\id HEB - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Hiblu \toc1 Naka make futan olo dolanea Hiblu teni omfubenebiobe. \toc2 Hiblu \toc3 Hib \mt1 Hiblu \mt2 Naka make futan olo dolanea Hiblu teni omfubenebiobe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 37 ese mak blimanota naka make futan olo dolaneta Hiblu teni Yesuse bainobo gabibi omfubenebiobe. Nibo futan olo dolanebio nakae mo tekein kebobbabe. Naka maki teniba Hiblu teni Yesuse bainobo galin nakaia unangai dim omin wengo omkayebiba i Bain ese dim ese gabianiba maki bainobo galino deibonom genamib kesota naka ele futan olo dolaneta omfubenebiobe. E i alebenea baanea Klaiste okok osa e niniin osa ota Mosese okok osa e niniin osa gaisonobiobo ge baabenebiobe. \io1 \it 1:1-3 \it* Gode Klaiste dabane tlea e kukubo nakaia unangai alebenebuo wengobe. \io1 \it 1:4–2:18 \it* Klaiste abiseli gaisenebiobe. \io1 \it 3:1–4:13 \it* Klaiste Mosese Yosuae i dabo gaisenebiobe. \io1 \it 4:14–7:28 \it* Klaiste okoko Gode amo kimanin nakai okoko gaisenebiobe. \io1 \it 8:1–9:28 \it* Klaiste wengo Gode hekmel wengo sino gaisonobiobe. \io1 \it 10:1-39 \it* Klaiste kaanea e ileme singanea nakaia unangai hengmino temo blibo dotlanebuo wengobe. \io1 \it 11:1–12:29 \it* Bainobo galin wengobe. \io1 \it 13:1-25 \it* Mubiang wengobe. \c 1 \s1 Gode miine wengo nibo omyebiobe. \p \v 1 Sinanggwano am homono dimo Gode e weng omkeimalin nakai e wengo omkaye bianea eka kukub homono aleye biam bia isak nib faninwali weng olo omkaye binibbiobe. \v 2 Otane memalo mubiang amo bomano dim olo e miine e wengo omalea eka esak weng olo nibo omyebe. Sinanggwano Gode e miine baabanea Kobo abil esa dabal esa inamin namin osa alukum klanale ge baabanea e klanebiobe. Gode e dofakanea Ne inamin namin olo doklamabibo genebio kesoa e dlalamabebe. \v 3 Gode titilo ayal inamin eibie inanea e miin esa e titilo ayal inamin eibiebe. E miine makob aalebe Gode ulabobe. E wengo titilsa kesoa inamin namino abilim uto bu osa eka dabalim olo bu osa owebea alukum klayam biobe. E inamin namin olo alukum kima biebe. Sino e atdimo kaanea nib hengmino omtlabenea imin hana utnea abilim ut unanea Gode titilo inamin namino alukum gaisonea kima bie nakae kweile kweitale kikib ye toumbianea inamin namin olo kima biebe. \s1 Gode e miine niniino dobtouleb biebe. \p \v 4 Yesuse ina bie kesoa e abiseli gaisenebiobe. Gode Yesuse niniino dobtouleb bie otane e abiseli niniino mo dotouleb biebabe. \v 5 Sinanggwano Gode e buk temo baanea \q1 Kobo ne miinobo, eka nesa memalo keb ay aiobo ge baabanebio \b \m kesoa e Yesuse niniin ota dobtouleb binebiobe. E abiseli niniino mo dotouleb nin blimobe. Eka e imin baanea \q1 Ne keb ay eka kebsak ne miin nabo ge baabanebiobe. \b \p E weng olo abiseli mo baabeim blimobe. Ele miin eta baabanebiobe. \v 6 Eka sino Gode e miine hek sume dabanea daakenea dabalim ele tlang genabe dimo Gode abiseli baabenea \q1 Ne abisel ibo alukum ne miine niniino dobtouleb nine ge baabenebiobe. \b \p \v 7 E abiseli weng sango baanea \q1 Ne abiseli baabenia Ibo makob glole hebmamsab kikim binabe inaniba ne okoko hebmamsab okok kebianiba ib titilo makob atolo ulab aine gabibo ge baanebiobe. \b \p \v 8 Ina otane Gode e miine weng sango baanea \q1 God kobo inamin namin olo kimaneba keb kimanin kukub olo amit namabobe. Kobo inamin namin olo kima bieba keb kimanin kukub olo amitie molot namabobe. \v 9 Kobo kukub molot ota gobo biebobe. Kobo hengmino mo gobo biebbabe. Kobo inabeb kesoa Sum kobo ne keb God neta kemfakaibua kobo sum aneba seineba keb seinino naka mak unang maki seinino gaisenobo ge baabanea \b \m \v 10 eka imin baabanea \q1 Sum kobo sinanggwano dabal ele klaneba eka abil esa klananeba inamin namino abilim ut bu osa kebta klanebbiobe. \v 11 Sinanomo dabal esa abil esa blimanamabo otane kobo amit namabeobe. Abil esa dabal esa ole makob youmo aluanoa banabo inanoa blimanamabobe. Kobo dabal esa abil esa halbuneba \v 12 makob nakaia unangai youmo halbugenabib inabonamabeobe. Makob nakai sin youmo dibianiba mema youmo dloniba dlusanabib inaneba kobo dabal esa abil esa olbianeba eka dabale mema esa eka abile mema esa ota klanamabeobe. Inanamabeb otane kobole sinanggwano ming inamin ye binabebbua memalosa ming inamin ye biebobe. Sinanomosa ming inamin ye namabeobe. Kobo afet anamino blimobe. Kobo kaanamin osa blimobo ge baabanebiobe. \b \p \v 13 Gode imin baabanea \q1 Kobo ne kweile kweitale kikib ele toumbianeba inamin namino kima bieba sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanamabobo ge baabanebiobe. \b \p E weng olo abiseli mo baabeim blimobe. Ele miin eta weng olo baabanebiobe. \p \v 14 Abiseli fatnamine? I smiki ulab kesoa i Gode okoko okok kebiobe. I Gode dlanea moniba nakaia unangai hengmino temo bliba Gode dotlanebuei sinanomo dleb utnea e bibam ut danea nomabib isu ye moniba daayebiobe. \c 2 \s1 Gode nibo daabenea dleb utnea e bibam ut danea amit nomabbuo okok olo sumobe. \p \v 1 Gode miine Yesuse inanea abiseli gaisenebio kesoa nibo e wengo wentobbuo sbalma wafunomo! Nibo inanomobo weng olo mo deibonomabbiobabe. \v 2 Sinanggwano Gode hekmel wengo abiseli omyenea dlanea moniba nakaia unanga isu unaniba e wengo omkaye binibbuo amitie weng olo bain kesoa nibo tekein kebuobe, weng olo bainobe. Eka nakaia unangai weng olo deiboniba kukub misiam ota wafu blib ile Gode i kukub misiamo yang kenea enin sumo omyebiobe. \v 3 Gode nakaia unanga eli inabenebio kesoa e weng ayamo nibo hengmin temo bioba Yesuse dotlanebio weng olo deibonoba mo bainobo geim blim kenob mole nibo amit nomabbua bleka? Yeye Gode nib kukub misiamo yang kenea enin sumo omyenea watwat dabenamabebe. Bainobe. Sino nib Sume Klaiste nakaia unangai Gode nibo hengmino temo biobo dotlanamabeo weng olo omye biota eka naka mak unang maki weng olo wentibbue isak nibo baabeniba weng olo bainobo ge baabeibbiobe. \v 4 I inabiba Gode i daayebea okok sumo klabinibbuo okok olo naka mak unang maki sino mo watemim blimobe. Gode inanebio kesoa nibo tekein kebuobe, Gode baanea Ne ibo hengmino temo dotlanamabio weng olo bainobo genebiobe. Eka e Hobe dabanea monea nakaia unanga isu unanea Gode bobol tem funino wafu bianea e titilo elekiem olokiem i afet afet omyen tlanebua i Gode okoko okok kebiobe. I inabib kesoa nibo watem tekein kebianoba Weng olo bainobo gabuobe. \s1 Yesuse nakanebio kesoa nibo daabenea nib hengmino temo biobo dotlanamabebe. \p \v 5 Nibo mema dabale nakaia unangai Yesuse mema kukubo wafunomabibo wengo obobo, Gode abiseli mo baabeneta Ibo ne dabal ele klanimio kimaine ge baabeim blimobe. E miin eta dabal ele kimanamabebe. \v 6 Gode buk tem wengo baanoa \q1 Nakai titilo sumba i besa otane God kobo i amitie kima bianeba kla gobe binabeobe. \v 7 Kobo nakaia unangai baabeneba Mema dim yota abiseli niniinsaiba ibo niniin blim tab unine namo namole ne titilo ayal inamin einobuo omonia eka niniin sumo omonania omya ibo abiseli gaiseniba \v 8 inamin namino ibta sbal maniba alukum kimaine ge baabenebbio kesoa i inamin namino alukum kima bliobo genobiobe. \b \p Gode nakaia unangai baabenea Ibo sbal maniba inamin namino alukum kimanomabiobo ge baabenebiobe. E inamin namin mako deibonamino blimobe. Gode i inangge baabenebi otane nibo tekein kebuobe, memalo nakaia unangai mo sbal manibta inamin namino alukumo mo kima blibbabe. \v 9 Ina otane memalo nibo Abilim Da Tlemin Nakae Yesuse tekein kebuobe, Gode nibo daabenea Yesuse dabanea daakenea dabalim ele tlanea makob okok nakai ulab anea Gode e baabanea Abiseli kobo gaikenomabiobo ge baabanea mema dim yota abiseli Yesuse gaisaiba e atdimo kaanea nibo hengmino temo biobo dotlanea Gode imin dofaanea hananea e titilo ayal inamin einobuo omanea baabanea Kobo sbal maneba komok sum aneba inamin namin olo kimanale ge baabanebua e memalo inanea kima biebe. \v 10 Gode inamin namino alukum klanea kima bianea funanea Yesuse naka homon unang homoni hengmino temo blibo dotlanea i moniba ne titilo ayal inamin eibio bibo unine ge funanea e Yesuse enin sumo omalea e enin kino watemebio kesoa Gode nibo hengmin temo biobo dotlanebio kukub olo ayamobe. Nib aab sum ele nibo hengmino temo biobo dotlanebio kesoa nibo e meletan anoba monoba Gode titilo ayal inamin eibio bibo unomabbiobe. \p \v 11 Yesuse nib hengmino omketouye binabe kesoa nibo emiobe. Yesus esa eka e hengmino omketouye binabe naka unang nibsa nib aye elekiemobe. Inamin kesoa Yesuse nibo baabenea Ibo ne ningwal eka ne nengwal nabo ge baabenang gameo e aalo mo genalamebabe. \v 12 Sinanggwano Yesuse weng mako baanea Gode buk temo dolaibbuo inaminobe. \q1 God kobo ne keb niniino ne ningwala nengwalai oye biania eka keb bainobo galin nakaia unangai minamibo ne keb niniino kemtouleb namabibo genebiobe. \b \p \v 13 Gode buk temo weng mako dolaibbu osa inaminobe. E baanea \q1 Ne Gode bainobo gebania e kukub ota wafunamabibo genebiobe. \b \p Eka weng mak osa e imin baanea \q1 Netem eka Gode memei donebuei tenanoba ele biobobo genanebiobe. \s1 Yesuse makob naka moton nib ulab aneta nakaia unanga nibo daabenebiobe. \p \v 14 Nakaia unanga nibo Yesuse baabenea Ibo ne melelobo ge baabenebio nibo naka moton kesoa esa makob naka moton nib ulab anebiobe. Gululame kaanamin titilo kima bie kesoa Yesuse funanea Ne Gululam esa e titil osa watwat dabenano genea deskinanea makob naka nib ulab aneta kaanebiobe. \v 15 E inanebuo nakaia unanga nibo sino kaanamino tolo amitie tosiambob otane e funanea I kaanamino tolo mo tosianimibe ge funanea daabenebio kesoa nibo mo tosiambobbabe. \v 16 Nibo tekein kebuobe, e abiseli mo daabeim blimobe. Nakaia unanga nibo Eblahame meletan nibta daabenebiobe. \v 17 Gode funanea Ne miine okoko makob ne amo kimanin nakai komok sume okoko ulab okok kebianea nakaia unangai dohalilanea daabenea i hengmino walubeneko ge funane kesoa Yesuse makob e ningwala nengwala nib ulab anea naka moton anebiobe. \v 18 Yesuse daak te dabalim ele bie dimo Gululame tenea baabanea Kobo ne wengo wentene ge oha bianea dabama temebise otane Yesuse e wengo mo wenteneta kukub misiamo mo naim blimobe. E besa bobol ilum ota wafu binebua nakaia unanga nibsa Gululame baabenea Ibo ne wengo wenteniba inamine gabeo Yesuse e kukub olo tekein kebe kesoa e nibo daayebebe. \c 3 \s1 Yesuse Mosese gaisanebiobe. \p \v 1 Yesuse ina bianea daaye binabe kesoa ne nekwal ibo Gode dlakanebua e wengo wafu blib ibo Yesuse bobolo funine! Gode e dabanea daakenea Gode wengo omkaye bianea e okoko makob Gode amo kimanin nakai komok sume okoko ulab okok kebinebua nibo e wengo wafu bianoba e weng olo nakaia unangai omkayebuobe. \v 2 Gode Yesus Klaiste dofakanea baabanea Kobo ne okoko kla okok kemale ge baabanea e Gode okoko kla okok kebianea makob sinanggwano Mosese Islel nakaia unangai daaye bianea Gode okoko kla okok kebinebio ina binebiobe. \v 3 Gode Yesuse niniino omfabanamabe otane e Mosese niniino mo omfabanamabebabe. Kukub olo makob naka make amo ayam genemeo nakaia unangai watemubaniba baabaniba E okoko ayamobo geniba e niniino dobtouleb blib otane i e amo niniino mo omtouleb nim blim deibonomabib inaminobe. \v 4 Amo omalo mo genota am anomobabe. Naka ita amo genam binabiobe. I ina binabib otane God eta inamin namino alukum klanebiobe. \v 5 Mosese Gode okok naka kesoa e Gode nakaia unangai daaye binebio dimo e Gode okoko kla okok kebianea eka sinanomo Gode e meletani wengo omkayemabe weng osa nakaia unangai omkaye binebiobe. \v 6 Ina otane Gode Dofakamin Nakae Klaist