\id JAS - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Yems \toc1 Futan olo Yems eta dolanebiobe. \toc2 Yems \toc3 Yems \mt1 Yems \mt2 Futan olo Yems eta dolanebiobe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 20 e 30 e mak blimanota Yesuse ninge Yemse futan olo dolanebiobe. E Yelusalem bibo Yesuse bainobo galin nakaia unangai kima bianeta Yesuse bainobo galin nakaia unangai skilaniba bib mak bib mako onon tlaibbuei kukub ayamo wafunino weng sango baabenebiobe. \io1 \it 1:1 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:2-8 \it* Nakaia unangai bobol tem funin ayamo blim biaibo Gode nganabaiba omyenamino wengobe. \io1 \it 1:9-11 \it* Nakaia unangai inamin namin blim isa eka inamin naminsa isa i wengobe. \io1 \it 1:12-18 \it* Bainobo galino naatememin wengobe. \io1 \it 1:19-27 \it* Gode wengo wente bianiba e kukubo namin wengobe. \io1 \it 2:1-13 \it* Nakaia unangai kukubo makob kimin omyenamin wengobe. \io1 \it 2:14-26 \it* Nakaia unangai bainobo geniba kukub ayamo wafunino wengobe. \io1 \it 3:1-18 \it* Bainobo galin nakaia unangai sital dimo weng misiamo klaine! \io1 \it 4:1–5:6 \it* Yesuse bainobo galin nakaia unangai kukubo namino wengobe. \io1 \it 5:7-20 \it* Tekein kemin wengobe. \c 1 \p \v 1 Ae Yuda nakai mito 12 i bib mak bib mak ye blib ibo Yems ne God esa Yesus Klaist Sum esa i okok naka neta ib futano dola omfubenamabibe. \s1 Kukub misiamo ibsu ye tam tlamo ib bainobo galino sbal maine! \p \v 2 Ne nekwal ibo wentine! Inamin namin kukub misiamo ibsuo tam tlamabuo ibo ye seimbibte! \v 3 Niminbabe, ibo tekein kebiobe, kukub misiamo ibsu ye tam tlanoa ib bainobo galino dlamanamabo dimo ibo bainobo galino sbalma wafueib mole ibo sbal manomabiobe. \v 4 Ibo sbal maniba Gode bainobo galino amitie wafueib mole ib bainobo galino sum anoa Gode kukub ayamo amit bibenamabobe. \s1 Nakai bobol funino ayamo blimubenang go mole Gode nganabaine! \p \v 5 Elekiem olokiem ibo ib bobol tem funin ayamo blimubeno mole Gode baabaniba Keb bobol tem funin ayamo ni omyene ge baabaine! E daayemin naka kesoa e mo dosuananemebabe. E omyamabebe. \v 6 Ibo inangge baabaib mole funaniba Gode bobol tem funin ayamo omyamabebo ge funaine! Ibo mo funanibta Gode bain omyamabe bleka deibenamabeso ge funanimibe! Ibo bobol tem asuo mo funanimibe! Ibo bobol tem asuo funaib mole ibo makob aso glole olasambea oleb une tlebuo ulabobe. \v 7-8 Inamin naka ibo mo funanibta Gode ni inamin namin ayamo doyamabebo ge funanimibe! Niminbabe, ib bobol temo amitie asusu fumbib kesoa Gode inamin namin ayamo mo doyamebabe. \s1 Nakai afobeing blim isa afobeingsa isa seinine! \p \v 9 Ne nekwal afobeingo blim ibo Gode kla gobe bianea ib niniino dotouleb bie kesoa ibo kla seinine! \v 10-11 Eka ne nekwal ibo afobeing homono bibebio ibo Gode ibsa kla gobenea ib niniino omabbubenamabe kesoa ibsa seinine! Ibo makob aketo ulabobe. Aketo bamtoufanomo afoko tubunoa glole tlebianea gatanoa ayamo blimanabo inaniba nakai afobeing homoni kaaniba i afobeingo blimubenamabobe. \s1 Omomom kukub misiamo ibsuo tlamabo wengobe. \p \v 12 