\id GAL - Mopan Maya NT -Belize 2012 (DBL -2013) \h GÁLATAS \toc1 Le'ec Ada' a Carta u Tz'iibtaj aj Pablo Ti'ijoo' a Hermano ich Cuenta Galacia. \toc2 Gálatas \toc3 Ga \mt1 Le'ec Ada' a Carta u Tz'iibtaj aj Pablo Ti'ijoo' a Hermano ich Cuenta Galacia. \c 1 \s1 Tan u tz'iib aj Pablo ti'ijoo' ich cuenta Galacia. \p \v 1 Inen aj Pablo. Inen jun tuul u yaj xa'num a Jesucristojo. Ma' cristiano u yeetajeni. Ma' cristiano u tücaa'tajeni. Le'ec a Jesucristo u yet'oc a Dios a Tattzili, le'ec u tücaa'tajenoo'. Le'ec a Jesucristojo, ca' cuxquinbi tu yaamoo' a quimen u men a Dioso.\x * \xo 1:1 \xt Hch 9:6\x* \v 2 Inen etel boon a hermano a que'en tin wetele, tan ti diostac'untique'ex etel a carta ada'a, boon muuch'e'ex a hermanoje'ex ich cuenta Galacia.\x * \xo 1:2 \xt Fil 2:22; 1 Co 16:1\x* \v 3 In c'ati a Dios a Tattzil etel ti Noochil a Jesucristo ca' u yaante'ex. In c'ati ilic ca' u tz'aa' te'ex u jetz'a'anile'ex a wool.\x * \xo 1:3 \xt 1 Co 1:3\x* \v 4 Le'ec a Cristojo, u c'ubaj u bajil ti'i ca' quimsabüc ti'i ca' sa'tesabüc ti sip'il. U betaj abe'e, ti'i ca' u joc'so'on ichil a c'as a yan yoc'olcab aleebe. U betaj abe'e, u men baalo' u c'ati ti Dios ino'ono, le'ec ti Tat. \v 5 Tan ti tanac u yaalbül u qui'il a Dioso. Ma' yan q'uin u jobol. Jaj abe'e. \s1 Jadi' yan jun p'eel u pectzil biqui ca' sa'albüco'on. \p \v 6 Pues te'i. Sa'ti in wool u men tane'ex a p'ütic a tz'ocsic mac u yeetaje'ex ca' a c'üme'ex u qui'il a Cristojo. Jun p'e rato ilic que'ene'ex a wool tu pach. Aleebe a tz'aje'ex a wool tu pach u pectzil ulaac'. \v 7 C'u' betiqui, ma' yan ulaac' u pectzil a Dios a jumpaaya. Chen tane'ex a cho'bol u menoo' a cristiano a tanoo' u jelic u wich u t'an a Cristojo.\x * \xo 1:7 \xt 2 Co 11:4; Jer 23:26; Mt 24:24; Hch 13:10; Hch 15:1; Tit 1:10\x* \v 8 Wa ca'ax cuchi ino'on wa ca'ax cuchi jun tuul u yaj xa'num a Dios ti ca'an ca' u yadü' te'ex u pectzil a jumpaay a ma' le'ec a jabix a ac c'ümaje'ex tun tiqui wetele, in c'ati ca' pulbucoo' ala'i u men Dios.\x * \xo 1:8 \xt 1 Co 16:22\x* \v 9 Jabix ilic in wadaj te'ex biq'uin ado'o, tan ilic in ca' tz'iibtic te'ex aleebe. Wa mac ca' u yadü' te'ex ulaac' a pectzil a jumpaaya, in c'ati ca' pulbucoo' u men a Dioso.\x * \xo 1:9 \xt Dt 4:2; Dt 12:32\x* \v 10 Ma' tan in tz'iibtic jabix u c'ati a ca'ax macac ca' qui'acoo' u yool tin weteli. Tan in tz'iibtic jabix ti u c'ati a Dioso. Wa cuchi tan to in betic jabix u c'ati a ca'ax macaca, ma' cuchi tan in betic jabix u c'ati a Cristojo.