\id ACT - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h Abosel \toc1 Yesuse okok dlasanin nakai i weng sangobe. \toc2 Abosel \toc3 Ab \mt1 Abosel \mt2 Yesuse okok dlasanin nakai i weng sangobe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse daakenea atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 33 ese mak blimanota Luke Yesuse okok dlasanin nakai okoko nabinibbuo weng sango dolanebiobe. E mikiktemo Yesuse dowan wengo dolaneta omit ole Yesuse okok dlasanin nakai okoko nabinibo weng sang olo dola nanebiobe. Weng olo Gode Hobe Yesuse okok aleyemin nakai daabenea moniba Yesuse dowan wengo bib sumo Yelusalemo omkeima bianiba eka moniba Yudia betan osa Samelia betan osa eka betan mak osa omkeimam haabinibbuotabe. Fitae okoko nabinebuo weng sang ole sabta 1-12 o tem ota biobe. Eka Fole okoko nabinebuo weng sang ole sabta 13-28 o tem ota biobe. \io1 \it 1:1-26 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it a 1:1-14 \it* Yesuse imin ulanea abilim onseo wengobe. \io1 \it b 1:15-26 \it* Yudas Iskeliote alango naka make imin dofasibe wengobe. \io1 \it 2:1–8:3 \it* Yesuse okok dlasanin nakai Yelusalem bibo binibbuo weng otabe. \io1 \it 8:4–12:25 \it* Yesuse okok dlasanin nakai Yudia betan osa Samelia betan osa binibbuo weng otabe. \io1 \it 13:1–28:31 \it* Fole okoko weng sangobe. \io1 \it a 13:1–14:28 \it* Fole bib mak bib mako haabianea Yesuse dowan wengo omkaye binebuo wengobe. \io1 \it b 15:1-35 \it* Bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bibo mina bianiba weng obinibbuo weng otabe. \io1 \it c 15:36–18:22 \it* Fole bib mak bib mako haabianea Yesuse dowan wengo omkaye binebuo wengobe. \io1 \it d 18:23–21:16 \it* Fole bib mak bib mako haabianea Yesuse dowan wengo omkaye binebuo wengobe. \io1 \it e 21:17–28:31 \it* Fole klabuto ge debetniba haa monsibo weng sangobe. \c 1 \p \v 1-2 Ae Tiofilas ne keb futano dola omfubkenamabibe. Sino Yesuse inamin namin okoko klabianea inamin namino nakaia unangai aleye biam bianea e okok dlasanin nakai dlakanea Gode Hobe titilo e omalea Yesuse titil olo omonea e okok dlasanin nakai inamin namin okoko alukum alebenea Gode imin debeb ulanea abilim onsebe. Ne sino buk mako inangge baania dolaibiota memalo imin inangge baanita buk olo dolanamabibe. \s1 Yesuse imin ula abilim onsebe. \p \v 3 Sino Yesuse enin kino watenea kaanea imin hana bianea e ulanea abilim unamabeo amo 40 o sma ye bio kesoa e bia e okok dlasanin nakai ateme bianiba e bain Gode dofaanebiota biebo gabiba e tenea Gode kimanin kukubo e okok dlasanin nakai aleye biam binebiobe. \v 4 E inanea i tena bianiba baabenea Ibo Yelusalem bibo mo deibonimibe! Ne sino baabenia Gode Hobe dobyamabebo ge baabeibue waisa bliba tleta mitdata onon tlaine! \v 5 Sino Yone nakaia unangai aaye fuelabenebu otane ibo Gode Hob ele mo blibta sinanamobabo memalo dabanea daakenea ib bobol temo onon tlanamabebo ge baabesebe. \v 6 Yesuse e okok dlasanin nakai tena bianiba baabaniba Sum kobo memalota Lom bib seli mo dlabeneba uniba Islel naka ni nini dabale nimaye imin kimanoba Islel ni niniino sumu benamabuo? gesiba \v 7 Yesuse baabenea Islel ib dabale ibma kimanomabib dimo ibo mo tekein kebibbabe. Ne ay eta am olo omfakanebua elekiem eleta tekein kebebe. \v 8 Ina otane Ne Gode Hobe dabai tenea ibo bekebe bianea e titilo omkayebea ibo moniba Yelusalem bib sel isa Yudia betano bib mak bib mak sel isa eka Samelia bib sel isa eka bib mak betan mako blib isa alukum ne wengo omkayemomabiobo ge baabenea \v 9 deibe ulanea abilim unang genea bebea atemebiba utnea isak ye une monea ayungo ge waisanoa i mo atemim blim kesiobe. \v 10 E inanea unea e okok dlasanin nakai abilim uto sma ye teme monsiba abiseli youm namao dlusaibbuei asuke teniba Yesuse okok dlasanin nakai isu ye tlaniba baabeniba \v 11 Galili naka ibo mo mabianibta abilim uto tememibe! Yesus ele unea atemibo sinanomo tlang game osa makob memale unea atemib inamin ye tlea imin atemomabiobo ge baabesiba \v 12 i amgolime Olibe golim ut blibo deiboniba moniba Yelusalem bib onsiobe. Amgolim ele meb Yelusalem bibo kikib ye malane biotabe. \s1 Yudase alango naka make dofasiobe. \p \v 13 I inaniba moniba Yelusalem bib ye unaniba utniba biino asal uto aala binabibo tem ut onsiobe. Biin olo temo ut onsibi i niniino elitabe. Fita esa Yon esa Yems esa Endlu esa Filib esa Tomas esa Batolomyu esa Matyu esa Yemse niniin aseke Alfiase miin esa Saimone Lom seli kimanin kukubo mo gobe binabeba naka esa Yemse afete miine Yudase niniin asek esa itabe. I inaniba minabiba \v 14 Maliao Yesuse biem osa eka unang mak isa eka Yesuse ningwal isa i tetemnaniba mibianiba Gode amitie nganha binibbiobe. \v 15 Am olo dim ota bainobo galini nakaia unangai 120 ese mak miniba Fitae hana manea baabenea \v 16-17 Nekwal ibo wentine! Yudase ni sinwalo Yesuse dlakanebua nitem Yudas etem nabioba Yesuse okoko ni aleyebea klabob otane Yudase monea Yesuse komokwali baabenea teniba Yesuse afu debeb moniba klabutam unibbiobe. Sinanggwano Gode Hobe nib fanine Debite weng olo omalea e naka ele weng sango Gode buk temo dolanebuo weng sang olo bain inanoa tam tlobe. \v 18 Yudase inanea kukub misiam olo nanea Yesuse ananomabib nakai monio olaliba oleb monea dabale walonea monsanea ablabu daak blelanea ananoa ale gobiaba tlea kaanebiobe. \v 19 E inanea kaanea Yelusalem bib seli weng sango wenteniba dabal ye niniino Akeldama ge nganhabiobe. Niniin olo mitmakamo dabal ele ilem dimobe. \v 20 Sinanggwano nib fanine Debite anso buko Samo temo dolanea baanea \q1 E amo besa noko! Nakai o temo mo nimibe gena bianea \b \m eka ans mako tem osa dola baanea \q1 Naka mak eta e alango dokoneko genanebio kesoa \b \m \v 21-22 nibo memalo nakai e alango mo dofanomo! Nibo inanoba dofanom gaobo bibilib ile mo dlanomobe! Sino Yone aa fuayemin nakae okoko okok kebe dimo ni Yesus etem nabioba nakai ni bekebe haabianiba inamin namin okoko Yesuse nabeo watemebiba kaanea ula abilim une naka ita mo dofanoba e tena bianoba Yesuse kaanea imin hana uneo wengo omkeimameko gesea \v 23 i nakai asu dlakasiobe. Naka eli dlakasibi make niniino asumatnabe. Mako Yoseb eka mak ole Basabas Yastas etabe. E dofa nabianiba eka mak ele Mataiase dofa nasiobe. \v 24 I inaniba dlakaniba Gode baabaniba Sum kobo naka eli bobol temo alukum tekein kebeb kesoa kobo funaneba Nakae yeta dofaine gabeb mole alebeneba \v 25 e Yudase alango dokonea e okoko deiboneo okok kemeko! Yudase Yesuse okok dlasanin okoko deibonea monea aseinin bib unebo ge oha bianiba beten keniba \v 26 bianiba tomo olo tlan habianiba wane tom eta molot daake blelane mole dofanomo geniba ina biniba Mataiase tom eta molot daak tle kesoa eta dofaiba Yesuse okok dlasanin nakai 11 i tena haabinibbiobe. \c 2 \s1 Gode Hobe dabane daak tlebiobe. \p \v 1 Singkalin am sumo niniino Fentikos amo tlo kesoa Yesuse bainobo galin nakai am olokiemo tem tam mina bianiba wentiba \v 2 unine sume abilim ut danea makob ati unin kemsea wentenabiba daakenea am tam osa unin eta dasea deibanabiba \v 3 atol inamino halbi tenoa nakaia unangai dimo alukum onon tlanoa watenabiba \v 4 Gode Hobe i bobol temo alukum onon tlanea e wengo omyensea i bib mak nakai weng ota afet afet obiba \v 5 Yuda nakai bib mak bib mako Gode wengo sin ota wafu bianiba alukum te Yelusalem bib ye blibi \v 6 i unine wenteniba mina bianiba temibta bainobo galin nakaia unangai inaniba wengo afet afet omsiba Yuda naka maki wentibta ba i weng ota obib kesoa wenteniba smiko deibe unoa i bobol temo hekhek omfubesoa \v 7 baaniba naka eli Galili naka otane \v 8 i nimin kenibta bib mak bib mak naka nib wengo wente bianibta obibe? \v 9 Nibo bib mak bib mako bianoba maki Fatia betan da te maki Midia betan da te maki Ilam betan da te maki Mesobotemia betan da te maki Yudia betan da te maki Kabadosia betan da te maki Fontas betan da te maki Esia betan da te \v 10 maki Flisia betan da te maki Famfilia betan da te maki Isib betan da te maki meb Sailini betano kikibo Libia betan da te bliba eka Lom betano biob nisa inanoba Yuda naka ni tenaboba eka nakai Yuda nib kukubo wafu blib nakai tenanoba teboba \v 11 eka maki Klit betan ye blib isa eka maki Alebia betan ye blib isa tenanoba mi biob otane naka eli Gode okok sumo klanebio weng sango nib weng omkeimaiba wentobobo geniba \v 12 i smiko deibe unoa bobol temo hekhek fumbianiba i sinwalo baase baase bianiba kukub olo mitmakamo fatnamine? ge omonsib otane \v 13 naka maki weng dobo weng oye bianiba Naka eli waen aaye homon dowonibta gabamon temo mimau bebiota nabiobo ge oye monsiobe. \s1 Fitae wengo omkeima bisebe. \p \v 14 I inamsiba Fita esa eka Yesuse okok dlasanin nakai mak isa hanamaniba Fitae nakaia unangai baabenea Yuda ibsa eka naka mak unang mak ibsa teniba Yelusalem bib ele blib ibo ne weng ele baabenamabio kla wentine! \v 15 Ib bobol temo fumbibo Naka eli gabamon tol temo mima fube biota weng namin namin bliobo gabib otane i gabam tol temo mo mima fubeim blimobe. Memale afoko tubutubu tebo olo mole aay misiam unalin amba \v 16 otane bib mak bib mak nakai wengo afet afet obiba ibo wentib yo sinanggwano Gode weng omkeimalin naka e niniino Yoele weng olo Gode buk temo dolanea baanea \q1 \v 17 Gode baanea Mubiang amo meb tlamo dimo ne Hobe dabaia monea nakaia unangai dimo alukum onon tlanea ib memei alukum unang ten isa naka ten isa i ne wengo omkeimabiba eka ne ib naka tembali inamin namino daam deib aleye biania eka hangkalebminwali daam moton aleye biam blia watememomabiobe. \v 18 Ae, am olo dimo ne Hobe ne okok kemin naka unang isa dobya i ne wengo omkeimaiba wentenabiba \v 19 ne inania inamin namin afeto dabalim olo alebenamabio ibo sino mo watemim blimobe. Ilem osa as osa atum osa otabe. Eka ibo abilim uto watemiba ne inamin namin afeto alebenia \v 20 afoko deskinaia mililana bianoa eka alime deskinaia ilem ananeme dim ota Sume tenamino tam tlamabobe. Am olo dim ota nakaia unangai e okoko wateniba e niniino dobtouleb nomabiobe. \v 21 Am olo dim ota nakaia unangai Sum ne nganatneib mole ne daabeia i ne naka an ne unang an nanomabiobo ge baanea i Yoele dolanebuo memalo e weng olo yamo balinobo ge baabenea \b \m \v 22 eka e imin baabenea Islel ibo ne wengo kla wentine! Ibo Yesuse Nasalet bib sake tekein kebib yotabe. Sino e dabalim ele bianea ibo bekebe bie dimo Gode titilo omkahabea inamin namin okok sumo ibo sino mo watemim blimo klabea watem tekein kebib yotabe. E bain God eta dabane tlebiobe. \v 23 Sinanggwano Gode funanea Sinanomo Ne miine dabaia daaknea dabalim daako unameo i kweiban dimo dofanano ge funanebio kesoa inanea Yesuse ib kweiban dimo dofanea debeb moniba Lom sel isu temiba i Yesuse atdimo dabasa silo biki anaiba kaane otane \v 24 i Yesuse imin hananamin deibo mo waisaim blimobe. Gode Yesuse imin dofaanea kaanamin kukubo omakibilanea hananebiobe. \v 25 Sinanggwano nib fanine Debite inamin namin olo funanea e Gode buk temo dolanea baanea \q1 Ne Sume atemia e amitie ne beketne bianea ne kweile kweitale kikib ye bie kesoa ne nakaia unangai tolo mo tosiambibabo, \v 26 ne bobolo ayam fumbiania e niniino dobtouleb biania kaanimio imin hananamabibo genia \v 27 ne kukub olo tekein kebibe. Ne kaanamabi otane kobo ne afen smike haam gloutemo mo deitnenamabebbabo, kobo fumbebo Ne Okok Naka Ayame damo mo klaanemebabo gabeb kesoa ne dame mo klaanimibabo, \v 28 kobo afen smik deib ayamo aletnenebbu osa eka kobo beketne bieb osa ne kla seimbibo ge baanea dlanebio kesoa \b \m \v 29 nekwal ibo ne weng olo ibo baabenamabibe. Nib fanine Debite kaanea nakaia unangai tom tem wat dofaibbuo e gloutemo sma bua nibo watemobbuo Debite ele weng sango mo dolaim blimobe. Naka afete weng sang ota e dolanebiobe. \v 30 Sinanggwano Debite Gode weng omkeimalin nakabe. Gode Debite baabanea Keb molofeite komok anea makob kleb ulab anea nakaia unangai kimanamabebo gesea Debite funaneo e wengo bainobo ge funasebe. \v 31 Sinanggwano Debite weng olo tekein kenea funanea Sinanomo Gode Dofakamin Nakae tenea kaanea imin hananamabebo genea e buk temo dolanea baanea \q1 Gode e dame gloutemo amito mo deibaneta klaanamabebabo genebio \b \m nibo tekein kebuobe. Weng sang olo Klaiste weng sangobo ge baabenea \v 32 eka Fitae imin baabenea Gode Yesus ele imin dofaanea hananea ni alukum atemobbiota oyebuobe. \v 33 Memalo naka ele Gode debeb utnea abilim ut danea e kweile kweitale kikib ye toumbiebe. Yesuse inanea toumbia sinanggwano Gode baabanea Ne Hobe dobklamabibo ge baabanebuo memalo bain inanea dabalea Yesuse debeisa dabanea daakenea nisu ele tlebe. Ibo inamin namin olo wateniba wengo wentenaib olo Gode Hob eta ni dobyeta atemiobe. \v 34 Debite weng olo dolanebuo ele dimo mo baaim blimobe. Eka e abilim ut osa mo unim blim na otane e Gode buk temo dolanea baanea \q1 Gode ne Sume baabanea Kobo ne kweile kweitale kikib ye toumbianeba inamin namino kima bieba \v 35 sinanomo ne keb makaai alukum yalia i titilo blimanamabobo ge baabanebiobo genea \b \p Debite emaye inangge baanea dolanebio kesoa \v 36 Islel nakaia unanga ibo ne wengo kla wentine! Ibo Yesuse atdimo dabasa anaibbue Gode naka ele baabanea Kobo ne Kemfakamin Nakaneba komok sum anale genea inanebiobo ge baabesebe. \s1 Naka homon unang homoni Yesuse wengo bainobo gesiobe. \p \v 37 Yuda nakai Fitae wengo wenteniba i bobolo ilum omfubenoa i Fita esa Yesuse okok dlasanin nakai mak isa baabeniba Nekwal ibo ni fatnanomabbione? ge baabesiba \v 38 Fitae baabenea Ibo ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaniba Yesus Klaiste niniin dimo aaye fuelaniba Gode ib hengmino omtlabenea e Hobe dobyeko! \v 39 Sinanggwano God Sume moton wengo baabenea Ibsa ib molobsel walo unaib isa bib mak bib mak sel isa Ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskina omoniba ne omnaibo ne Hobe dobyamabibo genebio kesoa nakaia unangai e dlakanebuei inaib mole e Hobe dobyamabebo ge baabenea \v 40 eka e weng mak osa homon oye biam bianea eka baabenea Ibo nakaia unangai misiami i hengmino kukubo mo wafunimibe! I enin sumo tam tlubenamabobe. Ibo ib bobol temo omoniba Gode omaline gesea \v 41 naka homon unang homoni Fitae wengo wenteniba bainobo geniba aaye fuelasibi 3,000 obe. I inaniba aaye fuelaniba sin bainobo geibbuei tenaniba mi haabisiobe. \s1 Yesuse bainobo galin nakai kukubobe. \p \v 42 Yesuse okok dlasanin nakai inaniba aleyebiba bainobo galin nakaia unangai i wengo wente bianiba i sinwalo mibianiba bainobo galin naka mak unang maki daabesese bianiba Yesuse kaanebio bobolo fumbianiba imeno makob olminiba wembianiba eka Gode nganabanom gaib osa miniba i bobol tem makob omfaniba nganha biam bliba \v 43 Gode titilo omkayebea Yesuse okok dlasanin nakai inamin namin okok sumo klabiba naka homon unang homoni wateniba dlou unaniba obianiba Dowe! Kukub olo fatnamin kukub tam tlebone? ge omonsiobe. \v 44 Yesuse bainobo galin nakaia unangai inaniba mibianiba i afobeing osa oleb te olminiba baaniba Olo alukum bainobo gabob nibmiobo ge obianiba \v 45 eka inamin namino oleb moniba naka maki waloniba monio oise tlebianiba eka i dabal osa naka maki deibeiba waliba monio oise tlebiam bianiba olmina bianiba oloniba bainobo galin naka mak unang maki inamin namin blimi okaye binibbiobe. \v 46 I ina bianiba am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo Yesuse bainobo galin nakaia unangai Gode am sumo temo miniba Gode nganha bianiba eka Yesuse kaanebuo bobolo fumbianiba moniba am mak am mako temo mina bianiba imeno wembianiba i imaye bie bie nin kukubo deiboniba naka maki dohalila daabesese bianiba i bobol ayam fumbianiba \v 47 Gode niniino dobtouleb bliba Yuda naka mak unang maki fumbianiba Bainobo galin nakaia unangai kukubo klayamobo gabiba am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo nakaia unangai Yesuse bainobo geniba te watem te watem bianiba homon anibta binibbiobe. \c 3 \s1 Fitae Yone i dabo gilok alobio nakae klaubasiobe. \p \v 1 Am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo afoko delwab manomo nakaia unangai Gode nganhabibbua am mak bomanoa Fitae Yone i dabo bliba kwin tlanoa afoko delwab masoa imin inaniba Monoba Gode am sumo tem unanoba Gode nganhamomo geniba tetemiba \v 2 naka make awoko mema gongam tem da dobmikinoa gilok alobua am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo e bibam seli ge debeb teniba amito niniino amit ayamo kikib ye dobkabiba bianea nakaia unangai tlaniba Gode am sumo temo unom gaibo moni wengo ngenye binabebua olo dim osa imin inaniba debeb te daibbua bia \v 3 Fitae Yone i dabo teniba Gode am sumo amit ye tetemiba e moni wengo ngenyemsea \v 4 i dabo dlo dlo ateme bianiba Fitae baabaneo Kobo ni yatemale gesea \v 5 gilok alobio nakae inanea deskina yatenea e bobol temo funanea i inamin namino donom genibtabo gamsea \v 6 Fitae imin baabanea Ne monio blim otane Yesus Klaiste Nasalet bib sake titilo omne kesoa ne daabkenamabibe. Kobo hananeba one ge baabanea watnea \v 7 e kweilone kweital dae kwei gong wat afunea dofanea hebmamsab e skilon osa kabmukon osa ayamu banoa \v 8 e hebmamsab hananea sein seinea Fitae Yone i dabo bekebebia taniba Gode am sumo tem tam unaniba e seim bebianea Gode ayam naneta daatnenebo gansea \v 9 naka homon unang homoni Gode am sumo tem tam blib isa atemibta e biin tla haabianea Gode niniino dobtoulebne kesoa ateniba \v 10 baaniba Sino naka ele amit ayamo kikib ye toumbianea nganye bianea Monio onine ge ngambea ni ateme binabob otane memalo e ayam anebo ge funaniba i smiko deibe unoa \v 11 e deibenea Fita esa Yon esa i sinwalo kwei naka tem naka tem biniba taniba Gode am sumo basal dim tam onsiobe. Basal olo niniino Solomone basalobe. Nakaia unangai i smiko deibe unoa blublu teniba Fita esa Yon esa gilok alo binobio naka esa isu ele tlemsiba \v 12 Fitae yatenea baabenea Islel nakaia unanga ibo mo dlou une bianibta ni mo dlo dlo yatememibe! Ibo mo funanibta I titilo sbal bianibta i gilok alo binobio nakae klaubaibobo ge funanimibe! \v 13 Gode Eblaham esa Aisak esa Yekob esa eka nib faninwali mak isa i kimaninobe. E miine Yesuse daabanea e niniin sumo omalebu otane ibo debeb moniba komokwali dobyiba komoke Failate funaneo E ayamobo, ne tileisanano gene otane ibo baaniba Yeye geibbiobe. \v 14 Yesuse kintalin naka ayam kining otane ibo e wengo wentenamino deibaniba Failate baabaniba Nakai yenane kaaibbio naka eta tileisaneba uneko gesiba e tileisane unea \v 15 Yesus ele nib afen smiko deib ayame aleyebea ibo baaniba Anaine ge baaniba doboniba komokwali dobyiba anaiba kaane otane Gode imin dofaanea hananea ni atemobbio kesoa ni o weng sango baabenomabbiobe. \v 16 Ni Yesuse niniino bainobo gabob kesota e titilo gilok alo binobio naka ele klaubanoa atemiobe! Bainobo galin olo Yesus eta omyeta o naka ele klaubanoa ibo atemiobe. \v 17 Ne tekein kebibe, ibo mo tekein kenibta Yesuse Gode miinobe geim blim bianibta ib komokwali ib sinwalo Yesuse anaibbiobe. \v 18 Sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakai e wengo omya i nakaia unangai omkaye bianiba baabeniba Ne Dofakamin Nakae tenea enin sumo watemamabebo geibbio ibo Yesuse anaibbuo weng olo bain anobiobe. \v 19 Ibo inaibbio kesoa ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaliba e ib hengmino omtlabeneko! \v 20 Ibo inanimibo God Sume bobol tem funin ayam osa e titil osa omyenea Yesuse dabanea tenea ibsu tlamabebe. Sinanggwano Gode e miine Yesus Klaiste ibo daabeneko ge baanea dofakane biotabe. \v 21 Memalo Yesuse abilim ut biebe. Sinanggwano Gode e weng omkeimalin nakai weng olo omyensea i nakaia unangai omkaye bianiba baabeniba Sinanomo Gode inamin namino imin mema klanang gameo Yesuse dabanea imin daakenea dabalim ele tlamabebo geibbio amo yo tlamo dim ota e imin tlamabebe. \v 22 Sinanggwano Mosese Gode buk temo dolanea baanea Ib Sume Gode weng omkeimalin nakae dabanea tlamabeo makob e ne namanea tlibio inanamabebe. E Yuda nakabo makob ibtabo, ibo e wengo kla wentine! \v 23 Nakaia unangai e wengo mo wentim blim keib mole i Yesuse bainobo galin nakai mo baka nimibe! I Gode yenanea kaanomabiobo ge baanea dolanebua eka \v 24 Gode weng omkeimalin naka make niniino Samyuel esa eka Gode weng omkeimalin nakai maki Samyuele abuk dleb tlemin isa i alukum kukub ele tam tlebua watemebib olo weng sango oye binibbuo \v 25 Gode weng omkeimalin naka eli alukum ib faninwalobe. Gode i wengo omyebuo e ibsa memalo inanea weng olo omyebiobe. Gode Eblahame moton wengo baabanea Keb molobseli walaibo bib mak bib mak seli alukum daabeiba ayam anomabiobo genebio kesoa \v 26 Gode miine dabanea mikiktemo tenea ibo daabenebio kesoa ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskina Gode omaniba e meletan aine ge baabesebe. \c 4 \p \v 1-2 Fitae Yone i dabo nakaia unangai baabeniba Yesuse kaanea imin hananebio kesoa dabalim naka isa kaaib biamo sinanomo imin hananomabiobo ge oyemsiba Gode amo kimanin nakai mak isa Gode am sum deib bomin nakai komok esa Sadyusi nakai mak isa i wengo wenteniba atliaubenoa teniba \v 3 Fitae Yone i dabo yafu dlo genabiba amo kwinoa mililano kesoa i funaniba deibenob skabo bomasota kot kebenomo ge baaniba dleb taniba klabutam tam dasiobe. \v 4 Ina bisib olo dimo naka homon unang homoni Fitae wengo wenteniba nakai bainobo genabiba eka sin bainobo gabib nakai tenaniba misibo 5,000 ese makobe. \s1 Komokwal isa naka gang isa i Fitae Yone i dabo kot kebesiobe. \p \v 5 Bomanoa Yudai komokwal isa eka naka gang isa hekmel weng tekein kemin naka isa \v 6 eka Gode amo kimanin nakai i komok sume niniino Anas esa eka Kaiafas esa Yone niniin asek esa Aleksanda esa eka Gode amo kimanin nakai i komok sume meletani mak isa teniba Yelusalem bib ye miniba \v 7 i Fitae Yone i dabo baabeniba Ni kibi kaba sin ele maine gesiba i masiba baabeniba Wane titil ota gilok alo binobio nakae klaubanone? Waneta ibo titilo omyeneta Inaine ge baabene biote? ge oyemsiba hebmamsab \v 8 Gode Hobe Fitae daabanea wengo omalea esak baabenea Komokwal ibsa naka gang ibsa \v 9 ibo ni kil oye bianiba ibo nimin kenibta naka ele klaubaibta ayam anene? ge oyebib olo ne baabenamabibe. \v 10 Ibsa eka Islel nakaia unanga isa alukum kla wentine! Ibo alukum Yesus Klaiste Nasalet bib sake atdimo dabasa anaiba kaanea Gode imin dofaanea hananebue e titil ota gilok alo binobio nakae klaubanota ibo atemiobe. \v 11 Ibole makob am genalin nakai ulabobe. Eka Yesus ele makob sbal ase ulabobe. Gode buk temo baanoa \q1 Am genalin nakai sbal as ele misiamobo temdeibanomo geibbu otane komoke baanea Yeye ibo sbal as ele isak amun ayamobo bikieine gesea i inaniba sbal as ele isak amune bikieibbiobo genobu olo \b \p Yesuse weng sangobe. Kukub olo makob ibo Yesuse baabaniba Ni kobo deibkenoba kananoba kaanamabeobo geniba anaiba kaane otane Gode imin dofaanea hananea bainobo galin nakaia unangai kima biebe. \v 12 Gode eleta dabakanea e nib hengmino walubenebio kesoa nibo utnoba abilim uto amit nomabbiobe. Gode dabalim nakai maki niniino mo baabeneta nakae yeta ib hengmino walubenebo geim blimobe. E Yesuse niniino olota baanea eta ib hengmino walubenebiobo ge baanebiobo ge baabesebe. \v 13 Fitae Yone i dabo inaniba weng olo omkeimabibo i mo tosianim blim, aal gamakabeno kesoa yatemniba i funaniba Naka eli dolamin kukubo mo tekein kebibbabe. I sesa naka otane ni tolo mo tosianbibbabo, i sino Yesuse bekeba binibbio kesota nabiobo