\id 2CO - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h 2 Kolin \toc1 Fole futan olo abuko dolanea Kolin bib seli omfubesebe. \toc2 2 Kolin \toc3 2 Ko \mt1 2 Kolin \mt2 Fole futan olo abuko dolanea Kolin bib seli omfubesebe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 26 ese mak blimanota Fole futan olo dolaneta Yesuse bainobo galin nakaia unangai Kolin bibo blibi omfubenebiobe. Sino Fole futan mako dolanea i omfubenea watemibbua e monea Masedonia betan ye bie dimo Taitase Kolin bib danea tenea Fol esu tlanea baabanea Nakaia unangai maki keb wengo baabenebbuo wenteniba i hengmino deiboniba i bobol temo deskina omoniba Sume omalib otane mak ile obianiba Fole Yesuse okok dabasanin naka motonbabo ge obiam bliobo gesea wenteneta futan olo dolanebiobe. \io1 \it 1:1-11 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:12–7:16 \it* Fole bainobo galin nakaia unangai Kolin bib seli wengo omkaye binebuotabe. \io1 \it 8:1–9:15 \it* Bainobo galin nakaia unangai monio olmina bianiba bainobo galini naka mak unang maki daayemin wengobe. \io1 \it 10:1–13:10 \it* Fole baanea Ne Yesuse okok namasanin nakabo genebiobe. \io1 \it 13:11-14 \it* Mubiang wengobe. \c 1 \p \v 1 Fol neta futan olo dolanita Gode meletani Yesuse bainobo galin nakaia unanga ibo Kolin bibo blib ibsa eka Yesuse bainobo galini Glik betano blib ibsa omfubenamabibe. Nib neke Timotie ne beketne bianea daanebebe. Gode ele bobol tem funin ye ne Yesus Klaiste okok nemasanin naka nemakanebiobe. \v 2 Nib Aye God esa eka Sume Yesus Klaist esa i dumo ibo daaye bianiba bobol ayam omkayemine! \s1 Fole Gode gangobo genebiobe. \p \v 3-4 Nibo nib Sume Yesus Klaiste e Aye Gode niniino dobtouleb nomo! Inamin namin kukub misiamo ni dimo tam tloa ni bobol temo misiam omfubenomo e dohalilanea amitie daaye bianea bobol ayam omkaye binabe kesoa nisak inanoba naka mak unang maki inamin namin kukub misiamo i dimo tam tloa i bobol temo misiam omfubenomo daaye bianoba bobol ayam omkaye buobe. \v 5 Makob naka maki Klaiste kukub misiamo omkahabiba e bobol temo misiamu babinobio inaniba naka mak isa ni kukub misiamo amitie omkayebiba ni bobol temo misiamu bebu otane Klaiste ni sinwalo ni bobol tem funino makob anbiob kesoa Gode makob Klaiste daaha bianea bobol ayamo omkaha binabe inanea nisa amitie daaye bianea bobol ayamo omkayebebe. \v 6 Ni enin kino watemebobo ibsa inaniba enin kin olo watemaibo ni daabenoba Gode bobol ayamo omyenea hengmino temo blibo dotlanamabebe. Eka Gode ni daabenea bobol ayamo omyameo e ibsa inanea daabenea bobol ayamo omyamabebe. Ni enin kino watemebob inaniba ibsa enin kino watememib mole Gode ibo daabenea bobol ayamo omyenea sbal manomabiobe. \v 7 Makob naka maki ni kukub misiamo omkayebiba ni bobol temo misiamu bebio inaniba naka mak isa ibo kukub misiamo omkayebiba ib bobol temo misiamu bebu otane Gode makob ni daaye bianea bobol ayamo omkaye binabe inanea ibsa daaye bianea bobol ayamo omkayebe kesoa ni tekein kebuobe, ibo ib bainobo galino sbal manomabiobe. \p \v 8 Ne nekwal ibo ne weng mako baabenamabibe. Ni sino Esia betano binobbio inamin namin kukub misiamo ni dimo tam tlanoa ni bobol temo dot ilum omfubeno kesoa ni funanoba Ni kaanomabbiobo ge funanobbiobe. \v 9 Bainobe, kukub misiamo ni dimo tam tlanoa ni bobol temo ilum omfubesoa funanoba Ni kaanomabbiobo, ni nini skil daabenamin titilo blimobo genobbu otane kukub olo ayamobe. Niminbabe, ni mo funanobta Ni nini skil daabenomo geim blimobe. Gode kulila binabibi imin dohaanamin titilsa kesoa ni ilum olo omonoba e kweiban dim omfanoba e titil ota ni daabene biobe. \v 10 Ni bain ye inanoba enin obba misiamo omubenoa kaanom genabob otane Gode ni daabenea dotlanebio kesoa ni tekein kenoba E sinanomosa amit ina bianea daayemabebo gabianoba waisa biobobe. \v 11 Ibsa ni beteno daayemiba Gode ib wengo wente bianea daayebea sinanomosa naka homon unang homoni ni beteno daayebiba Gode i beteno wentebea ohabianiba Kobo Folwali daayebebo, ni gangobo gabuobo ge ohamomabiobe. \s1 Fole Kolin bib seli mo dim baabeim blimobe. \p \v 12 Ni bain baabenomabbiobe, ni naka mak unang maki kukub ayamo ye omkaye binobbu otane ibole dot ayam omkaye binobbio kesoa ni seimbuobe. Ni dabalim olo tekein kemino mo omonobta ibo kukub ayamo mo omkaye binobbiobabe. Gode emaye ni daaye bianea e kukub ayam osa weng moton omin kukub osa omkayebeta ni omonobta ibo omkaye binobbiobe. Ni ina binobbio kesoa ni bobol ayam fumbianoba Ni i kukub ayam omkaye binobbiobo gabuobe. \v 13 Ni futano ibo dola dlubebebiobo ayokbabe. Ibo kinimibo o mitmakamo tekein kenomabiobe genobta dola dlubebe biobobe. \v 14 Ibo ni seinyebib otane ibo ni kukubo klao mo tekein kebibba kesoa ne funania Ibo ni kla tekein keniba I bain Yesuse okok dlasanin nakabo geniba kla seinyemine gabibe. Ibo memalo tekein keniba I bain Yesuse okok dlasanin nakabe geib biamo sinanoa nib Sume Yesuse tlame dimo ni ibo seinyemoba eka ibsak ni seinye biam nomabiobe. \p \v 15-16 Sino ne tekein kenia Ibo ne seinemomabiobo gei kesoa ne funania Ne Kolin bib seli yatenamino asu kenano ge funai biobe. Mikiktemo monia Kolin bib sel ibo yatemami ole deibenia monia Masedonia betan ye dania imin tenia yatemamio ibsak seinino asu keiba deibenia imin Yudia betano tlang gamio imeno doniba dlebnita deib tamal deibo tlamabibo ge funaibu otane ne baino mo inanita tlim blimobe. \v 17 Ibo mo funanibta Fole tlamabibo genebuo dim baabenebiobo genimibe! Ne dabalim nakai baaniba Ni inamin namino nanomabbiobo genimib otane i bobol temo funaniba Ni mo inanomabbiobabo geniba i baino nanamino denabibi ulabbabe. \p \v 18 Nibole makob Gode baanea Ne inamin namino nanamabibo genemeo bain nabinabe inanoba nibsa Inamin namino nanomo genomobo bain nabinabuobe. \v 19 Fol nesa eka Sailas esa eka Timoti esa nita sino Gode miine Yesus Klaiste weng sango ibo baa omkeimanobta omyobbiobe. Yesus ele dimo mo baanemebabe. E Inamin namino nanano genemeo bain ina binabebe. \v 20 Gode moton wengo baanea Ne inamin namino nanamabibo genebuo inamin namin olo alukum bain inanoa Klaiste dimo tam tlebinobio kesoa ni e niniin dim Olo bainobo ge obianoba Gode niniino dobtouleb binabuobe. \v 21 Gode emaye nib sinwalo daabeneta nibo Klaiste bainobo galino sbal mabiobobe. E inanea bainobo galin nakaia unanga nibo dlakanea \v 22 baabenea Ibo nemiobo ge baabenebiobe. E sinanomo inamin namin kukub ayamo omyamabe kesoa sino e Hobe nibo dobyenea baanea Ibo tekein keniba Ni God emi kesoa e Hobe ni dobyebiobo, sinanomo e inamin namin ayamo mak osa homon omyamabebo geine genebiobe. \s1 Fole Kolin bib sel isuo hebmamsabo mo unim blimobe. \p \v 23 Ne weng ele baabenamabi olo dim biamo Gode omkeimanamabe otane ne weng olo bainobe. Ne Kolin bibo imin natenamino deibeibuo mitmakamo inaminobe. Ibo kukub misiam naibbio kesoa ne funania Ne isuo imin monia hengmin olo omkeimai mole i bobolo ilum omfubenamabobo ge funai kesota ne ibsuo natenamino deibeibiobe. \v 24 Ibo Klaiste bainobo geniba ib bainobo galino sbalma bliobe. Ne ib bainobo galino mo kimabe blibabe. Yesus Klaiste emaye ib kimanin naka kesoa ne bobol tem abilo mo omyamibabe. Ne funania Ne i daaye bia ite nete nanoba seinbianobte gabibe. \c 2 \p \v 1 Ne inangge fumbi kesoa ne bobol temo funania Ne imino mo monita i hengmino omkeimabenita i bobol tem abilo omyamine ge funaiobe. \v 2 Ne inania ibo bobol tem abilo omyi mole ib bobol temo misiamu benoa eka ibsak seinino ne mo omnibta seimbianamabibabe. \v 3 Sino ne futano dola omfubenia Ibo kukub misiam olo deibueine ge baabeibuo ne funania I kukub misiam olo klaibbua ne motemamio ne bobol temo abilo mo omfutnenomobabe. I sin klaibbuabo genia ne i kla seinyemano ge funanita futano dola omfubeibiobe. Ne tekein kenia Ne monia ibsu natlania seinimio ibsa seinomabiobo geibiobe. \v 4 Sino ne ib futano dolayebi dimo ne bobol tem daako misiamut nenoa memin bobol wanembua mebianita dola omfubeibiobe. Ne inaibuo ne mo funanita Ne inanimio i bobol tem abil omyamabibo ge funaim blimobe. Ne funania Ne weng olo dola omfubenimio i wateniba tekein keniba Fole ni kla gobe bianeta weng olo baabenebo geine genita dola omfubei biobe. \s1 Kolin bib seli nakae hengmino naneo bobolo amito mo funhamibe! \p \v 5 Bainobe, naka ele ne bobol temo ilum omnebu otane nenekiembabe. Bainobo galin naka mak unang mak ibsa bobol tem ilum olo omyebiobe. Ne bobol temo funania Ibo alukum ib bobol temo ilum omfubenobo ge funai otane ne mo menganita baanita Ibo alukumobo genimibabe. \v 6 Ibo ne wengo sino dola omfubeia wenteniba naka homon unang homon ibo oha bianiba Keb kukubo misiamobo ge oha bianiba e dobo klabibo kukub olo ayam otane memalo inamin wengo imino mo ohamibe! Yebminim keniba deibaine! \v 7 Memalo ibo e hengmino bobolo funino dokobenoa deiboniba weng fiab omkahamine! Inamin wengo amitie ohamin ole e bobol temo misiamu banoa e bainobo galin bobolo funino dokobanoa deibonamabebe. \v 8 Inamin kesoa ibo imin dobhalilaiba e yatemnea funanea I ne gotneibobo ge funaneko! \v 9 Sino ne funania Ne naka ele wengo Kolin bib seli futano dola omfubeita i ne weng olo wentutnenimib deitnenimibo yatemano ge funai kesota futano