba Daakeneba weseme tem ele tele gesoba daakenea tounea debebnoba dim bain kenoba hebmamsab watnoba bib wat onsobobe. \s1 Nakaia unangai Yesuse hen haamonsiobe. \p \v 22 Yesuse okok aleyemin naka ni inanoba wala unoba eka nakaia unangai aamuke milim sin da wat deibe unobi sibnoma bomasoa funaniba Sintalo wesemeo imino blim elekiem eleta bia atemeboba kwinoa obeb unom genabib dimo Yesuse blim e okok aleyemin nakai ilita obeb uniba yatemobsobe. Yesuse sma bib ele fa biebo? gesiobe. \v 23 Eka Taibilias bib seli maki Yesuse atemomo geniba wesemeo oletniba teniba Sume imeno Gode gangobo genea haa kikibenea doweibso bib ele tetemniba \v 24 nakaia unangai maki sma bib yo blibi tenaniba temiba Yesus esa e okok aleyemin naka nisa ni bib olo blim biob kesoa i dli daakniba wesemeo tem daak unaniba walaniba Kabaneam bibo Yesuse hen onsiobe. \s1 Yesuse makob afen smik imenobe. \p \v 25 Nakaia unangai watniba aamuke milim sin da wat temiba Yesuse ye bie kesoa atemniba baabaniba Aleyemin naka kobo sintalo fatnamin dim ota tlebsone? Eka kobo deib ole fab temte tebebe? gesiba \v 26 Yesuse baabenea Ne bain baabenamabibe, sintalo ne okok sumo naia watemibso ibo mo funanibta E bain Gode miinobo genibta ne hen tebibbabe. Yeye ibo ne imen homono oyia dowoniba matob buk geibso yo deib ota tliobe. \v 27 Ibo imeno klaanamabo yo talo mo wabonibta hen haanimibe! Ibo inamin namino amit namabo ota henine! Olo imen motonobe. Ibo imen olo dowonaibo afen smike doboniba amit nomabiobe. Gode Abilim Da Tlemin Naka ne nemfakanea e okoko omnenea baatnenea Kobo amit nin imen olo oyene ge baatnenebiobo gesea \v 28 i baabaniba Gode inamin namin okoko naine gabeo ni fatnamin okok ota okok kebobta Gode ni seiyemabene? gesiba \v 29 Yesuse baabenea Gode okok ole inaminobe. Ibo Gode nemane tlibio naka ne bainobo getneib mole Gode ibo kla seinyemabebo ge baabesea \v 30-31 i baabaniba Sinanggwano nib faninwali ibuantem ye bianiba imeno niniino manao unam binibbiobe. Gode buk temo weng mako baanoa Imeno abilim danoa tlebua Mosese okayebea unam binibbiobo ge baanobio otane kobole dabalim imen ota oyebta dowonobsobe. Kobo fatnamin okok sum ota klaneba ni watem tekein kenoba Gode titilo bain omkleta klanebobe genomabbione? gesiba \v 32 Yesuse baabenea Ne bain baabenamabibe, sinanggwano Mosese abilim imeno mo oyim blimobe. Ne Ay eta abilim imeno okayebeta unam binibbiobe. Eka mema olole e imen motone obabenea daak tlebiobe. Nakaia unangai imen ele obo wembibi i amit bliobe. \v 33 Niminbabe, Gode naka make dabanea abilim ut danea daak tebianea nakaia unangai dabalim olo blibi afen smike dobkayebe naka eta Gode imenobo ge baabesea \v 34 i baabaniba Naka sum kobo am obba ye bomanomo bomanomo yo imen olota okayemale ge baabasiba \v 35 Yesuse baabenea Nakaia unangai dabalim olo blibi imena aayao dowonib mole i matwayoa i ginino blim klayam nomabiobe. Nesa makob imenobe. Nakaia unangai wanita ne bainobo geib mole i afen smike doboniba klayam bianiba amit nomabiobe. Kukub olo makob i imen teba aan tebao mo yemabobabe. \v 36 Otane sino ne wengo ibo baabeibuo inaminobe. Sino ne naibio ibo natemibbu otane ibo ne mo bainobo ganebibbabe. \v 37 Ne Aye nakaia unangai dlakanea baanea I ne miine tenanine genebuei alukum teniba nesu tlaibo ne mo baabenita De unine ge baabenimibabe. \v 38 Niminbabe, ne abilimo deibonia daakenia dabalim ele tlibuo ne nene bobol tem funin ota namano genita tlibiobabe. Yeye ne tenia ne namane tlibio naka ele bobol tem funin ota namang genita tlibiobe. \v 39 Ne nemane tlibio nakae ele bobol tem funin ye baatnenea Ne nakaia unangai dlakania Ibo ne miine tenanine ge baabeibuei kobo i alukum kla kima bianeba i bainobo galino omsbal sanyebeba i bainobo galino mo deibonimibe! I bainobo galino sbalma wafu bliba mubiang amo dimo kobo i imin dohaaneba hananiba amit nine ge baatnenebiobe. \v 40 Ne Aye bobol tem funino inaminobe. E funanea Nakaia unangai alukum ne miine ateme bianiba e bainobo gabibi amit nomabiobo gabe i mubiang amo dimo ne imin dohaaia hananiba amit nomabiobo ge baabesebe. \p \v 41 Yesuse baanea Imeno abilim ut danoa tlobuo netabo ge baane kesoa Yudai wenteniba i sinwalo bolaba bianiba \v 42 baaniba Naka ele dabalim nakae Yosebe miine Yesus etabe. Ni e ay esa biem osa tekein kebob otane e baanea Ne abilim da tlibiobo gabe yole e kukubo misiamobo gesiba \v 43 Yesuse baabenea Ibo ne weng ele baabei olo alo mo tliyebota weng heko mo omibe! \v 44 Naka mak unang maki ili bobol temo mo tenibta nesuo mo tlaibe! Ne Aye nemane tlibue emaye dlebseta tenibta nesuo tlibbiota sinanoa mubiang am bomanomo dimo ne imin dohaaia hananiba amit nine! \v 45 Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai Gode buk temo dolaibbuei make baanea Gode nakaia unangai alukum aleyemabebo ge baanebiobe. Gode nakaia unangai aleyebei i alukum e wengo wentaibo nesu tlomabiobe. \v 46 Dabalim nakai Aye Gode atenamini blimobe. God esu ut dania tlibio naka neta nenekiem Aye Gode ateme binibiobe. \v 47 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai wanita ne bainobo getneib ile afen smike doboniba amit bliobe. \v 48 Nakaia unangai afen smike dobyamabo imen ole netabe. \v 49 Sinanggwano ib faninwali ibuantemo imeno niniino manao wembinibbu otane kulilafaibbiobe. \v 50 Otane imeno abilim ut danoa daak tlobu olole nakaia unangai dowonaibo mo kaanomabibbabe. \v 51 Nakaia unangai afen smike dobyamabo imeno abilim da tlobu ole netabe. I imen olo dowonaibo amit nomabiobe. Imen olo ne diimobe. Nakaia unangai dabalim olo blibi imen olo oyia dowonaibo amit nomabiobo ge baabeseo weng olo mitmakam ole ele ananomabibo saa weng ota baabesebe. \p \v 52 Yudai wenteniba atliaubesoa i sinwalo baase baase bianiba baaniba Naka ele fatnaneta e diimo nibo oyeta dowonomabbione? gesiba \v 53 Yesuse funanea I ne nenaniba kaania nakaia unangai hengmino walubeia i ne bainobo getnenomabiobo ge fumbe kesoa e saa weng mako enangge baabenea Ne bain baabenamabibe, ibo Abilim Da Tlemin Naka ne diim osa ilem osa mo doweim blim keib mole ib bobol tem daako afen smike mo bibe bieta amit nomabibbabe. \v 54 Nakaia unangai wanita ne diim osa eka ne ilem osa unalaibo afen smike dibibbua mubiang amo dimo ne imin dohaaia hananomabiobe. \v 55 Niminbabe, ne diim ole imen moton eka ne ilem ole aa moton nabe. \v 56 Nakaia unangai wanita ne diima ne ilemao unalib mole ile ne beketne bliba eka nele i bobol tem wato na blibe. \v 57 Ay Gode amit afen binabeta ne namane tlibiobe. Nesa e ulab kesoa amit blibe. Eka nakaia unangai wanita ne bainobo gabianiba ne diim osa ne ilem osa unam binimibi amit nomabiobe. \v 58 Ib faninwali imeno unam binibbuo imeno abilim da tlo olo ulabbabe. Imen olo unam binibbuei kulilafaibbiobe. Otane imeno abilim da tlo olole netabe. Nakaia unangai wanita imen olo unalaibi afen smike doboniba amit nomabiobo ge baabesebe. \v 59 Yesuse nakaia unangai hengmino temo blibo dotlanamabe wengo Kabaneam bib wato Gode am tam aleye monsebe. \s1 Yesuse bekeb homoni deiba onsiobe. \p \v 60 Yesuse e bekeb homoni maki weng olo wenteniba baaniba Weng olo mitmakamo bumolok kesoa ni mo wentomabbiobabo ge obiba \v 61 Yesuse i wengo mo wentim blim otane e i bobol temo tekein kenea baabenea Ibo weng olo wentibo ib bobol tem daako misiam omfubenoa Denomobobo gabiobe. \v 62 Abilim Da Tlemin Naka ne imin ulania nene bi tlibio unia natemib mole ibo funaniba E misiam nanebo genomabiba bleka? \v 63 Nakaia unangai imalo afen smike mo dobonibta amit blibbabe. Gode Hob eta i afen smike dobye biota amit bliobe. Ne Gode Hobe inamin namin weng ele baabei olo ibo wentib mole afen smike doboniba amit nomabiobe. \v 64-65 Ina otane mak ibole weng olo mo bainobo gabibba kesoa o mitmakam ota ne sino baabenia Nakaia unangai ili bobol temo nesuo mo tlaibbabo, ne Aye emaye dlebseta tenibta nesuo tlaibobo ge baabeibiobo ge baabesebe. (Sino Yesuse sin tekein kenea Nakai elita ne mo bainobo getnenomabibbabo gena bianea eka Nakae eleta ne nemeb monea komokwali nemiamabebo ge nane biotabe.) \v 66 Yesuse bekeb homoni maki weng olo wenteniba amit ye deiba uniba \v 67 Yesuse e okok aleyemin naka 12 ni baabenea Ibsa Deiba unomo gabibo? gesea \v 68 Saimon Fitae baabanea Sum kobo ni deibkenomobo nakae wanesu unaobbabe. Klebkiem kleb wengo omkayebeb ota ni afen smike dobyua amit nomabbiobe. \v 69 Ni tekein kebuobe, kobo naka kiningobe. God esu danebta tlebbiobo gabuobo gesea \v 70 Yesuse baabenea Ne ibo 12 dlakaibu otane mak ele Gululame meletanobo ge baabeseo \v 71 e funanea Ne okok aleyemin nakai 12 otane Saimon Iskeliote miine Yudase nemeb monea komokwali nemiamabebo ge funane kesota weng olo baabesebe. \c 7 \s1 Yesus esa e ningwal isa i wengobe. \p \v 1 Yesuse inabea blimanoa e Yelusalem bibo deibonea monea Galili betano bib mak bib mako haamonsebe. E Yudia betano mo haanim blimobe. Niminbabe, Yudai komokwali baaniba Ananomabbiobo geib kesotabe. \v 2 O dimo Yudai um am temo aala bianiba singka binabib amo dikib tebio kesoa nakaia unangai homoni Yelusalem bib unomo geniba unebibtabe. (v5) Yesuse ningwali e okok sum sumo nabeo mitmakamo tobtlim bianiba i mo tekein kenibta E Gode Dofakamin Nakabo geim blim bianiba \v 3 baabaniba Kobo betan olo deiboneba moneba Yudia betan ye unaneba inamin namin okoko mo naneba keb bekebi wateniba Ayamobo geine! \v 4 Nakae funanea Nakaia unangai ne inamin namin okoko naia wateniba Ayamobo geine ge funaneme e ayoko mo nanemebabe. Keim ye nanamabebe. Kebsa inanebta keb okoko keim ye nabebta nakaia unangai alukum kateniba Ayamobo geine ge baabasiba \v 5 (-) \v 6 Yesuse baabenea Ne titilo nakaia unangai alebenamabio amo mo tlim blim bio kesoa ne mo unamabibabe. Otane i ibo mo makaa dlablibba kesoa ilib bobol temobe. Enamin dim ota unomo genimibo unaibobe. \v 7 Ibole nakaia unangai mo makaa dlanomabibbabe. Nele i kukub misiamo nabibo amitie omkeimaye binabi kesoa i ne klao mo gotne blibbabe. \v 8 Ibmaye moniba singkalin amo singkabib ye motemine! Ne onamin amo mo tlim blim bio kesoa ne memalo mo unamabibabo ge baabenea uniba \v 9 e Galili teman ye bisebe. \s1 Yesuse monea Yudai um amo singka binabib amo watemsebe. \p \v 10 Yesuse inangge baasea e ningwali deibaniba moniba Yelusalem bibo Yudai um amo singka binabib amo watemnam uniba eka Yesus esak abuk motemsebe. E onse otane keimo mo unim blimobe. E ayok deib motemsebe. \v 11 Nakaia unangai Yelusalem bib ye mibianiba singka bianiba falo gamonsiobe. O dimo Yudai komokwali Yesuse hembianiba baaniba E fab biene? ge omonsiobe. \v 12 Nakaia unangai ye miblibi i sinwalo ayok baase baase bianiba maki baaniba E naka ayamobo gesib eka maki baaniba E nakaia unangai dim oye binabebo gesib binibbu \v 13 otane i keimo mo omin blimobe. Niminbabe, i Yudai komokwali tolo tosiananiba ayok omonsiobe. \p \v 14 I inaniba falo gabianiba aalan metniba isak tem bebibta o dimo Yesuse tanea Gode am sumo daamo tem tam bianea aleyebea \v 15 Yudai komokwali ateniba e wengo wenteniba dlou unaniba baaniba Dowe! Naka ele Yuda nib hekmel wengo mo alebaim blim otane e fatnaneta tekein kebene? gesiba \v 16 Yesuse baabenea Ne weng ele aleyebi olo nene wengbabe, ne nemane tlibio nakae God eta weng olo omkanebeta aleyebibe. \v 17 Nakaia unangai Gode wengo wente bianiba ele weng baaneme iwat nabib ile ne weng ele aleyebi olo tekein kebianiba funaniba Bainobe. E ele bobol temo ni mo oyebebabe. Gode bobol tem funin ota omkahabeta omoneta ni aleyebebo ge funomabiobe. \v 18 Nakaia unangai wanita i wengo ili bobol tem funin ota omkeimaib mole i funaniba Naka mak unang maki ni niniino dotouleb nine genibta nanomabiobe. Otane nakaia unangai dlane tlibbio nakae niniino dobtouleb blib ile naka molot unang molotobe. I bobol tem osa dim omin kukubo blimobe. \v 19 Mosese hekmel wengo ibo omyebu otane ib isak temo hekmel wengo wafunamin nakai blimobe. Hekmel wengo baanoa Ibo nakai mo yenaiba kaanimibe genobu otane ibo baaniba E Mosese hekmel wengo welanebio kesoa ananoba kaaneko gabiobo ge baabesea \v 20 i baabaniba Nakai kobo kananamini blimobe. Kobo hob misiame bekebke bieta weng misiam obeobo ge baabasiba \v 21 Yesus esak baabenea Gode singkalin amo dimo ne nakae klaubaia ayam ane kesoa ibo ateniba dlou unibbiobe. \v 22-23 Ibo Mosese hekmel wengo wafu bianiba makob ilib faninwali naniba aalo waketou binibbio inaniba ib meme isa waketouye binabiobe. Ibo Gode singkalin amo dimo memei aalo weketouye binabib olo okok otane ibo mo funanibta Olo Gode singkalin am kesoa memei aalo watlabenamin amo ye tlo otane deibenob sakabta bomasota wetlabenomo ge funa nabibbabe. Yeye ibo Gode singkalin amo dimo funaniba Mosese hekmel wengo olo baanobio iwat nanoba memei aalo wetlabenomo geniba waketouye binabibo osa okok kesoa ne naka ele Gode singkalin amo dimo klaubaia ayam aneo ibo mo nemsuanimibe! \v 24 Ibo nakae okoko nanemeo besa kino mo watenibta baanibta E okok olo misiamobo galaibe! Ibo e okoko mitmakamo tekein kenibta okoko ayam nanebe eka misiam nanebe genibta tekein keine ge baabesebe. \s1 I baaniba Naka ele Gode Dofakamin Nakabo gesiobe. \p \v 25 Yelusalem bib seli maki e wengo obeo wenteniba dlou unaniba baaniba Naka ele i Ananomo gabib otane \v 26 etemine! E nakaia unangai ayoko mo aleyebebabe. E keim ele aleyebebo, nakai e okoko wataniba tolobo genamin nakai blimobe. Nib komokwali funaniba E Gode Dofakamin Nakabo ge fumbib ese mak otane \v 27 e Gode Dofakamin Nakababe. Niminbabe, naka ele bib amo nibo tekein kebuobe. Gode Dofakamin Nakae tlamabeo e bib amo nakai tekein kenamini blimobo ge ohabiba \v 28 Yesuse Gode am sumo daamo tem tam bianea aleye bianea weng sum ngananea Ibo ne tekein kebianiba eka ne bib am osa tekein kebib otane ne nene bobol temo mo tlamibabe. Yeye weng moton omin naka eta nemane tlibiobe. Ibo e mo tekein kebibba \v 29 otane nele etena bianoba nemane tlibio kesoa e kla tekein kebibo ge baabesea \v 30 Yudai komokwali wenteniba baaniba Afunoba klabuto ge debeb unomo geib otane i mo inaim blimobe. Niminbabe, e ananamin amo mo tlim blim kesoa deibasiobe. \v 31 Nakaia unangai homoni e bainobo geib kesoa i baaniba Gode Dofakamin Nakae tenea e okok sumo namabeo makob naka ele okok sumo nabe olo ulab anamabo kesoa ni funanoba Naka ele okok kebe ele Gode Dofakamin Nakabo gabuobo ge baasiobe. \s1 Yudai komokwali i okok nakai baabeniba Ibo moniba Yesuse klabuto ge debeb tline ge baabesiobe. \p \v 32 Felisiei nakaia unangai wengo Yesuse ohabibo wenteniba item Gode amo kimanin nakai komokwal ite naniba baaniba Nibo naka maki mo dlanoba moniba Yesuse afuniba klabuto ge debeb tline geniba dlaiba onsiobe. \v 33 Yesuse nakaia unangai baabenea Ne ibo amito mo bekebenimibabo, memaloko