geniba bobol tem hekhek funmonsiobe. \v 14 I ina bianiba temibta gilok alo binobio nakae ayam anebua Fitawala Yonwalai tena blib kesoa ateniba weng blim kesiobe. \v 15 Komokwal isa naka gang isa i Fitae Yone i dabo baabeniba ni weng mako baanomabbiobo, ibo bib tam onsibte gesiba i taniba bib tam onsiba deibeniba i sinwalo baase baase bianiba \v 16 baaniba Naka asu eli okok sum olo klaiba Yelusalem bib seli alukum watemib kesoa nibo kukub olo omwanamino deibo blim yole nibo naka eli fatnabenome? \v 17 Weng olo balianoa naka maki wentib mole misiam kesoa nibo naka eli watanoba Ibo naka mak unang maki Yesuse weng osa e niniin osa mo baabenimibe ge baabenomo geniba \v 18 i imin Fitawali nganabeiba taniba am tam temiba baabeniba Ibo Yesuse wengo imino mo oye bianiba e kukubo mo aleyemibe gesiba \v 19 Fitae Yone i dab sak yang ke baabeniba Ni Yesuse wengo mo deibonomobbabe. Gode ni baabenea Ibo Yesuse weng sango nakaia unangai omkayemine gabe otane ibo Yesuse wengo deibueine gabib yole ni Gode wengo deibonoba ib kukub ota wafunomobo Gode kin dimo ayam bleka? Ibo kla funaine! \v 20 Yesuse inamin namin okoko alukum klanea ni watemobbu osa eka weng ayamo ni wentobbu osa ni mo deibonomobbabe. Ni omkeimamomabbiobo ge baabesiobe. \v 21 Komokwali Fitae Yone i dab i wengo wenteniba temiba nakaia unangai gilok alo binobio nakae ayam ane kesoa ateniba God eta klaubaneta ayam anebo ge funaniba Gode niniino dobtouleb nib kesoa yateniba i funaniba Nibo Fitae Yone i dabo klabut ge dleb unom bleka yenanom eso ganmonsib otane i nakaia unangai tolo tosiananiba deibeniba baabeniba Ibo Yesuse wengo nakaia unangai imino mo oyemibe ge baabeiba onsiobe. \v 22 Gilok alo bua klaubasib ele bifolo 40 obe. \s1 Bainobo galin nakai Gode baabaiba titilo omkaye bisebe. \p \v 23 Fitae Yone i dabo komokwali deibeniba i nekwali moteniba bianiba Yudai komokwali inamin namino naye biniba tlibo wengo baabesiba \v 24 alawali wentib ole i alukum miniba Gode baabaniba Sum kobo abil esa eka inamin namino abilim uto bu osa klana bianeba eka dabal esa inamin namino dabal ele dimo buo klaneba eka aaye sole klaneba eka inamin namino e tem daak buo klananebbiobe. \v 25 Sinanggwano ni fanine Debite keb okok nakae keb Hobe dabaleba e buk temo dolanea baanea \q1 Bib mak bib mak seli fatnanibta alo tliyebone? I God esa e Dofakamin Naka esa awa genomo gabib otane i mo nanomabibbabe. \v 26 Betan mak olo komok sum isa komokwal isa miniba baaniba Nibo God esa eka e Dofakamin Naka esa awa genaobobo ge baaibbiobo ge baanea dolanebiobo ge baabaniba \b \p \v 27 Fitae Yone i dab osa eka i nekwal isa imin Gode baabaniba Debite weng olo baanebuo i bain inaibbiobe. Helot esa eka Fontias Failat esa eka Yuda ten isa eka bib mak sel isa i bib ele miniba baaniba Yesuse ananomo geibbiobe. \v 28 Sinanggwano kobo inangge funanebbua eka Helot esa Failat esa eka i meletan isa inaniba keb Okok Nakae dofakanebbue anaibbiobe. \v 29 God kobo ni Sumobe. I baabeniba Ibo Yesuse wengo omkeimaib mole ni yananomabbiobo gesiba kobo i wengo wenteneba keb titilo omyeba ni keb wengo omkeimanomabbiobe. Kobo daabenebta ni tosianino deibonomo! \v 30 Keb titilo omyeba ni ginin gami klaubenoba ayam anbiba keb Dofakamin Nakae Yesuse niniino omkeimanomobo e titilo omyeba inamin namin okok sumo klamomo ge obianiba beten kenabiba \v 31 i amo fibamsoa deibo bliba Gode Hobe i bobol temo alukum onon tlanea tosianino deiboniba Gode wengo sbalma omkeima monsiobe. \s1 Yesuse bainobo galin nakaia unangai i bobol temo makob ansiobe. \p \v 32 Yesuse bainobo galin nakaia unangai i bobol tem funino makob omfaniba i afobeing osa kebmibe nemibe galino deiboniba makob olminiba baaniba Olo alukum bainobo galin nakaia unanga nibmiobo gabiba \v 33 eka Gode titilo Yesuse okok dlasanin nakai omkayebea i Gode wengo omkeima bianiba baabeniba Yesuse kaanea Gode imin dofaanea hana tlebiobo gesiba nakaia unangai mo bainobo gabibbai wenteniba funaniba Yesuse okok dlasanin nakai ayamobo gabiba \v 34-35 am mak bomanomo bomanomo bainobo galin nakaia unangai dabala amao naka maki waloniba monio oise teniba Yesuse okok dlasanin nakai okayebiba eka Yesuse okok dlasanin nakai moni olo oloniba bainobo galin naka mak unang maki inamin namino blim biaibi dokayebiba i isak temo imena moniao blimu benamino blim makob amitie dlanye binobiobe. \v 36 Naka make niniino Yosebe e Libai nakabe. E gongam bibo Saiblas otabe. Yesuse okok dlasanin nakai e niniin mako Banabas ge nganha binibbiobe. Niniin olo mitmakamo daayemin nakabe. \v 37 Banabas ele dabale naka make walonea monio oleb tenea Yesuse okok dlasanin nakai oyensebe. \c 5 \s1 Ananaias esa Sabaila osa i weng sangobe. \p \v 1 I inabiba naka make, niniino Ananaiase e alelo Sabailao i kam osa inaniba i dabale naka make waloniba \v 2 monio oloniba atosino ima kamwal oleb unaniba atosin ota oleb tenea Yesuse okok dlasanin nakai oyenea baabenea Ne monio alukum olonia Gode olalibo ge baabesea \v 3 Fitae baabanea Kobo Gululame bobol tem funin ota funanebta Gode Hobe dim baabanebobo, keb monio atosino kebma oleb unaneba atosin ota oloneba ni oyeb otane Ne monio alukum Gode olalibo genebobe. \v 4 Sino i dabal ele mo walim blim blibo kebmibe eka waloneba monio oleb osa moni olo kebmi otane kobo nimin kenebta ni dim baabenebe? Kobo naka ita dim baabeiobo gabeb otane kobo God eta dim baabanebobo ge baabasea \v 5 Ananaiase Fitae wengo wentenea glukatobo daak blelanea kaanea naka maki weng olo wenteniba tosianaiba \v 6 naka tembal ita teniba youme doboniba unalimo ge waisaniba glouto ge debetniba moniba gloutem ye dobbunabiba \v 7 afok smiko asumatnao blimanoa alel osak o imake kaanebuo wengo mo wentim blim kesoa tenoa \v 8 Fita esu ele tetemsoa Fitae baabonea Ib kamwalo dabale walibbuo monio fatnamin olibbione? gesea o baabanoa Ni dabale walobbuo ne imake monio alukum oleb tenea ibo oyebiobo gesoa \v 9 Fitae omsuananea baabonea Nimin kenibta ib kamwalo wengo baa omfanibta Gode Hobe naatemibbue? Nakai ob imake dobbuniba teniba amit etale mabliobo obsa kemeb unomabiobo gesea \v 10 o wentenoa osak glukatobo daak blelanoa kaanoa naka eli tam te wateniba glouto ge ometniba moniba o imake dobbueibe kikib ye ombunaiba \v 11 bainobo galin naka unang isa eka naka mak unang maki weng olo wentib isa i tosian monsiobe. \s1 Yesuse okok dlasanin nakai inamin namin okok sumo klabinibbiobe. \p \v 12 Yesuse okok dlasanin nakai inamin namin okok sumo klabiba naka mak unang maki watemebiba eka am homono dimo bainobo galin nakaia unangai bobol temo makob omfaniba teniba Gode am sumo basalo niniino Solomone basal dim ut minabiba \v 13 eka nakaia unangai mo bainobo gabibbai fumbianiba Bainobo galin nakaia unangai ayamobo geniba i niniino dotou binibbu otane i tosiananiba bainobo galin naka isuo mebo mo unemin blimobe. \v 14 Ina otane nakaia unangai namin ye bainobo ge tewat sin bainobo gabibi tena kweko kweko bliba eka \v 15 nakaia unangai Yesuse okok dlasanin nakai okok sumo klabibo weng sango wenteniba i funaniba Nibo ginin gami dleb monoba Fitae deib monamabe ye dlanobbua tla unang gameo afoko tubunoa e smike watnea ginin gami yafunea ayam aine geniba dleb teniba maki youmo dongananiba o dim ut dlaniba eka mak ile biino gelaniba o dim ut dlanaibbua bliba eka \v 16 Yelusalem bibo bib gwab gwabo seli alukum teniba Yelusalem bib ye mina bianiba ginin gam isa eka nakai hob misiami bekebe blib isa dleb teniba Yesuse okok dlasanin naka isu tlebiba klayebiba ayam an binibbiobe. \s1 Abisake Yesuse okok dlasanin nakai klabutam blibo dotlasebe. \p \v 17-18 Gode amo kimanin nakai komok sum esa e meletani Sadyusie isa Yesuse okok dlasanin nakai okoko nabibo yateniba atliaubesoa i awa genalin nakai baabeniba Ibo naka eli klabuto ge dleb taniba klabutam tam dlaine gesiba inaniba ge dleb tam daibbua kwinoa aala bliba \v 19-20 ibalanoa Gode abisake dabanea daakenea klabutamo amisalo betelanea dleb tam bib tam unanea baabenea Ibo moniba Gode am sumo tem tam unaniba nakaia unangai alukum baabeniba Ibo Gode wengo wenteniba bainobo geib mole ibo afen smike doboniba amit nomabiobo ge baabeine ge baabesea \v 21 Yesuse okok dlasanin nakai abisake wengo wenteniba bebiba afoko walabbanoa tubutubu tloa moniba Gode am sumo tem tam unaniba nakaia unangai Gode wengo omkayebiba eka Gode amo kimanin nakai komok sum esa e meletan isa i te mina bianiba Isleli komok isa naka gang isa nganabeiba tenaniba miniba i awa genalin nakai baabeniba Ibo taniba klabutam tamo naka eli dleb tline gesiba \v 22 awa genalin nakai taniba klabutam tam unaniba Yesuse okok dlasanin nakai henwaib kesoa imin moniba komokwali baabeniba \v 23 Ni klabutam tamo tam temoba deib toulalin nakai amisalo neketowa douniba amito kima bliba yatem deibenoba amisalo betela tanoba am tamo temob otane naka eli blimobo gesiba \v 24 Gode am sumo deib toulalin nakai komok esa eka Gode amo kimanin nakai komokwal isa i wengo wenteniba fumen tananiba I fatnata unibe? gansiba \v 25 naka make te baabenea Ibo nakai klabutam tam dotama binibi memalo Gode am sumo tem tam mabianiba Yesus ele wengo omkeimabiobo gesea \v 26 i wenteniba awa genalin naka isa i komok esa moniba Yesuse okok dlasanin nakai dleb tlibbu otane i mo yemde dlaim blimobe. Niminbabe, i funaniba Ni naka eli yenanob mole nakaia unangai tomo olo binaniba ni yenanomabiobo ge funaniba \v 27 i Yesuse okok dlasanin nakai besa dloniba Isleli komokwal isa naka gang isa i kin dim ye dlaiba masiba Gode amo kimanin nakai komok sume baabenea \v 28 Ni sino baabenoba Ibo Yesuse wengo mo omkemanimibe ge baabenobbu otane ibo ni wengo mo wentim blimobe. Ibo Yelusalem bib seli nakaia unangai alukum weng olo baabeniba Isleli komokwal isa naka gang isa ita Yesuse anaiba kaanebiobo ge oyebiobo gesea \v 29 Fita esa Yesuse okok dlasanin nakai mak isa baabaniba Ni naka maki wengo mo wentaobbabe. Ni Gode wengo olota wentebuobe. \v 30 Ibo Yesuse atdimo anaiba kaanea nib faninwali Gode imin dofaanea hananea debeb utnea abilim ut unanea e kweile kweitale kikib ye dofanea tounea \v 31 Gode baabanea Kobo nakaia unangai komokobo, Islel nakaia unangai hengmino temo biobo dotlaneko ge funaib mole kobo daabeneba i hengmino deiboniba i bobol temo deskina ne omniba ne i hengmino omtlabenano ge baabanebio kesoa \v 32 nite Gode Hob ete nanoba Gode okok olo watenoba omkeimanoba nakaia unangai Gode wengo wenteniba bainobo geib mole Gode Hobe dobyamabebo gesiba \v 33 Isleli komokwali Yesuse okok dlasanin nakai wengo wenteniba atliaubenoa i denoba yananomo gesib \v 34 otane Felisi naka make niniino Gameliele e Mosese hekmel wengo aleyemin nakabe. E ye bia naka maki fumbianiba E naka ayamobo gabinabibbua e hana manea Yesuse okok dlasanin nakai baabenea Ni weng mako baanomabbiobo, ibo tala bib unine gesea i tala bib onsiba \v 35 Yesuse imin hananebuo e mo tekein kebeba otane e komokwali baabenea Islel naka ibo naka eli yenanomo gabib otane kla tenibte! \v 36 Sinanggwano naka make niniino Tiudase naka maki baabenea Ne niniin sumobo, ibo beketneine gesea naka homoni 400 nakai bekeba haablib otane awa genalin nakai teniba naka ele anaiba kaanea e bekeba haablib nakai skila moniba ili bibam unibbua \v 37 omito kiabe nakaia unangai niniino oyebe dimo Galili naka make niniin aseke Yudas esak imin tenea baabenea Ne niniin sumobo, ibo beketneine ge baabesea naka homoni imin inaniba bekeba haablib otane awa genalin naka maki imin teniba esa anaiba kaanea e bekeba haablib nakai skila moniba ili bibam onon tlaibbiobe. \v 38 I inaibbio kesoa ne memalo baabenamabio Nibo naka eli komoke Yesuse nibo mo tekein kenobta bain dabalim nakabe gabobba kesoa ibo naka eli mo yenanimibe! Deibeiba blibte gabibe. Dabalim naka ita i okoko kima biaibo i okok osa inanoa makob sinanggwano naka eli naibbio inata blimanomobe! \v 39 Eka God eta i okok olo kima bie mole ibo watanamino deibo blimobe. Ibo Gode okoko watanimibo ibo makob Gode tenaniba awa gonomabib inaminobo gesea Isleli komokwali Gameliele wengo wenteniba \v 40 i Yesuse okok dlasanin nakai imin nganabeiba taniba am tam temiba komokwali awa genalin nakai baabeniba Ibo sayo tebeloniba naka eli yemde dlaine ge baabeiba inaniba yemde dlasiba komokwali Yesuse okok dlasanin nakai baabeniba Ibo Yesuse wengo imino mo omkeimanimibe ge baabeniba tileiseniba \v 41 Yesuse okok dlasanin nakai Isleli komokwal isa naka gang isa deibeniba taniba bib tam unaniba funaniba Ni Yesuse wengo omkayebob o dafa ota i enino omyiba Gode nibo baabenea Ib kukubo ayamobo ge baabenebo geniba seinmonsiobe. \v 42 I inaniba bianiba Gode am sumo tem osa eka am afet osa o temo moniba nakaia unangai Yesuse wengo aleye bianiba baabeniba Yesus ele Gode Dofakamin Nakabo ge oye monsiobe. \c 6 \s1 I Yesuse okok dlasanin nakai okok daayemin nakai 7 i imin dlasiobe. \p \v 1 Am olo dim ota Yesuse bainobo galin nakaia unangai homon aniba Glik wengo obibi Hiblu wengo obibi dosuananiba baabeniba Am obba ye bomanomo bomanomo Yesuse okok dlasanin nakai imeno oloniba bainobo galin nakaia unangai imen blimi kikiyemom gaibo Hiblu wanggeli soson ita homon okaye bianiba eka Glik wanggeli soson ile gwab okayebia nabiobo gesiba \v 2 Yesuse okok dlasanin nakai 12 i wenteniba bainobo galin nakaia unangai nganabeiba tliba baabeniba Ni Gode weng omkeimamin okoko deibonoba imen kikimin okok ota okok kemob yole dot ayambabo, \v 3 nekwal ibo ib isak tem daako nakai 7 i tekein kemin ayami Gode Hobe i bobol temo bibe bie ita dlanoba imen kikimin okoko kima bianiba kikiyemine! \v 4 Nile Gode nganha bianoba e wengo omkeimamin okoko olota okok kemomabbiobo gesiba \v 5 bainobo galin nakai Yesuse okok dlasanin nakai wengo wenteniba funaniba Weng olo ayam ye baaibobo geniba i nakai dlasibi niniino elitabe. Stibene bainobo galino sbal mabia Gode Hobe e bobol temo biba bie esa eka Filib esa Blokolas esa Naikena esa Taimon esa Famenas esa Nikolase Antiok naka esa ita dlasiobe. Sino Nikolas ele Yudai kukubo watemnea gobo bianea wafu binebiotabe. \v 6 I inaniba Yesuse okok dlasanin nakai kweilo naka eli gabaman dim ut tebelubeniba Gode baabaniba Kobo naka eli daabeneba i okoko klayam okok kemine ge baabasiobe. \v 7 Naka homon unang homoni Yesuse wengo wente bianiba bainobo gabiba eka Yelusalem bib sel isa eka Gode amo kimanin nakai komokwal isa Yesuse bainobo gesiobe. \s1 Yudai Stibene kot kebasiobe. \p \v 8 Eka Gode Stibene daabanea e titilo omale kesoa e inamin namin okok sumo nakaia unangai sino mo watemin blimo klabea tam tlebua watemebiba \v 9 Yuda naka maki Salini bibo blib isa eka Aleksandlia bibo blib isa eka Silisia betano blib isa eka Esia betano blib isa i Gode amo niniino Flimano tem tamo olota mina binabibbua tetemniba Stibene temna bianiba e baase i baasib blib otane \v 10 Gode Hobe Stibene titilo omalea e i wengo omabbubene kesoa \v 11 i naka maki baabeniba Ibo moniba komokwali dim baabeniba Ni Stibene atemeboba Moses esa God esa i weng dobo weng baabeneta atemobbiobo ge baabenimibo ni monio oyomabbiobo gesiba \v 12 naka maki wenteniba bain inaniba dim baasiba nakaia unanga isa Yudai naka gang isa hekmel weng tekein kemin naka isa dim weng olo wenteniba al tliaubesoa moniba Stibene dobona bianiba eka nakai dim omin weng olo baaibbuei dlonaniba dleb moniba Yudai naka sum isu ye teniba bianiba kot kebianiba \v 13 dim omin naka eli baabeniba Naka ele amitie Gode am sum osa eka Mosese hekmel weng osa weng dobo weng owe bianea \v 14 baanea Yesuse Nasalet bib sake Gode am sum olo watwat dabona bianea eka Mosese hekmel wengo nibo omyebu osa afet omfananamabebo genea ni wentobbiobo gesiba \v 15 komokwal isa naka gang isa i Stibene atemiba e kibio makob abisake kibi ota walasanea atemsiobe. \c 7 \s1 Stibene wengo komokwali omkaye monsebe. \p \v 1 Gode amo kimanin nakai i komok sume Stibene baabanea I weng ele okebib olo baino? gesea \v 2 Stibene baabenea Ne nekwal ibsa aywal ibsa wentine! Gode titilo sumobe. Sinanggwano nib fanine Eblahame Helan bibo mo unim blim sma Mesobotemia betan ye bieta God ele tenea Eblahame baabanea \v 3 Keb bibam osa keb meletan isa deibeneba moneba bib mako alebkenamabi ye one ge baabasea \v 4 e inanea Kaldia betano deibonea monea Helan bib ye bia e aye kaaneta e Helan bibo deiboneta Gode debetnea tenea Isleli betan ele binebu otane \v 5 Gode Eblahame dabale men osa mo walalim blimobe. E betan blim bia Gode baabanea Sinanota ne keb betano mo wakli biota keb molobsel isa nomabiobo ge baabase otane am olo dimo Eblahame meme blimobe. \v 6 Gode Eblahame imin baabanea Bi sinanomo keb molobseli moniba naka maki betan ye temiba ita keb molobseli kima bliba i okoko okok keyemibo monia inamin namino mo okayemin blim deibeniba i besa okok keyebiba naka eli keb meletani kukub misiam osa enin sum osa omkaye bianiba yebiam nomabibo bifolo homono 400 o blimanota \v 7 ne nakai keb molobseli kima bliba besa okok keyebib nakai enin sumo omyita keb molobseli bibo yo deiboniba imin teniba kleb bibam ele tlaniba ne niniino nemtouleb nomabiobo ge baabanea \v 8 eka imin baabanea Ne kobo daabkeia keb molobseli walaibo ibo nemiobo, ibo aalo waketoumin kukubo wafuniba ne wengo bainobo geine ge baabanebio kesoa Eblahame Aisake awoko debeb tlobua amo 8 blimanota e aalo watlabanebua eka Aisak esak Yekobe dofanea aalo watlabanebua eka Yekob esak e memei naka teni 12 dlanea aalo waketoufabenasebe. \v 9 Yekobe meleli i ninge Yosebe kukub ayam namsea aalebe gobasea hekwali atemniba atliaubesoa debeb moniba naka maki waloniba monio oliba naka elita Yosebe debeb moniba Isib betan ye daiba bianea okok homono okok kebe otane i monio mo okahamin blim deiba bliba besa okok kebe otane Gode kima bianea \v 10 daaha bianea bobol tem funin ayamo omkahabea Isib komok sume Feloe atemnea Yosebe tekein kemino sumobo ge funanea baabanea Kebta komok aneba Isib sel isa eka ne amo okok kebib naka unang isa kimanale ge baabanea inanea kima bia \v 11 sinanoa Isib betan osa eka Kenan betan osa imeno namanoa nakaia unangai alukum imen teb bliba eka nib faninwal isa inaniba imen teb bliba naka maki om haabianiba baaniba \v 12 Isib betano imeno mako ye biobo gesiba Yekobe wentenea e memei dlanea Isib betano sino mo unim blim binabibo nena ye moniba imeno walo oleb tlibbua \v 13 mitdaniba imeno imin walom geniba mo temib otane i Yosebe mo tekein keim blim bliba ema baabenea Ne Yoseb netabo ge baabenabea naka maki wenteniba Feloe baabaniba Yosebe hekwal isa ning esa e ay esa sma bliobo ge baabaiba wentenea tekein kenabea \v 14 Yosebe e hekwal isa ning esa baabenea Ibo imin moniba Kenan betan unaniba ne ay esa eka ne meletan isa baabeiba tline ge baabenea moniba baabeiba tlibbuei 75 obe. \v 15 Yekobe inanea tenea Isib ye bianea kaanebua eka nib faninwal isa Isib betan ye bianiba kulilaiba dleb moniba \v 16 sinanggwano Eblahame Hemoe molobseli Sikem bib seli smeo wale binabuo sino Yekobe kaaneo debeb moniba sme olo temo dofaibbua eka nib faninwal isa kaaibo dleb moniba sme olo temo dolaibbiobo ge baabenea \v 17 eka Stibene imin baabenea Sinanggwano Gode Eblahame baabanea Keb molobseli Isib betano deiboniba moniba Kenan betan ye unomabiobo ge baabanebuo am olo meb tloa nib faninwali inaniba homon anabiba \v 18 am olo dim ota naka make Isib seli komok anea e sinanggwano Yosebe kaanebio kesoa Yosebe bobolo funino deibonea \v 19 komok ele nib faninwali dim baabenea enin sumo omyenea baabenea Ib memei dleb taniba bib tam daiba kaaine ge baabesea i inabiba \v 20 am olo dimo Mosese biemo e dofanoa temota dot men ayame dofano kesoa aalebe am tam dofa bia alimo asumatna blimanoa \v 21 awoko debet daaknoa aaye ken daak dofasoa Feloe moono te atemnoa debeb monoa am unanoa baanoa Ne miinobo gesoa dofa bliba damanea \v 22 Isib nakai kukubo alebaiba Mosese tekein kenea weng sbal obianea eka e okoko makob komok dikin okok kebea \v 23 bifolo 40 ye blimanoa e meletani Islel nakaia unangai yatemang genea \v 24 motemea Isib nakae tenea Islel nakae make anasea Mosese yatemnea Islel nakae daabanea Isib nakae ananea kaanea \v 25 e funanea Ne meletani funaniba Gode Mosese dabanea tenea nibo daabenamabebo genomabiobo gese otane i mo inangge funaim blimobe. \v 26 E inane sonoma bomanoa imin monea Islel isu ye temea ele bibam seli asu keniba awa gembib kesoa yatemnea watanang genea baabenea Ib dabo awao deine! Ibo nimin kenibta awa gembibe? gese otane \v 27 nakae naka make watwat dahabe nakae ananang genea watnea Mosese dliba dobbianea baabanea Waneta baabkeneta Kobo ni kukubo klabianeba kimanang genebte? \v 28 Kobo makob sintalo Isib nakae anabeb inaneba nesa nananang genebtio? ge baabasea \v 29 Mosese wentenea tosiananea wetou monea naka maki betano niniino Milian betan ye bianea alelo omonea memei naka teni asusu na dlanebiobo ge baabenea \v 30 eka Stibene imin baabenea Mosese inanea bia bifolo 40 o blimanota monea ibuantemo amgolime Sainaie kikib ye temea ase asub alut tubunea ein tesea temea atol ele teme abisake isak wat mabia atenea dlou unanea \v 31 e smike deiba unea inabe ye de watnia meb wat mania kla atemnite genea watnea meb wat manea atememsea \v 32 Gode baabanea Ne keb faninwali Sum netabe. Ne Eblaham esa Aisak esa Yekob esa i Sumobo gesea Mosese dlou unanea tosiananea atememino deiba bia \v 33 Gode imin baabanea Kobo dabal ele dime mabiebo ne bli kesoa dabal ele kiningobo, keb skil otabbumino detlanale! \v 34 Isib seli ne nakaia unangai Isleli enin sumo omkayebiba kukub olo ne amitie wateme biania ne i memin wengo wente biam nabi kesoa ne daake dabalim ele tlania ne nakaia unangai daabenia dleb monia betan afet ye danamabi kesoa ne kobo kemaia moneba Isib betan unaneba Isleli daabenale ge baabasea \v 35 Islel nakaia unangai i sino Mosese wengo omdibiha bianiba baabaniba Kobo ni kima bianeba ni kukubo klabebbabo ge baabaibbuo yo dimo Gode bobol tem funino omonea abisake atole tem wat mabie omansea abisake weng olo Mosese baabanea wente kesoa Gode emaye Mosese dabanea monea Isib betan unanea Islel nakaia unangai komok anea daabenebiobe. \v 36 Mosese monea Isib betano inamin namin okok sumo homono klabiam binea Isib betano deibonea Islel nakaia unangai dletnea monea aaye sole niniino Led sie ken ye moniba bianiba Mosese inamin namin okok sumo homono klabianea aaye baabasea welanea Led sio deiboniba moniba ibuantem ye bianiba Mosese inamin namin okok sumo homono klabeo bifolo 40 blimanota \v 37 Islel nakaia unangai baabenea Gode emaye ne nemanea tlibiota e wengo ibo omkaye binabibo, sinanomo Gode naka make dabanea tenea ib molobseli isak temo tlanea Gode wengo omkayemabe nakae makob ne ulabobo ge baabesebe. \v 38 Islel nakaia unangai ibuantem ye bliba Mosese bekebe bianea utnea amgolim ut temnea abisake te naniba bianiba Gode bobol tem funino abisake omalea abisake omkeimanea Mosese wenten daakenea nib faninwali baabenebuo nibo wentenoba wafunob mole afen smike dobonoba amit nomabbu otane \v 39 nib faninwali Mosese wengo omdibiha bianiba i bobol temo fumbianiba ni imin Isib betan unomo gabianiba \v 40 Mosese heke Elone baabaniba Mosese Isib betano deibonea nibo dleb tlebue fab unene? Kobo smike mo klaneba nibo unom gaobo smik ele sin bebea nibo abuk dobsileb unomo gesiba \v 41 am olo dimo Elone inanea i god dim omine smike makob eil blumakaue ulab klanea i eil blumakaui yananiba dlaniba baabaniba Ni