\id 1CO - Mian NT [mpt] -Papua New Guinea 1986 (DBL 2014) \h 1 Kolin \toc1 Fole Kolin bib seli futano mikiktemo dola omfubesebe. \toc2 1 Kolin \toc3 1 Ko \mt1 1 Kolin \mt2 Fole Kolin bib seli futano mikiktemo dola omfubesebe. \imt1 Tekein kemin wengobe. \ip Yesuse daakenea atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 24 ese mak blimanota Fole bib sumo niniino Efesas ye bianeta futan olo dolaneta Yesuse bainobo galin nakaia unangai Kolin bibo blibi omfubenebiobe. Kolin bibo Glik betan ye biobe. Yuda nakaia unangai maki ye Glik teni baka binibbiobe. Nakaia unangai Kolin bib olo blibi i isak temo naka homon unang homoni hengmino nabibta i isak temo bainobo galin naka maki Fole futano dola omfubasibta esak yang keneta i futan olo dola omfubenebiobe. \io1 \it 1:1-9 \it* Mikiktem wengobe. \io1 \it 1:10–4:21 \it* Bainobo galin nakaia unangai bakalin wengobe. \io1 \it 5:1–7:40 \it* Yesuse bainobo galin nakaia unangai kukubo namino wengobe. \io1 \it 8:1–11:1 \it* Bainobo gabib isa eka bainobo gabibba isa i kukubo wengobe. \io1 \it 11:2–14:40 \it* Lotu kemin kukubo wengobe. \io1 \it 15:1-58 \it* Klaiste hananebio kesoa e bainobo gabib isa hana tlomabib i wengobe. \io1 \it 16:1-4 \it* Bainobo galin nakaia unangai monio olmina bianiba bainobo galini naka mak unang maki daayemin wengobe. \io1 \it 16:5-24 \it* Mubiang wengobe. \c 1 \p \v 1 Gode Fol ne nemfakanea baatnenea Kobo Yesus Klaiste okoko okok kemale ge baatnenebio kesoa ne Yesus Klaiste okok namasanin nakabe. Sostenise ne beketne biebe. E Yesus Klaiste bainobo galin naka kesoa e ne nekobe. \v 2 Ae Gode meletani Yesuse bainobo galin nakaia unangai Kolin bibo blib ibo ne Sostenise ni dabta ib futan olo dola omfubenomabbiobe. Sino Gode ibo dlakanea baabenea Ibo Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geniba kukub misiamo deiboniba kukub ayam ota wafuniba nemi aine ge baabenebiobe. Bib mak bib mak seli naka homon unang homoni Nib Sume Yesus Klaiste niniino sumobo ge baaniba e niniino dobtouleb blibi ib sinwalo emibe. Yesus Klaiste nib Sumobe. \v 3 Nib Aye God esa nib Sume Yesus Klaist esa i dumo ibo daaye bianiba bobol ayam omkayemine! \s1 Fole Gode gangobo gesebe. \p \v 4 Ibo Yesus Klaiste naka unang kesoa Gode ibo daaye binabeo ne o bobolo amitie fumbiania Gode gangobo gabinabibe. \v 5-6 Ni Yesus Klaiste weng ayamo ibo omkayeboba weng olo wenteniba bainobo geibbua memalo ib bainobo galino sbalma wafu bianiba Yesus Klaiste tena blib kesoa Gode e bobol tem funin ayamo ibo omkayebea ibo e weng ayamo kla tekein kebianiba weng ayam ota obiobe. \v 7 Gode Hobe e bobol tem funin ayamo alukum ibo omyebu olo bainobe. E inanebio kesoa ibo nib Sume Yesus Klaiste imin tlea nakaia unangai atemomabib amo waiso bianiba ayam bliobe. \v 8 Yesus Klaiste ibo daaye bianea ib bainobo galino omsbal sanyebe kesoa ibo ib bainobo galino amitie sbalma wafu biam biniba kaanomabiobe. Ibo ina bliba nib Sume Yesus Klaiste imin tlameo naka mak unang maki ibo baabeniba Ibo hengmin gamobo genamino blimobe. \v 9 Gode ibo dlakanea baabenea Ibo ne miine Yesus Klaiste tena bianiba ib bobol temo makob aniba makob ib Sume Yesus Klaiste bobol tem funino ulab aine ge baabenebiobe. Sino Gode ibo baabenea Ne ibo daaye biania ib bainobo galino omsbal sanyebi kesoa ib bainobo galino amitie sbalma wafunomabiobo genebio kesoa e bain inanamabebe. \s1 Bainobo galini bobol temo afet afet funmonsiobe. \p \v 10 Ne nekwal ibo ne nib Sume Yesus Klaiste niniin dimo ne enangge baabenamabibe. Ibo ib sinwalo mo afetasese bianibta alang wengo mo omibe! Ib weng osa ib bobol tem funin osa ib okok osa makob olokiem wafueine! \v 11 Ne nekwal ibo ne weng mako wentia Klowio meletan maki baatneniba Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai i sinwalo alang weng obiobo ge baatneibbiobe. Bainobo galin nakaia unanga ibo ib bobol temo makob kesoa ibo ib sinwalo alang wengo mo baasese nimibe! \v 12 Ib alang weng olo inaminobe. Ib sinwalo alukum weng afet baase baase bianiba maki baaniba Ni Fole meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Abolose meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Fitae meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Klaiste meletanobo gesib blib otane \v 13 Klaiste wengo olokiemobe. Ibo ib sinwalo alang wengo obibo kukub olo makob ibo funaniba Klaiste wengo ni aleyebuo afet afetobo ge fumbiobe. Mak ibo baaniba Ni Fole meletanobo gabib otane nimin kenibta ibo inangge obibe? Ne atdimo mo kaanita ib hengmino walubeim blimobe. Klaist eta atdimo kaaneta ib hengmino walubenebiobe. Ibo ne niniino mo taitnenibta aaye fuelaim blimobe. Klaiste niniino dim ota ibo aaye fuelaibbiobe. Ibo inaibbuo ne okok nakao mo nim blimobe. Ibo Klaiste okok nakaibbiobe. \v 14-15 Ne aayo ibo homono mo fuelabeim blimobe. Ne Klisbas esa Gaias esa i dabo asu ye ita fuelabeibio kesoa naka maki baaniba Fole ni aayo fuelabene kesoa ni e okok nakabo genamino blimobe. Ne olo bobolo fumbiania Gode gangobo gabibe. \v 16 Ne dokotne biotabe. Stefanas kamwal isa eka i meme isa fuelabei biobe. Naka mak esa fuelabaibione? Makobe. \v 17 Klaiste ne mo baatneneta Kobo naka homon unang homoni aayo fuayemale ge baatneim blimobe. E baatnenea Kobo ne wengo ometneba haabianeba nakaia unangai omkayemale ge baatnenebiobe. Ne Klaiste weng olo ibo omkayebio naka maki dabalim olo inamin namin homono tekein kebianiba inamin namin olo weng sango nakaia unangai oyebibo ulabbabe. Ne i wengo ulab omkeimami mole nakaia unangai ne baatneniba Fole wengo dot ayamobo ge one bianiba ne niniino nemtouleb nomabib otane ne mo inangge baanimibabe. Ne inanimio ibo funaniba Klaiste atdimo kaanebuo e titilo blimobo ge baaniba e niniino mo dobtouleb nomabibbabe. \s1 Gode titilo Klaiste nibo alebenebiobe. \p \v 18 Nakaia unangai nibo hengmino temo biobo dotlanebio nakae Yesuse mo bainobo gabibbai obianiba Yesuse atdimo kaanebio weng ole weng obba afano ye obiobo ge oyebib naka unang ile kaanimibo alang namanomabiobe. Otane Yesuse nibo hengmino temo biobo dotlanebua sinanomo dletnea abilimo unomabbio naka unang nib ole obianoba Yesus Klaiste atdimo kaanebio weng olo weng ayamobo, e atdimo kaanea Gode titilo nibo alebenebiobo gabuobe. \v 19 Nibo tekein kebuobe, weng olo bainobe. Niminbabe, Gode e buk tem wengo enangge baanea \q1 Nakaia unangai dabalimo inamin namino alukum tekein kebuobo gabibi i tekein kemino watwat daabena biania eka nakaia unangai funaniba Ni hekmel wengo mitmakamo alukum tekein kebuobo gabib isa i tekein kemin olo omtlabenanamabibo genebiobe. \b \p \v 20 Nakai Gode mo bainobo gabibbai obianiba Ni tekein kemin nakabo, ni hekmel wengo mitmakamo alukum tekein kebianoba weng ayam obiam biobobo gabibi Gode oye bianea I tekein kemino mitmakam blimobo ge oyebebe. \p \v 21 Gode tekein keminsa kesoa e funanea Nakai baaniba Ni tekein kemin nakabo gabibi i bobol tem funino ne alebenoa tekein kenamino blim kesoa i ne mo bainobo geitnenomabibbabo ge funanea e weng olo nibo omkayebea nibo e dowan weng olo naka mak unang maki omkayeboba tekein kemin naka eli oye bianiba I weng obba halebo ye obiobo ge oyebib otane naka mak unang mak ile e weng olo wente bianiba bainobo gabib kesoa e i hengmino temo blibo dotlanebua amit nomabiobe. \v 22 Yuda item Yudaba item naniba obianiba Ibo weng obba halebo ye obiobo ge oyebiobe. I ina bianiba Yuda naka maki baaniba Gode okok sumo sino e mo klanea ni watemim blimo klanea watemob mole ni tekein kenoba Yesuse bain Gode Dofakamin Nakabo genobta bainobo genomobobo gabiobe. Eka Yudaba isa maki obianiba Nibo weng olo tekein kenoba O mitmakamsabo genob mole weng olo wentenoba bainobo genomabbiobo gesib bliobe. \v 23 I inangge obib otane ni Yesuse atdimo kaanebio wengo nakaia unangai omkayebobo Yuda ile baaniba Gode Dofakamin Nakae Klaiste atdimo mo kaanemebabo, naka misiam ita atdimo kaanabib kesoa ni weng olo mo gobo biobbabo gesib eka Yudaba ile obianiba I weng obba halebo ye obiobo ge baasib bliobe. \v 24 I inabib otane Gode Yuda nisa eka naka mak unang maki Yudaba isa dlakanebua ni e bainobo gabianoba funanoba Klaiste atdimo kaanebuo e Gode okok osa e titil osa nibo alebenebiobo genoba gobo biobobe. \v 25 Niminbabe, nakaia unangai mo bianobo gabibbai obianiba Gode bobol tem funin blimobo ge ohabib otane Gode e bobol tem funino nakaia unangai i bobol tem funino alukum gaisenobiobe. Eka i obianiba Gode titilo blimobo gabib otane e titilo i titilo gaisenobiobe. \p \v 26 Ne nekwal ibo ib kukubo sino nabinibbuo bobolo imin funaniba tekein keine! Sino Gode ibo dlakanea bainobo geibbuo dimo fatnamin naka unang binibbione? Ibo alukum tekein kemin nakababe. Eka ibo alukum titilsababe. Eka ibo alukum niniin oyeminbabe. Elekiem olokiemi ib isak temo blib ita maki tekein kebibi blib eka maki titilsa blib eka maki niniin oyemini blib nabe. \v 27 Naka mak unang maki ibo oye bianiba I tekein kemino blimobo ge oye binabib otane Gode ibo dlakane kesoa e bainobo geibbiobe. Nakaia unangai dabalim olo inamin namino tekein kebibi Gode mo dlakaim blimobe. Gode funanea Nakai ni tekein keminsabo gabib ile tekein keniba Ni bobol tem funino misiamobo geine ge funane kesoa e nakai tekein kemin blim ita dlakanebiobe. Eka naka mak unang maki ibo oye bianiba I titilo blimobo ge oyebib otane Gode ibo dlakanea e bainobo geibbiobe. Gode nakaia unangai titilsai mo dlakaim blimobe. E funanea Nakai Ni titilsabo gabib ile tekein keniba Ni bobol tem funino misiamobo ge funaine gene kesoa e nakaia unangai titil blim ita dlakanebiobe. \v 28 Nakaia unangai bainobo gabibbai bainobo galin nakaia unangai oye bianiba I niniin blimo besa naka unangobo, i bobol tem funin osa blim kesoa ni i wengo mo wentaobbabo gabib otane Gode i dlakanea bainobo geibbiobe. Nakaia unangai funaniba Ni niniino sumobo gabib ile Gode i mo dlakaim blim kesoa i mo baanibta Ni niniino sumobo genimibe! E oye bianea I niniino blim besa naka unangobo ge oyebebe. \v 29 Dabalim nakaia unangai teniba Gode ele bobol tem dlakanebuei oye bianiba I tekein kemino blimobo ge oyebib otane naka eli Gode emaye dlakanebiobe. E inanebio kesoa naka make e niniino omfanea Gode kin dimo baanea Ne tekein kemino sumobo genamino blimobe. \v 30 Gode ibo daabenea Ibo Yesus Klaiste bainobo geniba ete ibte nabliobe. Klaiste e bobol tem funino nibo omkayebea nibo Gode e okok osa e kukub osa kla tekein kebob kesoa Gode nibo yatenea baabenea Ibo naka molot unang molot kesoa ne naka unangobo ge oyebebe. Sino nibo hengminsa biob otane Klaiste kaanea nib hengmino walubenebua memalo nibo kukub ayamo wafu biobobe. \v 31 Klaiste inanebuo Gode buk temo baanoa \q1 Nakaia unangai ili niniino mo omfufumibe! I obianiba Gode okoko ayam natlanebiobo ge obianiba ele niniin ota dobtouleb nine! genobiobe. \c 2 \s1 Fole Yesus Klaiste atdimo kaanebuo wengo omkeima binebiobe. \p \v 1 Ne nekwal ibo ne sino ibsuo monia Gode bain wengo omkaye binibuo ne mo funanita Ne inamin namin homono wengo makob tekein kemin nakai wengo ulab omkaye bia nakaia unangai wenteniba bainobo geniba ne niniino nemtouleb nine geim blimobe. \v 2 Niminbabe, ne sino Kolin bibo natlio ne mo funanita Inamin namin weng sango afet afeto omkayemano ge funaim blimobe. Ne Yesus Klaiste bobolo olota fumbiania ne funania Yesus Klaiste atdimo kaanebuo weng olota omkayemano ge funaibiobe. \v 3 Ne sino monia ibsu natlania bekebe binibuo dimo ne tekein kemin osa ne bobol tem funin osa dot sumba kesoa ne funania Ne Yesus Klaiste okoko klao mo okok kemin blim kenimio kukub olo misiamobo ge funania tosiam biania bobolo ilum omfutne binobiobe. \v 4 Ne sino weng olo ibo omkaye binibuo dimo ne mo funanita Ne i men weng men weng oye bia i funaniba E wengo tekein kemin nakai wengo ulabobo geniba ne niniino nemtouleb nine genita omkayemin blimobe. Otane Gode Hobe ne daatnenea titilo omnea ne Gode wengo omkeima bia ibo wenteniba baaniba Weng olo bain Gode wengobo gabinibbiobe. \v 5 Ne inaibuo ibo dabalim nakai tekein kemino mo daabenota Gode bainobo geim blimobe. Ibo Gode ele titil ota daabeneta bainobo geibbiobe. \s1 Gode Hobe nibo bobol tem funin ayamo omkayebebe. \p \v 6 Ne tekein kemin nakai wengo ulabo ibo mo omkayemin blimobe. Otane ne Gode wengo naka mak unang maki e wengo kla wentebib ita e tekein kemin weng olo omkayebibe. Ne Gode wengo i omkayebi kesoa i Gode wengo kla tekein kenomabiobe. Ne weng olo tekein kemin nakai dabalim olo blib isa eka dabalim olo komokwal isa i wengo ulabbabe. Naka eli sinanomo kaaiba nakaia unangai i wengo amito mo wentemomabibbabe. \v 7 Gode tekein kemin weng olo sino ayok binobu ota ne omkeimabibe. Sino Gode weng olo ayok bio kesoa nakaia unangai bainobo gabibbai mo wentemin blimobe. Sinanggwano Gode dabal ele mo klaim blim bie dimo e baanea Sinanomo nakaia unangai ne bainobo getnenimibi weng ayok olo kla tekein keniba bobol ayam fumbianiba amit ayam nomabiobo genebiobe. \v 8 Komokwali dabalim olo blibi Gode weng ayok olo mo tekein keim blimobe. I weng olo tekein kebib biamo nib Sume Gode miine atdimo mo dabasaniba silo biki ananimibbabe. Otane i weng olo mo tekein keim blim kenibta anaibbiobe. \v 9 Ina otane nakaia unangai Gode goba blib ita e wengo wentebiobe. Gode buk temo enangge baanoa \q1 Gode inamin namin ayamo klanea baanea Nakaia unangai ne wengo gobo blibi inamin namin ayam olo doyamabibo, eka nakaia unangai dabalim olo blibi inamin namin ayam olo watemniba o wengo wentenanamino blimobo, eka nakai inamin namin olo bobolo funanamin osa blim nabo genebiobo genobiobe. \b \p \v 10 Inamin namin olo ayok bu otane Gode e Hobe baabanea Kobo ne weng ayok olo ne bainobo galin nakaia unangai aleyemale ge baabanea e Hobe e weng ayok olo nibo alebenebiobe. Gode Hobe inamin namino alukum tekein kebianea Gode bobol tem funin osa eka e wengo sino ayok binobu osa e alukum tekein kebebe. \p \v 11 Nakae naka make bobol tem funino tekein kenamino blimobe. Naka ele emaye ele bobol tem funino tekein kebebe. Eka nakai Gode bobol tem funino tekein kenamino blimobe. Gode Hob eta Gode bobol tem funino tekein kebebe. \v 12 Nib bobol tem funino dabalim nakai bobol tem funino ulabbabe. Gode e Hobe nibo dobyebue e nib bobol temo bianea Gode inamin namino nibo daayebeo aleyebe kesoa nibo Gode daayemin kukubo kla tekein kenomabbiobe. \v 13 Gode bobol tem funin olo ni omkayebeo wafu bianoba weng olo ibo omkayebuobe. Ni inabobo dabalim nakai bobol tem funino mo omkeimabobbabe. I Gode Hobe wengo omkayebe ota omkeimabuobe. Ni Gode Hobe wengo wente bianoba weng olo Gode Hobe nakaia unangai i bobol temo bibe bie ita omkaye buobe. \p \v 14 Nakaia unangai Gode e Hobe i bobol temo mo bibe bieba ile Gode Hobe wengo mo wentebibbabe. I funaniba Weng obba halebo ye obiobo gabianiba i weng olo mitmakamo mo tekein kebibbabe. Gode Hobe nib bobol temo bibe bie naka unang nibta e wengo aleyebeo tekein kebuobe. \v 15 Nakaia unangai Gode Hobe i bobol temo bibe bie ile tekein kebianiba inamin namin olo ayamobe, misiamobe, gabianiba tekein kebib otane nakaia unangai Gode Hobe i bobol temo mo bibe bieba ile Gode Hobe bibe bie naka unang nib bobol temo i mo tekein kebibbabe. \v 16 Niminbabe, Gode buk temo baanoa \q1 Nakaia unangai nib Sume e bobol tem funino mo tekein keniba eka e okoko mo alebana nomabibbabo genobiobe. \b \p Ina otane Klaiste bobol tem funino Gode Hobe nibo omyebio kesoa nakaia unangai Gode Hobe i bobol temo mo bibe biebai nib bobol tem funino mo tekein kenomabibbabe. \c 3 \s1 Gode okok nakai wengobe. \p \v 1 Ne nekwal ibo sino ne ibo bekebe biania Gode wengo omkaye binibio dimo Ne wengo makob memalo Gode Hobe nakaia unangai i bobol temo bibe biei nania omkayebi inamin wengo ibo mo omyim blimobe. Nakaia unangai mema bainobo genimib ile makob meme gwabi ulabobe. Sino ne Gode wengo ibo omkaye binibio dimo ibsa makob meme gwabi ulab bianiba Gode Hobe wengo mo sbalma wafueim blim binibbiobe. Ibo ina bliba makob ne nania nakaia unangai Gode Hobe i bobol temo mo bibe biebai wengo fiab omkayebio weng ota ibsa omkaye binibiobe. \v 2 Ib bobol tem funino makob meme gwabi bobol tem funino ulab kesoa ibo Gode weng sbalo mo wentim blimobe. Ne wengo ibo omkaye binibuo makob meme gwabi moio wembibo ulabobe. Ne weng olo naka gang unang gangi imeno wembibo ulabo mo oyim blimobe. Memalosa ibo sma ib bobol tem funino makob meme gwabi ulab blib kesoa ne meme gwabi imen ota imin oyamabibe. \v 3 Ibo sin kukubo amitie wafu bianiba kukub misiamo sma ye nabiobe. Ibo ina bianiba ib nekwal maki bainobo gabibi dosuambiba ib sinwalo dleb weng obib kesoa ne tekein kebibe, ibo sin kukubo sma ye nabianiba nakaia unangai bainobo gabibbai kukub ota ibo wafu bliobe. \v 4 Ibo ina bianiba maki baaniba Ni Fole meletanobo gesib eka maki baaniba Ni Abolose meletanobo gesib bianiba kukub misiamo sma ye wafu bliobe. Ib kukub olo nabibo makob bainobo galinbai kukubo ulabobe. \p \v 5 Ibo kla funaine! Ibo nimin kenibta baka bianiba mak Ni Abolose meletanobo gese maki baaniba Ni Fole meletanobo gese blibe? Ni dabo besa Gode okok nakabe. Sume emaye ni okoko afet afet omkayebe kesoa ni e okoko okok kebianoba e wengo ibo omkayeboba wenteniba bainobo geibbiobe. \v 6 Ni okoko makob nakai dango dikilanabib inaminobe. Ne Gode okoko omnebuo okok kebiania Gode wengo ibo sin omyibiobe. Ne okok olo inaibuo makob imen sano dolmaibiobe. Eka Abolos ele ne abuk tenea okok kebianea Gode wengo ibo aleye binebio kesoa kukub olo makob e damib