ye mo bekebe tab unanita yota deibenita imin monia nakae ne nemane tlibue esu unamabibe. \v 34 Inanimio ibo ne henomabib otane mo natemomabibbabe. Eka ne bib olo unamabi osa ibo mo unomabibbabo ge baasea \v 35 Yudai komokwali i sinwalo baaniba E fab uneta nibo henwa deibanomabbione? E monea nib atuei moniba Glikam ye blib isu unanea Glik teni aleyemang geneta obeso? \v 36 E baanea Ibo ne henomabib otane ne mo natemomabibbabo, eka ne bib olo unamabi osa ibo mo unomabibbabo gabe yole weng olo mitmakamo ni no tekein kebobbabo ge baasiobe. \s1 Afen smik aaye wengobe. \p \v 37 Yudai um amo singka binabib amo blimanamabo dimo dot singkalin am sum bomabua Yesuse hana manea amdofa ngambianea Nakaia unangai wanita aan tebo yebo mole teniba nesu tlaniba aaye doweine! \v 38 Ne aaye obiamabi ele weng sango Gode buk temo baanoa Nakaia unangai ne bainobo getneib mole afen smik aaye i bobol tem wato biki ut tlanea unemabebo genobiobo ge nganasebe. \v 39 Afen smik aaye Yesuse baabanebu ele Gode Hob etabe. Nakaia unangai Yesuse bainobo gabibi Hob ele i bobol temo te was unamabebe. Ina otane yo dimo Yesuse mo kaaneta Gode e titilo ayal inamin einobuo omanea debeb ulanea abilimo mo unim blim bie kesoa Gode e Hobe mo dabane tlim blim bietabe. \s1 Nakaia unangai Yesuse wengo teka bianiba baase baase monsiobe. \p \v 40 Naka homon unang homoni Yesuse weng olo wenteniba maki baaniba Moton Gode weng omkeimalin nakae Mosese ulabe tlamabea ni waisa binabob etabo gesiba \v 41 eka maki baaniba Gode Dofakamin Naka etabo gesib eka maki baaniba Yeye Gode Dofakamin Nakae Galili betan dao mo tlamebabe. \v 42 Gode buk temo baanoa Gode Dofakamin Nakae Debite molofeite Debite bibo Betlehem bib ye dofanomabiobo ge baanobiobo gesib bianiba \v 43 i bobol temo afet afet funmonsiobe. \v 44 I ina bianiba maki baaniba Nibo afunoba klabuto ge debeb unomo geib otane i mo afuniba ge debeb unim blimobe. \s1 Yudai komokwali Yesuse mo bainobo geim blimobe. \p \v 45 Omito naka eli imin moniba Gode amo kimanin nakai komokwal isa Felisiei isa isu ye motemiba i baabeniba Ibo nimin kenibta e debeb tenamino deiba tlibe? gesiba \v 46 naka eli baabeniba E weng olo ayamobe. Sino nakai inamin wengo mo obinabibbabo gesiba \v 47 eka Felisie isak baabeniba Ibo e dim omin weng olo mo wentaibe! \v 48 Komokwal isa eka Felisi nisa ni sinwalo e mo bainobo gabobbabe. \v 49 Nakaia unangai Mosese hekmel wengo mo tekein kebibba kesoa i Yesuse wengo wentebiobe. Gode i dlanea moniba aseinin bib unomabiobo gesiba \v 50 Felisi make, e niniino Nikodimase, sino e kwitimib monea Yesus esu unebio nakae baabenea \v 51 Nib hekmel wengo baanoa Nakai besao mo dleb mo daibta klabut animibe! Mikiktemo i wengo wenteniba temiba hekmel wengo waibbiobe genibta dleb mo daibta klabut aine genobio kesoa mikiktemo nibo Yesuse wengo wentenoba e inamin namin misiamo nanebiobe genobte gesea \v 52 i baabaniba Kebsa makob e ulab tobtlinin gam kobo Galili da tlebbua? Keb weng olo makob tobtlinin gam ele wengo ulabobe. Gode buk temo baanoa Gode weng omkeimalin nakai Galili da tenamini blimobo genobiobo, kobo Gode weng buko kineba tekein kenale ge baabasiobe. \s1 Taman unango weng sangobe. \p \v 53 [Omito nakaia unangai alukum dli moniba ili am onon tlaniba \c 8 \p \v 1 eka Yesus ele amgolime Olibe golim ut une sonoma \v 2 boman tebua kwitimib monea Gode am sumo daamo tem tam temea nakaia unangai homoni teniba ge dabasiba e toumbianea aleye monsebe. \v 3 Hekmel weng aleyemin naka isa eka Felisie isa i unang mako tamano hengasoa wateniba omeb teniba nakaia unangai kin dim ye omfaniba \v 4 Yesuse baabaniba Aleyemin naka kobo unang olo tamano henganoa ni watemobobe. \v 5 Mosese hekmel wengo baanoa Tamano henganimib ye ile tom dum inaine genobuo kobo fatnangge fumbebe? ge baabasiobe. \v 6 I inasibo i funaniba Nibo Yesuse naatemoba e wengo misiam yang kebene mole atenoba kot kebanomo genibta inaib otane Yesuse gabam delabma toumbianea kweil milib milibe tobonea dabalim daak dolabea \v 7 i amit ye kil ohamonsiba e gabam ofanea baabenea Ib isak temo nakae waneta hengmino blim bie mole eta mikiktemo tome obonea maweseta eka mak ibole abuk olonibta sawem tenibta wanaine ge baabenea \v 8 e imin gabam delab manea dabalim daake imin dolamea \v 9 i wenteniba i bobol temo alukum funaniba Ni hengmino blimbabo ge funa tlaib kesoa sin heke sin ye unea eka nekel isa inaniba elekiem ke onon tlaniba Yesus esa eka unang olosa ilikiem deibe uniba \v 10 Yesuse gabam ofanea temea unango olokiem mabio kesoa baabonea I fab blibe? Nakai obo kananamin nakai blimo? gesea \v 11 o baabanoa Naka sum kobo nakai alukum dli uniobo gesoa e baabonea Nesa obo mo kananimibabe. Obo unaebo imino mo hengamebe ge baabonea omanea onsobe]. \s1 Yesus ele dabalim olo ayalobe. \p \v 12 Yesuse nakaia unangai ye miblib yei imin baabenea Nakaia unangai dabalim olo blib ile kukub ayamo mo wafu blibba kesoa i mililambio tem tab bliobe. Ne dabalim olo ayalobe. Nakaia unangai ne kukubo wafueib mole i mililambio temo mo nomabibbabo ge baabesea \v 13 Felisiei maki ye blibi baabaniba Kobo kleb kukub nabebo weng ota omkeimabeb kesoa ni keb weng olo mo wentubkenobta bainobo genomobbabo gesiba \v 14 Yesuse baabenea Ne nene kukubo nabio wengo nemaye omkeimabi mole ne weng olo bainobe. Niminbabe, ne bibo biania tlibu osa eka ne bib olo unamabi osa ne tekein kebibe. Otane ibole ne bib olo biania tlibu olosa eka sinanomo bib olo unamabi osa ibo mo tekein kebibbabe. \v 15 Ibo dabalim nakai bobol tem funin ota wafu bianiba nakaia unangai kukubo nabibo moton sanyebib otane nele dabalim ele blio dimo ne nakaia unangai kukubo mo moton sanyebibabe. \v 16 Ne i kukubo mo moton sanyebiba otane ne inanang gamio molot nanamabibe. Niminbabe, ne nenekiemo mo blibabe. Ne Aye nemane tlibue tena biob kesoa dum kenoba nakai kukubo moto manomabbiobe. \v 17 Ib hekmel wengo baanoa Nakai asu bianiba inamin namino watemniba i wengo makob baaib mole i wengo motonobo genobiobe. \v 18 Ne nene kukubo nabio wengo nemaye omkeimabia eka ne Aye nemane tlibu esa ne kukubo nabio wengo omkeimabebe. Ni dumo weng olo obob otane ibo mo bainobo gabibbabo ge baabesea \v 19 i baabaniba Keb Aye fab biene? gesiba Yesuse baabenea Ibo ne mo tekein kebibba kesoa ne Ay esa mo tekein kebibbabe. Ibo ne tekein keib mole ne Ay esa tekein kenomabiobo ge baabesebe. \v 20 Yesuse weng olo aleye monseo Gode heitdaha bianiba monio toubinabibo o biino tem tam bianeta aleyebe otane nakai e mo afunibta klabuto ge debeb unim blimobe. Niminbabe, e ananamin amo mo tlim blim bio kesoa deibasiobe. \s1 Yesuse baanea Ne bibo unamabio ibo mo unomabibbabo gesebe. \p \v 21 Yesuse imin baabenea Ne unamio ibo henomabib otane mo natemomabibbabe. Eka ne bibo unamabi osa ibo mo unomabibbabe. Ibo hengminsa kaanomabiobo ge baabesea \v 22 Yudai komokwali baaniba E baanea Ne bibo unamabio ibo mo unomabibbabo gabe yole emaye ele skilanea kaanang geneta obeso? gesiba \v 23-24 Yesuse baabenea Ne baania Ibo hengminsa kaanomabiobo ge baabei yole niminbabe, ibole kila ele ninobe. Otane nele abilim ewit ninobe. Eka ibole dabalim olo selobe. Nele dabalim olo sakbabe. Eka ne baabenia Gode nemanea tlibiobo genimio ne weng olo ibo mo bainobo geim blim keib mole ibo hengminsa kaanomabiobo ge baabesea \v 25 i baabaniba Kobo wankebte? gesiba Yesuse baabenea Ne sin osa memalosa oye biania Gode nemanea tlibiobo ge oyebibe. \v 26 Ne wengo homonobe. Ibo inamin namin homono nabinabibo ne misiamobo genamabi otane ne mo inang genimibabe. Ina otane ne nemane tlibio nakae weng moton onebea nakaia unangai dabalim ele blibi ne weng olo omkaye binabibo ge baabesebe. \p \v 27 I mo tekein keniba e ele Aye weng sang ota oyebebe geim blim keib kesoa \v 28 Yesuse baabenea Sinanoa ibo Abilim Da Tlemin Naka ne nemeb moniba atdimo nemasa nananimib o dim ota ibo tekein keniba Gode e dofakanea dabanea tlebiobo, e okoko ele bobol tem funino mo nabebabo, e Aye alebanebuo weng ota omkaye binabebo genomabiobe. \v 29 Eka ne Aye ne nemane tlibue e mo deitnenemebabe. Ete nete na biobobe. Niminbabe, ne e okoko kla okok kebi kesoa e seinebebo ge baabesea \v 30 naka homon unang homoni Yesuse weng olo wenteniba bainobo gesiobe. \s1 Ibo Yesuse mo bainobo geim blim kenimibo hengmino ibo kimanamabobe. \p \v 31 Yesuse Yudai e bainobo geibbuei baabenea Ibo ne wengo aleyebi olo wente binabib biota mole ibo ne naka unang motonobe. \v 32 Ibo inaib mole moton wengo mitmakamo tekein kenomabib kesoa ota ib hengmino tileisobe namabobo ge baabesea \v 33 i baabaniba Ni Eblahame molobselobe. Inamin namino ni mo ge dlano biobabe. Kobo nimin kenebta Moton wengo tileisobe namabobo ge oyebebe? gesiba \v 34 Yesuse baabenea Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai hengmino henga binabib ile hengmino ge dlanobiobe. \v 35 Eka nakaia unangai hengmino ge dlanobu eli i Gode mo tenanibta amit nomabibbabe. Ina otane e miin neta ete nanobta amit namabibe. \v 36 Inamin kesoa Gode miin ne ib hengmino tileisonang gamio kla tileisobenia hengmino imino mo ge dlanomobabe. \v 37 Ne tekein kebibe, ibo Eblahame molobsel otane ibo ne wengo aleyebio ib bobol temo mo was uneyeboba kesoa ibo ne nananom genabiobe. \v 38 Ne weng ele aleyebi olo ne Aye emaye aletnenebiota ibo omkayebi otane ibo weng olo wentenamino deiboniba ib aye wengo baabeneme ota nabiobo gesea \v 39 Yudai komokwali baabaniba Ni aye Eblaham etabo gesiba Yesuse baabenea Ibo Eblahame meme biaibo ele okok nabinebio inamomabiobe. \v 40 Ne moton wengo ibo omkayebio alukum ne Aye omkanebe ota ibo omkayebi otane ibo ne nananom genabiobe. Eblahame kukub olo mo namin blimobe. \v 41 Ibo ilib aye kukub ota wafu bliobe. Eblahame ib aybabe. Ib aalebe afetobo gesea i baabaniba Ni taman memebabe. Ni Aye elekiem God etabo gesiba \v 42 Yesuse baabenea Ne God esu dania tenia ele bli olo ne nene bobol temo mo tlim blimobe. Ne Aye emaye nemane tlibiobe. Gode bain ib Ay biameo ibo ne gotnenomabib otane ibo ne mo gotne blibba kesoa e ib Aybabe. \v 43 Ibo ne wengo mitmakamo tekein kebibbabe. Niminbabe, ibo kweimiki E wengo mo wentaobbabo geniba omdibinebiobe. \v 44 Ibo Gululame memebe. Ib aye baanea Ibo inamin namin okoko naine geneme ota ibo nabinabiobe. Gode dabale mema klane dim ye Gululame naka yemin kukub osa dim omin kukub osa kilonebua wafu binabebe. Niminbabe, e bobol temo bain wengo blimobe. Dim omin kukubo e wengobe. E dim omin naka kesoa e dim omin kukubo ayobe. \v 45 Ne bain wengo oye binabi otane ibo ne wengo mo bainobo gabibbabe. Niminbabe, ne ib hengmino omkeimayebi kesotabe. \v 46 Naka make ne baatnenea E henganebo genamino blimobe. Ne bain wengo oye binabi otane ibo ne wengo mo bainobo geim blimobe. \v 47 Gode meletani e wengo wente binabib otane ibo e meletanba kesoa ibo e wengo wentebibbabo ge baabesebe. \s1 Eblahame mo dofaim blim o dimo Yesuse binebiobe. \p \v 48 Yudai komokwali Yesuse weng olo wenteniba inamin wengo deibenebabo ge funaib kesoa isak baabaniba Kobo Samelia naka tobtlinin gam kebtabe. Hob misiame bain kobo bekebke biebo gesiba \v 49 Yesuse baabenea Ne hob misiame mo beketne nim blimobe. Ne Aye baabania Keb kukubo ayamobo gabi otane ibo ne baatneniba Keb kukubo misiamobo gabiobe. \v 50 Ina otane ne nene niniino mo omfufubibabe. Gode funanea I ne miine niniino omfufuhamine gabe kesoa nakaia unangai mo inabibbai e i kukubo moton sanyebebe. \v 51 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai ne wengo wentebib ile mo kaanimibbabo ge baabesea \v 52 Yudai komokwali baabaniba Eblaham esa Gode weng omkeimalin naka isa Gode wengo kla wente biniba i kulilaibbio otane kobo baaneba Nakaia unangai ne wengo wentebib ile mo kaanimibbabo gabeb yole hob misiame bekebke bieta obeobe. \v 53 Nib fanine Eblaham esa Gode weng omkeimalin naka isa kulilaibbiobe. Kobo fumbebo Ne i komokobo gabebo? gesiba \v 54 Yesuse baabenea Ne nene niniino omfufubi mole olo besabe. Ne Aye God eta ne niniino omfufunebebe. Ibo baaniba E ni Sumobo gabib otane \v 55 ibo e mo tekein kebibbabe. Neta e tekein kebibe. Ne baania Ne e mo tekein kebibabo gei mole ne makob ibo nabinabib inania dim baanamabibe. Otane ne e tekein kebiania e wengo wente biam blibe. \v 56 Sinanggwano ib fanine Eblahame ne dabalim ele tlamabio wengo wentenea seimbinebua eka ne dabalim ele tlia nateme osa seimbinebiobe. E am olo watemnea bobol ayam fumbinebiobo ge baabesea \v 57 Yudai komokwali baabaniba Keb bifolo 50 o mo blimubkeim blim bu otane kobo Eblahame atemebbuo? gesiba \v 58 Yesuse baabenea Ne ibo moton baabenamabibe, sinanggwano Eblahame awoko mo dofanim blim buo dimo ne binibiobo gesea \v 59 i wenteniba funaniba E wengo inang gene yo mitmakamo makob Ne Gode ulabobo genebo geniba ananom geniba tomo bokan haasiba Yesuse ayok denea Gode am sumo deibo onsebe. \c 9 \s1 Naka make kino tum gebanobua Yesuse klaubasebe. \p \v 1 Am mak bomanoa Yesuse bebianea temea naka make awoko mema dofanoa gongam tem da ye e kino tum gebanobua bia atemnabea \v 2 e okok aleyemin naka ni baabanoba Aleyemin naka kobo naka ele awoko gongam tem da ye dofanabua e kino tum gebanobio yole wani hengmin ota e kin olo gebanobione? Ele hengmin ota bleka aaleb kamwali hengmin otaso? gesoba \v 3 Yesuse baabenea Ele hengmin osa e aaleb kamwali hengmin osa e kino tumo mo gebaim blimobe. E kino tum gebanobu olo mitmakam ole inaminobe. Gode e titilo nakaia unangai alebenamabe kesota e kin olo tum gebanobiobe. \v 4 Nakaia unangai okoko tab dim okok kebiobe. I kwinomo dimo mo okok kemibbabe. Nibsa inanoba afen biob dim ele ye ne nemane tlibue Gode okoko okok kemomo! Mililanamino tlamo nibo Gode okoko mo okok kemomabbiobabe. \v 5 Ne dabalim olo blio dabalim sel nakaia unangai ayalobo ge baabenea \v 6 e mimae tabiane daaknea dabalim daak onsea dabal yeb baka afu bikilanea beitalosea oleb utnea e kino alibanea \v 7 baabanea Daakneba Siloam aamuke fubanale gesea daaknea fubanea kino webiabanoa tetemsebe. (Siloam olo mitmakamo makob dabanea unebiobe.) \v 8 E inabasea nakaia unangai ele bibam sel isa eka naka mak unang maki sino e moni wengo ngenyebea ateme binabib isa ateniba i sinwalo baase baase bianiba maki baaniba Naka ele toumbianea moni wengo ngembea ateme binabob etaso? gesiba \v 9 maki baaniba Ae etabo gesiba eka maki baaniba Yeye ekobbabo, naka make e ulab binabebo gesib namsiba naka ele emaye baanea Banetabo gesea \v 10 i baabaniba Keb kino fatnanebta webiabkenone? gesiba \v 11 e baabenea Nakae niniino Yesus eta mimae tabiane daaknea dabalim daak onsea dabal baka tubu bikila oleb ut tenea ne kino alitnenea baatnenea Daakneba Siloam aamuke fubanale gesea ne daaknia fubaita ne kino hebmamsab webiatnenota temibo