\id GAL - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Galesia \toc1 Fole Galesia seli futano dola omfubesebe. \toc2 Galesia \toc3 Gal \mt1 Galesia \mt2 Fole Galesia seli futano dola omfubesebe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 24 ese mak blimanota Fole futan olo dolanea Sume bainobo galin nakaia unangai Galesia betan ye blibi omfubenebiobe. Sino Fole monea Galesia betano bib sumo niniino Antiok bib osa Aikoniam bib osa Listla bib osa haabianea Gode wengo Yudaba nakaia unangai omkayebea wente bianiba i bobol temo deskinaniba Yesuse omaniba e meletan aibbiotabe. (Abosel 13:14) Yuda maki Fole makaa dofa blibi i sinwalo miniba moniba Galesia teni baabeniba Ibo Mosese hekmel wengo sbalma wafunine ge baaniba mengasiba Galesia teni i dim omin weng olo wentubeniba wafu blib kesoa Fole wentenea futan olo dola omfubenea baabenea Nakaia unangai Yesuse bainobo gabib ita Gode kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenebiobe. \io1 \it 1:1-10 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:11–2:21 \it* Fole baanea Ne Yesuse okok namasanin nakabo genebiobe. \io1 \it 3:1–4:31 \it* Gode nakaia unangai daayemin wengobe. \io1 \it 5:1–6:10 \it* Yesuse bainobo galin nakaia unangai kukubo namino wengobe. \io1 \it 6:11-18 \it* Mubiang wengobe. \c 1 \p \v 1 Ae bainobo galin nakaia unangai Galesia betano blib ibo ne Fol neta futan olo dola omfubenamabibe. Nakai ne mo nemfakanibta baatnenibta Kobo Gode wengo naka mak unang maki omkayemale ge baatneim blimobe. Eka Gode naka make mo baabaneta Kobo Fole dofakaneba baabaneba Kobo Gode okok kamasanin nakaneba Gode wengo naka mak unang maki omkayemale ge baabanale ge baabaim blimobe. Yesus Klaist esa eka nib Aye Gode Yesuse kaaneo imin dofaanea hananebio naka esa imaye nemfakaniba baatneniba Kobo ni okok kamasanin nakaneba ni wengo naka mak unang maki omkayemale ge baatneibbiobe. \v 2 Yesuse bainobo galin nakaia unangai ni sinwalo Yesuse bainobo gabib nakaia unanga ibo Galesia betano bib mak bib mako blib ibo alukum Klayam blibte ge baabenobobe. \p \v 3 Nib Aye God esa eka Sume Yesus Klaist esa i dumo daaye bianiba bobol ayam omkayemine! \v 4 Klaiste funanea Nakaia unangai ne mo bainobo gabibbai kukub misiamo nabinabibo temo blibo dotlanano gene kesoa e nib Aye Gode bobol tem funino wafu bianea emaye atdimo kaanea nib hengmino walubenebiobe. \v 5 Nibo Gode niniino amitie dobtouleb nomo! Bainobe. \s1 Gode dowan weng ayamo olokiemobe. \p \v 6 Ibo weng afeto wenteniba Gode baabenea Ibo nesu tline ge baabenebue deibanom genabibo ne weng olo wentenia dlou unibe. Klaiste ibo daabenebio kesoa Gode ibo baabenea Ibo ne wengo bainobo geib mole ibo amit ayam nomabiobo genebi otane ibo weng afeto Klaiste wengbao wenteniba Gode hebmamsab deibaniba funaniba Weng olo ayam kesoa ni daabenamabobo geniba weng olo wafunom genabiobe. \v 7 Ina otane weng afet olo misiam kesoa o ibo mo daabenomobabe. Klaiste dowan weng ayam olo ne baabeibu olo olota ibo daabenamabobe. Naka maki Klaiste weng ayamo deiboniba weng afet ota omeb teniba ibo omkaye bianiba ib bobol tem funino misiam omkayebiba ibo fumbianiba Olota ayam ese, olota misiam ese gabianiba bobol hekhek fumbiobe. \v 8 Ibo i weng olo mo wentaibe! Nimaye weng olo omyob biamo eka abisak mak eta abilim ut danea tenea omyame osa sino ni Klaiste dowan wengo omyobbio ulabba afet ano mole ne Gode baabania Kobo weng olo omye nakae dabaneba monea aseinin bib uneko ge baabanamabibe. \v 9 Sino ne weng olo ibo baabeibu otane memalo ne imin baabenamabibe. Naka maki Klaiste dowan weng olo sino ni ibo omyoba wentibbuo deiboniba weng afet ota omkayebib naka eli ne Gode baabania Kobo dlaneba moniba aseinin bib unine ge baabanamabibe. \p \v 10 Ne mo funanita Naka maki ne seinemine ge baanita weng olo baabenamabibabe. Ne funania Gode ne kukubo watenea seinemeko genita weng olo baabenamabibe. Ne funania Ne okok olo okok kebia naka mak unang maki seinemine ge funai mole ne Klaiste okok nakababe. Ne funania Klaiste ne seinemeko ge funanita e okok olo okok kebibe. \s1 Gode Fole dofakanea e Klaiste okok dabasanin nakanebiobe. \p \v 11 Ne nekwal ibo ne weng mako baabenamabibe. Sino ne Klaiste dowan weng ayam olo ibo omyibuo nakai bobol tem funinbabe. \v 12 Naka maki weng olo ne mo omnenibta aletneim blimobe. Yesus Klaiste emaye weng olo omneta ibo baabeibiobe. \v 13 Sino ne Yudai kukubo wafu blio i baaniba Fole kukub misiamo nabebo gabiba ibo wentibbiobe. Ne Klaiste bainobo galin nakaia unangai mo dohalinin blim biania fumbiania Ne Yesuse bainobo galin nakaia unangai watwat dayemano ge fumbiania enin kino omkaye binibiobe. \v 14 Ne Yudai kukubo wafu binibuo kla tekein kenia ne tekein kemin olo ne ulabwali tekein kemino gaiseibiobo ge fumbinibiobe. Ne Yuda ni faninwali kukubo wafu binibbuo kukub olo kla wafu binibiobe. \p \v 15 Otane sino ne biemo mo nemfaim blim bua Gode funanea E ne okok dabasanin nakaneko ge funanea ne nemfakanebua sinanoa ne biemo nemfanoa damai kesoa e baatnenea Kobo ne okok olo okok kemale genea daatnenea \v 16 e funanea Ne miine e alebaia e ne miine tekein kenea e Gode miinobo genea Klaiste dowan weng ayamo nakaia unangai Yudabai omkayemeko genea dobkeimanea atemibio dimo ne naka maki mo baabenita Ne fatnanita Klaiste okoko okok kemabine? ge baabeim blimobe. \v 17 Ne Yelusalem bibo mo monita nakai Gode sino dlakanea baabenea Ibo ne okok dlasanin nakabo ge baabenebuei mo baabenita Ne fatnanita Klaiste okoko okok kemabine? ge baabeim