kulano imen baka doklob mole kobo daabenale gabianiba funaniba Ni okoko ayamobo gansiba \v 42 Gode funanea I inamib yole ne deibesia imaye afoka alima awitnina o niniin ota omtouleb nine genea deibenea makob sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai Gode wengo dolaniba baaniba \q1 Islel nakaia unanga ibo ibuantem ye bliba bifolo 40 blimanoa eil blumakau isa eka eil sibsib isa yenaib otane ne mo donim blim deitneniba \v 43 god dim omine smik eta klaniba e niniino Molok ge nganha bianiba ibo unom gaibo e sok um am yeb baka dalo obnakatouleb niba haabianiba eka mak ele makob awitnino ulab klaniba e niniino Lefan ge nganabananiba o niniino omtouleb bianiba ne niniino mo nemtouleb nin blim deitneib kesoa ne dlaia moniba Bebilon bibo abuk da tam unomabiobo genebiobo ge baaniba dolaibbiobe. \b \p \v 44 I ibuantem ye blibo Gode Mosese baabanea Ne smik mako alebkeita ibo ne sok um amo inanibta getneine ge baabasea i wenteniba Gode sok um amo geniba am olo tem tamo Islel nakaia unangai Gode niniino dobtouleb blibta \v 45 sinanota Yosuae Isleli komok anea Isleli moniba bib mak ye unaniba Gode daabenea bibam olo seli yaliba naka maki skilaniba betan mak uniba Islel nakaia unangai Gode sok um amo dobo obeb teniba bib olo tem ye obabba bliba Debite komok anea \v 46 Gode Debite kla goba bia Debite Gode baabanea Yekobe Sum kobo ne keb amo gebkenamabibo gesea \v 47 Gode Yeye gene kesoa deibonebua e miine Solomon eta Gode amo moton genebiobe. \v 48 Ina otane Gode Sum kesoa e amo nakai gembibo temo mo biebabe. Gode weng omkeimalin nakae Gode buk temo dolanea baanea \q1 \v 49 Abilimo ne biin toulalin eka dabalim ole ne skilono olana blibo, ibo ne fatnamin am getnenom genibte? Ne fatda sinanamabine? \v 50 Inamin namin olo nemaye klaibiobo genebiobo ge baanea dolanebiobe. \b \p \v 51 Ibo weng omdibimin nakabe. Ib bobol tem funino makob mililambio tem tab blibi bobol tem funino ulabobe. Ibo klango datana bianiba Gode Hobe amitie dobdibi bianiba makob ib faninwali naniba dobdibi binibbio inabiobe. \v 52 Sinanggwano ib faninwali Gode weng omkeimalin nakai alukum enin kino omkaye bianiba maki baaniba Sinanomo Gode Naka Molote dabanea tlamabebo geib nakai yenaiba kulilaibbua eka ibsak memalo Gode Naka Molote dabane tle debeb moniba komokwali dobyiba anaiba kaanebiobe. \v 53 Sino Gode abiseli Gode hekmel wengo omkayebiba wentebib otane ibo i wengo omdibiye biobo ge baabesebe. \s1 I Stibene tom dum anaiba kaansebe. \p \v 54 Komokwal isa naka gang isa i Stibene wengo wenteniba atliaubesoa kweilono wa unan monsib \v 55 otane Gode Hobe Stibene bobol temo bie kesoa e delubmanea abilim uto God esa eka e titil sum osa makob ayal inamin einebua bia Yesuse e kweile kweitale kikib ye mana bia bliba yatemnea \v 56 baabenea Ibo wentine! Abilimo amisalo betelabua Abilim Da Tlemin Nakae Gode kweile kweitale kikib ye mabia atemibo gesea \v 57 komokwali Stibene wengo wenteniba klango datananiba kulek ge nganasese bianiba blublu teniba alefuniba \v 58 debetniba moniba bib asak ye unaniba Stibene dim baabaibbio nakai youmo tibo gemeloniba naka tembale niniino Sole skilono kikib ye dlaniba tom bolaniba \v 59 Stibene salabiba e Sume nganha bianea baabanea Yesus Sum kobo ne smike debeitneneba ne natlano ge baabanea \v 60 ton ton golbunea Sume imin baabanea Sum kobo i ne enin ele omkanebib olo kobo mo yang kenebta i enino mo omyaebe ge baabanea kaanebiobe. \c 8 \p \v 1-2 I inaniba Stibene anaiba kaansea Sole funanea ayam nata anaibobo gesea naka maki Gode bobolo fumbibi teniba Stibene debeb moniba dobbuniba mehabiba amo yo dim ota naka maki teniba Yesuse bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bibo blibi enin kino omkayemiba maki skilaniba Yudia betano bib mak bib mak onon tlaiba eka mak ile skilaniba moniba Samelia betano bib mak bib mako onon tlanasib otane Yesuse okok dlasanin naka ita Yelusalem bib ye bliba \v 3 Sol esak Yesuse bainobo galin nakai alukum yenanang genea monea am amo alukum hen haabianea Yesuse bainobo galin nakaia unangai dleb monea klabutam tam dlane tam une monsiobe. \s1 Filibe Samelia betan onsebe. \p \v 4 Eka bainobo galin nakai skila moniba bib mak bib mak onon tlaibi mo bianiba bibo yo Gode wengo omkeimabiba \v 5 Filib esa inanea monea Samelia betan ye bianea Gode Dofakamin Nakae Klaiste wengo Samelia bib seli omkayebea \v 6 nakaia unangai Filibe wengo wente bianiba eka inamin namin okoko sumo klabeo wateme bianiba e wengo kla wente monsiobe. \v 7 Niminbabe, Filibe Gode wengo omkeimansea hob misiami naka maki bekebe blibi kulekowa ngananiba deibe unebiba eka naka maki maao dot misiam ubenobue isa eka maki gilok yalobio naka isa klaubenea ayam an inamib \v 8 kesoa Samelia bib seli seimbianiba e wengo wentebiba \v 9 eka naka make niniino Saimone kingkanobe. Sino e kingkano sitayebea Samelia bib seli nakaia unangai ateniba smiko deibe unoa e baabenea Ne niniinsabo ge oyebea \v 10 nakaia unangai inamin namin blim isa eka inamin naminsa isa e wengo wente bianiba baaniba Gode titil sbalo naka ele omaleo o niniino Titil Sum otabo ge obianiba \v 11 am homono dimo e inamin namin okok homono klanea wateniba dlou unaniba funaniba inamin okok ye klame yole nibo e wengo kla wente bianobte geniba e wengo amitie wenteha binabib naka esa Samelia bib ye bia \v 12 Filibe inanea te bianea Yesus Klaiste wengo omkaye bianea baabenea Sinanomo Gode nakaia unangai kimanamabebo gesea Samelia bib seli nakaia unangai Filibe wengo wenteniba Yesuse bainobo geiba e aaye fuelabenea \v 13 Saimon elesa inanea Yesuse bainobo genea aaye fuelabanea Filibe bekeba bieta Filibe inamin namin okoko sumo nakaia unangai sino mo watemin blimo klabea Saimone atemnea dlou onsebe. Inamin namin olo Saimone sino mo watemin blim bieta nena ye tam tlota watemsebe. \v 14-17 Samelia bib seli nakaia unangai Yesuse wengo wenteniba bainobo geniba Yesuse niniin dimo aaye fuelaibbu otane Gode Hobe i bobol temo mo nim blim kesoa Yesuse okok dlasanin nakai Yelusalem bib ye blibi wenteniba i Yon esa Fita esa dlaiba moniba Samelia bib ye temniba i Samelia bib seli bainobo gabibi kweilono gabamon dim ut tebelubeniba Gode baabaniba God kobo keb Hobe dabaneba daakenea nakaia unanga elisu tleko geiba Gode Hobe daakenea i bobol temo onon tlanea \v 18 Yesuse okok dlasanin nakai inaniba i kweilono gabamon dim ut tebelubeiba Gode Hobe daakenea nakaia unangai bobol temo bia Saimone i titilo watemnea monio oleb tenea \v 19 baabenea Ibo kweilono gabamon dim ut tebelubeiba Gode Hobe daakenea nakaia unangai bobol temo onamin titilo omniba ne monio oyano gesea \v 20 Fitae baabanea Gode titilo misim omkayebebo, kobo funaneba Ne monio titil olo walano geneb mole kebsa keb moni osa aseinin bib unine! \v 21 Gode keb bobol tem funino watemekebeo misiam kesoa kobo ni okok olo mo klanamabebbabe. \v 22 Keb bobol tem funin misiam olo deiboneba keb bobol temo deskinaneba omoneba Gode omaneba baabaneba Kobo ne hengmino omtlatnene ge baabanale! \v 23 Ni keb bobol tem funino tekein kebuobe. E kobo ni titil olo bobolo wakebua fumbianeba Ne titil olo omonia okok kemia nakaia unangai natemniba ne niniino nemtouleb nine gabeb kesoa hengmin olo keb bobol temo watwat dakebobo gesea \v 24 Saimone Fita esa Yon esa baabenea Ibo Gode baabaniba daatnenea kukub misiam olo ne dimo mo tam tlamone gesea \v 25 Fita esa Yon esa Samelia bib seli baabeniba Bain Yesuse Gode Dofakamin Nakabo ge baabeniba Sume wengo omyenaniba deibe tebianiba Samelia bib mak bib mak seli Yesuse wengo omkayem omkayemniba imin teniba Yelusalem bib ele tesiobe. \s1 Filibe Gode wengo Itiobia nakae omansebe. \p \v 26 Gode abisake Filibe baabanea Kobo moneba Saut da ye temebta deib make Yelusalem bib daniba ke tlaniba Gesa bib une binabib deibe sine ye biebo gesea \v 27-28 Filibe wentenea monea deib ele walanea deib tla bebianea Itiobia nakae atemsebe. Naka ele e niniin ohaminobe. E Itiobia seli komok sumo niniino Kandesio monio kimanin nakabe. E monea Yelusalem bib ye bianea Gode niniino dobtouleb binea Imin monia nene bib unano genea kalise tem tam toumbia til hosi tekda buba debeb bliba bebianea Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo dolanebuo kim bebea Filibe atenabea \v 29 Gode Hobe baabanea Kobo moneba kalis esu one ge baabasea \v 30 Filibe blublu monea naka elesu unanea temea e Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo dolanebuo kibe kesoa baabanea Kobo weng olo kibebo o mitmakamo mo tekein kebebo? gesea \v 31 e baabanea Naka maki o mitmakamo mo aletneim blim kesoa ne o mitmakamo mo tekein kebibabo, kobo teneba ne kalis tem ele touneba aletnenale ge baabasebe. \v 32 Gode weng olo enangge baanoa \q1 Nakai eil sibsibi yenanom gaibo i wengo mo ngananimibbabe. Eka eil sibsib meme isa dleb moniba aano waketoufabenom gaib osa i wengo nganino kimik ge bliba waketoufabenabib inanea naka elesa wengo kimik gebia debeb moniba \v 33 enin kino omaniba dim baabaniba E hengmino sumobo geniba naka maki mo baanibta E meletani ye bliobo genomabibbabo, e anaiba kaanamabe kesoa e dabalim olo alang namanamabebo ge baanea dolanebu ota kibetabe. \b \p \v 34 Itiobia nakae inanea Filibe baabanea utnea kalise dim ut tounsea baabanea Gode weng omkeimalin nakae weng olo dolanebuo wane weng sang ota e dolanebione? Ema nanama bianeta dolanebio bleka naka afet nanomabibta ele besa weng sang ota dolanebuo? gesea \v 35 Filibe wentenea dobonea weng olo mitmakamo alebane ole eka omit ole Yesuse weng ayamo alebanane ole \v 36 i kalise obetniba bebianiba aaye make ye bie kesoa atemniba Itiobia nakae Filibe baabanea Aaye ele biebo, niminsabmin ota ne deibo waitne biota aaye fuelanamino debline? gesea \v 37 [Filibe baabanea Keb bobol temo Yesuse bainobo gabeb mole ne aaye fuelabkenamabibo gesea Itiobia nakae baaneo Ne Yesus Klaiste bainobo gabibo e Gode Miinobo ge baabasea] \v 38 e til hosi kimanin nakae baabanea Til hosi mo dleb unaebe, debiebo ge baabanea i kalis tem uto deibo daake bib ele blelaniba moniba aaye ken ye unaniba Filibe Itiobia nakae aaye fuelabanea \v 39 wate ken ele tenabiba Gode Hobe Filibe debeb unea Itiobia naka ele Filibe imino mo atemim blim kesebe. Filibe inanea unea Itiobia nakae deiba monea ele bibam unanea seimbianea bia \v 40 Filib ele tenea Asdot betan ye helanea tebianea bib mak bib mako Yesuse weng ayamo omkayem omkayemnea tenea Sisalia bib ele tesebe. \c 9 \s1 Sole hengmino deibonea Yesuse bainobo gesebe. \p \v 1 Sole amitie obianea Ne Yesuse bainobo galin nakaia unangai yenanitabo ge obianea monea \v 2 Gode amo kimanin nakai i komok sume baabanea Kobo futano dolatnenale gesea e Yudai Gode amo kimanin nakai Damaskas bib ye blibi futano dolanea baabenea Ibo Yesuse bainobo galin nakaia unangai mo bliba yatemaibo yafu dloniba naka ele dlaliba dletnea Yelusalem bib ele tleko ge baanea dolabasea \v 3 e ometnea monea Damaskas bib asak ye bebea ayal sume abilim ut danea bomatowanea daakenea Sole ge dofakasea \v 4 Sole til hose dim ut toumbiebe gama daaknea dabalim daak blelasea weng mako baanoa Solo, Solo, kobo nimin kenebta ne enino omkanebebe? gesoa \v 5 Sole baanea Sum kobo wankebte? gesea \v 6 e Sole baabanea Ne Yesus netabo, kobo enino omkanebeb kesoa memalo hananeba moneba Damaskas bib ye unebta naka make teneta ne okoko omakabkeibio wengo baabkeneko ge baabasea \v 7 naka maki e bekeba bebibi dlou unaniba smiko deibe unoa i wengo kimik gebianiba naka dame mo atemim blim otane weng ota wentiba \v 8 Sole hananea e kino boma temeta ib inamino gebanoa e mo yatemim blim kene kesoa naka maki kweil gong wat afu debetniba moniba Damaskas bib ye daiba bianea \v 9 amo asumatna keseo e kino sma ye gebabua e imena aaya osa mo unalim blim besa bieta \v 10 Yesuse bainobo galin nakae niniino Ananaiase Damaskas bib ye bia Sume tenea baabanea Ananaiaso gesea e baabanea Ae Sum kobo ne ele blibo gesea \v 11 Sume baabanea Kobo moneba Yudase amo deib unemino niniino Molot ye unaneba taneba Yudase am tam unaneba baabaneba Tasas bib sake niniino Sole fab biene? Ne wengo baabanang genitabo genale! Sole am ye bianea God ne ngane bianea \v 12 damo temea nakae niniino Ananaiase tenea e kweilo e kin dim wat tebelubasea Sole kino webiabanabua temebo gesea \v 13 Ananaiase baabanea Sum kobo naka homon unang homoni baaniba Sole Yesuse bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bibo blibi enin kino omkayebea \v 14 eka keb amo kimanin nakai komokwali baabaniba Kobo moneba Damaskas bib ye unaneba Yesuse bainobo galin nakaia unangai yafu dlet moneba klabutam tam kamale geib kesoa e tenea Damaskas bib ye tlanea inanano gabebo geiba wentibo gesea \v 15-16 Sume imin baabanea Kobo one! Ne naka ele ne okok naka dofakaia e ne okoko okok kebianea ne wengo omeb monea nakaia unangai Yudaba isa eka bib mak bib mak seli komokwal isa eka Islel ten isa omkaye bianamabebe. Ne Sole baabania Kobo ne niniino omkeimamebo dafao naka maki teniba enin kino omklomabiobo ge baabanamabibo gesea \v 17 Ananaiase wentenea monea Yudase niniin aseke amo Sole bie tam unanea e kweilo Sole tebelubanea baabanea Ne nek Sol kobo deib tama deib tebianeba nib Sume Yesuse atemebbue emaye nemaneta tlibo keb kino webiabkenoa Gode Hobe dabanea daakenea keb bobol tem daak unubkeneko gesea \v 18 Sole kino aning blong inamino kin deib bla waisabuo gemelaba tloa e kino imin webiabanoa temnea hananea Ananaiase Sole aaye fuelabanea \v 19 omito imeno dowonea sbal manea Yesuse bainobo galin nakaia unangai Damaskas bib ye blibi baka bianea \v 20 monea meb meb yo Gode amo tem tamo Gode wengo omkaye bianea baabenea Yesuse Gode miinobo ge oyem haasea \v 21 naka maki wenteniba dlou unaniba baaniba Naka ele sino Yesuse bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bibo blibi enin kino omkaye bianea tenea Bib olo seli Yesuse bainobo galin nakaia unangai klabuto ge dleb monia Gode amo kimanin nakai i komokwal isu unamabibo gabinebuo ba etabo gesib \v 22 otane e Yesuse wengo omkeimamin titilo omo bianea baabenea Yesuse Gode Dofakamin Nakabo gesea Yuda nakai Damaskas bib ye blibi wenteniba funaniba E wengo motonobo geniba i weng blim kesiobe. \s1 Sole monea Yelusalem bib onsebe. \p \v 23-25 Sole inabea am homono blimanoa Yuda nakai miniba Sole ananomo ge baaniba kwin tlamo boman tlamo Damaskas bibo tomo smen baka funiba daamo geibbuo amit deibo alukum genha bianiba ni Sole ananobtabo galib kesoa naka make wentenea Sole baabanebua kwinoa Sole bekeba nin nakai debeb utniba daam dim ut unaniba tlit meene tem daak dababbaniba sai da afu daba daba bliba daaknea kim daak blelanea bib olo deibonea monea \v 26 Yelusalem bib ye unanea Yesuse bainobo galin nakaia unangai ye blib ita bekebe biang gesea i funaniba E Yesuse bainobo galin nakababo geniba e tolo tosiananiba deibasiba \v 27 Banabas eta elekiem debeb monea Yesuse okok dlasanin naka isu danea baabenea Naka ele Damaskas bib deib unemin ye monea nib Sume atemna bianea e wengo wentenanea monea Damaskas bib ye bio e mo tosianim blim sbal mabianea Yesuse wengo omkayebe biota debeb tlibo ge baabenea \v 28 Sole bainobo galin nakaia unangai ye bekebe bianea Yelusalem bib seli Yesuse wengo omkaye monseo e mo tosianim blimobe. \v 29 E inabea Yuda nakai Glik weng obibi tetemsiba e Yesuse wengo baabesea i wenteniba halen tlaniba weng ombiabasiba e baase i baasib biniba atliaubesoa ananom genamsiba \v 30 Yesuse bainobo galin nakai wenteniba Sole debeb moniba Sisalia bib ye unaniba dabaiba monea Tasas bib onsebe. \v 31 Sole inanea unea Yesuse bainobo galin nakaia unangai Yudia betano blib isa eka Galili betano blib isa Samelia betano blib isa i naka maki enino mo omkayemin blim kesoa i ayam bianiba naka homon unang homoni Yesuse bainobo geiba Gode Hobe daakenea titilo omya i Yesuse bainobo galino sbal masiobe. \s1 Inias esa Dokas osa i weng sangobe. \p \v 32 Fitae dalanea bib mak bib mak ye baka wat baka wat binea monea Lida bib ye Yesuse bainobo galin nakaia unangai Lida bibo blibi baka bianea temea \v 33 naka make niniino Iniase gilok alobua ye binabeo bifolo 8 blimano bua atemnea \v 34 baabanea Inias kobo Yesus Klaist eta klaubkeneta ayam anebobo, hananeba keb biin tano gemelo ge dlanale gesea \v 35 e hebmamsab hananea Lida bib sel isa Selon bib sel isa atemniba i Yesuse bainobo gesiobe. \v 36 Yesuse bainobo galin unango niniino Tabitao Yoba bib ye biota Glik teni o niniino Dokas ge nganwebiba o okoko amitie klayam okok kebianoa nakaia unangai imena moniao blimi misim okaye binabobua \v 37 amo yo dimo o genandenoa kaanoa unang mak isa eka soson isa teniba aaye fuelaboniba omeb utniba biin asal ut omfa bliba \v 38 Lida bibo skeimbabe, meb yotabe. Naka maki baaniba Fitae Lida bib ye baka biebo gesiba Yesuse bainobo galin nakai wenteniba nakai asu dlaib moniba Fitae baabaniba Kobo ni bekebeneba hebmamsab Yoba bib unomo gesiba wentenea \v 39 baka monea Dokaso niniino mako Tabitao am tam unanea utnea biin asal uto tem ut temea sosoni alukum teniba Fita esu ele miniba mebianiba Dokaso youmo bikibenobuo Fitae alebasiba \v 40 Fitae baabenea Ibo alukum tala bib unine genea i tala bib onsiba e tonton golbua daak tounea Gode nganha bianea unang olo kaanobuo baabonea Tabita obo hananale gesea \v 41 o kino bomanoa Fitae atemnoa hana ute tounsoa e kweilone tobwensea alefunoa omfaanea hana ute masoa deibonea unang soson isa bainobo galin nakaia unangai mak isa nganabenea imin tam temiba o mo alebenea ele omfaiobo ge baabenea \v 42 weng olo Yoba bib seli alukum wenteniba naka homon unang homoni Yesuse bainobo gesiobe. \v 43 Am homono dimo Fitae Yoba bib ye binebuo Saimone eil blumakaui aal klamin nakae am tam aala binebiobe. \c 10 \s1 Koniliase Fitae nganabanea tesebe. \p \v 1 Naka make niniino Koniliase Lom bibo awa genalin nakai komokobe. E Sisalia bib ye bianea awa genalin naka homoni 100 i kima binabe biotabe. Awa genalin naka eli niniino Itali awa genalinobe. \v 2 Konilias ele e alelo ikam osa eka e meletan isa i Yuda nakaba otane i Gode bainobo gabianiba e niniino dobtouleb bianiba Yuda nakaia unangai inamin namin blimi daaye bianea monio okaye bianea Gode amitie nganha binabebua \v 3 am mak bomanoa bia kwin tloa afoko delwab manoa abisake tenea baabanea Koniliaso gesea \v 4 Koniliase abisake atemnea dlou unanea baabanea Sum kobo nimin deib tlebe? gesea abisake baabanea Kobo Gode amitie nganha bianeba eka naka mak unang maki daaye biam nabebo, Gode kukub olo watemub kenea keb bobolo funanea \v 5-6 naka make niniino asube, Saimon Fita etabe. E Yoba bib ye bianea eil blumakaui aalo klamin nakae niniin aseke Saimone bekeba biebo, e amo meb aaye sole ken ye biobo, kobo nakai mo dlaneba moniba Fitae baabaiba tleko ge baabanea \v 7 abisake unea Koniliase deibanea okok nakai asu nganabene tliba dlona bianea eka awa genalin nakae Gode wengo amitie wente bianea Koniliase bekeba binabe naka esa dobonanea \v 8 abisake wengo baabaneo baabenea dlane moniba tamal sibnoma \v 9 bomanoa moniba Yoba bib asak ye bebiba kelanoa Fitae utnea biin asal ut unanea Gode nganhabea \v 10 imen tebo anasobe. Naka maki imeno mema ye fubiba Fitae inanea imen teb anasoa temea \v 11 abilimo amisalo betelanoa youme sume flanggete ulabe abilim ut danea sayo asuke asuke nao keno tebe gieibbua sa da e wafu wafu bliba daakesea temea \v 12 inamin namin homoni tila eila wana inaba i youme tem wat bliba yatemnabea \v 13 weng mako baabanoa Fita kobo hananeba kulan eli yenaneba dowonale gesoa \v 14 Fitae baanea Yeye kulan eli ne awemobo, ne mo dowonamibabo gesea \v 15 weng olo imin baabanoa Gode baanea Uninobo gene mole kobo mo baanebta Awemobo genemebe genoa \v 16 weng olo ohamino asumatna kenoa wentea youme imin debeb ula abilim unea \v 17 Fitae funanea Kukub olo mitmakamo fatnamine? gabea Koniliase nakai dlane tebibi Saimone amo hente bianiba nakai baabesib alebe dlo dla dla bliba teniba amisalo kikib ye tlaniba \v 18 Saimon Fitae am olo tem tam aalabeo? ge nganasiba \v 19 Fitae kukub olo alebano fumbea Gode Hobe baabanea Naka maki asumatna teniba kobo hembiobo, \v 20 kobo mo tosianabenemebe! Hananeba moneba i baka one! Nemaye dlaia tliobo gesea \v 21 Fitae daakenea naka eli baabenea Ibo naka ele hembibe netabo, ibo nimin deib tlibe? ge baabesea \v 22 i baabaniba Awa genalin nakai 100 i komoke niniino Konilias eta ni dlaneta tlobobo, e naka ayamobe. E Gode niniino dobtouleb bia Yuda nakai alukum fumbianiba E naka ayamobo gabiba Gode e abisake tenea baabanea Kobo nakai mo dlaneba moniba Fitae debeb tliba e wengo wentemale ge baabaseta Koniliase ni dlane tlobobo gesiba \v 23 Fitae baabenea Ibo tam teniba am ele aaunine ge baabenea aan sibnoma bomanoa Fita esa naka elisa Yesuse bainobo galin nakai maki Yoba bib ye blib isa moniba temal sibnoma \v 24 bomanole teniba Sisalia bib ele tetemiba Koniliase e meletani dolmina bianea eka e nekwal mak isa nganabene tenaniba miniba Fitae waisa bianiba \v 25 Koniliase tamnea bib tam bia Fitae tesea atemnea tonton golbua daak tounea Fitae niniino dobtoulebsea \v 26 Fitae baabanea Hananale! Kobo mo inamebe! Ne naka makob kleb ulabobo gesea Koniliase hananea \v 27 Fitae Koniliase dab keniba weng omomniba taniba am tam teniba naka homon unang homoni am tam blibo temna bianiba \v 28 Fitae nakaia unangai baabenea Yudai hekmel wengo baanoa Yuda nakaia unangai naka afeti mo baka nimibe! Eka i am osa mo nimibe genobu otane Gode aletnene kesoa ne funania Ne mo baanita Naka maki misiamobo genimibabo genia \v 29 naka eli moniba baatneniba Kobo ni bekebeneba unomo geibo ne Yeye genamino deibonia tlibe. Ibo nimin weng nganatneniba tele geibta tline? gesea \v 30 Koniliase Fitae baabanea Ne inamin namin olo tam tloa watemibuo amo aalan tebio asuke imin asuke naiobe. Inamin namin olo tam tloa watemibuo inaminobe. Ne bib ele blia kwin tloa makob memale biob enasoa tania am tam biania Gode nganhabia naka make e youmo makob ayal einin kenobuo dlusanebua tenea meb ele masea atemna bia \v 31-32 baatnenea Koniliaso keb wengo Gode wentubkenea Kobo nakai inamin namin blimi monia imenao okaye binabebo memalo daabkenang gebo, kobo nakai mo dlaneba moniba Yoba bib unaniba Saimon Fitae niniin asue debeb tline! E Saimon afete eil blumakauo aal klamin nakae amo tem ye biebo, am olo meb aaye sole ken ye biobo gesea \v 33 ne wentenita hebmamsab naka eli dlaita monibta baabkeibta tlebobe. Kobo inaneba tlebo ni funanoba Klayam nanebta tlebobo gabuobe. Ni Gode kin dimo alukum ne am ele mibiobobe. E Sume kukubo kobo alebkenebuo ni alebenale gesea \v 34 Fitae baabenea Ne fumbio memalo Gode nakaia unangai mito mo fumbianea eka nakai niniinsai bobolo mo fumbiam biebabe. \v 35 Ele nakaia unangai e tolo tosiam bianiba kukub ayam wafu blib ita e kla gobe biebe. \v 36 Sino Gode weng olo Islel nakaia unanga ni omyebuo dowan weng ayam olo baanoa Yesus Klaiste nakaia unangai alukum i Sumobo, e bobol tem fiab omyebo genobiobe. \v 37-38 Ibo tekein kebib yotabo, Yone aa fuayemin naka eta aayo fuaye bianea Gode wengo omkeima biam bianea eta sin okok kebeta eka Nasalet bib sak ele e okoko Galili betan ye kilonea Gode Hobe daabanea dabanea monea Yudia betan ye unea Gode e Hob esa titil osa omanea daabanea titilo omananea dabanea monea Yudia betan mak mako haabianea nakaia unangai daaye bianea eka Gululame titilo ge dlabiamo klaye bianea \v 39 eka