\x * \xo 1:10 \xt 1 Ta 2:4; 1 Jn 3:9; Stg 4:4\x* \s1 Oqui aj Pablo ti u yaj xa'num a Cristojo. \p \v 11 Pues te'i. Hermanoje'ex, in c'ati ca' a ch'a'e'ex u tojil in t'an. Le'ec u pectzil a Dios in wadaj te'exe, ma' u pectzil a ca'ax macaqui.\x * \xo 1:11 \xt 1 Co 15:1\x* \v 12 Ma' cristiano u yadaj ten u pectzil abe'i. Ma' cristiano u ca'ansajen yoc'ol a pectzil abe'i. Le'ec a Jesucristojo, le'ec u ye'aj ten u pectzil a Dioso.\x * \xo 1:12 \xt Ef 3:3\x* \p \v 13 Pues te'i. A wu'yaje'ex ilic c'u' in betaj le'ec ti que'en to in wool tu pach a uchben a walacoo' u tz'ocsic in wetcaal aj Israele. In betaj a yaj tu jajil ti'ijoo' a que'enoo' u yool tu pach a Dioso. In c'atiintaj cuchi in jobesoo'.\x * \xo 1:13 \xt 1 Ti 1:13; Hch 8:3\x* \v 14 Mas que'en in wool tu pach a uchben p'atal u menoo' ti uchben mamaa' tuwichoo' in wetch'iil.\x * \xo 1:14 \xt Fil 3:6; Jer 9:14; Mr 7:5\x* \v 15 C'u' betiqui, yeeta'anen tun u men Dios ti ma'ax to siiquen yoc'olcab. Pachili, chen u men u qui'ili, u c'ümajen.\x * \xo 1:15 \xt Is 49:1,5; Jer 1:5\x* \v 16 Qui' tu wich a Dios u tz'eec ca' in wila' u Mejen ti'i ca' xiquen in wadü' u pectzil a Cristo ti'ijoo' a ma' Israele. Baalo' ilic in betaja. Ma' uchi in cambal etel a ma'ax maca.\x * \xo 1:16 \xt 2 Co 4:6; Mt 16:17; 1 Co 15:50\x* \v 17 Ma'ax bineen ti cambal ich caj Jerusalen eteloo' u yaj xa'num tun a Cristojo. Jadi' bineen cuenta Arabia. Pachili, usc'ajeen ich caj Damasco. \p \v 18 Pues te'i. C'ochi ox p'e jaab, bineen ich caj Jerusalen in sutinte aj Pedrojo. Ca' p'e semana que'enen te'i. \v 19 Ma' in wilaj ulaac' u yaj xa'num a Cristo te'i. Chen aj Jacob. Aj Jacobo, u yitz'in a Noochtzili.\x * \xo 1:19 \xt 1 Co 9:5; Mt 13:55; Mr 6:3\x* \v 20 U jajil a tan in tz'iibtic te'exe. A Dioso, u yeel ti jaj. \p \v 21 Pues te'i. Joq'ueen te'i. Bineen cuenta Siria cuenta Cilicia.\x * \xo 1:21 \xt Hch 9:30; Hch 11:25\x* \v 22 Ma'ax to u c'aj-oolteenoo' boon muuch' a hermano a que'enoo' cuenta Judea. \v 23 Jadi' u yubajoo' in pectzil. —A winic abe'e, biq'uin ado'o, u c'atiintaj u jobesoo' a hermanojo. Aleebe tan u manül u yadü' ca' tz'ocsabaanüc a Cristojo,— cu t'anoo' u yaalbül tin woc'ol. \v 24 Le'ecoo' ala'oo' a que'enoo' ich cuenta Judeaja, u yadajoo' u qui'il a Dios le'ec ca' u yubajoo' ti jela'an in tucul. \c 2 \s1 C'ümbi aj Pablo u menoo' u chucaan u yaj xa'num a Cristojo. \p \v 1 Pues te'i. C'ochi a catorce jaaba. Ca' bineen ich caj Jerusalen in wet'oc aj Bernabe. Ti talesaj aj Tito tiqui pacha.