ele Gode miin kesoa emaye Gode okoko kla okok kebianea Gode nakaia unangai kima biebe. Eka nibsa sbalma bianoba seimbianoba Gode nibo dletnea monoba e bibo unomabbio amo waisonob mole nibo Gode naka an e unang an nanomabbiobe. \s1 Nakai unangai Gode wengo omdibihabibi ayamo mo nomabibbabe. \p \v 7-8 Nibo nib bainobo galino sbal manomobo Gode meletan anomabbio kesoa nibo Gode Hobe wengo kla wentemomo! Sinanggwano e weng olo Gode weng omkeimalin nakai omya Gode buk temo dolaibbuo baanoa \q1 Memalo ibo Gode wengo wentaibo mo ombiabanibta deibonimibe! Ibo mo sinanggwano ib faninwali ibuantem ye bianiba i Gode wengo omdibiha bianiba enino omkaha binibbio inamibe! \v 9 Ib faninwali bibo yo bliba Gode daayebeo bifolo 40 blimanoa watemib otane i e wengo mo wafueim blimobe. I e wengo omdibiha bianiba bobol ilum omkaha binibbiobe. \v 10 I inamib kesoa e nakaia unanga eli dosuananea baabenea Ibo ne kukub ayamo deiboniba kukub misiam ota amitie wafu bianiba ne wengo mo wenteniba wafunim blim keibobo ge baabenebiobe. \v 11 E i alo tliaubano kesoa e sbal weng baanea Nakaia unangai ne wengo omdibinebibi ne mo beketne bianibta singkalomabibbabo ge baabenebiobo genobiobe. \s1 Nibo Gode wengo mo omdibihamobe! \p \v 12 Ne nekwal ibo klaine! Ibo bobol tem funin misiamo mo fumbianibta Gode bainobo galino mo deibonimibe! Ibo inaib mole ibo Gode amit afen binabe deibanomabiobe. Kukub olo misiam kesoa ibo klaine! \v 13 Mema dim olo am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo ibo ib sinwalo maki baabeniba Nibo Gode wengo mo omdibihamobe ge oye bianiba daabesese nine! Ib isak temo naka make bobol temo hengmino tlak unubasoa funanea kukub olo klayamobo ge funanea Gode wengo ombiabaneme kesoa \v 14 ibo ib sinwalo daabesese nine! Niminbabe, nibo sino Klaiste wengo wentenoba bainobo genobbuo mema dim olosa amitie sbal manoba wafu biam binoba kaanom gaob dim osa amitie wafu bianoba kaanomobo nib tem Klaiste tem nanoba amit nomabbiobe. \v 15 Makob Gode buk tem wengo baanoa \q1 Memalo ibo Gode wengo wentaibo mo ombiabanibta deibonimibe! Ibo mo sinanggwano ib faninwali Gode wengo omdibiha binibbio ina bianibta omdibihamibe genobiobe \p \v 16 Wanita Gode wengo wentaibo wafunamino deibonibta omdibiha binibbione? Nakaia unangai alukum Mosese dletnea Isib betano deiboniba moniba bib mak ye onsib ita Gode wengo wentaibo omdibi binibbiobe. \v 17 Bifolo 40 o blimanobuo dimo Gode wani al ota tliha binobione? Nakaia unangai hengmino henganiba ibuantem ye bianiba kulila bianiba namaibbuei al ota tliha binobiobe. \v 18 Eka Gode wanita baabeneta Ibo ne bibo mo utnibta singkalomabibbabo ge baabenebione? Nakaia unangai e wengo mo wenteniba wafunim blim kebinibbue ita baabenebiobe. \v 19 I inaibbuo nibo tekein kebuobe, i Gode wengo mo bainobo geim blim kesoa i e singkalin bibo mo unim blimobe. \c 4 \s1 Bainobo galin nakaia unanga nibo Gode bekeba bianoba sinkalomabbiobe. \p \v 1 Sinanggwano Gode moton wengo baanea Ne bainobo galin nakaia unanga ibo moniba ne bibo beketne bianiba singkalomabiobo genebiobe. Memalosa e sma ye inangge oyebebe. Ibo Gode mo bainobo gebaim blim keib biamo sinanomo Gode ibo baabenea Ibo ne bibo mo monibta beketne bianibta singkalomabibbabo ge baabenamabebe. E inangge baabenamino misiam kesoa ibo klabianiba e weng olo tolo tosianine! \v 2 Nakaia unangai Gode weng ayamo nibo omkayebiba wentebobo makob sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai naniba nib faninwali Gode weng ayamo omkayebiba wente binibbio inayebiobe. Ina otane nib faninwali Gode weng olo wentebibo mo bainobo geim blim kesoa weng olo i mo daabeim blimobe. \v 3 Otane Yesuse bainobo galin nakaia unanga nibole Gode bekeba bianoba singkalomabbiobe. Gode buk tem wengo enangge baanoa \q1 Ne alo tliautneno kesoa sbal weng baania Nakaia unangai ne wengo omdibinebibi ne mo beketne bianibta singkalomabibbabo ge baaiobo genobiobe. \b \p Sinanggwano Gode abil esa dabal esa klanea blimano dimo e nakaia unangai e bainobo gebaniba ete nabianiba singkalomabibi waise binabebua memalosa sma ye waise biebe. \v 4 Gode buk temo weng mako enangge baanoa \q1 Amo sikiso dim ota Gode inamin namin okoko alukum klanea eka sebene dim ele sinanebiobo genobiobe. \b \p \v 5 Gode buk tem weng olo imin baanoa \q1 I ne mo beketne bianibta singkalomabibbabo genobiobe. \b \p \v 6 Sinanggwano nakaia unangai Gode dowan weng ayamo wentib otane i e wengo mo wafunibta bainobo gebaim blim kesoa i e mo bekeba bianibta singkalim blimobe. Ina otane Gode buk tem weng olo sma ye bio kesoa nibo tekein kebuobe, naka mak unang maki Gode bekeba bianiba singkalomabiobe. \v 7 I mo bainobo genibta Gode mo bekeba bianibta singkalim blim kesoa Gode nakaia unangai bekeba bianiba singkalomabib am mako omakanea baanea Am olo memalotabo ge owebebe. Sinanggwano i Gode mo bainobo geim blim bliba bifol homono blimanota Isleli komok sume Debite Gode wengo omalea e Gode buk temo weng olo dolanea baanea \q1 Memalo ibo Gode wengo wentaibo mo ombiabanibta deibonimibe ge baanea dolanebiobe. \p \v 8 Eka weng mak osa sinanggwano Yosuae Mosese alango dokonea nakaia unangai dletnea moniba bibo unibbio yo Gode singkalin bib bua i moniba ye unaniba sinaibbiota mole Gode singkalin am mako mo omfakanemebabe. Otane i sino mo monibta sinaim blim kesoa \v 9 nibo tekein kebuobe, singkalim am olo mo tlim blim sma ye biobe. Am olo dimo Gode meletani e bekeba bianiba singkalomabibo makob sinanggwano Gode e okoko klanea blimanoa deibonea sinanebio inaniba singkalomabiobe. \v 10 Makob sinanggwano Gode e okoko klanea blimanoa sinanebio inaniba Gode nakaia unanga isa i okoko blimanoa deiboniba Gode bekeba bianiba singkalomabiobe. \v 11 Inanomabib kesoa nibo Gode bekeba bianoba singkalomabbuo bobolo fumbianoba e wengo kla wente bianoba nib bainobo galino sbal manomo! Sinanggwano nib faninwali Gode wengo omdibiha bianiba e mo bekebanibta singkalim blim binibbio kesoa nibo klanomo! Nibo i kukubo mo wafunomobe! \p \v 12 Niminbabe, Gode weng olo besa wengbabe, e weng olo titilsa kesoa klaine! E wengo makob seku yango ulabobe. Sekuo yang otane Gode wengo dot yangobe. Eka weng olo monoa nakaia unanga nib bobol temo unanoa inamin namin kukubo nib bobol temo bibebuo aleyebua nakaia unanga nibo inamin namino dlomo gabob osa eka bobol tem afet osa fumbobo aleye bianoa Olo misiamobo olo ayamobo gabianoa aleyebobe. \v 13 Gode inamin namino klanebuo e alukum watemebebe. E inamin namino ayok anoa mo watememin blim kenamino blimobe. Inamin namino alukum Gode wateme bianea tekein kebebe. Eka sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanang game dimo nibo nib kukub nabobo wengo baabanomo! \s1 Yesuse Gode amo kimanin nakai komok sume ulabobe. \p \v 14 Naka ele Gode amo kimanin nakai komok sume ulabobe. E utnea Gode bib ut tenea Gode tena bliobe. Naka ele Gode miine Yesus etabe. E ina bie kesoa e wengo nibo nakaia unangai omkayebobo bainobo genoba sbalma wafunomo! \v 15 Nib bobol temo funanoba Inamin namin kukub misiamo nanomo ge funanomobo nibmalo mo baanobta Yeye genomabbiobabe. Baye nanomabbi otane Gode amo kimanin nakai komok sum ele nibo dohalilanea daaye binabebe. Niminbabe, sino kukub misiam olo e dabamanoa inamin namin kukub misiam olo nanale ge baabano otane e mo wenteneta naim blimobe. E inanebio kesoa nibo dohalim bianea daaye binabebe. \v 16 E inanea nibo daaye binabe kesoa nibo Gode baabanoba Ni daabenale ge baabanamino tolo mo tosianomobe, sbal manoba Gode nganhamomo! Nibo beten kebianoba Gode baabanoba Daabenale ge ohamomo! Nibo inanomobo Gode dohalilanea daabenea kukub misiamo nibo dlamatemang gamo Yeye genoba ombianomabbiobe. \c 5 \s1 Gode amo kimanin nakai komok sume Yesuse nibo hengmino temo biobo dotlanebiobe. \p \v 1 Gode Yuda nib isak temo e amo kimanin nakai komok sumi dokam binabeo inaminobe. E naka make dofakanemeo baabanea Kobo ni isak daak bianeba nakaia unangai wengo baanimibo omeb teneba ne one bianeba eka ne wengo baabkenimio omeb moneba i oye biam bianeba eka i hengmino henganimibo kulan isa inamin namin osa dleb teniba kobo dokliba doiseneba dloneba ne heitdanemin biino dim ut funeba ne i hengmino omtlabenano ge oye binabebe. \v 2 Gode amo kimanin nakai komok sume dabalim naka kesoa e kukub ayamo amitie mo wafu biebabe. Am mak dimo kukub misiamo dabamanomo hengmin kukubo wafunabe kesoa e nakaia unanga nibo bobol tem funino blim bianoba kukub misiamo wafunabob nibo dohalim bianea daaye binabebe. \v 3 E inanea inamin namino dlonea Gode biino dim uto funia dlalia e i hengmino omtlabeneko gabe otane esa hengminsa kesoa emal osa inamin namino dlonia Gode biino dim uto fuia e ne hengmino omtlatneneko genea ina binabebe. \v 4 Gode amo kimanin nakai komok sume okoko sum okok kebebe. E niniino sumobe. Otane e okok olo emalo mo omfakaneta ne okok olota okok kemano geneta okok kebebabe. God eta e dofakanea baabanea Kobo ne amo kimanin nakai komok sume okoko okok kemale ge baabane biota okok kebebe. Sinanggwano e amo kimanin nakai komok sume niniino Elone dofakanea baabanea Kobo ne amo kimanin nakai komok sum anale ge baabanebiobe. Makob sino Gode Elone dofakanea e Gode amo kimanin okoko okok kebinebio inanea e naka mak isa dlakanea i e amo kimanin okoko okok kebiobe. \p \v 5 Gode ina binabe kesoa Klaist esa emalo Gode amo kimanin nakai komok sum okok olo mo omfakaneta ne okoko olota okok kemano geneta okok kebinabebabe. Gode emaye dofakanea baabanea Kobo ne miinobo, eka nesa memalo keb ay aiobo ge baabanebiobe. \v 6 Gode buk temo Yesuse weng sango imin baanoa \q1 Kobo amit ninobe. Ne kobo kemfakaia makob Melkisedeke Gode amo kimanin nakae ulab aneba ne amo amitie kimanamabeobo genobiobe. \p \v 7 Sino Yesuse dabalim ele bie dimo e kaanamin bobolo funanea Gode sbal weng nganha bianea mebiam bianea e funanea Ne Aye daatnenamabebo ge funane kesoa Gode e wengo wentenea daabanebiobe. \v 8 Yesuse Gode miin otane e enin kino watemsebe. E enin kino watemnabea kukub olo e daabanoa Gode baabanea Kobo ne okok olo okok kemale ge baabanea Yesuse Gode weng olo kla wentenea wafunebiobe. \v 9 E e Aye bobol tem funino kla wafu bie kesoa nibo tekein kebuobe, e bobol tem misiamo funino blimobe. E amitie ayam binabe kesoa nakaia unangai hengmino temo blibo dotlanebiobe. Eka nakaia unangai e wengo wente bianiba wafu blib ile e i hengmino temo blibo dotlanea amit nomabiobe. \v 10 Eka Gode Yesuse dofakanea baabanea Kobo Gode amo kimanin nakai komok sumobo, kobo makob sinanggwano Gode amo kimanin nakai komok sume Melkisedeke ulabobo ge baabanebiobe. \s1 Nibo meme gwabi ulabo mo nomobe! \p \v 11 Klaist esa eka Melkisedek esa i weng homono ye bua ne baabenamabi otane weng olo mitmakamo ibo baabenamino bumolokobe. Niminbabe, ibo ib bobol tem funino nekek gebebua ne wengo klao mo fumbibba kesoa ne wengo imino mo baabenamabibabe. \v 12 Ibo Yesuse bainobo gabibo bifol homono blimanobio kesoa ibo naka mak unang maki alebeib mole klayamobe. Ina otane ibo Gode wengo mito mo tekein kebibba kesoa naka maki teniba ibo Gode wengo mito imin alebeine! Meme gwabi sbal imeno mo wembibbabe. I moyo olota wembiobe. Gode wengo mitmakamo tekein kenamino bumolok bu ole makob sbal imeno ulabobe. Ibo imen olo mo wembibbabe. \v 13 Nakaia unangai Gode wengo klao mo tekein kebibba ile makob meme gwabi moo wembibi ulabobe. I kukub misiam osa kukub ayam osa mo moton sambianibta tekein kebibbabe. \v 14 Ina otane nakaia unangai Gode wengo kla wente bianiba wafu