blimobe. Ne nemaye monia Alebia betano ibuantem ye biania Gode nganhabia e inamin namino aletneneta omito imin monita Damaskas bib unibiobe. \p \v 18 Ne ina bia bifolo asumatnao blimanoa omito monia Yelusalem bib ye tenia Fitae tenanoba wengo baanoba ye bekeba biania Sande asu kenia eka amo olokiem kenaibuo \v 19 ne Gode okok dlasanin nakai alukumo mo yatemim blimobe. Nib Sume ninge Yems esa Fita esa i dabta yatemibiobe. \v 20 Ne weng olo ibo baabenamabio dimbabe. Gode tekein kebebe, weng olo bainobe. \p \v 21 Ne inania biania Sande asu kenia omito Yelusalem bibo deibonia monia Silia betan osa Silisia betan osa ye unibiobe. \v 22 Ne ina binibuo dimo Klaiste bainobo galin nakaia unangai Yudia betano blibi ne mo natem tekein keim blimobe. \v 23 Otane naka maki ne okoko nabio wateniba i nakaia unanga eli baabeniba Naka ele sino ni enino omkaye bianea Klaiste wengo watwat dabanano gabinebu otane memalo e Klaiste weng ayamo naka mak unang maki omkayebebo ge baabeiba i wentibbiobe. \v 24 I Gode ne inatneneo wengo wenteniba baaniba Gode Fole daabane kesoa Gode ayamobo ge oha bianiba e niniino dobtouleb binibbiobe. \c 2 \s1 Fol esa Gode okok dlasanin nakai mak isa i weng sangobe. \p \v 1 Sinanoa bifolo 14 o blimanole nete Banabas ete nanoba imin monoba Yelusalem bib unobbiobe. Taitas esa ni baka unebiobe. \v 2 Gode baatnenea Kobo Yelusalem bib one ge baatnene kesota ne Yelusalem bib unibiobe. Ne Klaiste weng ayamo nakaia unangai Yudabai omkayebi dimo ne inamin namin wengo omkayebio wengo bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bib ye blibi kima blib naka isa weng olo baabeia wentibbiobe. Ne weng olo nakaia unangai alukumo mo baabeim blimobe. Gode wengo kimanin nakai ilita baabeia wentibbiobe. Ne funania I baaniba Fole wengo nakaia unangai omkayebeo ayamobo ge baaine ge funanita weng olo baabeibiobe. Ne funania Gode wengo kimanin naka eli funaniba Fole wengo nakaia unangai omkayebeo misiamobo geib mole ne okoko sin osa mitmakam blim kesoa sinanoa nami osa mitmakam blim besabe genano ge funaibiobe. \p \v 3-4 Ni Yelusalem bibo bioba naka maki ni bekebe bianiba ni dim baabeniba Nisa Yesus Klaiste wengo wente bianoba wafu biobobo ge baabeibbu otane i dim baabeibbiobe. I Klaiste wengo mo wafu nim blimobe. Sino ni Yudai kukubo wafu bioba ni bobolo ilum omkayebo otane ni Yesus Klaiste bainobo genoba bobol ilum olo deibonoba Klaiste kukubo wafu biob kesoa dim omin naka eli funaniba Ni i kukubo nabibo watem tekein kenoba watanomo geniba ni baabeniba Ibo Yuda nib kukubo mo deibonimibe! Imin wafueine ge baabeibbiobe. Taitase Yudababe. E Glik nakabe. E beketne tlebuo dim omin naka eli baabaniba Kobo Yudai kukubo nabinabib inaneba keb aalo watlanale ge baabaib otane Gode wengo kimanin nakai ne wengo Yudabai sino omkayebio wenteniba baaniba Weng olo ayamobo gabib kesoa i mo Ae geim blim keiba e aalo mo watlaim blimobe. \v 5 Ni dim omin naka eli bobol tem funino mo wafunim blimobe. Ni i wengo baabeniba Ibo inaine gabibo ni i wengo alukum yeye genoba ombiabenobbiobe. Niminbabe, ni funanoba Ibo Klaiste dowan weng ayamo olota kla wafueine ge fumbob kesoa ibo ni wengo mo omonibta Yudai kukubo wafueine gabib wengo mo omonata kwekonibta wafu nimibe! \p \v 6 Bainobo galin naka mak unang maki baaniba Gode wengo kimanin nakai niniin sumobo geib otane ne funania I niniin blimobe. Gode funanea Ne kin dimo i makobobo ge fumbebo ge funaibiobe. Ne wengo alukum molot kesoa Gode wengo kimanin naka eli weng afeto mo omnenibta baatnenibta Kobo weng olosa nakaia unangai omkayemale ge baatneim blimobe. \v 7 Otane i tekein kebiobe, Gode Fitae dofakanea baabanea Kobo moneba Yuda nakaia unangai ne wengo omkayemale ge baabanebua eka memalosa e ne nemfakanea baatnenea Kobo moneba nakaia unangai Yudabai ne wengo omkayemale ge baatnenea Ne monia Yudaba nakaia unangai e wengo omkayebibe. \v 8 Gode Fitae dofakanea baabanea Kobo ne okok kamasanin naka kemfai kesoa kobo moneba Yuda nakaia unangai ne wengo omkayemale ge baabanea e titilo omalea Fitae monea Yuda nakaia unanga isu unea eka Gode nesak nemfakanea baatnenea Kebsa ne okok kamasanin naka kemfaiobo, kobo moneba nakaia unangai Yudabai ne wengo omkayemale ge baatnenea e titilo omnebio kesoa ne inania monia omkayebibe. \v 9 Sino bainobo galin nakaia unangai kimanin nakai niniino Yems esa Fita esa Yon esa i tekein keniba Gode Fole dofakanea daabanebua e Klaiste dowan weng ayamo nakaia unangai Yudabai omkayebe kesoa Fol esa Banabas esa nisa Gode okok olo okok kebuobo geniba i ni heitdabeib ole ni sinwalo weng obianoba ni baanoba Ni monoba nakaia unangai Yudabai Gode weng ayamo omkayemomabbiobo ge baabenoba eka Fitawal isak baaniba Nile monoba Yuda nakaia unangai Gode weng ayamo omkayemomabbiobo genaibbiobe. \v 10 Ni inanoba i weng mako ni baabeniba Ibo bainobo galin nakaia unangai inamin namin blimi Yelusalem bibo blibi bobolo fumbianiba daayemine ge baabeibbio ne weng olo amitie fumbiania wafu biania ne okoko sbalma okok kebiania daaye binabibe. \s1 Fole Fitae kukub misiamo mako nanebuo omkeimabanebiobe. \p \v 11 Omito ne monia Antiok bib ye blia Fitae tenea kukub misiamo nane kesoa ne baabania Keb kukub olo misiamobo ge baabaia bainobo galin naka mak unang maki ne weng olo wentibbiobe. \v 12 Fitae kukub misiam olo nanebuo inaminobe. E tenea Antiok bib ele tlanea bainobo galin nakaia unangai Yudabai bekebe bianea i imeno baka wembeo kukub olo ayam otane omito Yudai bainobo galin naka maki Yelusalem bibo blibi Yemse