\x * \xo 2:1 \xt Hch 15:2\x* \v 2 Tücaa'been te'i u men a Dioso. In wadaj ti'ijoo' u jajil c'u' a walac in wadic ti'ijoo' a ma' Israele. C'u' betiqui, jadi' ti'ijoo' a nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' a hermano in wadaj abe'e. In betaj ti baalo' yoc'ol ma' u yadicoo' wa ma'ax c'u' aj beel a tan in betiqui.\x * \xo 2:2 \xt Hch 19:21; Mt 10:16; 1 Co 9:26; Fil 2:16; 1 Ta 3:5\x* \v 3 Qui'oo' tu xiquin in t'an, mentücü, ma' u tz'ajoo' ti'i ti hermano Tito a que'en tin pach ca' u c'ümü' a circuncision ti'i cuchi ca' sa'albüc ca'ax ma' aj Israel ala'aji. Le'ec abe'e, le'ec ca' xotboc u yot'el ca' p'aatüc u p'is jabix ti sucoo' u betoo' aj Israele. \p \v 4 Pues te'i. Yanoo' a mac ich caj Jerusalen a tanoo' u tz'eec u bajil jabix hermanojoo'o. Ocoo' tiqui yaam etel tus chen ti'i u yilical c'u' a walac ti betic u men que'en ti wool pach a Cristojo. Ala'oo'o, u c'atoo' ca' ti tz'oques a ley u tz'aj aj Moises ti'i ca' sa'albüco'on.\x * \xo 2:4 \xt Ga 3:25; Ga 4:3,9\x* \v 5 Le'ec a c'u' u yadajoo'o, ma' ti tz'aj tiqui wool ma'ax tz'etz'eec. Ma' ti c'ati ca' xaabnüc te'ex u jajil u pectzil a Jesucristojo. \p \v 6 Pues te'i. Le'ecoo' a nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' a hermanojo, ma' u tz'ajoo' u chucaan a c'u' a walac in wadiqui. Ala'oo' a nooch u wichil u meyaja, walac in bensic in bajil ti quet eteloo' jabix ilic eteloo' ulaac' a hermanojo. Laj junqueto'on tulacalo'on ti'i a Dioso.\x * \xo 2:6 \xt Ga 6:3; Hch 10:34; Ro 2:11; 2 Co 12:11\x* \v 7 Le'ecoo' a nooch u wichil u meyaja, u na'tajoo' ti tücaa'been u men Dios ca' in wadü' u pectzil ti'ijoo' a ma' Israel jabix ilic ti tücaa'bi aj Pedro ti'ijoo' u yetcaal aj Israele. Ma' yanoo' u t'an ca' u na'tajoo' abe' a noochoo' u wichil u meyaja.\x * \xo 2:7 \xt Hch 13:46; 1 Ta 2:4\x* \v 8 Le'ec a Dioso, u tz'aj ti'i aj Pedro ca' aalbüc u pectzil ti'ijoo' u yetcaal aj Israele. Le'ec ilic a Dios abe'e, u tz'aj ten ca' in wadü' u pectzil ti'ijoo' a ma' Israele.\x * \xo 2:8 \xt Hch 9:15; Hch 13:2\x* \v 9 Le'ecoo' aj Jacob, aj Pedro, aj Juan u noochiloo' a hermano ich caj Jerusalen. Le'ecoo' abe'e, u yeeltajoo' ti tücaa'been u men a Dioso, mentücü, u c'ümajoo' in t'an. Qui'oo' u yool ca' xiquen in wet'oc aj Bernabe in wadü' u pectzil a Dios ti'ijoo' a ma' Israele. Ala'oo'o, beloo' ilic u ca'a u yadü' u pectzil a Dios ti'ijoo' ti wetcaal aj Israele.\x * \xo 2:9 \xt Mt 16:18; Rev 21:14; Ro 1:5; Ro 12:3\x* \v 10 Ala'oo'o, u c'atoo' ca' ti c'ajesoo' a otzili. Walac ilic in betic abe'e.