olo aliamo betelanebiobe. Ni okok olo inanoba okok kebob otane Gode emaye e bobol tem funin ayamo ibo omkayebea ibo e wengo kla wente bianiba bainobo geniba bobol ayam fumbinibbuo kukub olo makob Gode emaye imen olo daabonea ayam utlanoa damo damanobiobe. \v 7 Nakae imen sano dosan binabe naka esa eka aliamo betawe binabe naka esa i niniin blimobe. God eta imen olo klabea damam binabo kesoa e niniin ota sumobe. \v 8 Ni dab ni okoko makob naka asu dabi naniba make imen sano dosambea eka make aliamo beta biam nomabib inanoba ne Gode wengo ibo sin omyena bia eka Abolos ele ne abuk tenea ibo daabenea Gode wengo omyenea dosbalma nanebiobe. Ni dab ni okoko makobobe. Sinanomo ni dab ni okok olo nabobo Gode klanea okok olo kinea o molo yang kenamabebe. \v 9 Abolose ni dabo Gode e okoko omye kesoa ni dabo asu kebianoba Gode okoko okok kebuobe. Ni inabobo ibo makob Gode damibo ulab kesoa ni dabo dang olo klabuobe. Eka ibo makob Gode amo ulab kesoa ni am olosa gembiam biobobe. \s1 Bainobo gabib nakai makob nakai amo genabib inaminobe. \p \v 10 Ne makob naka maki amo genom gaibo maki sin teniba amuno hakena olabba onsiba eka maki teniba biino omfa onsiba eka maki teniba molongo tebelaniba waao baniba genabib inania ne sin tlia Gode daatnenea ibo Gode wengo omkayebi onsia eka naka make ne abuk tle ele tenea Gode wengo imin meseinea omkayebebe. Nakaia unangai amo genom gaibo kla funaniba Inabonomobobe geniba klanabib inaniba ibsa Gode okoko kla okok kemine! \v 11 Nibo tekein kebuobe, Gode Yesus Klaiste baabanea Kobo makob sbal amuno isak daako bikieibbua geiowanoa am damo sbalma binabo ulabobo ge baabanebio kesoa naka maki sbal amune afete haleb teniba bikinamino blimobe. Olo makob inaminobe. Ne Yesus Klaiste wengo ibo sin omia wentibbio kesoa naka maki imin teniba naka afeti wengo ibo imin omkayemib mole ibo weng olo mo wentaibe! \v 12 Nakaia unangai Gode bainobo gabibi makob am genalin nakai ulabobe. Maki okoko ayam okok kebib ile makob nakai amo genoma bianiba sbal aso amit namabo heleb te bikinabibo ulabobe. Eka maki okoko ayam okok kebibba ile makob nakai amo genoma bianiba amuno beit aso heleb te bikinibbua hebmamsab aluanabo ulabobe. \v 13 Sinanoa Gode nakaia unangai okoko klanamabe amo tlamo inamin namino makob atol inamino tenoa nakaia unangai i okoko nabinibbuo alebenamabobe. Ibo sbal as osa beit as osa o bobolo funaine! Amun olo inanoa aso tubu einomo sbal amun olo mo kibanomobabe. Ina otane beit amun ole alukum kibanoa nibo watem tekein kenoba as olo misiamobe genomabbiobe. Gode nakaia unangai okoko klanamabe amo tlamo inamin namino makob atol inamino tenoa bainobo galin nakaia unanga nibo okoko nabinob biamo alebenoa nib sinwalo watem tekein kenoba okok olo ayamobe misiamobe genomabbiobe. \v 14 Nakaia unangai i okoko ayam okok kebinib biamo Gode okok olo molo yang kenea inamin namin ayamo doyamabebe. \v 15 Eka nakaia unangai okoko misiam okok kebinib biamo ile i okoko misimu benoa makob nakai am tam bliba am aso tubunoa amit deibla waisesoa afobeingo alukum am tam deiboniba naka ita gilan moniba eimbianoa afobeingo alukum kibabenoa deiboniba afobeingo blim binabib inaniba nakaia unanga elisa abilimo utniba amit nomabib otane i okoko molo misimu benoa deiboniba inamin namino blim besa nomabiobe. \s1 Bainobo galin nakaia unanga nibole makob Gode amobe. \p \v 16 Nakaia unangai Gode bainobo gabib ibo alukum makob Gode amobe. Gode Hobe ib bobol temo bibe bie kesoa ibo olo mo dokobenomone! \v 17 Nakai wanita ibo watwat dabeib mole olo makob i Gode amo watwat dabonomabiobe. Eka i Gode amo watwat dabueib mole Gode naka elisa watwat dabenamabebe. Niminbabe, Gode am ole dot ayamobe. Eka bainobo galin nakaia unanga ibole alukum Gode am ayamobe. \v 18 (-) \s1 Nibo Gode niniino olota dobtouleb nomo! \p \v 19 Nakaia unangai dabalim olo inamin namin homono tekein kebib ile Gode oye bianea I tekein kemino blimobo ge oyebebe. Gode buk temo baanoa \q1 Nakaia unangai bainobo gabibbai obianiba Ni tekein keminsa kesoa inamin namin olo nanomabbiobo gabib otane Gode baabenea Ibo inamin namin olo mo nanomabibbabo ge baanea i watwat dabenamabebo genobiobe. \b \p \v 20 Weng mak osa Gode buk temo imin baanoa \q1 Nakaia unangai dabalim olo inamin namino alukum tekein kebibi Gode i bobol tem funino watemnea baanea I tekein kemino blimobo gabebo genobiobe. \b \p (v18) Inamin kesoa ibo ne weng olo baabenamabio wentine! Ibo ib bobol temo dim bobolo mo funimibe! Naka maki ib isak temo blibi ili untak ngambianiba baaniba Ni tekein kemin nakabo, inamin namino dabalim olo buo ni alukum tekein kebuobo ge baaib mole i bobol tem funin olo ayambabe. Eka nakaia unanga eli i tekein kemino alukum deibueiba naka mak unang maki yateniba baabeniba I tekein kemin blimobo ge baabeib mole Gode e bobol tem funin osa e tekein kemin osa nakaia unang eli omya i bobol tem funin osa tekein kemin osa ayam anomabiobe. \v 21 Ibo weng olo bobolo funaine! Ibo nakai niniino mo dotouleb bianibta obianibta I tekein kemino sumobo ge oyemibe! Ibo Gode elekiem ele niniin ota dobtouleb nine! E naka elisa inamin namin osa alukum ibo doyebua i ibo daayebiobe. Gode naka elisa inamin namin osa ibo dokayebe kesoa i alukum ibmiobe. \v 22 Abolos esa Fita esa Fol nesa ni ibmi kesoa ni ibo daayebuobe. Gode ibo baabenea Afenomabiobo genemeo ibo afenomabiobe. Eka e baanea kaanomabiobo gene mole ibo bain inaniba kaanomabiobe. Inamin namino dabalim olo bu osa eka inamin namino ib dimo memalo tam tlebo osa eka inamin namino sinanoa ib dimo tam tlamabo osa Gode alukum ibmi omyebiobe. \v 23 Eka ibole Klaist emiobe. Eka Klaist ele God emiobe. \c 4 \s1 Sum eta nakaia unangai okoko nabibo klanamabebe. \p \v 1 Ibo ni bobolo funaniba oye bianiba I Klaiste okok nakabo, sino Gode wengo ayok binabo e i omyenea baabenea Ibo ne weng olo omeb moniba nakaia unangai omkayemine ge baabenebio kesoa i weng olo ni omkayebiobo ge oyemine! \v 2 Gode bobol tem funino inaminobe. Makob kimanin nakai funaniba Ni okok nakai ni wengo kla wente bianiba ni okoko kla okok kemine ge funanabib inanea God esa ni bobolo funanea Ne okok dlasanin nakai ne wengo kla wente bianiba ne okoko kla okok kemine ge fumbebe. \v 3 Ibsa naka mak unang mak isa wanita ne okoko nabio watemutneniba Misiam nabeobo genimibo ne bobolo ilumo mo omfutnenomobabe. Eka ne nene okoko nabio mo watenita baanita Ne okok olo misiamobo genanimibabe. \v 4 Ne funania Sino ne ibo bekebe biania okoko nabinibuo ne okok olo ayam okok kebinibiobo ge fumbi otane ne funin olo baine dime makobe. Otane nib Sume elekiem eleta olo tekein kebebe. Emaye ne okoko nabinabio watemutneneta Ayam nabinebbiobe, misiam nabinebbiobe genamabebe. \v 5 Nib Sume mo tlim blim bie dim olo ibo nakaia unangai okoko nabibo mo watemnibta oye bianibta I okoko misiamobe, ayamobe galaibe! Ibo Sume tlamabe ota waisanine! E tenea inamin namin okok olo i ayok fumbianiba nabibo omkeimanea nakaia unangai alukum watemomabiobe. Am olo dimo Sume emaye nakaia unanga nib okoko nabinob biamo watenea nib okoko ayam biamo baabenea Ib okok olo nabinibbuo ayamobo ge baabenamabebe. \s1 Kolin bib seli ili tak ngambinibbiobe. \p \v 6 Ibo ib kimanin nakai niniino dotouleb blib kesoa kukub olo ne Abolose ni dab ni niniino dolania alebenamabibe. Ne inanamabio ibo ib kimanin nakai bobolo kla funaine! Ibo ni weng olo wentaibo Gode wengo e buk temo buo kla funaine! Ibo ib sinwalo ib niniino mo omfufu bianibta Ni kimanin nakai ib kimanin nakai gaiseibobo gese gese nimibe! \v 7 Niminbabe, ib isak temo naka make niniin sum anea mak ibo kimanamino blimobe. Ibo alukum makobobe. Ibo mo obianibta Ni niniin sumobo galaibe! Ib inamin namin olo God eta omkayebe kesoa ibo mo obianibta Ni nini titil ota inamin namin okoko nabuobo gabianibta ib niniino mo omfufumibe! \p \v 8 Ibo fumbianiba Ni Gode wengo tobtlin halonamino blimobo, ni o mitmakamo alukum tekein kebuobo ge fumbianiba eka mak osa enangge funaniba Ni Gode kin dimo e wengo alukum tekein kebianoba niniin sum anobobe. Folwal ile mo inanibta Gode kin dimo e wengo alukumo mo tekein keim blimobo ge fumbiam blib otane ibo bain inaniba Gode kin dimo e wengo alukum tekein kebib mole ne kla seinamabibe. Niminbabe, ibo memalo bain inaniba Gode kin dimo e wengo alukum tekein kenimibo nisa inanoba Gode kin dimo e wengo alukum tekein kenomabbu otane memalo nibo mo inaim blim biobobe. \v 9 Ne funania Gode e okok dlasanin naka ni baabenea Ibo besa nakabo ge baabenebio kesoa ni makob sino naka maki inamin namino nasiba kiabwali dleb moniba komoke dimo kot keiba komoke baanea Yenaine genea i yenaiba nakaia unanga isa abisel isa yatemibbuei ulabobo ge funaiobe. \v 10 Ni Klaiste wengo omkayebob kesoa naka mak unang maki baabeniba Ibo weng obba halebo ye obiobo ge oyebiobe. Eka ibole fumbianiba Ni Klaiste meletan kesoa ni tekein kemino sumobo ge fumbiam blib otane ibo tekein kemin blimobe. Nakaia unanga eli ni yateniba baabeniba I titilo blim eka i niniin osa sum nababo ge oyebibo ibo fumbianiba Ni titilo sbalobo, naka mak unang maki ni baabeniba I niniin sumobo ge baabeine ge fumbib otane ibo titilo blim eka ib niniin osa blimobe. \v 11 Sino ni Gode okoko okok kebobo naka mak unang maki ni mo daabenibta inamin namino mo dokayemin blimobe. Ni memalosa imin inanoba imen teb aa teb bianoba okok kebuobe. Ni youm ayam osa blimobe. Ni inaboba naka mak unang maki teniba yebiam bliba misiam biobobe. Ni bib mak bib mako haabiob osa amo blimobe. \v 12 Ni nimaye okok kebianoba monio boka bianobta imeno walo wembianoba youmo walo kibiam bianobta okok kem haabiobobe. Ni inabobo naka mak unang maki teniba ni weng dobo wengo oyemib osa ni Gode baabanoba Kobo nakaia unanga eli daabenale ge ohabuobe. I ina bianiba ni enino omkayebib otane ni mo yang kebobbabe. \v 13 I weng misiam oyemibo ni weng ayam oyebuobe. Ni inabobo nakaia unangai mo bainobo gabibbai fumbianiba I besa nakabo makob ni inamin namin misiamo dibianabobo ulab kesoa ni i wengo mo wentubenomobbabo ge fumbiobe. I bobol tem funin olo sino inangge fumbinabib biota memalosa imin inangge fumbiobe. \s1 Kolin bib sel isa makob Fole okok kebe inamine! \p \v 14 Ne weng olo ibo dola omfubenamabio ne mo funanita I ne weng olo wenteniba aal waisenoko genita dola omfubenanobabe. Ibo makob ne meme dikin kesoa ne ibo kla gobe blibe. Ne weng olo ibo dola omfubenimio kla wenteniba ib niniino omfufumin kukub osa kukub misiamo afet osa alukum deibueine! \v 15 Naka homoni Gode wengo ibo aleyebib kesoa kukub olo ayamobe. Ina otane ib aywal ile homonbabe. Nenekiem netabe. Nemaye sino Yesus Klaiste wengo ibo omkaye bia ibo e weng olo wenteniba bainobo geibbio kesoa ne makob ib ayobe. \v 16 Ne makob ib ay kesoa ne weng olo baabenimio ibo kla wenteniba makob nene nania Yesus Klaiste kukubo wafubli inaniba ibsa wafueine ge funai \v 17 kesoa ne Timotie baabania Kobo moneba Kolin bib sel isu one ge baabania dabaia natlebe. Timotie sino ne Gode wengo omalia e wentenea bainobo genebio kesoa e makob nene miin dikinobe. Ne e kla goba blibe. E Sume okoko kla okok kebinabebe. E ibsuo natlamabeo makob ne nania monia bib mak bib mako Yesus Klaiste wengo nakaia unangai omkaye binabi inanea esa ibo Gode wengo omyamabebe. E ne okoko nabinabio weng sango ibo baabenemeo ibo kla wenteniba makob ne nania Yesus Klaiste kukubo wafu binabi inaniba ibsa wafueine! \p \v 18 Ib isak temo naka maki ili niniino omfufu bianiba baaniba Fole tosiambe kesoa e nisuo mo tlamabebabo ge one bianiba ne wengo omdibinebiobe. \v 19 Nib Sume ne baatnenea Kobo hebmamsab moneba Kolin bib sel isu one gene mole ne natlamabibe. Ne natlamio nakai ili niniino omfufubib eli wengo wentenia i okok osa watemia ayam nabib mole i bain Gode Hobe titil ota omkayebeta nabiobe genamabibe. Eka i afet nabib mole olo Gode Hobe titilbabe ge funanita tekein kenamabibe. \v 20 Niminbabe, nakaia unangai Gode kima biei i besao mo bianibta wengo obibbabe. Gode Hobe titilo i omkayebe kesoa i e titilo wafu bianiba e okoko kla okok kemomabiobe. Inamin kesoa nesa naka eli okoko nabib ota yatenita i kukubo tekein kenamabibe. \v 21 Ibo ne wengo wentaibo fatnangge funanomabibe? Ibo funaniba Nibo Fole wengo wentob yole kukub misiamo deibonoba kukub ayam ota wafu bioba Fole tenea yatenea bobol ayam funanea seinye bianea weng ayamo omkayemeko ge funanomabiba bleka ibo funaniba Nibo kukub misiam ota wafu biobta Fole tenea dosuananeko ge funanom gaib osa ilib sanobe. \c 5 \s1 Bainobo galin nakaia unangai Kolin bibo blibi taman kukubo wafu binibbiobe. \p \v 1 Ne weng mako wentia nakaia unangai obianiba Kolin bib seli bainobo galin nakaia unangai isak temo taman kukubo naniba naka make tenea e aalebe alelo sbilo omeisa unebo geiba wenti kesota futan olo dola omfubenamabibe. E kukub olo dot misiam nanebe. Bainobo galinba nakaia unanga isa kukub olo mo nanabibbabe. \v 2 Ibo ilib tak ngambianiba baaniba Ni Yesus Klaiste bainobo genobbio kesoa ni naka ayam unang ayamobo ge obib otane naka make hengmino hengabe ib isak temo bie kesoa ibo ilib untako mo ngambianibta seinimibe! Bobolo ilum omfubenoko! Ibo nakae ibsuo bianea kukub misiamo nabe mo deibaibta bianeta kukub misiamo amito mo namene, fotebeiba uneko! \v 3 Ne nib sinwalo mo biobbabe. Ne skeim ele bli otane ne ib bobolo funania nib Sume Yesus Klaiste niniin dimo ne ibo baabenamabio Naka ele kukubo misiamobo genamabibe. Ne ibtem nabiaob osa ne inangge baanamabibe. \v 4 Bainobo galin nakaia unanga ibo mina bianiba wengo omom gaib dimo ne ib bobolo fumbia nib Sume Yesus Klaiste ibo bekebe bie kesoa ibo Sume Yesuse niniin dimo \v 5 naka misiam ele baabaniba Kobo nisuo deibeneba moneba Gululam esu uneba e enin kino omkleko ge baabaine! Ibo inabaiba Gululame e enino omalea e enin kino watenea funanea Ne kukubo nabio misiamobo ge funanea e kukub olo deiboneko! E inanea kukub misiam olo deibone biamo sinanomo nib Sume imin tlameo e naka ele debeb utnea Gode bib ut danea amit namabebe. \s1 Kolin bib seli bainobo galini kukub ayam ota wafueine! \p \v 6 Ibo obianiba Ni Gode wengo kla wente bianoba kukub ayamo wafu biobobo ge obianiba ib niniino omfufubib kesoa ib kukubo misiamobe. Ibo funaine! E kukub misiamo nabe olo makob nakai kulani mana bianiba mato welabbe bosiba mat gamo daatnoa damo tem daak unanoa dikibanoa mat gam eta weitam dibianabe inanoa e kukub misiam olo nabeo sum anoa naka mak unang mak ib bobol tem osa alukum watwat dabenamabobe. \v 7 Ne kukub olo bobolo funanita weng olo baabenamabibe. Kukub misiam olo nabe nakae makob kulani mato welabbanomo tlaknoa damo temo alukum weitam dibianabo inanea naka ele bainobo galin naka mak unang mak ibo ib bobol temo watwat dabenamabe kesoa ibo naka ele baabaniba Kobo nisuo de one ge baabaine! Kukub misiam olo ib isak temo mo nim blim keno mole Gode ibo baabenea Ne kin dimo ibo naka molot unang molotobo ge baabenamabebe. Sinanggwano Isib betano Yudai eil sibsibi mema eili yenaniba ilemo deloniba amito alieibbua abisake tenea ilemo watenea deibenea Isib ten ita yalebiobe. Yudai olo bobolo fumbianiba singka binibbuo singkalin am olo niniino Fasoba otabe. Klaiste makob eil sibsib mene ulab anaiba kaanea e ileme singanea nib hengmino omtlabenebio kesoa Gode nibo oye bianea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge oyebebe. Klaiste inanea nib hengmino omtlabenebio kesoa ibo kukub misiamo nabe nakae baabaniba Kobo nisuo de one ge baabaine! \v 8 Ibo inaniba nibo Klaiste bobolo funanoba makob sino Yudai naniba Fasoba imeno dowonom gaibo sin imeno deiboniba mema imen ota dowonabib inanoba nibo sin weng osa sin kukub osa deibonoba mema weng ota obianoba mema kukub ota wafunanomo! \p \v 9 Ne futano sino dola omfubeibuo baabenia Bainobo galin nakaia unangai tamano hengabibi ibo mo deibenibta i tena nimibe ge baabeibiobe. \v 10 Ne weng olo ibo baabeibio dimo ne nakaia unangai bainobo gabibbai bobolo mo funaim blimobe. Nakaia unangai bainobo geim blimi i kukubo inaminobe. Maki tamano hengabibi blib eka maki naka mak unang maki inamin namino bobolo wayebuei blib eka maki naka mak unang maki afobeingo ayok oise unebibi blib eka maki god dim omini niniino dotouleb blibi blib na otane ne ibo mo baabenita Ibo nakaia unanga eli mo tena nimibe ge baabenimibabe. Niminbabe, inabib naka unangi bib mak bib mako alukum blib kesoa ibo deibe onamino blimobe. \v 11 Ina otane ne wengo sino enang genita baabeibiobe. Nakai wanita Ni bainobo gabuobo gabib otane i tamano henga bianiba i inamin namino imaye bobolsa kebianiba god dim omini niniino dotouleb bianiba naka mak unang maki inabiobo geniba dim oye bianiba eka aa misiamo homon dowoniba gabam tol temo mima fubenoa weng namin namin bianiba eka naka mak unang maki afobeingo ayok oise une biam blib nakai ib sinwalo makobo mo bianibta i mo temna haabianiba eka imeno dait osa mo unalaibe geta baabeiobe. \v 12-13 Ne sino baabeibuo Nakaia unangai bainobo geim blimi bobolo mo funanita ibo baabeim blimobe. Niminbabe, ne i kukubo mo klamibabe. Olo ne okokbabe. Gode emaye i kukubo klanamabebe. Ina otane nele nakaia unangai bainobo gabianiba kukub misiamo nabibi i bobol ota funanita ibo weng olo baabeibiobe. Bainobo galin naka mak unang maki kukub misiamo nanimibo dlo klamin kukub olo nib okokobe. Gode buk temo baanoa \q1 Bainobo galin nakaia unanga ibo mibianiba ib isak temo naka mak unang maki kukub misiamo amitie namib mole fotebeiba unine genobio \b \m kesoa ibsa