gesea \v 12 i baabaniba E fab biene? gesiba e baabenea Ne mo tekein kebibabo ge baabesea \v 13 i naka ele debeb moniba Felisie isu onsiobe. \p \v 14 Yesuse mimae tabiane daaknea dabalim daak onsea dabal baka tubu bikila oleb ut tenea naka ele kino alibanea klaubaseo dimo Gode singkalin am bomabiotabe. \v 15 E inabane kesoa Felisiei naka ele baabaniba Fatnasebta keb kino webiab kenone? gesiba e baabenea E dabal beite halonea ne kino alitnenea aaye fubaita ne kino webiatnenobo gesea \v 16 Felisi maki baaniba Naka ele Gode singkalin amo hekmel wengo welane kesoa e God esuo mo bianeta tlim blimobo gesib eka maki baaniba Nakae hengminsa biameo e inamin okoko mo klanemebabo gesib biniba belalanaib \v 17 kesoa Felisiei naka ele imin baabaniba Keb kino klaubkene naka ele kobo fatnamin nakabo gabebe? gesiba e baabenea E Gode weng omkeimalin nakabo ge baabesebe. \p \v 18 Sino naka ele kino tum gebanobua webiabanoa temebe otane Yudai komokwali sino naka ele mo ateme binibbioba kesoa i mo funanibta Bainobo naka ele kino tum gebanobiota memalo webiabanoa temebebo geim blimobe. I e aaleb kamwali nganabeiba tesiba \v 19 baabeniba Naka ele ib miino? Ibo baaniba Naka ele awoko mema dobmikinabua gongam tem da ye e kino tum gebanobiobo gabib otane e fatnaneta e kino webiabanone? gesiba \v 20 aaleb kamwali baabeniba Ae ele ni miinobe. E awoko mema ye dofanabua e kino gongam tem da ye tum gebanobiobe. Ni olo tekein kebob \v 21 otane ni mo tekein kenobta e kino fatnaseta webiabanone? geim blimobe. Eka e kino webiabano osa ni mo tekein kenobta nakae waneta e kino klaubanebe geim blim nabe. E aaleb beselib kesoa emaye baabaibta baabeneko ge baabesiobe. \v 22 E aaleb kamwali inangge baasibo niminbabe sino Yudai komokwali baaniba Nakaia unangai wanita baaniba Yesuse Gode Dofakamin Nakabo geib mole i Gode am tamo fotebenomabbiobo geibbio \v 23 kesoa i Yudai komokwali tolo tosiananibta weng olo baaniba E aaleb beselib kesoa ibo emaye baabaine ge baasiobe. \v 24 Felisiei naka ele imin nganabaib tesea baabaniba Ni tekein kebuobe Yesus ele hengmin gam kesoa kobo e niniino mo dobtouleb bianebta baanebta Yesus eta klautnenebo genemebe! Kobo Gode niniin ota dobtouleb bianeba baaneba God eta klautnenebo genale gesiba \v 25 e baabenea Ne mo tekein kenita naka ele hengminsabe gabibabe. Ne kukub olo tekein kebio sino ne kino tum getnenobu otane memalo webiatnenoa tememi olota ne tekein kebibo ge baabesea \v 26 i imin baabaniba E dot fatnabkeneta keb kino webiabkenone? gesiba \v 27 e baabenea Ne sino baabei otane ibo mo wentim blimobe. Fatnanibta ibo Imin baabenale ge onebibe? Ibsa e okok aleyemin naka nom genibtio? gesea \v 28 i wenteniba atliaubesoa dobsuananiba Kebta e okok aleyemin nakabo, nile Mosese okok aleyemin nakabe. \v 29 Ni tekein kebuobe, God eta Mosese wengo omalebu otane naka elele titilo fatda omoneta okok kebene? Ni e titil olo mo tekein kebobbabo gesiba \v 30 naka ele baabenea Baina? Ibo olo mo tekein kebibbayo? E ne kino klautnene otane ibo baaniba E titilo fatda omoneta okok kebene? gabiobe. \v 31 Nibo tekein kebuobe, Gode nakaia unangai hengminsai wengo mo wentebeba otane nakaia unangai kukub moloto wafu blib isa eka Gode baanea Inamin namino naine genemeo ele weng baaneme iwat nabib isa i weng ole Gode wentebebe. \v 32 Sinanggwano Gode dabale mema klanebuo dim osa eka memale biob dim olosa i mo baaniba Nakae awoko gongam tem da ye dofanoa kino tum gebanobiota naka make teneta klaubaneta webiabanobiobo ge baaibta nibo wentenabobbabe. \v 33 Naka ele God esu dao mo tlim blim biameo e inamin okoko mo nanemebabo ge baabesea \v 34 i baabaniba Kobole hengmin kukub ota keb biemo kemfanobua hengmin gam ye bieb kesoa naka ayam ni mo aleyemebe ge baabaniba i Gode am tamo fotebesiobe. \s1 Nakai baaniba Ni hengmino blimobo gabibi makob nakai kino tum gebenobuei ulabobe. \p \v 35 Yesuse wentea i baaniba Yudai komokwali kino tum gebanobua webiabano nakae Gode am tamo fotebeibobo ge baasiba wentem bianea hen monea hetananea baabanea Kobo Abilim Da Tlemin Nakae bainobo gabebo? gesea \v 36 e baabanea Naka sum kobo e wanetane? Kobo baatnesebta ne e bainobo ge baanano gesea \v 37 Yesuse baabanea Kobo natemebobo, wengo okebi naka netabo ge baabasea \v 38 naka ele Yesus esu ye dlong dlong golbua daak tounea baabanea Sum kobo ne bainobo gebkeiobo gesea \v 39 Yesuse baabanea Ne tenia dabalim olo tlibu ole nakaia unangai afeta tlania maki hengminsa bianiba i Gode mo tekein kebibbai daabeia i bobol temo ne omneniba bainobo geniba makob nakai kino tum gebenobua webiabenoa tememomabib inaiba eka nakaia unangai maki obianiba Ni Gode inamin namino kla watem tekein kebuobo gabib otane i e kukubo mo wafu blibba ile makob nakaia unangai kino tum gebenobuei ulab aniba I Gode mo tekein kenaim blim keine genita daak tlibiobo gesea \v 40 Felisi maki ye baka bianiba wenteniba baabaniba Kobo inangge obeb yole nisa kino gebenobuei ulabobo ge oyebebo? gesiba \v 41 Yesuse baabenea Ibo kino tum gebenobua baaniba Ni Gode mo tekein kebobbabo geib mole Gode mo baabeneta Ibo hengmin gamobo ge baabenamabeba otane ibo baaniba Ni Gode inamin namino kla watem tekein kebuobo gabib kesoa Gode ib hengmino mo omtlabenamabebabe. Ibo amit hengminsa ye nomabiobo ge baabesebe. \c 10 \s1 Eil sibsibi daamo saa wengobe. \p \v 1 Yesuse baanea Ne ibo moton baabenamabibe, ayok henin nakai eil sibsibi daam temo daak unom gaibo i amit tem teo deiboniba daam dim tla daba ulaniba golbia daak unaniba inamin namino ayok oleb unomabiobe. \v 2 Otane eil sibsib kimanin naka ele amit tem te tam unamabebe. \v 3 E moton amit deib motemea amisalo kima bie nakae betelabaneta tanea ele eil sibsibi niniino nganabenea i e wengo wenteniba bekebaniba dleb tam bib tam unanea \v 4 nganabe nganabe haanemeo i e wengo kla wentebib kesoa dobsileb haabinabiobe. \v 5 I naka afete mo bekeba unaibbabe. I deibaniba skila unomabiobe. Niminbabe, e wengo afet kesoa i e tolo tosiananiba deiba unomabiobo ge baabesebe. \v 6 Yesuse saa weng olo Yudai komokwali baabene otane i o mitmakamo mo tekein keim blimobe. \s1 Yesuse eil sibsib kimanin naka ayamobe. \p \v 7 I saa weng olo mitmakamo mo tekein keim blim kesoa Yesuse Yudai komokwali imin baabenea Ne moton baabenamabibe, neta amit dikin kesoa eil sibsibi ne tem te tam tlebiobe. \v 8 Nele memale tlibe, sino nakai elekiem elekiem teniba ibo oye bianiba Ne Gode Nemfakamin Nakabo ge oye binibbio ye ile alukum makob ayok henin nakai ulabobe. Ayok deib teniba nakaia unangai ne bainobo gabibo watwat dabenom genibta tlibbio kesoa ne eil sibsibi i wengo mo wentim blimobe. \v 9 Makob eil sibsibi naniba taniba daam tem tam daniba imin tam te bib olo tetano dowoniba imin taniba daam tem tam da bianiba amit tem te tama tlabinabib inaniba nakaia unanga isa ne tem te tam tlib mole ne i hengmino temo biaibo dotlania kla kimanamabibe. \v 10 Ayok henin naka ile besao mo tlaibbabe. I teniba inamin namino ayok dleb une bianiba eka naka isa eil sibsib isa yebianiba eka inamin namino watwat dabianom genibta tlomabiobe. Nele tenia nakaia unangai daabenia afen smike dobia i seimbianiba amit nine genita tlibiobe. \v 11 Ne eil sibsib kimanin naka ayamobe. Eil sibsib kimanin naka ayame e eil sibsibi bobolo fumbe kesoa e kaanamino tolo mo tosiambebabe. E funanea Nemaye kaania ne eil sibsibi daabenano gabe inania nesa ne nakaia unangai bobolo fumbibe. \v 12-13 Nakae funanea Ne eil sibsibi mo kima biania monio bokamano ge funaneme naka ele klao mo kimanamabebabe. E eil sibsibi gosakba kesoa satili tlaibo e eil sibsibi mo dohalilaneta satili kulilane unaibbabe. E besa moni okok kebe kesoa gilan unanea deibe unea satili teniba eil sibsibi kan haabliba skila onon tlanomabiobe. \v 14-15 Ne eil sibsib kimanin naka ayamobe. Ay Gode ne tekein kebea eka nesak e tekein kebiam blibe. Inamin kesoa nesa ne eil sibsibi tekein kebia eka isak ne tekein kebiam bliobe. Ne i bobolo fumbi kesoa ne kaanamino tolo mo tosiambibabe. Ne funania Nemaye kaania ne eil sibsibi daabenano gabibe. \v 16 Ne eil sibsibi maki daam olo temo mo blibba kesoa ne monia isu unania nganabeia i ne wengo wenteniba tliba dleb tenia dolminia alukum nemaye kimanamabibe. \v 17 Ne Aye kla gotne bie yo niminbabe, ne nene eil sibsibi bobolo fumbianea ne kaanamino tolo mo tosiambiba kesota e gotne biebe. Ne funania Nemaye kaania ne eil sibsibi daabenano gabibe. Ne inania kaanimio imin hananamabibe. \v 18 Naka maki ne nenanamini blim otane nemaye funania Ne kaanano gei mole ne deibeia nenaiba kaanamabibe. Niminbabe, ne kaanamin osa imin hananamin osa o titilsabe. Ne Aye nemfakanea baatnenea Kobo okok olo inanale ge baatnenebiobo ge baabesebe. \v 19 E inangge baabesea Yudai komokwali wenteniba i sinwalo baase baase bianiba \v 20 homoni baaniba E hob misiame bekeba bieta weng misim misiam biebo, ibo e wengo mo wentemibe gesib \v 21 eka maki baaniba Hob misiame bekeba biameo e inamin wengo mo omebabe, naka ele sino nakae kino tum gebanobuo klauba nanebiobe. Nakae hob misiame bekeba biameo e nakai kino tum gebeno biamo mo inaneta klaubenemebabo gesib monsiobe. \s1 Yudai komokwali Yesuse mo bainobo gebaim blimobe. \p \v 22 Sinanggwano wasi nakai te bianiba Gode am sumo tem tamo inamin namino watwat dabiba Yudai faninwali teniba fotebeiba uniba i Gode am sumo tem tamo imin lotu kebinibbio kesoa bifol amo dimo Yudai olo bobolo fumbianiba Yelusalem bibo singkamom gaibo dimo gil obba sume tenea yebinabebe. Memalosa imin inaniba singkabiba \v 23 o dimo Yesuse Gode am sumo tem tamo Solomone basalo dim tla bebea \v 24 Yudai komokwali maki teniba ge dabaniba baabaniba Kobo fatnamin dim ota keb wengo ni keim baabenamabebe? Kobo Gode Dofakamin Naka kebta biaebo ni moton baabenale gesiba \v 25 Yesuse baabenea Ne sino baabeibu otane ibo mo bainobo geim blimobe. Aye titil ota ne inamin namin okoko nabia o ibo aleye bianoa E Gode miinobo gabo \v 26 otane ibo ne mo bainobo gabibbabe. Niminbabe, ibo ne eil sibsibba kesoa ibo ne wengo mo wentebibbabe. \v 27 Eil sibsib ile amitie i kimanin nakae wengo wente bianiba kla bekeba haabinabiobe. Ne meletan isa inaniba ne wengo kla wentebiba eka nesa i kla tekein kebiam blia i ne beketne haabinabiobe. \v 28 I mo kaanibta alang namanimibbabe. I afen smike amit nine doboniba amit nomabiobe. I ne beketne blib kesoa nakai i yafu doitnenamino blimobe. \v 29 Nakaia unanga eli Aye nemi donebua e i kla kima bie kesoa nakai i yafu doisanamino blimobe. Niminbabe, ne Aye titilo nakaia unangai titilo gaisonebiobe. \v 30 Nesa ne Ay esa ni dumo makob elekiemobo ge baabesea \v 31 Yudai komokwali wenteniba atliaubesoa imin Tomo olo bina ananoba kaaneko geniba tomo bokan haasiba \v 32 Yesuse baabenea Ne Aye okok homon ayamo alebeibuo fatnamin okok o dafa ota ibo tomo olo bina nenanom genibte? gesea \v 33 Yudai komokwali baabaniba Ni keb okok ayamo nabeb o dafa ota kananomobbabe. Kobo Gode weng dobo weng ohabeb o dafa ota ni tomo olo bina kananom genobtabe. Kobo dabalim naka otane kobo funaneba Ne Gode ulabobo gabeb yotabo gesiba \v 34 Yesuse i baabenea Sinanggwano nakai bianiba Gode wengo wente binibbuei i weng sango ib hekmel wengo baanoa Gode i baabenea Ibo ne ulabobo ge baabenebiobo genobiobe. \v 35-36 Gode ne nemfakanebua ne daakenia dabalim ele biania baania Ne Gode miinobo gabio ibo one bianiba Kobo Gode weng dobo weng ohabeobo ge onebiobe. Gode wengo dim omino blimobe. O baino olobbiobe. O baanoa Dabalim naka eli Gode ulabobo genobio kesoa ne baania Ne Gode miinobo genimio ibo ne mo baatnenibta Kobo Gode weng dobo weng ohabeobo ge onemibe! \v 37 Ne Aye Gode okoko mo okok kemin blim kei mole ibo ne mo bainobo getnenimibe! \v 38 Otane ne e okoko okok kebio ibo mo bainobo geim blim keib mole ne okok sumo nabi ota watemnibta Bainobe, e Ay etem na bliobe geine ge baabesebe. \p \v 39 I e wengo wenteniba imin funaniba Afunoba klabuto genomo gesib otane e dala unea deibasiobe. \v 40 Yesuse imin monea aaye Yodane yalanea monea sino Yone aa fuayemin nakae bianea aayo fuaye binebio bib ye bia \v 41 nakaia unangai homoni teniba esu ye tlaniba i sinwalo obianiba Yone okok sumo mo naim blim otane e naka ele weng sango moton baabenebiobo geniba \v 42 naka homon unang homoni Yesuse bainobo gebasiobe. \c 11 \s1 Lasalase kaanebuo weng otabe. \p \v 1 Betani bib sak make, niniino Lasalase, gembisebe. Betani bibo Malia osa eka o eno Mata osa i dab i bibobe. \v 2 Malia olo wel aaye tang kunin ayame obonoa Yesuse skilono ibabanoa olo gabamano olonoa wel gamo glitubanamabo unang otabe. O heke Lasalase gembe \v 3 kesoa e nengwali Yesuse weng omfubaniba baabaniba Sum kobo keb neke kla goba biebe gembebo ge baabasiba \v 4 Yesuse weng olo wentenea baanea Ginin olo e mo kaanemebabe. Ginin olo tam tlubanobuo inaminobe. Gode funanea Nakaia unangai ne niniino nemtouleb nine genetabe. Gode miin ne naka ele daabaia nakaia unangai natemaibo ne niniin osa nemtouleb nomabiobo ge baasebe. \v 5 Yesuse Mata osa eka o nengo Malia osa eka Lasalas esa i kla gobe binabe \v 6 otane i baaniba Lasalase gembebo geibo e mo unim blimobe. E debianea imin amo asu kenea \v 7 e okok aleyemin naka ni baabenea Nibo imin Yudia betan unomo gesea \v 8 ni baabanoba Aleyemin naka kobo Yudai komokwali memale tomo olo binaniba kananom genamsiba deibe tebieb yole fatnanebta imin unang genebte? gesoba \v 9-10 Yesuse baabenea Nakai bomanobua afokalo haabiaibo i mo dlo blela yenanomobabe. Niminbabe, bomanobio kesoa i teme bianiba misiam temo deiboniba ayam ota haanomabiobe. Otane mililanobio temo haanimib ile ayal blim kesoa dlo blela yenanamabobe. Nakai tab okok kemibi klayam okok kemomabiobe. Nesa inania memalo ne okok am kesoa okok kebi olo makob nakai tab dim haablib inaminobe. I ne nenaiba kaanamabi amo mo tlim blim biobo ge baabenea \v 11-13 eka weng mak osa baabenea Nib neke Lasalase aambio, ne monia dofanamabibo ge baabeseo o mitmakamo inaminobe. Lasalase kaanebo gene otane e okok aleyemin naka ni funanoba E besa aambieta obebo ge funaob kesoa ni baabanoba Sum kobo e aalameo e ginino blimubanoa ayam anamabebo gesoba \v 14 Yesuse keim baabenea Lasalase kaanebiobo, \v 15 ne esuo mo nim blim kesoa ne Klayamobo gabibe. Ne ibo daabeia natemniba bainobo getnenomabiobo, ibo tliba esu unomo ge baabesea \v 16 Tomase, e niniin afeto Didimase, Yesuse okok aleyemin naka mak ni baabenea Nibo motemoba nibtem etemna yenaiba kaanomo ge baabenea onsobobe. \s1 Yesuse baanea Neta nakaia unangai kulilabibi dohaania afen smike amit nine dobyenanamabibo genebiobe. \p \v 17 Yesuse tenea Betani bib asak ye tetemea i baabaniba Lasalase kaanea debeb moniba tom temo dofaibbuo amo asuke asuke nao blimanobo ge