dola omfubeibiobe. \v 10 Ibo naka maki hengmino bobolo funino dokobenoa deibobo binabibo nesak inania i hengmino bobolo funino dokotnenoa deibobo binabi kesoa ne funania Ne i daabenamabibo ge funania naka maki kukub misiamo omnibo Klaiste kin dimo ne i hengmino bobolo funino dokotnenoa deiboni mole kukub olo ibo daabenamabobe. \v 11 Nibo Gululame kukubo tekein kebuobe, e bainobo galin nakaia unangai watwat dabenang gabe kesoa nibo naka mak unang maki hengmino bobolo funino dokobenoa deibonob mole e nibo mo watwat dabenemebabe. \s1 Taitase Tloas bibo mo nim blimobe. \p \v 12 Ne Klaiste dowan weng ayamo Tloas bib seli omyang genia tenia Tloas bibo tlibuo inamin namino ne mo wataim blimobe. Sume sin deibo klautnene biotabe. \v 13 Ne inania tli otane ne neke Taitase mo bianeta ib weng sango baatneim blim kesoa ne funania Inamin yebbabo e bianea Kolin bib seli weng sango baatnesetababo genia Tloas bib sel ibo ibmaye blibte ge baabenia deibenia hen tenia Masedonia betan ele tetemia e ele bie kesoa atemia e ib weng sang ayamo baatnenebiobe. \s1 Klaiste titil ota e okok dlasanin nakai sbalma bianibta Gode okoko okok kebinibbiobe. \p \v 14 Ne inaibu otane ne amitie Gode gangobo ge oha binabibe. Niminbabe, nite Klaist ete nanoba ni bobol temo makob anbianoba Klaiste titilo Gode ni amitie omkayebea ni kukub misiamo omabbunaboba e titilo dlebnoa monoba bib mak bib mako haabianoba nakaia unangai Yesus Klaiste weng sango omkaye binabuobe. Ni kukub olo nabinabobo makob inamin namin tang ayamo glolo fubonoa walebnoa bib mak bib mako onon tlanabo inaminobe. \v 15 Klaiste ni bobol temo bibe bio Gode kin dimo kukub olo makob ni tang ayamo ulabobe. Ni monoba Klaiste weng ayamo nakaia unangai hengmin temo bliba Gode doketoube isa eka nakaia unangai aseinin bib deibe bebib isa omkayebobo kukub olo makob isa tang ayam olo kungkayebobe. \v 16 Nakaia unangai aseinin bib deibe bebibi Klaiste weng ayamo gobo blibba kesoa i funaniba Klaiste wengo makob fetango ulabobo ge fumbib otane nakaia unangai abilim ut unomabib ile Klaiste weng ayamo gobo blib kesoa i funaniba Klaiste wengo makob tang ayamo ulabobo ge fumbiobe. Nakai ili titilo Klaiste wengo omkeimanamino blimobe. Nile Gode titil ota omkayebeta omkeimabuobe. \v 17 Naka homoni fumbianiba Ni Klaiste wengo omkeima bianoba o molo monio boka bianobte gabib otane nile mo inangge fumbobbabe. Ni kukubo inaminobe. Klaiste titilo dimo Gode ni dlanea bib mak bib mako haabianoba Klaiste wengo omkeimabobo Gode tekein kebebe ni kukubo molotobe. \c 3 \p \v 1 Ni weng olo baabenomobo ibo imino mo funanibta I ili niniino omfufubiobo ge funanimibe! Gode weng omkeimalin naka maki ibsu natlom gaibo naka maki i futano dolabeniba baaniba Naka eli weng ayam omkeimalin nakabo ge baaniba dolabeniba dletniba moniba ib bib ye bianiba omkaye biniba deibe unom gaibo ibsak futano imin inangge baaniba dolabeiba dletniba wat bib mak bib mak haabinabib otane nile inamin futano mo dleb haabiobbabe. \v 2 Ibo makob nakai naka maki futano dola dlubesiba kiniba tekein kenabib inaniba naka mak unang mak isa ib kukubo wateniba funaniba Folwali bain Klaiste okok dlasanin nakabo gabibo kukub olo makob ibo ni futanobe. \v 3 Naka mak unang mak ibo yateniba fumbianiba Klaiste Folwali dlanea teniba e wengo Kolin bib seli omkayebibo i wenteniba bainobo geibbiobo gabib kesoa kukub olo makob Klaiste futano dolanebuo ni omeb haabianoba ibo omkayebuobe. E inanebuo ele kweilo mo tubuta dolaim blimobe. Eka e Mosese nanebuo e mo inaneta tom dim osa mo dolaim blim nabe. Gode amit nine e Hob eta doboneta nakaia unanga ibo dobye biobe. \p \v 4 Ni kla tekein kenoba Klaiste Gode titilo ni omkayebe kesoa ni okoko nabobo weng sango omkeimabuobe. \v 5 Ni Gode okoko nini titilo mo okok kebobbabe. Ni nini titilo inamin namino nanamino blimobe. Gode titil ota ni omkayebeta okok kebuobe. \v 6 Sinanggwano Gode e hekmel wengo emaye tom dimo dolanea oleb tenea Mosese olalebiobe. E inanebuo nakaia unangai bumoloku benoa hekmel weng olo alukumo mo wafueim blim kenibta o mitmakam ota i kulila binibbiobe. I inabiba bifol homono blimanota Klaiste mema wengo omeb tlebua nakaia unangai mema weng olo wafu blibi Gode Hobe i bobol temo bianea daayebe kesoa i mo kaanibta alang namanimibbabe. I amit nomabiobe. Gode emaye e titilo ni omkayebeta ni mema weng olo nakaia unangai omkayebuobe. \p \v 7 Gode makob ayal inamin einebue e hekmel wengo tom dimo dolanea oleb tenea Mosese olanabea e ayal ele watnea Mosese debelon dim osak tububanebiobe. E debelon dimo makob ayal inamin tubunea datowanebua Islel nakaia unangai e debelon dimo mo watemehamin blim blib bita namdibim namdibim watneta blimu banebiobe. Hekmel wengo sin olo titilsa otane nakaia unangai bumoloku benoa i o alukumo mo wafueim blim kenibta o mitmakam ota i kulila binabiobe. \v 8 Ina otane Gode Hobe mema weng olo nakaia unangai omkayebeo i afen smike amit nine dibib kesoa e weng olo titilo Mosese hekmel wengo titilo gaisono biobe. \v 9 Hekmel wengo sin olo titilsa otane bumoloku benoa nakaia unangai o alukumo mo wafueim blim kenibta o mitmakam ota i kulila binabiobe. Ina otane Klaiste mema wengo omeb tlebuo nakaia unangai mema weng olo wafu blibi Gode Hobe i bobol temo was unubenea i Gode kin dimo naka molot unang molot aibbiobe. Mema weng olo hekmel wengo sino kla gaisono biobe. \v 10 Hekmel wengo sino titilsa otane mema wengo titilo beselib kesoa sin wengo gaisonoa o titil blimanobiobe. \v 11 Hekmel wengo sin olo unobe, makob Mosese debelon dime ayale nanea namdibim namdibim watnea blimanebio inanoa osa o titilo blimanobio otane mema weng ole o titilo mo blimanomobabe. Amit namabo kesoa o titilo sumobe. \p \v 12 Ni tekein kebuobe, mema wengo titilo blimanaminba o amit nin kesoa ni o wengo omkeimamino mo tosiambobbabe. \v 13 Mosese debelon dimo ayal inamine tububanebua namdibim watnea blimanang ge kesoa e funanea Islel teni atemenemiobo ge funanea youme dobonea debelon deibo ge walo binebiobe. Nile mo inanobta Klaiste mema wengo omwabiobbabe, omkeimabuobe. \v 14 Ina otane Islel ten ile makob Mosese nanea youme dobonea debelon deibo ge walo binebio inaniba i bobol tem funino nekek gebenoa i hekmel wengo kimibo o mitmakamo mo tekein keim blim binibbua memalo blib isa ina biobe. Otane Klaiste e bainobo galin nakaia unangai i bobol tem funin ole som heila kenoa bamtebebeno kesoa i weng olo kibianiba o mitmakamo tekein kebiobe. \v 15 Inabib ile memalo dim osa i Mosese hekmel wengo Gode buk temo kibib otane i bobol tem funino sma nekek gebe biobe. \v 16 Eka nakaia unangai kukub misiamo deiboniba moniba Sume mit tem unebib ile i bobol tem funino som heila kenoa bamtubuyebua i hekmel wengo mitmakamo tekein kebiobe. \v 17 Sum ele emaye Gode Hobobe. E bainobo galin nakaia unangai bobol temo bibe bie kesoa i hekmel weng osa eka hengmin osa mo ge dlabiobabe. \v 18 Alukum Klaiste bainobo gabob naka unang nib bobol tem ole inamin namin kukub olo mo gebe bioba kesoa nakaia unangai nibo yateme bianiba i Sume kukubo watem tekein kebiobe. Sume Hobe nib bobol temo bibe bianea daayebe otane nibo hebmamsabo mo e ulab anomobbabe. Daayem bebe bita e ulab anomabbiobe. Memalo Sume titilo nib bobol temo men bibebio otane sinanomo sumu benamabobe. \c 4 \s1 Yesuse okok dlasanin naka ni makob dabalo heloniba keto klaibbuo ulabobe. \p \v 1 Gode inanea dohalilanea okok ayam olo omyenea baabenea Ibo Klaiste mema wengo omeb tlebuo omkayemine ge baabene kesoa ni okok olo mo tosiam bianobta kakubuwebobbabe. \v 2 Naka maki kukub misiamo ayok nabib otane nile inamin kukub olo aal waisenoa deibonobbiobe. Ni mo dim baanobta weng afeto omkeimanobta Olo Gode wengobo ge obobbabe. Ni Gode wengo keim omkeimaboba naka mak unang maki wente bianiba baaniba Weng olo moton Gode wengobo ge obiba eka God esa ni wengo wente bianea yateme biam bie \v 3 otane nakaia unangai aseinin bib deibe bebib ile obianiba Weng olo ayok kesoa ni o mitmakamo mo tekein kebobbabo ge obiobe. Ina otane Klaiste bainobo galin nakaia unanga ile ni weng olo mitmakamo kla tekein keniba obianiba Weng olo motonobo ge obiobe. \v 4 Klaiste makob Gode ulab kesoa nakaia unangai e wengo wentebibi i bobol tem ole makob ayal inamin ei bliobe. Eka nakaia unangai Klaiste mo bainobo gabibba ile dabal ele komoke Gululame i bobol temo neket gebe bia i sma mililambio tem tab bianiba Klaiste dowan weng ayam olo mitmakamo mo tekein kebibbabe. \v 5 Ni mo fumbianobta Ni Klaiste wengo omkeimaboba naka mak unang maki yateniba ni niniino dotouleb nine ge funanobta e wengo omkeimabobbabe. Ni fumbianoba Ni Sume Yesus Klaiste inamin namino alukum kima bianea ni daayebe kesoa nisak ibo daayemomo ge fumbianobta weng olo omkeimabuobe. \v 6 Sinanggwano dabale mo klaim blim o dimo mililanamin ota biota Gode baanea Bomanale geneta bomanobiobe. Eka memalosa God ele imin inanea e ayale ni bobol temo eibe bia ni Klaiste atemnoba tekein kenoba Gode bain titilsabo genoba e niniino dobtouleb biobobe. \p \v 7 Nibo makob dabalo heloniba keto klaibbuo ulab kesoa nibo sbalbabe, unobe. Ina otane Gode emaye e titil sumo ni bobol temo omabbebenebio kesoa nakaia unangai