Yelusalem bib sel isa eka Yuda betano bib mak bib mako blib isa daaye bianea klaye biam bia ni atemnoba nisa e dowan weng olo omkayeboba i debeb moniba atdimo dabasa anaiba kaanea \v 40 amo asu kenea make dime Gode imin dofaanea hananea naka maki atemib otane \v 41 naka homon unang homoni mo atemim blimobe. Gode dlakanebio naka unang nita Yesuse imin hananeo atenoba ete nite nabianoba imena aayao wembiam bianoba \v 42 Yesuse ni baabenea Gode ne nemfakanebio kesoa sinanomo ne nakaia unangai afen blib isa kulilaibbio isa i kukubo klamin naka namabibo, ibo moniba weng olo nakaia unangai alukum baabeine ge baabenebiobe. \v 43 Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakai Yesuse weng olo buk temo dolaniba baaniba Nakaia unangai e bainobo geib mole Gode i hengmino omtlabenamabebo ge baabenibbiobo ge oyemonea \v 44 weng obe dim wat ye Gode Hobe daakenea nakaia unangai weng olo wentebibi i bobol temo onon tlanea wengo afet afet obianiba \v 45-46 Gode niniino dobtouleb nib kesoa Yuda bib seli Yesuse bainobo galin nakai Fitae baka tlibbuei i wengo afet afeto obibo wenteniba i smiko deibe unoa i funaniba Gode Hobe Yuda naka unang ninita dobyebiobo gabob otane e naka afet isa dobyebo gesiba \v 47 Fitae baabenea Gode Hobe dabanea tenea Yuda nakaia unanga nib bobol tem osa naka afeti bobol tem osa onon tlane kesoa ne aaye fuelabenamabibo, naka maki mo baanibta Aaye mo fuelabenemebe genimibe ge baabanea \v 48 e Konilias esa e meletan isa imin baabenea Ibo Yesuse niniino taisaniba aaye fuelaine gesea i inaniba aaye fuelaniba Fitae baabaniba Nibo ele binobte ge baabasiobe. \c 11 \s1 Fitae Koniliase weng sango omkeimasebe. \p \v 1 Yuda nakaba naka afet isa Yesuse wengo wenteniba bainobo gabiobo ge baasiba Yesuse okok dlasanin naka isa eka bainobo galin naka mak unang maki Yudia betan ye blib isa weng olo wentenabiba \v 2 Fitae imin tenea Yelusalem bib ele tetemea bainobo galin nakai aalo waketoubibi funaniba Ni Yesuse meletanobo, eka aalo waketoubibba ile Yesuse meletanbabo geniba Fitae dobsuananiba \v 3 baabaniba Kobo nimin kenebta nakai aalo waketoumin blimi amo moneba i imeno baka dowon tlebe? gesiba \v 4 Fitae Koniliase weng sang olo omkaye bianea baabenea \v 5 Ne Yoba bib ye biania Gode nganhabia inamin namin mako dam dikin aletnenoa temia youm sume flanggete ulabe abilim ut danea sayo asuke asuke nao keno tebe gieibbua sa da wafu wafu bliba daakenoa nenesu ele tesoa \v 6 youme tem wate temia inamin namin homoni eila tila wana inaba i blib kesoa yatemnabia \v 7 weng mako baanoa Fita kobo hananeba kulan eli yenaneba dowonale! gesoa \v 8 ne baania Yeye Sum kobo kulan eli ne awemobo, ne mo dowonamibabo gesia \v 9 weng olo imin baatnenoa Gode baanea Uninobo gene mole kobo mo baanebta Awemobo genemebe! ge baatnenoa \v 10 weng olo baanamino asumatna keno wentia youm ele imin ulanea abilim unea temnabia \v 11 omito nakai asumatnai Sisalia bib sake Koniliase dlane tebibi teniba ne Saimone am temo bli ye tetemiba \v 12 Gode Hobe baatnenea Kobo i baka one! Kobo mo tosianemebe! gesea bainobo galin nakai asuke asuke asuke nai ele blib eli tenanoba monoba Koniliase bib ye temoba \v 13 e baabenea Ne am ele blia abisake tenea baatnenea Kobo nakai mo dlaneba moniba Yoba bib unaniba Saimon Fitae niniin asue baabaib tenea \v 14 ne wengo kebsa nakaia unangai keb amo blib isa omyia wenteniba ibo afen smike doboniba amit nine! ge baatnenebiobo ge baabesea \v 15 nesak Gode wengo omkayemonia Gode Hobe makob nibo sino mikiktemo daake nabenebio inanea i bobol tem osa onon tlanea \v 16 sino ni Sume baabenea Sino Yone aaye fuayebe otane aa moton fuayebebo, ibta sinanomo Gode Hobe dabanea daakeneta ib bobol temo onon tlanamabebo ge baabenebuo ne weng olo funabibe. \v 17 Nibo Yesus Klaiste bainobo gaboba Gode e Hobe dabanea daakenea nib bobol temo onon tlanebuo memalo inanea dabanea daakenea i bobol temo onon tlabe kesoa ne mo baanita Denano genimibabo gesea \v 18 Yudai bainobo galin nakaia unangai Fitae wengo wenteniba i inamin wengo imino omino deiboniba Gode niniino dobtou bianiba baabaniba Kobo naka mak unang mak isa i hengmino omtlabeneba i afen smike doboniba amit nine ge baabasiobe. \s1 Antiok bib seli bainobo galin nakai wengobe. \p \v 19 Sino Stibene anaiba kaanea eka bainobo galin nakaia unangai enino omkayemib kesoa bainobo galin nakaia unangai skilaniba bib mak bib mak ye onon tlaniba maki Finisia betan uniba eka maki Saiblas aaubil uniba eka maki Antiok bib onaniba bianiba Yesuse wengo Yuda nakaia unangai bibo yo blibi ilita omkayebib \v 20 otane Saiblas bib sel isa Sailini bib sel isa i bainobo galin nakai maki moniba Antiok bib ye bianiba Yuda isa eka nakaia unangai Yudaba isa Yesus Sume dowan weng ayamo omkayebiba \v 21 Sume titilo i omkayebea naka homon unang homoni i wengo wente bianiba bainobo gabiba \v 22 bainobo galin nakai Yelusalem bibo blibi weng olo wenteniba i Banabase dabaiba monea Antiok bib ye temea \v 23 bainobo galin nakaia unangai Antiok bibo blibi Gode daabe bie kesoa Banabase yatemnea seimbianea baabenea Ibo Sume bainobo galino sbalma wafueine ge baabesebe. \v 24 Banabase naka ayamobe. E Yesuse bainobo galin osa sbalobe. E bobol temo Gode Hobe amitie bie kesoa naka homon unang homoni e wengo wente bianiba bainobo galiba \v 25 Banabase deibenea monea Sole Tasas bib ye bio hente debetnea \v 26 imin moniba Antiok bib ye bianiba bifol olokiemo dimo i Yesuse bainobo galin naka mak unang maki tenaniba mibianiba Sole Banabase i dabo Gode wengo aleye monsiobe. Antiok bib seli bainobo galin nakaia unangai mema niniino dlaniba I Klistenobo ge nganabesiobe. \v 27 Am olo dim ota Gode weng omkeimalin nakai maki Yelusalem bib ye blibi bib olo deiboniba moniba Antiok bib ye teniba \v 28 naka make niniino Agabase Gode Hobe bobol tem funino omalea e tenea mabianea baanea Sinanomo dabalim olo imeno alukum blimanamabobo ge baabenea \v 29 Yesuse bainobo galin nakaia unangai Antiok bib ye blibi Agabase wengo wenteniba funaniba Nibo bainobo galin nakaia unangai Yudia betan ye blibi daabenomo! geniba i monio atosino ima oleb unaniba atosin ota oloniba \v 30 Banabas esa Sol esa oyiba oleb moniba Yelusalem bib ye unaniba Bainobo galin nakaia unangai komokwali Yelusalem bib ye blibi oyensiobe. I inabiba sinanoa Klodiase Lom bib seli komok ane dimo bib mak bib mako imeno alukum blimansobe. \c 12 \s1 Helote awa genalin nakai Fitae ge debeb moniba klabutam onsiobe. \p \v 1 Am olo dimo Yudai komok sume Helote bainobo galin naka mak unang maki enino omkaye bianea \v 2 awa genalin nakai baabenea Ibo bainate tebeb moniba Yone heke Yemse anaiba kaaneko ge baabesea i inaniba moniba Yemse ananiba kaanea \v 3 Yudai funaniba Helote ayam naneta Yemse ananebo gesiba Helote i bobol tem funino yatemnea funanea Ne Fita esa anaia i imin ne niniino nemtouleb unine genea awa genalin nakai baabenea Ibo moniba Fitae ge debeb moniba klabutam daine ge baabesea am olo dimo singkalin am sumo bleto yis blim dowonamin am boma biotabe. \v 4 Awa genalin nakai inaniba Fitae klabuto ge debeb moniba klabutam daniba Helote funanea Naka homoni Fitae kimanomabib kesoa e mo unamabebabo ge funanea e awa genalin nakai 16 obe, baabenea Ibo Fitae kla kimaib skabo singkalin am sumo niniino Fasobao blimansota debeb monia Yuda isu unania kot kebania anaia kaaneko gesea \v 5 Fitae klabutam tam bia Gode bainobo galin nakaia unangai Gode nganhabibta \v 6 amo yo dim ota Helote funanea Bomanomo Fitae debetnia Yuda isu kot kem unano ge funanabea am olo dimo awa genalin nakai milim anononasiba Fitae isak daak anonsea sen sayo asu gebaniba aambia amit kimanin nakai amito kima bliba \v 7 ibalanoa Sume abisake daak tlea ayale sume klabutam tamo tubunabea abisake Fitae melen wat blelabanea Hananale ge baanea dofasea sen sayo kwei gong wat gebaibbuo debianoa tila tebel mein daaknoa kim daak blelanoa \v 8 abisake Fitae imin baabanea Keb youmo dlusaneba keb skil otabbumino otabbanale gesea inasea baabanea Eka youme tibe imin dobusaneba te nemsileb nale gesea \v 9 e inanea dobsileb bia tamniba bib tam unaniba Fitae fumbianea Kukub olo dam temebi bleka bain keim eso gabea \v 10 tala bebib otane amit kimanin nakai mo yatemin blim keiba dotla taniba daamo amisal osa tam temiba omaye betelanobio kesoa omtla tam bib tam unaniba bebianiba abisake deiba unea \v 11 Fitae funanea baanea Ne tekein kebibo, inamin namin olo bainobo, Helot esa Yuda isa nananom gabib kesoa Sume abisake dabanea daakeneta ne klabutam tamo blio nemeb tam te bib ele tlebo ge funanea \v 12 monea Yon Make niniin asue biemo Maliao am ye temea bainobo galin nakaia unangai homoni Maliao am ye mibianiba Gode nganhabiba \v 13 Fitae amisalo gong gong gansea Maliao okok kewemin unango niniino Lodao tenoa Wankebte? gesoa Fitae baanea Netabo gesea \v 14 o e weng olo wento Fitae weng baane kesoa amisalo betelanamino deibonoa seinseinoa tanoa bainobo galin mak isu tam unanoa baabenoa Fitae tenea amit etale biebo gesoa \v 15 i baaboniba Seimbianeba dim dim wengo omino denale gesiba o baanoa Fitae weng ye baaneta wentibo gesoa i baaibo Dam ekobbabo, e bekel etabo ge omoniba \v 16 e imin gong gong gansea i amisalo betelaniba temiba bain Fita eta kesoa ateniba i smiko deibe unoa weng hek baasiba \v 17 Fitae kweile sital wat tofanea kinea enaniba wengo kemik geine gesea kimik gesiba baabenea Ne klabutam tam blio Sume abisake dabanea daakenea nemeb tam tenea bib ele daneta tlibo, ibo weng olo Yems esa bainobo galin naka mak isa baabeine ge baabenea e deibenea bib mak une sonoma \v 18 bomanoa awa genalin nakai Fitae amo henwaniba baaniba Fitae am olo blim bie olole fab unene? gesiba \v 19 Helote baabenea Kla henwaine gesea hembib otane i mo atemin blim keib kesoa Helote Fitae kima binibbio nakai baabenea Ibo fatnabaibta une bione? gesea i e kima sibnoma biinob bua watemibbuo wengo kla baabasiba Helote wentenea funanea Dim obiobo genea awa genalin nakai maki baabenea Ibo Fitae kima binibbio naka eli dleb moniba yenaiba kaaine ge baabenea i inaniba dleb mo inaiba Helote Yudia betano deibonea monea Sisalia bib onsebe. Helode inanea bianea \v 20 Taia bib sel isa Saidon bib sel isa dosuanasea Taia bib sel isa Saidon bib sel isa i betano imeno blimanobua i moniba Helote betan ota imeno webib kesoa i funaniba Deibanob biamo sinanoa ni monoba imeno imin walom gaobo Helote dosuananea tolobo genamabebo geniba i sinwalo miniba moniba Blastase Helote amo kimanin nakae baabaniba Kobo ni daabeneba monoba Helote baabanoba E atlihamin kukubo deibueko gesiba Blastase i wengo wentenea dleb monea Helot esu unaniba baabaniba Kobo atlikemin kukubo deibonale ge baabasiobe. \v 21 Helote inanea e amo omakanebuo tlo kesoa e komokwali youme dubusanea tanea komokwali biin tam toumbianea e wengo nakaia unangai omkayebea \v 22 i e wengo wenteniba am dofa ngambianiba keb weng olo nakai wengbabo, keb wengo makob Gode wengo ulabobo ge nganhabibo \v 23 e mo baaneta Yeye ne Godbabo, ne dabalim nakabo ge baanamino deibonea e Gode niniino mo dobtouleb nim blim kene kesoa Gode abisake dabanea tenea Helote ande dofanea kaseli e amun temo waloniba doweiba kaanebiobe. \v 24 E inanea kaane kesoa nakaia unangai homoni Yesuse wengo wenteniba bainobo gesiobe. \v 25 Banabase Sole i dabo Antiok bib seli monio Yelusalem bib seli olubeibo oleb moniba oyeniba Yon Make debetniba imin Antiok bib onsiobe. \c 13 \s1 Banabase Sole i dabo Gode wengo omkaye monsiobe. \p \v 1 Nakai niniino Banabas esa Simione e niniin mako Milil esa eka Lusias Sailini naka esa Isleli komoke Helote ninge Maneyen esa Sol esa itabe. Naka eli maki Gode weng omkeimalin nakabe. Eka mak ile e wengo aleyemin naka nabe. I Yesuse bainobo galin nakaia unangai Antiok bibo blibi bekebe bliba \v 2 am mak dimo bainobo galin nakaia unangai miniba imeno hala bianiba Gode amitie nganha bianiba e niniino dobtouleb bliba Gode Hobe baabenea Ibo Sole Banabase i dabo dlakaibta ne okoko okok kemine gesea \v 3 i imeno sma ye hala bianiba Gode imin nganha bianiba naka eli yafuniba kweilo gabamon dim ut tebelubeniba Gode baabaniba Kobo naka eli daabeneba keb okoko okok kemine ge baabaniba dlaiba onsiobe. \v 4 Gode Hobe inanea Sole Banabase i dabo dlanea moniba Selusia bib ye unaniba siibe obetniba moniba aaubile Saiblase bibo niniino Salamis bib ye onsiobe. \v 5 I inaniba moniba Salamis bib ye bianiba moniba Yudai Gode amo tem tamo Gode wengo omkeimabiba Yon Mak esa i bekebe monea ye bianea i okoko daayebea biniba Salamis bibo deiboniba watniba \v 6 Saiblas aaubile milim sin da wato bibo niniino Fefos bib wat unaniba bib olo kingkane niniino Ba-Yesuse ye bia Glik teni Elimas ge oha binabibe, e Yuda nakabe, e Saiblas seli komoke Sesias Folase nekobe. E dim baanea Ne Gode weng omkeimalin nakabo gabea \v 7 Sesias Folase tekein kemin nakabe. E Gode wengo wentano genea naka make dabanea monea Banabase Sole i dabo baabenea Ibo Sesias Folas esu unine gesea mo temiba \v 8 Elimase funanea Sesias Folase Yesuse bainobo gene mole olo misiamobo gene kesoa e sbal manea Sole Banabase i dab i wengo omabbubesea \v 9 Gode Hobe Sole, niniin mako Fol etabo, e bobol temo telaak unubasea e Elimase ateme bianea baabanea \v 10 Gululame miin kobo kukub ayamo omabbuna binabeobo, kobo dim omin nakabe. Inamin namin kukub misiamo nabianeba dim omin kukub ota amitie wafu bianeba Gode wengo baanobuo deiboneba deskinaneba afet obinabeb \v 11 kesoa memalo Gode kemde kemfanea keb kino bibkenoa afoko mo watemamabebbabo, amitie bibkenobua am homono blimanamabobo ge baabasea hebmamsab ayungo mililo daakenoa e kino tum gebanoa tobtlin halonea tubu tubu motemea naka maki kweil gong wat afuniba deibo alebaiba \v 12 komoke Sesias Folase atemnea dlou unanea Yesus Sume wengo bainobo genebiobe. \s1 Folwali Antiok bibo Fisidia betan ye bianibta tesiobe. \p \v 13 Fol esa eka e bekeb isa i Fefos bibo deiboniba siib tem moniba Famfilia betano bib gwabo niniino Fega bib ye unaniba Yon Make Folwali deibenea imin Yelusalem bib unea \v 14 eka Folwal ile Fega bibo deiboniba moniba Fisidia betano bib gwabo niniino Antiok bib ye bliba singkalin am bomano kesoa taniba Gode am tam toula bliba \v 15 Gode amo kimanin nakai Mosese hekmel weng osa Gode weng omkeimalin nakai dolaibbu osa kiniba Folwali isak baabeniba Nekwal ibo Gode weng ayamo aleyebeo mo bio mole nisak alebeine gesiba \v 16 Fole hananea kweile kiye bianea baabenea Ni nekwali Islel ibsa eka Islelbai Gode niniino dobtouleb blib ibsa wentine! \v 17 Islel nakaia unangai Gode nib faninwali dlakanea kima bia i Isib betan ye bianiba waloniba Gode titilo i kimanoa dletnoa Isib betano deiboniba moniba \v 18 ibuantem ye unib osa Gode sma ye kima bia bifolo 40 o blimanoa \v 19 ibuantemo deiboniba moniba Kenan betan ye uniba Gode baabenea Ibo nakaia unangai bib olo seli yaline gesea i inaniba Kenan bib seli naka mito 7 i yaliba Gode betan olo nib faninwal ita omya bliba \v 20 bifol homono 450 o blimanota o abuk ota Gode i komokwali dokabea kima de watwat tebibta eka e weng omkeimalin nakae niniino Samyuele dofakanea \v 21 kimane dimo nib faninwali Gode baabaniba Kobo ni komok sumi mo dofakabenale geibta e komok sume niniino Sole Bensamine molofeite Kise miine dofakaneta kima bia bifolo 40 o blimanota \v 22 Gode Sole imin dobtlanea Debit eta dofakanea kimasea baanea Ne Yesie miine Debite atemnia ne kla gobaiobo, e ne wengo kla wentemabebo genebiobe. \v 23 Gode inanea Debite molofeite Yesuse Yuda nakaia unangai hengmino temo blibo dotlaneko genea dofakanea dabanea \v 24 tlang genabea Yone aay fuayemin nakae Islel nakaia unangai baabenea Ibo ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaniba aaye fuelaine ge oye bianea okok kebea \v 25 blimanang go dimo baabenea Ibo fumbibo Ne fatnamin nakabo gabibe? Nele ibo naka ele waisa blib ekobbabe. Ne sin tlibu otane ne abuk tlamabe nakae titilo ne titilo gaitnenamabebe. E Sumobe. Ne sumba kesoa ne e mo tenanobta wengo baanomobbabo genebiobe. \v 26 Nekwali Eblahame molobsel isa eka bib mak seli Gode niniino dobtouleb blib ibsa kla wentine! Gode weng olo baabenoa Ibo Yesuse bainobo geib mole e ibo hengmino temo blibo dotlanamabebo ge baabenobuo Gode weng olo nibo omyebiobe. \v 27 Yesuse daak tenea nib hengmino walubene otane Yelusalem bib sel isa eka i komokwal isa i mo funanibta Yesuse Gode miinobo geim blimobe. I singkalin amo tlang gamo dimo Gode weng omkeimalin nakai Gode wengo dolaibbuo kibib otane i o mitmakamo mo tekein keim blimobe. Weng olo dolaniba baaniba I Gode Dofakamin Nakae kukubo wateniba baaniba Anaine genomabiobo geibbuo i bain inaniba anaibbiobe. \v 28-29 I tekein kebiobe, Yesuse kukub misiamo mo naim blim otane Gode weng omkeimalin nakai baaniba I Gode Dofakamin Nakae ananomabiobo ge baaniba dolaibbio inaniba i Failate baabaniba Kobo Yesuse ananeba kaaneko gesiba e inanea atdimo dabasa silo biki ananea kaanea imin silo uleisaniba debeb moniba tom teme nakai mo kaanimibo dolbunomo geniba klaibbue tem wat dofaib otane Gode imin dofaanea hananebiobe. \v 30-31 Nakaia unangai homoni Galili betano deiboniba moniba Yesuse bekebaniba Yelusalem bib unibbuei am homono dimo i Yesuse kaanea imin hananeo atemibbio kesoa i weng sang olo Isleli omkayebibbua \v 32-33 nisa inanoba memalo ibo dowan weng ayam olo omyomabbiobe. Inamin namin olo sinanggwano Gode nib faninwali moton wengo baabenea Sinanomo ne inamin namin olo doyamabibo genebua memalo e molofeitwal nibo bain inanea dobyebiobe. E inanea e miine Yesuse imin dofaanea hananea e wengo bain anobiobe. Gode buk temo Sam 2 o temo Gode baanea \q1 Kobo ne miinobo, eka nesa keb ay aiobo genobiobe. \b \p \v 34 Gode Yesuse dofaanea hananebuo e imino mo kaaneta klaanemebabe. O weng sango Gode weng omkeimalin nakae Gode buk temo dolanea enangge baanea \q1 Gode baanea Ne Debite baabania Ne daabkenia bobol tem funin ayam omklamabibo genibuo memalo inamin namin olo ne kobo omklamabibo ge baanebiobo ge baanea dolanebuo weng olo Yesuse weng sangobe. \b \p \v 35 O inanoa weng mak osa baanoa \q1 Keb Dofakamin Nakae kaanea klaanameo misiam kesoa kobo imin dofaaneba hananeko genobiobe. \b \p \v 36 Nibo tekein kebuobe, sinanggwano Debite mo kaaim blim bie dimo e Gode okoko okok kebinea kaanea e meletani debeb moniba e faninwali dolbueibbuei kikib ye dobbuniba klaanebu otane \v 37 naka mak ele e damo mo klaaim blimobe. Gode dofaanea imin hananebiobe. \v 38-39 E inanebio kesoa ne nekwal ibo kla wentine! Yesuse ib hengmino omtlabenebuo weng ota ne baabeiobe. Nakaia unangai alukum Yesuse bainobo geib mole e i hengmino omtlabenamabebe. Mosese hekmel wengo titil blim kesoa o ib hengmino mo omtlabeim blimobe. \v 40-41 Sinanggwano Gode wengo omkeimalin nakai Gode buk temo dolaibbuo baanoa \q1 Ne wengo tlawe bianiba mo bainobo geim blim ibo kla funaine! Ibo kaanomabiobe. Niminbabe, ibo sma dabalim ele bliba ne inamin namin okoko sumo klaia naka make okok olo weng sango baabene otane ibo mo bainobo genomabibbabo ge baanebiobo ge baaniba \b \m dolaibbio kesoa ibo kla wentine! Ibo Gode wengo tlawe biniba kaaibbuei ulabo mo nimibe ge baabesebe. \v 42 Fole inangge baabenea Banabase i dabo Gode amo deiboniba unom genamsiba nakaia unangai baabeniba Gode singkalin amo make dim ele imin tenibta weng olo imin alebeine ge baabeiba \v 43 taniba bib tam bebiba nakaia unanga isa Gode amo deiboniba Yuda naka maki tenabiba eka Yudaba naka afeti Yudai kukubo wafu blibi tenaniba Fole Banabase i dabo bekebe bebiba Fole Banabase i dabo naka eli baabeniba Gode ibo daabenea e wengo kla wente bianiba e kukubo sbalma wafueine ge baabeibbua \v 44 Gode singkalin amo make dime bib olo seli alukum te miniba Gode wengo wentom genabiba \v 45 Yuda naka maki yateniba Folwali okoko dafao ifananiba nisa inamin okoko mo okok kebobbabo ge funaib kesoa i atliaubesoa Fole weng dobo weng oha bianiba baaniba Fole wengo dim obebo gesib otane \v 46 Fole Banabase i dabo Yuda nakaia unangai tolo mo tosianaim blimobe. I aalob olaketou bianiba baabeniba Yuda ibo Gode meletan kesoa ni dabo Gode wengo ibo sin omyenobte gabob otane ibo weng olo mo wentaobbabo gabiobe. Ibo bainobo genimibo Gode bibo amit nomabib otane ibo mo bainobo genomobbabo gabib kesoa ni memalo ibo deibenoba monoba Yudaba ita Gode wengo omyomabbiobe. \v 47 Sume ni baabenea \q1 Ne ibo dlakaia ayal einin keniba nakaia unangai Yudabai ne deibe alebeniba baabeniba Ibo bainobo genimibo Gode ibo hengmino temo blibo dotlanamabebo ge baabeine genebio \b \m kesoa ni inanomabbiobo gesiba \v 48 nakaia unangai Yudabai Folwali wengo wenteniba funaniba God Sume wengo ayamobo geniba seimbianiba nakaia unangai Gode sin dlakanea naka eli afen smike doboniba amit nomabiobo genebuei bainobo geiba \v 49 Gode wengo Fisidia betano bib mak bib mako alukum onon tlanoa Yudabai Sume wengo alukum wentib otane \v 50 Yudai bainobo geim blimi dim baasiba nakaia unangai niniin oyemini Gode niniino dobtouleb blibi dim weng olo wenteniba baaniba Ibo Folwala Banabaswalai enino omyine geiba i inaniba Folwali enino omyeniba ibo bib olo mo nimibe ge baaniba kulilasiba \v 51 Folwali deibe unoma bianiba funaniba Nib skilo dabal baka difib maman bakao dilbinoba bib olo seli kukub olo wateniba funaniba Ni kukubo misiamobo ge funaine geniba inaniba deibo moniba Aikoniam bib unaniba \v 52 bainobo galin nakaia unangai Antiok bibo blibi deibe uniba i seiniba Gode Hobe i bobol temo bibe binebiobe. \c 14 \s1 Folwali Aikoniam bib ye binibbiobe. \p \v 1 Fole Banabase i dabo Aikoniam bib ye bianiba moniba Yudai Gode amo tem tam unaniba Gode wengo kla omkeima bianiba Yuda isa eka Yudaba isa wente bianiba bainobo gabib otane \v 2 Yudai maki bainobo gabibbai dim wengo omsiba Yudabai dim weng olo wenteniba i Fole Banabase i dab i wengo mo wentubeim blim deibesiobe. \v 3 Fole Banabase i dabo am homono dimo Aikoniam bib ye bianiba Sume wengo omkeimabibo i mo tosianim blimobe. I sbal maniba omkeimabiba Sume i daabenea inamin namin okok sumo nakaia unangai sino mo watemin blimo klabiba tam tlebua bib yo seli watem tekein kebiba Sume daayebe otane \v 4 i bobol tem funino asu omfaniba belalananiba maki baaniba Yudai weng ota motonobo gesib eka maki baaniba Yesuse okok dlasanin nakai weng ota motonobo gesib monsiobe. \v 5 I inabiba sinanoa Yudai tenabiba eka komokwali tenabiba eka Yudabai tenaniba i sinwalo baa omfaniba Nibo Folwali tom olo bina yenanomo gesiba \v 6 Folwali weng olo wenteniba wetou moniba Likionia betano bibo niniino Listla bib osa eka Debi bib osa eka bib mak mak osa bib olo kikib ye biobe. I moniba ye bianiba \v 7 Yesuse dowan wengo omkeima monsiobe. \s1 Folwali Listla bib osa Debi bib osa ota binibbiobe. \p \v 8 Folwali inabiba naka make awoko gongam tem da dobmikinoa gilok alobua ye binabebua \v 9 Fole wengo obeo wentenea e bobol tem daako fumbianea Gode titilo klautnenoa ayam anamabibo ge fumbea Fole e bobol tem funino atem tekein kenea dlo dlo ateme bianea \v 10 baabanea Kobo hananale gesea e hebmamsab hanamanea tama tama onsea \v 11 nakaia unangai Fole okok sum olo klaneo wateniba Listla bib seli Likionia ili weng ngambianiba god asuei nakaniba daak teniba ni bib ele tliobo ge ngambianiba \v 12 Banabase mema niniino dabaniba Sus ge nganabaniba eka Fol ele weng omin nakabo geniba Hemis ge nganabananiba \v 13 god dim omino