dlanea teniba Antiok bib ye tetemiba Fitae funanea Naka eli aalo waketoumin kukubo sbalma wafu blib kesoa i ne naka maki aalo mo wetlaim blimi imeno baka wembio natemaibo nemsuananomabiobo genea e tosiananea Yudaba isuo deibenebiobe. \v 13 Yuda nakai maki bainobo galini Fitae tena blibi Fitae nakaia unangai Yudabai deibenea kukub olo ateniba i funaniba E kukub olo misiam nanebo ge funaib otane imal osa tosiananiba nakaia unangai Yudabai isuo deibeiba Banabas esa inanea tosiananea nakaia unangai Yudaba isuo deibenane \v 14 kesoa ne yatemia i Klaiste weng ayamo klao mo wafu nim blim bianibta naibobo ge funaibiobe. Ne inania Fita eta kukub olo nane kesoa baabania Kobo Yuda naka otane kobo Yudai kukubo deiboneba Yudabai bakaneba imeno wembinabeobe. Kobo inabebo kukub olo ayam otane naka eli Yelusalem bib da tlib dimo kobo Yudabai isuo deibeneb kesoa i funaniba Nib kukub olo misiam ese makobo, deibonoba nibsa Yudai kukub ota wafunomo geibbio kesoa keb kukub olo misiamobo ge baabaia bainobo galin nakaia unangai alukum ne weng olo wentibbiobe. \s1 Nakaia unangai Yuda isa Yudaba isa Yesuse bainobo geine! \p \v 15 Ni biem ay kamwali Yuda kesoa nisa Yudabe. Ni Yudabai ulabbabe. Yuda ni baanoba Nakaia unangai Yudabai Gode wengo mo wafu blibba kesoa i hengmin gamobo ge oye binabuobe. \v 16 Ina otane Yuda ni tekein kebuobe, nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu blibi Gode mo baabeneta Ne kin dimo ibo hengmino blimobo genamabebabe. Otane nakaia unangai Yesus Klaiste bainobo geib mole Gode baabenea Ibo ne kin dimo hengmino blimobo genamabebe. Inamin kesoa Yuda nisa inanoba Yesus Klaiste bainobo genomobo Gode baabenea Ibo ne kin dimo hengmino blimobo genamabebe. Otane ni Mosese hekmel wengo wafu nomobo Gode baabenea Ibo ne kin dimo hengmin gamobo ge baabenamabebe. Naka make Mosese hekmel wengo wafu biameo Gode baabanea Kobo ne kin dimo hengmino blimobo ge baabanamino blimobe. \v 17 Sino ni funanoba Ni Yesus Klaiste bainobo genomo! Ni inanomobo Gode baabenea I ne kin dimo hengmino blimobo ge baabenamabebo genoba Mosese hekmel wengo deibonoba Yuda naka maki bainobo gabibbai ni yateniba baaniba I Mosese hekmel wengo wafunino deibueib kesoa i makob Yudabai ulab aniba hengmin gam aibobo ge baabenimibo ni Yudai kukubo deibonoba Klaiste kukubo alebenebu ota wafu nomo genoba wafu binobbuo Klaiste ni hengmin kukubo alebenebua bleka? Yeye e ni hengmin kukubo mo alebeim blimobe. \v 18 Ne ibo baabenia Mosese hekmel wengo wafu nine ge baabei mole kukub olo misiamobe. Sino ne ibo baabenia Nibo Mosese hekmel wengo wafu biobo Gode nibo mo baabeneta Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamabebabo ge baabeia ibo wentibbio kesoa memalo ne Klaiste weng olo deibonia weng afet ota baabei mole kukub olo hengminobe. \v 19-20 Ne sino Mosese hekmel wengo wafu blia weng olo aletnenoa Kobo hengmin gamobo geno kesoa Gode ne hengmin olo molo yang kenea ne kaanimio God esuo mo unamabibabo gei otane Klaiste ne alango dokonea Gode ne deitnenea Klaist eta atdimo kaanea ne kukub misiamo walebuo kukub olo makob nemaye atdimo kaanibio kesoa ne Mosese hekmel wengo imino mo wafu blibabe. Ne Gode weng olota wafu blibe. Ne ina blio memalo ne nene bobol tem funino mo wafu blibabe. Otane Klaiste ne bobol tem wato bitne bie kesoa memalo ne afen ania ele bobol tem funin ota wafu blibe. Gode miine ne gotnenea kaanea daatnenea ne bainobo gei kesoa ne olo amitie fumbiania wafu blibe. \v 21 Ne Gode daayemin kukubo mo ombianimibabe. Nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu blibi Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabene biamo Klaiste atdimo kaanebuo mitmakam blimobe. Otane Gode weng olo mo baabeim blim kesoa Klaiste atdimo kaanebuo mitmakamsabe. \c 3 \s1 Gode kin dimo naka molot unang molot anamino wengobe. \p \v 1 Galesia nakaia unanga ibo ib bobol tem funino misiamobe. Ibo naka maki i weng afeto ibo omkayebib ota wafuniba Klaiste weng ayamo deibueibobe. Ibo nimin kenibta i weng olo wentebibe? Sino ne wengo ibo keim baabenia Yesus Klaiste atdimo kaanebiobo ge baabeibiobe. \v 2 Ne weng mak osa imin baabenamabibe. Ibo Mosese hekmel wengo wafu blib ota Gode yateneta e Hobe dobyebua bleka? Yeye. Ibo Klaiste weng ayamo wenteniba bainobo geniba wafu blib ota Gode yateneta e Hobe dobyebiobe. \v 3 Ibo nimin kenibta bobol tem funin ayamo deibonibta misiam ota wafu blibe? Sino Gode Hobe ibo daabenea Klaiste weng ayamo wafu blib otane memalo ibo nimin kenibta funanibta Ni nini titil ota Mosese hekmel wengo wafu bianoba aalo waketoumobo Gode ni baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamabebo ge fumbibe? \v 4 Sino inamin namin kukub ayamo Gode omyebio yo mitmakam blima bleka? Yeye inamin namin kukub olo mitmakamsabe. \v 5 Gode fatnaneta e Hobe dobyebione? Gode fatnaneta daabene biota ibo okok sumo nakaia unangai sino mo watemim blimo klabibe? Ibo Mosese hekmel wengo wafu blib ota e yateneta dobyebua bleka? Yeye. Ibo Klaiste weng ayamo bainobo gabib ota dobyebiobe. \p \v 6 Yuda ni fanine Eblahame weng sang osa makobobe. Ibo Eblahame weng sango funaine! Gode buk temo baanoa \q1 Eblahame Gode wengo kla wente bianea bainobo gabe kesoa Gode e bainobo galino watenea baabanea Kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabanebiobo genobiobe. \p \v 7 Ibo ne weng mako baabenamabio funaine! Weng olo inaminobe. Nakaia unangai Gode wengo bainobo genib mole i makob Eblahame molobsel anomabiobe. \v 8 Sinanggwano nakai Gode weng olo