blib ile makob gangi sbal imeno wembibi ulabobe. I kukub misiam osa kukub ayam osa tekein kebianiba Olo misiamobe, olo ayamobe gabiobe. \c 6 \s1 Nibo klanoba Gode wengo kla wafunomo! \p \v 1 Inamin kesoa nibo Klaiste wengo sino wentobbuo imino mo baanomobe! Memalo nibo e wengo bumolok ota omomo! Nibo e wengo sino wentobbuo olota mo funomobe! Weng olo inaminobe. Nibo nib bobol temo deskinanoba omonoba Gode omalomo galin weng osa eka Gode bainobo genamin weng osa \v 2 eka nibo nakaia unangai aayo fuayemin wengo nakai nibo aleyebib osa eka nakai kweilono naka maki gabamon dim ut tebelubeniba baabeniba Ibo Gode okoko okok kehamine ge baabenomabib weng osa eka nibo kaanoba Gode imin dohaanea hananomabbuo weng osa eka Gode nakaia unangai bainobo geim blimi kukubo klanea dlanea moniba aseinin bib unomabibo weng osa nibo sino wentobbio kesoa weng olo ye funomob otane nibo weng olo olota mo funomobe! Niminbabe, weng olo keim kesoa deibonoba wengo bumolok ota funomo! \v 3 Gode Ae gene mole nibo bain inanoba e wengo bumolok buo tekein kenomabbiobe. \p \v 4 Naka mak unang maki Gode wengo wente bianiba wafu bliba Gode i inamin namin ayamo dokaye bianea eka e Hob esa dobyebua Gode Hob ele i bekebebio otane i Gode abuk walalib mole i hengmino imin deiboniba i bobol temo deskinaniba omoniba Gode omalomabiba? Yeye i hengmino imino deiboniba i bobol temo deskinaniba omoniba Gode omanamino blimobe. \v 5 Sino i Gode wengo wafu blibo dimo i fumbianiba Weng olo ayamobo ge fumbianiba eka Gode okok sumo mubiang amo bomanamabo klabe osa watemibbiobe. \v 6 I sino ye watemibbu otane i Gode abuk walalib mole nibo mo daabenobta i hengmino deiboniba i bobol temo deskinaniba Gode imino mo omalomabibbabe. Niminbabe, nakaia unangai inaib mole kukub olo makob i Yesuse imin atdimo dabasaniba silo biki anaiba kaanea naka mak unang maki i kukub olo yateniba Yesuse weng dobo weng oha bianiba baaniba Yesuse atdimo kaanebu olo besabo, e atdimo kaanebu olo nibo mo daabeim blimobo genomabib inaminobe. \p \v 7 Nakaia unangai Gode wengo wentebib ile makob amengo une bianoa dabale glalanebua soko imin membianoa dabale gibbanea beitanea nakai imen sano dolmaiba klayam utlanoa damanabo inamin kesoa Gode baanea Dabal ele ayamobo, ne kima biania daahabibo gabebe. \v 8 Ina otane nakaia unangai Gode wengo deiboniba abuk waulaibo i makob glalimo imen sano dolmanomobo wabunoa kalbisob balbinabo inamin kesoa Gode baanea Dabal ele misiamobo, ne mo kima biania daahamabiba ese makobo ge baanea nakaia unanga eli dlanea aseinin bib unomabiobe. \p \v 9 Nekwal ibo ne weng olo baabenamabio ne mo funanita Ibo makob dabale glalim ele ulab anomabiobo ge fumbibabe. Ne funania Gode ibo hengmino temo blibo dotlanebua daayebe kesoa ibo e kukubo kla wafunomabiobo gabibe. \v 10 Gode kukubo misiamba kesoa e ib kukub ayamo nabibo mo dokobanomobabe. E kukubo ayamobe. E ib kukub ayamo nabibo bobolo fumbebe. Ibo sino Yesuse nakaia unangai gobe bianiba daaye binibbu osa eka memalo gobe bianiba daayebib osa Gode tekein kebianea olo bobolo fumbebe. \v 11 Ne funania Nakaia unanga ibo e kukubo kla wafuniba makob sino wafu binibbio inaniba memalosa eka sinanoa ibo kaanom gaibo dim osa kla wafueine ge fumbibe. Nibo inanob mole e kukub ayamo nibo omyamabeo waisobiobo, omyamabebe. \v 12 Ne funania Ibo tengo mo yemone gabibe. Ibo nakaia unangai Gode kukubo kla wafu blibi sino Gode baanea Ne inamin namin kukub ayamo omyamabibo genebuo waiso blibi yateniba ibsa i kukub olota wafunine ge funaiobe. \s1 Nibo sbal manoba Gode wengo bainobo genomo! \p \v 13 Sinanggwano Gode Eblahame moton wengo baabanea Ne inamin namin olo bain inanamabibo ge baabanebuo Gode ele niniin dim ota baabanebiotabe. Niminbabe, e titilsabe. Naka maki titilsai Gode ulabi blimobe. \v 14 E Eblahame baabanea Ne bain baabkenamabibe, sinanomo kobo daabkeia keb molobseli homon walomabiobo ge baabanebiobe. \v 15 Gode Eblahame baabanea Ne kobo daabkenamabibo ge baabanebuo e waisa bia daabanebiobe. \p \v 16 Dabalim nakai titil blim kesoa i funaniba Nakaia unangai ni wengo bainobo geine geib mole i Gode titilsae niniino taisaniba baaiba i wenteniba I wengo bainobo genomabiobe. \v 17 Gode inamin namino nanamabe olo wengo baanebuo e funanea Nakaia unangai ne weng olo wentaibo funaniba Gode bobolo afet funanemeo e inamin namin olo mo nanamabebabo ge funaib mole olo misiamobo ge funane kesoa e ele niniino taisonea baabenea God ne bain inamin namin olo nanamabibo genebio nibo tekein kebuobe, e weng olo moton kesoa e bain inanamabebe. \v 18 Gode kukub asuo nanebu olo nibo watenoba tekein kenoba e wengo bainobo gabuobe. Kukub asu olo inaminobe. E ele niniino taisonea eka moton wengo baabenanebio kesoa nibo tekein kebuobe, e ne inamin namino nanamabibo genebuo bain inanamabebe. E dim omin wengo mo obinabebabe. Gode nibo hengmino temo biobo dotlanebua kima bie kesoa nibo e inamin namino nanamabibo genebuo waiso bianoba seimbuobe. \v 19 Nibo tekein kebuobe, Gode weng olo baanea Inanamabibo genebuo alukum bain inanamabe kesoa bobol tem funin olo nib bobol temo dosbal manoa makob aso kimkimo dabal temo binano onon tlanoa nekek genoa aso damo sbal mabinabo inaminobe. Nibo Gode weng olo kla wafu bianoba inamin namin olo waiso biob kesoa olo makob nibo Gode amit tem te tanoba Gode biin awemo tem tam biobobe. \v 20 Yesuse sin monea biin awemo tem tam unebiobe. E isak naka kesoa nibo daayebebe. E makob Melkisedeke Gode amo kimanin nakai komok sume ulab anea Gode amo amitie kima binabebe. \c 7 \s1 Gode amo kimanin nakai komok sume Melkisedeke weng sangobe. \p \v 1 Melkisedeke sinanggwano Selem bib seli komok sum binebiobe. E Gode abilim ut bie e amo kimanin nakai komok sumobe. Sinanggwano Eblaham esa eka e awa genalin naka isa moniba makaai komokwal isa eka i awa genalin naka isa isu ye mo tenaniba gembianiba Eblaham esa e awa genalin naka isa i tata keniba makaai komokwal isa i awa genalin naka isa yaloniba tebiba eka Melkisedeke tebenaniba deib ye tetenaniba Melkisedeke Eblahame baabanea Gode kobo kla kimanea daabkeneko ge baabanea \v 2 eka Eblahame makaai yaloniba inamin namino doise dleb tleo miola miola binea 10 olminea Melkisedeke olokiemo olanea Eblahame 9 o oleb unebiobe. Niniin Melkisedek olo mitmakamo inaminobe. E kukub molot wafunino komok sumobe. Eka e Selem bib seli komok sum kesoa e niniin mako mitmakamo inaminobe. E nakaia unangai bobol tem fiab omkayemin komokobe. \v 3 Sinanggwano nakai Melkisedeke biem osa e ay esa e faninwal isa i niniino mo dolaim blimobe. E awoko dofanobuo amo dim osa eka e kaanebuo dim osa nibo mo tekein kebobbabe. Niminbabe, i buk temo mo dolaim blimobe. E amitie Gode amo kimanin nakai komok sum kesoa e makob Gode miine ulabobe. \p \v 4 Sinanggwano e dot komok sum binebio kesoa ibo e bobolo funaine! Nib fanine Eblahame funanea Melkisedeke komok sumobe. E ne gaitnenebo ge funane kesoa i makaai yaloniba inamin namino doise dleb tleo miola miola binea 10 olminea Melkisedeke olokiem olanea e 9 o oleb unebiobe. \v 5 Eblahame molofeite make niniino Libaie molobsel ita Gode amo kimanin okoko okok kebinabiobe. Gode hekmel wengo baanoa Islel teni inamin namino dlaibo miola miola biniba 10 olmisiba Gode amo kimanin nakai teniba olokiemo oise unaniba 9 ole goseli deibobeine genobiobe. Islel teni alukum Eblahame molobselobe. Libaie molobseli Gode amo kimanin naka isa Islel tenobe. Libaie molobsel eli Islel kesota i tenibta Islel teni inamin namin olo doise unibbiobe. Gode hekmel wengo baanoa Kukub olo ayamobo genobiobe. \v 6 Melkisedeke Libaie molofeitba otane e fatnaneta Eblahame inamin namino doisa unebione? E Libaie molofeitba otane e Eblahame makaai yaloniba inamin namino oise tenea olmineo olokiemo oisanea e Eblahame weng ayamo baabanea Gode kobo kla kimanea daabkeneko ge baabanebiobe. Sino Gode Eblaham eta moton wengo baabanea Ne inamin namino bain ye doklamabibo ge baabanebu otane Melkisedeke Eblahame baabanea Gode kobo kla kimanea daabkeneko ge baabanebio kesoa \v 7 nibo tekein kebuobe, nakae naka make baabanea Gode kobo kla kimanea daabkeneko ge ohabe naka eleta e e wengo wentebe naka ele gaisanebiobe. I inaibbio kesoa nibo tekein kebuobe, Melkisedeke Eblahame sumobe. \v 8 Gode amo kimanin naka eli teniba Islel teni inamin namino doise une binibbio naka eli mo blibbabe. I kaaibbiobe. Ina otane Melkisedeke Eblahame inamin namino doisa unebio nakae mo kaanemebabe. E amit afenamabebe. Gode buk tem wengo baanoa \q1 E afen biebo genobiobe. \b \p \v 9 Eblahame molofeite Libaie Gode amo kimanin naka kesoa e Isleli inamin namino doise unebu olo ne ibo baabenamabibe. Eblahame inamin namino Melkisedeke dlalebio dimo makob e molofeite Libaie inamin namin osa Melkisedeke dlalebiobe. Ne funania Weng olo bainobo gabibe. \v 10 Eblahame tebea Melkisedeke tebe naniba hetenaibbio dimo Libaie e biemo mo dofaim blim yole fatnaneta e inamin namino Melkisedeke dlalebione? Eblahame inanea tebea Melkisedeke tebe naniba hetenaibbio dimo Eblahame molofeite Libaie blim bie kesoa Eblahame inamin namino Melkisedeke dlalebu olo makob Libai esa e inamin namino Melkisedeke dlalebiobe. Libaie inanebio kesoa Melkisedeke Libaie gaisanebiobe. \s1 Yesuse makob Melkisedeke ulabobe. \p \v 11 Sinanggwano Gode e hekmel wengo Mosese omaleta eka Moses esak Islel teni omkaye binebiobe. Gode buk temo baanoa Libaie molobseli Gode amo kimanin okoko okok kemine! I inabiba nakaia unangai inamin namino dloniba funaniba Ni Gode inamin namin olo dlalomo geib mole i Gode amo kimanin nakai doyiba eka Gode amo kimanin nakai dloniba Gode dlaline genobiobe. I inamin namin olo Gode dokaha binibbuo nib hengmino omtlabeno biamo Gode Klaiste mo dofakaneta baabanea Kobo ne amo kimanin nakai komok sum anale ge baabanemebabe. Yeye, i inamin namin olo Gode dokaha binibbuo nib hengmino mo omtlabeim blim kesoa Gode Dofakamin Nakae tlebiobe. E tlebuo e okoko Libai esa Elon esa i Gode amo kimanin okoko ulabbabe. E makob Melkisedeke Gode amo kimanin okoko ulabobe. \v 12 Gode e amo kimanin nakae afet dabane tenea e amo sino kimanin nakai alango dokonebio kesoa hekmel wengo sino Gode Mosese omalebu osa blimanoa Gode hekmel wengo mema ota omyebiobe. \v 13 Weng olo naka ele baabanobue Libaie molofeitbabe. E fanine afetobe. E fanine molobseli Gode amo kimanin okoko mo okok kemin blimobe. I Gode biino dim uto inamin namino mo funibta Gode dlalim blimobe. Olo i okokbabe. \v 14 Nibo tekein kebuobe, nib Sume Yesuse biemo Yudae molofeit ota dofanobio kesoa esa Yudae molofeitobe. Eka Mosese mo baaneta Yudae molobseli Gode amo kimanin okoko okok kemine ge baaim blimobe. Okok olo Libaie molobseli okokobe. \p \v 15 Inamin kesoa memalo nibo kla tekein kebuobe, Gode amo kimanin naka make tlebue e Libaie molofeitbabe. E makob Melkisedeke Gode amo amitie kima binabe ulabobe. \v 16 Gode e dofakanebuo dimo e mo funaneta Mosese hekmel wengo baanea Libaie molobsel ita Gode amo kimanin okoko okok kemine! Eka naka afeti molobseli okok olo mo okok kemibe genebio wengo mo funaim blimobe. E tekein kenea naka ele amit ninobo, e mo kaanamabebabo gene kesoa dofakanea baabanea Kobo ne amo kimanin nakai komok sum anale ge baabanebiobe. \v 17 Gode buk temo e weng sango enangge baanoa \q1 Kobo amit ninobe. Ne kobo kemfakaia makob Melkisedeke Gode amo kimanin nakae ulab aneba ne amo amitie kimanamabeobo genobiobe. \b \p \v 18 Gode hekmel wengo sino Mosese omalebuo baanoa Libaie molobsel ita Gode amo kimanin okoko