niniino Suso amo bib olo daamo kikib ye bua Suso amo kimanin nakae eil blumakau imakwali dlonea eka aket osa haananea oletnea tenea bib olo daamo geibbuo amit ye tetemea nakaia unangai tenaniba funaniba Folwala Banabaswalai god kesoa nibo eil blumakaui dleb monoba yenanoba funoba i niniino dotouleb nomo gesiba \v 14 Folwala Banabaswalai wenteniba inamin kukubo deibueibbabo ge funaniba i youmo baa dibianiba blublu teniba nakaia unangai isak daak maniba baabeniba \v 15 Ibo mo inanimibe! Ni naka makob ib ulabobe. Ni tenoba Gode dowan weng ayamo omyoba ibo kukub misiam olo deibo moniba Gode afen smiksa esu unine genobta tlobbiobe. E abil esa dabal esa klanea eka aaye sol esa eka inamin namino e temo bu osa klananebio kesoa ib bobol temo deskinaniba Gode omaline! \v 16 Sinanggwano nakaia unangai Gode deibenea imaye ili kukub ota wafu binibbu \v 17 otane e kukubo ayamo aleyebea ibo watem tekein kebiobe. Gode abilim ut bianea soko omane tenoa damibo inamin namin sano dokabibo gibbuwebua eka e imen homon osa okaye bianea bobol ayamo omkayebebo ge baabesiba \v 18 nakaia unangai wenteniba Ibmaye obibte ge oye bianiba eil blumakaui doyom genabiba Fole Banabase i dabo melek bianiba wata biniba wata nabiba \v 19 eka Yuda nakaia unangai mo bainobo gabibbai Antiok bib osa Aikoniam bib osa blibi teniba Listla bib olo seli dim baabeniba Folwala Banabaswalai misiam nabiobo gesiba Listla bib seli wenteniba bainobo geniba tom obo binaniba Fole anaiba kaanea debetniba bib olo daam temo deibo tam bib tam unaniba kaanebo ge funaib otane \v 20 bainobo galin nakai teniba ge dabasiba imin hana utlanea monea bib une sonoma bomanole Banabase temnaniba moniba Debi bib onsiobe. \v 21 I dabo inaniba moniba Debi bib ye bianiba Gode wengo omkeimabiba naka homon unang homoni Yesuse dowan weng ayamo wenteniba bainobo geiba Folwali Debi bibo deiboniba imin moniba Listla bib osa Aikoniam bib osa Antiok bib osa haabianiba \v 22 Yesuse bainobo galin naka mak unang maki aleye bianiba i bainobo galino omsbal sanye bianiba baabeniba Ib bainobo galino sbalma wafueine! Naka maki nibo enin sumo omkayemomabib otane sinanomo nibo monoba Gode kimanin bibo amit nomabbiobo ge oye bianiba \v 23 bainobo galin nakaia unangai Listla biba Aikoniam biba Antiok bibao blibi i komokwali maki dlakaniba imeno hala bianiba Gode nganha bianiba baabaniba God kobo naka eli bainobo galino sbal maib kesoa kobo daabenale ge baabaniba dlaiba i bainobo galino sbalma wafueibbiobe. \s1 Fole Banabase i dabo imin moniba Silia betano Antiok bib onsiobe. \p \v 24 Folwali inaniba Fisidia betano Antiok bibo deiboniba moniba Famfilia betano bibo niniino Fega bib ye bianiba \v 25 Gode wengo omkayem deib ole bib olo deiboniba moniba Atelia bib ye unib ole \v 26 siib tem moniba Silia betano bib mako niniino Antiok bib ye onsiobe. Sino Folwali Gode wengo omkayem unom genabib dimo bib olo seli Gode baabaniba Naka eli keb okok deibo unom giobo kobo daabenale ge baabaniba dlaiba unibbiotabe. \v 27 Folwali inaniba okok olo okok kem haablibo blimanoa moniba Antiok bib ye unaniba bainobo galin nakaia unangai alukum dolminiba Gode i dabo inamin namino alebenea watem tlibo wengo oye bianiba baabeniba Nakaia unangai Yudabai Gode deibe alebenea Yesuse bainobo geibobo ge baabeiba wentib ole \v 28 am homono dimo i dabo bainobo galin nakaia unangai Antiok bibo blibi bekebe binibbiobe. \c 15 \s1 Yesuse bainobo galin nakai Yelusalem bib ye mina binibbiobe. \p \v 1 Bainobo galin nakaia unangai Yudia betano blibi maki teniba Antiok bib ele tlaniba bainobo galin nakaia unangai Antiok bibo blibi baabeniba Ibo Mosese hekmel wengo deiboniba ib aalo mo wetlaim blim keib mole ibo Gode meletanbabo gesiba \v 2 Fole Banabase i dabo wenteniba dosuanasiba i sinwalo baase baase biniba bainobo galin nakaia unangai Fole Banabase i dabo dlona bianiba eka bainobo galin naka maki dlonaniba Dlanoba moniba Yelusalem bib ye unaniba Yesuse okok dlasanin naka isa eka bainobo galin nakaia unangai komokwal isa biaibo baabe wenteniba Yudabai aalo waketoumin kukub osa wafuein bleka deibueino? geiba i Yeye genimib Ae genimibo wenten tline geniba dlaiba moniba \v 3 Finisia betano tle tle Samelia betano tle tle ye unaniba Finisia bib seli bainobo galin isa eka Samelia bib seli bainobo galin isa baabeniba Yudabai Yesuse bainobo gabiobo gesiba bainobo galin nakaia unangai bib asu yo blibi wenteniba seiniba Folwali deibeniba moniba \v 4 Yelusalem bib ye temiba bainobo galin naka mak unang mak isa eka Yesuse okok dlasanin naka isa eka bainobo galin nakaia unangai komokwal isa yatemniba Klayam nata tliobo ge baabesiba eka Fole Banabase i dabsak Gode inamin namino i dimo klabea tam tlebua okok haabi tlibo wengo baabeib otane \v 5 Felisiei maki bainobo gabibi uteniba baaibo Nibo Yudabai bainobo gabibi baabenoba Ibo Mosese hekmel wengo baanobio inaniba ib aalo weketoumine ge baabenomo gesiba \v 6 Yesuse okok dlasanin nakai tenabiba eka bainobo galin nakaia unangai komokwali tenaniba baase baase bianiba \v 7 Fitae baabenea Nekwal ibo tekein kebib yotabe, sino Gode okoko nibo omkaye bianea nele nemakanea baatnenea Kobo moneba Yudabai ne wengo omyeba isa ne wengo wenteniba bainobo geine ge baanea omnena bianea \v 8 Gode nakaia unanga nib bobol tem funino yatemnea e Hobe dabanea daakenea nib bobol temo onon tlanebio inanea nakaia unangai Yudabai bobol tem osa Gode Hobe onon tlane kesoa isa moniba Gode bibo amit nomabiobe. \v 9 Gode mo funaneta Yudai naka afeti gaiseibobo ge fumbebabe. E bobol temo fumbeo Yuda isa Yudaba isa makobobo ge fumbe kesoa Yudabai Yesuse bainobo gabibi hengmino omtlabenamabebe. \v 10 Ibo Yudabai bibo mo monibta baabenibta Ibo Yesuse bainobo genimibo Mosese hekmel weng osa alukum wafueine ge oyemibe! Ibo nimin kenibta Gode naatemomo genibte? Sinanggwano nib faninwali Mosese hekmel wengo wafunamino i titil blim kesoa i kakubu webinibbua nibsa inanoba kakubu webuobe. \v 11 Ina otane nibo Sume Yesuse bainobo genomobo e daabenea nibo hengmin temo biobo dotlanamabebe. Eka Yudaba isa Yesuse bainobo geib mole e i hengmin temo blib osa dotlanamabebo ge baabesebe. \p \v 12 Nakaia unangai ye mibianiba weng obib yei wenteniba weng blim kesiobe. Fitae wengo inanea baabene ole eka Fole Banabase i dabsak Gode titilo omkayebea i inamin namin okok sumo klabianiba Yudabai aleyebi tlibbuo weng sango obibabi bliman ole \v 13 eka Yems esak utenea baabenea Nekwal ibo ne wengo kla wentemine! \v 14 Saimon Fitae weng ele baabene wentib olo sino Gode mikiktemo tenea Yudaba isu ota tlanea dlakanea e meletan aibbuo weng ota baabeneta wentiobe. \v 15 Gode weng omkeimalin nakai Gode buk temo dolaibbuo \q1 \v 16 Sume baanea Debite molobseli makob amo dobo blelanobio inaibbiota sinanomo ne tenita klaubeita ayam anomabiobe. \v 17 Ne inania nakaia unangai Yudaba isa dlakaia i alukum nemi aniba Sum ne henen teniba nesu tlomabiobo genebua \v 18 memalosa imin inangge baanebo ge baaniba dolaibbio \b \m \v 19 kesoa ne funania Yudabai Gode bainobo geib mole nibo weng afeto mo oye bianobta bumoloko mo omkayemobe ge funaiobe. \v 20 Ina otane nibo futano dola omfubenoba baabenoba Naka maki god dim omino o doual kulana imenao oyib mole ibo mo dowonaibe! Eka taman osa mo hengamibe! Eka nakai kulani yafuniba kwelo bikilafa yenanimib isa mo dowonaibe! Eka kulani ilem osa mo dowonanimibe! Inamin namin ele baabonob olo alukum awemobo ge baabenomo! \v 21 Nibo tekein kebuobe, i sinanggwanosa eka memalosa Gode singkalin am bomanomo bomanomo naka maki Gode amo temo taniba Mosese hekmel wengo kibiba wentebiobe. Eka singkalin am bomanomo naka maki moniba bib mak bib mako Mosese hekmel weng olo omkaye biam bliobo gesea \v 22 Yesuse okok dlasanin naka isa eka bainobo galin nakaia unangai komokwal isa eka bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bibo blib isa i Yemse weng olo wenteniba funaniba Nibo Fole Banabase i dabo Antiok bib unomabibo nakai mo dlab bekebenobta dletnibta unine geniba Yudase niniino asube, mako Basabas etabe, e doboniba eka Sailase dobonaniba dlakaniba i dabo bainobo galin naka ayam kesoa \v 23 futano dolaniba enangge baaniba Ae ni nekwal Yudabai bainobo gabib ibo Antiok bib osa Silia betan osa eka Sisalia betan osa blib ibo ni Yesuse okok dlasanin naka nisa eka bainobo galin nakaia unangai komokwal nisa nita ib futan olo dola omfubenomabbiobe. \v 24 Ni wentebobo naka maki ni isak temo blibi moniba ibsuo natle bianiba omomom wengo oyebiba ibo wente bianiba ib bobol temo ilum omfubebiobo geiba wentob kesoa ni futan olo dola omfubenomabbiobe. Ni inamin naka eli mo dlanobta natlim blimobe. I imaye ili bobol tem ye natlibbiobe. \v 25 Ni alukum inanomo ge baanobta naka asu eli ulelonobta ni nekwali Fole Banabase i dabo dlab bekebenobta natlomabiobe. \v 26 Banabase Fole i dabo Sume Yesuse okoko okok kebib o dafa ota naka maki funaniba Nibo i yenanoba kaaine gabibo i mo tosiambibba kesoa \v 27 ni funanoba Nibo Yudase Sailase i dabo dlanoba moniba ita weng olo baabeine ge baanobta dlanoba natlomabiobe. \v 28 Ni ibo hekmel wengo homono mo oyemobba otane Gode Hobe ni bobol tem funino omye kesoa ni funanoba baabenomabbuo \v 29 ibo naka maki god dim omino o doual kulana imenao oyaib osa eka kulani ilem osa eka nakai eili yafuniba kwelo bikila yenanimib isa mo dowonaibe gena bianoba eka taman osa mo henga bianiba kukub misiam olo mo namibe! Ni wengo bayotabo ge baaniba dolaniba \v 30 naka eli omyeniba dlaiba moniba Antiok bib ye unaniba bainobo galin nakaia unangai baabeiba dli te misiba futan olo omyiba \v 31 bainobo galin nakaia unangai kiniba watemib ole seimbianiba bliba \v 32 Yudase Sailase i dabo am homono dimo ye baka bianiba Gode weng omkeimalin naka kesoa Yesuse dowan wengo bainobo galin nakaia unanga eli aleyebiba i bainobo galino sbalma wafueib ole \v 33 i dabo deibe unom genabiba bainobo galin nakaia unangai baabeniba Klayam unine ge baabeniba dlaiba imin Yelusalem bib tlom genam unaniba \v 34 [Sailas ele funanea Ne denia ele nomo gene kesoa deibanea Yudas eta tlea Sailas ele ye bekebe binebiobe.] \v 35 I inaiba eka Fole Banabase i dab ole Antiok bib ye bliba bib yo seli mak isa daabeniba i sinwalo Gode wengo omkeima bianiba aleye binibbiobe. \s1 Fole Banabase i dabo alang weng baase baase monsiobe. \p \v 36 Folwali inaniba bianiba aleyebiba sinanoa Fole Banabase baabaneo Nibo bib mak bib mako Gode wengo sino aleye binobbuo imin monoba bainobo galin nakaia unangai ayam biaib misiam biaibo imin yatemem haanomo gesea \v 37 Banabase baaneo Ayamobo nibo inanomabbio yole Yon Make debebnobta unomo gesea \v 38 Fole baaneo Yeye sino nibo Famfilia betan onsobo e bekebe mo danea imin detlaanea e okoko deibo tlebio kesoa nibo e imino mo debeb unaobbabo ge baanea tolobo gesea \v 39 i dabo baase baase biniba afet aniba Banabase Make i dabo siib tem dalaniba Saiblas aaubil uniba \v 40 eka Fol ele Sailase debetnea unang genabea bainobo galin nakaia unangai baabaniba Klayam Gode kimaneta one ge baabaiba monea \v 41 Silia betana Silisia betanao haabianea Gode wengo omkeima bianea nakaia unangai bainobo galino dosbal sambinebiobe. \c 16 \s1 Timotie Folwala Sailaswalai bekebe onsebe. \p \v 1 Bainobo galin naka make niniino Timotie Listla bib ye bia e biemo Yudabe, o Yesuse bainobo galin unangobe. Eka aaleb ele Glik minobe. Fole Sailase i dabo moniba Debi bibo omtlaniba moniba Listla bib ye temiba \v 2 Timotie ye bia bainobo galin nakaia unangai Listla bibo blib isa eka Aikoniam bibo blib isa e kukubo nabeo ateme bianiba E naka ayamobo ge ohabib kesoa \v 3 Fole atemnea debeb unama bianea e aalo watlabasebe. Niminbabe, Timotie aalebe Yudaba kesoa Fole funanea Ni bib mak bib mako unomabbuo Yuda nakaia unangai bib amo yo blibi funaniba Timotie aalebe Yudaba kesoa e aale mo watlaim blim yole e Gode meletanbabo ge baaniba e Gode wengo omkayemeo wentenamino deibanimiobo ge funanea e aalo wetlabane ole \v 4 i Yesuse okok dlasanin naka isa eka bainobo galin nakaia unangai komokwali Yelusalem bibo blib isa i futano dolaniba Antiok bib seli omfubeibbuo imin ometniba moniba bib mak bib mako haabianiba aleye bianiba baabeniba Weng olo baanoa Ibo kukub olo inamine genobiobo ge oyem haabiniba alebesiba \v 5 bainobo galin nakaia unangai wenteniba i bainobo galino sbal maniba naka mak unang maki imin bainobo ge te watem te watem bianiba homon ansiobe. \s1 Fole damo temsebe. \p \v 6 Gode Hobe Fol esa e meletan isa baabenea Ibo mo moniba Esia betano mo unaniba betan yo seli ne wengo mo omyaibe gene kesoa i deiboniba moniba Flisia betan osa Galesia betan osa o tle tle ye unaniba \v 7 moniba Misia betano tle tle Bitinia betano tle tle ye bliba Yesuse Hobe imin tolobo gene kesoa i Bitinia betano unom genabibo deiboniba \v 8 Misia betan deib moniba Tloas bib ye bebiba kwino kesoa aala bianiba \v 9 Fole damo temebea Masedonia mine tenea nganabanea Fol kobo aaye sole yala wateneba Masedonia betan ele tlaneba ni daabenale ge nganhabea atemna bianea teme kesoa \v 10 Luk ne futan olo dolabi naka nesa eka Fole Sailase i dab osa ni funanoba Gode Hobe baabene yole nibo monoba Masedonia betan ota Yesuse dowan wengo omkeimamomo genoba ni afobeingo beilob ole \v 11 Tloas bibo deibonoba siibe obetnoba monoba Samotles bib ye unob sonoma bomanole siibe imin dletnea monoba Niabolis bib ye danea sobnoma bomanole \v 12 siibe ye deibanoba kim deib monoba Masedonia betano bib sumo niniino Filibai bib ye tenoba bib olo sino Lom ten ita tenibta bibam olo genaib biotabe. Ni ye baka biobta \v 13 Gode singkalin amo tlo kesoa ni funanoba Yuda nakaia unangai aaye ken ye mina bianiba Sume nganhamomabiobo genoba bib olo deibonoba monoba aaye ken ye temoba unang ita blib kesoa yatemnoba isu ye bianoba Gode wengo omkeimaboba \v 14 unang mako niniino Lidiao Taiataila bib da tlobuo ni Gode wengo omkeimabobo wentenoa Yesuse bainobo gesobe. O youm ilemo moni sum ota walo oleb tlebianoa naka maki webinabo biotabe. O Yudaba otane o Gode niniino dobtouleb binabo kesoa Gode bobol tem funin ayamo omwenea Fole Yesuse dowan wengo omkayebeo kla wentenoa \v 15 aaye fuelanoa eka o meletan isa bainobo geniba fuelanaib ole Lidiao ni baabenoa Ibo funaniba O moton bainobo genobo ge funaib mole teniba ne am ele tline ge baanoa mengano kesoa ni o wengo wentubonoba o am ye aala binobbiobe. \s1 Folwala Sailaswalai Filibai bib ye klabutam bisiobe. \p \v 16 Ni inanoba baka bioba am mak bomanoa monoba Gode ngahamin baan dim ye unomo genoba beboba unang mako moni okokba besa okok kemin unango tebo nanoba tetenanoba hetananoba unang olo hob misiame bekebo bianea inamin namin kukubo sinanoa tam tlamabo wengo omkawebea wente bianoa omkeimabua naka mak unang maki o weng olo wentom gaibo monio oleb teniba unang olo goseli webianiba wente binabibbua \v 17 Ni inanoba hetananobbua unang olo Fol ni dabwalo amitie dosileb haabianoa ngambianoa Naka eli God Sume okok nakabe. I Gode nibo hengmino temo biobo dotlanamabe wengo alebenomabiobo ge ngambianoa \v 18 dosileb haabibi biobua imin inanoa dosileb bianoa ngan tebo binoa Fole tengo alosoa omhalilanea deskinanea hob misiam ele baabanea Ne Yesus Klaiste niniin dim ota baabkenamabibo, kobo unang olo deibo one gesea e hebmamsab deibo unea \v 19 unang olo goseli temibta wengo omkawebea inamin namin kukubo sinanoa tam tlamabo wengo omkeimabua naka mak unang maki teniba webianiba wentebiba i monio bokam binabibo blimubono kesoa wateniba i atliaubesoa Fole Sailase i dabo klabuto ge dleb moniba komokwali imen wemin baan dim ye blibo temniba komokwali tenaniba dleb moniba \v 20 Lom komokwali dim unaniba baabeniba Naka eli Yudabo, i nib bibam ele te bianiba kukub misiamo nabianiba \v 21 kukub mako Lom ten ibo awem omfa binabobo i afet deib omfaniba aleyebiobo genabiba eka \v 22 nakaia unanga isa makob olota baanasiba komokwali wenteniba Fole Sailase i dab i youmo gemet tlabeniba Lom teni awa genalin nakai baabeniba Ibo atdab tebeloniba naka eli yemde dlaine gesiba awa genalin nakai inaniba \v 23 i yemde dlaib ole dleb taniba klabutam tam dasiba komokwali klabut kimanin nakae baabaniba Kobo naka eli kla kimanale ge baabasiba \v 24 e dleb tanea isak biin tam dlanea aso tebelonea i skilo abalan dae tofa dang dae tofa nanea sen saye tobonea neketowa dleb tetenanea dlakibila gebenea \v 25 aala bliba ibalanoa Fole Sailase i dabo Gode nganha bianiba e niniin dobtouleb nin anso ngambiba klabut naka maki biin mak mak ye aala blib isa wenten tlanabiba \v 26 meimei sume hebmamsab tenea yebianea amo omasanea klabutamo amisalo alukum betana bianoa eka klabut nakai sen sayo genaubeibbua aala blibo tilafubenasoa \v 27 klabut kimanin nakae aambiebe hana temeta klabutamo amisalo alukum betano kesoa watemnea funanea klabuti skila unibbiobo genea ele skil bainate tobo Tulania kaanano genea inanang genamsea \v 28 Fole nganabanea Yeye ni mo skila unim blimobo, ni alukum sma ele biobobo, kobo kleb skilo mo tulanebta kaanemebe gesea \v 29 klabut kimanin nakae wentenea e klabut kimanin naka make nganabanea ayale eiba tesea e tosiananea tanea klabutam tam unanea Fole Sailase i dab i skilono kikib ye tonton golbua daak toumbine ole \v 30 Folwala Sailaswalai dletnea taniba bib tam unaniba baabenea Ne fatnanita afen smike dobonita amit nane? gesea \v 31 i baabaniba Kobo Sume Yesuse bainobo genemeb ota afen smike dobonebta amit namabeobo, eka keb meletan isa inaniba Yesuse bainobo geib mole isa afen smike doboniba amit nomabiobo ge baabanaib ole \v 32 i dabo God Sume wengo klabut kimanin naka elesa eka e meletan isa omkayebiba \v 33 kwitimib yo olo dim ota esak i yebinibbuo yayo aayo fuba fubene ole eka Fole Sailase i dabsak klabut kimanin naka elesa eka e meletan isa i aaye fuelabenaib ole \v 34 e Folwali dleb tanea e am tam unanea imeno oyia doweib ole naka ele e meletani i sinwalo Yesuse bainobo geniba seinmonsiobe. \v 35 I inabiba amo boman ole Lom komokwali awa genalin nakai dlaiba moniba klabut kimanin nakae baabaniba Kobo naka eli tileisenale gesiba \v 36 klabut kimanin naka esak Fole baabanea Lom komokwali ne weng omfutneniba kobo Folwali klabuto tileiseneba dlaneba unine ge baatneibobo ibo klabutamo deiboniba tla unine gesea \v 37 Fole klabut kimanin nakai baabenea Ni Lom ten otane Lom komokwali ni koto klanibta bain naibbiobe geta yemde dlanamino deiboniba i besa ye awa genalin nakai baabeniba Atdab tebeloniba naka eli yemde dlaine gesiba i inaniba nakaia unangai kin dim ye yemde dlaniba ge dlet teniba klabutam ele daibbio otane i baaniba Ibo unine geib yole ni mo unanobbabe. Imaye teniba ni tileise dleb taniba bib tam dasibta unaobobo gesea \v 38 awa genalin nakai wenteniba imin moniba Lom komokwali baabeniba Fole Sailase i dabo Lom tenobo i baaniba komokwali ibmaye tenibta tileisesibta unaobobo geibobo gesiba Lom komokwali wenteniba funaniba Bainobo i Lom ten otane ni i koto klanamino deibonoba besa ye yemde dlanobbio yole misiam nanobbiobo geniba tosiananiba moniba \v 39 Folwal isu unaniba baabeniba Ni misiam nabenobsobo ge baabeniba dleb taniba bib tam unaniba baabeniba Ni bib olo deibo unine gesiba \v 40 Fole Sailase i dabo klabutamo deiboniba moniba Lidiao am ye temiba bainobo galin nakaia unangai maki ye blib kesoa yatemniba Gode wengo omyeniba i bainobo galino dosbal maniba deibe onsiobe. \c 17 \s1 Fole Tesalonaika bib ye binebiobe. \p \v 1 Fole Sailase i dabo inaniba moniba Amfibolis bibo omtlaib ole ye dala moniba Abolonia bibo omtlanaib ole moniba Tesalonaika bib ye bianiba Yudai Gode amo ye bio kesoa \v 2 Fole sino nabinabe inanea yo dim osa Gode singkalin amo asumatna yo dimo imin ina bianea Gode buk temo aleye bianea \v 3 baabenea Gode buk temo baanoa Gode Dofakamin Nakae enin kino watemnea kaanea Gode imin dofaanea hananamabebo genobiota ne Yesuse weng olo omkayebibo e Gode Dofakamin Nakabo gesea \v 4 Yuda naka mak isa eka Glik nakai maki Gode niniino dobtouleb binabib isa eka Glik wanggeli niniin oyemin isa i Fole wengo wenteniba bainobo geib otane \v 5 Yuda mak ile temibta naka homon unang homoni Folwali wengo wente bianiba bekebe haaib kesoa yatemniba atliaubesoa weng omoniba naka misiami nganabeiba te misiba baabeniba Fole Sailase i dabo Yesone am tam aalabiobo nibo monoba yafu dleb monoba nakaia unanga isu unomo gesiba bebianiba naka misiami Fole Sailase i dabo weng misiam nganiem nganiem bliba moniba Yesone amo amit deibla waiseniba temibta \v 6 i blim blib kesoa deibeniba Yeson eta dobona bianiba eka bainobo galin naka maki Yesone am tam blib ita dlonaniba dleb moniba Tesalonaika bib seli komokwali baabeniba Naka asu eli bib mak betan mak olo haabianiba okok misiamo klabinabibbua mema dim olo teniba ni bib ele tetemiba \v 7 Yeson ele dleb tanea e am tam danea aala bianiba i nib komok sume Sisae e hekmel wengo deiboniba naka asu eli baaniba Komok sume make niniino Yesus etabo gabiobo gesiba \v 8 nakaia unanga isa eka komokwal isa wenteniba dlou unib kesoa \v 9 komokwali Yeson esa eka bainobo galin nakai mak isa baabeniba Ibo kot monio waloniba ilib bibam uniba eka Fole Sailase i dab osa ili bibam onaine gesiba i inasiobe. \s1 Fole Sailase i dabo Belia bib onsiobe. \p \v 10 Amo yo olo dim ota kwinoa bainobo galin nakai Fole Sailase i dabo dlaiba moniba Belia bib ye unaniba taniba Yudai Gode amo tem tam onsiobe. \v 11 Folwali inaniba Belia bib ye bliba bib yo seli Fole wengo wenteniba seimbianiba i kukubo ayamo nabibo Tesalonaika bib seli gaisesiobe. I inaniba bianiba am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo i amitie Gode buko kibianiba wateme bianiba Fole inamin wengo baabeneo bain buk temo bio mole bainobe gabianiba eka blim bio mole dim obe gabiam bianiba moton sambiba \v 12 eka Yuda naka homon unang homoni Belia bib ye blibi imin bainobo genabiba eka Glik ten isa naka homon unang homoni niniin oyemini Yesuse bainobo genasiobe. \v 13 I inabiba naka mak unang maki omha bianiba baaniba Fole Belia bib ye bianea Gode wengo omkeimabebo gesiba Yudai bainobo gabibbai Tesalonaika bibo blibi wenteniba moniba nakaia unangai Belia bib yo blibi baabeniba Naka elile misiamobo gesiba nakaia unangai bainobo gabibbai bib yo blibi wenteniba atliaubeno kesoa \v 14 bainobo galin nakai wenteniba i hebmamsab Fole dabaiba monea aaye sole ken ye aaunea eka Sailase Timoti i dab ole Belia bib ye aana sibnoma bomanoa \v 15 naka maki Fole imin debeb moniba Atens bib ye daniba imin deiba unom genamsiba baabenea Ibo unaibo Sailase Timotie i dabo hebmamsab dlaiba tline ge baabenea deibaniba imin Belia bib onsiobe. \s1 Fole Atens bib ye bisebe. \p \v 16 Fole Atens bib ye Sailase Timotie i dabo waise bianea god dim omini smik homono Atens bib yo buo watemnea e bobolo ilum omfubano \v 17 kesoa deibo monea Yudai Gode am ye temnea Yudai mak isa eka Glik nakai maki Gode niniino dobtouleb binabib isa ye blib kesoa i tena bianiba god dim omini weng osa eka Yesuse niniino weng osa omonsiobe. Fole ina bianea am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo monea minamin baan dim ye une bianea naka maki teniba minamin baan dim ye tlebibi tenaniba god dim omini weng osa eka Yesuse niniino weng sang osa obi obi monsiobe. \v 18 Ebikulian teni maki tenabiba eka Stoik teni maki tenaniba Fole tenaniba weng obianiba baase baase monsiobe. I Gode mo bainobo gabibba otane