baabaiba wentensebe. \v 18 Betani bibo Yelusalem bibo o kikib mebobe. Yelusalem bib daneba Betani bib onamino 3 kilomita ese makobe. \v 19 Mata osa Malia osa i Betani bib ye bianiba ili am ye bliba Yuda nakaia unangai homoni i heke Lasalase kaanebuo teniba kima bianiba mebianiba bliba \v 20 naka maki teniba Matao baaboniba Yesuse tebebo gesiba wentenoa Waisa unano genoa onso otane Maliao sma am tam biotabe. \v 21 Matao motemoa Yesuse tebea atemnoa baabanoa Sum kobo ele biebta mole ne aabe mo kaatnebebabe. \v 22 Otane ne tekein kebibe, kobo Gode baabanemebo e keb wengo wentamabebo gesoa \v 23 Yesuse baabonea Ob heke imin hananamabebo gesea \v 24 o baabanoa Ae ne tekein kebibe, mubiang amo bomanoa nakaia unangai kulila binabibi imin hana tlemib dimo esa imin hananamabebo gesoa \v 25 Yesuse baabonea Neta nakaia unangai kulila binabibi dohaaia imin hananomabiobe. Eka neta nakaia unangai afen smike amit nine dobyamabibe. Nakaia unangai ne bainobo getnenimib ile i damo kaanomabib otane i afen smiko mo kaanomobabe. \v 26 I afen bianiba ne bainobo gabianiba amit nomabiobe. Obo weng olo bainobo gabebo? ge baabosea \v 27 o baabanoa Ae Sum kobo ne olo bainobo geiobe. Kobo Gode Kemfakamin Naka eka e miin na kebtabe. Sinanggwano e baanea Sinanomo ne miine dabaia daaknea dabalim daak unamabebo genebio kebtabo ge baabasobe. \s1 Yesuse melasebe. \p \v 28-30 Matao inangge baabanoa unoa Yesuse bibo mo unim blim sma bib asak wato Matao motemnoa weng obinib wat bia Matao monoa o nengo Maliao ayok baabonoa Aleyemin nakae baanea Obo tele genebo gesoa Maliao wentenoa hebmamsab daak bib daak blelanoa motemnam unoa \v 31 Yuda nakaia unangai o kima blibi wateniba funaniba O monoa gloutem unanoa memang genotabo geniba kan bebiba \v 32 Maliao monoa Yesuse atemnoa esu ye dlong dlong golbua daak tounoa osak imin baabanoa Sum kobo ele biebta mole ne aabe mo kaatnebebabo gesoa \v 33 Yesuse yatemea osa eka Yuda nakaia unangai o baka tlib isa memsiba e funanea Kaanamin ota nakaia unangai bobol ilumo omkayebobo genea e bobol tem daako Yebbabo ge baanoa bobol ilum omfubasoa \v 34 baabenea Ibo fab dofaibbione? ge baabesea i baabaniba Sum kobo tenebta atemale gesiba \v 35 e meme \v 36 kesoa Yuda nakaia unangai ateniba baaniba Etemine! E naka ele kla bobol wat dofa binabebua kaanebiota mehabebo geib \v 37 otane mak ile obianiba E sino nakae kino tum gebanobuo klaubanea ayam anebu otane e nimin keneta naka ele mo inaneta klaubaim blim deibaneta kaanebiota mehabene? ge omonsiobe. \s1 Yesuse Lasalase dofaanea imin hanasebe. \p \v 38 Yesuse bobol ilum omfubasoa e monea gloutem onsebe. Tom tem ele i tom kwame beselibe daleb teniba amite dobdou waisaibbiotabe. \v 39 Yesuse baabenea Tome datlaine gesea kaanebio nakae nengo Matao Yesuse baabanoa Sum kobo e kaanea dofanobbuo amo asuke asuke nao blimanobio kesoa nibo inanob mole fetange kunamabebo gesoa \v 40 Yesuse baabonea Ne sino baabkenia Obo ne bainobo getneneb mole Gode titilo wateneba e niniino dobtouleb namabeobo ge baabkeibiobo gesea \v 41 i tome amite datlasiba Yesuse delubmanea abilim ut teme bianea baanea Ay kobo klayam naneba ne wengo wentutnenebobe. \v 42 Ne tekein kebibe, kobo ne wengo amitie wentene binabeb otane ne memalo baania Kobo klayam naneba ne wengo wentutnenebobo gei ole o mitmakamo inaminobe. Nakaia unangai ele blib eli keb titilo wateniba bainobo geniba kebta ne nemaneba tlibiobo geine genita weng olo baabkeiobo ge baabanea \v 43 eka Lasalase nganabanea Lasalaso! Kobo gloutemo deiboneba tam tele gesea \v 44 haam ele e skila kweila kibiao youmo genubaibbuo yeb bakasa tam tenea keim ele tesea Yesuse baabenea Ibo e skila kweila kibiao youmo genubaibbuo tila kenubaine gesea i tila kenubasiobe. \s1 Yudai komokwali baaniba Yesuse ananomo gesiobe. \r (Matyu 26:1-5; Mak 14:1-2; Luk 22:1-2) \p \v 45 Yuda nakaia unangai homoni Maliao bekebo blibi Yesuse kukub olo naneo wateniba e bainobo gebaib \v 46 otane maki moniba Felisiei baabeniba Yesuse inaneta atem tlobobo ge baabesiba \v 47-48 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Felisie isa i miniba teka bianiba baaniba Naka ele okok sumo nabe olo nibo mo wataim blim kenomobo e amitie nabea nakaia unangai alukum ateniba e bainobo gebaiba e i komok sum anea Lomo komok sume alango dokone mole Lomo komokwali atliaubenoa i meletani dlaib teniba Gode am sum osa eka nib nakaia unanga isa watwat danomabiobo gesiba \v 49 naka make ye bie, e niniino Kaiafase, bifole ye dime e Gode amo kimanin nakai komok sum am bie kesoa e baabenea Ibo tobtlim biobe. \v 50 Naka elekiem ele ananoba kaanemeo Lom teni Yuda nibo alukumo mo yalaibbabe. E ananoba kaanemeo nibo alukum daabenea Lom teni nibo mo yalomabibba kesoa kukub olo klayamobo ge baabesebe. \v 51 Kaiafase weng olo inangge baabeseo e ele bobol temo mo baabeim blimobe. E bifole ye dime Gode amo kimanin nakai komok sum am bie kesoa Gode e bobol tem funino omalea e weng olo baabenebuo mitmakamo inaminobe. Yesuse kaanamabeo Yuda nakaia unangai daabenea ayam nomabiobe. \v 52 Eka e inanamabeo Yudai ilita mo daabenemebabe. E Yudaba naka afet isa daabenamabebe. E inanea kaanea hananamabe kesoa Gode meletani bib mak bib mak olo blibi alukum makob anomabiobe. \v 53 Kaiafase weng olo baabene kesoa amo yo dim ota Yudai komokwali Yesuse ananamin wengo kiloniba omonsiobe. \v 54 I ananom genamib kesoa Yesuse Yuda nakaia unanga isuo keimo mo haanin blimobe. E monea Eflaim bib ye bianea e okok aleyemin nakai tena binibbiobe. Bib olo ibuantemo kikib ye biotabe. \p \v 55 Gode singkalin am sumo, niniino Fasobao, Yudai bleto yis blim dowonamin amo dikib tlo kesoa nakaia unangai homoni i bib amo deiboniba dli tete bianiba Yelusalem bibo Gode kin dimo ayam anamin kukubo klanoba Gode kin dimo ayam anobta Fasoba imen ole mit dowonomo geniba klamonsiobe. \v 56-57 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Felisie isa i funaniba Nibo Yesuse atemob mole klabuto ge debeb unomo geib kesoa i nakaia unangai baabeniba Ibo Yesuse atemib mole hebmamsab ni baabeine ge baabesiba nakaia unangai i bibo deiboniba teniba Yelusalem bib ye tlaniba Fasoba falo ga dowonomo gabibi Yesuse hembianiba taniba Gode am sumo tem tam miniba i sinwalo obianiba maki baaibo Ibo fumbibo Yesuse tenea Fasoba imeno dowonamabebo ge fumbibo? ge baasese bisiobe. \c 12 \s1 Maliao wel aaye tang kunin ayame obonoa Yesuse skilono ibabasobe. \r (Matyu 26:6-13; Mak 14:3-9) \p \v 1 Fasoba singkalin amo tlamabo amo asuke asuke asuke nao mo blimaim blim sma bua Yesuse imin monea Betani bibo Lasalase kaanebua dofaanebio bib onsebe. \v 2 E inanea motemea i imeno fubaibbua einoa Matao ifanoa Yesus etem Lasalas etem eka naka mak item naniba toula bianiba imeno wembiba \v 3 Malia ole wel aaye tang ayame tom botole tem daak iba obeb tenoa Yesuse skilon dimo ibabanoa olo gabamano wafu olonoa wel game glitubanoa engubasoa e tange amo alukum bukusebe. Nakaia unangai wel aay ele walom gib mole monio sum walonabiobe. \v 4 O inasoa Yesuse okok aleyemin naka make sinanomo Yesuse debeb monea komokwali dobia ananomabib nakae, niniino Yudas Iskeliote, baanea \v 5 O wel aay ayam ele obeb monoa naka maki walonoa K300 olonoa nakaia unangai inamin namin blimi daabenamin ole fatnanota besa ye sasalanone? ge baasebe. \v 6 E weng olo baaseo inaminobe. E nakaia unangai inamin namin blimi bobolo mo funaneta baaim blimobe. E ayok henin nakabe. E funanea Ne moni kimanin naka kesoa o inanoa monio olonoa onensoa atosino ayok oisonano ge funaneta weng olo baasebe. \v 7 E inangge baasea Yesuse baanea Ibo mo owemibe! Deibueine! O ne kla gotnenoa ne kaaia tom tem wato nemfanomabibo bobolo funanota wel aay ele sin alitneno kesoa ne funania O ayam nanobo gabibe. \v 8 Niminbabe, nakaia unangai inamin namin blimi ibo amitie bekebe bliba daaye binabib otane nele ibo amito mo bekebe biamabibabo ge baabesebe. \s1 Gode amo kimanin nakai komokwali baaniba Lasalase ananomo gesiobe. \p \v 9 Naka homon unang homoni wentiba Yesuse Betani bib ye biebo geiba wentib kesoa i baaniba Nibo monoba esa eka Lasalase sino kaanebua Yesuse dofaanebua bie naka esa yatemomo geniba i Betani bib onsiobe. \v 10-11 Yuda naka homon unang homoni Yesuse Lasalase nabaneo wengo wenteniba i komokwali wengo wentemino deibeniba i Yesuse bainobo gebaib kesoa i komokwali funaniba I inaib yole nibo Lasalase ananoba kaaneko ge omonsiobe. \s1 Yesuse komok sumi ulab anea Yelusalem bib onsebe. \r (Matyu 21:1-11; Mak 11:1-11; Luk 19:28-40) \p \v 12 I ina biniba sibnoma bomanoa nakaia unangai Fasoba imeno dowonomo geniba teniba Yelusalem bib ye minabibi wentiba Yesuse tebebo gesiba wentensiobe. \v 13-15 Yesuse til dongki mene make dobonea e dim ut tounea teseo sinanggwano Gode buk temo baanoa Yelusalem bib sel ibo mo tosianimibe! Ib komok sume til dongki mene dim ut toumbia debeb tebebo genobuo e bain inanea tebea nakaia unangai flim aan inamino haa oleb moniba esu unaniba ngambianiba Islel ten nibo nib komok sume niniino dobtouleb nomo! E Sume niniin dim ota tlebo, Gode daabaneko ge ngan monsiobe. \v 16 Yesuse inaseo e okok aleyemin naka ni o mitmakamo mo tekein keim blimobe. Otane sinanoa e kaanea imin hananea ula abilim uneta ota ni Yesuse Yelusalem bib unebuo bobolo funanobta Sinanggwano Gode buk tem wengo baanobuo bain inanota watemobbiobo genobbiobe. \p \v 17 Sino Lasalase kaanea tom tem wat dofaibbua Yesuse nganabanea hana tam tlea nakaia unangai atemibbuei o wengo naka mak unang maki oyebiba \v 18 i Yesuse okok sumo nanebio wengo wenteniba moniba Yesus esu unaniba \v 19 e niniino dobtouleb nib kesoa Felisiei yateniba obianiba Ye temine! Nakaia unangai alukum esu uniobe. Nibo mo sbal manobta watanomabbiobabo ge omonsiobe. \s1 Glik naka maki teniba baaniba Ni Yesuse atemom genobtabo gesiobe. \p \v 20 Yuda nakaia unanga isa eka Glik teni mak isa moniba Fasoba imeno wembianoba Gode niniino dobtouleb nomo geniba moniba Yelusalem bib ye bianiba \v 21 Glik naka eli moniba Yesuse okok aleyemin nakae niniino Filibe, Yelusalem bib ye bie esu unaniba baabaniba Naka sum kobo ni Yesuse atemomabbiobo ge baabasiobe. Filibe Betsaida bib sakobe. E Galili betan da tlebiotabe. \v 22 I inangge baabasiba Filibe monea Endlue baabanea dab moniba Yesuse baabaniba Aleyemin naka kobo Glik nakai teniba kobo katemomabbiobo gabiobo gesiba \v 23 Yesuse baabenea Abilim Da Tlemin Naka ne Gode ne niniino nemtouleb namabeo amo tlobe. \v 24 Ne bain baabenamabibe, kon sane molmein daaknea dabalim daak uname bala damanea yamo balinamabebe. Otane e dabalim daako mo molmein daak unim blim kene mole e mo bala damaneta yamo mo balinemebabe. Nesa makob kon sane bala damanamabe inania kaania imin hanania nakaia unangai homoni dleb mete Gode mitem danamabibe. \v 25 Nakaia unangai wanita ili bobol tem funino wafu bianiba dabalim olo inamin namino gobonimibo i amito mo biomabibbabe. Eka nakaia unangai wanita ne bobolo funaniba dabalim olo inamin namino deibonimib nakai afen smiko amit namabobe. \v 26 Nakaia unangai wanita ne okoko okok kemib mole i nene kukub nabi ota wafueine! I inaib mole ne bibo namabio naka elisa itena nomabbiobe. Nakaia unangai ne okoko okok kebibi ne Aye baanea I ayam nabinabiobo ge baanamabebo ge baabesebe. \s1 Yesuse e kaanamabeo weng sango baabesebe. \p \v 27 Yesuse imin baabenea Memalo ne bobol tem daako misiam utneno otane ne Gode mo baabanita Ay kobo ne enin sumo ne dimo tam tlamabo daatneneba deitnenoko genamabibabe. Yeye ne enin olo deib tlibio kesoa ne mo inanimibabo ge baabenea \v 28 omito e Gode baabanea Ay kobo ne keb niniino kemtouleb nano ge baabasea weng mako abilim ut danoa baanoa Kobo sino ne niniino nemtouleb binebbiobe. Eka sinanomosa imin inaneba ne niniino nemtouleb namabeobo ge baasoa \v 29 nakaia unangai ye blibi weng olo wenteniba maki baaniba Am ngambebo gesiba eka maki baaniba Abisak eta baabanebo gesib blib \v 30 otane Yesuse baabenea Weng ele baano olo ne mo baatnenota ne bobol temo nemsbal maim blimobe. Weng olo ibta baabenota dosbal manobe. \v 31 Mema olo Gode dabalimo inamin namin kukubo klanea Eli kukubo misiamobe eka eli kukubo ayamobe genamabebe. E inanemeo e dabalim olo komoke Gululam esa fotebenea onanea \v 32 i ne nemeb moniba atdimo nemasaniba silo bikitneniba as baka obo bikiniba nemfaiba biania kaania nakaia unangai dleb mete ne mitem danamabibo ge baabesebe. \v 33 E weng olo baabeseo e kukubo nanea kaanamabeo weng ota baabesebe. \v 34 E inangge baabesea nakaia unanga isak baabaniba Nib hekmel wengo baanoa Gode Dofakamin Nakae mo kaanemebabo, e amit afenamabebo genobi otane kobo baaneba Abilim Da Tlemin Nakae atdimo dabasaniba silo bikibaniba as baka obo bikieiba bianea kaanamabebo gabeb yole ni mo tekein kenobbabe. Abilim Da Tlemin Naka ele wanete? gesiba \v 35 Yesuse baabenea Memalo ayal ne ibo bekebe biamabi otane ne ibo mo bekebe blita sinanomobabe. Mema yota bekebe tlania deibe unamabibe. Ne sma ibte netemna nomabbio kesoa ibo ne okoko okok kem haaine! Ibo inaib mole sinanomo mililanamino mo tlamabobabe. Mililanamino ib dimo tam tlubeno mole ibo mo teme bianibta okok kem haanomabibbabe. \v 36 Ayal ne ibo baka biania ibo ne bainobo getneine gabibe. Ibo inanimibo ayalsa nomabiobo ge baabesebe. \s1 Yudai Yesuse sma ye mo bainobo gebaim blim bisiobe. \p Yesuse inangge baabenea deibe monea ayok ye bisebe. \v 37 Yesuse inamin namin okok sumo nabeo Yuda nakaia unangai watemebib otane i e mo bainobo geim blim kesoa \v 38 sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae, niniino Aisaiae, wengo baanebuo bain inasobe. Aisaiae enangge baanea \q1 Sum kobo ni keb weng ayamo omkeimabob otane i mo bainobo gabibbabe. Eka kobo okok sumo keb titil yeb baka klabeba i watemebib otane i kobo mo bainobo gakebibbabo ge baanea dolanebiotabe. \b \p \v 39 Nakaia unanga eli Yesuse mo bainobo geim blim binibbuo niminbabe, Gode i bainobo galin deibo watabenebiotabe. O mitmakam osa sinanggwano Aisaiae enangge baanea \q1 \v 40 Gode i kino tum gebenea i bobol tem funino nekek gebobe nane kesoa i kino temebib otane inamin namino mo watemebibbabe. Eka i bobol temo inamin namin bobolo fumbib otane o mitmakamo mo tekein kebibbabe. I Gode bobolo funaniba esu tlib mole e klaubenea ayam anomabib otane i mo inaim blim kesoa e mo klaubeneta ayam anim blimobo ge baanea dolanebiotabe. \b \p \v 41 Gode Yesuse titilo ayal inamin einobuo Aisaiae alebaneta e Yesuse weng sango dolanebiobe. \v 42 Yudai komokwali maki Yesuse bainobo gabib otane i funaniba Ni bainobo galin olo omkeimasoba Gode amo Felisiei ni fotebenimiobo geniba i Felisiei tolo tosiananiba i bainobo galino ayok omwa binibbiobe. \v 43 I ina binibbuo niminbabe, i