okok kemine genobuo kukub olo nibo mo daabenota nib hengmino mo omtlabeim blim kesoa nibo Gode bibo mo monobta amit nomabbiobabe. Inamin kesoa Gode hekmel weng olo e sino Mosese omalebuo deibonebiobe. \v 19 Gode hekmel wengo sino Mosese omalebuo nibo mo daabenota nib hengmino omtlabeim blim kesoa nibo Gode bib amo mo monobta amit nomabbiobabe. Memalo Klaiste mema weng ayamo Gode nibo omyebiobe. Mosese hekmel weng ole titil blimobe. Okobbabe, hekmel wengo mema ota titilsabe. Nibo weng olo wafu biobo daayebo kesoa nibo memalo Gode baka biobobe. Eka sinanomosa amit nomabbiobe. \p \v 20 Gode Yesuse dofakanea baabanea Kobo ne amo kimanin nakai komok sum anale ge baabanebio dimo e ele niniino taisonea baabanea God ne baabkenamabio kobo ne amo kimaneba amit namabeobo ge baabanebiobe. Sino naka maki Gode amo kimanin okoko kiloniba okok kebinibbio Gode ele niniino mo taisoneta dlakaim blimobe. \v 21 Otane e Yesuse dofakanebio dimo ele niniino taisonea baabanea \q1 Sum ne nene niniino taisonia kemfakania baania Kobo moton ye ne amo amitie kimanale ge baabkeiobe. Sinanomo ne weng olo mo deibonita bobol tem afeto mo funanimibabo ge baabanebiobe. \b \p Sinanggwano naka make weng olo Gode buk temo dolanebiobe. \v 22 Gode ele niniino taisonea Yesuse weng olo baabanebuo weng olo dot ayamobe. Yesuse Gode bekeba bianea e amo amitie kima binabe kesoa nibo tekein kebuobe, weng olo sinanggwano Gode wengo Mosese baabanebua Isleli obianiba Nibo weng olo wafunomo gabinibbio weng olo gaisonobiobe. \p \v 23 Ne weng mako baabenamabio inaminobe. Sinanggwano nakai Gode amo kima bianiba kaanimibo naka mak isak i alango doko doko tlibbuo i dot homonobe. Eka naka make amit bianea Gode amo kimanino blimobe. \v 24 Otane Yesus ele amit ninobe. E Gode amo kimanin okoko amitie okok kemabebe. E kaanamino blim kesoa nakai e alango dokonamino blimobe. \v 25 Yesuse isak naka kesoa e amitie Gode bekeba bianea nib wengo wentameo omeb monea Gode oha binabebe. Nakaia unangai Yesuse bainobo geniba e wengo wafu blibi e i hengmino temo blibo dotlanebio kesoa e i dletnea moniba Gode bibamo amit nomabiobe. \p \v 26 Yesuse Gode amo kimanin nakai komok sumobe. E nibo daayebebe. E bobol tem funino makob Gode bobol tem funino ulab kesoa e bobol tem funin olota wafu biebe. E bobol tem funino misiamo blimobe. E hengmin osa mo hengabebabe. E hengmin gam naka unang nibo dabalim olo biobo deibenea utnea Gode bib ut biebe. \v 27 E sinanggwano Gode amo kimanin nakai komok sumi Gode amo kima binibbuei i ulabbabe. Am obba ye bomanomo bomanomo yo i inamin namino dloniba Gode biino dim ut funiba Gode dlaniba baabaniba Kobo nakaia unangai hengmino omtlabenale ge oha binibbi otane mikiktemo ili hengmino bobolo funaniba inamin namino dlo funiba Gode dlaliba i hengmino omtlabeneta omito i naka mak unang maki hengmino bobolo fumbianibta inamin namino dlonibta Gode biino dimo funibta Gode dlalibta e i hengmino omketouye binebiobe. I amobba ye bomanomo bomanomo yo ina binibbu otane Yesuse kukub olo mo inaim blimobe. E deib makob atdimo kaanea e damo Gode omanea nakaia unangai nib hengmino walubenebiobe. E kukub olo ayam nanea nibo hengmino temo biobo dotlanebiobe. E imino mo kaaneta nib hengmino imino mo walubenemebabe. \v 28 Sinanggwano Gode hekmel wengo Mosese omalebuo baanoa Naka elita Gode amo kimanin nakai komok sumi Gode amo kimanin okoko okok kemomabiobo genobuo otane naka eli naka ayambabe. I hengmin gam otane Yesuse elekiem eleta naka ayamobe. Gode ele niniino taisonea e miine dofakanea moton wengo baabanea Kobo ne amo kimanin nakai komok sumobo ge baabanebiobe. E hengmino blimobe. Sinanggwano e amitie ayam binabebua memalosa sma ye ayam biebe. Sinanomosa e amitie ayam namabebe. \c 8 \s1 Yesuse Gode bib uto e amo kimanin nakai komok sumobe. \p \v 1 Ne weng olo baabenamabio mitmakamo inaminobe. Yesuse Gode amo kimanin nakai komok sum kesoa e nibo daayebebe. Gode titilo inamin namino alukum gaisonea kima bianea e komok sumi biino dimo toumbia Yesuse e kweile kweitale kikib ye toumbiebe. \v 2 E monea Gode am tamo biin awemo tem tam bianea Gode amo kimanin nakai komok sum okoko okok kebebe. Sume emaye abilim uto Gode am moton olo genebiota Yesuse am olo tem tamo okok kebebe. Nakai am olo mo geim blimobe. Gode emaye genebiobe. \p \v 3 Sinanggwano Gode Mosese baabanea Ne amo kimanin nakai okoko inaminobo, nakaia unangai inamin namin osa kulan isa dloniba ne donong gaibo i ne amo kimanin nakai doyiba eka ne amo kimanin nakai dloniba ne biino dim ut funiba ne donine ge baabanebio kesoa nib Sume Yesuse Gode amo kimanin nakai komok sum esa inanea Gode inamin namino omaleko genobio kesoa e ele dam ota omoneta Gode omalebiobe. \v 4 Yesuse dabalim ele bie mole e Gode amo kimanin nakai komok sum okoko mo okok kemabebabe. Niminbabe, naka maki Gode amo kimanin nakai komok sum okoko okok kebianiba i Mosese hekmel wengo wafu bianiba inamin namino dloniba Gode dokahabib kesoa Yesuse okok olo okok keme mole i tolobo geniba baabaniba Keb okokbabo ge baabanomabiobe. \v 5 Yesuse abilim uto Gode amo kimanin nakai komok sumobe. Dabalim nakai Gode amo kimanin nakai komok sume okoko Yesuse okoko ulabbabe. I okok osa eka Gode sok um amo dabalim olo bu osa o abilim uto buo klulo kinobiobe. Inamin kesoa sinanggwano Mosese sok um amo klanang gabea Gode baabanea Sino ne amo abilim uto buo klulo kobo amgolim ut alebkeibio kesoa kobo ne weng olota omonebta amo o ulabo dabalim olo genale ge baabanebiobe. \v 6 Gode Yesuse dofakanea baabanea Kobo ne amo kimanale ge baabanebiobe. Yesuse Gode amo kimanin okoko okok kebeo e okoko Gode amo kimanin naka maki okoko gaisenebiobe. Eka Gode wengo isak nakae Yesuse baabanea Nakaia unangai ne weng olo wafunine ge baabanea Yesuse weng olo nakaia unangai omkaye binebuo weng olota sinanggwano Gode nib faninwali baabenea Ibo weng olo wafunine ge baabenebio weng olo gaisonobiobe. Niminbabe, sinanggwano nib faninwali wengo wafu binibbuo mo baanota Naka make ib hengmino omtlabenamabebo geim blim kesoa Yesuse baanea Ne ib hengmino omtlabenamabibo genebuo weng olota nib faninwali wengo wafu binibbuo gaisonobiobe. \s1 Mema wengo sin wengo gaisonobiobe. \p \v 7 Hekmel wengo sino Gode Mosese baabanebuo wengo nibo kla daabenoa ayam anob biamo Gode weng afeto mo baabenamabeba otane weng olo nibo klao mo daabenoa ayam aim blim kesoa Gode weng afeto imin omyebiobe. \v 8 Sume e nakaia unangai hengmino hengabibo bobolo funanea baanea \q1 Sinanoa ne Islel ten isa eka Yudae meletan isa i mema wengo afeto baabeia i baatneniba Ae ni weng olo wafunomabbiobo ge baatnenomabiobe. \v 9 Sinanggwano ne i faninwali Isibo bliba ne dohalilania dlaia Isibo deiboniba betan afet unibbio dimo ne wengo i baabeibiobe. Ne wengo mema wengo sin weng olo ulabbabe. I ne sin weng olo klao mo wafunin blim kesoa ne i bobolo funino dokotnenoa deibeibiobe. Ne wengo mema wengo afetobo genebiobe. \b \p \v 10 Nib Sume imin baanea \q1 Am olo blimanoa omito ne weng mako Islel nakaia unangai omyenia Ibo ne weng olo wafueine ge baabenia weng olo i bobol temo omabbebeia i amitie weng olo fumbianiba ne baatneniba God kobo ni sumobo genabiba eka nesak i baabenia Ibo nemiobo genanamabibe. \v 11 Nakaia unangai niniinsa isa niniin blim isa i alukum ne kla tekein kenomabiobe. Nakai ne mo tekein keim blim blibi biaib nomta i mo alebeniba eka Ibo Sume kukubo kla tekein keine ge baabenanimibbabe. Niminbabe, i ne alukum tekein kenomabiobe. \v 12 Ne dohalilania i hengmino omtlabenamabibe. Ne inanimio i hengmino bobolo imino mo fumbianita dosuanimibabo genebiobe. \b \p Sinanggwano naka make weng olo Gode buk temo dolanebiobe. \b \p \v 13 Gode baanea Ne Islel nakaia unangai mema weng olo omyamabibo genebio dimo weng olo e sin wengo Mosese baabanebuo selanobiobe. Eka inamin namino selanoa blimanamabo makob nakai youmo hamilanoa banoa dibianabib inaminobe. \c 9 \s1 Yesuse utnea abilim uto Gode biin awemo tem tam biebe. \p \v 1 Nibo weng olo funanomo! Sinanggwano Gode Islel nib faninwali e niniino dobtouleb nin kukubo hekmel wengo alebenebiobe. Am olo dimo Gode niniino dobtouleb nin amo gebinibbiobe. \v 2 Am olo sok um amobe. Sok um am olo biino asube. Amit da olo biino niniino biin kiningobe. Biin olo tem ota ayal osa eka tebol osa binobiobe. Nakai bleto oloniba Gode okaha binibbuo tebol olo dim ut oka binibbiobe. \v 3 Eka biin mako tem tam ole youme amite dobdou walibbio kesoa nakaia unangai biin olo temo mo tam unemin blimobe. Biin olo niniino biin awemobe. \v 4 Biin olo tem tamo tebolo Gode heitdahamin biino tom gol klaibbua nakae wel aayo tang ayamo o dimo fubinabe osa eka bokise klaniba tib ele gol fubanaibbu esa ota biin olo temo binobiobe. Bokis ele niniino Gode wengo Isleli omyenea i baabaniba Ae ni keb weng olo wafunomabbiobo geibbu otabe. Bokis ele temo inamin namin olo buo dise tom gol klaibbu eta bokis ele temo binebiobe. Eka dis ele temo Gode nakaia unangai ibuantem ye bliba imeno oye binabo atosin osa dis ele temo olabba binibbiobe. Eka sino Elone fonge tebeb haabia Gode fong ele baabanea Dabe balbinale genea balbinebu esa eka tom asuo dimo Gode e hekmel wengo dolanebu osa ota bokis ele tem daak binobiobe. \v 5 Bokis ele biin olo tem tam binebiobe. Eka bokis ele dim uto abisel asuei smiki klaniba dlaibbua binibbiobe. I smik eli yateniba funaniba Gode titilo ayal inamin einobuo ele biobo ge fumbinibbiobe. Gode biino kulani ilemo ibaiba hengmino omketouye binebuo smik eli belo tabab tem daak biota i biin olo kima binibbiobe. Ina otane ne memalo inamin namin olo mitmakamo ibo mo baabenamabibabe. \p \v 6 Islel ita inamin namin olo kla tlaibbua am homono dimo Gode amo kimanin nakai taniba amit da olo biin tam bianiba i okoko okok kebinibbu \v 7 otane biin awemo temo mo tam unemin blimobe. Gode amo kimanin nakai komok sum eta elekiem bifole elekiem elekieme dime kulani yenanimibi ilemo deise oletnea deib makob tanea Gode biin awemo tem tam unanea Gode olanea baabanea Nesa naka mak unang mak isa ni hengmino hengabobo ni mo tekein kebobba kesoa omtlabenale ge oha binebiobe. \v 8 Mosese wengo baanoa Nakaia unanga ibo Gode biin awemo tem tamo mo unaibe genobiobe. Inamin kesoa Gode Hobe nibo aleye bianea baanea Nakaia unangai Mosese hekmel wengo sma wafu blibi God esuo mo unomabibbabo gabebe. \v 9 Mosese weng olo baanoa Nakaia unanga ibo Gode biin awemo tem tamo mo unaibe genobuo weng olo inaminobe. O nakaia unanga nibo dabalim ele bianoba inamin namino dlona bianoba eka kulani yenananoba Gode dokahabobo Kukub olo ibo mo daabenota ib hengmino mo omtlabenota ib bobol temo mo kining anib biota God esuo mo unomabibbabo genobiobe. \v 10 Weng olo baanoa Ibo imena aayao olo unalomabib otane imena aayao mak olole mo unalaibe genobiobe. Eka weng mak ole baanoa Ib undimo ninik aib mole aaye fuelanibta tanibta Gode am tamo unine genobiobe. Olole besa dabalim nakaia unanga nib dam olo hekmel wengobe. Weng olota nib kukubo kimabio bita omito Klaiste teneta nibo mema hekmel wengo omyebiobe. \s1 Klaiste kaanea e damo Gode omanea nib hengmino walubenebiobe. \p \v 11 Ina otane Klaiste tenea atdimo kaanea utnea abilim ut unanea Gode amo kimanin nakai komok sume ulab anea inamin namin kukubo ayamo ele tlobu olo nibo omyebiobe. E monea Gode bib ye bianea Gode amo kimanin okoko okok kebebe. Klaiste am olo temo okok kebeo am olo sino Gode sok um amo dabalim olo binobuo gaisonobiobe. Gode am olo nakai mo geim blimobe. O dabalim olosa blimobe. O