i dabalim olo inamin namino tekein kemino sumobe. I inaniba tetemniba dleb weng baase baase bianiba maki baaniba Besa weng ota melekla omin naka ele niminobo gabene? gesiba eka mak ile Fole Yesuse dowan weng osa eka Yesuse kaanea imin hananebuo weng osa omkeima binabe kesoa baaniba Bib mak seli god dim omini weng ota omkeimabebo gesib monsiobe. \v 19 Ebikulian ten isa eka Stoik ten isa i Fole debetniba moniba bibilime make niniino Aliobagas ye minabibo moteniba bianiba baabaniba Ni keb wengo mema wengo nakaia unangai omkayem haabieb wengo ni wentobo \v 20 weng olo mema weng kesoa kobo ni imin alebeneba ni o mitmakamo tekein kenomo gabuobo ge baabasiobe. \v 21 Atens bib sel isa eka bib mak seli teniba Atens bibo blib isa i amitie ina bianiba am obba ye bomanomo bomanomo yo teniba minamin baan dim olo mina bianiba mema wengo wentib biam osa eka weng afeto fumbib biam osa kil obianiba o mitmakamo tekein kebinabib kesoa olosa Fole inabasiba \v 22 Fole hana manea nakaia unangai Aliobagas ye minabibi baabenea Atens bib sel ibo wentine! Ne yatemebio ibo amitie lotu kebianiba ib godo niniino omtouleb bliba \v 23 ne tenia ib bib ele tlania haabiania ib godo smiko watemeyem haabianea make atemia tome dim uto niniino dolaniba baaniba God ele ni mo tekein kebobbabo ge baaniba dolaibbua atemnabio ibo God ele mo atemebibbabe. Ibo besa e niniino dobtouleb binabibe, e weng ota ne memalo omyamabibe. \v 24 God ele dabale klanea eka inamin namino dabal ele dimo buosa klananebue abilimo sum eka dabalimo sum na kesoa e nakai amo kweilo tubuniba gembibo temo mo biebabe. \v 25 God ele emaye nakaia unangai afen smike dobye nabianea bobol tem funino omyenanebua eka inamin namin olosa dokayebebe. E inamin namino mo men anoa blimubanota nakai mo dlalaibbabe. \v 26 Sinanggwano Gode nakae elekiem klaneta eka naka eleta yomaneta nakaia unangai homoni walib ole Gode i betano wayenea dla tlanea eka i kaanamin amo kinea omakabenanebuo \v 27 e funanea nakaia unangai ne henimibo maki ne natemomabiobo gene kesoa e skeimo nino deibonea meb ele biebe. \v 28 Ib bibam seli tekein kemin nakai buk mako dolaniba baaniba Eta nib afen smiko omyena bianea eka titilo omyenanebiota nibo haabianobta inamin namino nabuobo gena bianiba eka weng mak osa imin dolaniba baaniba Nibo e memebo ge baaniba dolaibbiobe. \v 29 Olo bainobe. Nibo Gode meme kesoa ibo mo funanibta Gode makob tom silba osa gol osa tom afet osa o ulabobo naka ita smik klaibbiobo ge funanimibe! \v 30 Sinanggwano nakaia unangai e inamin namino mo tekein kebibba kesoa i kukub nabibo Gode oyemino deibenebu otane memalo e bib mak bib mak seli alukum baabenea Ibo ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskina ne omnine ge baabenebiobe. \v 31 E amo omakanebuo tlamo e Dofakamin Nakae nakaia unangai kukubo alukum klanamabebe. Inanamabe naka ele sino kaanea Gode imin dofaanea hananebio kesoa nakaia unangai tekein kebiobo Gode bain inanamabebo gesea \v 32 naka maki nakae kaanea imin hana tlebio weng olo wenteniba maki Fole weng dobo weng oha bianiba tlahamonsib otane mak ile baabaniba Sinanomo imin teneba weng olo imin mo baabeneba wentomo ge baabasiba \v 33 Fole deibenea unea \v 34 naka maki bekeba bebianiba Yesuse bainobo gesibi make niniino Daionisias etabe. E Aliobagas ye minabibi mak etabe. Eka maki bainobo gesibi unango niniino Damalis otabe. O tenabua eka naka mak unang mak isa tenanibta Yesuse bainobo gesiobe. \c 18 \s1 Fole Kolin bib ye bisebe. \p \v 1 Fole inabene ole Atens bibo deibonea monea Kolin bib ye temea \v 2 Yuda naka make niniino Akwilae Kolin bib ye bia atemsebe. E awoko Fontas bib ye dobmikino biotabe. E alelo niniino Flisilao i kam i betano Itali otabe. E sino Itali ye binabe otane Lom seli komoke make niniino Klodiase baanea Yuda nakaia unanga ibo alukum Lom bibo deibo unine gene kesoa e alelo Flisilao i kam i betano Italio deiboniba kam teniba Kolin bib ye bliba Fole inanea monea i am tam temsebe. \v 3 I kamwali okoko makob e okoko okok kebinabe ota isa inamin okok kebinabib kesoa e inanea motemnea bianiba sok umo klabibo daayebea klabianiba \v 4 Yudai Gode singkalin am bomanomo bomanomo monea Gode am temo une bianea naka mak unang maki tenaniba wengo omde omdenib kesoa e funanea Yuda isa Glik isa i Yesuse bainobo geine ge funane kesoa Yesuse wengo omkayebeta \v 5 Sailase Timotie i dabo Masedoniao deiboniba tetemib ole bianiba Fole Gode wengo amitie omkeima bianea Yudai oye bianea Yesuse Gode Dofakamin Nakabo ge oyebe \v 6 otane Yudai e wengo omdibiha bianiba weng dobo weng oha bianiba tlahamib kesoa e youmo difibo boubou genea dilbinea baabenea Ibo aseinin bibo unib mole ilib sanobo, ne sanbabo, ne memalo ibo deibenia monia Yudaba isu unamabibo ge baabenea \v 7 deibe monea Tisias Yastase am ye temsebe. Tisias Yastase Yudaba otane e Gode niniino dobtouleb nin nakabe. E amo Yudai Gode amo kikib ye biotabe. \v 8 Gode amo komoke niniino Klisbas esa eka e alel melel isa i Fole wengo wenteniba Yesuse bainobo genabiba eka Kolin bib seli mak isa bainobo genasiba Fole aaye fuelabesebe. \v 9 Fole ina bianea am mako dimo kwinoa aambianea damo temea Yesuse baabanea Kobo mo tosiam bianebta kimik genemebe! Ne wengo sbalma omkeimamale! \v 10 Ne kobo bekebke bli kesoa naka maki kobo mo kananimibbabo, ne bainobo galin naka homon unang homoni bib ele nabliobo ge ohabea teme bine kesoa \v 11 e Kolin bib ye bianea Gode wengo aleye bianea bifolo olokiem kenea eka alimo asuke eka imin asuke eka imin asuke nanabeta \v 12 Galioe Glik teni komok anea Yudai miniba baaniba Nibo Fole kot kebanomo ge baaniba afu debeb moniba Galio esu unaniba \v 13 dim baabaniba Naka ele ni bibam seli baabenea Yuda nib hekmel kukubo deiboniba mema kukubo ne Gode niniino dobtouleb biania aleye biota wafueine ge oyebebo gesiba \v 14 Fol esak baabenang genamsea Galio eta dobtlanea baabenea Yuda ibo wentine! Naka ele hengmin henga bianea kukub misiamo nabiam biameo ne ib wengo wentamabi otane \v 15 ibo ilib weng osa eka ilib niniin osa ilib hekmel weng osa ota obib yole ne mo wentenita klanimibabo, ibmaye klaine ge baanea \v 16 e kot am tamo kulilasea \v 17 i atliaubesoa isak Yudai Gode amo komoke Sostenise afu debeb taniba kot amo amgegen ye dofaniba abiba Galioe wentebe otane e mo daabaneta wataim blimobe, deibasebe. \s1 Fole imin monea Antiok bib onsebe. \p \v 18-19 Am homono dimo Fole Kolin bib ye bine ole bainobo galin nakaia unangai Kolin bibo blibi deibenea unang genamsea Akwilae Flisilao i kamo temnaniba moniba Senklia bib ye bianiba Fole Yudai ili kukubo nabinabib inanea e gabamane deilasebe. Niminbabe, e Gode moton wengo baabane kesoa e inanea gabamane deilane ole i Silia betan unomo geniba siibe obetniba moniba Efesas bib ye unaniba Akwila kamwali deibenea Fol ele tanea Yudai Gode amo tem tam temnea weng obianiba \v 20 baabaibo Nibo ele binoba sinansota one gesiba e Yeye ge baabenea \v 21 deibe unama bianea baabenea Memalole deibe unibua sinanoa Gode baabaia baanea Ae one genebe genita imin tlano ge baabenea Efesas bibo deibonea tanea siib tem tam tounea monea Sisalia bib ye une sonoma \v 22 bomanole siibe Sisalia bib ye deibanea kim deib monea Yelusalem bib ye une ole bainobo galin nakaia unangai Klayam blibta tlio? ge baabene ole e haabianea Gode okoko okok haabi tleo wengo omkaye bine sonoma bomanole Yelusalem bibo deibonea monea Antiok bib ye bia \v 23 am homono blimanole Antiok bibo deibonea monea Galesia betano bib mak bib mak osa eka Flisia betano bib mak bib mak osa haabianea bainobo galin nakaia unangai biaibo Gode wengo omkayebea i bainobo galino sbal sambisiobe. \s1 Abolose Efesas biba Kolin biba ye bisebe. \p \v 24 Am yo dim ota Yuda naka make niniino Abolose monea Efesas bib ye onsebe. E gongamo awoko Aleksandlia bib ye dobmikinobiobe. E tekein kemin nakabe. E Gode weng buko tekein kebe kesoa \v 25 naka maki Yesus Sume wengo alebaiba tekein kenea sbalma bianea Yesuse wengo kla omkaye bianea okok kebe otane e Yesuse bainobo galin kukubo klao mo tekein keim blimobe. E Yone aa fuayemin kukubo olota tekein kebebiotabe. \v 26 E ina bianea monea Yudai Gode amo temo une bianea Yesuse wengo sbalma omkeimabea Akwila kamwali e wengo wentemib kesoa debeb taniba i am tam unaniba Yesuse wengo mako e mo tekein kebebao alebaiba tekein kenea \v 27 dalanea Glik betan unang genamsea Efesas bib seli bainobo galin nakaia unangai Klayam one ge baabaniba futano dolaniba baaniba Bainobo galin nakaia unangai Akaia betano blib ibo Abolose natlameo daabaine ge baaniba dola omfubeiba e ometnea monea Glik betan ye bianea nakaia unangai Gode daabe bia e bainobo gabibi daaye binebiobe. \v 28 Abolose inabea Yuda nakaia unangai maki tetemniba mibianiba baase baase biniba e tata kenea i wengo omabbubenea Gode buk temo kinea baabenea Buk olo kla alebenoa baanoa Yesuse Gode Dofakamin Nakabo genobiobo ge baabesebe. \c 19 \s1 Fole Efesas bib ye bisebe. \p \v 1 Abolase Kolin bib ye bia Fole kim deib monea Efesas bib ye temea bainobo galin naka maki blib kesoa yatemnea \v 2 baabenea Ibo nana bainobo geibbuo dimo Gode Hobe ib bobol temo onon tlanebuo? gesea i baabaniba Ni wente binabobo Hobe mo biebo geiba wentenabobba kesoa ni mo tekein kebobbabe. Hob ele wanete? gesiba \v 3 eka e baabenea Ibo aaye fuelaibbuo fatnanibta fuelaibbione? gesea i baabaniba Yone aaye fuaye binebio inanobta fuelanobbiobo gesiba \v 4 Fole baabenea Yone aaye fuaye binebuo mitmakamo inaminobo, Yone nakaia unangai baabenea Ibo hengmino deiboniba ib bobol temo deskina omoniba Gode omaline! Naka make ne abuk tlamabe e niniino Yesus etabo, ibo eta bainobo geine ge baabenebiobo gesea \v 5 i Fole wengo wenteniba bainobo geniba Yesus Sume niniino dimo aaye imin fuelaiba \v 6 Fole kweile i gabam oubut yafunea Gode Hobe daakenea nakaia unanga eli bobol temo onon tlanea wengo afet afet obianiba Gode wengo omkeima monsiobe. \v 7 Naka eli 12 ese mak bianibta aaye fuelasiobe. \v 8 Fole ina bianea Yudai Gode amo tem tam unanea Gode nakaia unangai kimanin kukubo wengo sbal manea omkayebea alimo asumatna blimanso otane \v 9 naka maki amitie halengkaba tlebianiba Weng olo bainbabo ge obianiba moniba minamin baan dim ye unaniba obianiba Yesuse kukubo misiamobo galib kesoa Fole deibenea e bekebi bainobo galini dlebnea moniba Tilanase aleyemin am tam bianiba am obba ye bomanomo bomanomo yo dimo Gode wengo aleyebea \v 10 bifolo asu blimansobe. Bifol asu yo dimo Fole Yuda isa Glik isa Esia betano blibi Sume Yesuse wengo omkaye binebiobe. \s1 Sibae meleli weng sangobe. \p \v 11 Gode titilo Fole omkahabea inamin namin okok sumo klabea \v 12 nakaia unangai i ninek maki gembib isa eka hob misiami bekebe blib isa blib mole deibeniba ifa glitmino niniino henkisib osa eka youm afet osa biamo dleb teniba Fole melebaniba dleb moniba ginin gam isa eka hob misiami bekebe blib isa melebeiba ayam an bianiba nakai hob misiami bekebe blibi deibe une biam bisiobe. \v 13 Fole ina bianea okok kebea eka Yudai maki i hob misiami kulilaiba unemin okoko okok kem haabianiba maki i sinwalo baaniba Nibo Sume Yesuse niniino taisanoba hob misiami kulilanoba unine geniba hob misiami baabeniba Fole Yesuse wengo omkeimabeo niniin ota taisonoba baabenomabbiobo ibo naka eli deibe unine ge baabesiobe. \v 14 Ina bisib naka eli Yudai Gode amo kimanin nakai komok sume niniino Sibae melel itabe. I sebenobe. \v 15 I inamsiba hob misiame baabenea Ne Yesus esa Fol esa kla tekein kebibo ibole wanibta tenibta inam tlibe? ge baabesea \v 16 nakae hob misiame bekeba bie nakae gobbia watnea naka eli yafunea yemdenea aalo manafubenea youmo baubenea beit dlanea skilasiobe. \v 17 Inasiba Yuda isa Glik isa Efesas bibo blibi alukum wenteniba tosiananiba Sume Yesuse niniino dobtouleb bliba \v 18 eka maki sin bainobo geibbue ile hengmino omkeimanasiba \v 19 eka kingkan homoni wenteniba moniba i kingkan buko oleb teniba aso faiba bibam seli alukum watemsiobe. I kingkan buk olo walom gaibo o monio makob K50,000 olota walonaminobe. \v 20 I inamsiba naka homon unang homoni bib mak bib mako blibi Sume wengo bainobo geniba o titilo watemsiobe. \s1 Efesas bibo dleb wengo baasese bisiobe. \p \v 21 Fole inabea Gode Hobe bobol tem funino omalea e funanea Ne monia Masedonia betan osa eka Glik betan osa omtla tlania monia Yelusalem bib ye biam binita Lom bib ole mit unano ge funane kesoa \v 22 e daahamin nakai Timotie Ilastase i dabo dlanea moniba Masedonia betan uniba Fol ele sma Esia betan ye bia \v 23 am olo dim ota naka maki Yesuse bainobo galin kukubo wengo baase baase monsiobe. \v 24 Efesas bibo god dim omino niniino Atemiso niniino omtouleb binabibbua naka make niniino Dimitliase Efesas bib ye bianea tom ayamo niniino silbao olonea smik awemo Atemiso klabe kesoa e okok nakai dlobianea kima bia klabiba naka maki teniba moni sumo waloniba oleb unebiba i moni olo bokabibbua \v 25 e Fole weng sango wente kesoa e okok nakai smik awemo klabinabib isa eka okok afet okok kebinabib isa alukum nganabenea te misiba baabenea Nibo smiko klaboba naka maki moni sumo oleb teniba webianiba oleb unebib otane \v 26 nibo wenteboba Fole baanea God olo nakai kweilo tubuniba klabib ole bainbabo ge baasea naka homoni Esia betano blib isa eka Efesas bibo blib isa Fole wengo bainobo geibbio kesoa \v 27 ne funania Fole wengo nib okoko misiam omfubenea nakaia unangai baaniba Atemiso amo awembabo besabo genomabiobe. Esia sel isa eka bib mak bib mak sel isa i Atemiso niniino omtouleb binabib otane Fole inangge baane kesoa nakaia unangai baaniba Atemiso god motonbabo ge baaniba o niniino omtouleb nino deibonomabiobo ge funaiobo ge baasea \v 28 i Dimitliase wengo wenteniba atliaubesoa ngambianiba Atemiso Efesas bib seli sumobo ge ngansiba \v 29 eka Efesas bib seli naka mak unang mak isa weng sum ngambiam bliba Gaiase Alistakase i dabo Masedonia bib selobe. Fole bekeba tlibbua ye bliba nakaia unangai atliyebuei yatemniba yafu dleb taniba weng omin am tam dasiobe. \v 30 Fole baanea Ne monia nakaia unangai atliyebue isu unania wengo baabenamabibo gene otane bainobo galin nakai wataiba desebe. \v 31 Komokwal maki Esia betano kima blibi Fole nekwalobe. I futano dola omfubaniba baabaniba Kobo weng omin amo mo tam unaebe ge baabasiobe. \v 32 Nakaia unanga eli am dofaniba maki imaye Inaminobo ge ngambib eka mak isa imaye Inaminobo ge ngambe bliba nakaia unangai maki tlebe tlebe blibi kukub olo mitmakamo mo tekein kebibba otane tebian temiba bibam seli inabib kesoa yatem te watem te watem bianiba ngansiba \v 33 Yudai maki Aleksandae baabaniba Kobo Efesas bib seli baabeneba Olo Yudai sanbabo ge baabenale ge baabaniba dliba dabaiba watnea go wat manea kweile taubeia nateniba wengo ngambibo kimik geine genea inane otane \v 34 nakaia unangai ateniba e Yuda nakabo ge funaniba am dofa ngambianiba Atemiso! Efesas bib seli sumobo ge ngambiba afok smiko asu blimanoa \v 35 Efesas bib seli komok make Ibo kimik geine ge nganasea i kimik gesiba baabenea Efesas bib sel ibo wentemine! Nib godo Atemiso am osa eka tom awemo abilim ut danoa daak tlobua kima binabobo nakai alukum tekein kebiobe. \v 36 Naka make baanea Efesas bib seli Atemiso mo kima blibbabo genamino blim kesoa ibo alo mo tliyebota kukub misiamo hebmamsabo mo namibe! Fiab nabianibte! \v 37 Eka ibo naka asu dab eli yafuniba ge dlablib otane i nib godo amo inamin namino ayoko mo dloniba eka i weng dobo wengo mo baabonaim blimobe. \v 38 Eka weng mak ole Dimitliase daabaniba smiko klabinabib nakai i sinwal i wengo baanom gib mole debliba kot kemin amo tloa kot kemom gaib dim ota kukub klamin nakai dimo baaine! \v 39 Eka Weng afeta ye bua baanomo ge fumbib mole wengo omom gaib dim yota baaine! \v 40 Ibo inamomabib otane ibo wengo mitmakam blimo ngambib yole kimanin nakai Lom seli teniba yatemaibo ib kukubo misiamobo genomabiobe. Eka ibo nimin kebianibta dleb wengo baasese blibe? genimib osa nibo fatnanobta yang ke baabenomabbione? Ne funania Nibo weng blim kenomabbiobo ge fumbibe. \v 41 Ne wengo bayotabo, ibmaye onon tlaine ge baabenea onon tlasiobe. \c 20 \s1 Fole monea Masedonia betano omtlanea monea Glikam onsebe. \p \v 1 I ina bianiba wengo ngambibo blimano kesoa Fole bainobo galin nakaia unangai baabenea Te mieine genea te misiba bainobo galino sbal manamin wengo omyenea dosbal mane ole deibenea Masedonia deib bebianea \v 2 nakaia unangai betano yo blibi bainobo galino sbal manamin wengo omkaye bianea dosbal san sanea monea Glik betan onsebe. \v 3 Fole inanea monea Glik betano bia alimo asumatna blimanoa siib tem monea Silia betan unang genabe otane Yudai maki obianiba Fole ananomo ge obiba wente kesoa funanea Ne siib temo deibonia imin denia Masedonia deib unano ge funasebe. \s1 Fole mubiang dimo Tloas bib ye bisebe. \p \v 4-6 Luk ne Fole ni dabo Glik betano deibonoba monoba Filibai bib ye bioba Yudai singkalin am sumo niniino bleto yis blim dowonamin amo bliman ole siib tem beboba amo asuke asuke make nao blimanota watnoba Tloas bib wat temsobobe. Naka maki Fole bekeba haabinabibi niniino Sofatae, Filase Belia bib sake miine tenabea eka Tesalonaika bib seli asube, Alistakase Sekandase i dab kenabiba eka Gaiase Debi bib sake tenabea eka Timotie tenabea eka Esia seli Tikikase Tlofimase i dab kenaniba sin watniba waise bliba ni inanoba watemob ole Tloas bib ye bioba amo sebeno blimanole \v 7 Salele dime kwinoa bainobo galin nakaia unangai maki tenabiba ni tenanoba Yesuse kaanebuo bobolo fumbianoba Imeno dowonomo genoba dli utnoba am ut unanoba Fole funanea Bomanomo ne deibe unamabibo gene kesoa Gode wengo omkayebea afoko tenoa isak ewit tloa \v 8 ni amo mibiobo tem uto ayalo homono tubu biota \v 9 naka tene niniino Yutikase gil deibo amito hatlaibbio ut toumbia Fole wengo omkayebe binoa Yutikase kina dububasoa dumun denea dala daaknea kim daak ananoa kaanea naka maki hebmamsab daakniba afu dobo nabiba \v 10 Fol esak daaknea melmel golbua daak tounea Yutikase afu temnea baabenea Ibo mo memibe! E mo kaaim blim sma afen biebo ge baabenea \v 11 imin utenea biin ele tle ole Yesuse kaanebio bobolo fumbianoba imeno hanea kiki dowonob ole Fole wengo imin oyebea bomanoa deibe unea \v 12 Yutikase mo kaaim blim bie kesoa nakaia unangai debeb taniba ele am tam unaniba bobol ayam funasiobe. \s1 I Tloas bibo deiboniba Mailitas bib onsiobe. \p \v 13 Fole baabenea Ne kim deib monia Asos bib ye natlamabibo, ibo moniba Asos bib ye waitnenabibte gene kesoa ni deibanoba siibe obetnoba watnoba \v 14 Asos bib wat waisanaboba wat natle ole siib tem debetnoba monoba Mitilini bib ye aan sobnoma \v 15-16 bomanoa Mitilini bibo deibonoba siibe obetnoba bebianoba Fole baabenea Fentikos singkalin am sumo tlamo ne Yelusalem bib wat biamabi kesoa nibo Esia betano Efesas bib deibo mo unomabobbabo, nibo molot monoba Yelusalem bib unomo genea inanoba monoba aaubile Kaiose kikib ye aan sobnoma bomanoa imin teboba kwinoa tenoba Semos bib wat sobnoma boman ole tenoba Mailitas bib ele tetemsobobe. \s1 Fole Efesas bib seli bainobo galini komokwali Ayam blibte ge baabesebe. \p \v 17 Fole Mailitas bib ye bianea weng omfanea Efesas bib seli bainobo galin nakaia unangai komokwali tline genea \v 18 tetemiba baabenea Mikiktemo ne tenia Esia betan ye tlia bianoba ne kukubo nabio ibo kla nateme binibbiobe. \v 19 Am homono dimo Yudai nesa eka ne okok osa misiam natnenom gabiba ne bobolo ilum omfutneno otane ne Gode okoko okok kebi kesoa ne nene niniino mo omfaim blimobe. \v 20 Ne minamin baan dim osa ilib am tam osa wengo omkeima biania daayemin wengo alukum aleye binibiobe. \v 21 Am homono dimo ne Yuda isa Yudaba isa baabenia Ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaniba Yesus Sume bainobo geine ge oye binibiobe. \v 22 Ne ina binibuo memalo Gode Hobe baatnenea Kobo Yelusalem bib one ge baatnene kesoa ne wentenia Yelusalem bib unamabi otane inamin namin olo ne dimo tam tlamabo ne mo tekein kebibabe. \v 23 Ne bib mak bib mako haablio Gode Hobe baatnenea Naka maki teniba klabuto ge kemeb moniba klabutam unaniba kukub misiamo omkakemomabiobo ge onebe otane \v 24 ne kaanamin kukub osa afenin kukub osa ne mo tekein kebibabe. Ne kaanang gami afen biang gami osa ayamobe. Yesus Sume emaye e okok olo omnebua Gode wengo nakaia unangai omkayebia Gode i kla daabe bie kesoa ne okok olo bobolo wanebua makob okok blia blimanoko gabibe. \v 25 Ne sino ibsu ele biania Gode kimanin wengo omkaye binibu otane memalo ne tekein kebibe, ibo imino ne mo natemomabibbabe. Mubiango ele natemib kesoa \v 26 ne weng olo baabenamabio naka maki deib ayame geteisaniba deib misiam eta unib mole olo ne sanbabe, ilib sanobe. \v 27 Niminbabe, ne Gode wengo makob omkeimanita ato hatunubibabe. Ne alukum omkeima binibiobe. \v 28 Gode Hob eta nakaia unanga eli ibo doyebio kesoa kla kima bianiba ibmal osa kla biam bianibte! Gode e miine ilem ota oloneta nakaia unanga eli hengmino walubenea Nemibo genebiobe. Ibo makob eil sibsib kimanin nakai ulab kesoa nakaia unanga eli kla kimaine! \v 29 Ne deibe unia naka maki teniba ibo baka bianiba inamin namin misiamo aleyemomabibo, makob eil sibsibi bib ele bliba til satili teniba yenanomabib inaniba naka elisa ibo inayemomabiobe. \v 30 Naka maki ilib isak temo blibi imaye men weng men weng oye bianiba bainobo galin kukubo misiamobo, deibueine gansibta ibo Baine genibta ib bainobo galino deibonomabib kesoa \v 31 ibo klaine! Bifolo asumatnao blimano dimo ne teng wengo mo omin blimobe. Ne amitie sbalma biania tab dim osa eka kwinomo dim osa dohalim biania aleyem tlibio kesoa ibo funaniba klaine! \v 32 Ne memalo ibo dlonia Gode kweiban dim dlaiobe. Eta ibo kimanamabe kesoa ibo e wengo kla wente bianiba ib bainobo galino sbal maine! E nakaia unangai e bainobo gabibi daayebeo ibsa inanea daabenamabebe. \v 33 Ne naka maki youma monia o bobolo mo wanebobabe. \v 34-35 Ibo tekein kebiobe, ne nemaye okok kebiania monia youma imena inamin naminao boka biania mako olonia ne bekebi kikiye biania eka atosin ole nemalo boka biam bli kesoa ne funania Ne kukub olo inania bainobo galin naka maki beitalo blibi daabei mole ne naka mak unang maki daayemin kukubo ibo alebenamabibo gabia Yesus Sume baanea Naka maki inamin namino doklaibo kobo seinamabeb otane kebmio i dokayebeb ota Gode seinin sumo omklamabebo ge baatnenebiobo ge baabesebe. \v 36 Fole wengo omkayebeo ye blimano kesoa bainobo galin nakai komokwali tenabiba Fole tenaniba dlong dlong golbua daak toulaniba beten keib ole \v 37 i Fole afuniba meha bianiba keneng wat bukbuk gaha biam bianiba baabaniba Klayam one ge oha biam bianiba \v 38 sino e baabenea Mubiango ele natemomabiobo imino ne mo natemomabibbabo ge baabenebio kesoa i weng olo funaniba i bobolo ilum omfubenoa debeb moniba siib esu dasiobe. \c 21 \s1 Fole siib tem monea Yelusalem bib unang monsebe. \p \v 1 Ni Mailitas bibo deibonoba siibe obetnoba molot watnoba Kos bib wat sobnoma boman ole imin beboba kwinoa watnoba Los bib wat aan sobnoma boman ole imin beboba kwinoa watnoba Batala bib wat unanoba \v 2 ni siibe e tem bebobe, ye deibanoba siibe make Finisia betan unang genabe e tem bebianoba \v 3 aaubile Saiblase afan da ewale biebe atememde naob ole watnoba Silia betano kikib da wat unob ole kikibubonoba monoba Finisia betano bibo niniino Taia bib wat ye unanoba siibe okok kemin nakai afobeingo ye