inaniba kukub misiamo nabe naka ele baabaniba Kobo nisuo deibe one ge baabaine! \c 6 \s1 Bainobo galin nakaia unanga ibo ib sinwalo maki mo kot kebenimibe! \p \v 1 Bainobo galin nakaia unanga ibo bainobo galin naka maki inamin namin misiamo nabesiba dleb moniba kiabwali bainobo gabibbai baabeniba Ibo naka eli ni sinwal ni kukubo klaine ge baabeib mole kukub olo misiamobe. Otane ibo moniba bainobo galin naka mak unang mak isu unaniba baabeniba Ibo naka eli ni sinwalo dlo klaine ge baabeib mole kukub olo ayamobe. \v 2 Ibo tekein kebiobe, sinanomo Gode bainobo gabob naka unang nibo bainobo gabibba naka unangi i kukubo klanomabbio kesoa ibo okok gwabo kla okok kebianiba ib sinwal ib dimo klamine! Ibo okok gwab olo mo klaim blim deibo binib biamo sinanomo fatnanibta okok sum olo klanomabibe? \v 3 Ibo mo funanibta Ni kukubo memalo nabobo mo klanomabbiobabo ge funimibe! Niminbabe, sinanomo bainobo gabob nibo abiseli kukubo sum ota ye klanomabbio kesoa nibo nib kukub gwab gwabo memalo nabob ole klanom gaobo sma klanomabbiobe. \v 4 Inamin kesoa bainobo galin naka mak unang maki ibo kukub misiamo omkayebiba ibo funaniba Ni i kot kebenobtabo ge funaib mole ibmaye i kukub olo klamine! Ibo mo monibta naka maki bainobo gabibbai mo baabenibta Ibo naka eli ni sinwalo dlo klaine ge baabenimibe! \v 5 Ne weng olo ibo baabeia wenteniba aalo waisenoa inamin kukubo deibueine genita baabenamabibe. Ibo fumbibo Ni isak temo nakai bobol tem ayami ni kukubo klanamini blimobo ge fumbianibta nabiba? Yeye ibo inamin bobolo mo funimibe! Nakai bobol tem funin ayami ib isak temo ye bliobe. \v 6 Ibo inanamino deiboniba bainobo galin naka maki ibo inamin namino nabenimibo dleb moniba kiabwali bainobo gabibbai baabeniba Ni kukub olo klaine ge oyebib kesoa ib kukub olo misiamobe. \p \v 7 Ibo ib sinwalo inabib kesoa ne tekein kebibe, ibo Gode bobol tem funino mo wafu nim blim bianibta kukub olo nabiobe. Ib sinwalo ina bianiba naka maki ibo kukub misiamo omkayebiba eka mak ile ib afobeingo ayok oise une biam nimibo ibo moniba kiabwali bainobo gabibbai baabeniba Ibo ni kukubo klaine ge baabenamino deibonib mole ib kukub olo ayam \v 8 otane ibo inanamino deiboniba naka maki dleb moniba kiabwali dimo kot keyebib kesoa kukub olo makob ibmaye kukub misiamo bainobo galin naka mak unang maki omkaye bianiba i afobeing osa ayok oise unebiobe. \p \v 9 Ibo mo funanibta Bainobo galinbai kukub misiamo nabinabibi moniba Gode kimanim bibo unomabiobo ge funimibe! Bobol tem funin olo dim kesoa ibo mo funimibe! Nakaia unangai tamano hengamin kukubo wafu blib isa eka god dim omini niniino dotouleb nin kukubo wafu blib isa eka nakai naka maki alelwali taman deib doise haanin kukubo wafu blib isa eka unangi unang maki imakwali taman deib doise haanin kukubo wafu blib isa eka nakai ili skil naka maki taman deib dleb haanin kukubo wafu blib isa \v 10 eka nakaia unangai naka maki afobeingo ayok oise unemin kukubo wafu blib isa eka nakaia unangai naka maki inamin namino bobolo wayemin kukubo wafu blib isa eka nakaia unangai aa misiamo homon dowoniba gabam tol temo mima fubenoa weng namin namin nin kukubo wafu blib isa eka nakaia unangai naka mak unang maki dim oyemin kukubo wafu blib isa eka nakaia unangai naka mak unang maki yenaniba i afobeingo ayok oise unemin kukubo wafu blib isa i mo monibta Gode kimanin bibo unomabibbabe. \v 11 Sino ib isak temo naka maki kukub olo wafu binibbu otane ibo nib Sume Yesus Klaiste bainobo geniba Gode ib hengmino omtlabenea bobol tem funin ayamo ibo omyenea baabenea Ibo nemiobo ge baabenea e Hobe ibo dobyenea e ib bobol tem daako bia etem nib Sume Yesus Klaiste tenaniba ibo daayebiba Gode baanea Ne kin dimo ibo naka molot unang molotobo ge baabenebiobe. \s1 Bainobo gabob nib damo makob Gode amo ulab kesoa kla kimanomo! \p \v 12 Naka maki ib isak temo blibi obianiba Yesus Klaiste kukub homono mo wataim blim kesoa ni kukub olo nanomobo mo henganomobbabo gabib otane ne baabenamabio Ibo kukubo naiba o mo daabeim blim keno mole ibo kukub olo deibueine! Nibo kukubo mo daabenamabobao namob mole nibo kukub olo bobolo amitie fumbianoba Gode bobolo funino dokobenamabo kesoa nibo kukub olo mo wafunomobe! \v 13 Naka maki ib isak temo blibi obianiba Gode nib alo klaubenebua nibo imeno dowonaobo daaknoa al olo tem daak une binabobe. E inanea imen olo alo daabonoko genea klanebiobo ge obianiba eka weng mak osa baaniba Taman kukub osa nib damo daabenoko geneta Gode klanebiobo ge obiam binabib otane ne weng olo baabenimio nakai ib isak temo bianiba kukub olo nabibi kla funaine! Imen osa al osa o mitmakam blimobe. Sinanomo Gode baanea Obo blimanale genea blimanamabobe. Otane ib dam ole mit afetobe. Gode nib damo klaneo e mo baaneta Ibo taman kukubo wafueine ge baabeim blimobe. E nib damo klane dimo e baabenea Ibo ne wengo kla wente bianiba ib Sume Yesus Klaiste okoko kla okok kebiba e ibo kimaneko ge baabenebiobe. Gode inang genebio kesoa nibo tamano mo hengamobe! \v 14 Nib Sume Yesus Klaiste kaanea Gode imin dofaanea hananebio kesoa nibsa kaanomobo Gode imin dohaanea hananoba nib damo memao omyia amit nomabbiobe. Nibo inanomabbio kesoa tamano hengamino deibonomo! \p \v 15 Ibo tekein kebiobe, ibo Sum emi kesoa ibo makob e skilon ole eka e kweilon ole eka e kin nabe. Ibo makob e dam kesoa ibo moniba unangi tamano henga binabibi dleb haaib mole kukub olo makob nib Sume Yesuse dam atosino unang olo taman deib omeb haabianea e dam osa unang olo dam osa i makob anomabib inaminobe. Kukub olo ayama? Yeye kukub olo dot misiam kesoa ibo mo namine! \v 16 Ibo tekein kebiobe, nakae unango tamano henga binabo omeb haane mole e dam osa eka o dam osa i makob anomabiobe. Gode buk temo enangge baanoa \q1 Nakae unango omeb haane mole i damo makob anomabiobo genobiobe. \b \p Inamin kesoa unangi tamano henga binabibi mo dleb haanimibe! \v 17 Ibo nib Sume Yesus Klaiste bainobo gebaniba ibtem etem nanib mole ib bobol tem funino makob anomabiobe. \v 18 Ibo bliba nakaia unangai te baabeniba Nibo tamano henganomo geib mole ibo i wengo mo wentenibta inamibe! Deibeine! Naka mak unang maki kukub misiamo afeto namibo kukub olo i damo mo watwat dabenamabobabe. I tamano henganimib ota i damo watwat dabenamabobe. \v 19-20 Ib dimo kukub misiamo mo namibe! Niminbabe, ib dam ole Gode amobe. Gode Hobe ibo dobyebua ib bobol tem osa ib dam osa bibe biebe. Gode ibo dohalilanea e miine dabanea daakenea atdimo kaanea ibo hengmino temo blibo walebio kesoa ibo God emiobe. E inanebio kesoa ibo ib damo ibmalo mo kima blibbabe. God eta ib damo kima biebe. Ibo mo baanibta Ni nini bobol tem funin ota wafu nomabbiobo ge obianiba eka unangi tamano henga binabibi taman deibo mo dleb haananimibe! Niminbabe, Klaiste ib hengmino walubenebio kesoa ibo e kukub osa e okok osa kla okok kebianiba e niniino dobtouleb nine! \c 7 \s1 Nakai alelwali dlonamin kukubo wengobe. \p \v 1 Ne ib futan olo omfutneibbuo ne ib weng olo yang kebenamabibe. Nakai wanita alelwali dlonamino deiboniba besa kaket nimibo ayamobe. \v 2 Ina otane ibo alukum kaket bianiba maki tamano henganimib kesoa naka ibo alelwali bolaiba eka unangi imakwali bolananiba kamwal keine! Naka kobo unango omo biaebo bayota omo bianebte! Kobo unang maki taman deibo mo dleb haanemebe! Eka unang obsa imake dobo biaebo bayeta dobo bianebte! Obo mo deibanebta naka maki taman deibo mo dleb haanemebe! \v 3-4 Alel obo ob damo obmalo mo kima biebbabe. Imak eta ob damo kima biebe. Eka imak keb dam osa inaminobe. Keb damo kebmalo mo kima biebbabe. Alel ota keb damo kima bio kesoa alelo imak kobo baabkenoa Kobo ne nemet nale geno mole imak kobo o wengo mo ombiabonemebe! Wentubonale! Eka alel obsak imake baabkenea Mo kemeb binite gene mole alel obo mo tolobo genemebe! E wengo wentubanale! \v 5 Ib kamo alel ob damo imake mo tolobo geseb eka imake damo alel obo mo tolobo gese nimibe! Otane ib kamo ib bobol temo makob aniba funaniba Nibo amitie beten kebianoba besa binoba amo asu eka asu matnaia mak kenobte ge funaib mole inaine! Ibo inabiba am olo blimano mole imin kam tetenaniba heba aalamine! Ibo mo inaim blim keib mole Gululame dlamasea imake monea unang afeti dleb denabea eka alel osak motemoa naka maki omeb denanomabiobe. \v 6 Ne mo menganita Ibo inamine ge baabenimibabe. Ne besa baabenamabibe. Ibmaye weng olo wenteniba unangi imakwali dliba eka nakai alelwali dlonanom gaibo ayamobe. \v 7 Ne alelwal blim kaket kesoa ne funania Nakaia unangai souwal tembal blibi nakai alelwali dlonamino deiboniba besaniba eka unang isak imakwali dlonamino deibonaniba besa ne ulab nib mole kukub olo ayamobo ge fumbibe. Ina otane nakaia unanga nibo Gode e titilo afet afet omyebio kesoa nibo kukub afet afet wafu buobe. E nakaia unangai maki baabenea Naka kobo alelo omone! Eka unang obo imake dobone genemeo i inanomabiobe. Eka e baanea Nakao inamin kobole alelwali mo dlaebe! Eka unang obo inamin obole imakwali mo dlaebe ge baabenea e titilo omyameo i bain inaniba besa kaket nomabiobe. \p \v 8 Ne baabenamabio tembali alelwali blim kaket blib isa eka nakai alelwali dlo bliba kaabeibbue isa eka unangi souwal isa eka unangi imakwali sino dlo bliba kaabeibbua soson blib isa ibo makob ne ulab kaket nom gib mole olo ayamobe. \v 9 Ina otane naka ibo fumbianiba Ni unangi mo dleb nomobobo ge funib mole i alelwali dline! Eka unang ibsak inaniba wanita fumbianiba Ni nakai mo dleb nimiobo ge funaib mole ibsa imakwali dline! Ibo inaniba nakai alelwali dliba eka unang isak imakwali dlonaib mole olo ayamobe. Ibo inanamino deiboniba besa bianiba inamin bobol temo amitie funib mole bobol tem funin olo sumu benoa ibo tamano henganomabiobe. \p \v 10 Eka bainobo galin nakaia unangai imakwalsa alelwalsa ibo ne weng olo baabenamabio weng olo ne wengbabe. Nib Sume wengobe. Unangi imakwalsa ibo ib imakwali mo deibenimibe! \v 11 Otane unango o imake deibanomo o mo monota naka afeti mo dlamone! O besa noko! O inanoa besa biam binoa imin motenoa imake tenaniba imin kam keib mole kukub olo ayamobe. Eka naka esa alelo mo baaboneta Ne mo kamamabibabo, obo nesuo de one ge baaboneta fotebene unamone! \p \v 12 Eka weng mak ole inaminobe. Weng olo nib Sume mo baatneim blim otane Gode Hobe ne bobol tem funino omne kesoa ne weng olo ibo baabenamabibe. Nakaia unangai wanita kamwal keniba tetena bianiba imake bainobo gene otane e alelo Yesuse mo bainobo geim blim bianoa o naka ele goba bianoa Ne imak kobo mo deibkenimibabo gabo mole e mo fotebenemene! \v 13 Eka alel osa inanoa o Yesuse bainobo geno otane imake mo bainobo geim blim bianea e unang olo gobo bianea Ne alel obo mo deibkenimibabo gabe mole o mo deibanomone! \v 14 Niminbabe, alelo Yesuse bainobo genoa eka o imake mo bainobo geim blim biameo Gode kin dimo i makob elekiemobe. Eka imak esak inanea e Yesuse bainobo genea eka e alelo mo bainobo geim blim biamo osa Gode kin dimo i kamo makob elekiemobe. I Gode kin dimo mo elekiem aim blim biaibo i memei makob bainobo galinba nakaia unangai memei ulabobe. Ina otane Gode kin dimo i kamo elekiem kesoa i memei makob bainobo gabibi memebe. \v 15 Ina otane alelo bainobo genoa eka imak ele mo bainobo geim blim bianea deibo unang gameo alelo mo watanomone! Deibanoa uneko! Eka imak esa inanea e bainobo genea eka alelo mo bainobo geim blim bianoa deiba unang gamo imake mo watanemene! Deibonea unoko! Ibo watanimibo alang wengo baasese nomabib kesoa deibeiba unine! Gode fumbianea Nakaia unangai ne bainobo gabibi i alo mo tliaubenota alang wengo mo omibe gabebe. \v 16 Inamin kesoa unangi bainobo gabib ibo kla funaine! Ib imakwali mo bainobo geim blim bianiba i hengmino deiboniba i bobol temo deskina omoniba Gode omalomabibo ibo mo tekein kebibbabe. Eka naka ibsak bainobo gabiba ib alelwali mo bainobo geim blim bianiba i hengmino deiboniba i bobol temo deskina omoniba Gode omalomabibo ibo mo tekein kebibba kesoa nakae bainobo gabe e alelo hebmamsabo mo fotebenemene! Eka unang osa bainobo gabo o imake hebmamsabo mo deibanomone! \s1 Nib okoko Gode ele weng baaneme iwat namomo! \p \v 17 Gode ibo dlakanea bainobo geniba e titilo ibo elekiem olokiem omyen tlanea Ibo inamin kukub ota namine genebio kesoa e ibo Inaine gene biamo min yota namine! Weng olo bainobo gabibi bib mak bib mako blib isa ne inangge oye binabibe. \v 18 Naka make Yudai kukubo wafu bianea e aalo watlanebua sinanoa e Gode bainobo gene mole e mo funaneta Naka maki ne aalo imin omabmatneine ge funanemene! Eka nakae waneta e aalo mo watlaim blim bianea Gode bainobo gene mole e mo funaneta Ne aalo watlanano ge funanemene! \v 19 Aalo waketoumin osa eka aalo mo wetlaim blim osa kukub olo Gode kin dimo besabe. Otane Gode wengo kla wente bianiba e wengo kla wafu nin kukub ota mitmakamsabe. \v 20 Gode nakaia unanga ibo dlakanea bainobo geniba ibo alelwala imakwalai dlib biamo ibo mo funanibta Ni imakwala alelwalai deibenoba imin tembal anoba souwala nanomo ge funanimibe! Eka ibo aalo wetlaib biamo mo baanibta Ni aalo imin dlabmabeine genimibe! Eka ibo aalo mo wetlaim blim biaibo mo baanibta Ni aalo wetlabeine genimibe! Ibo kukub olo nam tlibbuo amit yota wafu bianiba Gode okoko okok kemine! \v 21 Ib isak temo nakae naka maki moni okokba besa okok keyebea Gode dofakanea bainobo genebio mole e mo baaneta Ne okok olo moni okokba besa okok kebibo geneta e bobol temo ilumo mo omfubanomone! Otane okoko gabamsake emaye baanea Okoko blimubkenobo genene geta yota deibaneta uneko! \v 22 Nakaia unangai naka maki ge dleb mo daibbua bianiba moni okokba besa okoko okok keyebib ibo bobol ilumo mo omfubenomone! Niminbabe, sino ibo kukub misiamo nabibo ge dlabu otane Sume Gode dlakanea ibo e wengo wenteniba bainobo geib dimo e ibo hengmino temo blibo dotlanebio kesoa kukub olo ibo imino mo ge dlanomobabe. Eka nakai inamin namino ibmaye kima bianiba okok kebib naka ibsa Gode dlakanea ibo Klaiste wengo wenteniba bainobo geniba e okoko okok kebib kesoa ibo makob Klaiste okoko besa okok kehamin nakabe. \v 23 Gode e miine dabane daakenea atdimo kaanea ib hengmino walubenea ibo emi aibbio kesoa ibo naka maki okoko okok kebib biamo Gode bobolo mo dokobenota deibanimibe! E bobolo kla fumbianibte! \v 24 Ne nekwal ibo ne weng olo ibo baabenimio kla wentine! Gode nakaia unanga ibo dlakanea bainobo geniba ib kukubo nam tlibbuo mo deibonimibe, amitie namine! Ibo inanimibo Gode seinyemabebe. \s1 Unangi souwal isa eka nakai tembal isa i wengobe. \p \v 25 Souwal tembal ibo ib wengo nib Sume ne mo baatneim blim otane ne weng olo nene bobol tem baabenamabibe. Gode ne nemhalim bianea daanebea ne bobol temo kla fumbiania eka weng osa ayam obiam binabi kesoa ibo ne weng olo wentaibo baaniba E Gode okok dabasanin naka kesoa nibo e wengo kla wentomo ge baanomabiobe. \v 26 Memalo naka mak unang maki bainobo galin naka unang nibo enino omkayemib kesoa ibo makob memalo blib inamin ye nib mole ayamobe. \v 27 Naka ibo wanita alelwali dlo blib mole i mo funanibta Ni alelwali deibenomo ge funanimibe! Eka nakai wanita i alelwali mo dlim blim blib mole i mo funanibta Ni alelwali dlomo ge funanimibe! \v 28 Otane ibo alelwali dlaibo olo hengminbabe. Eka unang souwal ibsa imakwali dlaibo olosa hengminbabe. Otane nakaia unangai alelwalsa imakwalsa ile inamin namin kukub homono i dimo tam tlebianoa i bobol temo ilum omkayebo kesoa ne ibo alelwali dlosiba inamin kukubo ib dimo tam tlamobo genia ibo mo dlaibe ge baabenamabibe. \p \v 29 Ne nekwal ibo ne wengo baabenamabio mitmakamo inaminobe. Ibo Gode okoko okok kebibo mubiang amo meb ano kesoa ibo e okoko kla okok kebianiba eka e okoko bobolo amitie fumbiam bianiba makob nakai alelwal blimi naniba i okoko afeto dowo yafunamino blim kesoa i Yesus Klaiste okoko bobolo olota fumbianiba okok kebinabib inamine! \v 30 Nakaia unangai inamin namino i dimo tam tloa i bobolo ilum omfubenoa mebibi o bobolo amito mo fumbianibta memibe! I bobol tem sum ole Yesus Klaiste okoko bobol ota fumbianiba e okoko okok kemine! Eka nakaia unangai seinimibo i bobol temo seinino mo omulaibe! I bobol tem sum ole Yesus Klaiste okoko bobol ota fumbianiba okok kemine! Eka nakaia unangai inamin namino webibo o bobolo sumo mo funimibe! I bobol tem sum ole Yesus Klaiste okoko bobol ota fumbianiba e okoko okok kemine! \v 31 Eka nakaia unangai dabalim olo inamin namino klamibo i bobol temo mo omulaibe! I bobol tem sum ole Yesus Klaiste okoko bobol ota fumbianiba okok kemine! Nibo tekein kebuobe, sinanomo inamin namino dabalim olo buo alukum blimanoa asitem tam tlamabobe. \p \v 32 Ne funania Kolin bib sel ibo inamin namin afeto bobolo funino deiboniba Sume okoko bobolo olota funine ge funaiobe. Nakai alelwal blim ile Sume bobolo olob fumbianiba Ni Sume okok olo okok keboba e ni seinyemeko geniba inabiobe. \v 33 Ina otane alelwalsa ile funaniba Ni inamin namin ayamo nanoba ni alelwali yatemniba ni gobeine ge fumbianiba dabalim okoko omasa Gode okoko omasananiba asu okok kebiobe. \v 34 Inabib nakai bobolo asu fumbiobe. Mako Sume bobolo ye fumbianiba eka mak ole Ni alel meleli inamin namino nabenobtabo galin bobol temo ye fumbiam bliobe. Eka unangi imakwal blim ile funaniba Nibo Sume okoko ayam okok kebianoba bobol temo kla fumbiam bioba Sume nibo seinyemeko ge fumbianiba e okoko olota okok kebiobe. Otane unangi imakwalsa ile funaniba Ni inamin namin ayamo nanoba ni imakwali seinyemine ge fumbianiba dabalimo okoko omasa eka Gode okoko omasananiba asu okok kebiobe. Unangi