ni yateme bianiba baaniba Naka eli i titilo blim otane Gode e titil ota omkayebebo ge obiobe. \v 8 Kukub misiamo homono ni dimo ye tam tlebo otane o ni mo watwat dabeim blimobe. Eka ni bobol tem osa hekhek fumbob otane ni mo funanobta Klaiste wengo deibonomo gabobbabe. \v 9 Eka naka maki ni kukub misiam omkayebiba ni enin kino watemebob otane Gode ni mo deibeim blimobe. E ni kla daayebebe. Eka i ni yena dolbiaib daaknoba dabalim daak blabob otane ni motono mo yenaibta kaaim blimobe. \v 10 Nakaia unangai sino Yesuse ananoba kaaneko ge oha bianiba enino omkaha binibbio inaniba nisa yenanoba kaaine gabianiba enino omkayebiba ni kaanamino geteiso geteiso binabuobe. Gode funanea Naka mak unang maki Folwali yateme bianiba baaniba Yesuse i bekebe bianea daayebeta i mo kaaim blim afen bliobo ge oyemine ge funane kesoa e enin kukub olo deibonea ni dimo tlebinabobe. \v 11 Ni Yesuse dowan wengo omkeima binabobo o dafa ota naka maki obianiba Ni Folwali yenanoba kaaine ge obinabib otane naka mak unang maki ni kukubo wateniba obianiba I dabalim naka otane i Yesuse titilsabo ge obinabiobe. \v 12 Ni Yesuse dowan wengo omkeimabobo o dafa ota naka maki ni yenanomo gabinabib otane ibole ni weng olo omkayebobo wentebib kesoa afen smike doboniba amit nomabiobe. \p \v 13 Sinanggwano naka make Gode buk temo dolanea baanea \q1 Ne Gode bainobo genia e wengo omkeimabibo genebuo \b \m nisa inanoba Gode bainobo genoba e wengo omkeimabuobe. \v 14 Ni tekein kebuobe, sinanomo Gode Sume Yesuse kaaneo imin dofaanea hananebio inanea Yesuse meletan nisa dohaanea hananoba ibtem nitem na dlebnea utnoba Yesus esu ut nomabbiobe. \v 15 Ni ibo daabenomo genoba weng olo omkayebobo o dafa ota enin sumo ni dimo tam tlebinabobe. Inamin kesoa Gode nakaia unangai homoni daaye binabeo isak e gangobo geniba e niniino dobtouleb bina biobe. \v 16 I inabib kesoa ni okok olo mo tosiam bianobta kakubuwebobbabe. Niko bain ye hekwal anoba ni undimo aaya kenoba ban ban bebob otane ni bobol temo afen smik ole am obba ye boma boma unamo yo dimo amitie mema ye bio mema ye bio bibenamabobe. \v 17 Memalo ni enin kino watemebob olo unobe. Otane o ni daayebo kesoa sinanomo Gode titilo ayal inamin einobuo ni omya o amit bianoa ni enin kin olo watemebobo gaisonamabo kesoa ni baanoba Enin olo menobo gabuobe. \v 18 Eka nibo inamin namino memalo bua watemebobo ni o bobolo mo fumbobbabe. Ni nibo inamin namino mo watemebobbao o bobol ota kla fumbuobe. Niminbabe, nibo inamin namino memalo dabalim olo bua watemebob ole amit ninbabe, o unobe. Eka inamin namino abilim ut bua memalo nibo mo watemebobba ota amit namabobe. \c 5 \p \v 1 O enaminobe, ni dam olo dabalim olo biobo makob mon am dikinobe. Amit ninbabe, o unobe. Ni kaanoba ni damo klaanob mole ni amo abilim ut bibebuo nakai mo geim blimobe. Gode emaye gebenebiobe. Am olo unbabe, amit ninobe. \v 2 Ni dam olo makob mon am tem inamin kesoa ni mon am olo tem tam bianoba ni am tem amo abilim ut buo bobolo kla wayebua fumbianoba Ni o tem unaobobo gabuobe. \v 3 Niminbabe, ni am olo tem tam unob mole ni afen smiko am tem unamabobe. O ho mo biamabobabe. \v 4 Ni dam olo deibonoba ni afen smiko am blim ho biang gamo olo misiam otane Ni mema damo omonoba monoba am tem amo abilim ut buo tem unomo gabuobe. Am olo ni damo gaisonobio kesoa ni monoba o tem unaobo ni mo kaanomabbiobabe, amit nomabbiobe. \v 5 Gode emaye funanea Ne i dleb utnia i amo abilim ut gebeibuo tem ut danamabibo genebiobe. Memalo ni am olo temo mo biobba otane sino Gode e Hobe ni dobyenea baanea Ibo tekein keniba Gode ni dleb utnea abilim ut danamabe kesoa e Hobe ni dobyebiobo, sinanomo e ni dleb utnea ni amo abilim ut gebenebuo tem ut danamabebo geine genebiobe. \p \v 6 Gode e Hobe ni dobyebio kesoa ni mo tosiambobbabe. Ni dam olo makob amo ulab kesoa ni sma dabalim ele biobobe. Ni dabalim olo biobo ni Sume Yesuse abilim uto mo tena biobbabe. \v 7 Inamin namino sinanoa tam tlamabo ni mo watemebobba otane ni Gode wengo bainobo gabob kesoa ni tekein kebuobe, o bain tam tlamabobe. \v 8 Ni funanoba Ni kaanoba ni dam olo deibonoba utnoba abilim ut unanoba Sume Yesuse tena nomo gabob kesoa ni kaanamino tolo mo tosiambobbabe. \v 9 Ni abilim ut biaob eka dabalim ele biaob osa ni funanoba Ni kukub ayam ota wafu bioba e seinyemeko gabuobe. \v 10 Niminbabe, sinanomo Klaiste nibo alukum kot kebenemeo dimo e elekiem olokiem nib kukubo dabalim olo nabinob biamo klanea maki kukub ayam wafu binib biamo o molo kukub ayam yang kebenea eka maki kukub misiam wafu binib biamo o molo kukub misiam yang kebe nanamabebe. \s1 God esa nakaia unanga isa i bobol temo makob anamin wengobe. \p \v 11 Ni tekein kebuobe, Sume Gode inanea nib kukub misiamo yang kebenamabe kesoa ni tosiananoba ni bobol temo fumbianoba Ni nakaia unangai daayeboba i Gode wengo tekein keine genoba ni amitie Gode wengo i aleyeboba bainobo gabiobe. Gode ni kukubo tekein kebebe. Ne funania Kolin bib sel isa ni kukubo tekein keniba baaniba Gode kin dimo Folwali kukubo klayamobo geine gabibe. \v 12 Ne weng ele baabei olo ne mo funanita I ni niniino dotouleb nine genita baabeim blim kesoa ibo mo baanibta Folwali imin ili niniino omfufu biobo genimibe! Niminbabe, naka mak unang maki nakai kukubo nabibo wateniba moton sambib otane i bobol tem misiamo fumbibo mo watem moton sanyebibbabe. Ne weng ele baabei olo ibo nakaia unanga eli baabeniba Folwali kukubo nabib osa i bobol temo fumbib osa klayamobo ge baabeine genita weng olo baabeiobe. \v 13 Naka maki baaniba Folwali weng misiam obiobo gabib otane ni mo wentebobbabe. Ni okok olo okok kebianoba Gode niniino dobtouleb nomo genobta okok kebuobe. Eka maki baaniba Folwali bobol tem funino ayamobo geib mole ni baanoba Ni Kolin bib seli daabenom genobta okok olo okok kebuobo genomabbiobe. \v 14 Ni tekein kebuobe, Yesus Klaiste nibo kla gobe bianea nib alango dokonea atdimo kaanebio kesoa nibo e okok ota okok kehabuobe. Yesuse elekiem eleta nib alango dokonea atdimo kaanebio kesoa kukub olo makob nakaia unangai alukum ete naniba kaaibbiobe. Nibo makob nakai kaaniba alang namaniba hengmino imino hengamino denabib inanoba nibo hengmino imino mo hengabobbabe. \v 15 Yesus Klaiste funanea Nakaia unangai ili bobol tem funino mo wafu nimibe! Ne bobol tem funin ota wafu nine ge funane kesoa e nib alango dokonea at dimo kaanea imin hananebiobe. \p \v 16 Sino ni makob dabalim nakai nabinabib inanoba fumbianoba Yesus Klaiste inamin nakabo gabinobbi otane memalo ni mo inangge fumbobbabe. Ni kukubo memalo namomabbu osa eka sinanoa namomabbu osa inaminobe. Ni nakai unaalkin osa i afobeing osa mo watemubenobta funanobta I naka sumobo eka i naka sumbabo galaobbabe. \v 17 Nakae waneta e bobol temo Yesus Klaist ete naniba i bobol temo makob aibbio mole naka ele sin kukubo deibonea mema kukub ota wafu biebe. E makob mema naka ambiebe. \v 18 Gode emaye ni mema kukub olo omyebiobe. Sino ni Gode makaa biob otane e Yesus Klaiste dabanea daakenea ni dleb tenea God esu danebua ni e bainobo gabianoba nite God ete nanoba ni bobol temo makob anoba Gode nisak baabenea Ibsa inaniba naka mak unang maki daabeiba isa Klaiste bainobo geiba ite nete nanoba ni bobol temo makob anomo ge baabenebiobe. \v 19 Gode funanea Nete nakaia unanga ite nanoba ni bobol temo makob anomo gene kesoa e ni weng omyia ni nakaia unangai oye bianoba Gode nibo gobe bianea Yesus Klaiste dabanea daakenea atdimo kaanea nib hengmino omtlabenebio kesoa e nib hengmino bobolo imino mo funamabebabe. E inanebio kesoa ibte ete naniba ib bobol temo makob aine ge oyebuobe. \v 20 Kukub olo inaminobe, Gode ni dlakanea Yesus Klaiste kukubo nabianea wengo omkeima bineo omeisanea ni omyenea dlanea tenoba menganoba ibo oye bianoba Yesus Klaiste ib hengmino walubenebio kesoa ibte God ete naniba ib bobol temo makob aine ge oyebobo weng olo makob Klaiste emaye oyebebe. \v 21 Yesus Klaiste hengmin blim otane e nib alango dokonea nib hengmino alukum omeisenea Gode kin dimo e hengmin gam ane kesoa Gode nib hengmino molo yang kenea eta enin sumo omalea enin kino watenea atdimo kaanebio kesoa nibo Gode kin dimo naka molot unang molot anobbiobe. \c 6 \s1 Folwali Gode okoko okok kebiba ilum homono i dimo tam tlebinobiobe. \p \v 1 Ni okoko God ete na okok kebob kesoa ni weng mako ibo baabenomabbiobe. Ibo mo funanibta Gode ni daaye binabe kukub olo besabo ge funimibe! Ibo e okoko amitie okok kemine! \v 2 Gode e buk temo baanea \q1 Sino ne amo kinia yo dim ota ib wengo wentamo geibua amo yo tam tloa ib wengo wentibiobe. Ne ibo hengmino temo bliba dotlaibuo dim ota ibo daabeibiobo genebiobe. \b \p Ibo kla wentine! Gode amo kinea baanea Ne yo dim ota ib wengo wentamo genebuo memalotabe. Eka Gode ibo hengmino temo blibo dotlanamabeo am osa memalotabe. \v 3 Ni inamin namino nanoba naka mak unang maki dlabmanoba hengmino henganamino blim kesoa naka mak unang maki baaniba Gode Folwali okoko omyebu otane i okok olo klao mo okok kebibba kesoa ni mo Klaiste meletan anomobbabo genamini blimobe. \v 4 Yeye, ni kukubo afetobe. Ni inamin namin kukubo klayam wafu bioba nakaia unangai yateniba baaniba I Gode okoko klayam okok kebiobo