dolaniba baaniba Sinanomo nakaia unangai Yudabai Gode wengo bainobo genimibo Gode baabenea Ibo ne kin dimo hengmino blimobo ge baabenamabebo ge baaibbiobe. Eka sino Gode inamin namin olo mo naim blim bie dimo e dowan weng ayamo sinanoa nanamabeo wengo omkeimanea Eblahame baabanea Ne kobo kukub ayamo omkakebi kesoa sinanomo nakaia unangai dabalimo blibi alukum kukub ayamo omkayemabibo ge baabanebua i Gode buk temo dolaibbiobe. \v 9 Inamin kesoa nakaia unangai Gode wengo bainobo gabib ile makob sino e Eblahame nabanebio inanea isa kukub ayamo omkayebebe. \p \v 10 Ina otane nakaia unangai funaniba Ni Mosese hekmel wengo wafu biob kesoa Gode kin dimo nibo naka molot unang molotobo gabib ile Gode dosuananea watwat dabenamabebe. Niminbabe, e buk tem wengo baanoa Nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu nom gib mole alukum wafu nine! Atosino mo deibonibta atosin ota wafu nimibe! I ina nimibo Gode watwat dabenamabebo genobiobe. \v 11 Nibo alukum tekein kebuobe, naka make Mosese hekmel wengo wafu biameo Gode mo baabaneta Kobo ne kin dimo naka molotobo ge baabanamabebabe. Niminbabe, Gode buk temo baanoa \q1 Nakaia unangai wanita Gode wengo bainobo geiba Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenemei amit nomabiobo genobiobe. \b \p \v 12 Nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu blib mole i kukub olo Gode bainobo galin kukubo ulabbabe. Mosese hekmel wengo wafunin kukubo afetobe. Gode buk temo enangge baanoa \q1 Nakaia unangai Mosese hekmel wengo atosino mo deibueim blim alukum wafunimibi amit nomabiobo genobi \b \m otane inanamin nakai blimobe. \p \v 13 Naka make hekmel wengo mako welanea temiba hekmel wengo baanoa Anaiba kaaneko genobio mole anaiba kaanea debeb utniba atdim eut dabasaniba silo bikibaiba nakaia unangai ateniba tekein keniba Gode naka ele dobsuananeta ananebo geine! Gode buk tem wengo enangge baanoa \q1 Nakae debeb utniba atdim eut dabasaniba silo bikiba nimibo Gode naka ele dobsuananeta e kaanamabebo genobiobe. \b \p Nibsa inanoba hekmel wengo waka binabob kesoa Gode nibo dosuananea kaaine gabe otane Klaist eta nib alango dokonea Gode atlihamino tenoa e dim wat tloa atdimo kaanea nib hengmino walubenebiobe. \v 14 Klaiste inanebio kesoa sinanggwano Gode Eblahame baabanea Ne inamin namin ayamo omklamabibo ge baabanebuo nakaia unangai Yudabai Yesus Klaiste bainobo genimib isa dlomabiobe. Klaiste inanea kaanebio kesoa nibo e wengo bainobo genomobo sino Gode baanea Nakaia unangai Klaiste wengo bainobo genimibi ne Hobe dobyamabibo genebue dobyamabebe. \s1 Mosese hekmel wengo Gode moton wengo mo omabbu nomobabe. \p \v 15 Ne nekwal ibo ne saa weng mako dabalim nakai dim tounia baabenamabibe. Ne weng olo ibo daabenamabo kesoa ibo funaine! Nakai asu keniba baaniba Nibo weng olo wafu bianoba inamomo ge baaniba weng olo dolaniba eka i niniin osa dolaib biamo naka afete tenea weng olo watlanea weng afet dolanamino blimobe. \v 16 Saa weng olo makob sinanggwano Gode Eblaham esa eka e molofeit esa i moton wengo baabenea Ne inamin namin ayamo omyamabibo genebiobe. Eblahame molobseli homon otane Gode buk temo Eblahame molobseli alukumo mo baabeim blimobe. E Eblahame molofeite Klaiste elekiem eleta baabanebiobe. \v 17 Ne saa weng olo mitmakamo inaminobe. Sinanggwano Gode moton wengo Eblahame omanea baabanea Ne weng olo kobo baabkei biamo bain inanamabibo ge baabanebua sinanoa bifolo 430 o blimanoa Mosese dofaiba damanea Gode hekmel wengo omalebiobe. Inanebu otane Mosese hekmel weng olo mo inanota makob naka make wengo dolanebua naka make tenea e wengo welubanea weng afet dolanamabe inanota sino Gode moton wengo Eblahame baabanebuo mo otlanomobabe. \v 18 Niminbabe, nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu bliba Gode moton wengo baanea Ne inamin namino doyamabibo genebuo dokayeme mole e moton weng olo mitmakam blimanamabobe. Otane Gode mo inaim blim kesoa e moton wengo mitmakamsabe. \p \v 19 Inamin kesoa Gode fatnaneta e hekmel wengo Mosese omalebue? Gode Mosese hekmel wengo omalebu ole inaminobe. Nibo kukub misiamo nanomobo Olo hengminobo ge baanoa alebenoko geneta omalebiobe. Mosese hekmel weng olo sma ye binabobio bita Gode Eblahame baabanea Ne keb molofeite dobklamabibo ge baabanebue Klaiste tleta o okoko blimanobiobe. Mosese isak naka kesoa Gode hekmel weng olo abiseli omyeta isak Mosese omalibta eka Moses esak nakaia unangai omyebiobe. \v 20 Otane Gode moton wengo Eblahame baabanebuo naka make mo bieta baabaneta e weng olo omoneta Eblahame baabaim blimobe. Gode emaye Eblahame moton weng olo baabanea Ne inamin namino doklamabibo ge baabanebiobe. Inang genebio kesoa moton weng olo Gode Eblahame omalebuo weng olo e Mosese omalebuo gaisonobiobe. \s1 Mosese hekmel wengo okoko wengobe. \p \v 21 Mosese hekmel weng olo Gode moton wengo Eblahame baabanebuo omtlanobua bleka? Yeye Mosese hekmel weng osa eka Gode moton wengo Eblahame baabanebu osa o okoko afet afet kesoa o mo omtlaim blimobe. Nakaia unangai hekmel wengo wafu blibi Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo gene mole nakaia unangai hekmel weng olo wafu blibi amit nomabib otane hekmel weng olo mo inangge baaim blim kesoa o okokbabe. \v 22 Ina otane Gode buk tem wengo baanoa Nakaia unangai alukum hengmino ge dlanobiobo genobiobe. Sino Gode baanea Nakaia unangai Yesus Klaiste bainobo gabibi ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamabibo genebio kesoa hengmin naka unang nibo Yesus Klaiste bainobo genob mole e