inabib ile i bobolo asu fumbiobe. Mako Sume bobolo ye fumbianiba eka mak ole Ni imakwali inamin namino nabenobtabo galin bobol temo ye fumbiam bliobe. \v 35 Ne ibo daabenita weng olo baabenamabibe. Ne mo baabenita Ibo dlonamino deibeine genimibabe. Ina otane ne funania I kukub ayamo wafu bianiba i bobol tem funino makob Gode bobol tem funino ulab aniba i bobol temo Gode okoko bobolo olota fumbianiba okok kemine ge funai kesota weng olo baabenamabibe. \p \v 36 Naka make e alelo omakabaibbu otane naka esa unang osa i funaniba Nibo Sume bobolo amitie fumbianoba kam kenamino deibonoba naka ne besa tembal ye nia eka unang obsak besa sou ye nanomo ge funaniba ina biaib otane e unang olo bobolo wabanoa funanea Ne unang olo deibo blia bobol wanebo olo misiam kesoa unang olo de omano ge funanea omameo kukub olo ayamobe. E inanemeo olo hengminbabe. \v 37 Otane naka make funanea I unang olo ne omakatneibbuo ne mo omamibabo, ne deibonia besa tembal biania Sume bobol ota funano ge funanea e sbal manea o omonamino deibone mole kukub olo ayamobe. \v 38 Inamin kesoa nakae e alelo omakabaibbuo omameo e kukub olo ayamobe. Eka nakae e alelo omakabaibbuo omonamino deibonea besa tembal ne mole olosa dot ayamobe. \p \v 39 Eka unango o imake mo kaaim blim biameo mo deibanota naka asiti mo dlamone! Otane e kaane mole ota deibanota monota naka asiti dloko! O inanang gamo nakai bainobo gabibbai mo dlamone! Bainobo gabib ita dloko! \v 40 Ne weng olo baabenamabio nene wengobe. Ne funania Unang sosoni imakwal asiti dlib mole i seinomabib otane i mo dlim blim keib mole dot kla seinomabiobo ge funaiobe. Gode Hobe ne bobol temo bitne bie kesoa ne funania Ne bobol tem funino makob Gode bobol tem funino ulabobo ge funanita weng olo baabenamabibe. \c 8 \s1 Smiko doual kulani wengobe. \p \v 1 Eka weng mak osa naka maki funaniba Ni nakai kulani yaleb teniba funiba nakai as osa tom gol osa nakai smiki kla olaibbuo doyobobo geniba dlo wembiba ni baka wembobo ayamobo gabibo ne weng sang olo baabenamabio kla funaine! Bainobe, nibo bobol temsa otane nib tekein kemin olo naka mak unang maki mo daayebobabe. Nakai inamin bobol temo fumbibi ili tak ngambianiba i niniino omfufubib otane i naka mak unang maki gobeniba daayemibo kukub olo bainobo galin nakaia unangai dosbal manamabobe. \v 2 Nakai funaniba Ni inamin namino kla tekein kebuobo ge fumbib ile i bobol tem funin olo ayambabe. I tekein kemino mito klao mo tekein kebibbabe. \v 3 Otane nakaia unangai Gode goba blib ile i bobol tem funino ayamobe. Nakaia unanga eli Gode oye bianea I nemi kesoa ne i tekein kebibo ge oyebebe. \v 4 Inamin kesoa ne naka maki smiki kla olanibbua kulani yaleb teniba funiba Doyobobo geniba dlo wembibi weng sango baabenamabibe. Bainobo galin nakaia unangai kulan eli wembibo ayam bleka? Nibo tekein kebuobe, smiki nakai klabibo o naka motonba kesoa o nibo mo kimanomobabe, olo besa asobe. Naka ita klabiobe. Nib kimanin nakai homonbabe. Gode elekiem eleta nibo kima biebe. \v 5 Naka homon unang homoni obianiba Inamin namino abilim uto bu osa eka dabalim olo bu osa ota ni kima biobo ge obib \v 6 otane nibo tekein kebuobe, nib kimanin nakae Gode elekiem eletabe. E nib Ayobe. Eta inamin namino alukum klanebua nibo emi kesoa e okoko okok kebuobe. Eka nib Sum esa elekiemobe. E Yesus Klaist etabe. Gode e baabanea Kobo inamin namin olo klanale ge baabanea e inanea klanebua nibo e bainobo gabianoba ayam biobobe. Inamin kesoa smiki nakai klabibi o besa asobe. O nibo mo kima biobabe. \p \v 7 Ina otane bainobo galin naka mak unang maki mo tekein kebianibta nakai kulani yaleb te funiba smiki dokayemin kukubo besabe gabibbabe. Sino i Yesuse mo bainobo geim blim blib dimo i smiki kla olaibbua kulani yaleb te funiba Doyobobo geniba wembianiba funaniba Smik eli titilsabo i ni kima blib kesoa ni godobo ge fumbinibbiobe. Mema dim olo i Yesuse bainobo gabib otane i bainobo galino sbalbabe. I nakai kulani yaleb te funiba smiki Doyobobo gabibi dowonaibo i funaniba Kukub olo misiamobo ge fumbiobe. \v 8 Nibo fatnamin kukub ota nanobta Gode kin dimo naka molot unang molot anomabbue? Nibo nakai kulani yena dleb te funiba smiki doyobobo gabibi dowonaob ota Gode baabeneta Ibo naka molot unang molotobo genamabea bleka? Nibo nakai kulani yena dleb te funiba smiki doyobobo gabibi mo doweim blim kenomob ota e baabeneta Ibo naka molot unang molotobo genamabea? Yeye nibo dowonaob osa eka mo doweim blim kenomob osa Gode nibo mo baabeneta Ibo naka molot unang molotobo genemebabe. Nibo dowonaob osa doweim blim biaob osa olo mitmakam blim besabe. \v 9-10 Ina otane ibo nakai kulani yena dleb te funiba smiki dokayebibo besabo ge baaniba dowom gib mole kla funanibte! Ibo inasiba bainobo galin naka mak unang maki i bainobo galino klao mo sbal maim blim blibi fumbianiba Ni nakai kulani yena dleb te funiba smiki dokayebibo dowonaobo kukub olo misiam kesoa ni halanomo ge fumbib otane tekein kebib ibo baaniba Nakai kulani yena dleb te funiba smiki dokayebibo unalin kukubo mitmakam blim besabo ge baaniba doweiba i yateniba isa inaniba doweib mole kukub olo misiamobe. Niminbabe, i funaniba kukub olo misiamobo ge fumbib otane i dowonomabib kesoa kukub misiam olo ib sanobe. \v 11 Inanimib kesoa ibo kulan eli mo dowonaibe! Nakaia unanga eli Klaiste kaanea i hengmino walubenebio kesoa isa Yesuse bainobo gabiobe. Tekein kebib naka unang ibo funaniba Nakai kulani yena dleb te funiba smiki doyobobo gabibi mitmakam blim besabo gabib ibo nakaia unanga eli bobolo funaine! Ibo nakai kulani yena dleb te funiba smiki doyobobo gabibi doweiba i yatemniba isa doweib mole ibmaye nanibta alebenomabib kesoa ibmaye i bainobo galino watwat dabenomabiobe. Inamin kesoa ibo inamin kulani mo dowonaibe! \v 12 Nakaia unanga eli i bainobo galino mo sbal maim blim blib kesoa ibo inaniba i bainobo galino watwat dabeib mole ibmaye i misiam nabena bianiba eka Klaist esa misiam nabananomabiobe. \v 13 Inamin kesoa ne funania Nibo kulan eli dowonsoba bainobo galin naka mak unang maki yateniba isa inaniba kukub misiam olo nanimiobo ge funai kesoa nibo mo dowonaobe! Nibo tekein kebuobe, nibo nakai kulani yena dleb te funiba smiki doyobobo gabibi dowonaobo kukub olo mitmakam blim besa otane nibo kukub olo mo nanomobe! Nibo bainobo galin naka mak unang maki i bobolo fumbianoba kla gobenomo! Nibo mo inaim blim kenob mole i kulan eli dowoniba hengmino henganimib kesoa nibo kulan eli mo unalaobe! \c 9 \s1 Fole Yesuse okok dlasanin okoko okok kebeo e kla seimbinebiobe. \p \v 1 Naka maki obianiba Ni Fole wengo mo wentaobbabo ge onebib otane ibole ne weng olo wentine! Ne Yesuse okok namasanin naka kesoa ne inamin namino nemaye kima biania okok kebibe. Naka maki ne baatneniba Kobo inanale genamino blimobe. Ne nib Sume Yesus Klaiste atemnia e wengo ibo omia wenteniba bainobo geibbio kesoa ibo tekein kebiobe, ne weng olo bain wengobe. \v 2 Naka mak unang maki ne one bianiba Fole Yesus Klaiste okok dabasanin nakababo ge onebib otane ibole tekein kebiobe, ne bain Yesuse okok namasanin nakabe. Ne sino Sume wengo ibo omia wenteniba bainobo geniba Sume kukubo wafueibbio kesoa nakaia unangai ibo yatem tekein keniba E bain Yesuse okok dabasanin nakabo gabiobe. \p \v 3 Naka mak unang maki ne one bianiba Fole wengo bainbabo ge onebibi ne weng olo baabenamabibe. \v 4 Ne naka maki ne tena biobi ni sinwalo nib Sume Yesus Klaiste okoko okok kebob kesoa nakaia unangai wanita ni daabeniba okok olo molo yang keniba imen osa aay osa oyib mole kukub olo ayam otane ibo mo inabibbabe. \v 5 Fita esa eka Yesuse okok dlasanin nakai mak isa eka Sume Yesuse ningwal isa i unangi bainobo gabibi dlona bianiba eka ili alelwali dlonaniba dletniba bib mak bib mako haabianiba Yesuse okoko okok kemha blib kesoa nakai ni sinwal biobi ni sinwal osa inanoba bainobo galin wanggeli dlo bianoba dletnoba bib mak bib mako haabianoba Gode okoko okok keboba naka mak unang maki ni imena aayao okayemib mole kukub olosa ayamobe. \v 6 Banabase ni dabo Yesuse wengo naka mak unang maki omkayebob otane i mo yang kenibta ni imena aayao mo okayebibbabe. Ni dabo nimaye moni okoko okok kebianoba monio boka bianoba imena aayao walo wembianobta Gode okoko okok kebuobe. Ni inabob otane naka mak ile mo inabibbabe. Ile Yesuse okoko okok kebibo naka mak unang maki okok olo molo yang keniba imena aayao okayebiba wembianibta okok kebiobe. I ni dab osa inaniba okayemib mole kukub olo ayamobe. Ibo ni dabo mo baabenibta Ib kukubo misiamobo genimibe! \v 7 Ne weng mako ibo baabenamabio wentine! Awa genalin nakai i imeno imalo mo walo wembibbabe. I kimanin nakai kima bianiba i imeno weyebiba wembianibta i okoko okok kebiobe. Eka kukub mak osa inaminobe. Nakai imen dango dolmaiba damanomo besao mo deibonimibbabe. Ulelo wembiobe. Eka nakai eili gibabib isa besao mo gibabibbabe. I gibabiniba sinanomo yena wembinabiobe. I okok olo nabibo molo yang keniba imena aayao wembianibta okok kebib otane ni fatnanobta ni dabo Gode okoko okok kebobo naka mak unang maki ni imena aayao mo okayemin blime? \p \v 8 Ne weng ele baabenamabi olo nakai bobol tem funinbabe. Gode hekmel wengo Mosese omalebu osa inangge baanoa \q1 \v 9 Ibo wit dango klabiba Eil blumakaui daaye bianiba okok kemibo ibo i sitalo mibo mo dlab bebenimibe! Deibeiba wit sano wembianibte genobiobe. \b \p Gode eil blumakaui ili bobol ota funaneta Mosese weng olo omalebua bleka? \v 10 Yeye e nib bobol ota funaneta weng olo omalebiobe. Nakai imen dango kim daako dikbianiba eka imen sano dosam biam nimibo fumbianiba Ni imen dang olo dolmanob biamo damo ulelo dowonomabbuabo ge fumbianibta okok kebiobe. Gode okok osa inaminobe. Nakai wanita e wengo omkayebib mole nakaia unangai weng olo wentebibi yang keniba inamin namino dokayemine! \v 11 Banabase ni dab osa inaminobe. Ni Yesus Klaiste okoko okok kebianoba e wengo ibo omkayebobo wente bianiba bainobo gabib kesoa ibo yang keniba ni imeno okayemib mole kukub olo ayamobe. \v 12 Sino Banabase ni dabo ibo Gode wengo omkayem denobbua naka maki ni abuk teniba Gode wengo omyibo ibo yang keniba imeno oyibbuo kukub olo ayam otane ibo fatnanibta ni sin tenoba kla daabenobo imeno oyenamino deibeibbione? Ibo nisa oyib biota mole kukub olo dot ayamobe. \p Ina otane ni funanoba Ni i imeno okayemine gesoba i funaniba I Yesus Klaiste wengo nibo omkayebibo nibo okok olo molo webianoba imeno okayemob yole kukub olo misiam kesoa nibo i Yesus Klaiste wengo omkayemibo nibo wentemino deibonomo genimiobo ge funanoba ni ibo mo baabenobta Ibo ni imeno okayemine ge baabeim blimobe. Ni okoko nimaye bumolok bianoba okok kebianoba inamin namino dlo wembianoba eka am mak dimo besa imen teb bi inabob otane ni ibo mo baabenobta Ibo ni imeno oyine ge oyemin blimobe. \v 13 Ibo tekein kebiobe, nakaia unangai imeno oleb taniba Gode amo kimanin nakai okayebibo Gode amo kimanin nakai imen olo atosino wembinabiobe. Eka nakai kulani dleb teniba Gode dlalomabib nakai doyaib osa i atosino wembinabiobe. I ina binabibo i kukub olo ayamobe. \v 14 I ina binabibo Sume baanea Nakaia unangai ne okoko okok kebianiba ne dowan wengo nakaia unangai omkayemibo isak yang keniba imeno okayemine genebuo nibo tekein kebob kesoa ni ibo baabenoba Ni Sume wengo ibo omkayebobo ibo ni okok olo molo yang keniba imeno okayemine genob mole kukub olo ayamobe. \v 15 Ina otane ne sino ibo mo inangge baabeim blimobe. Ne sino Yesus Klaiste wengo ibo omkayebi dimo ne mo baabenita Ibo imeno okanemine ge baabeim blimobe. Eka memalo ne futan olo dola omfubenamabi dim osa ne mo funanita I imeno onine genimibabe. Ne ibo imeno donine genamino deibe biania imen tebo kaanang gamio ne ibo mo baabenita Imeno donine genimibabe. Ne naka mak unang maki baabenia Kolin bib seli ne imeno mo okanebibbabo ge oyebia ibo imeno onaibo nakaia unangai wengo baabeibuei funaniba E dim baabenebiobo genomabib kesoa ne ibo mo baabenia Ibo imeno onine genimibabe. \v 16 Gode emaye nemab manea Kobo Yesus Klaiste dowan wengo nakaia unangai omkayemale ge baatnenea okok olo omnebiota okok kebi kesoa ne mo baanita Ne naka ayam bianita okok olo okok kebibo genimibabe. Gode okok olo ne omnebuo mo okok kemin blim kei mole e kukub misiamo ne omnamabebe. \v 17 Ne okok olo okok kebio nene bobol tem funin ota okok kebi mole ne baania I ne okok olo molo yang keniba monio okanemine genamabi otane ne okok olo nene bobol tem funino mo okok kebibabe. Gode emaye okok olo omnebua ne e wengo wente biania okok kebi kesoa ne mo baanita Ibo monio okanemine genimibabe. \v 18 Ne okoko okok kebio molo nimin dlamabine? Ne okoko okok kebio o molo dlamabio inaminobe. Ne Klaiste dowan wengo nakaia unangai misim omkayebio kukub olota ne okoko yan kesoa ne nakaia unangai Klaiste wengo omkayebio ne mo baabenita Ibo imen osa moni osa okanemine genimibabe. \s1 Fole makob okok nakai ulab anea nakaia unangai daaye binebiobe. \p \v 19 Ne naka make mo kima bieta e okoko besao mo okok kehabibabe. Ne inamin namin okoko nemaye kima biania okok kebibe. Ina otane ne funania Ne makob nakae naka make kima bia e naka ele okoko besa okok kehabe inania nesa nakaia unangai daaye bia i Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geine ge funania inabibe. \v 20 Ne Yudai bekebe biania ina biania Yesus Klaiste okoko okok kebio ne funania Ne inania i kukubo wafunimio i Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo genomabiobo ge funai kesoa ne kukub olo wafu blibe. Ne Yesus Klaiste hekmel wengo wafu bli kesoa ne Gode kin dimo naka molotobe. Otane ne funania Mosese hekmel wengo wafu blib naka ita bekebe biania nete nanoba Mosese hekmel wengo kla wafu bianoba nesak Yesus Klaiste wengo omkaye bia isak weng olo wenteniba Bainobo geine ge fumbibe. \v 21 Eka weng mak osa ne funania Ne Yudabai Mosese hekmel wengo mo wentebibba ita bekebe biania i kukubo nabibo ne temna nabianoba nesak Yesus Klaiste wengo i omkayemia wenteniba Yesus Klaiste bainobo genimiobo ge funai kesota ne i kukub olo wafu blibe. Ne inabio Gode hekmel wengo Mosese omalebuo mo deibueim blimobe. Ne Klaiste hekmel weng osa Gode hekmel wengo Mosese omalebu osa asu ye wafu blibe. \v 22 Ne nakaia unangai bainobo galino klao mo sbal maim blim blibi bekebe biami osa ina binabibe. Ne kukub mako naia i wateniba baaniba Keb kukub olo misiamobo geib mole o deibo deibo binabibe. Niminbabe, ne funania I kukub olo mo gobo blibba kesoa ne kukub olo amitie nami mole isa kukub olo wafuniba nabianiba Yesus Klaiste wengo deibonomabib kesoa ne kukub olo deibonia i kukub nabib ota nesa wafu blia i Klaiste wengo wente bianiba i bainobo galino sbal sambibte genia inabibe. Ne funania Nakaia unangai bib mak bib mak seli alukum Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geib mole e i hengmino temo blibo dotlanamabebo ge funai kesoa nesa makob i kukubo nabib ota baka nabiania Yesus Klaiste wengo i omkayebibe. \v 23 Ne funania Ne ina biania Yesus Klaiste dowan wengo nakaia unangai omkaye bia maki weng olo wenteniba bainobo geiba Gode inamin namin ayamo ni sinwalo doyeko ge funanita okok olo okok kebibe. \s1 Nibo Gode okoko kla okok kemobo e yang kenamabebe. \p \v 24 Ibo tekein kebiobe, nakai gigi unom gaibo i funaniba Nibo gigi une bianoba nakae waneta mak nibo gaisene mole eta inamin namino dleko geniba i alukum aniba ye gigi unebib biam otane mak eta sin monea maki gaisenea inamin namin ayamo dlamabe inaniba Gode okoko sbal mabianiba okok kebiba Gode baabenea Ibo ne kin dimo naka molot unang molotobo ge baabenea inamin namin ayamo doyeko! \v 25 Nakai funaniba Ni sbal manoba gigi monoba naka maki gaisenoba inamin namin ayamo dlomo ge funanimibo abilo deiboniba hang fleleng aniba gigi unaibo naka maki gaisenibta inamin namin ayamo dlomabiobe. I inaniba inamin namin ayam olo dlomabib otane o amito mo nomobabe. O un kesoa imin blimanamabobe. Otane nibo Gode okoko sbal manoba okok kebinob biamo e inamin namin ayamo blimanaminba amit nino doyamabebe. \v 26 Nakai gigi unom gaibo i mo deskinibta milim tem milim tem nimibbabe. I makob bebib sino olota temem temem nibta monibta naka maki gaisenibta inamin namin ayamo dlonabiobe. Nesa inania okok afeto bobolo mo fumbibabe. Ne Gode okok olo bobolo olota fumbiania okok kebibe. Makob nakai aatem daako aningi yenanom gaibo i geimo tebeleb met tebeleb tabo deiboniba molot tebelubeniba biki yenanabib inania nesa Gode okoko okok kebio kla fumbiania inaneme inaneme gabianita okok kebibe. \v 27 Ne funania Gode ne baatnenea Kobo ne wengo nakaia unangai omkayebeba wente bianiba bainobo gabib otane kebmalole ne mo nanemebe gabio nabianeba ne wengo omdibinebeb kesoa ne inamin namin ayamo mo doklamibabo ge baatnenemebo ge fumbi kesoa ne Gode okoko okok kebio ne inamin namin kukub misiamo bobolo wanemino deibonia Gode ele bobol tem funin ota wafu bianita okok kebibe. \c 10 \s1 Ibo kukub misiamo mo wafu nimibe! \p \v 1 Ne nekwal ibo Yuda ni faninwali kukubo nabinibbuo kla funaine! Sinanggwano Yuda ni faninwali alukum Mosese bekeba moniba ibuantem ye onsibo Gode ayungo baabonea I unaibo obo asaluto sin ye genan genan bebeba i abuk kemsileb haaine ge baabonea o inanoa genan bebua i kim daako haabinibbuo Gode ayung olo tem wat bianea kima bieta haabinibbiobe. I alukum inam inamniba moniba aaye sole niniino Led sie ken ye uniba aay esa wela met wela tab kenea dalob deibonea dli wala onsiobe. \v 2 I alukum inaniba Mosese temnaniba ayung temte motemiba aaye