gabiobe. Ni kukubo inaminobe. Inamin namin kukub misiamo ni dimo tam tlebo osa eka inamin namino ni watwat dabenang genabo osa eka inamin namino ni bobol temo ilum omkayebo osa kukub olo ni dimo tam tlebo otane ni sbalma biobobe. \v 5 Am mak dimo nakai ni yebianiba eka am mak dimo ni klabuto ge dleb moniba klabut am kabianiba eka am mak dim ole ni ngan dikinaye biam binabiobe. Ni okoko bumolok bianoba ni kinwao mo aala bianoba eka imen osa blim kesoa imen teb aala biam nabob otane ni sma okok kebinabuobe. \v 6 Ni kukubo klayam wafu bianoba Gode wengo mitmakamo tekein kebuobe. Ni alo hebmamsabo mo tliaube nabobabe. Ni nakaia unangai kla dohalim bianoba daayebuobe. Gode Hobe ni kla kima bia ni naka mak unang maki kla gobe binabuobe. \v 7 Ni wengo baino olota obinabuobe. Gode titilo ni bobol temo bibe biobe. Ni Gode kukubo moloto wafu biobo makob ni klemo afan sino wafunoba eka fusauo kweita sino wafu nabianoba awa gembuobe. \v 8 Naka mak unang maki ni niniino omfufuyebiba eka mak ile ni niniino omabbuna yebiam nabiobe. Eka naka mak unang maki baaniba Folwali kukubo misiam nabiobo gabib otane mak ile baaniba I kukubo klayam nabiobo gabiobe. Eka weng mak osa naka mak unang maki baaniba Folwali dim omin nakabo gabib otane ni wengo baino olota omin nakabe. \v 9 Naka mak unang maki baaniba Folwali besa nakabo gabib otane naka homon unang homoni ni tekein keniba Folwali Gode weng omkeimalin nakabo gabiobe. Am homono dimo kukub misiamo ni dimo tam tlebua ni kaain keke binabob otane ni sma afen biobobe. Gode enino deibonea tenoa ni dimo tlebinabo kukub olo e ni mo yenaneta kaanabobbabe. E kukub olo ni dlo klabinabebe. \v 10 Am mak dimo ni bobolo ilum omfube binabo otane ni yo talo mo wabinabobbabe. Ni bobol temo amitie seimbinabuobe. Ni afobeingo blim binabob otane ni Gode inamin namin homono nakaia unangai dokaye binabuobe. Eka ni inamin namino blim otane Klaiste ni sinwal ole inamin namin olo alukum o goselobe. \p \v 11 Kolin bib sel ibo ni wengo baabenobobe. Olokiemo mo deibueim blimobe. Ni ibo gobe bianoba daayebob \v 12 otane ibta ni bobolo funino deibe bliobe. Ni ibo kla gobe biob otane ibo mo inanibta ni mo gobe blibbabe. \v 13 Ne ibo weng olo oyebio makob aalebe e memei weng omkaye bianea dlo klabe inayebibe. Ni ibo gobe biob kesoa ibsak inaniba ni gobe nine getabe. \s1 Nib bobol temo makob Gode amobe. \p \v 14 Klaiste bainobo gabob nakaia unanga nibsa eka bainobo galinba nakaia unanga isa nib bobol temo makobbabe. Afet afet kesoa ibo bainobo galinba ite naniba ib bobol temo makob aniba dait okok kemin deibo blimobe. Kukub molot osa eka hengmin kukub osa o makobbabe. Afet afetobe. Eka ayal esa mililanamin osa o mo kwekonamabobabe. \v 15 Klaist esa Gululam esa i kukubo makobbabe. Inamin kesoa bainobo galin nakaia unanga isa eka bainobo galinba nakaia unanga isa i kukubo afet afetobe. \v 16 Ni am kweisamo haleb tenoba Gode am tamo omfanob mole dot misiam kesoa ni mo inanomabbiobabe. Bainobo galin nakaia unanga nibo makob Gode am kesoa e nib bobol tem wat biebe. Gode e buk temo baanea \q1 Ne watnia nakaia unangai bobol tem wat unania ite nete nabianoba ne i Sum aia eka i ne naka unang ananomabiobo genebiobe. \b \p \v 17 Inamin kesoa God Sume e buk temo nakaia unangai baabenea \q1 Ibo ne meletan kesoa ibo bainobo galinba nakaia unangai kukubo deiboniba kukubo afet wafueine! Ibo Gululame kukub misiamo mo wafunimibe! Ibo Gululame kukubo afetu baib mole ne ibo dleb metenia ne mit tem dania \v 18 ne ib aaleb aia eka ibo ne meme ananomabiobo genebiobe. \b \p Sume titilsa eta weng olo inangge baanebiobe. \c 7 \p \v 1 Ne nekwal ibo ne ibo kla gobe blibe. Gode baabenea Ibo ne meme anomabiobo genebuo weng olo bain kesoa nibo Gode tolo tosiam bianoba sbal manoba nib damo hengmino namino deibonoba eka bobol tem misiam funino deibo nanoba Gode kin dimo kining anomo! \s1 Kolin bib seli hengmin kukubo deibueib kesoa Fole seinye binebiobe. \p \v 2 Ibo ni kla gobenine! Ni ibo kukub misiamo mo nabenoba eka ibo mo watwat dabenoba eka dim osa mo baabenobta ib monio mo oisenaim blimobe. Ni ibo kukub ayamo olota omkaye binabuobe. \v 3 Weng ele baabei olo ne mo funanita I kukub misiamo naibbiobo ge funanita baabeim blimobe. Niminbabe, sino ne baabenia Ni ibo kla gobe biobobo ge baabeibio kesoa ibo mo funanibta Folwali ni mo gobe blibbabo genimibe! Ibo kaanom gaibo nitem nanoba kaanomabbiobe. Eka ibo afenib mole nitem nanoba afenomabbiobe. Inanomabbio kesoa nakaia unangai mo baanibta Folwali Kolin bib seli kukub misiam omyibbiobo genimibe! \v 4 Ne ibo seinye biania baania Kolin bib seli klayamobo genia inamin namin kukub misiamo ni dimo tam tlebo ne bobol ayam biania kla seimbibe. \p \v 5 Ne ibo seinyebibe. Niminbabe, sino ni monoba Masedonia betan ye binobbio dim osa kukub misiamo ni dimo tam tlemino mo deibeim blimobe. Kukub misiam ota betano yo bukubua nakaia unangai ni weng tem oye biam dleb weng oye biam bianiba yebiam bliba ni bobol temo ilum omfubenoa tosiam binobbiobe. \v 6 Ina otane nakaia unangai bobolo ilum omfube biamo Gode daaye bianea bobol tem ayam omkaye binabe kesoa memalo biob dim osa imin inanea ni daabenea Taitase dabanea tenea nisu tle kesoa ni bobol ayam funanobbiobe. \v 7 Gode Taitase dabanea tenea nisu tleo olota ni bobol temo ayam omyim blimobe. E ib weng sang osa eka ibo daahabibo weng osa omeb tenea ni baabesea wentenoba ne ibo seinye binibiobe. E ni baabenea Kolin bib seli i hengmino nabinibbuo funaniba bobolo ilum omfubenoa Fol keb talo wabianiba baaniba Ni Fole atemaobobo gabiobo ge baabene kesoa ne kla seimbinibiobe. \p \v 8 Sino naka ele ib isak temo kukub misiamo nabea ibo mo Tolobo geim blim deiba bliba ne futano dola omfubeibuo ne funania I futan olo watemaibo i bobolo ilum omfubenamabobo genia nesa bobolo ilum omfutne binobiobe. Ibo ne futano yo kiniba bobolo ilum omfube binobu otane ibo bobol ilum yo amito mo bibenim blimobe. Ne futan yo ibo daabenobio kesoa ne seimbibe. \v 9 Otane bobol tem ilumo ib dimo tam tlobio yo ne mo seimbibabe. Ne seinin olole bobol tem ilumo ib dimo tam tlanoa daabenoa ibo kukub misiamo deiboniba naka ele dobo klanibbu ota ne seimbibe. Gode funanea Kolin bib seli naka ele dobo klanamino deiba bianiba isa hengmin olo gobo blib kesoa aal waisenoa deibueine genea ibo inaibbio kesoa ne sino futano ibo dola omfubeibuo ne kukub misiamo ibo mo omyim blimobe, ne ibo daaye binibiobe. \v 10 Nakaia unangai hengmino hengaiba Gode daabenea i bobol temo ilum omfubenoa baaniba Ni hengmino temo biobo deibonomobobo geib mole Gode i hengmino temo blibo doketoubea i amit nomabiobe. I mo baanibta Ni hengmino temo bioba Gode dotlane olo misiam nabenebo genimibbabe. Eka nakaia unangai mak ile i hengmino hengabibo bobolo ilum omfubeno otane bobol ilum olo dabalim olo bobol ilum kesoa i baaniba Ni hengmino temo biobo mo deibonomabbiobabo gabib kesoa i kaanomabiobe. I amito mo nomabibbabe. \v 11 Gode ibo hengmino hengabiba daabenea ib bobol temo ilum omfubenobuo kukub olo e ibo kla daabenebiobe. Ibo funaniba Nibo hengmino henganobobo geniba ib hengmino hebmamsab deibueib kesoa nakaia unangai baaniba Memalo i kukub ayam wafu bliobo geibbiobe. Ibo hengmin olo afetu boniba Gode tolo tosiam binibbiobe. Ibo ni yatenamin teb yebua funaniba Nibo kukub misiamo nabobo klanoba afetu bonomo geniba nakae ib isak temo bianea hengabe naka ele ibo sbal weng baabaibbiobe. Kukub olo ne mo baabenita Ibo misiam naibbiobo genimibabe. \v 12 Ne sino futano ibo dola omfubeibio dimo ne nakae tenea aalebe alelo omeisa haabinebio naka esa eka e aaleb esa i bobolo olota mo funanita futan yo dola omfubeim blimobe. Ne funania Gode kin dimo Kolin bib seli ni kla gobe blib kesoa ne futano dola omfubeia i funaniba Ni Folwali gobebuobo geine genita futan yo ibo dola omfubeibiobe. \v 13 Ibo ni gobe blib kesoa ni bobol ayam fumbuobe. \p Eka weng mak ole Taitase monea ibsu natlanea yatemea ibo kukub ayam wafu blib kesoa e bobol ayam funanea seindabenea imin tenea ni baabene kesoa nisa ibo seinyebuobe. \v 14 Sino ne Taitase baabania Kolin bib seli kukub ayamo bobol wayebobo ge baabaibiobe. Ibo kukub misiam olo mo deibueim blim kenib mole ne aal genalamabi otane e monea ibsu natlanea yatemea ibo bain inaniba kukub misiam olo deiboniba kukub ayam ota wafu blib kesoa e funanea Fole wengo bain baatnenebiobo ge funanebiobe. Ibo ne aal ginino mo omnim blimobe. \v 15 Sino Taitase ibo gobe bie otane e monea ibsu natlanea yatemea ibo kukub misiamo namino tolo tosiananiba e baabaniba Klayam nata tlebobo ge baabaniba e wengo kla wentehabib binea deibe tle kesoa memalo e ibo kla gobe biebe. \v 16 Ne tekein kebibe, ibo memalosa sinanomosa kukub ayam wafunomabib kesoa ne seimbibe. \c 8 \s1 Bainobo galin nakaia unangai i nineki daabesese nin wengobe. \p \v 1 Ne nekwal ibo ne weng mako baabenamabibe. Gode bainobo galin nakaia unangai Masedonia betan ye blibi daayebea isak naka mak unang maki daaye biobe. \v 2 Kukub olo inaminobe. Inamin namin kukub misiamo i dimo tam tlebinobio i enin kino wateme binibbio otane i bobol temo amitie kla seimbinibbiobe. I monio sumba otane i bainobo galin nakaia unangai maki