Eka omomom kukub misiamo ibsuo tloa ibo Gode kukubo sbalma wafueib mole ibo seinomabiobe. Sino Gode e goba biob naka nibo moton wengo baabenea Omomom kukub misiamo ibsuo tlamo ibo sbal maniba ne bobolo funib mole afen smike doboniba amit nomabiobo genebuo ibo inaniba afen smike doboniba amit nomabib kesoa ibo seinine! \v 13 Kukub misiamo ib bobol temo tlak unubenoa hengmino hengaib mole ibo mo baanibta God eta nemab maneta hengaiobo genimibe! Hengmino Gode mo dababmanomobabe. Eka God esa nakai mo dlabmaneta hengmino henganimibbabe. \v 14 Ina otane elekiem olokiem nibo bobol tem misiamo funanoba Ni kukub olo nanobtabo ge fumbob ota dlabmanota hengmino hengabuobe. \v 15 Nib bobol temo kukub misiamo telaak unubenoa omomom kukub misiamo nabobo, kukub olo beselibu benobua sinanoa nibo kaanomobo Gode bibo mo unomabbiobabe. \p \v 16 Ne nekwal ibo mo funanibta God eta inabenebo ge funanimibe! Ibo inangge funaib mole ib bobol tem funin olo misiamobe. \v 17 Nibo inamin namin ayamo bokabob osa eka inamin namin ayamo afet osa o abilim da ta tlebobe. Gode abilimo ayalo klanebu eta nibo omabeneta daak tlebobe. Gode amit ninobe. E afet anamino blimobe. E makob inamin ye biebe. \v 18 Gode emaye ele bobol tem funanea Ne weng ayamo i bobol temo omabbebeia i bainobo geine ge funanea inanea nibo e melel ananobbuo makob imen sano dolmanobbua mikiktemo elekiem elekiem damanoa omito alukum damanabo inaminobe. Nibo sin e bainobo genobta mitdata naka mak unang mak isak bainobo genomabiobe. \s1 Ibo ne weng olo kla wenteniba funaine! \p \v 19 Ne nekwal ibo ne kla gobe blibe. Ibo ne weng olo kla wenteniba funaine! Ibo weng ole hebmamsab wentine! Otane weng ole hebmamsabo mo baaniba eka alo hebmamsabo mo tliaubenanomone! \v 20 Nakae atliaubano mole e kukubo Gode kin dimo molotbabe. E Gode bobol tem funino mo wafueim blim keneta nanamabebe. \v 21 Ibo bobol tem funin misiam osa kukub misiam osa deibueine! Ibo ilib bobol tem funino mo wafunimibe! Ibo Gode weng ota wente bianiba bainobo galine! E weng olo nibo hengmin temo biobo dotlanamabe kukubo alebenamabobe. \p \v 22 Ibo weng olo wentaibo mo dokobenota deibonimibe! Ibo wengo wenteniba dokobenoa deiboniba ib bobol temo funaniba Ne ayamobo geib mole ib bobol tem funin olo molotbabe. Ibo Gode ele wengo baabeneme iwat namine! \v 23-24 Ibo Gode wengo wenteniba mo wafueim blim keib mole ibo makob ib kibio aakikite dofaniba kibio wateniba ni kibio inaminobe gebiam deniba aakikite deiba haanimibo hebmamsab dokobenoa ni kibio fatnamin eso? ge funanabib inaniba Gode bobolo funino hebmamsab dokobenamabobe. \v 25 Ina otane Gode weng ayamo nakaia unangai daabenoa titilo omkayebuo ibo weng olo wente bianiba ibo mo dokobenomoba amitie fumbianiba inamib mole Gode daabenea ibo bobol tem funin ayamo omyamabebe. \p \v 26 Ibo amitie teniba lotu kebianiba Gode niniino dobtouleb biobobo gabib otane weng misiamo omino ib sitalo klao mo kimaim blim keib mole ib bobol tem funino molotba kesoa ibo Gode niniino dobtouleb blib osa molotbabe. \v 27 Nibo kukub ayamo nanoba nib Aye Gode funanea I