nibo bain inangge baabenamabebe. \p \v 23 Sino Yesus Klaiste bainobo galin wengo mo tlim blim bio dimo nibo Mosese hekmel wengo wafu bioba o nibo makob klabut gebein keno biob bita Klaiste teneta bainobo galin kukubo nibo alebenebiobe. \v 24 Inamin kesoa sino Mosese hekmel wengo makob nib ay sitaminwali ulab anoa kima bianoa nib hengmino aleyebo bita Yesus Klaiste tenea daabenebio kesoa nibo Yesuse bainobo genomobo Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamabebe. \v 25 Memalo nibo Yesus Klaiste bainobo gebiob kesoa Mosese hekmel wengo imino mo kimanomobabe. \v 26 Ibo Yesus Klaiste bainobo gabib kesoa Gode baabenea Ibo ne melelobo ge oyebebe. \v 27 Niminbabe, ibo Yesus Klaiste bainobo geniba naka maki e niniino dimo ibo aaye fuelabeiba ibte Klaist ete naniba ib bobol tem osa Klaiste bobol tem osa makob aniba ibo makob Klaiste ulab aibbio kesoa Gode fumbianea I makob Klaiste ulabobo ge fumbebe. \v 28 Yesus Klaiste bainobo gabob nakaia unanga nibo makobobe. Nibo baanoba Ibo Yudabo gese Yudababo gese nin kukub osa eka maki okok nakabo gese maki kimanin nakabo gese nin kukub osa eka maki unangobo gese maki nakabo gese nin kukub osa blimobe. Memalo nibo alukum Yesus Klaiste bainobo gabob kesoa nibo makobobe. \v 29 Ibo Klaist emi aib mole ibo Eblahame molobsel moton anomabiobe. Gode Eblahame baabanea Ne inamin namin ayam olo omklamabibo genebuo ibsa omyamabebe. \c 4 \s1 Gode meme itabe. \p \v 1 Ne wengo sin baabeio mitmakamo makob inaminobe. Naka ten make e aye inamin namino sinanomo eta dlamabe otane e mema damambe biamo afobeing olo mo dlamabebabe. E makob okok nakai ulab kesoa besa biebe. \v 2 Men ele e aye nakai dlakanea baabenea Ibo ne miin esa eka ne afobeingo sinanoa e dlalamabi olosa kimatneine ge baabenea men ele e kimanin naka eli wengo wente bianea binea damanea e afobeing olo kimanamabe amo aalebe kibanebuo tlamo naka eli deibaiba emaye kimanamabebe. \v 3 Sino nibo makob naka ten ele ulab bioba dabalimo kukub ota nibo kimabua kukub olo wafu bianoba bobol tem funin ayamo mo funin blim binobbiobe. \v 4 Ina otane Gode am olo omakanebuo tloa e miine dabanea daakenea dabalim unango amun tem unea o dofanoa e nakanea hekmel wengo wafu binebiobe. \v 5 E inanea atdimo kaanea hekmel wengo wafu biob naka unang nib hengmino walubenebio kesoa nibo Gode meme moton anoba Gode inamin namino doyamabibo genebuo dlomabbiobe. \p \v 6 Memalo ibo e meme kesoa Hobe e miine bobol temo bie ele dabanea tenea nib bobol tem osa bianea daayebea nibo Gode oha bianoba Ay kobo ni ayobo ge ohabuobe. \v 7 Inamin kesoa memalo ibo okok nakai ulabbabe. Ibo Gode meme aib kesoa e inamin namino e memei doyamabibo genebuo ibsa doyamabebe. \s1 Fole Galesia seli bobolo fun monsebe. \p \v 8 Yudaba ibo sino Gode mo tekein keim blim bianiba bekel ita ni kima bliobo gabianiba makob i okok naka binibbiobe. Bekeli i god dim ominobe. Otane memalo ibo Gode tekein kebiobe. \v 9 Ne ibo baabenia Ibo Gode tekein kebiobo ge baabei otane ne misiam baabeiobe. Ina otane ne baabenamabio God eta ibo tekein kenea dlakanea ibo nemiobo ge baabenebio weng olota dot ayamobe. Ibo emi otane nimin kenibta deibanibta Nibo monoba Mosese hekmel weng ota wafunomo gabibe? Ibo inaib mole kukub olo makob ibo imin moniba dabalim olo kukub ota wafunomabiobe. Dabalim kukub ota ibo kimano mole olo misiamobe. Kukub olo titil blim kesoa ibo mo daabenamabobabe. \v 10 Ibo Yuda ni faninwali hekmel kukubo nabibo yateniba ibsa wafu bianiba makob sinanggwano Gode Mosese baabanea Am mak bomanomo dim osa eka alim mak tam tlame dim esa eka bifol mak afunemebe dim esa ibo okok olo nabianiba singkaline ge baabanebua i ina binibbuo ibsa kukub olo ina bianiba funaniba Nisa kukub olo wafunoba Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabeneko ge fumbiobe. \v 11 Ne ibo kukub misiam olo nabibo weng sango wentenia funania Ne wengo omkayebio misimut nenamabobo genia bobolo ilum omfutnebiobe. \p \v 12 Ne Mosese hekmel wengo deibueibio kesoa ne nekwal ibsa inaniba Mosese hekmel weng olo deibueine! Sino ibo hekmel weng olo mo wafueim blim kesoa nesa memalo ib ulab aiobe. Sino ne Klaiste weng ayamo ibo omyia ibo Klaiste wengo mikiktemo wentib dimo ibo ne wengo mo ombiaim blim kla wentibbio kesoa memalosa mo ombia nimibe! Kla wafueine! \v 13 Ibo tekein kebiobe, sino ne ib bibo natlio ne gembi kesoa ne ib bib ye biania Gode dowan weng ayamo omkaye binibiobe. \v 14 Ne gembio ibo fumbianiba e gembe olo misiamobo ge funaib otane ibo ne tolo mo tosiananibta deitneim blimobe. Ibo makob Gode abisel isa Yesus Klaist esa ibsu tliba kukub ayamo omyomabib inaniba nesa kukub ayamo omnibbiobe. \v 15 Ibo inaniba daanebib dimo ne wengo wente bianiba seimbinibbio otane nimin kenibta ib seinino memalo deibueibe? Sino ne ibo bekebe bli dimo ibo ne kla gotne bianiba daane bianiba funaniba Ni Fole daabanoba ni kino welelonoba e kino olabbebanomo ge fumbinibbiobe. \v 16 Sino ibo ne kla gotne binibbu otane memalo ne weng olo baabeibuo ibo ne nemsuambiba bleka? \p \v 17 Naka maki sino ibo baabeniba Mosese hekmel wengo wafueine ge baabeibbuei funaniba Galesia teni ni weng ota wafueine ge fumbib kesoa i ib niniino omfufuye bianiba weng ayamo omkayebib otane i bobol tem funin olo misiamobe. Niminbabe, i funaniba Ibo Folwali deibeniba nita gobeniba ni weng ota wafueine genibta inangge baabeibbiobe. \v 18 Nakaia unangai bobol ayam bianiba naka maki bobolo fumbianiba gobenib mole kukub olo ayamobe. Ne ibo bekebe biami skeim biami osa