dohalilaniba monio olminabiba homon anoa oloniba bainobo galin naka mak unang maki okaye binibbiobe. \v 3 Ne i kukub ayam olo nabiba yateme binibio weng sango ibo baabenamabibe. I monio olminabiba homon anoa oloniba bainobo galin nakaia unangai maki oyom gaibo atosino i mo deibueibbiota olonibta inamin namino mo walaibbabe. Alukum ita oyeniba i de de binibbiobe. Ni i mo baabenobta Ibo inaine ge baabeim blimobe. I imaye ili bobol tem inaniba \v 4 i teniba menga bianiba ni baabeniba Ibo ni deibesiba bainobo galin nakaia unangai Yudia betan ye blibi daabenomabbiobe. Ni monio olminomobo ibo oloniba i oyine ge baabeibbiobe. \v 5 Sino ni funanoba I monio gwab olminiba nakaia unangai oyomabiobo gabob otane i monio homon olminiba oyibbio yo olobbabe. Mikiktemo i bobol tem osa i dam osa alukum omoniba Sume omanibta naibbiobe. I baaniba Ni Gode bobol tem funin ota wafunomabbiobo geniba ni kla gobe bianiba ni wengo kla wenteye binibbiobe. \p \v 6 I kukub ayam olo nabib kesoa ni Taitase baabanoba Sino kobo moneba Kolin bib unaneba i baabeneba i monio oloniba baaniba Ni moni olo olonoba bainobo galin nakaia unangai maki inamin namin blimi oyenoba daabenomabbiobo geibbio otane i moni olo mo oyim blim deibe blib kesoa kobo imin moneba isu unaneba baabeneba i monio oloniba i oyiba blimanoko ge baabanobbiobe. \v 7 Kolin bib sel ibo inamin namin kukub ayamo homon nabinabiobe. Ib bainobo galino sbal maniba Gode wengo mitmakamo kla tekein kebianiba klayam omkeimabiobe. Ibo Gode okoko klayam okok kebianiba ni kla gobe bliobe. Ibo kukub olo klayam wafu blib kesoa ibo nakaia unangai maki daayemin kukub osa wafunib mole kukub olo dot ayamobe. \p \v 8 Ne ibo mo baabenita Ibo nakaia unangai maki monio oyine gabibabe. Ne funania Masedonia seli monio oloniba naka mak unang maki okaye binibbuo weng sango ne Kolin bib seli baabeia isak inaniba monio nakaia unangai inamin namin blimi okayemib mole ne tekein kenia i nakaia unangai gobe biobobo gabibo i besa sitalo mo obibbabo, i bobol temo bain nakaia unangai omyenibta gobe bliobo genano genitabe. \v 9 Ibo tekein kebiobe, Sume Yesus Klaiste abilim uto inamin namino homon biba binabo otane e ibta dohalilaneta daak teneta dabalim ele tlaneta e afobeing blim binebiobe. E inanea ibo daabenebio kesoa ibo abilim uto inamin namino homon olomabiobe. Ne weng ele baabei olo ne tekein kenia I Yesuse kukubo nanebu olo bain inaniba naka mak unang maki daabenomabiba bleka? genano genita baabeiobe. \p \v 10-11 Ne memalo ne bobol tem funino ibo baabenamabibe. Bifole blimambe dime ibo baaniba Ni bainobo galin nakaia unangai inamin namin blimi daabenomabbiobo geniba mak ibo monio olmieibbu otane nakaia unangai maki monio mo olmieim blimobe. Sino ibo monio atosino olmieibbio kesoa memalo atosino alukum olminiba oyiba blimanoko getabe. Naka make inamin namino men biba bio mole e men doyeko! Eka naka make inamin namino homon biba bio mole e homon doyeko! \v 12 Naka mak unang maki teingo kikibib mole Gode funanea Kukub olo klayamobo genamabebe. Nakae inamin namino men biba biamo Gode e mo baabaneta Kobo nakaia unangai inamin namino homon dokayemale genemebabe. \p \v 13 Ne mo baanita Bainobo galin nakaia unangai Yudia betan ye blibi inamin namino homon bokabibta ibole besa nine gabibabe. \v 14 Ina otane ne baania Memalo ibo inamin namino homon bibe bio kesoa ibo atosino i doyibbio binibta isak inamin namin saib mole yang kenibta atosino ibo doyine gabibe. Ibo inamib mole ib inamin namino makob kimin bibenamabobe. \v 15 Sinanggwano Islel teni ibuantem ye binibbio dimo Gode imeno niniino manao okaye binebiobe. Gode buk temo o weng sango baanoa \q1 Naka maki imeno homon boka binibbue ile i imeno mo homonu beim blimobe. Eka maki imeno homonba boka binibbue ile i mo al ato hela bia nin blimobo genobiobe. \b \p Homon bokabib isa eka homonba bokabib isa i alukum dowonaibo matwayen wayen binobiobe. Inamin kesoa naka make inamin namino blim bie mole ibo daabaniba ib sinwalo alukum inamin namin saine! \s1 Taitaswali Kolin bib onsibo weng sangobe. \p \v 16 Ne ib talo wabiania Ne fatnanita ib bainobo galino daabeita sbal maine gabio Gode Taitase bobol tem daak osa inanea ib tal walin kukubo omabbebanea Ne fatnanita i bainobo galino daabeita sbal maine gabe kesoa ni Gode gangobo gabuobe. \v 17 Niminbabe, sino Taitase ele bobol tem fumbianea Ne monia Kolin bib unania bainobo galin nakaia unangai daabenano ge fumbea nisa inangge baabanob kesoa e kla seimbinebiobe. \v 18 Bainobo galin naka mak esa dofakanoba i dab dlanoba moniba ibsu natlomabiobe. Naka ele e Yesus Klaiste dowan wengo omkeimabeo bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mak ye blibi baaniba E kukubo ayamobo gabiobe. \v 19 Bainobo galin nakaia unangai Masedonia betan ele blibi naka ele baabaniba Kobo Folwali bakaneba ni monio olminabobo oleb moniba bainobo galin nakaia unangai Yudia betano blibi oyine ge baabaibbiobe. Ni daayemin okok olo inaboba nakaia unangai yateniba baaniba Folwali Sume niniino dobtouleb nomo geniba i seimbianiba moni olo oleb moniba bainobo galin nakaia unangai Yudia betan ye blibi okayebiobo gabiobe. \p \v 20 Ni monio homon oleb unomabbio kesoa nakaia unangai maki baaniba Folwali moni olo oleb unaibo i klao mo kikinomabibbabo genimib kesoa naka ele ni baka une mole klayamobo gabuobe. \v 21 Niminbabe, ni funanoba Ni moni olo oleb unom gaobo ni klanoba Gode kin dim osa nakaia unangai kin dim osa moni olo klayam kimanoba oleb unomo gabuobe. \p \v 22 Ni bainobo galin naka mak esa dabanoba Taitaswali baka monea ibsu natlamabebe. Am homono dimo ni naka ele kukubo atemebob kesoa ni baanoba E kukubo klayam wafu biebo genomabbiobe. E wentebea i baaniba Kolin bib seli monio olminiba Yudia betano blibi bainobo galin nakaia unangai daabenomabiobo gesiba wentenea e baanea I kukubo klayam nabiobo, ne monia isu unania daabenano genebiobe. \v 23 Ibo Taitase tekein kebiobe. E ne nekobe. E ni dab okok kebianoba ibo daayebuobe. Naka asu dabi e baka moniba ibsu natlomabibi bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mak ye blib ita naka asu dab eli dlakaibta monibta ibsu natlomabiobe. I kukub ayam wafu bliba nakaia unangai yateniba Klaiste niniino dobtouleb bliobe. \v 24 I moniba ib bibam natlaibo ibo baabeniba Klayam nata tliobo ge baabeniba dleb taniba ib am tam daiba i funaniba I ni kla gobe bliobo geine! Bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mak ye blibi ibo yatemaibo baaniba Folwali baaniba Kolin bib seli kukub ayam wafu bliobo geibbio i wengo motonobo genomabiobe. \c 9 \s1 Bainobo galin nakaia unangai maki daayemin wengobe. \p \v 1 Ne mo baabenita Ibo bainobo galin nakaia unangai Yudia betan ye blibi inamin namino blimi monio oyine ge baabenamabiba kesoa ne weng homono ibo mo oyemibabe. \v 2 Ne tekein kebibe, ibo funaniba Ni i kla daabenomo geibbio kesoa ne nakaia unangai Masedonia betan ele blibi kin dimo ne ib niniino dotouleb biania baabenia Bifole blimambe dime Kolin bib seli Glik betan ye blibi inamin namin mako klaniba Bainobo galin nakaia unangai inamin namin blimi daabenomo gabinibbiobo ge baabesia wenteniba naka homon unang homoni funaniba Inamib yole nisa daabenomo gabiobe. \v 3 Otane ne bobol temo fumbio Ni ib niniino dotouleb biobo weng olo besa weng anomo kesoa ibo sin klaniba makob ne sino nakaia unangai Masedonia betano blibi baabenia Kolin bib seli inamin namino sin klanomabiobo ge baabeibio inaniba klanabibte genita Taitaswali dlaia moniba ibsu natlomabiobe. \v 4 Sino ibo baaniba Ni i daabenomabbiobo geibbuo tekein kebob kesoa ne monia ibsu natlang gamio nakaia unangai Masedonia betan olo blibi maki beketne naiba monoba ibsu natlanoba yatemoba ibo inamin namino mo klaim blim biaibo ni aal genaloba ibsa aal genalomabiobe. \v 5 Nibo inanoba aal genalino misiam kesoa ne nekwali sin dlaia moniba ibsu natliba ibo yateniba ib monio sino baaniba Oyomabbiobo geibbuo alukum sin olmieiba blimanabota Ne natlano genita dlaia natlomabiobe. Ibo monio ilib bobol tem olmieine! Ni ibo mo menganobta Ibo monio olminiba i daabeine ge baabenomobbabe. \p \v 6 Ibo saa weng olo kla funaine! Nakae imen dango sum dolmane biamo imeno homon ulelamabebe. Eka nakae imen dango men dolmane biamo imeno homono mo ulelamabebabe. Inamin kesoa ibo naka mak unang maki monio sum okayemibo ibo makob nakae imen dango sum dosam binabe ulab aiba Gode ibo seinye bianea daayemabebe. \v 7 Naka make funanea Ne moni olo oyio nene bobol temo mo oyim blimobo, naka mak ita obibta oyibo ge funanea e mo seinim blim kene mole kukub olo misiamobe. Otane nakaia unangai wanibta ib monio oyom gib mole ibmaye funaniba Inamin oyomo ge funaniba seimbianibta oyine! Gode kukub olo klayamobo gabebe. \v 8 Ibo inamin namino blim bibe biamo Gode titilsa kesoa e amitie daaye bianea wekib meseinea asitem yeb baka dokayebea ibo inamin namino homonu bebua ibsa inaniba nakaia unangai maki inamin namin blimi daayemomabiobe. \v 9 Kukub olo weng mako Gode buk temo baanoa \q1 Gode bainobo galin nakae waneta nakaia unangai inamin namin blimi kla daaye bianea inamin namino homon dokayeme mole i amitie oha bianiba E kukubo