kukubo ayamobo genamabeo inaminobe. Nibo meme maki awok aaloki kulilubeibbua aban biaib isa eka unangi imakwali kaabeibbua soson biaib isa kla kima bianoba kukub misiamo takabonoba Gode niniino dobtouleb nomob ota Gode funaneta Ib kukubo molotobo genamabebe. \c 2 \s1 Ibo nakai afobeing blim isa eka afobeingsa isa alukum gobeine! \p \v 1 Ne nekwal ibo Sume Yesus Klaiste bainobo gebaibbue e Sumobe. E titilo ayal inamin einebio kesoa ibo naka maki unaal kino mo yatenibta baanibta Nakae inamine ayamobo, eka inamin ele misiamobo genimibe! \v 2 Naka maki asu keniba make youmo ayam kinea e kweile gole obtabba nanabea eka inamin namin blim ele youmo misiam aluota kinaniba teniba ib lotu am ele tesiba yateniba \v 3 youm ayam ki tle baabaniba Kobo teneba ni biin toulalino dim ele tounale ge baabaniba eka youm aluo ki tle naka ele baabaniba Kobo watneba ewale manemeba eka teneba ni skilo tabab tem ibbitin dim ele tounemeba mak nanale ge baabanaib mole kukub olo misiamobe. \v 4 Ibo inaib mole ibo makob kukub klamin nakae ulabobe. Ib bobol tem funin olo misiamobe. Ibo nakai unaal kino mo yatenibta funanibta Inamin nakae ayamobo, eka inamin nakae misiamobo galaibe! \p \v 5 Ne nekwal ibo wenteniba funaine! Naka maki nakai inamin namino blimi yatemniba funaniba I inamin naminsababo, i besa nakabo ge fumbib otane Gode naka eli dlakanebua e daayebea bainobo gabianiba i bainobo galino sbalma blib kesoa sinanomo i e kimanin bibo unomabiobe. Makob sinanggwano e moton wengo baanea Nakae ne bobolo fumbianea ne bainobo gabe mole e ne kimanin bibo unamabebo genebio inanomabiobe. \v 6 Ibo fumbianiba Nakaia unangai inamin namino blimi misiamobo gabib otane ibo funaine! Wanita ibo bobol ilumo omkaye bianibta ge dleb monibta klabutam kabibe? Nakai inamin namino blim ikobbabe. Nakai inamin naminsa ita ibo bobol ilumo omkayebiobe. \v 7 Ibo Yesuse bainobo gabibo inamin inaminsa naka eli nib Sume Yesuse niniin ayamo weng dobo weng owe bianiba ibo bobolo ilum omkaye biobe. \p \v 8 Sinanggwano Gode hekmel wengo e buk temo dolanea baanea Ibo ilib unaalo gobo blib inaniba naka mak unang maki ibo baka blib isa gobeine ge baanea dolanebuo ibo wenteniba inaib mole kukub olo ayamobe. \v 9 Ina otane ibo naka mak unang maki unaal kino yateniba ib bobol temo funaniba Naka eli ayamobo, naka maki misiamobo geib mole kukub olo hengmin kesoa Gode hekmel wengo baanoa Ibo Gode hekmel wengo wakalin nakabo genobiobe. \v 10 Ibo Gode hekmel wengo alukum wafunimib otane olokiemo deibonib mole ibo Gode hekmel weng omdibimin nakabe. \v 11 Gode baanea Ibo alelwali mo blibta deibenibta unang maki taman deibo mo dleb haanimibe gena bianea eka weng mak osa baabenea Ibo naka maki mo yenaiba kaanimibe genanebio kesoa ibo alelwali deibeniba unang maki taman deibo dleb haanin kukubo mo naim blim otane naka maki yenaiba kaaib mole hekmel wengo ombianomabiobe. \v 12 Gode hekmel wengo memao omyia o nib hengmino bolonoa tileisenobio kesoa sinanomo Gode nib kukubo klanea elita ne hekmel wengo memao wafu bliobe, eka elita ne hekmel wengo memao mo wafu blibbabe