mo funanibta Gode ni niniino omfabeneko ge funaim blimobe. I funin ole Nakai ni niniino dotouleb nine genibta i bainobo galino omkeima namino deiboniba teilabbubo binibbiobe. \s1 Nakaia unangai Yesuse wengo wentim blimi bib misiam unomabiobe. \p \v 44 Yesuse ngananea Nakaia unangai wanita ne bainobo geib mole olo makob i ne Aye ne nemane tlibu esa bainobo genomabiobe. \v 45 Eka nakaia unangai wanita ne natemib mole olo makob i ne Aye ne nemane tlibu esa atemomabiobe. \v 46 Gode ayal ne daakenia dabalim ele tlibio kesoa nakaia unangai wanita ne bainobo getneib mole mililambio temo mo nomabibbabe. \v 47 Nakaia unangai ne wengo wentebibbai ne mo baabenita Ibo bib misiam unomabiobo genimibabe. Niminbabe, ne dabalim olo mo tenita nakaia unangai oyebianita inamin ibo bib misiam unomabiobo, eka inamin ibo bib ayam unomabiobo galano genita tlim blimobe. Ne tenia i daabenia hengmin temo blibo dotlanang genita tlibiobe. \v 48 Ne weng olo omkeima binabio mubiang am bomanomo dimo nakaia unangai ne weng olo mo wentim blim keibbiamoei baabenia Ibo ne wengo omkayebi otane ibo mo wentim blim binibbio kesoa bib misiam unomabiobo ge baabenamabibe. \v 49 Niminbabe, ne weng olo omkeima binabio nene bobol tem funino mo omkeima binabibabe. Ne Aye ne nemane tlibue emaye omkanebeta omkeima binabibe. \v 50 Nakaia unangai wanita Ay Gode weng olo wentib mole i afen smike amit nine doboniba amit nomabib kesoa ne e weng ele omkeimabi olo ne Aye ele weng baaneme iwat omkeima binabibo ge baabesebe. \c 13 \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai skilono aayo fubabesebe. \p \v 1 Yudai singkalin am sumo, niniino Fasobao, meb tloa Yesuse tekein kenea Ne kaania dabalim olo deibonia Ay esu unamabi amo tlobo ge funasebe. E meletani dabalim ele blibi sin osa memalosa amitie kla gobe binebiobe. \v 2 Sino Gululame bobol tem funino Saimone miine, Yudas Iskeliote, omalea e funanea Ne Yesuse debeb monia komokwali dobyamabibo genebiotabe. Kwinoa Yesus esa e okok aleyemin naka nisa imeno wembianoba \v 3 Yesuse e Aalebe titilo omanea inamin namin osa alukum eta omalebua kima bie osa eka e Gode deibanea daak tlebu osa eka e imin Aalebe God esu unamabe osa e alukum tekein kebe kesoa \v 4 e makob okok nakai ulab anea e nibo kla gobebie kukubo i alebenano genea imeno deibonea hananea e youme tibe gamtlanea taole teke dobonea kakame gebianea \v 5 aaye dis tem daak ibane daak onsea obeb bianea e okok aleyemin naka ni skilono elekiem ke fubabanea taole mutume dobo aagito glitubana deiba deiba binea \v 6 metenea Saimon Fita esu ele tesea e funanea Yesuse ne okok nakababo ge funanea baabanea Sum kobo ne skil aayo mo fubatnenemebe gesea \v 7 Yesuse baabanea Ne keb skil aayo fubabkenamabio o mito kobo mo tekein kebebba otane mitdanebta tekein kenamabeobo ge baabasea \v 8 Fitae baabanea Otane kobo ne skil aayo mo fubatnenamabebbabo gesea Yesuse baabanea Ne keb skilono mo fubabkeim blim kenimio kobo ne mo baka okok kemabebbabo gesea \v 9 Saimon Fitae wentenea e weng olo mitmakamo mo tekein keim blim kene kesoa baabanea Sum kobo inanamabeb yole skilono olo tlono mo fubatnenemebe! Kweilon osa gabam esa alukum fuelatnenale gesea \v 10 Yesuse baabanea Nakaia unangai i damo aayo sin fuambinibbuei imino mo fuelanimibbabo, i kining aibbio kesoa i skilono olota fubabeniba kining anomabiobe. Ibole bobol temo memalo alukum kining an blib otane nakae elekiem eta sma hengminsa biebo ge baabesebe. \v 11 E inangge baabeseo e sin tekein kenea nakae e debeb monea komokwali dobia ananomabib kesota e baabeneta Ib bobol temo alukum kiningo mo blibbabo ge baabesebe. \p \v 12 Yesuse inanea e okok aleyemin naka ni skilono alukum fuba fubenea e youme tibe gamo dofanebue imin dobo dubusanea utnea ele biin ut tounea e okok aleyemin naka ni baabenea Ibo ne kukub olo nania ib skilono fubabeio o mitmakamo mo tekein kebibba kesoa ne baabenamabibe. \v 13-14 Ibo ne Aleyemin Nakao ge one bianiba Sumo ge one biam blibo, olo bainobe. Ne ib Sum eka ib aleyemin naka nabe. Otane ne nene niniino omfufumin kukubo mo wafu binabiba kesota ne ib skilono aayo fubabeiobe. Ibsa inanibta ib niniino omfufumino deibo bianibta ib sinwalo inaniba maki daabesese bianiba eka okok afet osa inaniba dabesese nine! \v 15 Kukub olo alebei ota ibsa wafu bianiba ib sinwalo ming inam tesine! \v 16 Ne bain baabenamabibe, okok nakae mo sum aneta e kimanin nakae mo dababbunemebabe. Eka nakae dowan wengo omeb haabie naka esa mo sum aneta e kima bianea wengo omanea dabanea haabie nakae mo dababbunemebabe. Inamin kesoa ibo mo sum anibta ib Sum ne mo nemabbunimibbabe. Otane memalo ne ibo daabei kesoa ibsa inanibta naka mak unang maki daabesese nine! \v 17 Ibo memalo kukub olo mitmakamo tekein keibobe. Ne okok olo naia natemibo ibsa sma inanibta seinomabiobe. \v 18 Ne weng obba ele baabei olo alukum ibo mo inamomabibbabe. Ne nakai dlakaibuei tekein kebi otane ib isak temo naka make ne kukub misiam omnamabebe. Sinanggwano Gode buk temo i weng mako dolaniba baaniba \q1 Naka ele ne bakanea imeno wembe otane e ne makaa nemfanea nenanamabebo ge baaniba dolaibbuo bain inanamabobe. \b \p \v 19 Inamin namin olo mo tam tlim blim biota ne weng olo sin baabei biamabobe. Sinanomo o tam tlota ibo watem tekein kenibta E bain Abilim Da Tlemin Nakabo genomabiobe. \v 20 Ne bain baabenamabibe, nakai wanita ne naka make dabaia motemameo i debeb taniba i am tam daib mole kukub olo makob i nesa nemeb taniba i am tam danomabiobe. Eka nakai wanita ne nemeb taniba i am tam daib mole kukub olo makob i ne Aye nemane tlibu esa debeb taniba i am tam danomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Yudase ne nemeb monea komokwali nemiamabebo ge baasebe. \r (Matyu 26:20-25; Mak 14:17-21; Luk 22:21-23) \p \v 21 Yesuse weng olo inangge baabe nabea e bobol temo ilum omfubano kesoa e baabenea Ne baabenamabi ole ib isak temo naka make ne nemeb monea komokwali nemia nananomabiobo ge baabesea \v 22 e okok aleyemin naka ni wentenoba ni sinwalo e ulab dofa atemsese monsob otane ni mo tekein kenobta e nakae yeta baabanebe geim blimobe. \v 23 Ni inasobo Yon ne Yesuse kla gotne binabe kesoa ni dabo heba toumbianoba imeno wembuobe. \v 24 Saimon Fitae gabam gotot genea baatnenea Kobo baabaneba Naka ele waneta ohabebe? ge baabanale ge baatnesea \v 25 ne tam mili watnia Yesus esu wat unania baabania Sum kobo naka ele wanete? ge baabasia \v 26 Yesuse baatnenea Kobo temebeba ne blete halonia dis teme tubunia omalia dowoname naka etabo ge baatnesea ne ateme monia e bain inanea blete halonea dis teme tubunea Saimon Iskeliote miine Yudase omalea \v 27 omeisanabea Gululame Yudase kino men wat ateme bianea kima biaba watnea e bobol tem wat unubasea Yesuse baabanea Kobo inamin namino nanano gabebo hebmamsab nanale ge baabasea \v 28 Yesuse okok aleyemin naka ni ye toula bianoba imeno wembob ni Yesuse Yudase weng olo baabaneo o mitmakamo mo tekein keim blimobe. \v 29 Yesuse okok aleyemin naka ni inamin namin okoko okok keboba naka maki ni webibo ni moni olo Yudase kima binabe kesoa ni funanoba Yesuse baabanea Kobo imeno waleba Fasoba imeno dowonomo geneta baabanebo genaboba eka maki funaniba E inamin namino nakaia unangai afobeing blimi oyene geneta baabanebo ge funana nabiba \v 30 amo mililanoa Yudase imeno hebmamsab omo dowonea mililano tem te ye dala onsebe. \s1 Hekmel wengo mema otabe. \p \v 31 Yudase inanea unea Yesuse e okok aleyemin naka ni baabenea Memalo Abilim Da Tlemin Naka ne titilo nakaia unangai alebeia i Gode niniino dobtouleb nomabiobe. Eka ne kukubo nanimi osa ne Gode niniino dobtouleb namabibe. \v 32 Ne inania Gode niniino dobtouleb ni mole God esak inanea e titilo ayal inamin einobuo omnenea ne niniino nemtouleb namabebe. \v 33 Ne memeo, ne ibo amito mo bekebenamabibabe. Memalota ibtem netem nanobobe. Imino dim ole ne kibio henwanomabiobe. Ne weng mako baabenamabio sino Yudai komokwali baabeibu ota ibsa baabenamabibe. Ne bibo unamabio ibo mo unomabibbabe. \v 34 Ne hekmel wengo memao baabenamabibe, ne ibo kla gobe bli kesoa ibsa inaniba ib sinwalo kla gobesese nine! \v 35 Ibo inamib mole naka mak unang maki ibo yatemniba I Yesuse okok aleyemin nakabe genomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse Fitae baabanea Kobo baaneba Ne Yesuse mo tekein kebibabo genamabeobo ge baabasebe. \r (Matyu 26:31-35; Mak 14:27-31; Luk 22:31-34) \p \v 36 Saimon Fitae Yesuse baabanea Sum kobo fab unamabebe? gesea Yesuse baabanea Ne bibo unamabio kobo memalo mo beketne unamabebbabe. Otane sinanomota kobo monebta ne beketne biamabeobo gesea \v 37 Fitae baabanea Sum kobo ne bekebke unamabibe. Ne inaia i nananom gaib osa imaye nanaine! Ne kaanamino tolo mo tosiambibabo gesea \v 38 Yesuse baabanea Kobo bain netemna kaanama bianebta obeba? Ne bain baabkenamabibe, kakaluke mo nganaim blim bieta kobo ne niniino omwatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baabasebe. \c 14 \s1 Yesus eta God esu unemin deibobe. \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin naka ni baabenea Ib bobol tem daako ilumo mo omfubenomone! Ibo Gode bainobo gena bianiba nesa bainobo getne nabianibte! \v 2 Sino ne baabenia Ne monia ib amo klaubenamabibo ge baabeibu olo bainobe. Ne Aye bie bib olo amo homon eka bib osa beselib nabe. Bib olo temo ib am osa ye biobe. \v 3 Ne monia ib amo klaubenimio imin tenia dleb ut daia ibtem netem nanoba bib olo nomabbiobe. \v 4 Ne bib olo unamabio o deib esa ibo tekein kebiobo ge baabesea \v 5 Tomase baabanea Kobo bib olo unamabebo ni mo tekein kebobba kesoa ni bib olo unemin deib esa ni mo tekein kebobbabo gesea \v 6 Yesuse Tomase ni sinwalo baabenea Gode bib unemin deib ele nenekiem nenetabe. Nakai deib afete moniba ne Ay esuo onamino blimobe. Eka weng bain omino kukub osa eka afenin kukub osa o mitmakamo netabe. \v 7 Ibo ne kla tekein keib mole ne Ay esa tekein kenomabiobe. Ibo memalo Aye tekein keibobe. Sinanomosa amitie tekein kemomabiobe. Ibo ne natemib kesoa Ay esa atemiobo ge baabesea \v 8 Filibe baabanea Sum kobo keb Aye ni alebenale! Kobo ni alebeneba atemob mole ni imino mo baabkenobta Alebenale genomobbabo ge baabasea \v 9 Yesuse Filibe baabanea Am homono dimo ibtem netem na binabob otane kobo ne mo tekein kebebbabe. Nakaia unangai ne natemibbuo olo makob ne Aye God esa atemibbiobe. Kobo ne mo baatnenebta Keb Aye ni alebenale ge baatnenemebe! Kobo ne natemebbuo ne Ay esa atemebbiobe. \v 10 Ne Aye ni dumo ete nete nanoba makob biobobe. Kobo olo bainobo gabeba? Ne weng olo omkaye binabio nene bobol tem funinbabe. Ne Aye Gode ele bobol tem funin ota omkanebeta ne omonia ibo omkaye biania e okoko okok kebibe. \v 11 Ne baania Ne Aye ni dumo ete nete nanoba makob biobobo gabi olo ibo bainobo geine! Otane ibo olo mo bainobo geim blim keib mole ne okok olo nabinabi ota watem tekein kenibta Bain e Aye i dumo makob bliobe geine! \v 12 Ne bain baabenamabibe, nakaia unangai wanita ne bainobo getneib mole ne okok olo nabio isa inaniba klamomabiobe. Ne okok sumo okok kebinabi otane ne Ay esu unamio e Hobe dabanea tenea ne bainobo galin nakaia unangai daabenea i okoko dot sum okok kemomabiobe. \v 13 Ibo ne niniin dimo Gode baabaniba Kobo ni inamin namin olo nabenale genimibo Gode miin ne funania Ne Aye niniino dobtouleb nano ge fumbi kesoa ne inamin namin olo bain inabenamabibe. \v 14 Ibo ne niniin dimo baaniba Kobo ni inamin namino nabenale geib mole ne nabenamabibo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Gode Hobe daak tlamabebo ge baabesebe. \p \v 15 Yesuse e okok aleyemin naka ni imin baabenea Ibo ne gotneib mole ne hekmel wengo sino baabeibuo kla wafunomabiobe. \v 16 Ibo inaniba wafueiba ne Aye Gode baabaia e Hobe weng moton omine dabanea daakenea esa makob nene daaye bini biamo ina bianea ibo amitie bekebenamabebe. \v 17 Nakaia unangai dabalim kukubo wafu blib ile Hob ele mo atem tekein kebibba kesoa e isuo mo biamabebabe. Otane ibole e tekein kebiobe. Niminbabe, etem ibtem nabianiba e ib bobol temo namabebe. \v 18 Ne ibo mo deibeita ibo aban dikino mo nimibbabe. Ne imin tenia ibsu tlamabibe. \v 19 Namo namo dimo nakaia unangai dabalim kukubo wafu blibi ne imino mo natemomabibba otane ne imin hananimio ibo natemomabiobe. Ne amitie afen biania Gode bekebanamabi kesoa ibsa inaniba amitie afen bianiba Gode bekebanomabiobe. \v 20 Ne kaania imin hananimi dim ota ibo natem tekein kenibta E Aye i dumo makob bliba nibsa etem nabiobobo genomabiobe. \v 21 Nakaia unangai wanita ne kla gotnenib mole i ne hekmel wengo kla tekein keniba wafu bliba ne Aye i kla gobenea nesa i gobenia keimabeia natemomabiobo ge baabesea \v 22 Yudas esak Yesuse baabanea Sum kobo ni keim abeneba katemomabbu otane nakaia unangai dabalim kukubo wafu blib ile nimin kenebta i kin dimo keim abenamino deibenamabebe? ge baabasebe. Yudas ele Iskeliot ekobbabe. Yudas afete niniin asek etabe. \v 23 Yesuse baabenea Nakaia unangai wanita ne kla gotneib mole i ne wengo kla wafueiba ne Aye i kla gobenamabebe. E inanea gobenemeo ni dumo tetemnoba item nitem nanoba amit nomabbiobe. \v 24 Nakaia unangai ne mo gotne blibba ile ne wengo mo wafu blibbabe. Ibo ne wengo omkaye bia wente binabib olo nene bobol tem funinbabe. Ne Aye ne nemane tlibu eta omkanebeta ibo omkaye binabibe. \v 25 Ne sma ibtem netem nabianobta weng olo baabeiobe. \v 26 Sinanoa ne deibe unamio Ay Gode e Hob Ayame dabanea tenea ne alango dokonamabe eta inamin namino alukum alebeneta watem nabianiba eka ne sino inamin namino baabei biamo osa e imin oyebea funomabiobe. \v 27 Ne deibe unamabio ibo bobol ayam blibte! Ne deibe unanggi kesoa nene bobol tem ayamo omyibe! Nakaia unangai dabalim olo kukubo wafu blibi bobol ayamo enamino mo omyomabibbabe. Ibo bobol misiamo mo fumbianibta tosianimibe! \v 28 Ne baabenia Ne deibe uni biamo imin tlamabibo ge baabeia wentib kesoa ibo ne kla gotneib mole ibo funaniba e Ay esu unamabebo ge funaniba seinomabiobe. Niminbabe, ne Aye gaitnene kesoa ibo seinomabiobe. \v 29 Inamin namin olo mo tam tlim blim biota ne weng olo sin baabeiobe. Sinanomo o tam tlota ibo watem tekein kenibta ne bainobo genomabiobe. \v 30 Dabalim olo kukubo komoke Gululame ne nananang genea meb tlebio kesoa ne dabalim olo amito mo bianita ibo weng homono mo oyemabibabe. E ne kukub misiamo omnenamin titilo blim otane ne e nananamino mo watanimibabe. \v 31 Niminbabe, nakaia unangai dabalim olo blibi tekein keniba e Aye inamin namino nanale ge baabanemeo ele weng baaneme iwat nabianea e Aye kla goba biebo geine genita oyebi kesoa tliba unomo ge baabesebe. \c 15 \s1 Yesuse baanea Ne tek waen motonobo genebiobe. \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin naka ni imin