molot wafu biebo ge ohamomabiobo genobiobe. \b \p \v 10 Eka ne saa wengo mak osa imin baabenamabibe. Gode nakaia unangai imen sano dokayebea i dosambiba e daabonea damambua wembinabiobe. Imen olole Gode emaye omkaye binabebe. Inamin kesoa Gode ibo inamin namino doya dloniba nakaia unangai inamin namin blimi doyib mole e imin mesein kenea dot homon dokayebea ibo naka mak unang maki inamin namino amitie dokayemomabiobe. \v 11 Gode moni osa inamin namin osa ibo homon doyameo ibo ni baabeniba Ibo inamin namin olo dleb moniba nakaia unangai inamin namin blimi doyine ge baabeiba ni dleb monoba nakaia unangai doyoba i Gode gangobo genomabiobe. \v 12 Ibo inaniba bainobo galin nakaia unangai daayemib mole i klayam bianiba inamin namino bibenamabobe. I inanomabibo yo olobbabe. I God esa kla gangobo galomabiobe. \v 13 Ibo bainobo galin nakaia unangai inamin namin blimi daayemib mole i baaniba Bainobo galin nakaia unangai Kolin bib ye blibi Klaiste dowan weng ayamo kla wente bianiba wafu bianiba bainobo galin naka mak unang maki inamin namin blimi ni sinwalo daayebiobo geniba Gode niniino dobtouleb bianiba \v 14 baaniba Gode bainobo galin nakaia unangai Kolin bib ye blibi kla daayebebo gabianiba ibo kla gobe bianiba beteno daayemomabiobe. \v 15 Gode okok sumo nanea e miine nibo dobyebio kesoa nibo fatnanobta e kla gangobo genobta e niniino dobtouleb nomabbione? Nibo mo inanomabbioba otane nibo amitie Gode gangobo galomo! \c 10 \s1 Fole baanea Gode emaye ni e okok dlasanin naka dlakanebiobo genebiobe. \p \v 1 Nakaia unangai maki baaniba Fole ni baka biameo e ni weng fiab omkaye binabe otane e ni deibenea monea skeim bianea e wengo ni omfubenang gameo sbal weng baanea omfubebe binabe kesoa kukub olo misiamobo gabiobe. I inangge obib otane ne ibo weng fiab oye biania makob Klaiste weng fiab oye binabe inayebibe. \v 2 Naka maki funaniba Folwali dabalim kukub ota wafu bianiba misiam nabinabiobo gabib kesoa ne monia ibsu natlamio i sbal weng baabenamabibe. Ibo i kukub olo wafu blib mole ne ibsu natlamio ibsa sbal weng baabenamabi kesoa ibo i kukub olo mo wafu nimibe! \v 3 Bainobe, ni dabalim naka otane ni mo dabalim nakai naniba i makaai tenaniba awa gembinabib inanobta Gode makaai mo tenanobta awao mo gembobbabe. \v 4 Ina otane ni Gode makaai tenanoba awa gembobo afetobe. Ni awa ginino kwama ana eka klemao nakai klaibbuo mo olonobta awao gembobbabe. Ni inanoba awa olo gembobo Gode titilo ni omkayebe kesoa ni tata kenoba inamin namin misiamo God esa e weng osa makaa dlabuo kima bie watwat dabanomabbiobe. \v 5 Nakaia unangai funaniba Ni bobol tem funino Gode bobol tem funino gaisonobiobo gabianiba eka mak ile nakaia unangai dim oye bianiba i Gode tekein kenamino wataye biam bliobe. Ni Gode makaa eli okoko watwat dayebuobe. Nib bobol tem funino alukum omonoba Klaiste omaloba eta kimabeneko! \v 6 Ibo alukum Gode wengo wentemine! Ib isak temo naka maki Gode wengo omdibihabib mole ni tenoba ibo dlo klanomabbiobe. \p \v 7 Ibo ne okoko wengo inangge onebibo ibo ne aal tib olota natenibta obiobe. Ne weng mako ibo baabenamabio kla wentemine! Naka make baanea Klaiste titilo ne omnebiobo gene mole olo klayamobe. Gode titilo nisa omyebiobe. Ibo olo mo dokobenomone! \v 8 Sume ne nemakanea baatnenea Kobo Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai kla kimanale! Kobo i mo watwat dabenemebe! I kla daayemale ge baatnenebio kesoa e titilo ne omnebu olo weng sango i amitie omkayebio ne aalo mo gembibabe. Ne olo kla seimbibe. \v 9 Ibo ne futan ele dola dlubenamabi olo mo funanibta E ni tosianin omyang geneta futan olo dola dlubenebo genimibe! \v 10 Naka maki baaniba Ibo Fole tolo mo tosianimibe! E futan temo wengo nibo dola dlubenemeo sbal weng oye binabe otane e nibo baka biameo e besa naka titil blimobe. Eka e weng osa nibo titil blim oye binabebo gabiobe. \v 11 Nakai wanita inangge obib mole i kla funaniba kla tekein keine! Ne skeim biania ibo futano dola dlubebe biania eka ne monia ibo baka biania ne kukubo namio kukub olo makob ne ibo futano dola dlubenabi inaminobe. \p \v 12 Naka maki ili niniino omfufu bianiba baaniba Ni Gode weng omkeimalin naka ayamobo gabiobe. Eka nile? Ni naka eli kukubo mo yatenobta baanobta Nisa Gode weng omkeimalin naka ayamobo gabobbabe. Ibo tekein kebiobe, olo bain otane ni mo inanobta nini niniino omfufubobbabe. Naka eli i sinwalo maki kukubo nabibo yatemsese bianiba baaniba Ne kukubo nabi ota klayamobo gesese blib otane i bobol tem funino blimobe. \v 13 Ina otane Gode ni baabenea Ibo moniba Kolin bib osa eka bib mak bib mak osa haabianiba ne wengo omkayemine gene kesoa ni bib olo monoba okok kebianoba o weng sango naka mak unang maki omkayebuobe. Ni mo monobta bib afeto unanobta Klaiste wengo omkayebobbabe. \v 14 Ni ina bianoba monoba ib bib osa Klaiste wengo omkaye bianoba makob Gode ele baabenebio ina binobbiobe. \v 15 Ni weng olo obobo naka maki moniba Gode okoko okok kebinibbuo weng sango ni mo obobbabe. Ni nini okoko Gode omyebua okok kebinobbuo weng sang ota omkeimabuobe. Ni inabob otane ni funanoba Ibo bainobo galin kukubo sbalma wafu niba sbal maiba ni Gode wengo amitie aleyeboba okok olo sum anoko gabuobe. \v 16 Ib bibo Gode wengo sum anoa ni deibenoba monoba bib mak bib mako naka mikik unang mikiki Yesus Klaiste dowan weng ayamo omkayem haanomabbiobe. Ni mo monobta bib mak bib mako naka maki sino Yesus Klaiste dowan weng ayamo omkaye binibbue isuo mo unanobta baanobta Okok olo nita okok kebinobbiobo ge baabenomobbabe. \v 17 Sinanggwano naka make weng mako Gode buk temo dolanea baanea \q1 Naka mak unang maki naka make niniino dobtouleb nom gib mole Sume niniino olota dobtouleb nine genebiobe. \b \p \v 18 Niminbabe, nakaia unangai maki i okoko nabibo bobolo fumbianiba baaniba Ne naka ayamobo, ne unang ayamobo gabib mole i Gode kin dimo niniin blimobe. Ina otane Sume emaye baanea Kobo naka ayamobo, obo unang ayamobo gabe mole e kin dimo i bain naka ayam unang ayamobe. Inamin kesoa Yesuse okok dlasanin naka ni nini niniino mo omfufubobbabe. \c 11 \s1 Dim omin nakai maki baaniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabo geibbiobe. \p \v 1 Ne weng mako ibo baabenamabibe, ibo funaniba Fole weng misiam obebo ge fumbib mole ibo ne weng olo oyemio mo tolobo genimibe, besa wentenebibte! \v 2 Ibo ne saa weng ele baabenamabi olo kla funaine! Unang sou mako aalebe naka mak emi omfakabanea Naka maki teniba omeb haanimiobo ge funanea e kla kima bia binoa nakae omanamin amo tloa imake omalea omonea i kamo klayam nomabib inania nesa ibo Klaist emi dlalamabi kesoa ne ibo kla kima blibe. Ne inania ibo kima blia Klaiste dlamabe amo tloa tlameo ne ibo dlonia Klaiste dlalia yatenea I kiningobo genamabebe. \v 3 Sinanggwano Naka Misiame tenea Gululam etem wat onsea tenea Ifo dim baabosea o Gode wengo ombiabanobio kesoa ne funania Ibo bobol ayam bianiba Klaiste goba bianiba kla bainobo geine ge funaiobe. Naka eli teniba ibo dim oye bianiba Nisa Klaiste okok dlasanin naka kesoa nisa makob Folwali ulabobo gabib naka elile Gululame meletanobe. I teniba ibo dim baabeniba ib bainobo galino watwat dabenom genibta nabib kesoa ne bobol temo misiam utnebiobe. \v 4 Niminbabe, ibo dim omin wengo wentaibo hebmamsab bainobo gabiobe. Sino ni tenoba Yesuse weng sango omyoba ibo e dowan weng ayamo wenteniba e Hobe ib bobol temo dababbaibbiobe. Ina otane naka maki teniba Yesuse weng sang osa eka e dowan weng osa afet omkeima bianiba hob afete ibo dobyaibo ibo mo baanibta Weng olo bain Gode weng bleka weng afet eso? gabibbabe. Ibo hebmamsab bainobo gabib kesoa ne ib kukub olo tosiambibe. \v 5 Naka eli baaniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabo gesiba ibo funaniba I naka sumobo gabib otane ne funania I ne mo gaitneim blimobo gabibe. \v 6 Ne Gode wengo omkeimabi biamo ne wengo mo bolo dibianita obinabiba otane ne Gode wengo mitmakamo kla tekein kebibe. Ile wengo kla bolo dibianiba omkeima binabib otane i Gode wengo mitmakamo klao mo tekein kebibbabe. Ibo ni yatemibbuo ni kukub osa tekein kebiobe. Ni amitie Klaiste dowan weng moton ota omkeima binabuobe. \p \v 7 Sino ne funania Ne Kolin bib seli Gode dowan wengo omkaye bia i hengmino temo blibo deiboniba utniba Klaist esu us unine genita omkaye binibiobe. Ne ina binibuo dimo ne ibo mo baabenita Imena moniao okanemine ge oyemin blimobe. Ne niniino omabbunia nemaye okok biania moni gwabo dlonia imeno walo wembiania Gode wengo ibo omkaye binibiobe. Ne inaibio ne hengaibua bleka? \v 8 Ne ibo daaye biania Gode wengo omkaye binibio ibo monio onibbio mole kukub olo klayam otane ibo mo onim blim kesoa bainobo galin nakaia unangai bib mak sel ita daanebibta ibole ne misim daaye binibiobe. \v 9 Sino ne ibo baka biania Gode wengo ibo omkaye biania daaye binibio dimo ne imena moniao blim utneno otane ne naka maki mo baabenita Daatneine geim blimobe. Ina otane bainobo galin naka maki Masedonia betan da teniba monio onibbiobe. Ne sino ibo mo baabenita Monio onine ge baabeim blimobe. Sinanomosa ne ibo mo inangge baabenimibabe. \v 10 Yesus Klaiste moton wengo ne bobol temo bitne bio kesoa ne obiania