genamabe kesoa ibo ib kukub nabib osa eka ib weng obib osa kla funaine! \v 13 Ibo naka mak unang maki mo dohalilaniba daabeim blim keibbio mole sinanomo God esa ibo mo dohalilanemebabe. Otane ibo naka mak unang maki dohalilaniba daabeibbio mole sinanomo God esa inanea ibo dohalilanea daabenea ibo e nakaia unangai kukubo klanang game dimo ibo mo tosianimibbabe. \s1 Bainobo galino wengobe. \p \v 14 Nekwal ibo funaine! Naka make baanea Ne bainobo gabibo geneme otane e kukubo ayamo mo naim blim kene mole e bainobo galino dim kesoa kukub olo e hengmino temo bio mo dobtlanomobabe. \v 15-16 Bainobo galin naka mak unang maki imena youma moniao blim bibebua ibo baabeniba Ibo youmo dlusaniba mimin tenaniba eka imeno dowoniba matwayenanoa Gode bobol tem funin ayamo omyeko ge baabenimib otane ibo mo daabenibta monia imena youmao mo oyim blim keib mole ib kukub olo misiamobe. Ibo besa weng ota nabibi weng atab obiobe. \p \v 17 Bainobo galin kukubo inaminobe. Ibo baaniba Ni bainobo gabuobo gabib otane ibo Gode weng osa kukub ayam osa mo wafueim blim keib mole ib bainobo galino blimobe. \v 18 Naka make baanea Naka ele Sume bainobo gabea eka nele kukub ayamo wafu blibo gabe otane ne baanamabio Nakae kukub ayamo mo wafueim blim kene mole ibo mo tekein kenibta e bainobo galin nakabe genomabibbabe. Eka ne kukub ayamo wafuei mole ibo natem tekein keniba e bainobo galin nakabo genomabiobe. \v 19 Ibo Gode elekiem biebo geniba bainobo gabibo ayam otane ib bainobo galino menobe. Hob misiam isa Gode elekiem biebo geniba bainobo gabib otane i tekein keniba i aseinin bib unomabib kesoa i tosiambiobe. Inamin kesoa ibo baaniba Ni bainobo gabuobo gabib mole ibo kukub ayamo wafueine! \v 20 Nakai bobol tem funin blim ibo wentine! Ib bobol temo funaniba Ni bainobo gabuobo genimib otane ibo kukubo ayamo mo wafueim blim keib mole ib bainobo galino blimobe. Ibo mo tekein kebibba kesoa ne alebenamabibe. \p \v 21 Ibo nib fanine Eblahame nanebuo bobolo funaine! E Gode wengo kla wente bianea e miine debeb utnea tom dim ut dofanea ananea Gode heitdabanang genabea Gode e kukub olo watenea funanea Eblahame naka ayamobo gesebe. \v 22 Ibo tekein kebiobe, Eblahame Gode bainobo genea kukub ayamo wafu bianea e bainobo galino sbalma binebio kesoa nibo e weng sango wentenoba tekein kenoba e bainobo galin nakabe genomo! \v 23 Gode buk temo baanoa Eblahame Gode bainobo gabe kesoa Gode funanea Eblahame naka molotobo genebiobo ge baanobuo Eblahame inanea Aisake Gode dabaleo dimo weng olo keim anoa nakaia unangai baaniba Eblahame Gode nekobo geibbiobe. \v 24 E inanebio kesoa ibo funaine! Nakae waneta Gode bainobo genea kukubo ayam wafuneme naka eta Gode funanea E ne kin dimo hengmino blimobo genamabebe. Eka naka make baanea Ne Gode bainobo gabibo geneme otane e kukubo klayamo mo wafueim blim kene mole Gode mo funanea E ne kin dimo hengmino blimobo genamabebabe. \p \v 25 Sinanggwano Yudai komoke Yosuae Nakai dlaia moniba taman unango niniino Lehabo bibam seli yatem tliba monoba yalomo genea nakai asu dlanea moniba o bibam ye temiba o Yuda