\x * \xo 2:10 \xt Hch 11:30; Hch 24:17; 1 Co 16:2; He 13:16; Stg 2:15,16; 1 Jn 3:17\x* \s1 Tze'ecbi aj Pedro u men aj Pablo ich caj Antioquia. \p \v 11 Pues te'i. Le'ec ti que'en aj Pedro ti sut ich caj Antioquiaja, in tze'ectaj u men yanaji u sip'il.\x * \xo 2:11 \xt Hch 15:35\x* \v 12 Le'ec ti ma'ax to c'ochocoo' aj Israel le'ec a taloo' etel aj Jacobo, walac u much'tal ti janal aj Pedro eteloo' a ma' Israele. C'u' betic ti c'ochoo' u yetcaala, joq'ui tu yaamoo' a ma' Israele. Ma' ca' jani eteloo', u men saacaji ti'ijoo' u yetcaal aj Israel le'ec a walacoo' u tz'ocsic a uchbene.\x * \xo 2:12 \xt Hch 10:28\x* \v 13 Le'ecoo' u chucaan u yetcaal aj Pedro a que'enoo' te'iji, joc'oo' ilic tu yaamoo' a ma' Israele. Chen pachoo' u yool tanoo' u betic jabix ma' ta'achoo' u yet'octicoo' a ma' Israel tu taanoo' u yetcaal. Te'i yanajoo' u sip'il. Cho'bi ilic aj Bernabe u men c'u' u betajoo' pach u yool. \v 14 In wilaj ti ma' toj a tanoo' u betic jabix u c'ati u jajil u t'an a Dioso. In tz'e'ectaj a Pedo tu taanoo'o. —Incheche, aj Israelech. C'u' betiqui, walac ilic a betic jabix a ma' Israele. Ma' ta'ach a ca' betic a uchben a walacoo' u betic ti wetcaala. ¿C'u' ca'a a c'ati a tz'aa' ti'ijoo' a ma' Israel ca' u betoo' a uchben a ti'ijoo' ti wetcaal?— queen ti'i aj Pedrojo.\x * \xo 2:14 \xt Ec 7:20; Hch 11:3; 1 Ti 5:20\x* \s1 Jun p'eel ilic biqui ca' sa'albüc ca'ax aj Israel ca'ax ma'. \p \v 15 Pues te'i. Ino'ono, ma' yan biqui u yaalbül wa ma' Israelo'on. Aj Israelo'on ti yanajo'on. C'u' betiqui, —pula'anoo',— cu t'anoo' ti wetcaal ti'ijoo' a ma' Israeloo'o.\x * \xo 2:15 \xt Hch 15:10; Mt 9:11; Ef 2:3\x* \v 16 Ti weel ti ma' c'üma'an a mac ti que'en u yool pach a ley u tz'aj aj Moises ti'i u sa'albeebe. C'üma'an u men que'en u yool pach a Jesucristojo. Ino'ono, aj Israelo'on. C'u' betiqui, ti tz'aj ti wool tu pach a Cristo ti'i ca' c'ümbüco'on. Ma' ti tz'aj ti wool tu pach a ley u tz'aj aj Moises u men ma'ax mac a c'üma'an a que'en u yool tu pach a ley abe' ti'i u sa'albeebe.\x * \xo 2:16 \xt Hch 13:38; Ro 1:17; Ro 8:3; He 7:18; Sal 143:2\x* \v 17 Ti tz'aj ti wool tu pach a Cristojo, ti'i ca' c'ümbüco'on u men a Dioso. Wa cuchi ti cüxtaj ti sip'ili, ma' le'ec a Cristo a tan u choq'uico'on ti'i ca' ti cüxte ti sip'il.\x * \xo 2:17 \xt Mt 1:21; 1 Jn 3:8\x* \v 18 C'u' betiqui, wa ca' usc'aquen tin pach in tz'oques a uchben in p'ütaj biq'uin ado'o, joc'ol u ca'a ten ti yan ilic in sip'il. \v 19 Le'ec a ley u tz'aj aj Moisese, u p'ütajen ti pula'anen ilic. Joq'ueen tu cuenta a ley jabix quimenen ti'i, yoc'ol ca' sa'albüquen u men a Dioso. Aleebe cuxa'anen jadi' ti'i ca' in tz'oques a Dioso.