Ne Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai daaye binibi otane ne i mo baabenita Imena moniao onine ge baabeim blimobo gabibe. Nakaia unangai Glik betan ye blibi baatneniba Kobo inamin wengo mo baanemebe genamini blimobe. Niminbabe, ne wengo bainobe. \v 11 Nimin kenita ne ibo mo baabenita Imena moniao onine ge baabeim blime? Ib bobol temo funaniba E ni klao mo gobeim blim bianeta daatneine galin weng olo ni mo baabeim blimobo gabiba bleka? Yeye Gode tekein kebebe, ne ibo kla gobe blibe. \p \v 12 Dim omin naka eli baaniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabo, ni okoko makob Fole okoko ulab okok kebuobo gabib otane ne baania I okoko makob ne okoko ulabo mo okok kebibbabo gabibe. Niminbabe, i baaniba Ibo imena moniao ni oyine gabiba ibo okaye binabiobe. Ne mo ina binabibabe. Memalo ne kukub olo nabio amitie inambe bia nakaia unangai nateniba tekein keniba baaniba Naka eli okoko makob Fole okoko ulabo mo okok kebibbabo genomabiobe. \v 13 Naka eli deskinaniba Yesuse okok dlasanin nakai ulab aniba baaniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabe. Ni e okoko klayam okok kebuobo gabib otane i dim obiobe. I e okok dlasanin nakababe. \v 14 I inamibo ibo mo dlou unemibe! Niminbabe, i komoke Gululam esa dim omin nakabe. E Deskinania abisake ayale tem wat bie ulab aia nakaia unangai nateniba funaniba E Gode abisakobo geine genea ina bianea dim obinabebe. \v 15 E inanea dim obinabe kesoa e okok naka isa dim obinabiobe. I funaniba Ni deskinanoba Gode okok nakai kukubo molot wafunabibi ulab anomo gabib otane i dim obinabiobe. I memalo ina bianiba kukub misiam wafu bliobe. Sinanomo God esak yang kenea kukub misiam omyamabebe. \s1 Fole enin kino wateme binebuo weng sangobe. \p \v 16 Ne weng olo sino baa dolai otane ne imin baanamabibe. Ibo mo funanibta Fole weng misiam obebo genimibe! Naka make tenea ibsu ele tlanea weng misiam oyemeo ibo e mo watabibba kesoa ibo funaniba Fole weng misiam obebo geib mole ibo nesa mo watanimibe! Deitneibta ne kukubo nabio wengo ibo baabenano! \v 17 Ne weng misiam omin nakai kukub ota omeisenita ne niniino omfanita Ne kukubo klayam nabibo gabibe. Kukub olo Sume ne mo omnim blimobe. \v 18 Naka homon unang homoni dabalim olo kukub ota wafu bianiba i niniino omfufu bianiba Ni kukubo klayamobo gabib kesoa nesa inania ne niniino omfania baania Ne kukubo klayamobo gabibe. \v 19 Ibo funaniba Ni tekein kemin nakabo geniba naka eli ibo weng misiam oyebibi mo watabibbabe. Ibo i weng misiamo ibo oyemibo kla wenteyebib otane ibo nimin kenibta ne weng misiam osa klao mo wentenemin blime? \v 20 Naka eli i okoko ibo dlasam bianiba eka ib imena afobeingao oise unebib otane i mo yang kebibbabe. I ibo dim oye bianiba baabeniba Ni naka sumobo ibo besa nakabo ge oye bianiba kibi sino biangowa yena yena binabiobe. I ibo inaye binabib otane ibo i mo watabibba kesoa ibo bobol tem funin blimobe. \v 21 Ni ibo inamin namin kukub misiam olo mo nabeim blim kesoa ibo baaniba Folwali titil blimobo gabiobe. Ib wengo bain baaibbio mole ne aal genalamabi otane ib wengo bainbabe. \p Naka maki baaniba Ni kukubo klayamobo geib mole nesa baania Ne kukubo klayamobo genamabibe. Ne inangge baai mole ne makob weng misiam omin nakai weng dikin baanamabibe. \v 22 Naka eli ili niniino omfufu bianiba baaniba Ni Hiblu tenobo gabibo nesa Hiblu tenobe. Eka i baaniba Ni Islel esa Eblaham esa i molobselobo gabibo nesa Islel esa Eblaham esa i molofeitobe. Inamin kesoa ibo fatnanibta baanibta Naka eli titilsabo Fole titil blimobo gabibe? \v 23 I baaniba Ni Klaiste okoko okok kebuobo gabib otane i okoko klao mo okok kebibbabe. Neta Klaiste okoko klayam okok kebibe. (Ne inangge baai olo makob weng misiam omin nakai weng baaiobe. Weng olo misiamobe.) Ne okoko dot bumolok bli otane i mo inabibbabe. Ne Klaiste okoko kla okok kebi kesoa am homono dimo naka maki ne klabuto ge nemetniba moniba klabutam tam daibbua blia am homono dimo naka maki teniba nebiba binia kaain keke binabibe. Kukub misiam olo ne dimo amitie tam tlene binabo otane naka eli dimo mo tam tleye binabobabe. Niminbabe, neta Klaiste okoko klayam okok kebinabibe. \v 24 Yudai ne nebinibbuo deib makobo mo nemde nemfaim blimobe. Am mak bomanomo teniba tek tebeloniba nemino 39 getne unibbua eka am mak bomanomo imin teniba nananamino 39 getne on onino amo 5 ge ge binibbiobe. \v 25 Eka Lom teni ne nebinibbuo deib makobo mo nemde nemfaim blimobe. Am mak bomanomo teniba atdab tebeloniba nemde nemfaniba unibbua eka am mak bomanomo imin teniba inaniba nemde nemfa on onino amo asumatna ketnene binibbiobe. Eka am mak bomanoa Yudai teniba tom oloniba sane binibbiobe. Eka am mak dimo ne siib tem bebia siibe misiam anea aaye dowonia kaain kenamino asumatna keibiobe. Inaibuo asu o dim ota siibe inanea misiam aneo hebmamsab gilan unibi otane olokiemo dim ole sma aalang dim wat wabia amo olokiem blimanobiobe. Niminbabe, ne Klaiste wengo omkeimabio o dafa ota i enin olo omkane binibbiobe. \v 26 Am homono dimo ne monia bib mak bib mako haabinibuo am mak dimo monia aayo yabia naleb unin ke eka am mak dim ole ayok henin nakai teniba nenaniba ne afobeingo oitne unomo gabiam eka am mak dim ole nene nineki Yudai ne makaa nemfaniba nenanomo gabiam eka am mak dim ole Yudabai ne makaa nemfaniba nenanomo gabiam eka am mak dim ole monia bib sum ye temia nenanomo geniba nangkikaiba te eka mak ole monia ibuantem ye temia inamin namino tenoa ne undim wat unoa kaain ke eka am mak dim ole siib tem bebia siibe misiam anea aayo dowonia kaain ke eka am mak dim ole naka maki ni Yesuse bainobo gabuobo geniba dim obibi teniba ne nangkika inane binibbiobe. \v 27 Sino ne Yesuse okoko amitie okok biania am mak dimo kwitimib okok kebiania ne mo aa unim blim amitie okok kebia boma boma binobiobe. Am mak dimo ne imen teb nebiam aa teb nebiam binobiobe. Eka am homono dimo ne bumolok biania okok kebi kesoa ne imena aayao mo doweim blimobe. Eka am homono dimo ne youm blim biania gil dubutne binobiobe. \v 28 Eka weng mak ole ne amitie bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mak ye blibi talo wabiania funania I bainobo galino sbalma blib bleka mo sbal maim blim eso? gabiania ne bobolo ilum omfutne binobiobe. Dim omin naka eli inamin bobol temo mo fumbibbabe. \v 29 Nakaia unangai i bainobo galino mo sbalma blibbai ne dohalimbibe. Naka make tenea bainobo galin naka make men weng men weng baabanea hengmino hengane mole ne Yebbabo genamabibe. \p \v 30 Ne baania Ne kukub ayam wafu blibo gabi otane ne mo baanita Nene titil ota ne kukub ayam wafu blibo genimibabe. Ne baania Ne titil blim otane God eta ne daanebeta kukub ayam wafu blibo genamabibe. \v 31 Nib Sume Yesuse Aye Gode tekein kebebe, ne dimo mo obibabe. Nibo e niniino amitie dobtouleb nomo! \v 32 Sino ne Damaskas bib ye binibuo bib olo sumobe. I bib olo daamo geibbiotabe. Ne inania Damaskas bib ye blia komok sume, niniino Aletase, e okok nakae bib sumo yo kima bie ne klabuto getnenang gena bianea e naka maki baabenea Ibo daamo amito toula bliba Fole gilan unang gameo afuniba ge debeb moniba klabutam daine ge baabenea i inaniba teniba amito getne blib otane \v 33 bainobo galin nakai maki teniba ne nomoniba tlit mene beselibe haibbue teme nemabbaniba saye toboniba tobginiba nomoniba gil amito hatlaibbio temte nemaiba bebia sa da nafu bianiba nama nama bliba daatnia kim daak blelania unibiobe. Ibo ne inaibio yota funaniba tekein keniba Fole titil blim otane Gode daabanea gilan unebiobo geine! \c 12 \s1 Gode inamin namin homono Fole dam deib alebanebiobe. \p \v 1 Ne nene niniino omfufumio kukub olo ne mo daatnenamaboba otane ne funania Kolin bib seli tekein keniba Fole Yesuse okok dabasanin nakabo geine genita weng olo baabenamabibe. Deib afeto blimobe. Ne Sume Gode inamin namin kukubo dam deib aletne nabianea eka inamin namino mako sino ayok binobio osa aletnenebio kesoa ne o weng sango ibo baabenamabibe. \v 2-3 Sino Gode Hobe Klaiste bainobo galin naka ne nemeb utnea abilimo Gode bie ut danea Gode inamin namino aletnenea watem tlibuo bifolo 14 o blimanobiobe. Gode ne dam yeb baka nemeb unebio bleka besa afen smik eta debeitne unebu ese makobe. Ne mo tekein kebibabe. God eta tekein kebebe. E inanea ne nemeb utnea Gode bibo abilim ut danebiobe. \v 4 Ne abilim ut biania inamin namin wengo wentibuo dabalim sel nakaia unangai weng olo mitmakamo deskinaniba inaminobo genamino blimobe. Gode ne baatnenea Kobo weng olo nakaia unangai maki mo baabenemebe ge baatnenebiobe. \v 5 Ne inamin namino watemibuo bobolo fumbiania baania Olo klayamobo gabibe. Ne mo baanita Ne kukub ayam wafu blibo gabibabe. Ne baania Ne titil blim otane God eta ne daanebeta kukub ayam wafu blibo gabibe. \v 6 Ne baania Ne kukub ayam wafu binabi kesoa sino Gode nemeb utnea abilim uto inamin namino aletnenebiobo gei mole ne weng olo dimbabe, bainobe. Ne nakai bobol tem funin blimi kukubo ne mo omeisenita weng olo baaibabe. Ina otane ne o weng sango mo baa omkeimanamabibabe. Ne inai mole nakaia unangai funaniba Fole kukub ayam wafu bie kesoa Gode debeb utnea abilim uto inamin namino alebanebiobo genomabib kesoa ne mo inanamabibabe. I ne kukubo