inanea wela met wela tab kenea dli wala onsibo i bobol tem osa eka Mosese bobol tem osa makob omfaib kesoa kukub olo makob Gode i aaye fuelabenea i Mosese meletan aibbiobe. \v 3-4 I ibuantemo binibbuo aayo mebo blim eka imen osa blim na kesoa Gode i aaya imenao okayebea wembinibbiobe. I ina binibbuo aayo omaye tom tem wat danoa biki wat tlota wembinibbiobe. Imena aaya olo Yesus Klaist eta okayebeta wembinibbiobe. E ina bianea emaye tom anea aayo e temte biki wat tlebua wembiba e i bekebe haabianea daaye bianea i bobol tem funin ayamo omkaye binebiobe. \v 5 Gode ina bianea i inamin namin ayamo alukum dokayebe otane naka homon unang homoni Gode wengo omdibiha bianiba kukub misiamo wafueib kesoa Gode mo seinyemin blim kenea yalea ibuantem ye kulilaibbiobe. \p \v 6 Ibo ni faninwali kukub misiam olo nabinibbuo o bobolo funaine! I kukub misiam olo bobolo wayebua wafu binibbuo ibo mo inanibta kukub misiam olo mo wafu nimibe! \v 7 Ni faninwal eli ina bianiba maki tomo oloniba god dim omine smike klaniba e niniino dobtouleb biam binibbuo o weng sango Gode buk temo baanoa \q1 Nakaia unangai daak toulaniba imena aayao dowoniba imin hananiba blan haabianiba eka nakai tomo oloniba god dim omine smike klaibbue niniino dobtouleb nabliobo genobio kesoa \b \m ibo mo i nabinibbio inanibta smiko nakai ima klabibo niniino mo omtouleb nimibe! \v 8 Ibo tamano mo henganimibe! Sinanggwano ni faninwali inaniba maki tamano hengamib kesoa am olokiemo dim ota Gode tamano hengabib naka unangi 23,000 ye yalea kulilaibbio kesoa ibo taman kukubo mo wafu bianibta tamano hengamibe! \v 9 I ina bianiba naka mak unang mak ile Gode oha bianiba Gode ni klao mo kima biebabo ge ohamib kesoa e inabi dlanea teniba yantemaiba kulila biam binibbio kesoa ibo inamin kukubo mo wafu bianibta Gode mo inahamibe! \v 10 Eka mak ile funaniba Gode kukubo nabeo ayambabo ge funaniba e alo tliyemo kesoa Gode abisake naka yemine dabanea daakenea yalea kulilaibbio kesoa ibo mo inanibta i kukubo nabinibbuo mo wafu bianibta Gode alo mo tliyemone! \p \v 11 Ni faninwali inaniba kukub olo nabiba kukub misiam olo i dimo tam tlemo kesoa Gode funanea I molobseli walo unaibo inamin kukubo imino mo namibe ge funanea e weng olo naka maki omya i Gode buk temo dolaibbio kesoa nibo weng olo kla kibianoba eka bobol tem osa kla fumbiam bianoba Yuda ni faninwali kukub misiam olo nabinibbuo nibo deibonomo! Memalo nibo dabalim olo biobo Klaiste tlamabe amo meb ano kesoa nibo weng olo funanomo! \v 12 Nakaia unangai fumbianiba Ni bainobo galino sbal kesoa ni kukub misiamo mo nanomabbiobabo gabib ibo klaine! Ibo ibma inangge omunaniba hengmino henganomabiobe. \v 13 Inamin namin kukub misiamo ib dimo tam tlemabo afetbabe. Makob sino naka mak unang maki dimo tam tlebinobio yota ib dim osa tam tlemabobe. Gode moton wengo baanea Kukub misiamo ib dimo tam tlang go mole ne mo deibueita ibo mo kimanomobabo genebuo e bain inanea kukub misiamo ib dimo tlang gamo e daabenea titilo omyenea sbal manomabiobe. \s1 Gode kukubo wafu biob nibo hob misiame kukubo mo wafunomobe! \p \v 14 Ne nekwal ibo ne ni faninwali kukubo nabinibbuo weng sango baabeio ibo mo dokobenoa deibonibta ibsa inamibe! Ibo inamib mole kukub olo misiam kesoa ibo smiki nakai klabibi niniino mo dotouleb nimibe! \v 15 Ibo bobol tem funinsa kesoa ne weng olo kla funaniba ayam biamo misiam biamo tekein keine! \v 16 Nibo Yesus Klaiste kaanea nib hengmino walubenebuo o bobolo funanoba nib bobol temo omanoba mina bianoba waen aayo olonoba Gode gangobo genoba baanoba Olo Yesuse ilemobo genoba wembianoba eka imen osak olonoba Gode gangobo genoba haanoba baanoba Olole Yesuse damobo ge baanoba wembinabuobe. \v 17 Nibo inanoba nib bobol temo Klaiste omanoba nib bobol temo makob anoba imene elekiem otane obonoba haanoba homon anoa dowonabobo kukub olo makob nibo naka homon unang homon otane nib dam osa Klaiste dam osa elekiemobe. \p \v 18 Ibo Yudai kukubo sino nabinibbuo funaine! I kulani yenaniba Gode heitdahamin biino dimo dlaniba Gode dokaha binibbiobe. I inaniba kulan eli atosino dowonaibo i bobol tem funino makob Gode bobol tem funino ulab aniba makob elekiem an binibbiobe. \v 19 Ne weng olo mitmakamo inaminobe. Nakai kulani yena dleb te funiba smiki doyobobo gabib kulan olosa eka smik dam isa o titil blimobe. \v 20 Ina otane nakaia unangai Yesuse mo bainobo gabibbai i smiki kla olaibbua kulani yena dleb te funiba dokayebibo kukub olo makob i kulani yena dleb teniba hob misiami dokayebiobe. I Gode mo dlalaibbabe. Nakaia unangai kulan eli wembibi i bobol tem funino makob hob misiami bobol tem funino ulab aniba i makob elekiem an binabib kesoa ne funania Ib bobol tem funino makob hob misiami bobol tem funino ulab aib mole kukub olo misiamobo ge funai kesoa ibo nakai smiki kla olaibbua kulani yena dleb te funiba dokayebib kulani mo dowonaibe! \v 21 Ibo Sume bobolo funaniba mina bianiba imen osa waen aay osa wembibo ib bobol tem funin osa Sume bobol tem funin osa makobobe. Ibo inabib otane nimin kenibta ib bobol tem funino hob misiami omyeniba makob an bianibta nakai smiki klaibbua kulani yena dleb te funiba dokayebib kulani wembibe? Kukub olo misiam kesoa ibo mo inanibta Gode kukubo omo eka hob misiami kukubo omo nanibta asuke omasa wafu nimibe! \v 22 Nibo hob misiami kukubo mo omonoba eka Sume kukubo mo omonanobta asu dlasa wafunobta Sume atlihamino mo omalaobe! Nibo kulani yena dleb tenoba smiki doyob mole kukub olo makob nibo funanoba Ni titilo Gode titilo gaisonobo ge funanomabbio kesoa nibo inamin kukubo deibonomo! \s1 Nibo Gode niniino amitie dobtouleb nomo! \p \v 23 Ib isak temo naka maki obianiba Inamin namino Klaiste mo baaneta Kukub olo misiamobo, ibo mo namibe geim blimo nibo namob mole kukub olo ayamobo ge obib otane ne baabenamabio kukub homon olo ibo mo daabenota ib bainobo galino sbal manomabibba kesoa ibo kukub olo mo namibe ge baabenamabibe. \v 24 Ibo mo funanibta Ninita ye biobobo genimibe! Ibo funaniba Ni kukub olo nanomobo naka mak unang maki daabenamabobe? ge funanibta naine! \p \v 25 Nakai smiki klaibbua kulani yena dleb teniba doyobobo geniba imin dleb moniba imen wemin baan dimo dokabiba ibo moniba imeno webianiba kulan elisa walom gaibo ibo mo baabenibta Kulan eli nakai smiki klaibbua yena dleb te funiba doyobobo geniba wembib kulan bleka besa kulan afeto? genimibe! Ibo besa walo doweine! Eka ibo kulan eli dowonaibo mo funanibta Ni kukub olo nanobo misiam naob ese makobo ge fumbianibta bobol asusuo mo nimibe! Kulani alukum God emi kesoa ib bobol temo hekheko mo fumbianibta kilo mo omibe! Besa halit walo unaline! \v 26 Niminbabe, Gode buk temo baanoa \q1 Dabal esa eka inamin namino dabalimo buosa o alukum Sum emiobo genobiobe. \p \v 27 Naka make Yesuse mo bainobo geim blim bianea ibo baabenea Ibo teniba ne am ele tliba imeno dowonomo genea ibo mo teniba imena kulanao fubeo unalom gaibo ibo mo baabanibta Kulan olo nakai smiki klaibbua kulani yena dleb te funiba dokayebib ota bleka besa kulan afeto? genimibe! Ibo besa doweine! Ibo inaniba kulan eli dowonaibo mo funanibta Ni kukub olo nanobo misiam naob ese makobo genimibe! \v 28 Otane ibo kulan eli dowom genabiba naka make baanea Kulan olo nakai smiki klaibbua kulani yena dleb te funiba doyobobo geniba wembibo kulanobo gene mole ibo kulan olo mo dowonaibe! Ibo doweib mole naka ele yatenea e funanea I smiki kulani dowoniba smik eli niniino dotouleb nib kesoa i kukub olo misiamobo ge funanea e bobol tem funino misiam omfaneme kesoa ibo kulan eli mo dowonaibe! \v 29 Nakaia unangai maki ib isak temo blibi funaniba Smiki kulani dowonamino misiambabo geiba eka maki funaniba Kukub olo misiamobo, ni mo dowonaobbabo genanomabib kesoa nakai ne kulani donaibo ne mo kil baanita Kulan eli smiki kulan bleka kulan afeto? genabibabe. Ne imblia wembinabibe. \v 30 Ne imen osa kulan osa dowonang gamio ne Gode gangobo gebaia e titilo daatnenoa dowonamabi kesoa ne kukub olo ayamobe. Ne inaia naka make baatnenea Keb kukub olo misiamobo ge baatnene mole e bobol tem funin olo misiamobe. \v 31 Ibo imena aayao dowonom gaibo ibo naka mak unang maki bobolo funaine! Ibo imbliao mo unalaibe! Kla watemniba Ni kukub olo nanomobo Gode nibo seinyemea naka mak unang mak isa Gode niniino dobtouleb nomabiobe genibta doweine! Eka ibo temiba ibo unin olo dowonaibo Gode nibo mo seinyemin blim kenea i Gode niniino mo dobtouleb nomabibba keno mole mo dowonaibe! \v 32 Ibo Yudai Yesuse mo bainobo gabibba isa eka Yudaba isa eka Gode meletani Yesuse bainobo gabib isa i bobolo funaine! Ibo ib kukubo nanom gaibo kla watemnibte! Ibo kukubo watemiba Ni kukub olo nanomobo isa inaniba hengmino henganomabiobo ge funaib mole kukub olo mo nanimibe! \v 33 Nesa ina binabibe. Kukubo ne watemia Ne kukub olo nanimio nakaia unangai seinemomabiobo genimi ota nabinabibe. Eka kukubo watemia kukub olo nanimio nakaia unangai mo seinemomabibba keno mole ne mo nabinabibabe. Ne mo funanita Ne kukub olo namio o ne daatnenamabo kesoa ne kukub olo namano ge fumbibabe. Ne funin ole Ne kukub olo nabia naka homon unang homoni daabenoa i Yesus Klaiste bainobo geiba Gode i hengmino temo blibo dotlanea dletnea moniba e bibo amit nine ge funanita ne kukub olo nabinabibe. \c 11 \p \v 1 Ne kukubo nabinabio makob Klaiste kukubo ulab kesoa ibo ne kukub olo watemniba ibsak inamine! \s1 Unango Gode nganabanang gamo o gabam obtabbumine obtabbanote! \p \v 2 Ne Yesus Klaiste wengo ibo omkayebio kla wente bianiba wafu blib kesoa kukub olo ayamobe. \v 3 Ne weng mako baabenamabio ibo kla wentine! Naka maki obianiba Gode elekiem eleta nib kimaninobo, eka naka mak ile nibo mo kima blibba kesoa nibo nib gabam otabbumino detlanomobo naka mak unang maki yatem tekein keniba naka make i mo kima biebabo, Gode elekiem eleta i kima biebo genomabiobo ge obianiba i Gode wengo naka mak unang maki omkayemom gaibo i gabam otabbumino detla bianiba omkayebib kesoa i kukubo ayamobe. Imakwali inabibo i alelwal isa obianiba Nib imakwali nib kimanin kesoa nibo gabam otabbumino otabbanomobo naka mak unang maki yateniba funaniba Nakai nib kimaninobo genomabiobo ge obianiba i Gode niniino dobtouleb nom gaibo i gabam otabbumino otabbaniba e niniino dobtouleb bliobe. Naka homon unang homoni kukub olo wafu blibo kukub olo ayamobe. God ele Yesus Klaiste kimaninobe. Eka Yesus Klaist ele nakai kimaninobe. Eka naka ile unangi kimaninobe. \v 4 Inamin kesoa nakai gabam otabbumino lotu am tamo otabba bianiba Gode nganha bianiba e wengo omkeimamib mole kukub olo misiamobe. I inanimibo kukub olo makob i baaniba Gode ni kimanin nakababo genomabiobe. \v 5 Unangi lotu am tamo bianiba Gode nganha bianiba e wengo omkeimanom gaibo i gabam otabbumino detlaib mole kukub olo misiamobe. Kukub olo makob gabamano alukum deilaniba hebianomabib inaminobe. Inamin kesoa unangi lotu am tamo bianiba Gode nganha bianiba e wengo omkeimanom gib mole i gabam otabbumino otabbaine! I mo inaim blim keib mole kukub olo makob i imakwali i kimanin kukubo o bobolo klao mo funaim blim kenibta i gabam otabbumino detlanomabib kesoa \v 6 i makob taman wanggeli ulabobe. I kimanin nakai blim kesoa i gabamano hebiaiba naka mak unang maki yateniba aalo waisenabo inaminobe. Unangi lotu am tamo bianiba i gabam otabbumino detlaib mole isa aalo waisenamabo kesoa i gabam otabbumino otabbaine! \v 7 Nakai lotu am tamo bianiba Gode nganha bianiba e wengo omkeimamom gib mole i gabam otabbumino detlaine! Niminbabe, Gode inamin namino alukum kimanin nakabe. E nakae klane dimo baabanea Kebta inamin namin olo alukum kimaneba makob ne kima bli inanale ge baabanebio kesoa nakai inamin namino alukum kimanin nakabe. I lotu am tamo bianiba Gode nganha bianiba e wengo omkeimamom gaibo i gabam otabbumino detlaiba naka mak unang maki yateniba funaniba Gode elekiem eleta i kimaninobo ge funaine! Otane unang ile naka ita i kima blib kesoa i lotu am tamo bianiba Gode nganha bianiba e wengo omkeimamom gaibo i gabam otabbumino otabbaine! \p \v 8 Niminbabe, sinanggwano Gode unango sino mo klaneta o melembole taisoneta nakae mo klaim blimobe. Naka eta sino klanea e melembole taisaneta unang ole abuk klanebiobe. \v 9 Eka e unango bobolo mo funaneta Ne nakae klaia daaboneko geim blimobe. E nakae bobolo funaneta Ne unango klaia e daabanoko geneta unang olo klanebiobe. \v 10 Inamin kesoa unangi lotu am tamo bianiba Gode nganha bianiba e wengo omkeimamom gaibo i funaniba Nakai ni kima bliobo geniba i gabam otabbumino otabbaine! I inaib mole abiseli yateniba baabeniba I kukubo ayamobo genomabiobe. \v 11 Ina otane Sume Yesus Klaiste bainobo gabianoba e temna biob nibo makobobe. Nakae funanea Unango ne okoko daatnenoko gabea eka unang osak Nakae ne okoko daatneneko gabiam bio kesoa inaniba daabesese bianiba dait dait okok kebianibte! \v 12 Sinanggwano Gode nakae sin klanea e melembole taisanea unango abuk klanebu otane memalole unang ita nakai doka binabiobe. Otane naka nibsa unang isa inamin namin osa nibo alukum God eta klanebiobe. \p \v 13 Ibo olo funaine! Unango gabam otabbumino blim bianoa lotu am tamo Gode nganabanang gamo kukub olo ayam bleka? Nibo tekein kebuobe, kukub olo misiamobe. \v 14 Nakaia unanga nib kukubo inaminobe. Nakae e gabamano dlabane mole kukub olo misiamobe. \v 15 Otane unango gabamane dlabone mole olo ayamobe. Niminbabe, Gode emaye o gabaman olo klaubonea o gabam aale deibe waisonebio kesoa o lotu am tamo bianoa Gode nganabanang gamo o gabam obtabbumine obtabbanoko! \v 16 Otane naka maki ib isak temo blibi weng olo wenteniba i mo gobonim blim kenimib nakai kla wentine! Yesuse okok dlasanin naka nisa eka Gode meletani Yesuse bainobo galin nakaia unangai bib mak bib mak olo blib isa ni alukum kukub olo inabuobe. \s1 Kolin bib seli komoniono dowonom gaibo kukub misiam wafu binibbiobe. \p \v 17 Ne memalo ibo sbal weng baabenamabibe. Ibo lotu am tamo taniba miniba Gode wengo wentom gaibo ibo kukub misiamo nabinabib kesoa ne mo baabenita Ib kukubo ayamobo genimibabe. Ib kukubo dot misiamobe. \v 18 Ne wengo mikiktemo inaminobe. Ne wentia naka maki baatneniba Kolin bib seli lotu am tam unaniba Gode wengo wentom gaibo i bobol temo makob omfaniba Gode wengo wentenamino deiboniba i bobol temo imaye afet afet fumbianibta lotu kebiobo gesiba wentenia ne funania Weng olo atosino motonobo ge funaibiobe. \v 19 Ibo ib bobol temo makob omfanamino deiboniba maki imaye bobol tem afet fumbe fumbe blib kesoa ibo watemibta wani weng ota bain ano mole tekein keine! Ibo inanimibo kukub olo ayamobe. Ibo inaniba funaniba Nakai wani weng ota bainobo geib mole ib bobol tem osa makob omfaine! \v 20 Ne wentebio ibo mina bianiba Gode niniino dobtouleb bianiba imen osa waen aay osa dowonom gaibo ibo nib Sume Yesus Klaiste kaanea nib hengmino walubenebio nakae e bobolo mo fumbibbabo ge baaiba wentibe. \v 21 Ibo inaniba imen osa waen aay osa oleb moniba olminimibo naka mak unang maki inamin namin blimi i bobolo funa doyenamino deiboniba ilibta ye blib keniba imeno alukum doweiba maki henwaniba imen teb kla unebiba eka mak ile waen aayo tali dowoniba gabam tol temo mima fubenoa weng namin namin nabliobe. \v 22 Ibo kukub olo inabibo bainobo galin naka mak unang maki kukub misiam nayebiobe. Ibo naka mak unang maki imen blimi i bobolo funanamino deiboniba inabibo kukub olo makob ibo i oye bianiba Ibo naka ayambabo ge oyebiba i aal gembiobe. Ne ib kukub olo nabibo baabenia Ib kukub olo ayamobo genamabia bleka? Ne mo inang genimibabe. Ne baabenamabio ib kukub olo misiamobe. Ibo inaniba imeno tali unalom gib mole ilib am ye dowonibta eka lotu am ole besa unine! \s1 Yesuse e okok aleyemin nakai komoniono oyia dowonsiobe. \p \v 23 Ibo nib Sume Yesus Klaiste bobolo klao mo funaim blim bianibta kukub misiam olo nabib kesoa ne weng olo kla wentine! Nib Sume e wengo ne omnea ibo baabeibu otane dokobenobio kesoa imin baabenamabibe. Yudase Yesuse komokwali dobyamabe dimo kwinoa Yesuse imene obonea \v 24 Gode gangobo genea hanea e okok aleyemin nakai kikibenea baabenea Olo ne damobe. Ne ib bobolo fumbi kesoa ne damo ibo oyenia daabeibua sinanomo ibsa ina bianiba ne bobolo fumbianiba unaline ge baabenea dowonsiobe. \v 25 Eka waen aay esak obonea Gode gangobo genea imin baabenea Waen aay ele Gode mema wengo alebenebo, ne ileme singania ibo tekein keniba Gode weng olo baane biamo bain inanamabebo gabianiba ibsak sinanomo inaniba ne bobolo fumbianiba waen aay ele unaline ge baabenea obia doweibbiobe. E weng olo baabenebuo inaminobe. E atdimo kaanea ileme singanamabe kesota weng olo inangge baabenebiobe. \v 26 E inanebio kesoa ibo e bobolo fumbianiba imen osa waen aay osa ina bianiba wembiba naka mak unang maki yatem tekein keniba Nib Sume atdimo kaanea nib hengmino walubenebiobo gabiba ibo nib Sume tlamabe amo waiso bianiba am mak dimo ibo imen osa waen aay osa dowonom gaibo Yesuse bobolo funine! \s1 Nakaia unangai komoniono dowonom gaibo klanibta doweine! \p \v 27 Ne baabenamabio Nakaia unangai kukub misiamo nabianiba eka nib Sume Yesus Klaiste kaanebuo o bobol osa eka e bainobo galin naka mak unang maki gobenin bobol osa mo funin blim bianiba e imen osa waen aay osa wembibo kukub olo makob i obianiba Yesuse e dam osa e ilem osa mitmakam blim besabo ge obib kesoa i kukub olo misiamobe. \v 28 Inamin kesoa ibo imen osa waen aay osa dowonom gaibo kla funaniba Ni inamin namin kukub misiamo ni dimo blimobe genibta doweine! Eka temiba inamin