nakai wengo wentenoa o bibam seli Yuda naka eli yenanom genabibo daabenoa i unibbio deibe deibanoba afet deib eta dlanoa imin moniba ili bibam uniba Gode o kukubo watenea O unang molotobo gesebe. \v 26 Nibo tekein kebuobe, nakae e smike deiba une mole e kaanamabebe. Inamin kesoa naka make baanea Ne Gode bainobo gabibo geneme otane e kukubo ayamo mo wafueim blim kene mole e bainobo galino blimobe. E makob kaanabibi ulabobe. \c 3 \s1 Nibo nib sitalo kimanomo! \p \v 1 Ne nekwal ibo mo alukumata aleyemin naka nimibe! Aleyemin naka nibo misiam aleye binob biamo sinanoa Gode nib kukubo klanang gameo dimo aleyemin naka nibo bobolo dot ilum omyeneta eka naka mak ile i bobol ilumo gwab omyamabebe. \v 2 Naka nib kukubo alukum ina binabuobe. Am mak bomanomo dimo kukubo ayam wafu binomob ole eka am mak bomanomo dimo kukub misiam wafu bi binabob kesoa nakae waneta weng misiamo deibonea weng ayamo olota ome mole e dot naka ayamobe. E kukubo kla kimanamabebe. \p \v 3 Makob nibo ain gwabo helonoba til hosi sital dimo fifili tebelanoba sayo o dimo milim tob gigi nanobbua til hosi sum otane nibo ain gwab olo dum menganoba Afan sin da unine, kweital sin da unine gabinabob inaminobe. \v 4 Eka weseme esa sumobe. Aayo menganoa obki unamabo otane nakai ful gwabo dloniba weseme bebe biamo aaye afan sin da waisa kweital sin da waisa bianiba weseme mukunge molot ofa ofa blibta une binabebe. \v 5 Nib sital osa inaminobe. Nib damo sum otane sital gwabo titilo sumobe. Nib sitalo titilsa kesoa nib kukub nabobo kima biobe. \p Atgwal osa men otane aso beselib ein tlanoa aso homono kibanamabobe. \v 6 Nib sital osa makob aso ulabobe. Kukub misiamo nib sitalo tem wat data tlebobe. Kukub misiam olo inanoa nib sital tem wat danoa tlebo makob aso gwab otane o tubunomo beselib anoa as homono kibanabo inanoa kukub misiam olo nib sital tem wat ye kilonoa beselib anota nibo kukub misiamo nabuobe. Kukub olo inabo aseinin bib data tlebobe. \v 7 Nakai eila kobola wana inaba isa eka inamin namini aaye sole tem daak blib isa kima blib otane \v 8 nakai i sitalo klao mo kima blibbabe. I sitalo dot misiamobe. I sitalo makob inab misiame nakai yantamanea kaanabibi ulabobe. \v 9 Nib sitalo nib Aye Gode niniino dobtouleb binabobo, kukub olo ayamobe. Otane nib sital dimo nakai Gode ele ulab klanebuei weng dobo weng oye binabobo, kukub olo misiamobe. \v 10 Nib sitalo olokiem otane weng omin ole asube. Am mak dimo weng ayam obianoba Gode niniino dobtouleb binomob ole eka am mak dimo weng misiam obianoba kukub misiam wafubi ina binabuobe. Nekwal ibo wentine! Inamin kukub olo dot misiamobe. \v 11 Bantem aayo welabba utlang gamo aaye sole yebbakao mo utlamobabe. \v 12 Ne nekwal ibo funaine! Ase fike yame olibo mo balinabea eka teke waene yame fike mo balinanomobabe. Eka aaye ayame sole mo dikibanamabebabe. Inamin kesoa nib sital dimo weng ayam osa weng misiam osa baanob mole kukub olo misiamobe. \s1 Bobol tem funin ayamo God esu data tlebobe. \p \v 13 Ib isak temo nakai wanita i bobol tem funinsa tekein kemin ayami blib mole ibo mo funanibta Ne