nabi osa ne wengo obinabi osa ota watenibta tekein kenibta Fole kukubo inaminobo geine gabibe. \s1 Fole enin kino wateme binebiobe. \p \v 7 Ne utnia abilim uto inamin namin homono watenia eka weng ayamo wentenaibu otane ne nene untako mo ngambianita baanita Ne naka sumobo genimibabe. Gode funanea Kobo inameobo genea ne enino omkane bianea kukub olo watanebebe. Gululame okok naka make ne nenanebua enin kino wateme binabio enin olo makob tetningo hetenebenobua silaye binabo inane binabobe. \v 8 Ne Sume baabania Kobo ne enin olo omtlatnenale ge baabanamino asumatna keibi \v 9 otane e baatnenea Ne mo omtlabkenimibabe. Kobo titil blim bianeba enin kino watemebebo, ne daake biania ne titilo omkake bia kobo sbal sambeobo ge baatnenebio kesoa ne memalo titil blim biania seimbiania Klaiste niniino dobtouleb biania baania Ne titil blim kesoa Klaiste titilo daanebebo gabibe. \v 10 Ne enin kino watemebi osa eka nakaia unangai ne weng misiam onebib osa eka inamin namino ne watwat datnenang genabo osa eka naka maki ne nebib osa inamin namin kukub olo ne bobol temo ilum omkanebo otane naka maki Klaiste titilo ne daanebeo natemniba i e niniino dobtouleb nomabib kesoa ne seimbibe. Niminbabe, ne titilo blim otane Gode titilo ne daanebea sbalma blibe. \s1 Fole bainobo galini Kolin bib ye blibi bainobo galino dosbal masebe. \p \v 11 Naka eli teniba ibsu tlaniba baabeniba Ni Yesuse okok dlasanin nakabo gabianiba Ni naka sumobo gabiobe. Ne naka sumba otane i ne mo gaitneim blimobe. Sino ibta baanibta Fole kukub ayam wafu biebo genamin otane ibo mo baaim blim kesoa nemaye nene skil weng olo inangge baaiobe. Ne inaio kukub olo misiam naiobe. \v 12 Sino ne ibo baka binibuo tengo mo nemin blimobe. Ne Yesuse okok nemasanin naka moton biania e okoko kla okok kebiania inamin namin okok sumo klabia ibo nateme binibbiobe. \v 13 Ne ibo kukubo mako mo nabeim blimo enaminobe. Sino ne ibo baka binibio ne ibo mo baabenita Monia imenao okanemine ge oyemin blimobe. Ne monia bib afeto binibu ota bainobo galin nakaia unangai monia imenao okane binibbiobe. Ibo funaniba E ni kukub misiam nabene biobo geib mole ne mo nemsuana nimibe, deitneine! \p \v 14 Sino ne mikiktemo monia ibsu natlia binoba deibe tlibua omito imin natlia binoba deibe tenaibio memalosa ne imin monia ibsu natlang genabibe. Ne monia ibsu natlamio ibo mo baabenita Imena moniao onine ge baabenamabibabe. Ina otane ibo ne kla gotnenib mole ne kla seinamabibe. Ne makob ib ayobe. Eka ibole makob ne meme nabe. Meme gwabi i aaleb kamwali mo kima bianibta imeno dokayebibbabe. Aaleb kamwal ita memei kima bianibta imeno dokaye binabiobe. \v 15 Ne ibo kla gobe bli kesoa ne funania Ne i daabenano gabibe. Ib afobeingo blimubeno mole ne afobeing ota ibo oyamabibe. Eka ib bainobo galino men bibe bio mole ne ibo kla daaye bia ib bainobo galino sbal maiba ne seinamabibe. Ne ibo kla gobe bli otane ibo ne gotne blib ole men ese makobe. \v 16 Ib sinwalo maki baaniba Bainobo, Fole ni mo baabeneta Ibo monia imenao okanemine ge baabeim blimobo gabib otane maki baaniba E ni monio oisenang geneta dim oye bianeta men weng men weng oyebebo gabib \v 17 kesoa ne ibo baabenamabio Ne mo inaim blimobo genamabibe. Ne nakai dlaia moniba ibsu natlibbuo ne wengo baabenia Ibo Kolin bib seli baabeniba Fole monio olubaine ge baabeine ge baabeibua bleka? Ibo tekein kebiobe, ne mo inangge baabeim blimobe. \v 18 Ne Taitas esa bainobo galin naka mak esa i dabo dlaia moniba ibsu natlibbuo Taitase dim baabenea ib monio oisenebua bleka? Yeye e mo inaim blimobe. Ni dab ni bobol tem funin osa kukub osa makobobe. \p \v 19 Ibo mo funanibta Fole funanea Ne kukub ayam wafu biebo geine geneta futan olo dola omfubenebo genimibe! Nesa Klaist esa ni bobol temo makob bianobta Gode kin dimo ne weng olo ibo baabeiobe. Ne funania Ne nekwal ibo ne wengo ibo oye binabi yo fumbianiba ib bainobo galino sbal maine genita futan olo dola omfubenamabibe. \v 20 Ne monia ibsu natlania yatemamabio ibo kukub ayam wafu blibta yatemamabia bleka? Malobe. Ne tenia ibo yatemia ibo sma kukub misiam wafu blib mole ne bobolo ilum omfutnenoa ibo sbal weng baabenamabibe. Ne inai mole ibsa bobolo ilum omfubenoa Ni Fole kukub olo gobo biobbabo genomabiobe. Ibo ib sinwalo dleb weng baasese bianiba naka mak unang maki afobeingo bobol waye biambua bleka? Ibo atliyebua? Ibo inamin namino bobolsa kebianiba naka mak unang maki dim oye bianiba weng dobo weng oye biam bianiba ilib untak ngambianiba Gode wengo omdibihabiba bleka? Ne funania I kukub olo nabibo misiamobo genia aglol dubutnebiobe. \v 21 Ne funania Ne monia ibsu natlamio ne aal genalamabi ese makobo genia aglol dubutnebiobe. Sino naka homon unang homon ibo hengmino henga binibbiobe. Ne monia ibsu natlania yatemia ibo inamin namin kukub misiamo nabib osa eka tamano hengabib osa mo deibueim blim biaibo ne bobolo ilum omfutnenoa aal genalamabibe. \c 13 \s1 Fole Kolin bib seli sbal weng baabenebiobe. \p \v 1 Sino ne mikiktemo monia ibsu natlia binoba deibe tlibua omito imin natlia binoba deibe tenaibio memalosa ne imin monia ibsu natlang genabibe. Sinanggwano naka make Gode buk temo weng mako dolanea baanea \q1 Naka make hengabea naka maki atemib mole i e hengmino omkeima baiba kot kimanin nakae i wengo wentamabebe. E nakae elekieme wengo mo wentamabebabe. Nakai asua asumatnaia mak i weng ota wentamabebo genebiobe. \b \p Ne monia ibsu natlania temia ibo kukub misiam olo mo deibueim blim sma ye wafu blib mole ne weng olo funania ibo kot kebenamabibe. \v 2 Sino ne ibo baka binibio hengmino hengaibbio ibsa eka mak besa ibsa alukum baabenia Ibo inamin namin hengmin olo deibueine ge baabei biobe. Ne weng olo baabeibuo mikiktemo baka binibuo dim okobbabe, omito natlia binobbuo dim ota inangge baabeibiobe. Mema dim olo ne ibo mo bekebe bliba otane ne weng olo imin baabenamabibe. Ne mitdania monia ibsu natlania yatemia ibo hengmin olo sma ye wafu blib mole ne ibo sbal weng baabenamabibe. \v 3 Ibo baaniba Fole wengo nibo oyebe olo bain Klaiste weng biota oyebe bleka weng olo ele bobol tem fumbianeta oyebeso? ge obiobe. Klaiste titil blimbabe. E titilsa bianeta ibo oye binabebe. Ibo hengmin kukub olo sma wafu blib mole ne monia ibsu natlania sbal weng baabeia ibo tekein keniba baaniba Fole weng ele baabene olo bain ye Klaiste titil yebbaka baabenebo genomabiobe. \v 4 Sino Yesus Klaiste atdimo kaanebuo e makob nakai titil blimi ulab aneta kaanebu otane e imin hananebua Gode titilo daahabua biebe. Klaiste meletan ne makob nakai titil blimi ulab otane Gode titilo nesa daatnenea ne ibo sbal weng baabenamabibe. \p \v 5 Ibo ib bobol temo inamin namin kukubo nabibo kla funaine! Ibo ib bainobo galino ibmaye funaniba Ne bain Yesus Klaiste bainobo gabia bleka ne e klao mo bainobo gabiba eso? gabianiba moton sanine! Ibo Yesus Klaiste ib bobol temo bibe bio mo tekein kebibbayo? E ib bobol temo bibe bieba mole ibo moton Yesus Klaiste bainobo galin naka unangbabe. \v 6 Ibo ib bainobo galino moton maniba tekein keniba Yesus Klaiste ni bobol temo bibe biebo geib mole ibo tekein keniba E Folwali bobol tem osa bibe biebo genomabiobe. \v 7 Ni funanoba Kolin bib seli kukub misiamo deibueib mole klayamobo gabob kesoa ni Gode baabanoba Kobo Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai daabeneba i kukub misiamo deibueine ge ohabuobe. Ni mo funanobta Ni Kolin bib seli inangge baabenoba i kukub misiamo deibueiba nakaia unangai funaniba Folwali Yesuse okok dlasanin nakabo geine genobta weng olo oyebobbabe. Ibo kukub misiamo deibueiba nakaia unangai baaniba Folwali Yesuse okok dlasanin nakababo geib mole ni mo funanobta Dim obbata i inangge baabeibobo genomobbabe. Ni fumbob ole Ibo kukub ayamo kla wafueine gabobo olotabe. \v 8 Ni nakaia unangai mo tolobo genobta Ibo Gode moton wengo mo wentemibe gabobbabe. Ni i daabenoba Gode moton wengo kla wentemine gabuobe. \v 9 Nakaia unangai funaniba Fole titil blimobo geniba ne mo gotneim blim keib mole olo besabe. Ina otane ibo ib bainobo galino sbal maib mole ni seinomabbiobe. Ni Gode oha bianoba Kobo i daabeneba i bainobo galino sbal maine ge ohabuobe. \v 10 Sume ne nemakanea baatnenea Kobo Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai kla kimanale! Kobo i bainobo galino mo watwat dabenemebe! Kla daabenebta i bainobo galino sbal maine ge baatnenea e titilo ne omnebiobe. Ne skeim ele bli ele ye futan olo dola omfubenamabibe. Niminbabe, ne monia ibsu natlania ibo sbal weng baabenomo genita ne futan olo ibo sin dola omfubeia ibo hengmin kukubo deibonabibta ne natlano genita futan olo dola omfubenamabibe. \s1 Mubiang wengobe. \p \v 11 Ne nekwal ibo klayam blibte! Ibo ne wengo kla wenteniba hengmin kukubo deiboniba ib bainobo galino sbal manine! Ib bobol temo makob ambianiba bobol tem fiab nine! Gode ibo kla gobe bianea bobol tem ayam omkayebea ete ibte nanine! \p \v 12 Ibo ib sinwalo heitdaniba kwing omo sese nine! Bainobo galin nakaia unangai ele blibi ibo baabeniba Klayam blibte ge baabeibobe. \v 13-14 Sume Yesus Klaiste ibo daayemeko! Gode ibo kla gobe bia ibte e Hob ete nanine! Ne wengo bayotabe. Ne Fol neta ib futan olo dola omfubenamabibe.