baabenea Ne tek waen motonobe. Eka ne Ay ele damibo gosakobe. \v 2 Ne tungo yamo mo balinim blim besa dim touno mole Aye weiso tebe tlanamabebe. Eka tungo atosino yamo balibo ole e kuko haketouwebea daabo imin balbi damam bianoa yamo homon balimabobe. \v 3 Ne saa weng ele baabei olo mitmakamo inaminobe. Ne wengo ibo omkayebia wente binabibo o makob ibo kining aniba yamo homon baliniba makob ne teke tungo weng sango baabei inaibbiobe. \v 4 Tungo afeta teleb wat danomo yamo mo balinomobabe. Damo dim wat bela tamanomota yamo balinamabobe. Ibsa inaminobe. Ibo ne dim wato mo tamaim blim keib mole ibo mo sbal manibta ne okoko klayamo mo okok kemomabibba kesoa ibo ne dim wat tamaiba eka nesak ib bobol tem wat onanano! \p \v 5 Ne tek waen dimobe. Eka ibole ne tungobe. Ibo ne dim wat temaib mole ib okoko ayam okok kemomabiobe. Otane ibo ne dim wato mo tamaim blim keib mole ibo inamin namino ayamo mo nanomabibbabe. \v 6 Ibo ne dim wato mo tamaim blim keib mole olo makob nakai as tungo weiso tebelaibbua gatanoa haa oleb moniba aso fanomabib inanea Aye God esa ibo inabenamabebe. \v 7 Ibo ne dim wat tamaniba ib bobol tem funino ne bobol tem funino ulab aniba ne wengo ib bobol tem wato kla omabba bianiba Gode baabaniba Kobo inamin namin olo nabenale ge baababaib mole e bain inabenamabebe. \v 8 Ibo ne okoko ayam okok kemibo nakaia unangai ibo yateniba funaniba I kukub ayam wafu blib kesoa i Yesuse okok aleyemin nakabo geniba ne Aye niniino dobtouleb nomabiobe. \p \v 9 Ne Aye ne kla gotne bie inania nesa ibo kla gobe bli kesoa ibo funaniba E ni kla gobe biebo geniba nene weng baanimi iwat namine! \v 10 Ibo inaniba nene weng baanimi iwat namib mole ne ibo amitie kla gobenamabibe. Nesa sino inania ne Aye ele weng baaneme iwat ina biania e ne gotne bie kukubo bobolo kla fumbinibiobe. \v 11 Ne funania Ne kla seimbi kesoa ibsa inaniba kla seinine ge funanita weng olo baabeiobe. \v 12 Ne hekmel weng mako baabenamabi olo inaminobe. Makob ne ibo kla gobe bli inaniba ibsa ib sinwalo kla gobesese nine! \v 13 Gobenin kukubo ayam otane naka make e nineki inamin namino nasiba e funanea I yenanomabib yole neta i alango dokonia kaaia i deine ge funanea eta kaanea i deib mole gobenin kukub olo dot ayamobe. \v 14 Ibo makob nene baabei biamo iwat namib mole ibo ne ninekobe. \v 15 Okok nakae e kimanin nakae inamin namino nabeo mitmakamo e mo tekein kebeba otane nele ne Aye inamin namin wengo onebeo mitmakamo alukum ibo baabei kesoa ne ibo mo baabenita Ibo ne okok nakabo ge baabenimibabe. Ne ibo nekwalo ge baabeiobe. \v 16 Ibo nesuo tlibbuo ilib bobol temo mo tlim blimobe. Neta ibo dlakania nganabeia tliba baabenia Ibo okok olo okok kemine ge baabeibio kesoa okok olo mo blimanomobabe. O amit namabobe. Ibo ne okok ayam olo okok kebianiba ne niniin dimo Aye Gode baabaniba Kobo inamin namino nabenale genimibo e inabenamabebe. \v 17 Ne baania Ibo ib sinwalo gobesese nine genamabibo ge baabesebe. \s1 Nakaia unangai dabalim kukubo wafu blib ile Yesuse meletani makaa dlanomabiobe. \p \v 18 Yesuse e okok aleyemin naka ni imin baabenea Nakaia unangai dabalim kukubo wafu blibi ibo makaa dlaib mole ibo funaniba I sino Yesuse inaha binibbiota nisa nayemiobe geine! \v 19 Ibo dabalim kukubo wafunib mole i funaniba I nini ninekobo geniba gobenomabib otane ne ibo dlakaia dabalim kukubo deibueibbio kesoa i ibo makaa dlanomabiobe. \v 20 Ne wengo sino baabeio kla funaine! Okok nakae mo sum aneta e kimanin nakae mo dababbunemebabe. Inamin kesoa nakaia unangai ib kimanin naka ne kukub misiamo omkanemib mole i ne okok naka ibsa kukub misiamo omkayemomabiobe. Eka i ib kimanin naka ne wengo wentib mole i ne okok naka ib weng osa wentomabiobe. \v 21 Otane i ne nemane tlibio nakae Gode tekein kebibba kesota i kukub misiam olo nayemomabiobe. Niminbabe, ibo ne meletanobe. \v 22 Ne mo tenita ne weng osa ne Aye weng osa i mo baabeim blim biamio i mo tekein kenibta e Gode miinobe, God eta e dabane tlebiota okok olo okok kebebe genomabibbabe. Ne tenia weng moton olo i aleyebi otane i mo bainobo gabibbabe. I inaniba ne mo bainobo gabibba kesoa i mo baanibta Nakai mo tenibta kukub ayamo ni alebeim blim kesoa henganobbiobo genimibe! \v 23 Nakaia unangai ne makaalatne blib ile ne Ay esa makaalaba bliobe. \v 24 Ne tenia okok homono sino nakai inamin okoko mo nabinabibbao naia i watemibbiobe. Ne inamin okoko mo naim blim biamio i ne mito mo tekein kenibta God eta nemane tlibiobe genomabibbabe. Otane ne okok olo nabio i wateniba i sma ye ne Aye ni dumo makaa dlabliobe. I inabib kesoa ne Aye ni dumo baanoba I hengmin gamobo gabuobe. \v 25 I kukub olo nabibo ili hekmel weng mako baanoa Ne inamin namin misiamo mo naim blim otane i ne makaa nemfa binibbiobo genobuo i bain inabiobe. \p \v 26 Weng moton omin Hobe Aye Gode deibanea tenea ibo daabenamabe neta dabaita teneta ne weng sango e nakaia unangai omkayemabebe. \v 27 Ibsa ina bianiba ne weng sango omkeimamine! Niminbabe, ibo ne okoko mema kilonia okok kemi dim ye beketne biam biniba inamin namin okoko watemib kesoa ibsak omkeimamine ge baabesebe. \c 16 \p \v 1 Yesuse e okok aleyemin naka ni imin baabenea Ne weng ele baabei olo ne funania Sinanoa inamin namin kukub misiamo ib dimo tam tesoa ib bainobo galino deibonimiobo ge funanita weng olo baabeiobe. \v 2 Kukub olo inaminobe. Yuda naka maki ibo baabeniba Ibo Gode am temo mo lotu kemibe ge baaniba fotebe nabianiba eka mak ile funaniba Yesuse okok aleyemin nakai yemin kukub olo Gode okokobo geniba i ibo yebiam nomabiobe. \v 3 I inamomabibo Aye ni dumo i mo tekein kebibba kesota namomabiobe. \v 4 Sino ne sma bli kesoa ne weng olo ibo mo baabeim blim otane memalo ne deibe unanggi kesoa weng olo baabenamabibe. Sinanoa i inayemibo ibo funanibta Sino Yesuse weng olo babenebiota nayemiobe geine ge baabesebe. \s1 Gode Hobe okoko inaminobe. \p \v 5 Yesuse e okok aleyemin naka ni imin baabenea Ne memalo monia ne nemane tlibu esu unang genami otane ibo ne mo baatnenibta Kobo fab unamabebe? ge baatneim blim bliobe. \v 6 Ne inangge baabesia ib bobol tem daako ilum omfubeno \v 7 otane ne bain baabenamabibe, ne deibe unamabi olo klayamobe. Niminbabe, ne mo unim blim kei mole Gode Hobe mo teneta ibo daabenamabebabe. Otane ne unami ota e dabaia tenea \v 8 nakaia unangai dabalim olo blibi aleye bianea baabenea Ib bobol tem funino misiamobe. Ibo hengmin kukub osa eka kukub molot wafunin kukub osa eka Gode nakaia unangai kukubo klanamabe osa o mitmakamo klao mo tekein kebibbabe. \v 9 Ibo Yesuse mo bainobo geim blim blib kesoa kukub olo ibo hengmin kukubo wafu bliobo gesea i baaniba Ni henganobobo gesiba \v 10 eka e imin baabenea Yesuse kukub moloto nanea atdimo kaanea ib hengmino walubenea imin hananea ulanea e Ay esu unebuo ibo e imino mo atemomabibbabo ge baabenemeo i funaniba Sino Yesuse weng olo baabenebuo bain inanobe. E kukub moloto nanebo gabiba \v 11 eka weng mak osa baabenea Gode dabalimo komoke Gululame kukubo klanea baabanea Keb titilo blimubkenoko ge baabanebio kesoa ibo klaine ge baabenea i funaniba E nib kukub osa inanea klanamabe kesoa nibo klanomo genomabiobe. \v 12 Ne weng homono ye bua baabenamabi otane ibo weng olo mitmakamo alukumo mo tekein kenomabibba kesoa ne memalo weng olo alukumo mo baabenimibabe. \v 13 Otane Gode Hobe weng moton omin eta teneta bain wengo alukum alebeneta tekein kenomabiobe. E inamabeo ele bobol tem funino mo oyemabebabe. E Aye wengo ohabea wentebe ota oye bianea eka inamin namino sinanoa tam tlamabo weng osa oye biam namabebe. \v 14 E inabea ne inamin namin wengo baabaia wentenea ibo omkayemeo kukub olo e ne niniino nemtouleb namabebe. \v 15 Ne Aye Gode bobol tem funino alukum tekein kebi kesota ne baabenita Ne weng ota Hobe omkahabita ibo omkayemabebo ge baabeiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse baanea Ib bobolo ilum omfubenamabo otane sinanota imin seinomabiobo genebiobe. \p \v 16 Yesuse e okok aleyemin naka ni imin baabenea Namo namo dimo ne deibe unamio ibo ne mo natemin blim tab unanibta yota imin natemomabiobo ge baabesea \v 17 e okok aleyemin naka maki i sinwalo obianiba E weng olo fatnamin weng baabenene? E baanea Namo namo dimo ibo ne mo natemin blim tab unanibta yota imin natemomabiobo ge nabianea eka weng mak osa baanea Ne ulania ne Ay esu unamabi kesota weng olo baabeiobo ge nane yole \v 18 weng olo mitmakamo fatnamine? Ni mo tekein kebobbabo ge omsiba \v 19 Yesuse i bobol tem funino tekein kenea yatemea i weng olo mitmakamo baabanom genabib kesoa yatemnea baabenea Ne enangge baabenia Namo namo dimo ne deibe unamio ibo ne mo natemin blim tab unanibta yota imin natemomabiobo ge baabei olo weng ota ibo baatnenom genibta obibo? \v 20 Ne bain baabenamabibe, ne ibo deibe unamabio ibo bobol ilum omfubenoa memomabib otane dabalim nakaia unanga ile seinomabiobe. Ib bobol temo ilumo omfubenamabo otane sinanoa ne imin hananimio dim ota ibo imin seinin bobolo wayota seinomabiobe. \v 21 Ibo makob unango memei dlanang genabo ulabobe. O dlanang gamo enino omubonoa o mo seinomobabe. O enwebua dla yatemnoa enino blimubonoa dokobonoa deibonoa seinamabo \v 22 inaniba ibsa memalo dimo ib bobol temo ilum omfubebu otane sinanomo ne imin hana tlita natenibta ibo imin seinomabiobe. Ibo inanimibo naka maki teniba ib seinin olo omtlabenamino blimobe. \v 23 Inaniba seinimib dimo ibo ne mo baatnenibta Kobo inamin namino nabenale genomabibbabe. Ne bain baabenamabibe, ibo Aye Gode baabaniba Yesuse niniin dim ota kobo inamin namino nabenale genimibo e bain nabenamabebe. \v 24 Sin osa mema dim olosa ibo ne Aye mo baabanibta Kobo Yesuse niniin dimo ni inamin namino nabenale ge baabaim blimobe. Ibo Inamin namino nabenale genimibo e nabenea kla seinomabiobo ge baabesebe. \s1 Yesuse titilo dabalim kukubo gaisonobiobe. \p \v 25 Yesuse e okok aleyemin naka ni imin baabenea Ne sino inamin namin weng olo saa weng oye binabi otane sinanomo saa wengo imino mo oyemibabe. Ne Aye weng sango keim oyemabibe. \v 26 Amo yo dimo ibo ne mo baatnenibta Keb Aye baabaneba ni daabeneko genomabibbabe. Ibmaye ne niniin dimo ne Aye baabaiba e ibo daabenamabebe. \v 27 Niminbabe, ibo obianiba Yesuse bain God esu ut bianeta daakeneta nisu ele tlebiobo ge obianiba ne gotne blib kesoa ne Ay esak ibo gobe bianea daayebebe. \v 28 Ne bain Ay esu ut danita daakenita dabalim ele tlibiobe. Memalo ne dabalim olo deibonia imin monia Ay esu unang genabibo ge baabesea \v 29 e okok aleyemin naka ni baabanoba Bainobe, memalo kobo weng olo saa wengo deiboneba keim baabenebobe. \v 30 Kobo inamin namino alukum tekein kebeobe. Ni inamin namin mako o wengo mo baabkeim blim biob otane kobo sin tekein keneba alebeneb kesoa kobo bain God esu ut bianebta tlebbiobo gesoba \v 31 Yesuse ni baabenea Ibo funaniba Memalo ni bainobo gabuobo gabib otane \v 32 namo namo dimo ibo alukum skilaniba ilib bib am onon tlaniba nenekiem deitne unomabiobe. Ibo inanomabib otane ne nenekiemo mo biamabibabe. Ne Aye tena biomabbiobe. \v 33 Ne funania Ibte nete nanoba nib bobol temo makob anoba ibo tosianino deiboniba bobol ayam nine ge funanita weng olo baabeiobe. Nakaia unangai dabalim kukubo wafu blibi ibo kukub misiamo omkayebiba enin kino watememomabib otane ibo mo tosianimibe! Niminbabe, ne dabalim kukubo gaisoibio kesoa ne ibo kimanamabibo ge baabesebe. \c 17 \s1 Yesuse Gode baabanea Kobo ne okok aleyemin nakai kimanale ge baabasebe. \p \v 1-2 Yesuse weng olo oyebeo blimanoa e gabam delubmanea abilim ut teme bianea Gode baabanea Ay kobo keb titilo omneneba nemfaka nebbua ne nakaia unangai alukum kima blibe, nakaia unangai kobo dlakaneba baabeneba Ibo Yesuse meletan aine ge baabenebbuei ne afen smike amit nine dobia amit nomabib kesoa kobo kukub ayam olo nakaia unangai alebenamabeb amo tlobe. Kobo ne niniino nemtouleb neba nesak keb niniino kemtouleb nano! \v 3 Afen smike amit nin ele mitmakamo inaminobe. Nakaia unangai nemie ile kobo bain kla tekein keniba Ae klebkiem klebta God motonobo geniba eka kobo Yesuse Klaist ne nemaneba tlibio nesa kla tekein kenaine getabe. \v 4 Kobo ne baatneneba Inamin namin okok olo okok kemale ge baatneneba namaneba daakenia dabalim ele biania okok olo alukum klabinibuo kukub olo ne keb niniino kemtouleb binibiobe. \v 5 Sinanggwano dabale mo klaim blimo dimo Ay kebtem netem nanoba dum asu kebianoba kobo ne niniino nemtouleb binebbio inaneba memalosa ne kebsuo na tlamio ne niniino imin nemtouleb nale! \v 6 Kobo dabalim naka maki dlakaneba keb meletan aiba baabeneba Ibo Yesuse meletan aine ge baabenebbuo ne naka eli keb kukub ayamo wengo alebeia i keb wengo kla wentibbiobe. \v 7 Memalo i tekein keniba Ne inamin namino alukum kebta omnebbiobo geibobe. \v 8 Keb wengo baatnenebbuo ne i baabeia wenteniba baaniba Kobo bain God etem nabianibta e kamaneta daak tlebbiobo geniba bainobo gabiobe. \v 9 Ne baabkenamabio kobo nakai dlakaneba baabeneba Ibo Yesuse meletan aine ge baabenebbuei daabenale genita baabkenamabibe. Niminbabe, i kebmibe. Ne mo baabkenita Kobo nakai dabalim kukubo wafu blib ita daabenale genita okebibabe. \v 10 Nakai ne meletan animibi makob nib dum nib meletanobe. I kukub ayam wafu blib kesoa i ne niniino nemtouleb bliobe. \v 11 Ne memalo dabalim olo deibonia kebsu natlang genami otane ile sma dabalim ele biomabiobe. Ay kobo hengmin blim kiningobe. Kobo nakai dlakaneba Ibo Yesuse meletan aine ge baabenebbuei keb titilo sino ne omnebbu olota isa omyeneba kimaneba i makob elekiem aniba makob nib dumo nanoba elekiem biob inaine! \v 12 Sino netem iten nabiob dimo ne keb titil olo omnebbuo omania i kima blia i alukum klayam binibbu otane naka elekiem eta aseinin bib unamabebe. E inanamabeo sinanggwano keb buk tem wengo baanobuo bain anobe. \v 13 Ne dabalim olo blio memalo deibonia kebsu natlang genami kesoa ne funania Ne seinino i bobol tem daako bibenoko ge funanita weng olo obibe. \v 14 Ne keb wengo naka eli omia wentiba nakaia unangai dabalim kukubo wafu blibi i yatemniba makaa dla bliobe. I inayebibo niminbabe, ne dabalim olo sakba kesoa isa inaniba dabalim nakao deiboniba makob ne ulab aib kesota i nayebiobe. \v 15 Ne mo baabkenita Kobo naka eli nakaia unangai dabalim kukubo wafu blib isuo deibeneba dleb one ge baabkenimibabe. Ne baabkenamabio Kobo i kla kimaneba Gululame i bainobo galino watwat dabenamino deibeneko genita okebibe. \v 16 Ne dabalim olo sakba kesoa isa inaniba dabalim nakao deiboniba makob ne ulab aibobe. \v 17 Keb wengo bainobe. Kobo i dlakaneba i keb wengo wente bianiba keb okoko olota okok kemine! \v 18 Kobo ne nemaneba tenia nakaia unangai dabalim kukubo wafu blib isu ele tlibio inania nesak naka eli dlaia moniba nakaia unanga elisu unibbiobe. \v 19 