namin kukub misiamo ib dimo bio mole o sin omoniba Sume dim anibta e imen baka e waen aay bakao mit doweine! \v 29 Nakaia unangai nib Sume Yesus Klaiste atdimo kaanea nib hengmino walubenebuo o bobolo mo funaim blim bianiba e imen baka waen aay bakao dowoniba baaniba Imen baka waen aay baka olo mitmakamo blimobo, besa imenobo ge baaniba doweib mole kukub olo misiamobe. Sinanomo Gode i kukub misiam olo yang kenamabebe. \v 30 Ib sinwalo ina bianiba nib Sume Yesus Klaiste kaanea nib hengmino walubenebuo o bobolo mo funaim blim bianiba e imen baka waen aay bakao wembib yota maki gembianiba uno mokongan touyebua titil blim bliba eka mak ile kulila biam bliobe. \v 31 Ibo imen osa waen aay osa dowonom gaibo kla funaniba Ni inamin namin kukub misiamo ni dimo blimobe genibta doweine! Ibo inaniba kukub misiamo ib dimo buo omoniba Sume dim aniba e imen baka waen aay bakao dowonaibo klayam nanomabib kesoa Gode ibo enino mo omyamabebabe. \v 32 Memalo nib Sume Gode nib kukub misiamo nabobo yatemnea funanea Ne i kukub misiamo nabibio alebeia tosiananiba deibueine ge baanea dlo klabe kesoa nibo kukub misiamo deibonob biamo sinanomo e naka mak unang maki kukub misiamo nabibo yang kenea dlanea moniba aseinin bib unomabib otane nibole e mo dlaneta monobta aseinin bibo mo unomabbiobabe. \v 33 Inamin kesoa ne nekwal ibo Yesus Klaiste bobolo funaniba miniba imen osa waen aay osa dowonom gaibo ibo naka mak unang maki mo deibenibta mak ibta unalaibe! Waise bliba i tenasiba ibo alukum minibta dowon dowon bianibte! \v 34 Eka wanibta imen tebo yebo mole ilib am ye dowonibta tline! Ibo mo de te blibta imen tebo mo yebota bobol asusu nimibe! Ibo dowon tebianiba Sume bobolo kla fumbianiba naka mak unang maki waise bliba i alukum te misibta Sume imen baka e waen aay bakao wembianibte! Ibo mo inamin blim kemib mole ibo kukub misiam ota namiba Gode yang kenea ibo enino omyamabebe. Ne weng mako ye bu otane ne futan temo mo baabenimibabe. Deibueibua sinanota monita weng keim baabenano! \c 12 \s1 Gode Hobe e titilo nibo afet afet omkayebeta okok kebuobe. \p \v 1 Ne nekwal ibo ne weng olo baabenamabio kla wentine! Gode Hobe e titilo nibo afet afet omkayebeta nibsa e okoko afet afet okok kebuobe. Ne funania Ibo Gode Hobe e titilo nibo omkayebe olo mitmakamo kla tekein keine ge funanita weng olo baabenamabibe. \v 2 Ibo tekein kebiobe, sino ibo Yesus Klaiste bainobo geim blim blib dimo Gululame ibo nganabenea teniba nakai aso weloniba smiko klaibbuo weng ominba o niniin ota omtouleb binibbiobe. \v 3 Inamin kesoa ne funania Ne weng olo i baabenimio o mitmakamo kla tekein keine ge funaiobe. Naka mak unang maki obianiba Gode Hobe e wengo ni omyebua ni weng olo nakaia unangai omkayebuobo ge obib otane nibo fatnanobta weng olo tekein kenobta i weng olo dimobe bainobe genomabbione? Nibo tekein kebuobe, nakaia unangai obianiba Yesuse naka ayamba kesoa Gode dabanea monea aseinin bib unamabebo ge obibi Gode Hobe i bobol temo blim kesota i weng olo obiobe. Otane nakaia unangai obianiba Yesus Klaiste nib Sumobo ge omib mole nibo tekein kenoba Naka elita Gode Hobe i bobol temo bibe bieta weng olo obiobe genomo! \v 4 Gode Hobe elekiemobe. Ina otane e titilo nibo afet afet omkayebeta nibo Gode okoko okok kebuobe. \v 5 Sume elekiem otane e okok ota afet afet omkayebeta okok kebuobe. \v 6 Gode elekiem otane e titilo nibo afet afet omkayebeta e okok osa afet afet okok kebuobe. \v 7 Gode Hobe nib bobol temo bibe bianea e funanea Ne titilo ne bainobo galin nakaia unangai omia i klayam bianiba i sinwalo maki daabesese nine geneta e titilo nibo alukum elekiem olokiem omkayebe kesoa Gode bainobo galin naka unang nibo titil olo omonoba naka mak unang maki daabesese nomo! \v 8 Gode Hobe e titilo nibo alukum afet afet omye biobe. Maki Gode wengo naka mak unang maki kla omkayemin titilo omkaye bianea eka mak ile Gode wengo mitmakamo naka mak unang maki alebeiba tekein kenamin titil omkaye bianea \v 9 eka mak ile Gode bainobo geniba e okoko sbalma okok kemin titilo omkaye bianea eka mak ile nakaia unangai gembib biamo klaubeiba ayam anamin titilo omkaye bianea \v 10 eka mak ile Sume okok sumo sino nibo mo watemim blimo klamin titilo omkaye bianea eka mak ile Gode wengo omkeimamin titilo omkaye bianea eka mak ile i naka mak unang maki okoko watemeye bianiba i bain Gode Hobe titil ota omkayebeta okok olo okok kebiobe, eka elile hob misiame titil ota omkayebeta okok kebiobe gabianiba moton sanin titil omkaye bianea eka mak ile wengo dabalim nakaia unangai inamin wengo sino mo obibta wentim blimo omin titil omkaye bianea eka mak ile weng olo sino mo wentim blim otane olo dimo wenteniba deskin kabianiba naka mak unang maki omkayemin titilo omkaye biam biebe. \v 11 Gode bainobo galin naka unang nibo inabobo Gode Hobe elekiem eleta nibo titilo omkayebeta okok kebuobe. E ele bobol tem ye fumbianea e titilo nakai elekiem elekiemi afet afet omkayebebe. \s1 Bainobo galin nakaia unanga ile makob Yesuse damobe. \p \v 12 Gode Hobe e titilo nibo afet afet omkayebe otane nib bobol tem funin ole makobobe. Bainobo galin nakaia unanga nibo elekiemobe. Makob nakai damo olokiem otane skila kweilao homon ta okayem tlobio inanoba bainobo galin naka unang nibsa makob Klaiste dam otane nib okoko afet afetobe. \v 13 Yuda nisa eka Yudaba ibsa eka nakaia unangai naka maki kima bliba i okoko moni okokba besa okok kebib isa eka nakaia unangai inamin namin okoko imaye kima bianiba okok kebib isa nibo alukum nib bobol tem funino makob anoba Klaiste elekiem ele niniin dim ota aaye fuelanobbiobe. Gode Hob esa elekiem otane e nib bobol temo alukum bibe bie kesoa nibo makob Klaiste dam elekiemobe. \v 14 Nibo tekein kebuobe, nib damo alukum kinbabe. Skalo ye delasube nabianoa eka kweilo ye welasube nabianoa eka kino ye ulabe nabianoa eka mukunge ye halasube nanebu otane dam ele elekiemobe. \v 15 Skila kweilao o okoko makobbabe. O okoko afet afet kesoa skilono nakanoa baanoa Ne kweilonbabe. Ne okoko sumba kesoa ne dam olo o atobabo geno mole o weng olo bainbabe. Osa o okoko sumobe. Osa damo atosinobe. \v 16 Eka klang osa kin osa o okok osa makobbabe. O okoko afet afet kesoa klango nakanoa baanoa Ne kinbabe. Ne okok osa sumba kesoa ne dam olo atobabo geno mole o weng olo bainbabe. Osa o okoko sumobe. Osa damo atosinobe. Bainobo galin nakaia unanga nibsa makob inaminobe. Nib okoko afet afetobe. Makob skila kweila klanga mukunga kina o ulabobe. O homon otane o damo olokiem bio inanoba Yesuse bainobo galin nakaia unanga nib okok osa afet afet otane nibo makob Klaiste dam kesoa nibo mo baanobta Bainobo galin naka mak unang mak ib okoko afet kesoa ni ib atobabo genomobbabe. Bainobo galin naka unang nib damo makob elekiemobe. \v 17 Inaminobe, kino olota ulabenoa klango ulabenamino deibeno biamo wengo mo wentomabbiobabe. Eka klang olota ulabenoa mitdifeno mo ulabeim blim deibeno biamo inamin namin tango mo kunkayemabobabe. \v 18 Gode nibo klaneo klango mo deiboneta kino olota ulabeim blimobe. E ele bobol tem funin ye funanea ne inaneme genea skil osa kweil osa kin osa klang osa mukung esa klanebiobe. \v 19 Gode nib damo klanebio dimo e kin olota klane biamo o mo dam moton anamabobabe. O besa kinanamabobe. \v 20 Gode nib damo klanebio dimo e kino olokiemo mo klaim blimobe. E skilon osa kweilon osa klang osa mukung esa klananebu otane o damo elekiemobe. \v 21 Kino nakano mole kweilono mo baabonota Obo blim biaebo ne nemaye namabibo genomobabe. Eka gabam esa skilono mo baaboneta Obo mo nim blim biaeb osa ne nemaye namabibo genanamabebabe. Kin osa kweilon osa gabam esa skilon osa o okoko alukum afet afet otane o dam olo temo bio mole dam olo ayam namabobe. Bainobo galin nakaia unanga nibsa inanoba makob anomo! Nibo bainobo galin naka mak unang maki mo oye bianobta Ib okok osa ni okok osa o makobba kesoa nimaye Yesuse okoko okok kemomabbiobo, ibo de unine genomobe! Nibo inamino deibonoba nib bobol temo alukum makob omfanoba Yesuse okoko okok kemob mole nibo sbal manoba e okoko kla okok kemomabbiobe. \v 22 Nibo nib damo atosino owe bianoba Olo sbalbabo ge owebob otane o nib damo dimo mo nim blim biamo nibo mo sbal manobta ayam nomabbiobabe. \v 23 Eka nib damo atosino mako owe bianoba Olo besabo gabob kesoa o eito kiwe bianoba eka atosin ole funanoba Naka mak unang maki ni damo atosin olo watemubenimibo misiamobo ge funanoba nibo aal gembianoba youmo dlusanoba o deibo waiso biobobe. \v 24 Otane nib damo atosino owe bianoba Olo ayam kesoa naka mak unang maki ni damo atosin olo watemaibo ni aalo mo genalomabbiobabo gabob ole nibo youmo ge waisonamino deibonobbua naka mak unang maki watemeyebiobe. Eka nib damo atosino owe bianoba Olo kla ayambabo ge owebob olo Gode o olminea o okoko sum omulebiobe. \v 25 Gode nibo klanebuo e o mo afet aneta skilo omaye kla eka kweilo omaye kla eka kino omaye kla eka mukunge emaye kla naim blimobe. E makob elekiem klanea e atosino tetauba tlanebua o makob kesoa nibo ayam biobobe. Nibsa inanoba makob nib damo atosin mako kla kimabio inanoba nibsa bainobo galin naka mak unang maki kla kimanoba nib sinwal nib bobol temo makob omfanoba ayam nomo! \v 26 Nib damo atosino enyemo mole atosino besao mo nomobabe. Alukum enyemabobe. Nibsa inaminobe. Bainobo galin naka mak unang maki enino i dimo tam tlamo nib dim osa alukum tam tlamabobe. Eka nakaia unangai bainobo galin naka make oha bianiba E naka ayamobo gabib osa nibo seimbuobe. \p \v 27 Bainobo galin naka unang nibo alukum makob Klaiste damobe. Eka elekiem olokiem nibo makob Klaiste damo atosinobe. \v 28 Gode titilo inanea ibo afet afet omyebio kesoa ibo e okok osa inaniba afet afet okok kebiobe. E okok olo inanebuo Gode titilo naka maki Yesuse okok dlasanin okoko omkayebea okok kebibo okok olo okok afeto gaisono kesoa o namba wanobe. Eka e titilo naka maki omkayebea Gode weng omkeimalin okoko okok kebib ole namba tube. Eka Gode titilo naka maki omkayebea Klaiste wengo aleyemin okoko okok kebib ole namba tlibe. Eka maki okok sumo sino nibo mo watemim blimo klamin titil omkaye bianea eka mak ile nakaia unangai gembib biamo klaubeiba ayam anamin titilo omkaye bianea eka mak ile naka mak unang maki dohalim bianiba daayemin titil omkaye bianea eka mak ile inamin namin okoko kimanin titilo omkaye bianea eka mak ile weng afeto o mitmakamo i mo wente bianiba tekein kebibbao baanamin titilo omkaye biam binebio kesoa okok olole okoko asumatna olo kitem daak biobe. \v 29 Bainobo gabob naka unang nibo alukum Yesuse okok dlasanin nakababe. Eka nibo alukum Gode weng omkeimalin nakababe. Eka nibo alukum Klaiste wengo aleyemin nakababe. Eka nibo alukum okok sumo sino nakaia unangai mo watemim blimo klamin nakababe. \v 30 Eka nibo alukum nakaia unangai gembibi klaubenoba ayam anamin nakababe. Eka nibo alukum weng afeto o mitmakamo nibo mo wente bianoba tekein kebobbao omin nakababe. Eka nibo alukum weng olo deskinoba naka mak unang maki omkayemin nakababe. Nibo inamin namin okok olo alukumo mo okok kebobbabe. \v 31 Gode emaye nibo e titilo afet afet omyebio kesoa nib okok osa inanoba maki imaye afet ye okok kebib okok kebebiobobe. Titil olo alukum ayam otane mako dot ayam kesoa mako gaisonobiobe. Ibo funaniba Gode titilo dot ayamo ni omyeko ge funaib mole kukub olo ayamobe. Otane memalo ne kukubo dot ayamo ibo baabenamabio ibo wafueib mole dot ayamobe. \c 13 \s1 Nibo naka mak unang maki gobenomo! \p \v 1 Gode Hobe e titilo nibo omkayebea nibo weng afeto o mitmakamo nibo mo wente bianoba tekein kebobbao nib sital dimo tam tlebua obianoba eka abiseli weng osa nibo o mitmakamo mo tekein kebobbao obiam biob otane nibo naka mak unang maki klao mo gobenoba daayemin blim kenob mole nib weng olosa bainbabe, o mitmakam blimobe. O makob naka maki belo mitmakam blim ye olana bianiba eka nakai waso mitmakam blim ye boubiam binabib inamin anamabobe. \v 2 Gode Hobe e titilo nibo omkayebea nibo Gode wengo naka mak unang maki omkaye bianoba eka e wengo sino ayok binabo osa eka e weng mak osa o mitmakamo alukum tekein kebiam bianoba nib bainobo galino sbalma biob kesoa nibo amgolim mako baabonoba Obo betan olo deiboneba moneba betan afet mawenale genomobo o bain inanoa nibo inamin namin olo bain inanomabbu otane nibo naka mak unang maki klao mo gobenoba daayemin blim kenob mole Gode kin dimo nib okok olo mitmakam blim besabe. Ina otane nibo naka mak unang maki kla gobenoba daaye bianoba inamin namin okok olo okok kemob ota Gode kin dimo okok olo mitmakamsabe. \v 3 Nibo nib inamin namino alukum naka mak unang maki inamin namin blimi dokaye bianoba eka Gode wengo omkaye biam bioba o dafao naka mak unang maki mo bainobo gabibbai teniba nibo dleb moniba atdimo dlasa geniba aso febeiba kibanoba kulila biam bianoba nibo inamin namin olo alukum inamob otane nibo naka mak unang maki klao mo gobenoba daayemin blim kenob mole Gode mo seinyemabebabe. Otane nibo naka mak unang maki gobe bianoba daaye bianoba inamin namin okok olo namob ota Gode kla seinyemabebe. \p \v 4 Nibo naka mak unang maki kla gobenob mole amitie daayemomo! Nibo i mo dosuan bianoba eka i inamin namino bobolo mo waye biam biota naka mak unang maki mo oye bianobta Ni kukubo ayamobo ge oye bianobta nib niniino mo omfufumobe! \v 5 Nibo naka mak unang maki mo dlabbunoba nibta ewit bianobta ninita ye biobabo gabianoba eka naka mak unang maki nibo inamin namino nabenimibo alo mo tliye bianoa eka naka mak unang maki nibo kukub misiamo omkayemibo bobolo mo fumbiam nomobe! \v 6 Nibo naka mak unang maki kla gobe bioba i kukub misiamo naib mole nib bobol tem daako ilum omfubenamabobe. Ina otane i kukub misiamo deiboniba kukub ayam ota namib mole nibo bobol ayam funanoba kla seinomabbiobe. \v 7 Nibo naka mak unang maki gobe bioba i kukub misiamo nibo omkayemib mole nibo mo deibenomobe! Amitie gobe bianoba i bobolo fumbianoba I kukub misiamo nabib olo amito mo namomabibbabo, sinanomo i kukub misiam olo deibonomabib kesoa nibo i daayemobo i kukub misiam olo bobolo mo funyemobe ge fumbianoba gobenomo! \p \v 8 Nibo nakaia unangai gobe biobo kukub olo mo blimanomobabe. Amit namabobe. Sinanomo Gode Hobe e titil olo nakaia unangai omkayebea i e wengo naka mak unang maki omkayebib osa eka weng afeto o mitmakamo i mo tekein kebibbao i sital dimo tam tlebua obib osa eka nakaia unangai tekein kemin homono tekein kebib osa o alukum blimanamabobe. \v 9 Nibo Gode wengo alukumo mo tekein kebobbabe. Atosin ota tekein kebianobta naka mak unang maki omkayebuobe. \v 10 Sinanomo inamin namino dot ayamo tloa eka inamin namino memalo bu ole alukum blimanamabobe. Am olo dimo Gode Hobe e titilo nibo omkayebea inamin namino nabobo alukum blimanamabo otane naka mak unang maki gobenin kukub ole mo blimanomobabe. O amit namabobe. \v 11 Sino ne gwab binibio dimo ne wengo makob meme gwabi weng ota obiania eka ne bobol tem funino makob meme gwabi bobol tem funin ota fumbiam biania eka ne funania Ne inaneme genimi osa makob meme gwabi bobol tem funin ota fumbiania ina binibu otane memalo damania sino ne gwab biania kukubo nabinibu osa eka bobol temo fumbinibu osa deibueibiobe. \v 12 Memalo nibo meme gwabi nabinabib inanoba inamin namino alukumo mo tekein kebobbabe. Besa ato ota tekein kebuobe. Makob nibo tenoba aayo eino biamo kikib ye mabianoba aa kikito dokamobo nib kibio klao mo watenabobba inanoba nibo Gode kukub osa alukumo mo tekein kebobbabe. Memalo nibo inanoba atosin ota tekein kebuobe. Sinanomo nibo Gode kibio atem nabianoba eka makob e nanea nib kukubo kla tekein kebe inanoba nibsa e kukubo kla tekein kenomabbiobe. Am olo dimo inamomabbuo nakai Gode wengo naka mak unang maki omkayebibo imino mo omyena bianiba eka nakaia unangai weng afeto o mitmakamo i mo tekein kebibbao imino mo obianiba eka nakaia unangai tekein kemin homono tekein kebibo imino mo tekein kenanomabibbabe. Am olo dimo inamin namin olo alukum blimanamabo \v 13 otane kukubo asumatna ota mo blimanomobabe. O amitie bua nibo amitie nam tesomabbiobe. Nibo kukub olo namomabbuo inaminobe. Nibo Gode amitie bainobo gabianoba eka mak ole fumbianoba E kukubo ayamo amitie omkayebebo ge fumbianoba eka mak ole naka mak unang maki amitie gobenanomabbiobe. Kukubo asumatna olo alukum ayam otane naka mak unang maki gobenin kukub ota dot ayamobe. O kukub asuo gaisonobiobe. \c 14 \s1 Gode wengo naka mak unang maki omkayemin titilo dot ayamobe. \p \v 1 Ibo ne weng olo wenteniba naka mak unang maki kla gobeine! Naka mak unang maki gobenin kukub olo dot ayamobe. Ne weng mako baabenamabio inaminobe. Gode Hobe e titilo ibo afet afet omkayebe kesoa ibo fumbianiba Gode titilo ni alukum omyeko ge funine! Gode wengo naka mak unang maki ili wengo omkayemin titilo dot ayam kesoa ibo o bobolo kla wayemoko! \v 2 Ibo fumbianiba Gode Hobe ni wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao ni sital dimo tam tleyebua omin titilo omyeko gabib otane ibo ib sital dimo weng olo tam tleyebua omibo o naka mak unang maki mo daabenota tekein kenomabibbabe. Nakaia unangai weng olo i sital dimo tam tleyebua obibi naka mak unang maki mo oyebibbabe. Niminbabe, naka mak unang maki i weng olo mo tekein kebibbabe. Eka nakaia unangai weng olo i sital dimo tam tlebua obib isa imalo mo tekein kebibba kesoa i weng olo God eta ohabiobe. Gode Hobe emaye weng ayok olo omkayebeta obiobe. \v 3 Ina otane nakai Gode wengo ili weng omkeimaniba naka mak unang maki omyaibo weng olo ili