ibo Nakai daayebibo ayamobo gabibe. Ina otane naka eli ib niniino omfufuyebibi ibo mo daayemin blimobe. \v 19 Ne nekwal ibo ne kla gobe blibe. Ne ib bobolo funania ne bobol tem daako makob unango memei dlanang genoa enin kino watemnabo inania ne bobol tem daako misiamut nebiobe. Sino ibo Yesus Klaiste wengo mo wafueim blim blib dimo ne bobol tem daako misiamut nebinobio kesoa memalo ne imin wentia ibo Yesus Klaiste wengo klao mo wafueim blim bliobo gesiba wentenia ne bobol temo imin misiamut nenoa funania I bobol tem funino makob Yesuse bobol tem funino ulab animibo ne bobol tem misiamo deibonia seinamabibo ge fumbibe. \v 20 Ne funania Ne Galesia teni bekebe nimio ayamobo ge fumbibe. Ne ibo bekebe bli mole ib bobol tem funino tekein kenia ne inamin weng ota omyita daabenomobe ge funanamabi otane ne skeim bli kesoa ne ibo daabenamin wengo mo tekein kebibabe. \s1 Hegao Selao i dabi weng sangobe. \p \v 21 Nakaia unangai ib isak temo blibi fumbianiba Ni Mosese hekmel wengo wafunomo gabib nakai Mosese hekmel wengo mitmakamo klao mo tekein kebibba kesoa ne ibo Mosese hekmel wengo baabenamabibe. \v 22 Nakae Gode buk temo dolanebu ele baanea Eblahame meme naka teni asu dlanebiobe. Mak ele Selao okok kewemin unango niniino Hegao miinobo, eka mak ele Eblahame alel motono Selao miin nabo genebiobe. \v 23 Selao okok kewemin unango o miin ele Eblahame emaye omeb bineta dofanobiobe. Eka Eblahame alel moton ole Gode moton wengo baabonebuo weng olo fumbianea daabone kesoa o memei yomin amo blimubonobu otane o imake omeb bineo amunsanota mene dofanobiobe. \v 24 Weng sang olo temo saa wengsabe. Unang asu eli inaminobe. I makob weng asu olo Gode Yudai omyebu otabe. Hega ole makob Gode wengo amgolime Sainai ye golim ute Mosese hekmel wengo omalebu otabe. Nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu blib ile hekmel weng olota i kimabiobe. \v 25 Amgolime niniino Sainaie Alebia betan ye bie niniin afeto Hega etabe. Hega ole makob Yelusalem bib osa eka nakaia unangai memalo Yelusalem bib ye blib isa itabe. Yelusalem bibo Yudai betanobe. Hegao miin ele okok nakabe makob e biemo ulabobe. E okoko okok kebinebu otane e kimanin nakae inamin namino mo dokahamin blimobe. E besa okok kebinebio kesoa Yelusalem bib seli Mosese hekmel wengo wafu blib isa makob e ulabobe. I funaniba Ni Mosese hekmel wengo wafu biobo, Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamabebo ge fumbib otane Gode i mo inangge baabeim blimobe. \p \v 26 Ina otane Sela ole makob Gode moton wengo Eblahame baabanebu otabe. O makob Yelusalem bibo abilim ut bu otabe. Bibo yo seli Mosese hekmel wengo mo wafu blibbabe. I weng olo deibueibbiobe. O makob Gode wengo bainobo galin nakaia unanga nib biem kesoa nibo o memebe. Niminbabe, nibsa Mosese hekmel wengo mo wafu biobbabe. \v 27 Gode bibo Yelusalem bibo sinanoa tlang gamo dabalim olo bibo Yelusalemo gaisonamabobe. Nibo tekein kebuobe, weng olo bainobe. Niminbabe, Gode buk temo saa wengo enangge baanoa \q1 Unang obo fioum bianeba memei mo dlaim blim bieb obo seinale! Obo memei mo dlanebta enin kino watemim blim bieb kesoa obo seimbianeba anso nganale! Obo imake mo dibim blim otane ob memei homoni waloniba imaksao memei gaisonomabiobo genobiobe. \p \v 28 Gode moton wengo Eblahame baabanea Kobo mene dofanamabeobo ge baabanebuo bain inanea e alelo Selao Aisake dofanobiobe. Ibsa inaniba Gode moton wengo baanea Yudabai ne meme anomabiobo genebio kesoa memalo ne nekwal ibo bain inaniba Gode meme aibbiobe. \v 29 Sinanggwano Hegao Eblahame omeb binea o miine dofanobue tenea Eblahame alelo damo fioum bua Gode Hobe daabonea o miine dofanobue wasi dofa bianea weng dobo weng oha binebio kesoa memalosa nakaia unangai Mosese hekmel wengo wafu blibi inaniba Klaiste wengo bainobo gabob nibo weng dobo weng oye bianiba makob sinanggwano meme eli naniba sbilo miine tenea damo miine weng dobo weng oha binebio inayebiobe. \v 30 Ina otane Gode buk tem wengo fatnangge baanobione? O baanoa \q1 Selao okok kewemin unango o miine i hato dlaneba moniba bib mak unine! O miine aalebe afobeingo atosino mo dlamene! Damo miine Gode daabonea dofanobu eta aalebe afobeingo alukum oleko ge baanobiobe. \b \p \v 31 Ne nekwal ibo nibo Selao okok kewemin unango miine ulabba kesoa nibo Yudai hekmel wengo mo wafu biobbabe. Nibo makob damo miine ulabobe. Nibo Gode wengo bainobo genoba wafu biobobe. \c 5 \s1 Klaiste nibo daabenebio kesoa nibo e weng ota wafunomo! \p \v 1 Klaiste nibo daabenebio kesoa nibo Mosese hekmel wengo mo wafu biobbabe. Memalo nibo Klaiste weng ayamo wafu biob ota sbalma wafunomo! Naka maki ibo baabeniba Mosese hekmel weng ota wafueine ge baabenimibo ibo i wengo mo wentubenimibe! Niminbabe, ibo i wengo wentubeniba inaib mole ibo makob nakai sino klabutam biniba klabuto blimubenomo otane imin klabut anabib inanomabbiobe. \p \v 2 Ne Fol neta weng olo baabenamabibe. Ibo kla wentine! Naka mak ibo naka maki ib aalo wetlabenom gaibo Ibo funaniba Ni aalo wetlanomobo Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenamabebo ge funaniba deibeiba ib aalo wetlabeib mole ibo kukub olo nanomabibo makob Klaiste dowan weng ayamo mo bainobo geim blim kesoa Klaiste ibo mo daayebeta Gode ibo mo oye bianeta I ne kin dimo naka molot unang molotobo ge oyemebabe. \v 3 Naka mak ibo naka maki aalo wetlabenom gaibo deibeiba wetlabenomabib ibo ne wengo imin baabenamabibe, ibo funaniba Gode ni baabenea i ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabeneko ge funaniba