\x * \xo 2:19 \xt Ro 8:2; Ro 6:14; He 9:14; 1 P 4:1,2,6\x* \v 20 Quimi a Cristo tuwich u cruzili. Le'ec ca' in tz'aj in wool tu pach a Cristojo, in p'ütaj in betic a uchben a qui' tin wichi. P'aateen jabix quimenen ti'i a uchbene. Aleebe cuxa'anen in bete' a jabix u c'ati a Cristojo. Le'ec a c'u' a walac in betic yoc'olcab aleebe, walac in betic u men que'en in wool tu pach u Mejen a Dioso. Ala'aji, u c'ubaj u bajil ca' quimsabüc tin woc'lal chen u men yaj u yubeen.\x * \xo 2:20 \xt Ro 6:6; 2 Co 5:15\x* \v 21 Ma' tan in betic ti wa ma'ax c'u' aj beel a qui'il u tz'aj to'on a Dioso. Wa cuchi chucul u c'ümbül a mac etel chen tanil u tz'ocsic a ley u tz'aj aj Moisese, ma'ax cuchi c'u' aj beel ti quimi a Cristo tiqui woc'lal.\x * \xo 2:21 \xt He 7:11\x* \c 3 \s1 Jumpaay u tz'ocsabül a leye, y jumpaay u tz'eec u yool tu pach a Dioso. \p \v 1 Pues te'i. Top tontojaje'ex hermanoje'ex ich cuenta Galacia. Biq'uin ado'o, aalbi te'ex tu taan tulacal a cristiano ti quimsabi a Jesucristo tuwich u cruzil. A tz'aje'ex a wool tu pach. Aleebe cho'be'ex ti'i a p'üticale'ex a tz'ocsique'ex a jaja.\x * \xo 3:1 \xt Ga 5:7; 1 Co 1:23\x* \v 2 In c'ati in wadü' te'ex jun p'eel t'an: A c'ümaje'ex u Püsüc'al a Dioso. Tucle'ex biqui ca' a c'ümaje'ex ala'aji. Ma' a tz'ocsaje'ex a ley u tz'iibtaj aj Moises ti'i a c'ümicale'ex u Püsüc'al a Dioso. Jadi' a wu'yaje'ex u pectzil a Dioso, y a tz'aje'ex a wool tu pach. Ti baalo' a c'ümaje'ex u Püsüc'al.\x * \xo 3:2 \xt Hch 2:38; He 6:4; Ro 10:16\x* \v 3 Ma' eela'an c'u' ca'a ti top tontojaje'ex. Le'ec ti ca' a c'ümaje'ex a Cristojo, caji tojquinbil a tucule'ex u men u Püsüc'al a Dioso. Aleebe chen ta junale'ex a c'ate'ex a tojquinte'ex a tucul.\x * \xo 3:3 \xt Ga 4:9; He 7:16\x* \v 4 Le'ec boon a qui' ma' qui' a c'ümaje'ex yoc'lal a Cristojo, ¿p'aati wa te'ex ti ma'ax c'u' aj beel? Ma' yan q'uin in tz'ocsic wa ma'ax c'u' aj beel te'ex.\x * \xo 3:4 \xt 2 Jn 8\x* \v 5 Le'ec a Dioso, tan u tz'eec u Püsüc'al te'ex. Tan ilic u betic a milagro ta yaame'exe. Tan u betic abe' u men a wu'yaje'ex u pectzil a Dios, y a tz'ocsaje'ex abe' ti'i ca' sa'albüque'ex. Tan u betic abe'e, pero ma' u men tane'ex a tz'ocsic a ley u tz'iibtaj aj Moises ti'i ca' sa'albüque'exi.