Gode ele bib ye biobe. \v 12 Klaiste atdimo kaanea monea Gode biin awemo tem tam unebuo dimo til gout isa eka eil blumakau meme isa i ilemo mo deleb moneta Gode olaneta e am tamo unim blimobe. E ele ilem ota singanea deleb monea Gode olonea nib hengmino walubenebio kesoa nibo e bibo monoba amit nomabbiobe. E ilemo deib makob oleb tanea Gode biin awemo tem tam unanea Gode olalebiobe. \v 13 Til gouti ilem osa eka eil blumakau imakwali ilem osa naka mak unang maki daaye binobuo kukub olo inaminobe. Gode baanea Olo ninik gamobo genebuo nakaia unangai melebosiba e baabenea Ibo ne kin dimo kiningbabo genebiobe. I inanimibo Gode amo kimanin nakai komok sume til gouti ilem osa eka eil blumakau imakwali ilem osa o olona bianea eka eil blumakau akgitwali yenaniba aso faiba kibaniba kwetab ansiba kwetab olo weloniba aa baka klaibbuo olonanea delo halele gesea waldibi watnoa nakaia unangai undimo ninika blib eli melebesoa Gode baabenea Memalo ib undimo ilem osa kwetab osa daabeno kesoa imin kining aibobo ge baabebe binebiobe. Kulani ilemo besa aal tib olota fubayebua niniko blim kining binibbiobe. \v 14 Til gouta eil blumakauai besa kulanobe. I ilem osa kwetab osa o titil blimobe. Okobbabe. Klaist eta naka ayam hengmino blimobe. Gode Hobe e daabanea atdimo kaanea e ilemo singanea Gode olanea ilem olo nakaia unanga nib bobol tem funino daabonea nib hengmino omtlabenebio kesoa nibo Gode kintaline wengo wafunomabbiobe. \p \v 15 Yesus Klaiste isak nakabe. Gode mema wengo e nakaia unangai omkayebeo Yesuse weng olo daabonebio kesoa nakaia unangai Gode dlakanea baabenea Ibo ne meletanobo ge baabenebue item etem naniba amit nomabiobe. Inanomabib olo makob Gode sino moton wengo baanea Ibo teniba ne bib ele bianiba amit nomabiobo genebio kesota i inanibta amit nomabiobe. Yesuse weng olo daabonebuo inaminobe. E atdimo kaanea nakaia unangai Gode wengo sino wafu bianiba hengmino henga binibbu ota e hengmin olo walubenebiobe. \p \v 16-17 Ne saa weng mako baabenamabibe. Nakae mo kaaim blim afen bie dim ye funanea Sinanoa ne kaanimio ne memei ye ita ne afobeingo inamino dlaibobo ge funanea i niniino dola fubenebua naka ele kaanemeo memei weng olo wateniba aye inangge baanebiobo ge baanibta kikinomabiobe. Otane aalebe mo kaaim blim sma bie mole i mo kikinomabibbabe. Kaanseta kikinomabiobe. \v 18 Inamin kesoa Gode hekmel wengo Mosese omale dimo e baabanea Ibo ne weng olo wafunib mole ne ib Sum aia ibo ne meletan anomabiobo ge baabanea i yo dim ota kiloniba kulani yenaiba kaaniba ilemo sengelaiba i tekein keniba baaniba Bainobo, Gode wengo baane yo bain inam unamabebo geibbiobe. Kulani mo kaanim blim keib mole nakaia unangai mo baanibta Gode weng olo bainobo genimibbabe. \v 19 Gode hekmel wengo Mosese omalea eka Moses esak weng olo omonea Islel nakaia unangai alukum omyenseo dimo e eil blumakau memei ilem osa aay osa dis tem daak ibanea atung gwabe aan baka talonea eil sibsibi dimo ilemo olonea atunge dime olasa genea tobonea dise ileme ibanebue tem daak tababunea tobonea halele gesea ilemo waldibi monoa Gode hekmel weng buko dim osa eka nakaia unangai dim osa une binobiobe. \v 20 Sinanggwano Mosese nakaia unangai kulani ilemo ibabenea baabenea Ne kulan ilem ele ibabei olole inabeia ibo funaniba Ni Gode hekmel wengo sbalma wafunomo ge funaine genita nabeiobo ge baabesebe. \v 21 Eka Mosese Gode sok um am osa eka inamin namino am olo tem tamo bu osa kulani ilemo aliwe binebiobe. \v 22 Mosese hekmel wengo baanoa I ilem ele inamin namin olo senge watoubueib mole inamin namino kining anamabobe. Eka ilem ele i mo senge watoubeim blim keib mole Gode i hengmino mo omtlabenamabebabo genobiobe. \s1 Klaiste kaanea e ilemo singanea Gode omalea e nib hengmino omtlabenebiobe. \p \v 23-24 Gode amo dabalim olo bu osa eka inamin namino o tem tamo bu osa o makob Gode am sumo abilim uto bu osa eka inamin namino o tem tamo bu osa o klul ota kinobiobe. Niminbabe, inamin namin olo abilim uto buo dot ayamobe. Nakaia unangai dabalim olo blibi kulani ilem ota Gode olaniba oloniba halele geiba walbi monoa Gode am olosa eka inamin namino o tem tamo bu osa melebonoa kining anobiobe. I ina binibbu otane Yesus ele, ele ilemo singanea Gode olalebio kesoa Gode amo abilim ut bu osa eka inamin namino o tem tam bu osa kining anobiobe. E kukub ele nanebu olo dot ayamobe. E kukub olo dabalim nakai kukubo Gode omkaha binabibo gaisenebiobe. Eka Yesus Klaiste Gode am sumo dabalim olo nakai geibbuo temo mo tam unaneta taneta biin awemo tem tamo mo unim blimobe. E utnea abilim uto Gode tena bianiba nibo daaye binabebe. \v 25 Bifole elekieme dime Gode amo kimanin nakai komok sume deib makob tanea Gode biin awemo tem tam unanea kulani ilemo olonea Gode okaha binebiobe. Otane Klaiste amito mo ina bianeta am homono dimo e ilemo sengela bianeta Gode okahamin blimobe. \v 26 E amit iname mole e makob Gode dabale mikiktemo klanebio yeb minim kenea enin kino wateme bianea atdimo kaan kaan binea tenea mema dim olosa sma ye kaan kaan namabe otane e mo inaim blimobe. Otane memalo mubiang amo bomabio kesoa e tenea atdimo deib makob kaanea ileme singanea Gode olanea nakaia unanga nib hengmino walubenebiobe. \v 27 Nakaia unanga nibsa alukum deib makob kaan kaan biob bita sinanomo Gode nib kukubo klanamabebe. \v 28 Inamin kesoa Klaiste deib makob kaanea e ilemo singanea Gode olanea naka homon unang homoni hengmino walubenebiobe. E inanebio kesoa sinanoa e imin tlameo imino mo inanamabebabe. E tenea nakaia unanga nibo e wengo wafu bianoba e tlamabeo waisa biob nibo dletnea monoba Gode bib unomabbiobe. \c 10 \s1 Klaiste deib makob kaanea nib hengmino walubenebiobe. \p \v 1 Mosese hekmel wengo inamin namin kukub ayamo Klaiste omeb tlamabeo nibo klao mo alebeim blimobe. Mosese hekmel wengo inamin namin olo klulo kinobiobe. Bifole elekiem elekieme dime nakaia unangai kulani amitie dleb moniba Gode amo kimanin nakai komok sume dokahabiba e yebianea ilemo deisenea Gode okaha binebuo o i mo daabenota kining am binib biobabe. \v 2 Mosese hekmel weng olo nakaia unangai wafu blibi daabenoa kining animibo i bobol temo Ni hengaobobo galino deibonomabib kesoa i inamin namino Gode imino mo dokahamibbabe. \v 3 Ina otane kukub olo i hengmino mo omtlabeim blim keno kesoa bifole elekiem elekieme dime nakaia unangai inamin namino Gode dlalom gaibo i hengmino hengaibbuo bobolo imin fumbinibbiobe. \v 4 Niminbabe, eil blumakau imakwali ilem osa til gouti ilem osa o nakaia unangai hengmino motono mo omtlabenamabobabe. \p \v 5 Inamin kesoa Klaiste dabalim olo tlang genabe dimo e Gode enangge baabanea Kobo nakaia unangai kulani yenaniba funiba Kobo dokakemin kukubo mo gobo biebba kesoa kobo ne damo klautne biebobe. \v 6 Nakaia unangai kulani keb biino dim uto funiba i ilemo oloniba kobo okeniba funaniba Gode ni hengmino hengabobo omtlabenamabebo ge fumbibo kobo kukub olo mo seinwebebbabe. \v 7 Inamin kesoa ne kobo baabkenamabibe, God kobo ne natemale! Ne ele blibo, kobo funaneba E ne okok olo okok kemeko ge fumbebo okok olo ne okok kemabibe. Sinanggwano nakai ne wengo keb buk temo dolaibbuo ne makob ili baaibbio inanamabibo genebiobe. Sinanggwano naka make weng olo Gode buk temo dolanebiobe. \v 8 Klaiste sino baanea Nakaia unangai kulani inaniba i ilemo kobo oklaibo kobo mo seinwebebbabe. I kulani keb biino dim uto funiba dokeniba funaniba E ni hengmino omtlabenamabebo ge fumbib osa kukub olo kobo mo seinwebebbabo genebiobe. Otane Mosese hekmel wengo baanoa Nakaia unangai kukub olo namine genobiobe. \v 9 Omito Yesuse Gode baabanea Ay kobo ne natemale! Ne ele blibo, kobo funaneba E ne okok olo okok kemeko ge fumbebo okok olo ne okok kemabibo genebiobe. E inangge baanebio kesoa nibo tekein kebuobe, e sino kukubo inamin namini Gode dokahamin kukubo omtlanea eta o alango dokonebiobe. \v 10 Gode funanea Ne miine ne okok olo okok kemeko ge fumbe kesoa Yesus Klaiste Gode bobol tem fumbe inanea deib makob kaanea e damo Gode omanea nib hengmino omtlabenea nibo kining anobbiobe. \p \v 11 Am obba ye bomano bomano yo dimo Gode amo kimanin nakai amitie mabianiba i okok olo okok kebianiba inamin namino dloniba Gode dokaha binibbiobe. I ina binibbu otane inamin namin olo nakaia unanga nib hengmino mo omtlabenomobabe. \v 12 Ina otane Klaiste deib makob e damo Gode omanea nib hengmino omtlabenebiobe. Yesuse kaanebu ota e nib hengmino amitie omtlabenebiobe. E inanea e damo Gode omanea e okoko blimanoa e utnea Gode kweile kweitale kikib ye toumbiebe. \v 13 E Gode tenaniba toumbianiba Gode e makaai yalea i titil blimanomabib amo tlamabo waiso biebe. \v 14 Nibo tekein kebuobe, Yesuse deib makob kaanea e damo Gode omanea nakaia unangai e hengmino omtlabene eli daabenebio kesoa i amit kining bianam tesomabiobe. \p \v 15-16 Gode Hob esa nibo enangge baabenea \q1 Sume baanea Am olo blimanoa ne weng mako nakaia unangai omyenia Ibo ne weng olo wafunine ge baabenia weng olo i bobol temo omabbebeia i amitie weng olo funomabiobo genebiobo ge baabenea \b \m \v 17 eka Hobe Sume weng mako imin baanea \q1 Ne i bobol tem funin misiam osa hengmin osa o bobolo imino mo funimibabo genebiobo ge baanebiobe. \b \p Sinanggwano naka make weng asu olo Gode buk temo dolanebiobe. \b \p \v 18 Gode nib hengmino alukum omtlabenebio kesoa nibo kulani imino mo yenanobta Gode dlalomabbiobabe. Niminbabe, kukub olo blimanobiobe. \s1 Nibo Yesuse bainobo genoba God esu unomo! \p \v 19 Ne nekwal ibo wentine! Yesuse kaanea e ileme singanea nib hengmino omtlabenebio kesoa nibo Gode beten kehabobo kukub olo makob nibo tanoba Gode biin awemo e bie tam unebobo, nibo mo tosiambobbabe. \v 20 E kaanebuo kukub olo inaminobe. E damo makob Gode biin awemo amite youme dobdou walibbue ulabobe. Eka e kaanebu olo makob youm ele belanea Gode biin awemo keim anoa deibo kebenea nibo tanoba Gode biin awemo tem tam unobbiobe. Niminbabe, e kaanea imin hana utnea Gode tena bliobe. \v 21 Gode amo kimanin nakai komok sume nibo kimabi ele e Gode amo kimanin nakai komok sumi maki gaisene kesoa e Gode tena bianiba inamin namino Gode bib uto bu osa eka nakaia unanga nibo e bainobo gabob nibsa kima biebe. \v 22 Weng asu olo bain kesoa nibo God esu unomo! Yesuse kaanea e ilemo singanea nib bobol temo hengmino fubabenebio kesoa hengmino nib bobol temo blimobe. Nib bobol temo kining bioba i aay ayamo eito fuelabeibbio kesoa nibo nib bobol temo dim omin kukubo deibonoba nib bainobo galino sbal manoba monoba God esu unomo! \p \v 23 Sinanggwano Gode baanea Ne inamin namino ibo omyamabibo ge baanebuo e bain inanea omyamabebe. Nibo weng olo bainobo genoba sbalma wafunomo! \p \v 24 Nibo Yesuse bainobo galin naka mak unang maki bobolo fumbianoba daayemoba eka isak inaniba naka mak unang maki daaye biamniba nib sinwalo gobesese bianoba kukub ayam nabesese nomo! \v 25 Nibo naka mak unang maki tenanoba minoba Gode niniino dobtouleb nin kukubo mo deibonomobe! Naka mak unang maki kukub olo deibueib kesoa nibo i kukub olo mo wafunomobe! Sume imin tlamabeo amo meb ano kesoa nib sinwalo daabesese bioba nib bobol tem funino ayam bibebiote! \s1 Nibo Gode miine mo abuk walalaobe! \p \v 26 Yesuse kaanea nib hengmino omtlabenebuo kukub olo nibo tekein kebob otane nibo ninib bobol tem funin ota wafu bianoba hengmino kweimiki hengamob mole naka make kaanea ilemo singanea Gode omalea nib hengmino omtlabenamino blimobe. \v 27 Nibo kukub olo inabob mole Gode nakaia unangai kukubo klanang gameo dimo nibo tosianomabbiobe. Am olo