ib aalo wetlaib mole Mosese hekmel wengo alukum wafueine! Ibo inaniba Mosese hekmel wengo atosino deiboniba atosin ota wafueib mole Gode kin dimo ibo naka molotbabe. \v 4 Nakaia unangai ib isak temo blibi funaniba Ni Mosese hekmel wengo wafunomobo Gode baabenea Ibo ne kin dimo hengmino blimobo ge baabenamabebo ge funaniba wafu blibi Klaiste wengo omdibi bianiba eka Gode daayemin kukubo omdibi biam blib kesoa memalo e i mo daabenamabebabe. \v 5 Bainobo galin nakaia unanga nibo Gode Hobe titil ota nibo Gode bainobo genoba seimbianoba Gode nibo naka molot unang molotobo ge baabenamabe amo tlamabo waiso biobobe. \p \v 6 Nib bobol tem funino makob Klaiste bobol tem funino ulab anomobo nibo aalo wetlanomob osa eka mo wetlaim blim kenomob osa besabe. Gode kukub olo watemameo mo funaneta I ne kin dimo naka molot unang molotobo ge funanemebabe. Ina otane nibo Yesus Klaiste bainobo genoba esa naka mak unang mak isa gobe bianoba daayemob mole Gode nibo baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo genamabebe. \v 7 Sino ibo Klaiste weng moloto sbalma wafu blib otane nimin kenibta Klaiste weng olo deibonibta weng afet ota wentebibe? Ne weng olo wentenia smiko deitne unobe. \v 8 Gode ibo dlakanea Nesu tline ge baabenebue e mo baaneta Ibo inamine geim blimobe. \v 9 Kulani mato gwab otane mana bianoba mabonomobo welabba tlaknoa damo tem daak unanoa dikibanoa kulan gamo misiam anabo inaminobe. Naka eli dim omin wengo ibo omkayebibo sinanomo o tata kenoa ib kukub ayamo wafu blib olo watwat daabenamabobe. \v 10 Ne funino inaminobe. Nib sinwal nib bobol tem funino makob nib Sume bobol tem funino ulab kesoa ne weng olo ibo omkayebio ne funania Ibo ne weng olo wafuniba weng misiam olo deibonomabiobo ge fumbibe. Naka make ibo weng misiam olo omkayebea ibo bobol tem misiamo fumbib naka ele sinanomo Gode e kukub misiamo yang kenea ananamabebe. \p \v 11 Ne nekwal ibo ne weng olo nakaia unangai baabenia Ibo Yudai kukubo wafuniba ib aalo waketoumine ge baabei mole Yuda nakaia unangai ne enino mo omkanemibbabe. Ne weng olo baabei mole ne Yesus Klaiste atdimo kaanebuo wengo i omkayemio Yudabai ne mo nemsuanimibbabe. Ina otane ne weng olo nakaia unangai mo baabenita Ibo aalo wetlaine ge baabeim blim kesoa Yudai ne nemsuan bianiba enino omkanebiobe. \v 12 Ne funania Naka eli ibo aalo waketoumine ge oyebib nakai ibsuo de unine ge funaiobe. \p \v 13 Ne nekwal ibo Gode dlakanea baabenea Mosese hekmel wengo ibo mo kimanomone ge baabenebio kesoa ibo mo funanibta Memalo nibo Mosese hekmel wengo mo wafu biobba kesoa ninib bobol tem funin ota wafu bianoba hengmino henga bianobte ge funanimibe! Ibo kukub ayamo olota wafu bianiba naka mak unang maki bobolo fumbianiba gobe bianiba daayemine! \v 14 Ne weng ele baabenamabi olo Mosese hekmel wengo alukum weng olo tem wat biobe. Ibmalo naniba ilib aalo kima blib inaniba naka mak unang mak isa gobe bianiba daayemine! \v 15 Ina otane ibo ib sinwalo alo mo tliaubesese bianibta dleb wengo mo baasese nimibe! Ibo klaine! Ibo inamib mole ilib skil watwat danomabiobe. \s1 Gode Hobe kukub osa eka nib sin kukub osa o wengobe. \p \v 16 Ne weng olo mitmakamo inaminobe. Ibo Gode Hobe deibaiba e ibo daabenea Gode kukub ayamo kla wafueine! Ibo inanimibo e daabenea ib bobol tem funin misiam olo imino mo wafu bianibta hengmino hengamibbabe. \v 17 Niminbabe, nib bobol tem funin misiamo funanoba Ni inamin namin olo nanomo ge fumbob osa eka Gode Hobe funanea I inamin namin olo naine ge fumbe osa o makobbabe. Afet afet kesoa o tetenanoa awa gembobe. Nib bobol tem funin misiamo Gode Hobe makaabe. Inamin kesoa ibo funaniba Ni kukub ayam olo nanobtabo ge fumbibo mo nanomabibbabe. \v 18 Ina otane ibo Gode Hobe wengo wenteniba wafunimibo Mosese hekmel wengo ibo mo kimanomobabe. \p \v 19 Ninib bobol tem funin misiamo wafunin kukub olo inaminobe. Nakaia unangai tamano henga bianiba kukub misiam olo namin kukub osa eka bobolo wabenoa inamin namin olo nanomo galin kukub osa eka \v 20 god dim omini niniino dotouleb nin kukub osa kel walin kukub osa usem genalin kukub osa eka nakaia unangai mo gobeninbao kukub osa naka mak unang maki dosuan bianiba dleb weng oyemin kukub osa eka bobol wayemin kukub osa atliyemin kukub osa Ninita ye biobabo galin kukub osa makaalaniba afetubesese nin kukub osa \v 21 eka naka maki bobol tem misiam fun yatememin kukub osa eka aay misiamo dowoniba gabam tol temo mima fubenamin kukub osa nabianiba eka kukub misiamo afet afet osa namin kukub osa otabe. Nakaia unangai ili bobol tem funino wafu blibi kukub misiam olo nabinabiobe. Sino ne ibo baabenia Ibo kukub olo mo wafu nimibe ge baabeibio kesoa ne memalo imin baabenamabibe, ibo kukub olo mo wafu nimibe! Nakaia unangai kukub olo wafu blibi mo monibta Gode kimanin bibo mo nomabibbabe. \p \v 22 Ina otane nakaia unangai Gode Hobe daayebea Gode wengo wafu blibi kukub ole inaminobe. Gode Hobe i daayebe kesoa i God esa naka mak unang mak isa gobe bianiba seimbianiba bobol ayam bianiba naka mak unang maki kukub misiamo omkayemibo i mo yang kebibbabe. I naka mak unang maki daaye bianiba kukub ayamo omkaye bianiba naka mak unang maki baabeniba Ni inamin namino nanomabbiobo ge baabenimib osa bain ina binabiobe. \v 23 I untak nganin blim bianiba i bobol tem funin misiamo i bobol temo tlak unubenomosa funaniba Ni obo mo nanomabbiobabo ge fumbianiba kukub misiamo wandabbu biobe. Kukub ayam olo namino hekmel wengo baanoa Kukub olo misiamobo genamino blimobe. Nakaia unangai kukub