naka gang kesoa ne tekein kemino sumobo ge funanimibe! Ibo kukub ayamo wafu blibta naka maki yatem tekein kenibta i naka ayamobo, i tekein kemin nakabo geine! \v 14 Ibo ninita ye biobabo gabianiba naka maki mo gobeim blim keniba fun yatememib mole ibo mo baanibta Ni naka ayam tekein keminsabo genimibe! Ibo inangge baaib mole ibo untak nganin nakabe. Ib weng osa dimobe. \v 15 Ib bobol tem funin olo abilim data tlebobabe. O dabalim olo bobol tem funinobe. O Gululam esu data tlebobe. \v 16 Ibo naka maki dosuam bianiba ib bobol temo funaniba Ninita ye biobabo gabiam nib mole ib bobol tem daako kukub ayamo blimu benoa ibo kukubo misiamo olota namomabiobe. \v 17 Ina otane nakai Gode bobol tem funino wafu blib ile naka ayamobe. I difib sanino deiboniba gilan bianiba naka maki gobe bianiba dohalim biobe. I mo funanibta Ni naka misiami deibenoba ayam ita daabenomo genimibbabe. I nakai alukum gobe bianiba daaye bianiba kukub ayam wafu bianiba i dim wengo mo obiam blibbabe. \v 18 Nakai wanita naka maki oye bianiba Ibo aalo mo tliyemone ge oyebib naka eli i naka ayamobe. I kukubo asiama kenoa yamo balinamabobe. Yam olo makob naka mak isa inaniba kukub ayamo wafunomabiobe. \c 4 \s1 Nakai dabalim okoko bobolo funib mole i Gode makaa dofanomabiobe. \p \v 1 Ibo nimin dafa ota naka maki dosuam bianibta alang wengo oyebibe? Ibo inamin namino watemniba ib bobolo wayebua ib bobol temo hekhek fumbianiba atliyebobe. \v 2 Ibo inamin namin ayamo wateniba bobolo wayebu otane ibo mo dlim blim kesoa atliyebua naka maki yenanoba kaaine gabiobe. Ib bobolo sum wayebu otane ibo mo dlim blim kesoa ibo atliyebua weng alang weng obiobe. Ibo Gode mo baabanibta Kobo inamin namino ni doyene geim blim kesoa Gode inamin namino mo doyamabebabe. \v 3 Eka ibo Gode nganha bianiba baaniba Ni inamin namin ayam olo doyene ge baanimib osa ibo mo dlomabibbabe. Niminbabe, ib bobol tem funin olo Gode kin dimo molotbabe. Ibo funaniba Ni inamin namin ayam olo dlonoba seinomo gabib kesoa e inamin namin ayamo mo doyamabebabe. \v 4 Ibo makob unango o imake deibanoa naka make taman deib debeb unamabo inaniba ibo Gode bobol funino deiboniba ib bobol temo afet fumbiobe. Ibo yo mo tekein kebibbayo? Naka make dabalim kukubo bobol ota fune mole e Gode makaa dofanamabebe. Inamin kesoa ibo dabalimo kukub ota wafu bianiba gobueib mole ibo Gode makaabe. \v 5 Weng olo dim biamo Gode buk tem wengo mo baanota Gode e Hobe dobyebue e nib bobol temo bianea fumbianea I nemi kesoa i ne mo deitnenibta dabalim okoko bobolo mo funimibe ge fumbebo genomobabe. Ibo funaine! Weng olo besa wengbabe. \v 6 Ina otane Gode daayemin kukubo titilsa kesoa nibo daabenebiobe. Gode buk tem wengo baanoa Naka make funanea Ne naka ayamobo gabianea eletak ngane mole Gode e mo daabanemebabe. Nakae eletak nganino deiboneme eta Gode daabanamabebo genobio kesoa \v 7 ibo Gode wengo wente bianiba inaniba Gululame sbal weng oha bianiba Yeye ni keb wengo mo wentaobbabo ge ohamib mole e hebmamsab deibe unamabebe. \p \v 8 Ibo Gode bobolo amitie fumbianiba nganhamib mole e ib wengo wentenea