weng kesoa i o kla wenteniba tekein keniba i bainobo galino sbal manomabiobe. I inaniba Gode wengo ili weng omkeimaiba naka mak unang maki weng olo wentaibo bobol ayam funaniba i Gode okoko tosianino deiboniba sbalma okok kemomabiobe. \v 4 Nakaia unangai wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obib weng ole nakai weng olo obib nakai ili bobol tem funin ota daaye bianoa i bainobo galino dosbal sambobe. Otane nakai Gode wengo ili weng omkeima bianiba naka mak unang maki omkayebib ole weng olo ili weng kesoa bainobo galin nakaia unangai alukum i kla wentebiba weng olo i bobol tem funino daayebua i Gode kukubo kla tekein kebiobe. \v 5 Ne enangge funania Ibo wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao ibo alukum omib mole kukub olo ayamobo ge funai otane ibo Gode wengo ilib weng omkeimaniba nakaia unangai omyaib ota dot ayamobe. Nakaia unangai Gode wengo ili weng wentaibo weng olo i bobol tem funino daabenamabobe. Ina otane nakaia unangai wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao omkeimanimibo weng olo baanimib nakai ili bobol tem funin ota daabenamabobe. Eka naka mak unang maki weng olo wentaib ile o mitmakamo mo tekein kenomabibba kesoa weng olo i bobol temo mo daabenota i bainobo galino mo dosbal manamabobabe. Otane Gode e titilo naka make omalea e wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao mitmakamo tekein kenea e weng olo ele weng deskinanea naka mak unang mak ibo omyame ota ibo weng olo tekein keniba o ib bobol tem funino daabenamabo kesoa kukub olo ayamobe. \v 6 Ne nekwal ibo wentine! Sinanoa ne ibsuo natlamabio wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao baabei mole ibo o mitmakamo mo tekein kenibta o ib bobol tem funino mo daabenamabobabe. Otane ne Gode wengo ninib weng omkeimania omyami ota ibo kla wentenibta o ib bobol tem funino daabenamabobe. Ne Gode wengo e inamin namino nanamabeo wengo ninib weng omkeima biania ibo aleyemi ota ibo kla wentenibta weng olo ib bobol tem funino daabenamabobe. \s1 Nibo Gode wengo ninib weng omkeimamomo! \p \v 7 Inamin namino afen smik blim osa makob inaminobe. Nakai wasa dlamao boubib biamo o wengo klao mo nganim blim besa kling klang no mole nibo fatnanobta o wengo ngambo tekein kenomabbione? \v 8 Nakai eili boniba naka maki nganabenom gaibo i wengo webianiba sum nganasibta naka maki wenteniba tetemnibta monibta genomabiobe. Otane i wengo klao mo webia nganaim blim keib mole naka maki mo wenteniba tlibta monibta genomabibbabe. \v 9 Ibsa inaniba wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obianiba Gode wengo naka mak unang maki omkayemib mole i weng olo klao mo wentomabibbabe. Ib weng olo tib deib unamabobe. O nakaia unangai bobol temo mo unota i weng olo mitmakamo mo tekein kenomabibbabe. \v 10 Nakaia unangai dabalim olo blibi i wengo afet afet obib otane i weng olo alukum mitmakamsabe. I weng olo obibo ili weng kesoa o mitmakamo tekein kebiobe. \v 11 Inamin kesoa nibo minoba Gode wengo omkeimabob biamo naka make wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao baanemeo nibo e wengo mo tekein keim blim kenomobo funanoba E bib mak nakabo genomabbiobe. Eka nibsa wengo baanomobo naka ele nib wengo mo tekein keim blim kenea e funanea I bib mak nakabo genanamabe kesoa e nib bobol tem funino mo daabeneta eka nibsak e bobol tem funino mo daaba nanomabbiobabe. \v 12 Inamin kesoa ibo funaniba Gode bainobo galin naka mak unang maki i bobol tem funino daayemin titilo ni omyia e okoko okok kemomo ge fumbianibte! \p \v 13 Ibo lotu kenom geniba mina bianiba naka make e sital dimo wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao tam tlubanoa baanang ge mole e Gode baabanea God kobo weng olo mitmakamo ne tekein kenia deskina nene weng baanamin titilo omnene ge baabanea e omaleta e weng olo mitmakamo ele weng deskinaneta naka mak unang maki omyeko! \v 14 Ne weng olo ibo baabenamabio kla funaine! Gode Hobe e titilo nibo omyenea nibo wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obianoba Gode nganhamobo nibo o mitmakamo mo tekein kenomabbiobabe. Besa sital ota ye nganhamomabbu otane Gode emaye weng olo mitmakamo tekein kenamabebe. \v 15 Inamin kesoa ne fatnanamabine? Ne kukub olota nanamabibe. Ne lotu kenang genia tenia lotu amo tlamio Gode titilo ne omnamabe kesoa ne wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obiania Gode nganhamang gamio e titilo ne omnea weng olo mitmakamo tekein kenia deskinania nene weng omkeima biania eka mak ole Gode Hobe titilo omkanebea ne wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao anso ngambiam blia e titilo omkanebea ne ans olo mitmakamo tekein kenia deskinania nene weng ans ngambiam namabibe. \v 16 Ibsa mo inaim blim keib mole naka mak unang maki ib wengo mo wentomabibbabe. Ibo wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obianiba Gode niniino dobtouleb nimibo naka mak unang maki ib weng olo mo wentenibta bainobo genomabibbabe. Ibo inamibo i ib weng olo tobtlin haloniba weng olo ni wengba yole i fatnangge obibe? gabianiba tobtlinomabiobe. \v 17 Ibo wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao omibo ibo Gode niniino kla dobtouleb nomabib otane naka mak unang maki weng olo mitmakamo mo tekein kebibba kesoa weng olo i mo daabenomobabe. \v 18 Ne mo baanita Ibo wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao mo omibe ge baabenimibabe. Nemal osa Gode Hobe e titilo ne omkanebea am homono dimo ne nemaye nenekiem biania wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obiania Gode nganha binabibe. E titil olo ne omkanebe ota ibo omkayebeo gaisonobiobe. Ne titil olo bobolo funania Gode gangobo gabibe. \v 19 Ina otane bainobo galin nakaia unangai mina bianiba lotu kebiba ne baka lotu kenang gamio ne kukub olo deibonia Gode wengo ili weng omkaye bia nakaia unangai weng olo wente bianiba i Gode kukubo kla tekein kebib kesoa ne kukub olo ayamobe. Ne funania Ne wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao omi mole i ne weng olo mitmakamo mo tekein kenomabibba kesoa i wengo tekein kebib ota wengo i mo tekein kebibbao gaisonobiobo ge funaiobe. Nibo Gode wengo ili weng omkeimabobo i o mitmakamo tekein kebib kesoa o i bainobo galino daaye binabobe. \p \v 20 Ne nekwal ibo ne weng olo kla wentine! Ibo mo meme gwabi ulab anibta wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obianibta o bobolo mo funimibe! Meme gwabi mo tekein kenibta kukubo yo nanomob ota nakaia unangai daabenamabobe gabibbabe. Otane naka gang ile bobol temo kla fumbianiba Kukubo yo nanomob ota nakaia unangai daabenamabobe eka yole i mo daabenamabobabe gabib kesoa ibo meme gwabi funino deiboniba naka gangi bobol temsaine! Inanomabib otane ib bobol temo kukub misiam namino o bobolo dokobenoa deiboniba makob meme gwabi bobol tem fumbib inaine! \v 21 Ibo wentine! Sinanggwano Gode e wengo e weng omkeimalin nakai omkayebea i weng olo Yudai ili weng obianiba Yuda nakaia unangai omkayebib otane i weng olo omdibimib kesoa Sume bib mak nakai dlanea teniba i betan mak seli weng ota Yudai omkayebiba i weng olo wentemim blim binibbiobe. I ina binibbuo Gode buk temo baanoa \q1 Sume baanea Ne bib mak nakai weng afet omini dlaia teniba Yudai kima bianiba Gode wengo ili weng omkayebiba Yudai weng olo mitmakamo mo tekein kenibta bainobo genomabibbabo genebiobo genobiobe. \b \p \v 22 Inamin kesoa nibo weng olo tekein kebuobe. Gode funanea Ne titil olo nakaia unangai omkayemio wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao omibo bainobo galin naka mak unang maki kukub olo mo aleyemomabibba otane nakaia unangai mo bainobo gabibba ile weng olo wenteniba funaniba Gode ni dosuan bianeta weng olo omkayebebo ge funaine geneta e weng olo omin titilo bainobo galin naka mak unang maki omkayebebe. Ni Gode weng omkeimalin titil olo bainobo galin nakaia unangai omkayeboba i Gode wengo ili weng obianiba naka mak unang maki omkayebibo bainobo galin nakaia unangai weng olo wenteniba fumbianiba Weng olo bain Gode wengobo o nibo daayemabobo gabib otane nakaia unangai mo bainobo gabibba ile weng olo mitmakamo mo tekein kebibbabe. \p \v 23 Bainobo galin nakaia unanga ibo lotu damibo te mina bianiba wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao ibo alukum obiba naka mak unang maki kukub olo mo tekein kebianibta bainobo gabibbai teniba weng olo wentaibo i fatnangge funanomabibe? I funaniba Nakaia unanga eli bobol tem funin blim bianibta wengo misiam ye obiobo genomabiobe. \v 24-25 Otane ibo lotuo kimanom gaibo Gode wengo ilib weng omkeima bianiba nakaia unangai omkayemibo nakaia unangai mo bainobo gabibbai teniba weng olo wentaibo i kukub misiamo nabib osa eka bobol tem misiamo fumbib osa funaniba Ni kukub olo nabobo misiamobo, i weng ota bainobo, ni Gode kukubo mo wafu biobbabo ge funaniba i Gode niniino dobtouleb bianiba baaniba Bainobo, Gode ibo bekebe biebo genomabiobe. \s1 Bainobo galini Gode niniino moton dobtouleb nine! \p \v 26 Ne nekwal ibo wentine! Ibo miniba Gode niniino dobtouleb bianiba okoko namom gaibo kukub olota namine! Make anso kimanea eka make Gode kukubo alebenea eka mak ele Gode wengo e omalameo omkeimanea eka mak ele wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obea eka mak ele e weng olo deskinamin titilo Gode omalameo ili weng deskinea nakaia unangai omkaye biam nine! Ibo kukub olota ina bianiba bainobo galin naka mak unang maki i bainobo galino omsbal sanyemine! Ibo inamibo kukubo watemiba bainobo galin naka mak unang maki mo daabenamaboba bio mole kukub olo deibueine! \v 27 Naka mak unang maki wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao baanamin titilo Gode omya baanom gaibo naka homoni mo omibe! Asua asumatnaea mak ita baa tlaiba eka bib sak ele i weng olo deskinanea ili weng baa omkeimaneko! \v 28 Otane bibam olo sake Gode titilo omalea e weng olo deskinamin nakae blim bie mole wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obib nakai weng olo mo baanimibe! I deiboniba imaye bianiba God eta weng olo ohamine! \v 29 Nakai asua asumatnaea mak ita Gode wengo omkeimamib ole eka mak ibole i weng olo moton sam bianiba Olo bain Gode wengobe eka olole Gode wengbabe gabianiba moton sam bianibte! \v 30 Naka make Gode wengo omkeimabea eka naka make Gode bobol tem funino omalea esak weng olo omkeimanang ge mole sino mabianea omkeimabe nakae denabanea esak omkeimaneko! \v 31 Ibo ina bianiba Gode wengo baa omkeimasese bianiba bainobo galin naka mak unang maki omkayebiba i weng olo wente bianiba i bainobo galino sbal maine! \v 32-33 Ibo lotu kebianiba Gode niniino dobtouleb blibo e fumbianea I mo alukum manibta ne wengo omkeimamibe! Elekiem elekiem ita omkeimabiba mak ile dongke toula bianiba weng olo wenteniba kla funaine ge fumbe kesoa nakae Gode wengo omkeimanang gameo funanea Amo yo dim ota omkeimaneme eka yo dim ole deiboneme gabianeta omkeimameko! \v 34 Ibo lotu kebianiba Gode ninino dobtouleb nom gaibo unang ile wengo mo omibe! I kimik geniba makob bib mak bib mak seli naniba i lotu damibo unangi wengo kimik gebinabib inamine! Gode buk temo baanoa \q1 Unangi imakwali kitem daak nine genobiobe. \b \p \v 35 I inabiba nakai Gode wengo omkeimaiba wenteniba o mitmakamo klao mo tekein keim blim kenimibo i heke blib temo mo baanimibe! Deibueibbua am unaniba ili imakwal ita baabeibta alebeine! Unangi lotu damibo unangi wengo baaib mole kukub olo misiamobe. \v 36 Ibo fatnanibta ne wengo wentenamino deibonibta kukub afeto nabibe? Ib kukub olo misiamobe. Gode e wengo sino ibo mo omyim blimobe. E naka mak unang mak ita sino omyeneta ibole mit omyebiobe. Gode e wengo ilibkiemo mo omyim blimobe. E naka mak unang mak isa alukum omyebiobe. Inamin kesoa ibo ne wengo mo omdibine bianibta ilib bobol tem funino mo namibe! \p \v 37 Naka maki ib isak temo blibi funaniba Ni Gode weng omkeimalin naka kesoa Gode Hobe e titilo ni omkayebea ni e okoko okok kebuobo ge fumbib ibo ne weng ele dola omfubenamabi olo tekein keniba weng olo nib Sum eta Fole omaleta dola omfubenebe geine! \v 38 Ib isak temo naka maki obianiba Fole weng olo nib Sume wengba kesoa ni e wengo mo wentaobbabo gabib nakai weng olo ibo baabenimibo ibo i wengo mo wentaibe! \v 39 Ne nekwal ibo miniba lotu kemom gaibo Gode enangge baabaine! God kobo keb titilo ni omyeba ni keb wengo nini weng omkeimanomo ge baabaine! Ibo inaniba Gode wengo ilib weng omkeimanimibo kukub olo dot ayamobe. Eka naka make wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao baanang game osa ibo mo watanibta tolobo genimibe! \v 40 Ina otane ibo Gode wengo ilib weng omkeimamib osa eka wengo dabalim nakaia unangai mo obinabibbao obianiba Gode niniino dobtouleb nimib osa ilib bobol tem funino mo omasanibta namibe! Makob olo unobio iwat nabianiba elekiem ke ute baa omkeimase omkeimase nine! \c 15 \s1 Klaiste kaanea imin hananebiobe. \p \v 1 Ne nekwal ibo wentine! Sino ne Yesus Klaiste dowan wengo ibo omkayebia wenteniba bainobo geibbuo memalo ibo ib bainobo galino sbalma wafu bliobe. Ne funania Ne ibo weng olo imin baabeia funaine ge funania weng olo baabenamabibe. \v 2 Sino ibo hengmino temo bliba Gode dotlanebio kesoa ibo Klaiste dowan weng olo amitie kla wafu blib mole Gode kukub ayamo omyia ibo amit nomabiobe. Eka ibo weng olo klao mo bainobo geim blim blib mole ibo amito mo nomabibbabe. \v 3 Ne sino Yesus Klaiste wengo wente biania ne weng olo ibsa omkaye binibiobe. Ne weng olo ibo omkaye binibio, weng olo sbalobe. Weng olo enaminobe. Klaiste atdimo kaanea nib hengmino walubenebuo makob sino Gode weng omkeimalin nakai Gode buk temo dolaibbio inanea Klaiste tenea atdimo kaanea \v 4 naka maki debeb moniba tom tem wat dofaibbua amo asu kenea make dim ele Gode e imin dofaanea hanasebe. Sinanggwano nakai weng olosa Gode buk temo dolaibbiobe. \v 5 E imin hananea mikiktemo monea Fita esu ye motemea atemeta omito e monea e okok dlasanin nakai mak isu ye motemea isa atemnaibta \v 6 omito e monea bainobo galin nakaia unangai homoni 500 i miblib isu ye motemea isa atemibbiobe. Ne futan ele dolanamabi olo dimo nakaia unanga eli maki kaaibbu otane homoni sma bliobe. \v 7 Omito e monea e ninge Yems esu ye motemea atemea omito e monea alukum e okok dlasanin naka isu osa motemea i atemnaibta \v 8 mubiango e tenea nesu ele tleta atemibiobe. Amo yo dimo ne naka misiam hengmin gam kesoa Yesuse ne tenanimba otane e tenea nesu tleta atenita ne bainobo geibiobe. \v 9 Yesuse okok dlasanin nakai kukubo misiam otane Fol ne kukub ole dot misiamobe. Sino ne Yesuse mo bainobo geim blim binibio dimo ne Yesus Klaiste bainobo galin nakaia unangai enin kino omkaye binibio kesoa naka maki ne baatneniba E naka ayambabe, e Klaiste bainobo galin nakaia unangai enino omkaye binebio kesoa ni e mo baabanobta E Yesuse okok dabasanin nakabo genomobbabo geib mole i wengo bainobe. \v 10 Ina otane ne Gode nemhalilanea daatnenea bobol tem funin ayamo omnebio kesoa memalo ne Yesuse okok namasanin nakabe. Gode ne nemhalim bianea amitie daanebe kesoa ne besao mo nimibabe. Ne e okoko omkanebeo sbalma biania okok kebibe. Yesuse okok dlasanin nakai maki okoko ye bumolok bianiba okok kebib otane ne okoko sbalma biania okok kebio i okoko gaisei biobe. Otane ne nene titilo mo daanebota Yesuse okoko sbalma okok kebibabe. Gode ne nemhalim bianea daane bianea e titilo omkanebe kesoa ne e okoko sbalma okok kebibe. \v 11 Yesuse okok dlasanin nakai maki ni sinwalo Yesuse okoko okok kebuobe. Ibo ni bobolo mo fumbianibta Fole okok ota sbal okok kebe bleka Klaiste okok dlasanin nakai maki okok ota sbal okok kebib bleka? gabianibta mo funimibe! Ibo ni wengo baabenobbuo bobolo funaine! Ne Yesuse okok dlasanin nakai maki ni sinwal ni wengo alukum makobobe. Ni ibo Yesuse kaanea imin hananebio wengo oyebuobe. Ibo amitie weng olo bobolo funine! Ibo weng olo wenteniba bainobo geibbiobe. \s1 Bainobo galini kaaib biamo imin hana tlomabiobe. \p \v 12 Ni amitie Yesus Klaiste kaanea Gode imin dofaanea hananebio wengo ibo omkaye binabuobe. Ibo weng olo wentebib otane naka maki ib isak temo blibi baaniba Nakaia unangai kaaibbuei imino mo hananomabibbabo ge obib kesoa i bobol tem funin osa eka i weng olosa misiamobe. \v 13 I weng olo bain bio mole sino Yesus Klaist esa kaaneo mo inaneta hana tlamebabe. Otane e hana tlebio kesoa i weng olo dimobe. \v 14 Ni ibo baabenoba Yesus Klaiste kaanea Gode imin dofaanea hananebiobo ge oye binabuobe. Ni inangge oye binabob otane e Gode imino mo dofaaim blim kenebio mole ni weng olo dimobe. Eka ibo weng olo wenteniba bainobo geibbu osa Yesuse imino mo hanaim blim kenebio mole ib bainobo galin olo dimobe. \v 15 Ni ibo baabenoba Klaiste kaanea Gode imin dofaanea hananebiobo ge oye binabob otane naka maki ib isak temo blibi baaniba Nakaia unangai kulilaibbuei imino mo hananomabibbabo gabiobe. I weng olota bain obib mole ni wengo Gode dim oha binabuobe. Otane bain ye Gode Klaiste imin dofaanea hananebiobe. \v 16 Gode sinanomo nakaia unangai kulilaibbuei imin dohaaia hana tlomabiobo genebio weng olo dim bio mole ni sino baabenoba Sino Gode Yesus Klaiste kaaneo imin dofaanea hananebiobo ge baabenobbuo weng olosa dimobe. \v 17 Yesus Klaiste kaaneo Gode e imino mo dofaaneta hana tlebioba bua ibo Yesuse bainobo gabib mole ib bainobo galino yo mo daabenota Yesuse ibo hengmino temo blibo dotlaneta amit nomabibbabe. \v 18 Eka nakaia unangai obianiba Gode nakaia unangai kaaibbuei