Ne keb wengo wente biania kleb okoko olob okok kebibe. Ne funania I ne nateniba isa Gode wengo wenteniba ele okoko olota okok kemine ge funaiobe. \v 20 Ne weng olo baabkenamabio kobo naka eli ilita daabenale babe. Nakaia unangai naka eli wengo wenteniba ne bainobo getnenomabib isa daabenale genita okebibe. \v 21 Ne funania Ay kobo i daabeneba elekiem aniba makob nib dumo nanoba elekiem biob inaniba item nibtem nanoba makob elekiem anomo! I inanimibo bainobo galinba nakaia unangai yateniba baaniba Yesuse bain God eta dabane tlebiobo genomabiobo ge fumbibe. \v 22 Keb titilo omnebbuo titil olo ne i omya ota daabenoa nib dumo elekiem biob inaniba isa elekiem aine! \v 23 Ni sinwalo elekiem anoba makob nib dumo elekiem biob inanomo! Ne funania I elekiem aib mole nakaia unangai dabalim kukubo wafu blibi yateniba baaniba Gode Yesuse dabane tlebua goba bianea e Yesuse meletan isa inanea gobe biebo genomabiobo gabibe. \v 24 Ay kobo ne fumbio Naka ele donebbu eli, ne bibo unamabio isa moniba ne baka bianiba ne titilo ayal inamin einoa watemine gabibe. Sinanggwano dabale mo klaim blimo dimo kobo gotneneba titilo ayal inamin einobu olo omnebbiobe. \v 25 Ay kobo naka molotobe. Nakaia unangai dabalim kukubo wafu blibi kobo mo tekein kebibba otane nele kobo tekein kebibe. Eka naka elisa tekein keniba Kobo bain ne nemaneba tlibiobo gabiobe. \v 26 Ne keb kukubo i alebeibiobe. Ne funania Kobo ne gotnenin kukubo i bobol temo bibenoa netem item nanoba elekiem anomo ge fumbi kesoa ne kobo i amitie aleyebibo ge baabasebe. \c 18 \s1 Nakai teniba Yesuse afu debeb onsiobe. \r (Matyu 26:47-56; Mak 14:43-50; Luk 22:47-53) \p \v 1 Yesuse Gode wengo ohabeo blimanoa deibonea esa e okok aleyemin naka nisa tanoba aaye niniino Kidlone baaninobe, e daal tam helanoba watnoba as olib san dolimin wat beboba \v 2-3 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Felisie isa i Gode amo deib toulalin naka maki baabeniba Ibo moniba Yudase bekeba unine ge baabeniba dlaiba moniba Yudase Yesuse komokwali dobyamabe naka esu ye mo temiba Yudase ni sinwalo Yesuse dletnea monoba damib olo une bianoba tekein kebinabe kesoa e awa genalin naka maki dlonea eka Gode amo deib toulalin naka eli dlonanea i ayal osa kwam osa oletniba teniba damib ele tetemsiobe. \v 4 Yesuse inamin namin olo e dimo tam tlamabo e sin tekein kebe kesoa e monea isu meb unanea baabenea Ibo waneta hen tebibe? gesea \v 5 i baabaniba Ni Yesuse Nasalet bib sak eta hen tebuobo gesiba e baabenea Banetabo ge baabesebe. Yudase Yesuse komokwali dobyebio naka esa i baka bietabe. \v 6 Yesuse baabenea Banetabo ge baanabea i abuk sin nininiba gimon sin dleb daaknoa blam biniba imin hana utesiba \v 7 Yesuse imin baabenea Ibo waneta hen tebibe? gesea isak imin baabaniba Yesuse Nasalet bib sak eta hen tebuobo gesiba \v 8 Yesuse baabenea Ne sin baabenia Banetabo gabi ole ibo neta hen tebib biamo ne okok aleyemin naka elile deibeiba unine ge baabesebe. \v 9 E weng olo baaseo e sino Gode baabanea Nakai kobo donebbuei ne kima blia i alukum klayam blib otane elekiem eta aseinin bib unamabebo ge baabanebuo weng olo bain ansobe. \v 10 Saimon Fitae e bainate tobonea Gode amo kimanin nakai i komok sume e okok nakae, e niniino Malkase, ananang genea klone kweital da eta taisanea tesea \v 11 Yesuse Fitae baabanea Keb bainate toboneba ele mib tem tobtenanale! Ne Aye nemfakanea baatnenea Kobo enin kino watemale genebio kesoa ne inanamabibo, kobo mo tolobo genemebe ge baabasebe. \s1 Awa genalin nakai Yesuse afu debetniba moniba Anas esu onsiobe. \p \v 12 Yesuse Fitae inangge baabasea awa genalin naka isa eka i kimanin naka esa eka Yudai deib toulalin naka isa i Yesuse afuniba sayo gebaniba \v 13 debeb moniba komoke Anase Kaiafase molim esu onsiobe. Bifole ye dime Kaiafase Gode amo kimanin nakai komok sum am bietabe. \v 14 Sino Kaiafas ele e meletani Yudai komokwal maki baabenea Naka elekiem ele ananoba kaanemeo Lom teni Yuda nibo alukumo mo yalaibbabe. E ananoba kaanemeo nibo alukum daabenea klayam nomabbio kesoa kukub olo klayamobo gebanebio naka etabe. \s1 Fitae baanea Ne Yesuse okok aleyemin nakababo gesebe. \r (Matyu 26:69-70; Mak 14:66-68; Luk 22:55-57) \p \v 15-16 Saimon Fitae tem eka Yesuse okok aleyemin naka make tem naniba i Yesuse debeb unibo kan moniba Gode amo kimanin nakai komok sume am onsiobe. Yesuse okok aleyemin naka ele Gode amo kimanin nakai komok sume tekein kebe kesoa i Yesuse debeb talaniba daam tem unibo e kan unea eka Fita ele bib tam bia Yesuse okok aleyemin naka ele inanea baka tam danea imin tanea unango amito kimabuo baabonea Ne neke mo debeb tam tlamine? gesea o Ae gesoa e Fitae baaba debetnea dab tamniba daam tem tam bliba \v 17 unang olo Fitae baabanoa Kebsa naka ele okok aleyemin nakabo gesoa e baabonea Yeye ne e okok aleyemin nakababo gesea \v 18 deibanoa okok naka isa eka Gode amo deib toulalin naka isa gil dububesoa ase fa tefubibo Fitae ye baka bianea ase tefu monsebe. \s1 Gode amo kimanin nakai komok sume Yesuse kil oha monsebe. \r (Matyu 26:59-66; Mak 14:55-64; Luk 22:66-71) \p \v 19 Gode amo kimanin nakai komok sume Yesuse e okok aleyemin nakai wengo kil baabanea Yesuse yang kesea e imin baabanea Kobo keb wengo nakaia unangai omkaye binabeb weng osa baatnenale ge baabasea \v 20 Yesuse baabanea Ne wengo nakaia unangai ayoko mo omkaye binabibabe. Ne monia Yudai Gode am temo minabibo keim ye omkeima biania eka Yudai Gode am sumo tem tamo minabib biam osa monia keim ye omkaye biam binabibe. \v 21 Kobo nimin kenebta ne kil onebebe? Nakaia unangai ne wengo wente binabibi tekein kebiobo, ita baabenebta baabkeine ge baabasea \v 22 eka Gode am sumo deib toulalin naka make Yesuse wengo wentenea baabanea Kobo Gode amo kimanin nakai komok sume inamin wengo mo ohamebe ge baanea watnea keneng wat biangowabasea \v 23 Yesuse baabanea Ne weng misiam baanimio kobo baaneba Yo misiam nanebobo genamin otane ne wengo ayamo olota obi yole kobo nimin kenebta nananebe? ge baabane otane naka ele mo yang ke baabaim blimobe. E deibanea \v 24 Yesuse sayo gebaibbuo sma teksa ye bia Anase dabanea monea Gode amo kimanin nakai komok sume Kaiafas esu onsebe. \s1 Fitae imin baanea Ne Yesuse okok aleyemin nakababo gesebe. \r (Matyu 26:71-75; Mak 14:69-72; Luk 22:58-62) \p \v 25 Saimon Fitae sma aseinin ye mabianea aso tefubea naka maki baabaibo Kebsa e okok aleyemin naka kebtabo gesiba e baabenea Yeye ne e okok aleyemin nakababo ge baabesea \v 26 Yesuse afu dobonabib dimo Fitae bainate tobo blelanea Gode amo kimanin nakai komok sume okok nakae klone tabiabanea unibe e ninek make ye bianea esa Fitae baabanea Kebsa damib wato ye bieba katem tlibiobo gesea \v 27 Fitae imin Yeye genabea weng tosa yota kakaluke nganasebe. \s1 I Yesuse debeb moniba Lomo komoke Failat esu onsiobe. \r (Matyu 27:1-2,11-31; Mak 15:1-20; Luk 23:1-5,13-25) \p \v 28 Yudai Yesuse Kaiafase amo deiboniba debeb moniba Lomo komoke Failate am onsiobe. I inaniba onsibo amo bomanang genabotabe. Yudai singkalin am sumo tlang genabo kesoa i funaniba Nib hekmel wengo baanoa Fasoba imeno dowonomabib amo meb tebiamo ibo Yudabai amo mo unaibe! Ibo inanimibo Gode kin dimo misiam anomabiobo genobiobo ge funaniba i amo tam onamino deiboniba bib tam bliba \v 29 Failate tam tenea baabenea Naka ele fatnane biota kot kebanom genibte? gesea \v 30 Yudai komokwali baabaniba E kukub misiamo mo naim blim biameo ni mo debeb tenobta kebsuo mo tlaobbabe. E misiam naseta debeb tlobobo gesiba \v 31 Failate baabenea Ibmaye debeb moniba ilib hekmel wengo baanobio inaniba kot kebaine gesea i baabaniba Lom sel ib hekmel wengo baanoa Ibo nakai mo yenaiba kaanimibe genobiobo ge baabasiobe. \v 32 (Sino Yesuse e okok aleyemin naka ni baabenea I ne atdimo nemasaniba silo biki nenaiba kaanamabibo ge baabenebuo Lom teni Yesuse inabasib olo e wengo bain ansobe.) \v 33 I Failate inangge baabasiba e deibe tanea am tam unanea Yesuse nganabanea tesea baabanea Kobo Yudai komok sum kebtio? gesea \v 34 Yesuse baabanea Kobo weng olo kebmaye kleb bobol tem funanebta baaneb bleka naka mak ita ne weng sango baabkeibbiota baanebo? gesea \v 35 Failate baabanea Ne keb ninek Yudababe. Kleb ninek isa eka kleb Gode amo kimanin nakai komokwal isa imaye kemeb teniba nesu ele daibobe. Kobo fatnamin kukub misiam nanebbiote? gesea \v 36 Yesuse baabanea Ne dabalim olo kimanin naka biamio ne meletan item eka nakai ne nafu nemeb tlibbue item naniba awa geniba i ne tolobo geiba klabuto mo getnenomabibbabe. Ne kimanino afet kesota ne meletani Yudai komokwali mo tolobo geim blim deibeibta klabuto ge nemeb tliobo gesea \v 37 Failate baabanea Kobo baaneba Ne komok sumobo gabebo? gesea Yesuse baabanea Kobo baatneneba Kobo komok sumobo gabebo? ge baatneneb olo bainobe. Gode nemfakanea nemaneta daakenita dabalim olo tlita ne biemo nemfanobiobe. Ne dabalim olo tlibuo weng moton omkeimamano genita daakenita dabalim olo tlibiobe. Nakaia unangai weng motono i bobol tem daako bibebuei ne wengo wente binabiobo ge baabasea \v 38 Failate baabanea Weng moton ole fatnamine? ge baabanea e imin tanea bib tam unanea Yudai baabenea Ne dobo ohabi otane e misiamo nanebio ne mo watemin blimobe. \v 39 Otane Yuda ib kukub inaminobe. Bifole elekiem elekieme dime ibo Fasoba imeno dowonom gaibo Lomo komok ne nakai klabutam biaibo Yuda ibmaye baatneniba Nakae yeta tileisaneba uneko genimibo ne tileisaia onon binabib inania Yuda ib komok sum esa tileisabenano gesea \v 40 i ngambianiba Yeye kobo naka ele deibaneba Balabas eta tileisaneba tleko ge ngan monsiobe. Balabas ele naka maki yemde dlanea afobeingo ayok oiseneta klabuto ge debeb te daibbiotabe. \c 19 \p \v 1 Omito Failate Yesuse imin debeb tanea am tam unanea awa genalin nakai baabenea Ibo teke toboniba Yesuse ande dofaine ge baabesea i inabaniba \v 2 eka isabuninge waloniba Hasobo geniba goholo geniba gabamone obtabbebaniba eka e youmo gamketoufabaniba youm ileme komok sumi youme ulabe tekebe doboniba dobtibilubaniba \v 3 tlaha bianiba baabaniba Yudai komok sum kobo klayam biebo ge oha bianiba kweifam dum aniba biangowa anana inabiba \v 4 Failate imin monea nakaia unangai baabenea Wentine! Ne debeb tam tenia ibsu tlamabi yole niminbabe, ne e inamin namin misiamo mo nanebua atemim blim kesota debeb tam tlamabibo gesea \v 5 Yesuse tam tenea bib ele tesea atemiba e gabam obtabbumine obtabbebaniba eka youm ileme teke dubusaba naibbua tam tle kesoa atemnabiba Failate Yesuse dobhalilanea baabenea Etemine! I naka ele ande dofaibbua misiam biebo gesea \v 6 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Gode amo deib toulalin naka isa ateniba ngambianiba Debeb moneba atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko ge ngansiba Failate baabenea Yeye ne e inamin namin misiamo mo nanebua atemin blim kesoa ne mo ananimibabo, ibmaye debeb moniba atdimo dabasaniba silo biki anaiba kaaneko ge baabesea \v 7 Yuda eli baabaniba E baanea Ne Gode miinobo genebio kesoa ni hekmel wengo baanoa Inang genimib nakai yenaiba kaaine genobiobo gesiba \v 8 Failate weng olo wentenea funanea E bain Gode miin bleka? ge funanea tosiananea \v 9 e Yesuse imin debeb tanea am tam unanea baabanea Kobo abilim data tlebbio bleka fab danebta tlebbue? ge baabane otane Yesuse mo yang ke baabaim blim deibasea \v 10 Failate baabanea Kobo nimin kenebta ne wengo yang ketnenamino deitnenebe? Ne komok kesoa titilsabe. Ne baania Tileisaine genimio tileikenomabiobe. Eka ne baania Debeb moniba atdimo dabasaniba silo biki anaiba kaaneko genimio i inaniba kemeb moniba atdimo kamasa silo biki kanaiba kaanamabeb kesoa kobo olo mo tekein kebebbayo? gesea \v 11 Yesuse baabanea Gode titilo kobo mo omklim blim biameo kobo ne inamin namin kukubo mo omnamabebbabe. Inamin kesoa kobo ne nananeba kaanimio kukub olo hengmin otane nakae ne nemeb tenea kobo nemklebio nakae e hengmin ota dot sumobo ge baabasea \v 12 Failate wentenea funanea Ne fatnamin kukub ota nanita e klabuto tileisaia unamabene? ge funase otane Yudai ngambianiba Nakae baanea Ne komok sumobo gene mole e Lom ten ib komok sume makaa dofaneta inamin wengo baanamabe kesoa kobo naka ele tileisaneb mole kebsa Lom ten ib komok sume makaa dofanebta nanamabeobo ge ngansiba \v 13 Failate i weng olo wentenea funanea Ne Lom ten ni komok sume mo makaa dofanimibabo genea tanea Yesuse debeb tam tenea bib ele dasebe. Kukub klamin nakae e biino tom kwamo da oleb teniba dabalim daake heba ofa ofa bianiba ngananiba o dim uto biin toulalino omfaibbua kukub klamin nakae toulabea Yudai owe bianiba Gabata ge owe binabibo Failate o dim ut toumbietabe. \v 14 E inaseo kelanoa Yudai Fasoba imeno klanomabibo amo tlotabe. Failate inanea toumbianea Yudai baabenea Ib komok sume ele biebo, atemine gesea \v 15 i ngambianiba Debeb moneba atdimo dabasaneba silo biki ananeba kaaneko ge ngansiba Failate baabenea Ibo fumbibo ne ib komok sume atdimo dabasania silo biki anaia kaaneko gabibo? gesea Gode amo kimanin nakai komokwali baaniba Lom ten ib komok sume Sisae elekiem eleta nib komok sumobo ge baasiba \v 16 Failate i wengo wentenea baanea Yesuse atdimo dabasaniba silo biki anaiba kaaneko ge baabesebe. \s1 I Yesuse atdimo dabasaniba silo biki anaiba kaansebe. \r (Matyu 27:32-44; Mak 15:21-32; Luk 23:26-43) \p Failate inang gene kesoa awa genalin nakai Yesuse debeb moniba \v 17 ase e dabasa ananomabib ase obaliba obnakatoulebnea Yelusalem bibo deiboniba moniba bibilime niniino Golgota ye onsiobe. Golgota olo Hiblu wengobe. Eka nib weng ole Naka Gabamon dikinobe. \v 18 I inaniba Yesuse youmo gemetlabaniba atdimo dabasa silo bikibaniba eka naka asu isa inabeniba atdimo dlasa silo bikiniba make obo milim biki biki naniba eka Yesus ele isak daak biki nasiobe. \v 19-20 Failate weng mako enangge baa dolanea YESUS NASALET BIB SAKE YUDAI KOMOK SUMOBO ge baa dolanea deskinea atosino Hiblu weng dolanea eka atosino Lom teni ili weng dolanea eka atosino Glik weng dola nanea omeb utnea Yesuse ase dabasaniba silo bikibaibbua ele gabam obeb ut dabie ut omginebua bibilim olo bib asak meb kesoa Yuda nakaia unangai homoni weng olo wateme bianiba kimonsiobe. \v 21 Yudai Gode amo kimanin nakai komokwali weng olo wateniba Failate baabaniba Kobo baaneba Yesuse Yudai komok sumobo ge baanebbu olo misiamobe. Kobo weng olo deiboneba baaneba Naka ele baanea Ne Yudai komok sumobo genebiobo ge baanebta dolanale gesiba \v 22 Failate baabenea Ne dolaibio iwito mo watlanita imino mo dolamibabo, makob sin ye dolania deibueibiobo ge baabesea \v 23 awa genalin nakai Yesuse atdimo dabasaniba silo bikibaniba youmo gemeisa olaibbuo nakai asuke asuke na eli olo kikiniba elekiem ke debeb onon tlaniba eka mak ele tananiba