daabenamabebe. Hengmin gam ibo kukubo asu wafu bianiba hengabib kesoa hengmin kukubo deiboniba kukub ayam ota wafueine! \v 9 Ibo hengmino hengabib kesoa ib bobolo ilum omfubenoa memine! Sino ibo hengmino henga bianiba aben gibiam blib otane memalo ibo memine! Sino ibo seinbib otane memalo ib bobolo ilum omfubenoko! \v 10 Gode nibo yatemebe kesoa nib hengmino aalo waisenoa hengmino deibonoba Gode daabenea nibo ayam anomo! \s1 Ne nekwal ibo ib nekwali weng misiamo mo baabenimibe! \p \v 11 Ne nekwal ibo ib nekwali weng misiamo mo baabenimibe! Ibo ib nekwali weng misiam oye bianiba dim oye biam bianiba i kukubo klamib mole ibo makob Gode hekmel wengo klamomabib inaminobe. Nakai Gode hekmel wengo klamib mole i e weng olo mo wenteniba wafunomabibbabe. Ibo Gode kukubo klamin nakabe. Kukub olo misiamobe. \v 12 God eleta hekmel wengo omkaye bianea kukubo klabiam biebe. Elekiem eleta afen smiko omyenea eka eleta kaanamino omyenanamabebe. Ibo naka maki kukubo mo klayemibe! Olo ib okokbabe. \s1 Nibo Gode wengo wentenoba inanomo! \p \v 13 Naka mak ibo baaniba Memalo tia bomanomo tia mak monoba bib mak unanoba okok kebianoba moni sumo bokan tatnoba bifolo olokiem blimanota tlomo gabib mole ne wengo wentine! \v 14 Bomanomo ibo nimin kenomabibe? Eka fatnamin dim ota ibo kaanomabibe? Ibo mo tekein kebibbabe. Ibo makob ayungo ulabobe. Ayungo genomo otane hebmamsab blimanabo inaniba ibo dabalim ele blibo inaniba hebmamsab kaanomabiobe. \v 15 Ibo ilib bobol tem funino mo wafu nimibe! Otane ibo baaniba Gode nibo baabenea Ae inaine gene mole nibo afen bianoba okok olo klanomo geine! \v 16 Ina otane ibo mo inangge fumbibbabe. Ibo amitie ilib bobol tem funin ota wafu bianiba ilib tak ngambib kesoa ib kukub olo misiamobe. \v 17 Ibo funaniba Gode baabenea Kukub olo ayamobo ibo namine gabebo ge funanimib otane ibo mo naim blim keib mole kukub olosa hengminobe. \c 5 \s1 Nakai inamin naminsai weng sangobe. \p \v 1 Nakai inamin namin homono bibe bio ibo kla wentine! Bobol ilumo ib dimo tam tlamabo kesoa ibo mebibte! \v 2 Ibo inamin namino olminabibo aluanoa eka youm ole slubi bolo dowonubenaibobe. \v 3 Eka ib monio olminabib osa ngawal genoa misiam anoa naka maki watemubeniba funaniba Ib kukubo misiamobo genomabiobe. Ibo teing kikimin nakaba kesoa ib monio olminabibo ngawal gembianoa makob aso ulaniba enye binabo inabobe. Ibsa inaniba mubiang amo dimo ibo aso ulaniba enin kino watemomabiobe. \v 4 Ibo ib okok nakai memin wengo wentine! I okok monio atosino ibma oleb une bianiba atosin ota okayebiba i moni dafao mebibo abiseli Sume Gode i memin wengo wentebe kesoa sinanomo e yang kenea ibo enin kino watemomabiobe. \v 5 Ibo dabalim ele blibo inamin namino homon bibe bio kesoa ibo seimbianiba ilib bobol tem funin ota wafu bliobe. Ibo makob eil amiei imeno homon wembianiba matak aiba nakai yenanabib inaibbiobe. Ibo yenanomabib amo tam tlamabobe. \v 6 Ibo naka moloti kukub misiamo mo nabibba otane ibo dim baaniba kot keyebibo i dao mo yang keim blim bliba ib data yenaiba kaaibbiobe. \s1 Nibo Sume tlamabe dimo waisanomo! \p \v 