oketoumib kesoa ni deibanoba bib yo seli \v 4 bainobo galin nakai hen te yatemnoba baka bioba Gode Hobe bobol tem funino i omyensea Fole baabaniba Kobo Yelusalem bibo mo unaebe ge baabaib ole \v 5 ye bioba amo sebeno blimanoa bainobo galin nakaia unangai alukum bibob deiboniba meme baka dalo obeb bliba daaknoba aaye sole ninin alim daak unanoba dlong dlong golbua daak tounoba beten kenob ole \v 6-7 bibam seli Klayam blibte ge baabenaboba eka isak ibo Klayam unine ge baabenaib ole i imin ula bib uniba nile deibe tanoba siib tem tam toulanoba Taia bibo deibonoba monoba Tolemes bib ye temnoba bainobo galin nakaia unangai blib kesoa yatemnoba Klayam blibta ni tlobo ge baabenoba i baka sobnoma \v 8 boman ole deibenoba siibe imin obetnoba monoba Sisalia bib ye unanoba siibe ye deibanoba monoba Gode dowan weng omkeimalin nakae Filibe am tam tenoba ye baka aaunobbiobe. E sino Yelusalem bibo bainobo galin nakaia unangai imeno kikiyemine geniba nakai sebeni dlakaibbuei mak etabe. \v 9 Filibe meme unang teni asuke asuke nai imakwali mo dlim blimobe. Isa Gode weng omkeimalin wanggelobe. \v 10 Ni Sisalia bib ye bioba am homono blimanabota Gode weng omkeimalin nakae niniino Agabase Yudia betan danea tenea \v 11 Fole hale tila tebeisanea ele skil skila kweilao gebanea baabenea Gode Hobe ne baatnenea Yelusalem bibo Yudai hal ele gosake enabaniba ge debeb moniba Yudabai dobyomabiobo ge baatnenebo ge baabesea \v 12 ni wentenoba ni tenaboba bibo yo seli tenanoba Fole tolobo genoba Kobo Yelusalem bibo mo unaebe ge baabasob otane \v 13 e baabenea Ibo ne dafao mo mebianibta ne bobol tem abilo mo omkanemibe! Ne Yesus Sume niniino dobtouleb bli kesoa o dafa ota Yelusalem bib seli ne saye ge nemeb moniba nenaiba kaai mole olosa ayamobo, ne sin ye klaibiobo ge baanea \v 14 ni wengo ombiabene kesoa ni imino ohamino deibanoba baabanoba Sume baabkenea Inanale genebo kebmaye inanale ge baabasobobe. \s1 Fole Yelusalem bib onsebe. \p \v 15 Ni inaboba am mako ye bliman ole afobeingo kla oletnoba Yelusalem bib unom genamsoba \v 16-17 Sisalia bib seli bainobo galin naka maki kimaib ole monoba Yelusalem bib ye unob ole monoba bainobo galin nakae niniino Nesone Saiblas bib sakobe, e sin bainobo galin nakabe. E am tam temoba bainobo galin nakai mak isa ye bliobe, i ni yatemniba seinye bianiba Klayam nanibta tliobo ge baabeib ole Nesone baabenea Ibo ne am tam bianibte gesea ni e am ye sobnoma \v 18 boman ole Fole ni sinwalo Yemse hen motemobta bainobo galin nakaia unangai komokwali alukum Yemse tena blib kesoa yatenoba \v 19 Fole heitdabe tlane ole baabenea Ne Yudabai baka blio Gode daatne bia e wengo omkeima bia nakaia unangai homoni wenteniba bainobo geibbiobo ge baabene ole eka e Gode okoko okok kem haabi tleo weng osak oyemsea \v 20 i wenteniba Gode niniino dobtouleb bianiba isak Fole baabaniba Nek kobo tekein kebeobe, Yuda naka homon unang homoni Yesuse bainobo gabianiba eka Mosese hekmel wengo kla gobo nablib otane \v 21 Yuda naka maki baabeniba Fole baanea Yudai moniba Yudabai baka blib mole Mosese hekmel wengo deibueine! Eka ib memei aal osa mo waketouyemibe! Eka Yuda nib faninwali kukub osa mo wafunimibe gabebo ge oyebiba \v 22 wentebib biota kobo tleb kesoa ni wengo baabkenomob ota wenteneba inanale! \v 23 Nakai asuke asuke nai baaniba Nibo Gode kin dimo ayam anamin kukubo nanamino inamin namino klanomabbio ni Gode moton baabanobobo gabib kesoa \v 24 keb tena moniba Gode kin dimo ayam anamin kukubo klaniba kebta ib inamin namin olo nanomabibo monio imi osa kebmi osa alukum waleba blimanota i Gode kin dimo ayam aniba i gabamano alukum deilaniba hebiabeine! Kobo inaneba Mosese hekmel wengo wafuneba nakaia unangai katemniba baaniba Ni wengo sino wentebobo bainbabo, Fole Mosese hekmel wengo kla gobo biebo ge baanomabiobe. \v 25 Ni Yudabai bainobo galini weng mako mo baabenomabbiobabe. Sino ni futano dola omfubenoba baabenoba Naka maki god dim omini doual kulana imenao oyib mole ibo mo dowonaibe! Eka taman osa mo hengamibe! Eka nakai kulani yafuniba kwelo bikila fa yenanimib isa mo dowonaibe! Eka kulani ilem osa mo dowonanimibe! Inamin namin ele baabonob olo alukum awemobo ge dola omfubenobbiobo ge baabanaib ole sibnoma \v 26 bomanoa Fole nakai asuke asuke nai dletnea moniba Mosese hekmel wengo Gode kin dimo ayam anamin kukubo klaib ole e tanea Gode am sumo tem tam unanea nakaia unangai baabenea Ni Mosese hekmel wengo Gode kin dimo ayam anamin kukubo klanobobo bioba amo sebeno blimanomo ota okoko yo klabob naka ni eili elemi ye dleb dleb binomob ole tenoba Gode amo kimanin nakai doyoba dloniba Gode heitdabaiba ni Gode kin dimo ayam anomabbiobo ge baabesebe. \s1 Yuda nakai Fole Gode am sumo tem tam afusiobe. \p \v 27 Amo sebeno blimanang genabua Fole tenea Gode am sumo tem tam temea Yuda nakai maki Esia betan da tlebibi atemniba afuniba weng sum ngansiba nakaia unangai Fole dobsuambiba \v 28 Yudai ngambianiba Nekwal Islel ibo ni daabeine! Naka ele Yudabai aleye bianea baabenea Yuda isa i hekmel weng osa Gode am sum osa misiamobo gabianea eka Yudaba isa dleb tanea Gode am sumo tem tam une bianea Gode am sumo wat wat dabinabebo ge ngambisiobe. \v 29 I weng olo inangge baasibo inaminobe. Sino Efesas bib sake niniino Tlofimase tlebua Fole dab keniba Yelusalem bib ye bliba yatemibbio kesoa i funaniba Fole Tlofimase debeb tanea Gode am sumo tem tam unebiobo ge funanibta weng olo nganmonsiobe. \s1 Lom teni awa genalin nakai komoke Fole debeb onsebe. \p \v 30 Inamsiba Yelusalem bib seli alukum wenteniba dlou unaniba taniba Gode am sumo tem tamo Fole afu menga debeb tam teniba bib ele tlaniba Gode am sumo amisalo hebmamsab douboniba \v 31 Fole ananom gabiba naka maki omha bianiba Lom teni awa genalin nakai komoke baabaniba Yelusalem bib seli weng sum ngambianiba awa gembiobo gesiba wentenea \v 32 e awa genalin nakai hebmamsab dletnea mo temea nakaia unangai yatemniba Fole ananom gabibo deibasiba \v 33 komoke Fole afunea awa genalin nakai baabenea Naka ele sen sayo asu tebeloniba gebaine genea inabaiba eka nakaia unanga ile baabenea Naka ele niniino wanete? E nimin kenebiote? ge baabesea \v 34 i yang keib otane maki imaye Inaminobo ge ngambe ngambe bliba mitmakamo homon anoa e i wengo mitmakamo mo tekein keim blim kene kesoa awa genalin nakai baabenea Debeb moniba ilib am unine genea \v 35-36 i debeb bebiba nakaia unangai al obba sumo tliyebua dosileb bianiba ngambianiba Anaine! Anaine ge ngambiba awa genalin nakai debeb utniba basalo kikib ut unaniba afu dobtouleb utniba basal dim ut dofakaniba debeb tala \v 37 am unom genamsiba e awa genalin nakai komoke Glik weng baabanea Ne wengo baabkenano? gesea komok esak baabaneo Kobo Glik wengo tekein kebeba? \v 38 Sino Isib naka make kikalin nakabo e komokwali yenanang genea naka yebinabib nakai 4,000 i dletnea monea ibuantem ye unibbuo kebtio? gesea \v 39 Fole baabanea Yeye nekobbabo, ne Yuda nakabo, ne Silisia betano bibo niniino Tasas bib sak netabo, ne bibo bib sum ayamobo, ne nakaia unangai wengo mo baabenano gesea \v 40 komoke baabanea Kebmaye baabenale gesea Fole basal dim ut mabianea nakaia unangai weng homon ngambib kesoa yatemnea e kweile tofanea atemniba kimik gesiba e Hiblu weng baabesebe. \c 22 \p \v 1 E enangge baabenea Aiwala aabwala ibo wentemine! Ne inamin namino nabio wengo baabenamabibo gesea \v 2 wentemsiba e Hibluei ili weng oyemsea wenteniba men osa baanamino kimik gebliba \v 3 baabenea Ne moton Yuda nakabe. Ne gongam bibo biemo nemfanobu ole Silisia betano bibo niniino Tasas bib wat nemeb tlobiobe. Gongam ota inanota Tasas bibo nemikinobiobe. Eka damanamin ole ne biem ay kamwali Yelusalem bib ele nemfa blibta damaibiobe. Ne nib faninwali hekmel wengo Gameliele aletnenea ne Gode wengo kla wente binibuo ibsa inaniba memalo Gode wengo kla wentebiobe. \v 4 Ne sino nakaia unangai mema wengo wentebibi enino omkaye biania eka maki yantou biania maki klabut gengka biam binibiobe. \v 5 Ne ina bia Gode amo kimanin nakai komok sum esa eka Yuda naka sum isa i ne kukubo natemniba i Yudai Damaskas bibo blibi futano dolaniba omneniba baatneniba Kobo ometneba Damaskas bib one gesiba ne funania Ne monia mema wengo wentebib naka unangi yatemi mole yafunia sen saye gebenia dletnia imin tenia Yelusalem bib ele tlania yenanano ge funania \v 6 bebia kelanoa monia Damaskas bib asak ye bebita abilim ute ayale hebmamsab bomat ge tubunea ne isak daak nemfakasea \v 7 til hose dim ut toum blio deibonia gama daaknia dabalim daak blelasia weng mako baatnenoa Solo, Solo, kobo nimin kenebta ne enino omkanebebe? ge baatnesoa \v 8 nesak yang kenia Sum kobo wankebtane? gesia e baatnenea Ne Yesus Nasalet bib sak neta kobo enino omkanebeobo ge baatnesea \v 9 ne bekebi dleb bebiei ayale atemibbu otane i wengo mo wentim blimobe. \v 10 Ne baania Sum kobo ne fatnanamabine? gesia e baatnenea Hananeba moneba Damaskas bib ye biebta naka mak eta ne inamin namin okoko omklio wengo baabkeneko ge baatnenabea \v 11 ayale ne kin dimo bomatowanea ne kino tum getneno kesoa ne bekebi kweigong wat nafu nemetniba monoba Damaskas bib ye biobta \v 12 naka make e niniino Ananaiase hekmel weng tekein kemin naka ayamobe. E Damaskas bib ye bia Yuda nakai alukum E naka ayamobo ge oha binabiobe. \v 13 Tenea baatnenea Ne dab tlemin Sol kobo keb kino webiabkenoko ge baatnesea hebmamsab ne kino bomatnenoa atemna bia \v 14 baatnenea Kobo nib faninwali Sume God eta kemfakanebo, kobo e bobol tem funino olota tekein keneba eka e okok Naka Ayame niniino Yesuse atemneba e wengo kla wentene! \v 15 Niminbabe, kobo inamin namino watemeb osa eka wenteb osa nakaia unangai alukum baa omkayemabeobe. \v 16 Kobo mo biaebe, hananeba Yesuse niniino taisaneba e keb hengmino omtlabkenea aaye fuelanale ge baatnenebiobe. \s1 Sume Fole baabanea Kobo Yudabai ne wengo alebenale ge baabasebe. \p \v 17 E inangge baatnenebua ne imin tenia Yelusalem bib olo Gode am sumo tem tam unania beten kebiania Sume atemnabia \v 18 baatnenea Kobo hebmamsab Yelusalem bibo deibo one! Bib olo seli ne wengo omkayemebo i mo wentomabibbabo gesea \v 19 ne baabania Sum kobo ne sino keb bainobo galin nakaia unangai keb am tam blibi klabuto gengka biania yebia nabita \v 20 keb wengo omkayemin nakae niniino Stibene ananom genamibo ne baabenia Ae anaine ge baabenia nemaye e ananomabib nakai youmo gemelutneiba wafube blita anaibbio kesoa i ne kukubo tekein kebiobo gesia \v 21 Sume baatnenea Ne kobo Yudabai skeim ye blib ita kemfubenamabibo ge baatnenebiobo ge baabesea \v 22 Yudai Fole wengo wentib otane mubiang weng olo wenteniba ngambianiba Naka ele debeb monoba ananomo! Inamin naka ye mo deibanobta nemene kaaneko ge ngambianiba \v 23 al obba sumo tliyebua youmo mako gemelo dlasam bianiba ibalo waa dibi biam nib kesoa \v 24 awa genalin nakai komoke awa genalin nakai baabenea Ibo debetniba ilib am tam unine genea i debeb unom genabib otane e funanea Bib olo seli nimin dafa dobbianibta dobsuambibe? ge funane kesoa awa genalin nakai imin baabenea Ibo debeb tam unaibo sayo tebeloniba ande dofasibta tosiananeta e kukub misiamo nane biamo baa omkeimaneko gesea \v 25 awa genalin nakai sayo tebeloniba genhabiba eka awa genalin nakai komoke mak ele Fole kikib ye mabia Fole baabanea Ne Lom nakabo, ibo kot ketneim blim otane besa nemde nemfanomabiobo, ib hekmel wengo baanoa Kukub olo ayamobo genobuo? gesea \v 26 komok ele wentenea monea awa genalin nakai komok sume baabanea Naka ele Lom nakabo, ibo nimin kenibta ananom genabibe? ge baabasea \v 27 komok sum esak monea Fol esu unanea baabanea Kobo Lom naka moton biaebo baatnenale gesea Fole baabanea Ae ne Lom nakabo gesea \v 28 komok esak Fole baabanea Ne moni sumo walonita Lom nakai biobo gesea Fol esak yang kenea baabanea Ne aye Lom naka kesoa nesa Lom nakabo ge baabasea \v 29 Fole ananom gabib nakai wenteniba hebmamsab deibaiba awa genalin nakai komok esa funanea Fole Lom naka otane ne Saye geine ge baabesia gebaib yole misiam naiobo ge funanea tosianasebe. \v 30 Awa genalin nakai komoke funanea Yudai nimin kenibta Fole misiam nabebo ge ohabibe? ge funane sonoma bomasoa e funanea Ne Fole wengo wentano genea awa genalin nakai baabenea Ibo Fole saye tileisaine ge baabesea i tileisasiba komoke Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yuda naka sum isa nganabenea te misiba Fole debeb daaknea Yuda naka isu daak dofasebe. \c 23 \p \v 1 Inabasea Fole Yuda naka sumi kin dam tol wat yateme bianea baabenea Nekwal ibo ne Gode nateme binabebe. Ne amit ele haabinabio inamin namin misiamo mo naibiota baanita Inaibiobo genimibabo gesea \v 2 naka maki Fol esu ye blibi Gode amo kimanin nakai i komok sume niniino Ananaiase baabenea Sital wat biango wabaine gesea inabasiba \v 3 Fol esak baabanea Gode kananamabebo, kobo aso ulab kebtabo, nakai keb aantibo kateniba Ayamobo gabib otane keb amun temo klabkenobiobe. Kobo ele bianeba Ne hekmel wengo wafunin nakabo gabianeba ne kot ketnenang gabeb otane kobo baaneba Biango wabaine gabeb yole hekmel wengo omdibibeobo ge baabasea \v 4 naka maki Fol esu ye mablibi baaniba Kobo Gode amo kimanin nakai komok sume weng misiam ohabeobo ge baabasiba \v 5 Fole baabenea Gode amo kimanin nakai komok sum etio? Ne mo tekein kebibabo, ne tekein kebi mole inamin wengo mo baabanimibabe. Niminbabe, Gode buk temo baanoa Ib kimanin nakae weng misiamo mo baabanimibe genobiobo ge oye bianea \v 6 temea Naka eli maki Sadyusi eka maki Felisi na kesoa baabenea Nekwal ibo ne aye Felisi kesoa nesa Felisi nabo, ne nakaia unangai kaanimibo Gode imin dohaanea hananomabibo wengo bainobo gabiania o wengo omkeimabi o dafa ota ibo kot ketnenom genabiobo ge baabesea \v 7 Felisiei tenabiba eka Sadyusiei tenaniba i sinwalo dleb weng baase baase bianiba i bobol tem osa afet afet funasese bianiba maki wengo ombiabesese monsiobe. \v 8 Niminbabe, Sadyusiei fumbianiba Abisel isa hob isa blibbabo, nakai kaanimibo Gode imino mo dohaanea afen animibbabo ge fumbiba eka Felisie ile obianiba Abisel isa hob isa bliobo, eka nakaia unangai kaanimibi Gode dohaanea imin hananiba afen anomabiobo ge obiam binabib kesoa \v 9 i inaniba alukum weng sum ngambiba eka Felisiei maki hekmel wengo tekein kebib ile hana maniba baaniba Ni naka ele wengo wentebobo, e hengmino blimobo, hob ese abisak ese mak ohabibta obese makobo, ni mo tekein kebobbabo gesib bianiba \v 10 wengo sum anang genamo kesoa awa genalin nakai komoke tosiananea temea Felisiei tenabiba eka Sadyusiei tenaniba Fole afu menga ngananiba telaniba anaiba kaanang gename kesoa e awa genalin nakai baabenea Ibo watniba nakai isak wat unaniba Fole afu debeise debeb moniba ilib am daine ge baabenea inaniba debeb mo daib sonoma bomanole \v 11 bia kwinoa Sume tenea esu ele manea baabanea Fol kobo mo tosianemebe! Sbal manale! Kobo Yelusalem bib ele bianeba ne wengo omkaye binebta Lom bib ole mit monebta ne wengo omkayemale ge baabasebe. \s1 Yudai baaniba Fole ananomo gesiobe. \p \v 12 Inane sonoma bomanoa Yudai maki i sinwalo miniba baaniba Moton abilim ewitobo, nibo Fole dam ye ananoba kaaneko! E sma afen biameo nibo imena aayao mo dowonomabbiobabo ge baasiobe. \v 13-14 Nakai baaniba Moton abilim ewitobo, ni Fole ananomabbiobo ge baasibi 40 obe. I inangge baaniba moniba Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka naka gang isa baabeniba Ni moton ye Fole ananoba kaanamabebo, e sma afen biameo ni imena aayao mo dowonomabobba kesoa ananomabbiobe. \v 15 Ib sinwalo Lom teni awa genalin nakai komoke dim baabaniba Ni Fole inamin namino nanebuo wengo imin baabanomabbiobo, kobo debeb na tele ge baabasiba e Fole debetnea natesea ni deib tounoba ananoba kaaneko ge oyebiba \v 16 Fole ele unang miine wentenea tanea awa genalin nakai am tamo aainse bio baabanea \v 17 wentenea esak awa genalin nakai komok make nganabane tesea baabanea Naka tembal ele keb komoke weng mako baabanamabibo gabebo, debeb one gesea \v 18 e debeb monea awa genalin nakai komok sum esu unanea baabanea Klabut nakae Fole baatnenea Naka tembal ele debeb moneba keb komok esu daneba e wengo baabaneko ge baatneseta debeb tlibo gesea \v 19 komoke naka tembal ele kweigong wat afu debetnea naka maki blibo deibe moniba afet ye unaniba baabanea Nimin wenge? ge baabasea \v 20 naka tembal ele baabanea Bomanomo Yudai kobo dim baabkeniba Ni Fole inamin namino nanebuo wengo imin baaba wentomabbiobo, debeb tele ge baabkenimibo \v 21 kobo i wengo mo wentaebe! Nakai 40 yei baaniba Moton abilim ewitobo, nibo Fole ayok waisanoba ananoba kaaneko! E sma afen biameo ni imena aayao mo dowonomabbiobabo ge baaniba waisa bliobe. Kobo debeb mo temaebo ananomabiobo ge baabasea \v 22 wentenea komok esak naka tembale baabanea Kobo weng olo naka maki mo baabenemebe ge baabanea dabanea onsebe. \s1 Awa genalin nakai komoke Fole dabanea Filiks esu onsebe. \p \v 23-24 Komok sume awa genalin nakai komokwali asu nganabenea tesiba baabenea Ibo awa genalin nakai 200 dloniba eka til hosi dim toulalin naka ile 70 dloniba eka fusauo wafunamin naka ile 200 dlonaniba Fole debetniba unine! Ibo inaniba unom gaibo tabo mo unaibe, klabiba mililansota til hosi Fole mo dabaliba e dime touneme ole debetnibta moniba Sisalia bibo komoke Filiks esu unine ge baabenea \v 25 eka futano dolanea Filikse omfubanea baabanea \v 26 Ae Filiks kobo Klodias Lisias neta keb futano dola omfubkenamabibe. Kobo kimanin naka ayamobe. \v 27 Yudai naka ele afuniba Ananoba kaaneko gabib otane ne awa genalin nakai dletnia tenoba naka ele dobo temoba e Lom naka kesoa dobo tolobo genoba \v 28 ne e kukub misiamo nanebuo wentenite genia debeb daaknia Yudai komokwal isa naka gang isa isu daak unania baabei otane \v 29 i baaniba E Yuda ni hekmel wengo mo wafunim blim bietabo gesiba ne funania E inamin namino mo naim blim yole ni besao mo ananoba kaanea eka klabut osa mo genanomobe ge funana biania \v 30 weng mako wentia i baaniba Ni ayok waisanoba ananoba kaanamabebo ge baaiba wenti kesoa ne hebmamsab dofubkenia e kot kehabib nakai baabenia Ibo moniba Fole kukub misiamo nanebuo wengo Filikse baabaine ge baabenia dlaia natlomabiobe. Ne wengo bayotabe. Kobo klayam biebte ge baanea dolanea \v 31 awa genalin naka isa eka til hosi dleb haanin naka isa omye ole wengo baabene wentena nabiba mililan ole Fole debetniba moniba Antibatlis bib wat aan sibnoma \v 32 bomanoa awa genalin nakai imin deibeniba bib tliba eka til hosi dleb haanin naka ita Fole debeb moniba \v 33 komoke Filikse Sisalia bib ye bio moteniba futano omubana bianiba Fole debeb te dabanasiba \v 34 komoke futano kinea wateme ole Fole baabanea Kobo betano fab bianebta tlebbue? gesea Fole baanea Ne Silisia betan danita tlibiobo gesea \v 35 komoke baabanea Keb kot kekebib nakai tesibta ne keb wengo wentano ge baabanea e okok nakai baabenea Naka ele debeb taniba Helote am tam daniba kla kima blibte ge baabesebe. \c 24 \s1 Yudai baaniba Fole kukub misiamo nabebo gesiobe. \p \v 1 Amo asuke asuke make nao blimanoa Gode amo kimanin nakai komok sume niniino Ananaias esa eka naka gang isa Lom teni hekmel weng tekein kemin nakae niniino Tetalas esa i daakniba Sisalia bib daako kimanin nakae niniino Filikse Fole inamin namino nabeo wengo baabasiba \v 2 Filikse Fole nganabane tetemea Tetalase Fole wengo Filikse baabanea Komok sum kobo klayam kima bieba ni inamin namin kukub misiamo namino deibonoba klayam biob kesoa \v 3 nisa bib mak bib mak naka isa ni alukum amitie seinkebob kesota ni gangobo gebkenomabbiobe. \v 4 Ne weng gwab mako baabkenamabio kobo mo wentamabeb bleka ne wengo teke okemibabe, gwab olota baabkenang genitabe. \v 5 Naka ele kikalin nakabe. E bib mak bib mako haabianea Yudai kikalin kukubo aleye binabebe. E Nasalet bib sake bainobo galin nakai komokobe. \v 6 E Gode am sumo inamin namin awemo watwat dabonang genabe kesota ni afunoba klabuto genoba [Yuda nini hekmel wengo baanobio inanoba e kukubo klanomo gabob otane \v 7 awa genalin nakai komoke Lisiase tenea menga debeisenea \v 8 Fole kot kehabob naka ni baabenea Ibo Filiks esu unine ge baabeseta tlobobe.] Kebmaye naka ele baabanebta Ni kot kehabob wengo baabkeneta mito kla tekein kenale ge baabasea \v 9 Yuda maki ye blib isa baaniba Bainobo genasiba \v 10 komoke Fole sital muk ge baabanea Keb weng osak baanale ge baabasea Fol esak baanea Ne tekein kebibo, bifol homono blimano kobo nakaia unanga eli klayam kima binabeb kesoa ne bobol ayam funania ne keb wengo yang ke baabkenamabibe. \v 11 Kebmaye naka maki kil baabenebta isak ne monia Yelusalem bibo lotu kebia amo 12 o blimambo wengo baabkeine! \v 12 Ne Gode am sumo temo weng alang wengo mo baaita Yudai natemim blimobe. Eka Gode am tam osa bib tam osa nakaia unangai awao genaline galin weng osa mo baabeim blimobe. \v 13 Eka Yudai baabkeniba Fole hengabebo gabib otane i weng olo mito mo alebkenomabibbabe. Otane ne weng mako baabkenamabi ole \v 14 i baaniba Fole Yesuse bainobo gabebo gabib ole bainobe. Ne e bainobo gabiania ni faninwali Sume Gode niniino dobtouleb biania eka Mosese hekmel weng osa Gode weng omkeimalin nakai wengo dolaibbu osa bainobo gabibe. \v 15 Nesa Yuda mak isa ni tekein kebuobe. Sinanomo nakaia unangai alukum ayam isa misiam isa kulila binabibi Gode imin dohaanea hananomabiobe. \v 16 Ne olo tekein kebi kesoa Gode kin dim osa eka nakaia unangai kin dim osa ne amitie kukub ayam nabia natemebib kesoa ne aalo ginino blimobe. \v 17 Ne bib mak bib mako haablia bifol homono blimanota imin tenia Yelusalem bibo Gode heitdabania Yudai maki monio oyenanita tlibiobe. \v 18 I ne natemibbio dimo ne Mosese hekmel wengo Gode kin dimo ayam anamin kukubo klania ayam ania Gode am sumo tem tamo binibuo naka homon unang homoni ne mo beketne bianibta weng sum ngambiam nin blimobe. \v 19 Otane Yuda maki Esia betan da teniba nafueibbuei blib mole ita tenibta ne kukub misiamo naia natemib biamo baabkeine! I mo baabkeim blim keib mole \v 20 sino komokwal isa naka gang isa i kot ketneibbueita ne hengmino mo bua watem utneibbio mole maki ele bliobo isak baabkeine! \v 21 Ne kukubo nasia natemniba kot ketneibbuo baabkenamabi ole inaminobe. Ne baabenia Nakaia unangai kulila binabibi Gode imin dohaanea hananomabibo wengo bainobo gabiania o wengo omkeimabi o dafa ota ibo kot ketnenom gabiobo ge baabeibiobo ge baabasea \v 22 Filikse wentenea e Yesuse bainobo galin nakai kukubo tekein kebe kesoa baabenea Debliba sinanoa awa genalin nakai komoke Lisiase teseta ib wengo klanano ge baabenea \v 23 eka e awa genalin nakai komok make baabanea Fole klabutam tam dofaneba kla kimanamabeb otane sayo mo gebanemebe! Eka e nekwali inamin namino dluba tlaib osa kobo mo watanemebe ge baabanasebe. \s1 Filikse Dlusilao i kamo Fole wengo wente bisiobe. \p \v 24 Filikse Fole inabanebua sinanoa am mako blimansoa e alelo niniino Dlusilao Yuda unangobe, ometnea kam teniba Fole nganabane tesea baabanea Kobo Yesus Klaiste bainobo galin kukubo baatnenale gesea \v 25 Fole esak utenea kukub ayamo wafunino weng osa eka nakae bobol temo kla kimanin kukubo weng osa eka Gode nakaia unangai kukubo klanamabeo weng osa ohabinea baabasea Filikse wentenea tosiananea baabanea Kobo unebbua sinansota imin nganabkei tlebta wengo imin baanomo ge baabanea \v 26 Filikse bobol temo fumbianea Fole monio onamabebo ge fumbe kesoa e amitie nganabane tlebea wengo obi obi monsib otane