tlamo dimo nakaia unangai Gode abuk walam blibi dlanea moniba aseinin bib unaniba ase einomabiobe. \v 28 Nibo tekein kebuobe, i sino ina binibbiobe. Naka make Mosese hekmel wengo welanea hengmino henganea nakai asu eka asumatna i ateniba e hengmino omkeimabaib mole nakaia unangai i weng olo wentaibi naka ele mo dobhalilanibta deibaim blimobe. I yenaiba kaan kaan binibbiobe. \v 29 I ina binibbio kesoa nakai Gode miine abuk walam binib biamo Gode fatnabenamabene? E i enin sumo omyenea watwat dabenamabebe. Yesuse kaanea e ilemo singanebu olo makob Gode nibo moton wengo memao omyenea ibo wafunine genebio kesoa Yesuse ilem olo nibo daabenoa hengmino fubabenoa emi anobbiobe. Gode miine abuk walanamin kukub olo inaminobe. Naka maki obianiba Yesuse atdimo kaanea ilemo singanebu olo besabo gabianiba Gode Hobe nibo kukub ayam naye binabe esa abuk walam bliobe. I Gode miine abuk walam binib biamo i kukub olo dot misiam nabinib biamabo kesoa Gode i enin sumo omyenea watwat dabenamabebe. \v 30 Gode e weng olo e bobol temo funanea e buk temo baanea Nemaye i kukub misiamo yang kenamabibo genebiobe. Nibo naka ele tekein kebuobe, e dimo mo baaim blimobe, e bain baanebiobe. E imin baanea Sum nemaye ne nakaia unangai kukubo nabibo klanamabibo genebiobe. \v 31 Gode amit ninobe. Nakaia unangai e abuk walalaibo e yang kenea enino sum omyamabe kesoa ibo tosiam bianiba Nibo e mo abuk walalaobe ge funine! \s1 Nib bainobo galino sbal manomo! \p \v 32 Sino ibo Gode wengo nena wenteniba bainobo geibbuo bobolo funaine! Ibo mema bainobo ge blib dimo naka maki teniba enin kino omkayebib otane ibo Gode kukubo mo deibueim blim amitie nekek ge wafu binibbuo bobolo funaine! \v 33 Am mak bomanomo am mak bomanomo nakaia unangai ibo dleb moniba nakaia unangai miblib ye dlaniba weng dobo weng oye bianiba eka yebiam binabiobe. Eka am mak dim ole i bainobo galin nakaia unangai maki yebiba ibo yatemaibo bainobo galin nakaia unanga eli bekebe bianiba daayebiba i bainobo galino sbalsam binabiobe. \v 34 Naka mak unang maki bainobo gabib o dafa ota bainobo galinba nakai teniba ge dleb moniba klabutamo dokabibo ibo nakaia unanga eli dohalim bianiba moniba daaye binibbiobe. Naka maki ib afobeingo ayok oise unebibo ibo alo mo tliyemin blimobe. Ibo funaniba Gode inamin namin ayamo omfubenebuo afobeing olo gaisonobio kesoa ni afobeing olo bobolo mo fumbobbabo, Gode inamin namin olo doyebuo amit namabobo ge fumbianiba seimbinibbiobe. \v 35 Sino ibo sbal mabianiba Gode kukubo nekek ge wafu binibbio kesoa memalo kukub misiamo ib dimo tam tlamo o tolo mo tosiam bianibta ib kukub ayamo mo deibonimibe! Niminbabe, ibo Gode kukub ayamo nekek ge wafueib mole e ib kukub ayam olo molo yang kenea inamin namin ayamo doyamabebe. \v 36 Sinanggwano Gode baanea Nakaia unangai ne wengo wafu blibi inamin namin ayamo doyamabibo genebuo memalo ibo baabenea Ne okok olota okok kemine ge baabene olo kla wenteniba ina bianiba sbal maine! Ibo inaib mole e inamin namin ayam olo doyamabibo genebuo doyamabebe. \v 37 Ibo sbal maine! Niminbabe, defamonamo dimo Yesuse tlamabebe. Gode e buk temo Yesuse weng sango enangge baanea \q1 Defamonamo dimo e tlamabebe. E amito mo bieta sinanomobabe. \v 38 Ina otane nakaia unangai ne bainobo geniba ne kukubo wafu bliba ne baabenia Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabeibuei amit nomabiobe. Niminbabe, i ne bainobo gane binabiobe. Otane i ne abuk wanib mole ne i mo seinyemabibabo genebiobe. \b \p \v 39 Ina otane nibo nakaia unangai Gode abuk walalibbua watwat dabenamabei ulabbabe. Yesuse nibo hengmino temo biobo dotlanebio kesoa nibo e bainobo genoba e kukubo wafu bianoba ayam biobobe. \c 11 \s1 Bainobo galin kukubo inaminobe. \p \v 1 Bainobo galin kukubo inaminobe. Bainobo galin nakaia unangai Gode baanea Sinanomo ne inamin namin olo inanamabibo genebio weng olo i baaniba Bainobo, e inanamabebo gabianiba waiso bliobe. I inamin namin olo mo watemim blim otane i funaniba Bainobo, Gode baanea Inanamabibo genebio kesoa e bain inamabebo ge fumbianiba waiso bliobe. \v 2 Sinanggwano nib faninwali maki Gode bainobo geib kesoa Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenebiobe. \p \v 3 Gode wengo bainobo gabob nibo tekein kenoba Gode besa weng baaneta dabal esa abil esa tam tlobiobo gabuobe. Gode inamin namino nibo mo watemebobbao dloneta inamin namino ele bu olo klanebiota watemebuobe. \s1 Ebel esa Inok esa Noa esa i weng sangobe. \p \v 4 Sinanggwano nakae niniino Ebele Gode wengo bainobo genea kulan maki yenanea Gode dlalebuo e kukub olo e heke Kene inamin namino Gode dokahamin kukubo gaisanebiobe. Ebele inane kesoa Gode baabanea Kobo ne wengo bainobo geneba keb inamin namin olo donebo ayam kesoa kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabanebiobe. Ebele sinanggwan kaane bianabo otane e Gode bainobo galino sbalma binebio kesoa e kukub olo weng sango Gode buk temo dolaibbi ota nibo kibianoba Gode bainobo galin kukub ayamo aleye binabobe. \p \v 5 Eka naka make niniino Inoke Gode bainobo gene kesoa e mo kaaim blim bia Gode afen debeb unea e bibam seli henha bisib otane e mo atemim blimobe. Niminbabe, Gode e debeb ulanea e bib unebiobe. Gode buk tem wengo baanoa Gode e mo debeb unim blim bie dimo e kukub ayamo nabea Gode e seinha binebiobo genobiobe. \v 6 Eka nakaia unangai mo bainobo gabibba ile i kukub ayamo wafu blibo Gode watenea funanea I kukub ayamo ye wafu blib otane ne mo seinyebibabe. Niminbabe, i ne mo bainobo gabibba kesoa i naka molot unang molotbabo gabebe. Nakaia unangai God esu unomo geib mole i fumbianiba Bainobo, Gode bain ye bianea inamin namin ayamo nakaia unangai e bainobo gabibi omyamabebo ge funaine! \p \v 7 Nakae niniino Noae Gode bainobo gabea Gode baabanea Sinanomo ne soko omaia tlamabobo ge baabanea Noae sino soko mo tlota watemim blim otane e funanea Gode weng ele baatnene olo e bain inanamabebo genea e siib sume genea e alelo omonea eka e memei dlonea i alelwali dlonanea dletnea taniba siib tem tam uniba sok sumo tlebianoa dabalim olo aaye alukum einse otane i mo ei dolbaneta aaye mo dowonibta kaaim blimobe. Niminbabe, i siib tem tam blib kesotabe. Noae Gode wengo bainobo gabe otane naka mak unang mak ile Gode wengo mo bainobo geim blim kesoa Gode baabenea Ib kukubo misiamobo ge baabenea watwat dabenebiobe. Gode Noae baabanea Kobo ne wengo bainobo gabeb kesoa kobo ne kin dimo naka molotobo genebiobe. \s1 Eblahame weng sangobe. \p \v 8 Gode e wengo Eblahame omalea eka Eblahame Gode weng olo bainobo genea wafu bia Gode baabanea Kobo moneba mema bibo ne omklamabi yota one ge baabane kesoa Eblahame Gode wengo wentenea e bib olo deibonea onsebe. Eblahame bib olo unamabeo e mo tekein kebeba otane e Gode wengo bainobo genea onsebe. \v 9 E Gode weng olo bainobo genea monea Gode bibo omklamabibo genebio bib ye onsebe. E monea bib olo um am temo binebuo makob fetal dikin binebiobe. E inanebio kesoa e miine Aisak esa eka e molofeite Yekob esa i inaniba um am tem binibbiobe. Isa Gode inamin namin ayamo omyamabibo ge oyebeo wenteniba bainobo gabianiba am olo tlamabo waiso binibbiobe. \v 10 Eblahame um am tem binebiobe. Niminbabe, Gode emaye e bibam temo klaubanebio kesoa Eblahame sinanomo monea bib olo unamabeo bobolo fumbianea waiso binebiobe. E bib olo bobolo fumbinebuo amit ninobe. \p \v 11 Gode Eblaham esa e alelo Sela osa baabenea Ne ib molobseli homon doyamabibo ge baabesebe. Selao e wengo wentenoa baanoa Bainobo, e inanamabebo gesobe. O konokanobu otane o Gode wengo bainobo geno kesoa e daabonea mene naka ten dofasobe. \v 12 Eka Eblaham esa hangkaleb anebua kaanang genabe otane Gode daabanea e miine naka ten dofanea e molobseli homon waloniba makob awitnin inana bianiba eka makob ninin inananiba walo bliobe. Nakai kinamino blimobe. \p \v 13 Sinanggwano Eblahamwali inaniba Gode wengo bainobo gabiniba kaanom genabib dim osa i bainobo galino sbalma wafu bianibta kaaibbiobe. I dabalim olo sma afen blib dimo Gode inamin namin ayamo doyamabibo genebuo e mo doyeta i mo watemim blimobe. Gode inamin namino sinanoa inanamabeo dlonea aleye bianea baabenea Sinanomo ne olo doyamabibo ge oyebea i wateme bianiba funaniba E inamin namin olo bain inanamabebo geniba seimbinibbiobe. I obianiba Dabalim olo nib bibambabo, un biobobo gabinibbiobe. \v 14 Nibo tekein kebuobe, weng olo baaibbio nakaia unanga eli bibam temo amit nomabibo waiso hembinibbiobe. \v 15 I mo fumbianibta Ni imin de monoba nini sin bibam tem unomo geim blimobe. I inangge fumbinibbiota mole i imin de moniba sin bibam tem onsiobe. \v 16 Ina otane i mo inangge funaim blimobe. I funaniba Ni bibam temo abilim ut biobo, bib olo dabalim olo bibo gaisonobio kesoa ni monoba ye unomabbiobo ge fumbianiba bib olo bobolo waye binobiobe. I inangge fumbianiba Gode baabaniba Kobo ni Godobo ge oha binibbuo Gode i weng olo aalo mo genalim blimobe. I e wengo bainobo gabib kesoa e funanea Ne i bib ayamo klaubeibua uteniba nine ge baanea klaubenebiobe. \p \v 17-19 Sinanggwano Gode Eblahame baabanea Sinanoa keb molobseli walaibo Aisake meme ita keb molobsel motonobe. Eka sbil keneba dofanebe e meme ile keb molobselbabo ge baabanebiobe. E inangge baabanebua sinanoa funanea Ne Eblahame naatemia e miine ananea dobname deitnenemeo atemano genea baabanea Keb miine Aisake ananeba dobnene ge baabanea naatemsebe. Eblahame Gode wengo wentenea inanea e miine ananama bianea e Gode moton wengo bobolo funanea Ne anaia kaanemeo Gode imin dofaanea hananamabebo ge funane kesoa e Gode weng olo bainobo ge fumbea Gode Aisake imin dobonea Eblahame dabalebiobe. \s1 Aisak esa Yekob esa Yoseb esa i weng sangobe. \p \v 20 Aisake Gode sino moton wengo baabanebuo funanea E bain inanamabebo genea bainobo gebiam binea hangkalebmin anea kaanang gena bianea e memei Yekob esa Iso esa i inamin namin ayamo sinanoa tlamabo wengo baabenebiobe. \p \v 21 E inanebua eka e miine Yekob esak inanea Gode wengo bainobo gebiam binea hangkalebmin anea kaanang genabe dimo e miine Yosebe memei asue inamin namin ayamo sinanoa tam tlamabo wengo baabenebiobe. E fonge bikinea afunea mabianea gabam delabmanea Gode niniino dobtouleb binebiobe. \v 22 Aaleb dumwali inaibbua eka miine Yoseb esak inanea Gode bainobo gebiam binea hangkaleb anea kaanama bianea e meleli baabenea Ib molobseli Isleli Isibo deiboniba moniba bib mak unomabibo dimo ne ono oleb moniba i bibo nomabib ye olbunomabiobo ge baabenebiobe. \s1 Mosese weng sangobe. \p \v 23 Mosese aaleb kamwali funaniba Gode bain nibo daabenamabebo geniba i Gode bainobo gebianiba Mosese dofaniba ateniba baaniba Men obba dot ayame dofanobobo gesiobe. Sino Isib seli komoke baanea Islel wanggeli memei naka teni dlanimibi yemine genebi otane Mosese aaleb kamwali komoke wengo tolo mo tosiananibta anaim blimobe. I Gode bainobo geniba alimo asumatnao dimo e ayok dofaiba binebiobe. \p \v 24 Sino Mosese gwab bie dimo Isib komoke moono debeb monoa baabenoa Ele ne miinobo ge baabesobe. O inaso otane Mosese damanea sum ane dimo e funanea Gode ne daatnenea ne meletani Isleli daabenamabibo ge funanea e Gode bainobo genea baanea Ne Feloe moono miinbabo ge baasebe. \v 25 E funanea Ne Isib komok ania i kukub misiamo wafu bli mole ne amito mo bianita seinamabibabo ge funane kesoa e mo komok aim blimobe. E funanea Ne nene meletani Gode nakaia unangai Isleli tena bioba Isib seli enino Isleli omkayemom gaibo nesa omkanemine ge funasebe. \v 26 Mosese Gode Dofakamin Nakae kukubo wafu bie kesoa