debeb tetenaniba dolonamino deiboniba besa unin tlin ye tunum uteniba kwelam ele daniba tanaibbu ele doboniba \v 24 baaniba Ele mo banomobe! Dofa bianoba tomo glim kimino olonoba tlan habianoba waneta mak nibo gaisene mole eta youm ele debeko ge baaniba inasibo sinanggwano Gode buk temo weng mako dolaniba baaniba I ne youmo oitneniba kikiniba ola bianiba tomo glim kimino oloniba tlan habianiba naka make gaisene youme make debeb unebiobo genobuo awa genalin nakai weng olo baanobio iwat naib kesoa weng olo bain ansobe. \p \v 25 Unang maki Yesuse ase dabasaniba silo bikibaibbue kikib ye mablibi Yesuse biem osa eka o neng osa eka mako niniino Maliao Klofase alel osa eka mako niniino Maliao Magdala bib ulak osa itabe. \v 26 Yesuse e biem osa eka e gotne binabe nesa ni esu meb ye mabioba yatemnea e biemo baabonea Biemo naka ele ob miin anebo ge baabonea \v 27 eka e okok aleyemin naka nesak baatnenea Unang olo keb biem anobo ge baatnesea ne o omeb monia makob nene biemo kima bli inania kima binibiobe. \s1 Yesuse kaansebe. \r (Matyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Luk 23:44-49) \p \v 28 Yesuse tekein kenea Ne okoko alukum blimutnenobo gene kesoa e baanea Ne aan teb dubutnenobo ge baaseo e weng sango Gode buk temo baanobuo bain inasobe. \v 29 I Yesuse aa wengo baaneo wenteniba deibnamtab inamino omoniba ase niniino hisobe tunge toboniba bilaniba omeb daakniba waen aaye tole dis tem daake ibaibbue omabueiba dikibasoa omeb utniba Yesuse omdibasiba wantama \v 30 notnot ge dowonea baanea Ne okoko ye blimutnenobo ge baanea e smike dabane unea gabam delabmanea kaansebe. \s1 Awa genalin nakae anate tobonea Yesuse geilam wat bikinea tula temsebe. \p \v 31 Am olo dimo Yudai Fasoba imeno alukum klaib skabo bomanomo singkalin am sum bomanoa singkalomabib kesoa i funaniba Nib hekmel wengo baanoa Ibo nakaia unangai kaanimibi mo deibeibta singkalin amo mo nimibe genobiobo geniba i Failate baabaniba Kobo keb awa genalin nakai baabeneba i moniba naka eli kumuno ono haubeiba i hebmamsab kaaiba nakai teniba dleb mo dolbueine gesiba \v 32 Failate Ae ge baabenea e awa genalin nakai dlanea moniba naka asu nai Yesuse i sinwal yenanom geniba atdimo dlasaniba silo bikibeibbuei kumuno ono haubeib \v 33 otane i Yesuse atemiba e dam ye kaanebio kesoa i e kumuno ono haubanamino deibaniba \v 34 awa genalin naka make anate tobonea Yesuse geilam wat bikinea tulasea ilem esa aay esa singa tesebe. \p \v 35 Weng olo bainobe. Olo ne nemaye nene kino watemi biota weng olo dolanamabi kesoa ibsa amitie bainobo geine! \v 36 I inaniba Yesuse ono haubanamino deibaniba eka anat eta toboniba bikiniba tulasibo Gode buk tem wengo baanoa I e ono haubanimibbabo gena bianoa \v 37 eka Gode buk temo weng mak osa imin baanoa I naka ele biki tulaiba atemomabiobo genanobuo bain inasobe. \s1 I Yesuse debeb moniba tom tem wat dobbusiobe. \r (Matyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56) \p \v 38 Naka make, e niniino Yosebe, Alimatia bib sake e Yesuse okok aleyemin naka otane e Yudai komokwali tolo tosiananea Ne Yesuse bainobo galin nakabo genamino kimik gebinabe otane yo dimo e monea Failate baabanea Ne Yesuse mo debeb unamine? gesea Failate Ae kebmaye debeb one gesea e monea Yesuse debeb unang genabea \v 39 Nikodimase sino kwitimib tetemnea Yesuse temna weng obinibbio nakae wel aayo tang kunin ayamo o abilo 45 kiloglemobe, oletnea tetemnea \v 40 Yosebe dab keniba makob Yuda ni nini haami dolbunom genoba nanabob inaniba i Yesuse doboniba wel aayo tang kunin ayamo oloniba alibaniba youm tekeo dloniba gebasiobe. \v 41 Asiam damib mako Yesuse atdimo dabasa anaibbuo kikib ye biotabe. Tome make damib ye bia i misiketoufaibbuo otane i sino haami e temo mo dolbueim blimobe. \v 42 Tom tem ele meb kesoa i Yesuse debeb moniba e tem ye dobbusiobe. Niminbabe, am olo dimo Fasoba imeno klabib amo blimanoa singkalin amo meb tlang genamo kesota i inasiobe. \c 20 \s1 Yesuse imin hanasebe. \r (Matyu 28:1-8; Mak 16:1-8; Luk 24:1-12) \p \v 1 Yesuse dobbunib sonoma bomanoa imin bliba bi kwinoa sibnoma Sande boman tebua klao mo glik geim blim sma mili kikibua Maliao Magdala bib ulako monoa Yesuse gloutemo temoa tom kwame amite dobdou walibbue daleb taniba ken tam dabaibbio \v 2 kesoa atemnoa hebmamsab imin tenoa Saimon Fita esa eka Yesuse gotne binebio naka nesa baabenoa I nib Sume kaanea tom temo dofaibbuo sanggwan debeb unibbiobe. Ne mo tekein kebibabe, debeb moniba afet yefamak dofaibbiobo ge baabesoa Fitae ni dabsak Gloutem unomo genoba \v 3-4 dab makob blublu bebob otane ne Fitae gaisania neta sin monia gloutem ye uni \v 5 otane biin wato onamino deibonia besa delab mania biin wato watemnia eka youm ota watem nanabia \v 6 Saimon Fitae ne abuk tle eta watnea biin wat unanea youmo watemnea \v 7 eka youm make Yesuse gabame gebaibbu esa atem nasebe. Youm ele youm mako i sinwalo makobo mo dlaim blimobe. E halbu geniba afet ye dofaibbua atem nasea \v 8 eka sin tlibio nesak watnia inamin namin olo watem tekein kenia Yesuse bain hana unebiobo ge naibiobe. \v 9 Ni inanobbuo Gode buk temo baanoa Gode Dofakamin Nakae kaanea Imin hananamabebo genobuo ni kibinabob otane o mitmakamo klao mo tekein keim blim binabob biotabe. \s1 Yesuse tetemea Maliao Magdala bib ulako atemsobe. \r (Mak 16:9-11) \p \v 10 Yesuse okok aleyemin naka ni inanoba imin nini am unob \v 11 otane Malia ole imin tenoa gloutem ye bianoa mebianoa gabam delab manoa biin wato temoa \v 12 abiseli youm namao dlusaniba make Yesuse gabam ofa bine dae tounea eka mak ele skil ola bine dae touna bliba yatemnabua \v 13 i baaboniba Obo fatnanebta mebebe? ge baabosiba o baabenoa I ne Sume debeb moniba afet dofaibbu ese makobo, ne mo tekein kebibabo ge baabe nabianoa \v 14 deskinoa temoa Yesuse melen kabo ele mabia atemo otane o mo tekein kenota Yesus etabo geim blimobe. \v 15 E baabonea Obo wane dafa mebianebta hembebe? ge baabone otane o funanoa Damib kimanin naka etabo genoa baabanoa Kobo debeb moneba afet dofaneb biamo baatnenale! Ne monia debeb unamabibo gesoa \v 16 Yesuse baabonea Maliao gesea o e wengo wentenoa dlou unanoa deskinanoa Hiblu wengo baanoa Labonai ge baabasobe. Weng olo mitmakamo aleyemin naka kebtabo genaminobe. \v 17 Yesuse baabonea Ne Ay esuo mo unim blim bli kesoa obo ne mo nafunemebe! Deitneneba moneba ne nekwali baabeneba Yesuse baanea Ne monia Aye God esu unamabibe. E ibsa ib Ay Godobo genebo ge baabenale ge baabonea \v 18 Maliao Magdala bib ulako monoa e okok aleyemin naka ni baabenoa Ne Sume atemibo ge baabenoa eka e wengo baabone osa baabenasobe. \s1 Yesuse tetemea e okok aleyemin naka ni atemsobobe. \r (Matyu 28:16-20; Mak 16:14-18; Luk 24:36-49) \p \v 19 Sande kwinoa Yesuse okok aleyemin naka ni dli te minoba funanoba Yudai komokwali nisa yenanomabiobo ge funanoba tosiananob kesoa amisalo neketowanoba amda tam dounoba bioba Yesuse tenea ni isak daak manea baabenea Ibo mo tosianimibe! Bobol ayam blibte ge baabenea \v 20 e kweilo silo bikibaibbu osa eka anate geilam wate bikiniba tulabaibbu osa alebesea ni watem tekein kenoba Nib Sume bain hananebo genoba kla seinsoba \v 21 Yesuse imin baabenea Ibo mo tosianimibe! Bobol ayam blibte! Ne Aye nemanea tenia e okoko okok kebi inania ibsa dlaia moniba e okoko okok kemine ge baabenea \v 22 e hobe fugebenea baabenea Ne Gode Hobe dobyibo, ibo dibine! \v 23 Nakaia unangai hengmino hengabibo deibueiba ibo baabeniba Ni ib hengmino o bobolo imino mo funomabbiobabo ge baabeib mole Gode esa inanea i hengmino bobolo imino mo funamabebabe. E omtlabenamabebe. Eka nakaia unangai hengmino hengabibo mo deibueim blim keiba ibo baabeniba Ni ib hengmino bobolo funino mo dokobenomobabo ge baabeib mole God esa hengmin olo mo omtlabenemebabe. E amitie funamabebo ge baabenea deibe onsebe. \s1 Yesuse tetemea Tomase atemsebe. \p \v 24 Yesuse imin hana tetemea e okok aleyemin naka ni atemsob olo dimo e okok aleyemin naka make Tomase, e niniin afeto Didimase blimobe. Mak nita bioba Yesuse tetemea atemobbua \v 25 bianoba Tomase baabanoba Ni Sume atemobbiobo gesoba Tomase baabenea Ne e kweilono sil alango watemnia ne kweile melebonia eka anat alange atemnia ne kweile minia binai wat onsea hatem nanim blim kenimio ne mo bainobo genimibabo ge baabenebua \v 26 bianoba Sande elekiem kenoba Yesuse okok aleyemin naka ni alukum am tam minoba Tomas etem nanoba amisalo neketowanoba amda tam dounoba bioba Yesuse tenea ni isak daak manea baabenea Ibo mo tosianimibe! Bobol ayam blibte ge baabenea \v 27 e Tomase baabanea Kobo ne kweilo wateneba sil alango meleboneba eka keb kweile tebeb wat teneba ne anat alange hatem naneba kobo bobol tem hekhek funino deiboneba bainobo genale ge baabasea \v 28 Tomase baabanea Kobo God, ne Sumobo gesea \v 29 Yesuse baabanea Kobo natemnebta bainobo gabeb otane nakaia unangai ne mo natemin blim bianiba bainobo gabib ile Gode seinin sumo omyamabebo ge baabasebe. \s1 Yon ne weng olo mitmakamo inaminobe. \p \v 30 Yesuse okok sumo mak osa ye klabea e okok aleyemin naka ni watemobbu otane ne o weng sango alukumo mo dolanamabibabe. \v 31 Ina otane weng ele dolai olole ne funania Nakaia unangai tekein keniba Yesuse Gode Dofakamin Naka eka e Gode miin nabo geniba e bainobo geniba afen smike doboniba amit nine genita weng olo dolanamabibe. \c 21 \s1 Yesuse tetemea e okok aleyemin naka mak ni atemsobobe. \p \v 1 Sinanoa Yesuse imin tenea Taibilias aamuk ye tetemea e okok aleyemin naka ni atemsobo wengo inaminobe. \v 2 Saimon Fitae tenabea eka Tomase, e niniin afeto Didimase tenabea eka Nataniele Galili betano bibo niniino Kena bib sake tenabea eka Sebedie melel asu ni tenaboba eka Yesuse okok aleyemin naka mak isa asu tenanoba ye mibianoba \v 3 Saimon Fitae baaneo Ne aameno omeb monia aningi haamabibo gesea mak ni baanobo Ni tena unomo ge baanoba daaknoba weseme tem daak tounoba monoba bianoba kwitimib beselib yo dimo aameno omdibi bianoba haabob otane ni aningi dot men isa mo dlim blimobe. \v 4 Besa ye haabob binoa bomanoa glik genabua Yesuse tenea nininalim ye mabia e okok aleyemin naka ni atemob otane ni mo tekein kenobta Yesus etabo geim blimobe. Ni funanoba Naka afetobo gaboba \v 5 e nganabenea Ten nakao, ibo aningi mo dlibo? gesea ni baabanoba Yeye gesoba \v 6 e baabenea Ibo aameno omoniba weseme kene kweital sin da eta ombianibta aningi mo dline gesea ni inanoba aameno ombianoba daak unoa aningi tlakniba sibbesiba omeb ut tlom genoba sitanoba \v 7 Yesuse gotne binabe ne Fitae baabania Ele Sum etabo gesia Fitae weng olo wentenea e youme gamo dofa bianea aningi haabeo imin dobo dubusanea wala daaknea aantem daak blelanea walanea Yesus esu unea \v 8 eka Yesuse okok aleyemin naka mak nile weseme obakanoba aningi menga goleb watnoba nininalimo kikib ye onsobo skeimba mebobe, 100 mita ese makobe. \v 9 Ni weseme ye deibanoba watnoba nininalim wat temoba ase make ye eimbianea akil dlambea aningi maki akgwal dim ye eimbiba eka blet osa ye nabio kesoa watenaboba \v 10 Yesuse baabeneo Ib aningi mema dlibi mo dleb tline ge baabesea \v 11 Saimon Fitae watnea weseme tem wato aningi aamen da wafunea menganea glili glili goleb watenea nininalim ele golasea aning eli dot homon eka beselib nabe. 153 be. I dot abil otane aameno mo belaim blimobe. E inanea goleb wat dasea \v 12 Yesuse baabeneo Ibo teniba unaline ge baabene otane e okok aleyemin naka ni mo baabanobta Wankebte? ge baabaim blimobe. Niminbabe, ni tekein kenoba Sum etabo genoba deiba bioba \v 13 Yesuse daaknea bleto olonea kikibenea eka aning osa imin inanea kikibenanea dowonobbiobe. \v 14 Yesuse hana tlebuo e okok aleyemin naka ni atemnamino asumatna kesobobe. \s1 Yesuse Fitae wengo baabasebe. \p \v 15 Ni inanoba imeno dowonob ole Yesuse Fitae baabanea Saimon, Yone miino, naka eli ne gotne blib otane kobo ne kla gotne biebo? ge baabasea Fitae baanea Ae Sum kobo tekein kebeb yotabo ne gobke blibo ge baabasea Yesuse baabanea Kobo ne eil sibsib memei imeno gibanemale ge baabanea \v 16 Yesuse imin baabanea Saimon, Yone miino, kobo ne kla gotne biebo? ge baabasea e baabanea Ae Sum kobo tekein kebeb yotabo ne gobke blibo ge baabasea Yesuse baabanea Ne eil sibsibi imeno gibanemale ge baabanea \v 17 eka Yesuse imin baabanea Saimon, Yone miino, kobo gotne biebo? ge baabasea Fitae bobol ilum omfubasobe. Niminbabe, Yesuse baabanea Kobo ne gotne biebo? ge ohamino asumatna kesetabe. Inabasea e Yesuse baabanea Sum kobo inamin namino alukum tekein kebeobe. Kobo tekein kebeb yotabo ne kobo gobke blibo gesea Yesuse baabanea Ne eil sibsibi imeno gibanemale! \v 18 Ne kobo bain baabkenamabibe, kobo sino tembal bineb bio dimo kebmaye youmo kineba bib mako inamin bib ota unano genemebo une binebbu otane sinanomo kobo hangkalebmin anemebo keb kweilo asu tebehaneba naka maki youmo olo kibkeniba kemeb moniba kobo bibo mo goboneba Ne bib olo mo unamibabo gabeb ota kemeb mo danomabiobo ge baabasebe. \v 19 (Yesuse Fitae weng olo baabaseo o mitmakamo inaminobe. Sinanomo Fitae Gode okoko okok kebeo dafao naka maki teniba ananom gaibo e gilan onamino debia anaiba naka maki e bainobo galino watemubaniba Gode niniino dobtouleb nomabib kesota e weng olo baabasebe.) Omito Yesuse Fitae baabanea Kobo ne okoko okok kemale ge baabasebe. \s1 Yesuse gotne binebio ne weng sangobe. \p \v 20 Yesus esa Fita esa bebianiba e Fitae baabanea Inamin namin olo tamtlubke namabobo ge baabasea Fitae deskina temea Yesuse gotne binabe naka ne i abuk ye dosi tebi kesoa natemebiobe. Sino ni imeno wembianoba ne tam mili watnia Yesus esu wat unania baabania Nakae waneta Sum kobo komokwali kemia kananomabibe? ge baabaibio naka netabe. \v 21 Fitae inanea ne natemnea Yesuse baabanea Sum kobo naka ele fatnabasota kaanamabene? gesea \v 22 Yesuse baabanea Ne naka ele baabania Kobo amit afen biebta ne imin tlano ge baabai mole olo keb okokbabe. Ne baabkenia Kobo ne kukubo kla wafunale ge baabkenimio yota keb okokobo ge baabasebe. \v 23 Yesuse Fitae weng olo baabaneo balianoa bainobo galin nakaia unangai wenteniba i sinwalo obianiba Yesuse baanea Yone mo kaanamabebabo ge baanebo ge omonsib otane e mo baaneta Yon ne mo kaanamabibabo ge baaim blimobe. E baanea Ne baabania Kobo amit afen biebta ne imin tlano ge baabai mole olo keb okokbabo ge baanebiotabe. \p \v 24 Yesuse okok aleyemin naka nemaye inamin namin olo nene kino watemnita o weng sango buk tem olo dolaiobe. Nibo olo tekein kebianoba weng olo motonobo galomo! \v 25 Yesuse inamin namin okoko mak osa ye klabinebu otane ne o weng sango alukumo mo dolaim blimobe. Nakai Yesuse inamin namin olo nabinebuo o weng sango alukum dolaib mole dabalim olo din tlanoa o olanamin alango henwanomabib ese makobe.