Fole monio Filikse mo olalim blimobe. \v 27 Bifolo asu blimanoa Filikse Sisalia bibo deibo unang gena bianea funanea Ne Fole klabutam tam deiba unia Yudai seinemine gene kesoa deiba unea e alango Fosias Festas esak tenea Sisalia bib ele tesebe. \c 25 \s1 Fole baanea Ne motemia Lom teni komok sume Sisa eta ne wengo wentamebo ge baasebe. \p \v 1 Festase te bia amo asumatna blimanoa Sisalia bibo deibonea monea Yelusalem bib ye temea \v 2 Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Yudai komokwal isa teniba Festas esu ele tlaniba Fole wengo imin baabaniba \v 3 Festas kobo ni daabeneba Fole nganabaneba tenea Yelusalem bib ele tleko ge baabasiobe. I funaniba Baabanoba nganabane tesea deib waisanoba ananomo ge funaniba inangge baabasiba \v 4 Festase baabenea Yeye Fole Sisalia bib ye biete! Ne hebmamsab monia ye temamabibo, \v 5 Fole inamin namin misiamo nanebio mole ib komokwal maki ne beketneiba monobta Sisalia bib ye kot kebaine ge baabenea \v 6 Yelusalem bib ye bia amo 10 o blimanoa e imin Sisalia bib une sonoma bomanoa tanea kot kemin am tam tounea awa genalin nakai baabenea Fole debeb tline ge baabenea moniba Fole \v 7 debeb tetemiba Yudai Yelusalem bib da tlibi kot keha bianiba Festase baabaniba Fole inamin namin kukub misiam homono nabinebiobo ge ohabib otane i weng olo mitmakamo blimobe. Besa ye ohabisiba \v 8 Fol esak baanea Ne kukub misiamo mo namin blimobe. Yudai hekmel weng osa Gode am sum osa Sisa esa ne misiamo mo nabeim blimobo ge baane otane \v 9 Festase funanea Ne Yudai bobol ayamo omyensia ne gotneine ge funanea e Fole baabanea Kobo Yelusalem bib unamabebo, ne keb weng olo Yelusalem bib wat klanamabibo ge baabasea \v 10 Fole baabanea Kobo tekein kebeobe, ne Yudai kukub misiamo mo nayemin blim kesoa Kobo Lom teni hekmel wengo baanobuo kla funanebta ne wengo wentene! \v 11 Ne moton hengaibua ibo baaniba Ananomo genimibo ayam otane ne mo hengaim blim kesoa ibo mo nemeb moniba Yudai mo nemyaibe! Ne Lom teni komok sume Sisa eta ne wengo baabanamabibo ge baabasea \v 12 Festase wentenea naka gangi tena wengo baaniba Festase imin Fole baabanea Kobo funaneba Ne mo temia Lom teni komok sum eta ne wengo wenteko geneb mole kebmaye mo temebta eta klaneko ge baabasebe. \s1 Agliba esa Benaisi osa i teniba Festas esu ele tesiobe. \p \v 13 Am mako blimanoa komok sume e niniino Aglibae e nengo Benaisio i mikimo teniba Festas esu ele tlaniba Kobo ye biebta tlobo ge baabaniba \v 14 e baka bliba am homono blimanoa Festase Fole wengo komok Aglibae baabanea Filikse naka make e niniino Fole klabuto ge debeb tanea klabutam tam danea deiba unebiobe. \v 15 Sino ne Yelusalem bib ye blia Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka naka gang isa i naka ele wengo baatneniba Fole inamin namin kukub misiamo nanebio kesoa kobo awa genalin nakai dlabmaneba anaiba kaaneko ge baatneib otane \v 16 ne baabenia Lom ten ni kukubo inaminobo, naka make kukub misiamo wafu biebo geib mole ni besao mo dobyaobbabo, mikiktemo e kot kebaibbio naka ite naniba wengo klasibtabo ge baabe tlisonoma \v 17 isak tliba sobnoma bomanoa tanoba kot kemin am tam unanoba Fole debeb tline ge baabesia debeb tliba \v 18 ne funania E inamin namino moton nane atemibbua baanomabiobo gabi otane \v 19 i kot wengo mitmakamo mo biota baaim blim besa ili hekmel wengo wafunamino weng ota obianiba eka Fole weng mako baanea Nakae niniino Yesuse kaanea imin hanane biobo gabe yota wenteniba dobsuam bianibta nabib kesoa yatemnia \v 20 ne kot weng olo mitmakamo klao mo tekein keim blim kei kesoa baabania Nibo monoba Yelusalem bib unanobta ne keb wengo imin klanano ge baabai otane \v 21 Fole baanea Yeye deitneiba klabutam blia sinanota monia Lom teni komok sum esu temita eta ne nomo klaneko gesea ne awa genalin nakai baabenia Naka ele kla kima bliba sinanota ne dabaia Lom teni komok sum esu uneko ge baabeibiobo ge baabasea \v 22 Aglibae wentenea esak Festase baabanea Nesak naka ele wengo wentamabibo gesea Festase baabanea Ae bomanomo wentamabeobo ge baabane sonoma \v 23 boman ole Aglibae e nengo Benaisio i mikimo eit homono kiniba tenabiba eka awa genalin nakai komokwali te eka niniin oyemin nakai tenaniba taniba weng omin am tam unaniba Festase awa genalin nakai baabenea Fole debeb tline gesea moniba debeb tetemiba \v 24 Festase baabenea Komok sum Agliba kebsa eka naka mak ibsa naka ele atememine! Yudai bib olo blib isa eka Yelusalem bibo blib isa baatneniba Naka ele ananoba kaaneko ge baatneib otane \v 25 ne e hengmino hembio e hengmin sumo blim kesoa ne mo ananimibabo ge baania deibasia emaye baanea Lom teni komok sum eta ne wengo klaneko gene kesoa ne Lom teni komok sume dofubanamabi otane \v 26-27 ne funania Ne klabut naka ele besa dabaia une mole kukub olo misiam kesoa ne e kukubo nanebio wengo wentenia futan temo dolanita naka dam yebbaka dlaita unaibobo genia deiba bli kesota debeb tlia komok sum Agliba kebsa eka naka mak ibsa e wengo wenteniba futano daatneiba dolanomo genita debeb tlibo ge baabesebe. \c 26 \s1 Fole wengo Aglibae baabasebe. \p \v 1 Aglibae Fole baabanea Keb wengo baanale ge baabasea Fole baabanea \v 2-3 Komok sum Agliba kobo Yudai baaniba Fole inamin namin misiamo nabebo geibbuo, kobo Yuda ni kukub osa ni hekmel weng osa kla tekein kebeb kesoa ne memalo seimbiania inamin namino naibio wengo baabkenamabibe. Kobo ne wengo tengo mo kemone! Kla wentene! \v 4 Sino ne gwab binibuo dim osa eka damania Yelusalem bibo binibuo dim osa Yudai ne kukubo kla natem tekein kebiobe. \v 5 Yuda ni Felisi ge oyebibi kukubo dot bumolokobe. Kukub olo Yuda ni kukub afeto gaisonobi otane ne wafu binibiobe. Yudai kukub olo watemibbio kesoa baabkenom gib mole baabkeine! \v 6-7 Sinanggwano Gode Yuda ni faninwali moton wengo baabenea Sinanomo ne inamin namin mako nanamabibo ge baabenebua Ni faninwali 12 i bainobo gabianiba kwinomo dim osa tab dim osa amitie lotu kebianiba am olo waiso binibbua eka molobsel isa memalo i inabibo nesa inania bainobo gabi o dafa ota i kot ketneibbiobe. \v 8 Yuda ibo nimin kenibta Gode kulila binabibi dohaanamabeo bainobo genamino debinabibe? \v 9 Nesa sino Nasalet bib sake Yesuse okoko watwat dabanano ge funai kesoa \v 10 inania Yelusalem bibo Gode amo kimanin nakai komokwali baatneniba Kobo Yesuse bainobo galin nakaia unangai klabuto gengkalale geibo ne inania Yesuse bainobo galin homoni ge dleb monia klabutam tam kabia Yudai baaniba Yenanomo genimibo nesa baania Yenanomo genasia yebinibbiobe. \s1 Fole nena bainobo genebuo wengo omkeimasebe. \p \v 11 Ne ina biania Gode amo tem tam osa ne awa genalin nakai dlabmaia bainobo galin nakaia unangai yebinibbuo ne bainobo galini baabenia Ibo Yesuse bainbabo geine ge baabeia inabiba ne Yesuse bainobo gabibi alo tlinebua kan haablia skilaniba bib mak skeim ye unaib osa kan monia yafunia enino omkayebibua \v 12 imin inania unang genamsia Gode amo kimanin nakai komokwali weng omneniba kobo Damaskas bib one gesiba bebia kelanoa monia Damaskas bib asak ye bebia \v 13 abilim ute ayale bomat ge tubunea ne bekeb isa ge dlakanea atemibuo afoko tubunabo ulabbabe. E inanea ge dlakasea \v 14 ni til hosi dim ut toulabiobo gemela daaknoba dabalim daak blelasoba weng mako Hiblu weng baatnenoa Solo, Solo, kobo nimin kenebta ne enino omkanebebe? Kobo makob ane isabia naka make ateme otane kweimiki skilone tatgenea bilabanamabe inaneba enino kleb skila beobo ge baatnesoa \v 15 nesak baania Sum kobo wankebtane? gesia Sume baatnenea Ne Yesus netabo, kobo enino omkanebeb otane \v 16 hanamanale! Ne tenia kemakaia kobo ne okoko okok kebianeba inamin namino watemeb osa eka sinanoa alebkeia watemamabeb osa naka mak unang maki aleyemale genita tlibe. \v 17 Ne kobo kimanamabi kesoa Yuda isa eka Yudaba isa kobo mo kananomabibbabe. Ne kemaia moneba isu unaneba \v 18 i bobol temo mililanabo inabebua Gululame titilo ge dlabuei ne kukubo alebeneba i ne bainobo geniba Gode titilo ge dlanoa i bobol temo makob ayal einin keniba ne i hengmino omtlabeia i nakaia unangai Gode dlakaebuei tena nine genita tlibo ge baatnenebiobe. \s1 Fole e okoko wengo baasebe. \p \v 19 Komok sum Agliba kobo ne abilim dao wengo baatneno mo ombiaim blimobe. \v 20 Ne wentenia Gode wengo mikiktemo watnia Damaskas bib wat biania omkaye bini ole deibenia monia Yelusalem bibo omkaye binai ole omito monia Yudia betano haabiania omkaye biania eka monia Yudaba isa Gode wengo omkaye biania baabenia Ib hengmino deiboniba ib bobol temo deskinaniba Gode omaniba e okoko okok kebiba nakaia unangai yateniba funaniba Ib hengmino deibueibobo ge funaine ge oye biam \v 21 nabi o dafa ota Yudai teniba ne Gode am sumo tem tam blio nafuniba baaniba Ananoba kaaneko gabib otane \v 22-23 Gode ne amitie daatne bie kesoa nakai alukum niniin oyemin isa eka niniin oyeminba isa Gode wengo omkayebibe. Sinanggwano Moses esa eka Gode weng omkeimalin naka isa i inamin namino tam tlamabo wengo omkeima bianiba baabeniba Gode Dofakamin Nakae enin kino watenea kaanea kulila binabibi imin hana tlemino eta sin hananea Yuda isa eka Yudaba isa e bainobo galin kukubo omkeimabenamabebo ge baaniba dolaibbuo nesa olota omkeimabibo gesea \v 24 Festase nganabanea Fol kobo klangmikinobo, kobo skul kebianeba tekein kemin homono tekein keneba klangmikin anebbiobo ge baabasea \v 25 Fol esak Festase baabanea Yeye ne klangmikinbabe, motonobe. Ne bobol temo ayam fumbiania bain baabkeiobe. \v 26 Komok sume Aglibae inamin namin olo tekein kebe kesoa ne wengo e baabanamabio mo tosiambibabe. Ne inamin namino nabio ayoko mo naim blim kesoa e kla tekein kebebo ge baabanea \v 27 eka Fole imin Aglibae baabanea Komok sum kobo Gode weng omkeimalin nakai wengo bainobo gabeba? Ne tekein kebibe, kobo bainobo gabeobo ge baabasea \v 28 Agliba esak Fole baabanea Kobo memale obeb olota e hebmamsab Yesuse bainobo galin kukubo wafuneko ge fumbebo? ge baabasea \v 29 Fol esak baabanea Memale bainobo genemebo ayamobe. Eka sinanoa bainobo genemeb osa ayam nabe. Ne kebsa eka naka maki ne wengo wentebib isa ibo beten keye biania i ne Yesuse bainobo gabi inaniba bainobo genomabib otane sen sayo mo gebenimibe gabibe. Ne funania Ibo Yesuse bainobo geniba ne naibio inaine gabibo ge baabesea \v 30 komok sum esa eka kimanin naka esa Benaisi osa eka i bekeb isa hana tamniba \v 31 bib tam unaniba obianiba Naka ele mo hengaim blimobo, i e klabuto mo geniba eka anananimibe ge omonsiobe. \v 32 Aglibae Festase baabanea Nibo klabuto tileisanomabbio otane e baanea Lom teni komok sum eta ne wengo klaneko gabe kesoa deibanomo ge baabasebe. \c 27 \s1 Fole siib tem monea Lom bib onsebe. \p \v 1 Festase baanea Fole Itali betano Lom bib uneko ge baasea i Fol esa eka klabut nakai mak isa dleb moniba klabuti kimanin nakae Yuliase dlansiobe. Awa genalin nakai komok ele Lom teni komok sume e awa genalin naka etabe. \v 2 Luk ne tena bia i tenanoba Sisalia bib ye bioba siib make Adlamitiam bib danea tlanea Esia betan unang ge kesoa ni bib olo deibonoba siib ele tem unom genaboba Masedonia nakae niniino Alistakase Tesalonaika bib danea tetemea etem nanoba beboba kwinoa aala bioba siibe dleb bebea \v 3 bomanoa monoba Saidon bib ye unanoba Yuliase Fole weng ayam baabanea Kobo moneba keb nekwali yateneba inamin namino dokliba dleb tlang gaeb osa ayamobo ge baabasea Fole inanea mo danea imin tle ole \v 4 Saidon bibo deibonoba Itali betan unemin deib unom genaboba glol sume tleme kesoa ye deibo deibonoba aaubile Saiblase abuk sin da ota glole mensa omkabe kesoa ye deib monoba \v 5 Silisia betano tle tle Famfilia betano tle tleo omtla nanoba monoba Lisia betano bibo niniino Maila bib wat sobnoma bomasoa \v 6 Yuliase temea siibe make Aleksandlia bib danea tlanea Itali betan unang genabe kesoa atenea dletnea watnoba siib ele tem wat unanoba \v 7 fiab beteng beboba am homono blimanoa monoba Naidas bibo kikib ye beboba glole tlebianea deibo walea ni deibo onamino tobtlin halob kesoa deibonoba aaubile Klit da ota glole mensa kesoa ye tem te monoba Salmoni bibo omtlanoba \v 8 ken tla bebianoba bumolok wat wat binoba watnoba Lasia bibo kikib wato aaye ulam omfanea tlamanebio wat unanoba aay ele niniino Ulam Ayam etabe. \v 9 Ye bioba am homono blimanabua Yudai hengmin omketouyemin amo blimanole glol sume tlebianea aaye mousie haa tlebiamnea siibe unang gameo watwat danamabe kesoa Fole baabenea \v 10 Naka ibo ne wengo wentine! Ne bobol temo fumbio aay ele deibanoba unob mole siib esa afobeing osa naka nibsa misiam nanomabbio kesoa nibo ele biomo ge funaiobo ge baabene otane \v 11 awa genalin nakai kimanin nakae Fole wengo mo wentim blimobe. E siibe kimanin naka esa eka siib gosak esa i weng ota wentenea \v 12 eka naka homoni siib tem ye tana blib ile baaniba Glol sume tlemang gabea nibo aa dang ele biob yole ayambabo, aa dang olo deibonoba monoba Finiks bib ye bioba tlebinea blimanseta unomo ge baasiobe. Finiks bibo aaubile Klite tem biotabe. Bib olo glol sume mo tlebinabebabe. O glol blim bib ayamobe. \s1 Glol sume tlebianea aaye mousie haa tlemonsebe. \p \v 13 I inangge baanabiba glole Saut dae gwabsa tleme kesoa i funaniba Glol ele mensa kesoa aamun sume ayam unomabbiobo ge funaniba siibe skilo deisoniba daaknoa tamanobuo imin wafueiba utloa aamun ele deibanoba aaubile Klit da eta kikibanoba ken tla ye beboba \v 14 glole sume niniino Taleo e Klit da tlebianea \v 15 siibe onamin deibo waisanea fuba obetnea monoba \v 16 aaubil gwabe e niniino Kodae mukam deib bebianoba aaye mousie sumo mo haa tlemin blim bie kesoa weseme gwabe siibe abuk da tab obgieibbue melekla binoba obginoba buba \v 17 obeb utnoba siibe dame dim ut obasa genoba i funaniba Glole siibe fuba obeb monea Afelika betano ninin aalim wat delabbanemebo geniba siibe glole fuba obeb haanin youme gamtlabaniba siibe fiab beteng obki bebianea \v 18 obubma obabma bebea bomanoa i funaniba Siibe misiam anamabebo geniba i afobeingo mako dibiaiba daaknoa aan tem daak unoa deibonoba beboba \v 19 bomanoa i siibe glole fuba obeb haanin youmo mak osa eka sai osa eka inamin namin afet osa imin dibiaiba aan tem daak blela kiki unoa deibonoba beboba \v 20-21 am homono blimanso soko tlebianoa ayungo neketowa genoa abil ete dabal ete nanea kaki binea ni afok osa awitnin osa mo watemin blimobe. Eka imen osa mo doweim blim nabioba glol sume sma ye tlebea ni bobol temo fumbianoba Siibe misiam anea obeb daak unomabbiobo ge fumboba Fole nakai isak daak hana manea baabenea Ibo ne wengo wentutneiba Klit aaubil ye biobta mole inamin namin misiamo mo tam tlobabe. \v 22 Eka ne weng mako baabenamabi ole Siibe misiam anamabe otane naka nib ole elekieme mo kaanomabbiobabe. Nibo alukum sma biomabbiobe. Ibo bobol ayam fumbibte! \v 23 Ne God Sume niniino dobtouleb binabibua sintalo kwinoa Gode abisake tenea baatnenea \v 24 Fol kobo mo tosianemebe! I kemetniba Lom teni komok sum esu unamabeobo, Gode kla gobke bie kesoa keb bekeb isa mo kaanomabibbabo ge baatnenesobe. \v 25 Ibo bobol ayam funine! Gode wengo baatneneo bain inanamabebe. Ne Gode weng olo baatneneo bainobo geiobe. \v 26 Aaye sma dleb monea aaubile make ken ye dlanamabebo ge baabesebe. \s1 Siibe misiam ansebe. \p \v 27 Ni inam beboba amo 14 o bliman ole 14 olo kwinota glole siibe fuba obetnea aaye sole niniino Edliae dang tla beboba ibalanoa afoko tenoa isak ewit tloa siibe okok kemin nakai funaniba ken ele tlobbu ese makobo geniba \v 28 aamune saye ki temiba 36 mita yeb minim kesoa deiba bebianiba eka imin ki temiba 27 mita yeb minim kene kesoa \v 29 i funaniba Siibe tom dimo wambianemeo helanamabebo ge funaniba siibe skilo asuke asuke nao kakam sino olaiba daaknoa bikisoa funaniba Amo hebmamsab bomanoko ge funaniba \v 30 siibe okok kemin nakai funaniba Siibe deibanoba weseme gwabe tem unomo geniba i weseme oboniba aalang daak ofakaniba maki dim baabeniba Ni metnoba siibe gabam met unanoba siibe skilo mako olanob daaknoa bikinamabobo ge baabesiba \v 31 Fole i bobol tem funino tekein kenea awa genalin naka isa eka i komok esa baabenea Naka eli siibe deiba unib mole ibo yalowa kulilanomabiobo ge baabesea \v 32 awa genalin nakai weseme saye waisaiba obkileb unea \v 33 amo bomanang genamo kesoa Fole nakai alukum baabenea Amo 14 o blimano dimo ibo bobol misiam fumbianiba imen osa mo doweim blim tebib kesoa \v 34 ibo memalo imeno dowoniba sbal maine! Inamin namin misiamo nib dimo mo tam tlubenomobabo ge baabenea \v 35 e imeno olonea Gode heitdabanea hanea unansea naka maki atemniba \v 36 i bobol ayam funaniba imi osa olo dowonsiobe. \v 37 Nakai siib ele tem tame bisobi homoni 276 obe. \v 38 Ni inanoba imeno dowonoba matwayensoa siibe abil alobiebo geniba asiamo niniino wito dibiaiba aantem daak blela kiki unoa deibonaboba \v 39 afoko tubunoa i ninin alimo watemib otane i betan olo mo tekein kebibbabe. I inaniba wateme bianiba temiba aaye ulomfanea aamune dikilanea ninine obbia utlebio kesoa ateniba i funaniba Nibo siibe obeb utnoba ninin alim ut unomo geniba \v 40 i siibe skilo sayo weisoiba oleb daak unoa siibe stiae afu obeb haanin ase tileisaniba eka siibe glole fuba obeb haanin youme doboniba gabam dae imin dobbuniba glole fuba obeb watnea ninine kikib wat une otane \v 41 aaye isak wate daal omfanebua siibe watnea delab banea aaye mousie haa tlebianea siibe kakam dae helane kesoa \v 42 awa genalin nakai funaniba Klabuti skilaniba aaye wa onon tlanimiobo yenanomo gesiba \v 43 komoke funanea I Fole mo ananimibe ge funane kesoa awa genalin nakai watanea e nakai alukum baabenea Aawamin naka ibo wa moniba ken unine! \v 44 Eka aawaminba kweifum ibole siibe klutanea hanota olakaniba wafu blibta dleb monoa ken danoko ge baabesea ni alukum inanoba watnoba ken was onon tlasobobe. \c 28 \s1 Fole Molta bib ye bisebe. \p \v 1 Ni inanoba alukum klayam watnoba ninin alim wat temoba naka maki baabeniba aaubil ele niniino Molta etabo gesiba wentenaboba \v 2 betan olo seli teniba heitdabeniba kima dlasiba bioba soko tlebianoa gildububeno kesoa i ase febeiba tefuboba \v 3 Fole imin anggameyo bola oleb te fakansea inabe as amun tem iwat bianea ulanea wat tenea Fole kweil wat antamasea \v 4 betano yo seli atemiba inabe e kweil wat antama bie kesoa i sinwalo obianiba Naka ele naka yemin nakabo, aantem daako mo kaaim blim otane memalo kukub klamin gode make baanea E kaaneko gene kesoa inabe antamabiebo gesib otane \v 5 Fole kweilone halele genea dabianea akil tem wat unea deibanea klayam bia \v 6 betano yo seli bianiba fumbianiba Situbanea kaanamabebo ge fumbiba e inamin namino mo omubaim blim kesoa i imin funaniba E godobo ge funasiobe. \v 7 Betano yo komoke niniino Fabliase ni dletnea tanoba e am tam aalaboba e kla kima bia amo asumatna blimanso dimo \v 8 Fabliase aye kweimo abua alo bela biam bia Fole atemnea kweile gabamon ut afunea beten kebanea ayam ane kesoa \v 9 nakaia unangai ginin gami maki wenteniba tlebiba klaye bisebe. \s1 Fole monea Lom bib onsebe. \p \v 10-11 Siib make smik mako asu klaniba god dim omine Suse meme naka ten itabo geniba siib ele mukung mete dlasa geibbue Aleksandlia bib danea tetemea glole tleme kesoa denea Molta ye binabebua ni inaboba alimo asumatna blimano kesoa Deibe unomo genoba tanoba siib ele tem tam unom genaboba Fole ginin gami klayebei inamin namin homono oleb teniba ni oyib ole deibenoba \v 12 monoba Sailakyus bib ye bioba amo asumatna bliman ole \v 13 monoba Lisiam bib ye sobnoma bomanoa glole melen milim Saut da tenea fube dletnea beboba kwinoa siib tem wat aalabioba glole fuba obeb bebea bomanoa monoba Byutiolai bib ye unanoba siibe ye deibanoba \v 14 bibo yo seli nakaia unangai maki Yesuse bainobo gabibi ni baabeniba Ibo ni baka binibte gesiba baka bioba amo sebeno bliman ole deibenoba monoba Lom bibo kikib ye beboba \v 15 Lom bib seli maki Yesuse bainobo gabibi Folwali tebiobo gesiba wenteniba teniba maki Abiase imen wemin baan dimo waiseiba eka mak ile Stuamo Asumatnao baan dimo waisena bliba Fole monea yatemnea e Gode heitdabanea bobol ayam funane ole \v 16 ni monoba Lom bib ye temoba awa genalin nakai Fole klabutamo mo dabaib tam unim blim besa deibaniba baabaniba Am afet tam biebte ge baabaiba awa genalin nakae make kima bia \v 17 amo asumatnao bliman ole Fole baanea Yudai komokwali Lom bibo blibi tline gesea dli te misiba baabenea Nekwal ibo ne Yuda nib inamin namino kukub misiamo mo nabueim blimobe. Eka ne nib faninwali kukub osa mo ombiaim blim na otane Yelusalem bib seli klabuto besa ge nemeb teniba Lom bib sel isu ele daibbua \v 18 Lom teni ne inamin namin kukub misiamo nane biamobo geniba hembibo ne kukub misiamo mo naibiota natemin blim kesoa i baaniba Naka ele kukub misiamo mo naim blimobo, e mo kaanemene! Tileisanoba uneko geib otane \v 19 ninib atoi Yudai Yeye geniba i Lom teni wengo ombiabeib kesoa ne baabenia Ibo nemetniba monoba Lom teni komok sum esu temobta eta ne kukubo klaneko ge baabeibiobe. Ne inaibu otane nib atoi mo kot kebenimibabe. \v 20 Yo weng ota baabenano genita nganabeita teta wentiobe. Islel nakaia unangai Gode Dofakamin Nakae waisa blibo nele e tlebiobo gabi o dafa ota ne kweile sai ye getneibbiobo ge baabesea \v 21 i baabaniba Yudia seli keb kukub nabebo wengo futan temo ni mo baabeibta wentim blimobe. Eka Yudai naka maki mo tenibta baabeniba Fole kukub misiamo nabebo geibta ni mo wentim blimobo, \v 22 naka mak unang maki bib mak bib mak olo blibi obianiba Yesuse bainobo galin kukubo misiamobo gabib otane kobo keb bobol temo fumbebo ni baabenale ge baabaniba \v 23 am mako omakabaniba yo dim ota Gode wengo alebenale ge baabaibbua am olo tlamo tlebiba Gode nakaia unangai kimanamabe weng osa eka Yesuse bainobo galin kukubo Mosese buk temo dolanebu osa eka Gode weng omkeimalin nakai dolaibbu osa sbal manea aleyebea i Yesuse bainobo geine genea aleye bia boman tebo tlib biamo aleyebea bi kwin kwin bio otane \v 24 mak ita bainobo gabiba mak ile mo bainobo geim blimobe. \v 25 I bobol temo afet afet fumbianiba Fole deiba unom genamsiba Fole baabenea Gode Hobe Gode weng omkeimalin nakae niniino Aisaiae bain baabanea eka Aisaiae nib faninwali weng olo omkeimanea baabenea Gode Hobe baatnenea \q1 \v 26 Kobo moneba Yuda nakaia unanga isu unaneba baabeneba Ibo wengo ye wentemomabib otane o mitmakamo mo tekein kenomabibbabe. Ibo kino tememomabib otane inamin namino mo watemomabibbabe. \v 27 Niminbabe, nakaia unanga eli bobol temo agoko mo yemin blimobe. Eka i klango kweimiki datananiba i kino bina bliobe. I kino inamin namino watemniba eka i klango wengo mo wenteniba eka i bobol temo weng olo mitmakamo funaniba nesu tlib mole ne klaubeia ayam anomabib otane i mo inaim blim kesoa ne mo klaubeita ayam anim blimobo ge baanea dolanebiobo ge baabesebe. \b \p \v 28 Fole inanea imin baabenea Ibo tekein keine! Gode nibo hengmino temo biobo dotlanamino wengo Yudaba ita omfubenebio kesoa wentomabiobo ge baabesea \v 29 [Yudai i sinwalo alang weng baasese biniba Fole deiba onsiobe.] \v 30 Bifol asuo blimanso dimo Fole am mako temo aala bianea am olokiem olokiemo dimo emaye imeno webianea oleb te toubiam bia nakaia unangai teniba e am tam tlebiba Klayam nata tlibo? ge oye bianea bobol ayam bianea \v 31 Gode wengo sbal manea omkeima bianea Gode nakaia unangai kimanin kukub osa eka Sume Yesus Klaiste dowan weng osa aleye monseo naka maki watanamino blimobe. E sbal manea omkaye monsebe.