nakaia unangai ateniba kukub misiam omkaha binibbu otane e funanea Ne Isibo inamin namino bobolo mo wanebobabo, ne Gode inamin namin ayamo donamabeo bobol ota funano genea e kukub ayamo sbalma wafu binebiobe. \p \v 27 Isib komoke Mosese dobsuanase otane Mosese e tolo mo tosianim blimobe. E Gode bainobo genea Isibo deibonea monea bib afet onsebe. E inanebuo e Gode bainobo gabianea sbal manebiobe. Niminbabe, Mosese tekein kenea Gode nakaia unangai mo atemim blime ne beketne bianea daatnenamabebo ge funasebe. \v 28 Gode Mosese baabanea Ibo eil sibsib memei yenaniba ilemo oloniba amit tam unemino wa dimo aliboniba eka ewit dao amit gatgat temo alibonaibbi ota abisake tenea Isib seli meme hekwal sumi yalubenang gameo ib amito ilemo watenea tanea ib meme hekwali yanubenamino deibeneko ge baabanea Mosese Gode weng olo bainobo genea inanea singkalin amo Fasobao kilonebiobe. \s1 Islel homoni maki bainobo gabinibbiobe. \p \v 29 Isleli Isibo deiboniba moniba aaye sole niniino Led Sie yala unom gena bianiba funaniba Gode ni daabenamabebo ge funaniba e bainobo geiba aaye Led Sie baanea walanea mes on tab on nanea aaye eibine daake makob ninin sbalo dim inaneta wat onsiobe. I inaib otane Isib seli Isleli kan motemiba aaye Led Sie inanea walane mes on tab on nanea was unib kesoa isak alukum keno deiboniba dli watniba isak wat unemoniba aaye imin tetenanea einea yalebiobe. \p \v 30 Islel nakai funaniba Gode nibo daabenea Yeliko bib seli yalomabbiobo ge funaniba i Gode bainobo geniba moniba Yeliko bibo daamo haa omkande tete blib binoa amo 7 blimanoa Gode daabenea daamo isak belanoa gamfa onon tlanoa Isleli taniba Yeliko bib seli yalibbiobe. \v 31 Yeliko bibo taman unango niniino Lehabo funanoa Gode Isleli daabenea i Yeliko teni yalomabiobo genoa Gode bainobo gabua Islel nakai asu keniba teniba Yeliko teni yatem motomanoba enaminobe genoba motenoba tenoba yalomo geniba tlibi daabenobio kesoa Isleli teniba Yeliko teni Gode bainobo geim blimi yalom geniba tlibo i nakaia unangai alukum yalosib otane Lehab osa o meletan isa ile deibesiobe. \p \v 32 Bainobo galin nakai weng sango ne alukumo mo baabenamabibabe. Gode bainobo galin nakai niniino Gidion esa Balak esa Samson esa Yefta esa Debit esa Samyuel esa eka Gode weng omkeimalin naka isa i weng sango ne alukum baabei mole weng olo teke anamabobe. \v 33 Nakai niniino baabei eli Gode bainobo gabib kesoa elekiem elekiemi moniba awao gonom gaibo i tata keniba makaai gaise gaise binibbiobe. I kukub ayam wafu binib kesoa Gode inamin namin ayamo doyamabibo genebuo dlibbiobe. I inaniba i bainobo galino sbalma bliba naka maki Gode mo bainobo gabibbai teniba bainobo galin naka eli maki dleb moniba til laioni daam tem daak daoba til laioni ina doweine geniba inabenimib osa til laioni naka eli mo ina unalin blim deibebe binibbiobe. \v 34 Eka bainobo galinbai teniba bainobo galin naka maki dleb moniba as beselibo eimbo biamo temo dlatounimib osa i mo ulanibta kulila biam nim blimobe. I inabiba naka maki seku inamino tebeleb teniba naka eli yenanom gaib osa i gilan dala uniba deibena ina binibbiobe. I titil blim otane Gode daabenea titilsaniba moniba makaai tenaniba awao genalom gaibo i tata keniba makaai dlab bueiba skila une binibbiobe. \v 35 Eka unang mak ile i imakwal isa meme isa kaabenimibo i Gode bainobo geniba i imin hana tlebinibbiobe. \p Naka maki teniba bainobo galin nakaia unangai ge dleb moniba yemde dlaniba enin sumo omyeniba baabeniba Ibo Gode bobolo funino deibonimibo ni tileise nomabbiobo genimib osa bainobo galin nakaia unanga eli funaniba Ni kaanomobo imin hananoba Gode tenanomabbiobo geniba i wengo wentubeniba Gode bobolo funino deibonamino blim, i Gode bobolo amitie funib kesoa i bainobo galin nakaia unanga eli yenaiba kulila binibbiobe. \v 36 Eka naka maki Gode bainobo galin naka unang eli weng dobo weng oye bianiba sayo tebeloniba yebiam bianiba maki dleb moniba klabutam kabianiba \v 37 eka mak ile tom dum bainobo galin nakaia unangai yebiba kulila binibbiobe. I ina bianiba mak isa inaniba soo dloniba bainobo galin naka mak unang maki waiba akeb dao on eka gabam dao onaniba kulila binibbiobe. Eka mak ile seku inamino tebeloniba bainobo galin naka mak unang maki yebiam bliba kulila binibbiobe. I Gode bainobo galin nakaia unangai enin sumo omkayebiba misiam bianiba i monio youmo walonamino blim kesoa i youm misiamo eil sibsibi aal osa eka til gouti aal osa ota gemeloniba kibinibbiobe. \v 38 I ina bianiba Ayok unomo geniba moniba amgolim osa eka naka blim ibuantem osa eka deib tem osa sme tem osa ye aala binibbiobe. I naka ayam eka unang ayam nabe. I naka mak unang maki gaise binibbio otane i inamin namino blimobe. \p \v 39 Nakaia unanga eli Gode bainobo gabib kesoa Gode baabenea Ibo naka molot unang molotobo ge oyebe otane e Inamin namino doyamabibo ge baabenebuo mo doyim blimobe. \v 40 Niminbabe, Gode bobol tem funa omfanea debliba sinanota bainobo galin nakaia unangai i abuk tlomabibi tenasibta inamin namin ayam olo doyano geneta deibenebiobe. E inanea deibenebio kesoa sinanomo e inamin namin dot ayam olo nakaia unangai sin bainobo gabinibbu elitem nibtem nanea doyenea baabenea Ibo naka molot unang molotobo ge baabenamabebe. \c 12 \s1 Nibo Yesuse kukubo nabeo atemnoba nibsa inamomo! \p \v 1 Ne sino naka eli wengo ibo baabeibuei dot homonobe. I Gode bainobo geniba sbalma binibbio kesoa nibo i kukubo mo dokobenomone! Nibo i bainobo galin kukubo nabinibbuo fumbianoba kla wafu biante! Nibo inamin namino nib bobol tem funino watwat dayebo osa eka hengmin kukubo nibo o bobolo funanoba seinwe bianoba namomo ge fumbob osa kukub olo deibonomo! Nibo tengo mo yemone, sbal manoba Gode kukub ayamo kla wafunomo! \v 2 Nibo Yesuse mema bainobo genobbio dimo emaye daabenea nibo e bainobo genobbiobe. E memalo nibo daayebea nib bainobo galino sbal mabiobobe. Eka sinanomosa daayebea nib bainobo galino sbal manomabbio kesoa nibo e kukubo watenoba e bobolo amitie funomo! I Yesuse atdimo dabasaniba silo biki anaibbuo dimo e funanea Sinanomo ne kla seinamabibo ge funane kesoa e atdimo kaanebiobe. E mo funaneta Ne nakaia unangai kin dimo atdimo kaanimio misiamobo geneta aalo mo genalim blimobe. E atdimo aaleing kaanea monea Gode bib unanea Gode kweile kweitale kikib ye toumbiebe. \s1 Nibo kukub misiamo nanomobo Gode enino omyenea dlo klabinabebe. \p \v 3 Naka misiami teniba Yesuse dobsuan bianiba enino omkaha binibbuo dimo e sbal manea Gode kukubo kla wafu binebio kesoa ibo e kukub olo funaine! Ibo e kukub olo bobolo fumbianiba inamin namin kukub misiamo ib dimo tam tlemo ibo tengo mo yebota Gode kukubo mo deibonimibe! Ibo Gode kukubo sbal maniba kla wafueine! \v 4 Hengmino ibo dlama teme binabo olo makob inaminobe. Naka misiami teniba ibo kukub misiamo omkaye binibbuo ib bainobo galino sbal mabinibbiobe. Ibo sbal maniba kukub ayamo wafu bliba naka maki teniba ibo enino omkaye binibbu otane ib dimo ilemo mo tlota kaaim blimobe. \v 5-6 Gode ib bainobo galino omsbal mabenamin wengo naka make Gode buk temo dolanebuo dokobenoa deibueiba bleka? Ne weng olo imin baabenamabibe, e weng olo dolanebuo enangge baanoa \q1 Gode e memei baabenea Ne meme ibo kukub misiamo nabibo ib Sum ne yang kenia yenaia tekein kenomabibo inaminobe. Makob naka make e miine inamin namin kukub misiamo nasea ananea tekein kenea inamin kukubo deibonamabe inania e ande dofanamabibe. Nakaia unangai ne baabenia Ibo ne memebo ge baabeibuei kukub misiamo nanimibo ne i yemde dlania alebeia tekein keniba funaniba Ni kukubo misiam nabobtabo geniba deibueine genia inaye binabi kesoa ne ibo inabenimio ibo mo funanibta Gode ni mo gobeim blim keneta nayebebo ge funanimibe! Ne inania ibo yemde dlanimio ibo kukub olo funaniba Ni kukub olo misiam nabobta Gode alebenebo, kukub misiam olo deibonomo ge funaniba deibueine genita nabenamabibo genebiobo genobiobe. \b \p \v 7 Gode funanea I ne meme kesoa i kukub misiamo namibo ne i yemde dlania alebeia tekein keniba funaniba Ni kukub misiam nabobtabo geniba kukub misiam olo deibueine genea inayemabeo makob nakae e miine kukub misiamo nasea ande dofanea kukubo alebanamabe inabenamabe kesoa ibo kukub olo mo watenibta Gode ni misiam nabenebo genibta dobsuanimibe! Men gwabe kukub misiamo nanemeo aalebe dobo klanamabea bleka? Ae e dobo klanamabebe. \v 8 Gode memei kukub misiamo nanimibo e alukum yemde dlanea dlo klanamabebe. Ibo kukub misiamo namibo Gode ibo mo yemde dlanea kukubo alebenea dlo klaim blim kene mole ibo e meme motonbabe. Ibo taman memebe. \v 9 Sino nibo gwab biob dimo kukub misiamo nanomobo nib aywali yenaniba tekein kemino omkaye binibbuo nibo funanoba I naka ayamobo gabinobbiobe. Ina otane Aye Gode nib aywal eli gaisenebiobe. E inanebio kesoa nibo kukub misiamo nanomobo e nibo yemde dlanea nib kukub misiamo nanomobo dlo klanang gameo nibo mo funanobta Gode kukub olo misiamobo ge funanomobe! Nibo e bobol tem funino kla wafu bianoba e kukubo namine gabe ota namomo! Nibo inamobo amit nomabbiobe. \v 10 Nibo gwab biob dimo nib aywali ili bobol tem funino wafu bianiba nibo kukub misiamo nanomobo yenaniba tekein kemino omkaye bianiba aleye binibbu otane Gode nibo kukub misiamo nanomobo yemde dlanea e kukubo alebenea dlo klanamabeo e kukub ayamo olob alebenea kining anoba makob ele ulab anomabbiobe. \v 11 Nibo kukub misiamo nanoba Gode yemde dlanea dlo klaname dimo nib bobol tem daako ilum omfubenamabo otane omito nibo tekein kenoba Kukub olo ni daabenobo genomabbio kesoa o nib bobol temo ayam omfubenoa nibo molot anoba Gode ulab anomabbiobe. \s1 Nibo Gode abuk walanamino misiam kesoa nibo klamomo! \p \v 12 Naka maki ib isak temo blibi Yesus Klaiste wengo wafunin kukubo teng dububebua makob nakaia unangai bib mak skeim ye unom geniba amit ye bebib binoa skilo dlanoa haanino deibo blimubenabo ina biobe. Kukub misiamo ib dimo tam tlamabo bobolo amito mo fumbianibta tengo mo yemone! Ibo ne wengo sino baabeibuo kla fumbianiba sbal maniba Klaiste wengo kla wafunine! \v 13 Ibo Klaiste wengo klao mo wafueim blim keib mole naka mak unang maki i bainobo galino sbalbai ibo yateniba funaniba I bainobo galino sbal otane i kukub misiam olo nabib kesoa nisa kukub olo nanomobo ayamobo geniba inamibo i Yesuse bainobo galino deibonomabiobe. Kukub olo misiam kesoa ibo Klaiste bainobo galino sbalma bianiba kukub ayam ota wafu bliba i yateniba funaniba I Klaiste bainobo galino sbalma blib kesoa nisa inanoba Klaiste bainobo galino sbalma wafunomo ge funaniba inamine! \p \v 14 Ibo ib bobol temo fiab bianiba naka mak unang maki gobenin kukubo sbalma wafu bianiba eka kining anamin kukub osa kla sbalma wafunine! Nakae mo kining aim blim kene mole e mo moneta Sume God esuo mo unamabebabe. \v 15 Gode ibo daaye binabe kukubo ibo abuk waulib mole kukub olo misiam kesoa ibo klaniba ib sinwalo daabesese bianiba ib bainobo galino sbalma wafunine! Naka make ib isak temo bianea Klaiste wengo deibonea weng afet osa kukub misiam osa ota aleyebea naka homon unang homoni ib isak temo blibi e wengo wenteniba i bainobo galino deibonimibo kukub olo misiamobe. Makob nakai kulani mana bianiba mato welabbebonimibo mat game weitam dibianea kulani misiam anabib inanea e kukub misiam olo nabeo naka mak unang maki bainobo galino watwat dabenamabe kesoa ibo klaniba naka make ib isak temo bianea kukub misiam olo name mole ibo Yeye kobo kukub misiam olo mo inamebe ge baabaine! \v 16 Nakaia unanga ibo tamano hengabib mole kukub olo misiam