7 Nekwal ibo bobol tem abilo ib dimo tam tlemo ibo amitie sbal maniba kukub ayam wafu bianiba makob naka make damibo dikilanea imen sano dolmanea watemebea soko tlebianoa afoko wafuna biam bua utlanoa damanomo ulelano genea watememabe inaniba Sume tlamabeo waisanine! \v 8 Ib bobol temo fiab bianiba bobol tem funin ayamo sbalma wafu bianiba Sume tlamabeo waisa henine! Am olo meb anobe. \p \v 9 Ibo ib nekwali wengo mo omdibiye bianibta weng dobo weng oye biam nimibe! Ibo inanimibo Sume baabenea Ib kukubo misiamobo ge baabenamabebe. Nib kukub klamin nakae tlamabeo mebanobe. \v 10 Nekwal ibo sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai Gode wengo omkaye binibbuei i kukubo funaniba kukub olo wafueine! I wasi nakai enin sumo omkayebib otane i kukub ayamo sbalma wafu binibbio kesoa \v 11 nibo baabenoba Naka eli ayamobo ge oyebuobe. Ibo naka make niniino Yobe weng sango wentebib yotabe. E enin sumo wateme otane e kukub ayamo sbalma wafu bia Gode e kukubo atemnea goba bianea daabaseo ibo tekein kebiobe. Gode nibo dohalim bianea daayebebe. \p \v 12 Ne nekwal ibo ne weng olo kla wentine! Abile niniin osa dabale niniin osa inamin namin afeto niniin osa mo taisonibta baanibta Bain ye Gode tekein kebebo ne wengo motonobo genimibe! Ibo baaniba Ae genimibo bain inamine! Eka ibo Yeye genimibo bain yota inamine! Ibo inamibo Gode mo baabeneta Ib kukubo misiamobo ge baabenemebabe. \s1 Naka moloti wengo Gode wentamabebe. \p \v 13 Ib isak temo nakae waneta e bobolo ilum omfubano mole e Gode baabaneko! Eka naka make ayam bianea seimbe mole e anso ngambianea Gode niniino dobtouleb neko! \v 14 Eka naka make gembe mole Gode komokwali nganabenea teniba Sume niniino taisaniba baaniba Sum keb niniin dim ota naka ele wel aaye alibanoba ayam aneko ge baaniba alibaniba Gode nganabaiba daabaneko! \v 15 I inaniba funaniba Gode bain bie kesoa naka ele klaubanamabebo ge funaib mole Gode ginin game klaubanea ayam anea eka hengmino hengane biamo omtlaba nanamabebe. \v 16 Inamin kesoa ibo ib nekwali gembiba daabenom gib mole ib sinwal ib hengmino nabibo omkeima tlanibta eka ginin gam ile mit dlanibta Gode nganabaibta klaubeneta ayam aine! Naka moloti Gode nganhamibo i wengo titilsa kesoa Gode wentenea klaubenamabebe. \v 17 Ilaiyae naka makob nib ulab otane e sbal manea Gode nganha bianea baabanea Soko mo tlamone genea soko mo tlemin blim ameng unebu bifolo asumatna blimanoa alimo asuke asuke asuke nao blimananoa \v 18 eka e imin Gode nganabanea Soko tloko genea Gode soko omanea daakenoa dabalim ele tlanoa dabale gibbanea imeno imin damansobe. \p \v 19 Ne nekwal ibo wentine! Gode e deib ayame alebenebue bainobo galin naka make deib ayame deibanea hengmino henganea eka bainobo galin naka make naka ele daabanea imin debeb metenea God esu dane mole e kukubo ayamobe. \v 20 Ibo weng olo funaine! Nakae hengmino henganea naka make imin debeb tenea God esu tlame naka ele hengmin nakae daabanea e afen smike mo kaanemebabe. Niminbabe, Gode e hengmino omtlabanamabebe. Ne wengo bayotabe. Yems neta weng olo dola omfubenamabibe.