imino mo dohaaneta hananomabibbabo gabibo weng olo bain bio mole sino nakaia unangai Yesus Klaiste bainobo gabianiba kulilaibbuei mo monibta Gode bibo amit nomabibbabe. \v 19 Nibo Yesus Klaiste wengo bainobo gabianoba sma dabalim ele biobo Gode nibo daaye bianea kima bia nibo klayam biob otane sinanoa nibo kaanomobo dimo Gode nibo mo daabeneta imino mo hana tlim blim kenob mole bainobo galinba nakaia unangai nibo baabeniba Ibo dim weng yota wenteniba bainobo gabib bita ib bainobo galino misimu benobo geniba dohalinomabiobe. \p \v 20 Ina otane sino Yesus Klaiste kaaneo Gode imino mo dofaaneta hanaim blimobo galin weng olo dimobe. Yesuse kaaneo Gode bain ye dofaanea imin hananebiobe. Weng olo bainobe. Sino e imin hananebio kesoa nibo tekein kebuobe, sinanomo Gode nakaia unangai kulilaibbue isa imin dohaanea hana tlomabiobe. \v 21 Sinanggwano Adame kukub misiamo naneo Gode baabanea Kobo inaneb kesoa sinanomo keb molobseli walo unaibi alukum kulilamomabiobo ge baabanebua sinanoa naka make e niniino Yesus Klaiste kaanea imin hananeo Gode Yesuse baabanea Kobo inaneba imin hananeb kesoa sinanomo nakaia unangai kulilaibbue isa imin hananomabiobo ge baabanebiobe. Sinanomo i bain inanomabiobe. \v 22 Nibo Adame molobsel kesoa nibsa kukub misiamo nanoba kaanomabbiobe. Eka bainobo galin nakaia unanga nibo Klaiste tena biob kesoa sinanoa nibo kaanomobo Gode imin dohaanea hananoba e amit bekeba nomabbiobe. \v 23 Nibo inanoba imin hananomabbu otane Yesus Klaist eta sin hananebio kesoa e imin tlameo e bainobo galin nakaia unanga nibo kaanob biamo imin hananomabbiobe. \p \v 24-26 Sinanoa Yesus Klaiste imin tlameo dimo dabalim olo inamin namino alukum blimanamabobe. Yesus Klaiste inamin namin olo alukum kima bie bita sinanota Gode baabanea Kobo keb makaai alukum yenaneba gaiseneba kebta i kimanale ge baabanemeo e inanamabebe. Am olo dimo Yesus Klaiste dabalim olo komokwali omomomi e wengo omdibihabib isa eka Gululame meletan isa watwat dabe tlanemeo, o abuk ota e makaa sumo watwat dabonamabebe. Olo kaanamin kukub otabe. E baanea Kaanamin kukubo blimanoko genea blimanamabo kesoa nakaia unangai imino mo kaanomabibbabe. Yesus Klaiste e makaai gaisenea watwat dabenea e meletan isa inamin namin osa alukum dlonea Gode dlalea e inamin namin olo alukum kla kimanamabebe. \v 27 Nibo tekein kebuobe, kaanamin kukub osa blimanamabobe. Niminbabe, Gode buk temo Yesus Klaiste weng sango enangge baanoa \q1 Gode baabanea Kobo inamin namino alukum gaisoneba inamin namin olo alukum kimanale ge baabanebiobo genobio \b \m kesoa Yesuse inanea nakaia unanga isa eka inamin namin osa alukum kimanamabebe. Ina otane Yesuse Gode mo dabasananeta kimanemebabe. Niminbabe, Gode emaye weng olo baabanebio kesoa e Yesuse kitem daako mo biamabebabe. \v 28 Sino Gode e miine Yesus Klaiste baabanea Kobo inamin namino alukum kimanale ge baabanebua e miin ele inanea inamin namino alukum kima biebe. Sinanomo e kimanin okoko blimanoa deibonea inamin namino alukum omonea Gode omanea baabanea God kobo ne kimaninobo ge baabanamabe kesoa Gode elekiem eleta Yesus esa nakaia unanga isa eka inamin namin osa alukum kimanamabebe. \p \v 29 Bainobo galin nakaia unangai maki aayo mo fuelaim blim bianiba kaaibbua eka naka mak unang maki afen blibi i bobolo funaniba i bainobo galin nakaia unangai kimanin nakai baabeniba Ibo ni aayo imin fuelabeine! Ni aaye imin fuelabenomabib olo makob ibo bainobo galin naka mak unang maki aayo mo fuelaim blim bianiba kaaibbuei i aayo fuelabenomabiobo ge baabenomabib otane naka mak unang maki fumbianiba Nakaia unangai kaaibbuei Gode i imino mo dohaaneta hananomabibbabo ge fumbinabib kesoa i bobol tem funin olo bain bio mole nakaia unangai kulilaibbu eli bobolo funaniba aaye imin fuelanomabib kukub olo mitmakam blimobe. Ibo kukub olo inabib kesoa nibo tekein kenoba Bain nakaia unangai kaaibbuei imin hananomabiobo gabuobe. \v 30 Ni monoba bib mak bib mako haabianoba Gode wengo omkeimabob o dafa ota naka mak unang maki baaniba Nibo i yenanoba kaaine gabiobe. I inangge oyebib kesoa ni kaanomobo imino mo hananomabbioba mole ni tosiananoba ni mo monobta bib mak bib mako haabianobta Gode wengo mo omkeimamobbabe. Otane ni kaanomobo bain ye imin hananomabbio kesoa naka mak unang maki baaniba Ni i yenanoba kaaine ge oyemibo ni i tolo mo tosiambobbabe. Ni Gode wengo sma omkeimamomabbiobe. \v 31 Ibo nib Sume Yesus Klaiste bainobo geiba ibte nete Klaist ete nanoba nib bobol temo makob ambiob kesoa ne ibo seinyebibe. Ne weng olo bainobe. Eka ne weng mak osa baabenamabio bainobe. Am obba ye bomanomo bomanomo yo nakaia unangai bobol temo amitie fumbianiba Ni Fole ananoba kaaneko ge fumbiobe. \v 32 Naka maki Efesas bib ele blibi makob til satili eil halebi yenanabib inaniba ne nananom genabiobe. Nakaia unangai kaanimibo imino mo hananomabibba biamo ne Gode okoko okok kebi olo mitmakam blimobe. Naka maki baaniba Nibo kaanomobo imino mo hananomabbioba kesoa nibo imena aayao tali wembianoba ninib bobol tem namomo! Niminbabe, nibo kaanomobo alang namanomabbiobo gabib otane i bobol tem funin olo misiamobe. Nibo mo inamobe! \p \v 33 I weng olo bainbabe. Ibo i weng olo mo wentaibe! Weng mako baanoa Nakaia unangai i bobol tem funino misiam fumbibi naka mak unang maki i baka haanimibo i bobol tem funino watwat dabenomabiobo genobio kesoa weng olo bainobe. Ibo nakaia unanga eli wengo wenteniba bainobo geib mole i weng olo ib bobol tem funino watwat dabenomabib kesoa ibo i weng olo mo wentaibe! \v 34 Ibo ib bobol tem funino misiam fumbib kesoa ibo ib bobol tem funin misiam olo deiboniba ibo hengmino imino mo hengamibe! Naka mak unang maki ib isak temo blibi i Gode mo tekein kebibba kesoa i bobol temo fumbianiba Nakaia unangai kaanimibo Gode i imino mo dohaanamabebabo ge fumbib kesoa ne funania Ibo ib bobol tem funin olo bobolo fumbianiba aal genaline ge baabenamabibe. \s1 Nakaia unangai kaaniba imin hananimibo i damo afet anamabobe. \p \v 35 Naka mak unang maki baaniba Folwal ibo obianiba Nakaia unangai kaaib biamo imin hananomabiobo gabibo ib weng olo mitmakam blimobe. Nakaia unangai kaaibbuei fatnanibta imin hananomabibe? I imin hanaib mole i damo fatnamin nanomabibe? ge baanomabiobe. \v 36 Ibo inangge baanimibo ne baabenia Ibo bobol tem funin blimobo ge baabenamabibe. Ibo wentine! Ibo kon sano dolinimibo o gatano bio kesoa dabal tem daak bianoa bela utlanoa damanabo inaniba nakaia unanga isa kaanimibo imin hananomabiobe. \v 37 Ibo kono doliom gaibo damanobuo dimo mo weiso tebeleb tenibta tebel bunomabibbabe. Ibo dabo olob doliniba difingo bela utlanoa ano telo dlanoa damanabobe. \v 38 Gode ele bobol tem funanea baanea Nakai mil sano dolinimibo mil ye damanoa eka kon sano dolinimib osa makob kon daman anamabobo genebio kesoa nakaia unangai inaniba inamin namino dabo afet afeto sano dolinimibo inamin namino afet afet damanamabo inaniba nakaia unangai kaanimibo imin hananiba i damo afet anomabiobe. \v 39 Eka inamin namini alukum dabalim olo blib isa i damo afet afetobe. I damo makobbabe. Nakaia unangai dam osa afetobe. Eka eila tila wana aninga i dam osa makobbabe, afet afetobe. \v 40 Abiseli dam osa eka dabalim nakaia unangai dam osa o makob klayam otane abiseli damo dabalim nakaia unangai damo ulabbabe. Afetobe. \v 41 Afok osa alim esa awitnin osa alukum ayam otane afoko afet alime afet eka awitnino afet nabe. Awitnino okoko afet afetobe. Mako dukge tubunoa eka mak ole ki kimiin biam binabobe. \p \v 42 Nakaia unangai damo kaanimib isa eka hananimibi dam osa inaniba afet anomabiobe. Nakaia unangai kaanimibo nibo dolbunomobo i damo klaanomabib otane sinanoa i imin hananiba i damo memao omomabibo dam olo mo klaanomobabe. I dam olo amit namabobe. \v 43 Nakaia unangai kaaiba nibo dolbunomobo i damo misiamobe. I titil blim nabe. Ina otane i imin hana tlaibo mema damo omoniba ayam aniba titil manomabiobe. \v 44 Nakaia unangai kaaiba nibo dolbunomobo i dam olo dabalim olo damobe. Otane sinanoa imin hana tlaibo i dam olo abilimo damobe. Memalo nib dam olo dabalim olo damobe. Sinanomo nib dam olo abilimo dam anamabobe. \v 45 Gode buk temo baanoa \q1 Sino Gode Adame klanebio dimo e afen bianea dabalim olo naka binebiobo genobiobe. \b \p Memalo nib damo makob Adame damo ulabobe. Klaiste tenea dabalim olo binebio nakaia unangai oha bianiba E makob mema Adamobo ge oha binibbiobe. E afen smike amit nine nibo dobyebio kesoa nibo amit nomabbiobe. \v 46 Sino Gode abilimo damo nibo mo omyim blimobe. Dabalimo dam ota sin omye biobe. Nib dam olo dabalim olo dam kesoa klaanomabbiobe. Sinanoa nibo kaanoba imin hananomobo Gode nibo abilim damo omyea amit nomabbiobe. \v 47 Sino Gode dabale halonea Adame klanebua eka sinanoa e Adam afete e niniino Yesus Klaiste dabanea abilim danea daak tlebiobe. \v 48 Nibo Adame molobsel kesoa dabalim nakaia unanga nibo makob Gode dabale halonea Adame klanebue ulabobe. Yesus Klaiste abilim da tlebio kesoa e abilim nakabe. E bainobo gabob nakaia unanga nibo e meletanobe. \v 49 Nibo dabalim ele biobo nib damo makob dabalim nakae Adame damo ulab biobobe. Eka sinanoa monoba Gode bibamo unaobo nib damo makob abilim nakae Klaiste damo ulab anomabbiobe. \p \v 50 Ne nekwal ibo wentine! Nakaia unangai damo dabalim olo blibo klaanamabobe. O mo monota Gode bibamo mo unamabobabe. Nakaia unangai i damo afet animib ita monibta Gode bibo unomabiobe. I moniba bibo yo biomabibo inamin namino mo klaanamabobabe. I moniba e bibo unaibo e i kla kimanamabebe. \v 51 Ne nekwal ibo wentine! Ne sino weng mako ayok binobio ibo baabenamabibe. Bainobo galin nakaia unanga nibo maki kaanomabib otane mak nibo sma afen bioba Yesuse imin tlameo nibo alukum kaaib biamo isa eka afen biob nibsa nib damo afet anomabbiobe. \v 52 Mubiang am bomanomo dimo abisak make bigule obanea nib damo hebmamsab timin tilain kenoa afet anabua eka Gode kulilaibbio nakaia unangai imin dohaanea hananiba i damo afet ananoa i mema dam olo imino mo kaanomabibbabe. I amit nomabiobe. Eka bainobo galin nakaia unanga nibo sma afen biob nibsa nib damo afet anoba amit nomabbiobe. \v 53 Gode nib damo afeto omyameo nib dam olo mo klaanomabbiobabe. Nib damo mema olo God emi kesoa nibo mo kaanomabbiobabe. Amit nomabbiobe. \v 54 Nib dam olo ayambabe, o klaanamabobe. Sinanomo nib dam olo deibonoba Gode nib damo afeto omyea dam olo mo klaanomobabe. Amit namabobe. Nibo inanomobo weng olo naka make Gode buk temo dolanea baanea \q1 Kaanamin ole ne makaa kesoa ne titilo o omakibilaia blimanamabobo genebuo bain inanamabobe. \b \p \v 55 Eka naka mak esa Gode buk temo dolanea baanea \q1 Am olo dimo Gode e makaai alukum gaisenea eka kaanamin kukubo blimanoko genea blimananoa nibo imino mo kaanomabbioba kesoa nibo kaanamino tolo imino mo tosianomabbiobabo genebiobe. \b \p \v 56 Gode hekmel wengo Mosese omalebuo baanoa Inamin namin kukub misiamo mo namibe genobuo otane nakaia unangai weng olo mo wafueim blim deiboniba kukub misiam ota wafu binabib kesoa sinanoa i enin kino wateniba kaanomabiobe. \v 57 Ina otane Gode nib Sume Yesus Klaiste dabanea daakenea atdimo kaanea nib hengmino walubenea imin hananea kaanamin kukubo watwat dabonea nibo hengmin kukubo deibonobbio kesoa nibo kaanamin kukubo tolo imino mo tosianomabbiobabe. Nibo olo bobolo fumbianoba Gode gangobo galomo! \p \v 58 Ne nekwal ibo ne kla gobe blibe. Ibo bainobo galin nakaia unanga nibo kaanoba imin hananomabbuo weng olo bobolo kla fumbianiba ib bainobo galino amitie sbalma wafueine! Ibo nib Sume okoko okok kebibo sbalma okok kemine! Sinanoa ibo kaaniba imin hananimibo Gode ib okok olo molo yang kenea inamin namin ayamo doyamabebe. Weng olo bain inanamabo kesoa ibo sbal maniba e okoko amitie okok kemine! \c 16 \s1 Kolin bib sel ibo monio oloniba inamin namino blimi daabeine! \p \v 1 Ne weng mako ibo baabenamabibe. Ib monio olminiba Gode bainobo galin nakaia unangai Yelusalem bib ye blibi oyine getabe. Ne weng olo sino bainobo galin nakaia unangai Galesia betan ye blibi baabeibio memalo ibsa weng olo baabenimio ibsa inaine! \v 2 Ibo sande elekiem elekieme dime elekiem olokiem ib monio ilib am ye olminamine! Ib okoko molo ib kimanin nakai monio sum okayebib mole sum olaine! Eka ib okoko molo ib kimanin nakai monio men okayebib mole ibo men olaine! Ibo monio olminabiba ne natlamio imino mo bumolok bianibta henomabibbabe. \v 3 Ibo monio sin olminabib biamabo kesoa ne natlamio oniba ne futanob dolania baabenia Naka eli Kolin bib sel ita dlaibta ibsuo natliobo ge baabeia ibo nakai ibmaye dlakaniba elita unine genimibo i futan baka moni baka olo oleb moniba Yelusalem bib seli bainobo galin nakaia unangai oyine! \v 4 Nesa Yelusalem bib unamabi ese makobe. Ne funania Ne Yelusalem bib unano geni mole ne i baka unamabibe. Eka ne funania Ne mo unamibabo gei mole deia ita unomabiobe. \s1 Fole baanea Ne monia Kolin bib unamo genebiobe. \p \v 5 Ne monia ibsu natlamabi otane mikiktemo ne monia Masedonia betan ye unania monia bib mak bib mako Gode wengo omkeima binita omito ne monita ibsuo natlamabibe. \v 6-7 Ne monia ibsuo natlamio ye baka blia amo asu blimanota deibe unamine? Eka ye baka binita mitdanita deibe unamabi ese makobe. Ina otane ne bobol temo fumbio Ne ibo hebmamasabo mo deibenita bib mako mo unamabibabe. Ne ibo ye bekebe blia alim homono blimanota deibe unamabibo ge fumbi otane nib Sume baatnenea Ae kobo i bekebe bieba alim homono blimanote ge baatnene mole ne soko tlebianoa amo misiam anomo dimo ne ibo ye bekebe biamabibe. Ne inania ibo bekebe binia deibenia bib mak unang gamio ibo ne deib tamal deib unamabio daatneiba monia bib mak unania Gode wengo bibo yo sel isa omkayemabibe. \v 8-9 Ina otane ne sma Efesas bib ele blibe. Bib olo seli nakaia unangai homoni fumbianiba Ni Yesus Klaiste wengo wentaobobo gabib kesoa ne bib olo sma biania Gode wengo omkayebibe. Ne okok olo ina biania okok bli kesoa nakaia unangai homoni Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geine gabibe. Bib olo seli Yesus Klaiste mo bainobo gabibbai i makob Yesuse makaabe. I ne Gode wengo omkeimabio watabib otane ne i tolo mo tosiambibabe. Ne bobol temo funania Ne nakaia unangai Yesuse bainobo gabibi daabeia i bainobo galino sbal maine ge fumbiania Efesas bib ele blibe. Gode singkalin am sumo niniino Fasoba amo boma binoa blimanomo dim ota ne monita Masedonia betan unamabibe. \v 10 Timotie Sume okoko okok kebeo makob ne okoko ulab okok kebe kesoa e ibsuo natlameo kla daahabiba ibte ete naniba klayam binibta deibe uneko! \v 11 E ibo bekebe biameo ib bobol temo mo funanibta E naka gangbabo, tembal kesoa ni e wengo mo wentaobbabo ge funanimibe! Ibo e kla daahabiba binea deibenea monea bib mak bib mako unang game osa e deib tamal deibo unamabeo ibo daahabiba haabinea imin tenea nesu ele tleko! Ne esa eka bainobo galin naka maki Gode okoko okok kebib isa waise biania nesu tesibte gabibe. \p \v 12 Memalo ne Abolose weng osa ibo baabenamabibe. Ne e baabania Kobo tem bainobo galin nakaia unangai mak item naniba moniba Kolin bib unine ge ohabi otane e baatnenea Ne memalo mo unamabibabo ge onebebe. Ina otane mitdanea e funanea Ne hein olota unano genemeo e monea ibsu natlamabebe. \s1 Weng olo mubiang wengobe. \p \v 13 Ibo kukub misiamo nanimib kesoa ib bobol temo kla fumbianiba klabianiba ib bainobo galino sbal mabianiba mo tosianimibe! \v 14 Ibo okoko okok kemomabibo ib bobol temo nakaia unangai kla gobe bianiba daaye bianibte! \p \v 15 Ne nekwal ibo ne Stefanas esa e alel melel isa i weng sango baabenamabio ibo kla wentine! I Yesuse sin bainobo ge blibta omito Glik seli mak isa i Yesus Klaiste wengo wenteniba bainobo geibbiobe. Stefanas esa e alel melel isa i sin Yesuse bainobo geniba e okoko sbalma okok kebianiba i bainobo galin nakaia unangai maki daayebiobe. \v 16 Ibo i wengo baabenimibo kla wente bianiba eka naka mak unang maki i tenaniba Gode okoko okok kebibi weng osa ibo baabenimibo kla wentine! \p \v 17 Ne ibo mo yatemim blim biania ne bobolo ilum omfutnebu otane ibo Stefanas esa Fotyunetas esa Akaikas esa i dlaiba teniba nesu ele tlib kesoa ne kla seimbibe. \v 18 I teniba nesu ele tlaniba ib weng sang ayamo ne baatneniba bobol tem ayam omnibbiobe. Ibo ne weng olo wentaibo ibsa bobol ayam funanomabiobe. I nibo daayebib kesoa ibo i baabeniba I naka ayamobo ge oyemine! \p \v 19 Bainobo galin nakaia unangai Esia betano bib mak bib mak ye blibi Ibo klayam blibte ge baabeibobe. Eka Akwila esa eka e alelo Flisila osa eka bainobo galin nakaia unangai teniba i kamwali am ele mina bianiba lotu kebib isa ibo baabeniba Klayam blibte ge baabeibobe. I ib sinwalo Sume meletan kesoa i ibo gobe bliobe. \v 20 Bainobo galin nakaia unangai bib olo seli alukum ibo baabeniba Klayam blibte ge baabeibobe. Ibo bainobo galin naka mak unang maki gobe bianiba hetananimibo heitdabeine! \p \v 21 Ne futan olo atosino naka mak eta dolatnene otane weng atosin olole Fol nemaye nene kweilono tubu dolanita ibo omfubenita Klayam blibte ge baabenamabibe. \p \v 22 Nakaia unangai nib Sume Yesus Klaiste klao mo goba blibbai enin kino watemomabiobe. I e mo baka bianibta amito mo nomabibbabe! Ne bobol temo fumbiania Nib Sume Yesus Klaist kobo hebmamsab tele ge fumbibe. \p \v 23 Ne bobol temo fumbiania Nib Sume Yesuse ibo daayebea klayam nine ge fumbibe. \v 24 Nib sinwalo alukum Yesus Klaiste meletan kesoa ne ibo kla gobe blibe. Ne wengo bayotabe. Ne Fol neta ib futan olo dola omfubenamabibe.