kesoa ibo klaine! Eka ibo Gode inamin namin ayamo doyamabeo abuk waulib mole kukub olosa misiam kesoa klaine! Sinanggwano nakae niniino Isoe nanea e imen teb ananoa tetemea e ninge imeno fube kesoa baabanea Kobo imen olo oneba doweibiota sinanoa aye kaanemeo Gode inamin namin ayamo hek sum ne donamabeo kebta dlone ge baabanebiobe. E funanea Imen olo Gode inamin namin ayamo gaisonobiobo ge funaneta e Gode inamin namin ayam olo abukwaulebiobe. \v 17 Isoe inanebua sinanoa funanea Gode inamin namino aye dlalebuo dlamabibo gabe otane sino e inamin namin olo mo gobueim blim kenea e ning eta omalebio kesoa e aye baabanea Yeye kobo mo dlamabebbabo gesea Isoe mebianea omamabibo gabe otane Gode baabanea Yeye kobo mo dlamabebbabo gene kesoa e deibasebe. Ibsa inaniba Gode inamin namin ayamo abuk waulib mole kukub olo misiam kesoa klaine! \s1 Nibo utenoba amgolim ayame Saione golim ele tlobbiobe. \p \v 18 Sinanggwano Isleli inamin namino wateniba o wengo wentenaibbuo ibo Gode mema bainobo geib dimo o mo wateniba eka o wengo mo wentenaim blimobe. I moniba amgolime niniino Sainaie tebab ye bianiba temiba amgolim ele golim ute ase sume eimbe kesoa atem nabianiba eka ayungo milil osa eka glol sum esa watemnaibbuo \v 19 i nakae mabianea bigule obabeo mo atemim blimobe. I besa bigul weng ota wentena bianiba eka e weng obe osa i wentib otane i naka dame mo atemin blimobe. I weng olo wenteniba tosiananiba Mosese baabaniba Ni weng olo wentenoba tosiananob kesoa kobo e baabaneba Kobo i imino mo baabenemebe! Kobo neta baatnenebta eka neta keb wengo i baabenano ge baabanale ge baabasiobe. \v 20 Gode weng olo enangge baaseta wentenibtabe. E baanea Naka isa unang isa meme isa til isa eil isa kulan mak isa teniba amgolim ele golimo haabianiba melebaiba yatemib mole tom oloniba blelaniba yenaiba kaaine gesea wentib kesota i tosiananibta Mosese baabaniba Kobo baabaneba e weng afeto imino mo baabenemebe ge baabanale ge baabaibbiobe. \v 21 Nakaia unangai inamin namin olo watemniba o tolo tosiam binibbuo Moses esa nakaia unangai baabenea Nesa weng olo wentenia tosiam biania namasambobo ge baabenebiobe. \p \v 22 Ina otane nakaia unangai memalo Yesuse bainobo gabib ibo amgolim elesuo mo unim blimobe. Ibole teniba Gode amit afen bie e bibo amgolime niniino Saione golim ele tlibbiobe. Bib olo niniino Yelusalem otabe. O abilim bibobe. Abiseli dot homoni bib olo bliobe. I kinamino blimobe. \v 23 Ibo teniba Gode bainobo galin nakaia unangai mak isu ele tetena bianiba seimbiobe. Sino i niniino Gode buko abilim ut buo temo dolabenebiobe. Ibo teniba nakaia unangai kukubo klamin nakae God esa eka nakaia unangai Gode baabenea Ibo naka molot unang molotobo ge baabenea kaaibbuei smiki Gode bib ele blib isa isu ele tlibbiobe. Gode kin dimo i kining aibbiobe. \v 24 Ibo teniba isak nakae Yesus esu ele tlibbiobe. E Gode hekmel wengo memao omalea e nibo omyenea daabenebua wafu biob nibo Gode baka biobobe. E kaanea ileme singanebuo sinanggwano nakae niniino Ebele kaanea e ileme singanebu otane Yesuse ilemo Ebele ilemo gaisanobiobe. Gode Ebele ilemo watenea e Kene dobsuananea funanea Ne Kene kukub olo yang kenia esak kukub misiamo omalamabibo genebiobe. Ina otane Gode Klaiste ilemo watenea nibo dohalilanea nib hengmino omtlabenebiobe. \s1 Nibo klanoba Gode kukubo wafunomo! \p \v 25 Nibo klamomo! Gode wengo nibo omkayebeo mo omdibihamobe! Sinanggwano Mosese dabalim olo binebuo Gode wengo nakaia unangai omkayebe otane maki e weng olo omdibihamib kesoa Gode i watwat dabenebuo i mo skila unibta deibeim blimobe. I alukum watwat daabenebiobe. E inanebua memalo abilim ut bianea wengo omkayebe kesoa nibo e wengo omdibihamobo e nib kukub misiamo yang kenang gameo nibo gilan unoba deibenamabea bleka? Yeye nibo gilan onamino blimobe. E alukum enin sumo omyenea watwat dabenamabebe. \v 26 Sinanggwano Gode amgolime Sainaie golim ut bianea e wengo nakaia unangai omkaye monseo dabal ele fibamonsebe. Eka memalosa e baanea Ne dabale imin obamaia fibanamabebe. Inanamabio dabale eleobbabo, abil esa dabamaia fibananamabebo genebiobe. \v 27 Weng olo baanoa Imin inanamabibo genobuo inaminobe. Sinanggwano Gode inamin namino klanebuo alukum fiba fana bianoa blimanamabobe. Eka inamin namino mo fibaim blim kenamabo ole sma ye biamabobe. \p \v 28-29 Gode inamin namino imin omyamabeo e kimanin bib ut buo o mo fibanamaboba kesoa nibo seinomo! Nib Gode makob as beselibo eimbianoa inamin namino kibanoa nemat genabo inanea inamin namino e mo gobo biebao nemat genea blimanamabobe. E inanamabe kesoa nibo tosiananoba e kukubo gobonea namine gabe ota wafu bianoba e gangobo ge oha bianoba e niniino dobtouleb nomo! \c 13 \s1 Nibo nib nekwali kla gobenomo! \p \v 1 Klaiste bainobo galin nakaia unanga ibo ib sinwalo kla gobesese nine! \v 2 Eka bib mak nakai ibo mo yatemebibbai tlib mole baabeniba Ibo ye tlibo ge baabeniba imeno doyine! Sino naka mak isa inaniba Gode abiseli tlaibo i mo tekein kenibta i abiselobo geim blim otane i baabeniba Ibo ye tlibo ge baabeniba dleb taniba i am tam unaniba imeno dokaye binibbio kesoa ibsa inaniba bib mak nakai tlaibo dleb taniba ib am tam unaniba imeno doyine! \v 3 Ibo nakaia unangai klabutam blibi bobolo funaniba daabeniba makob ibtena klabut ain keine! Eka ibo nakaia unangai naka mak unang maki teniba enino omkayebibi bobolo funaniba Ni i dohalimbobo makob i enin kino watemebib inanoba nisa enin kino watememomo ge fumbianiba daayemine! \v 4 Nakai alelwali dlonamin kukub osa eka unangi imakwali dlonamin kukub osa ayamobe. Inamin kesoa ibo imakwal alelwal bokalin kukubo mo debianibta tamano mo hengamibe! Nakae naka make alelo taman deib omeisa haane mole kukub olo misiamobe. Eka unang osa naka make alelsa otane o taman deib debeb haano mole olosa misiamobe. Nakaia unangai kukub olo ina binibbio mole sinanomo Gode i kukub misiam olo yang kenea yenanamabebe. \p \v 5 Ibo monio bobolo mo fumbianibta Ni monio sum bokalomo galaibe! Makob ye dlaib yota dlabianiba baye dlobobo gabianiba seinine! Niminbabe, Gode e buk temo baanea \q1 Ne ibo mo deibenita abuk wayamibabo, ne daabenamabibo genebiobe. \b \p \v 6 Inamin kesoa nibo bobol ayam fumbianoba baanoba \q1 Sume ni daayemin naka kesoa naka mak unang maki teniba ni enino omyom gaibo ni i tolo mo tosiananomobbabo genomo! \b \p Sinanggwano naka make weng olo Gode buk temo dolanebiobe. \s1 Nibo sino kimanin nakai kukub ayamo nabinibbio yota nibsa namomo! \p \v 7 Bainobo galin nakaia unanga ibo ib kimanin nakai sino Gode wengo omkeima binibbuei bobolo funaine! I kukub ayamo nabianiba Gode wengo kla wafu binibbio kesoa ibo i kukubo bobolo fumbianiba kukub olo kla wafunine! \v 8 Yesus Klaiste afet anamino blimobe. E sinanggwanosa memalosa sinanomosa makob inaminobe. E weng osa afet anamino blimobe. \v 9 Naka maki weng afeto omkayemibo ibo i wengo mo wentaibe! Ibo i weng olo wenteniba Yesus Klaiste weng ayamo abuk waulib mole kukub olo misiam kesoa ibo i wengo mo wentaibe! Gode nibo daaye binabe olo nib bobol temo dosbalsam binabo kesoa nibo Gode kukubo kla wafunomo! Naka maki baabeniba Ibo imen olota doweine, eka imen mak olo mo dowonaibe! Ibo inaib mole ayam anomabiobo ge baabeibbio weng olo besabe. Ibo weng olo wenteniba inaib mole kukub olo Gode wengo kla wafunin kukubo mo daabenamabobabe. \s1 Nibo Gode niniino dobtouleb nomo! \p \v 10 Yesuse atdimo kaanea e ileme singanea nibo daabenebuo, olo makob i kulani dlo yenaniba Gode heitdahamin biino dim ut funiba Gode heitdaha binabibo ulabobe. Ina otane nakaia unangai sma kulani yenaniba Gode heitdahamin biino dim ut funiba Gode ni hengmino omtlabeneko gabibo kukub olo makob i baaniba Yesuse atdimo kaanebu olo ni hengmino mo omtlabeim blimobo genibta inabib kesoa Yesuse i mo daabeneta i hengmino mo omtlabenamabebabe. \v 11 Gode amo kimanin nakai komok sume eil sibsib isa eil blumakau isa inanea ilemo deise oleb tanea Gode biin awemo tem tam unanea Gode olanea baabanea Kobo i hengmino omtlabenale ge baabanea olalea eka kulani dam ile daam tem tamo deiboniba dleb taniba bib tam aso faniba dlatdieiba kiba binabiobe. \v 12 I ina binabibbua Yesus esa inanea daam tem tamo deibonea bib tam kaanea e ileme singanea nakaia unanga nibo hengmino omtlabenebio kesoa nibo emiobe. \v 13 E inanebio kesoa nibsa daam tem tamo deibonoba tanoba Yesus esu tam unomo! Kukub olo mitmakamo inaminobe. Nibo nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu binibbio kukubo deibonoba Yesus Klaiste kukub ota wafunomo! Nakaia unangai Mosese wengo wafu blibi Yesus Klaiste enino omaniba anaibbio kesoa i nibsa enino omyomabib otane nibo enin olo bobolo funino deibonoba Yesuse wengo kla wafunomo! \v 14 Nibo Mosese wengo deibonoba Klaiste wengo kla wafunomo! Niminbabe, nibo dabalim olo biobo nib bibo amit bibo blimobe. Nibo Gode bib ayamo klanea nibo dletnea monoba amit nomabbio amo tlamabo waisonomo! \v 15 Klaiste kaanea nibo hengmino temo biobo dotlanebio kesoa nibo amitie seimbianoba Klaiste wengo naka mak unang maki omkaye bianoba baabenoba Gode ayamobo ge oye bianoba e niniino dobtouleb nomo! Nibo Gode niniino dobtouleb nin kukub olo makob nibo kulan ayami yenanoba Gode dlalomabbio inaminobe. \v 16 Ibo naka mak unang maki bobolo amitie fumbianiba daayemine! I inamin namino blim blib mole ibmio doyine! Ibo inamib mole kukub olosa makob ibo kulan ayami yenaniba Gode dlalomabib inamin kesoa e seinyemabebe. \p \v 17 Bainobo galin nakaia unanga ibo ib kimanin nakai wengo wentine! I ibo kima bianiba daayebiobe. Sinanomo i Gode baabaniba Ni nakaia unanga eli inanobta kima binobbiobo ge baabanomabib kesoa ibo i wengo wente bianiba wafunine! Ibo i wengo wentemib mole i seimbianiba i okoko kla okok kemomabiobe. Ina otane ibo i wengo mo wentemin blim keib mole i bobolo ilum omfubenoa i ibo klao mo daayemin blim keiba ibo Klaiste bobolo klao mo funomabibbabe. \s1 Ibo ni daaye bianiba Gode beten kehamine! \p \v 18 Ibo amitie ni beten keye bianiba Gode baabaniba Kobo naka eli daabenale ge ohamine! Ni funanoba Ni okok olo nabobo klayam nabuobo ge fumbianoba ni kukub ayamo wafu bioba naka mak unang maki ni kukub ayamo yateniba funaniba I naka ayamobo ge funaine gabuobe. \v 19 Ne ibo baabenamabio Ibo ne beteno daanebiba Gode hebmamsab nemanea natlano gabibe. \p \v 20-21 Nib Sume Yesuse kaanea Gode imin dofaanea hananebiobe. E kaanea ileme singanea Gode weng ayamo nibo omyenea baanea Ne inamin namin ayamo omyamabibo genebio weng olo omsbal manebio kesoa Gode inamin namin olo nibo doyamabebe. E weng olo amit ninobe. Makob eil sibsib kimanin nakae eil sibsibi kima bie inanea nib Sume Yesuse e bainobo galin nakaia unanga nibo kima biebe. Gode nakaia unanga nibo bobol tem ayam omkayemin naka kesoa e ibo amitie daayebea ibo e wengo kla wafunine! Yesus Klaiste sino nibo daabenebio kesoa Gode ele fumbe inanea kukub ayamo nib bobol temo omabbebeneko! Nibo Klaiste niniino amitie dobtouleb nomo! \s1 Mubiang wengobe. \p \v 22 Ne nekwal ibo ne weng ele baabei olo homonba kesoa ibo kla wenteniba funa omabbaine! Ne funania Ne weng olo baabenimio i bobol tem funino daabenamabobo ge funaiobe. \v 23 Nib neke Timotie klabut tam bio i tileisaib kesoa e hebmamasab tle mole etena natlomabbiobe. \p \v 24 Ibo ib kimanin naka isa eka Gode bainobo galin naka mak unang maki ibo bekebe blib isa Klayam blibte ge baabeine! Itali teni Gode bainobo galin nakaia unangai Ibo klayam blibte ge baabeibobe. \v 25 Gode ibo daabeneko! Ne wengo bayotabe.