olo wafunimibo ayamobe. \v 24 Nakaia unangai Yesus Klaiste wengo wafu blib ile sino Klaiste atdimo kaanebuo makob i tena kaaibbiobe. I inaibbio kesoa i bobol tem misiam funin kukub olo i bobolo imino mo wayemobabe. I sino hengmin kukub olo wafu binibbu otane memalo ite Yesus ete naniba atdimo kaaibbio kesoa i kukub misiam olo titil blimanobiobe. \v 25 Gode Hobe nibo daabenea nib bobol tem funino makob Gode bobol tem funino ulab anobbio kesoa nibo e wengo oyebeo kla wente bianoba ele weng baaneme iwat namomo! \v 26 Nibo ninib tako mo ngambianobta Ni naka ayamobo gabianoba nib sinwalo atliyemin kukubo mo omyensese bianobta maki inamin namino bobolo mo wabesese nomone! \c 6 \s1 Ibo ib sinwalo daabesese nine! \p \v 1 Ne nekwal ibo bainobo galin naka make ib isak temo bianea kukub misiamo nanea atemib mole Gode Hobe wengo wente bianiba wafu blib naka ibo weng fiab baabaniba daabaiba e kukub ayamo imin wafuneko! Otane ibo klaine! Inamin namin kukub misiamo ibsa dlabmanoa hengmino hengaib mole kukub olo misiamobe. \v 2 Ib dimo kukub misiamo tam tloa ib bobol temo misiam ubeno mole ib sinwalo ibmaye daabose daabase nine! Ibo inaib mole Klaiste wengo baanea Naka mak unang maki gobe bianiba daayemine genebio wengo wafunomabiobe. \v 3 Naka maki funaniba Ni naka sumobo, nimaye biobobo, ni naka mak unang maki mo daabenomobbabo ge funaib mole i dim baanomabiobe. I bobol tem funin olo misiamobe. I besa nakabe. \v 4 Ibo alukum ib kukubo nabibo wateniba funaniba Ne kukubo ayam bleka misiam eso ge funaine! Ibo funaniba Ne kukub olo ayamobo ge funaib mole seinine! Otane ibo naka mak unang maki kukubo mo watemubenibta funanibta Ne kukubo ayam kesoa i kukubo gaiseiobo ge funanimibe! \v 5 Niminbabe, sinanomo ibo ib kukubo nabibo alukum Gode baabasiba e ib kukub olo klanamabebe. \p \v 6 Naka make ibo Gode wengo omkayebe mole ibsak inamin namino dokaha bianiba daahamine! \p \v 7 Ibo mo funanibta Ni Gode dim omin wengo baabanomobo e tobtlinhalamabebo ge funimibe! Nakai imeno gumo sano dolmaib biamo damo ming gum ye damanoa ulelomabiobe. Eka getao sano dolmaib biam osa binoa damo geta ye damanoa ulelo nanomabib inaminobe. Sinanoa Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo tlamo Gode nakaia unangai kukubo yatenea Naka elita kukub ayamo nabinibbiobe, eka elita kukub misiamo nabinibbiobe genea o molo yang kenamabebe. \v 8 Nakai ili bobol tem funin misiamo wafu bianiba kukub misiamo nabinib biamo sinanomo ili bobol tem funin misiam olota watwat dabenamabobe. Ina otane nakai Gode Hobe wengo wente bianiba wafu bianiba kukub ayamo nabib mole sinanomo Gode Hobe i daabenea amit nomabiobe. \v 9 Nibo tengo mo dubube biota kukub ayam namino mo deibonomobe! Niminbabe, nibo kukub ayamo amitie nabinob biamo sinanomo Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo dimo inamin namin ayamo doyamabebe. \v 10 Inamin kesoa nibo dabalim olo biob dimo nakaia unangai alukum bib mak bib mako blibi kukub ayamo amitie omkayemomabbu otane nib nekwali Yesus Klaiste bainobo gabib ile dot kukub ayam omkayemomo! \s1 Fole Yesus Klaiste atdimo kaanebuo seinha binebiobe. \p \v 11 Sin ele dolai olole ne besa weng obita naka mak eta dolane otane olole nemaye kweilo tubunia dolanamabibe. Ibo ne dolamin olo watemine! O sumobe. \v 12 Nakai funaniba Naka mak unang maki ni baabeniba Ibo naka ayamobo, ibo Gode kukubo kla wafu bliobo geine ge fumbib nakai teniba ibo baabeniba Ibo Yuda ni kukubo wafu bianiba ib aalo wetlaine ge oyebib naka eli funino inaminobe. I Yuda naka mak unang maki tekein keniba ni Yesus Klaiste atdimo kaanea nib hengmino walubenebio wengo bainobo gabiobo geib mole i ni enino omyomabiobo ge funaniba tosiananibta aalo waketoumin weng olo baabenomabib kesoa ibo i wengo mo wentaibe! \v 13 Nakai aalo waketoubibi Mosese hekmel wengo alukumo mo wafu blibba otane i funaniba Galesia teni ni wengo wenteniba i aalo wetlaib mole ni Yuda naka mak unang maki baabenoba Galesia teni ni wengo wenteniba i aalo wetlaibobo ge baabenoba i ni wengo wenteniba ni niniino omfabeniba funaniba Ib kukub olo ayamobo geine ge funanibta i aalo weketoubiobe. \v 14 Ina otane ne mo funanita I ne niniino nemtouleb nine ge funanimibabe. Ne Sume Yesus Klaiste niniino olota dobtouleb blibe. Ne e atdimo kaanebuo weng ota naka mak unang maki omkayebibe. E kaanebuo makob nesa kaaibio kesoa ne sino kukub misiamo nabinibuo blimanobiobe. E kaanebio dimo ne kukub misiamo sino nabinibu osa kaanobio kesoa ne imino mo funanita Ne kukub misiam olo wafunano genimibabe. \v 15 Ibo aalo wetlanimib deibonimib osa kukub olo besabe. Kukub olo nakaia unangai mo daabenomobabe. Gode nibo daabenea bobol tem funin ayamo omyenea kukub ayamo wafu bianoba mema naka unang anobbio kukub olota kukub afeto gaisonobiobe. \v 16 Nakaia unangai ne weng olo wente bianiba wafu blib ibsa eka Islel naka mak unang maki Gode wengo bainobo gabib isa ibo Gode dohalim bianea bobol ayam omkayemeko! \p \v 17 Ne mubiang weng olo baanamabio inaminobe. Naka mak unang maki ne wengo mo ombiatnenibta baanibta E Gode mo dofakaim blim kesoa e Yesuse okok dabasanin nakababo ge baatnenimibe! Ne Yesus Klaiste okoko okok kebio o dafa ota i nebianiba ne aalo manafa nemfaibbua gul menob kibli kesoa ibo nateniba tekein keine! Ne bain Yesuse okok nakabe. \p \v 18 Ne nekwal ibo ne nib Sume Yesus Klaiste baabania Kobo Galesia teni bainobo galin nakaia unangai alukum daabenale ge ohabibe. Bainobe. Ne wengo bayotabe. Fol neta ib futan olo dola omfubenamabibe.