\x * \xo 3:5 \xt 2 Co 3:8\x* \p \v 6 Pues te'i. Uxtun aj quimen Abrahama, jadi' u tz'ocsaj a Dioso, mentücü, aalbi ti'i u men Dios ti toj u na'at. \v 7 Baalo' ti aalbi ti'i, mentücü, jadi' boon a tanoo' u tz'ocsic a Dioso, jadi' ala'oo' a culajoo' ti jabix u mamoo' aj Abraham u men quet ti tanoo' u tz'ocsic a Dioso.\x * \xo 3:7 \xt Jn 8:39; Ro 4:11\x* \v 8 Ichil u ju'um a Dioso, chica'an ti bel u ca'a c'ümbül a ma' Israeloo' u men a Dioso. C'ümbüloo' u ca'a u men beloo' u cu tz'aa' u yool tu pach a Dioso. Aalbi u pectzil Dios ti'i aj Abraham yoc'ol abe'e. —Ta woc'lal incheche, bel u ca'a ti qui'tal u yool a cristiano tulacal tubajac yoc'olcab,— cu t'an u yaalbül aj Abraham u men a Dios uchi.\x * \xo 3:8 \xt Gn 12:3\x* \v 9 Qui'qui't'anbi aj Abraham u men que'en u yool tu pach a Dioso. Le'ec boon a que'enoo' u yool tu pach a Dioso, qui'qui't'anboo' ilic xan jabix ilic aj Abrahama. \v 10 Le'ec tulacal a boon a tanoo' cuchi u yaaltic u tz'oques a ley u tz'iibtaj aj Moises ca' sa'albücoo'o, pula'anoo', u men ma' paatajoo' u laj tz'oques. Baala' ti tz'iiba'an: —Wa yan mac a ma' tan u laj tz'ocsic tulacal a boon a c'u' a tz'iiba'an ichil a ley u tz'iibtaj aj Moisese, pula'an,— cu t'an a t'an a tz'iiba'an ichil u ju'um a Dioso.\x * \xo 3:10 \xt Dt 27:26; Jer 11:3\x* \v 11 Chica'an ti ma'ax mac a c'üma'an tu taan a Dios u men a ley abe'e. Baala' ti tz'iiba'an: —Le'ec a tojquinbi u na'at u men u tz'aj u yool tu pach a Dioso, le'ec bel u cu c'ümü a cuxtala,— cu t'an a t'an a tz'iiba'ana.\x * \xo 3:11 \xt Hab 2:4; He 10:38\x* \v 12 C'u' betiqui, le'ec u naalbül a cuxtal etel u tz'ocsabeeb a ley u tz'iibtaj aj Moisese, jumpaay. Le'ec u c'ümbül a cuxtal abe' chen etel u tz'eec u yool tu pach a Dioso, jumpaay tucaye'il. Baala' ti tz'iiba'an: —Le'ec mac a tan u tz'eec u yool u tz'oques a ley u tz'iibtaj aj Moisese, yan u laj tz'ocsic tulacal a boon a c'u' a tz'iiba'an te'iji,— cu t'an a t'an a tz'iiba'ana.\x * \xo 3:12 \xt Ro 4:4; Ro 11:6; Lv 18:5\x* \v 13 Pula'ano'on u men a leye. C'u' betiqui, le'ec a Cristojo, u botaj ti sip'il le'ec ca' u tz'aj u bajil ti pula'an tiqui woc'lal. P'aati ti pula'an u men baala' ti tz'iiba'an yoc'ol u quimeeb le'ec ti ch'uyquinbi tuwich cruz: —Le'ec mac a ch'uyquinbi tuwich che'e, pula'an,— cu t'an a t'an a tz'iiba'ana.\x * \xo 3:13 \xt Dt 21:23\x* \v 14 U c'ümaj a yaj abe' a Cristojo, mentücü, qui'qui't'anboo' a ma' Israel jabix ilic aj quimen Abraham uchiji. Yoc'lal c'u' u c'ümaj a Cristojo, u paatal ti tz'eec ti wool tu pach Dios aleebe ti'i ca' ti c'ümü' u Püsüc'al. Le'ec a Dioso, u tz'aj u t'an u tz'eec u Püsüc'al ti baalo'.\x * \xo 3:14 \xt Ro 4:9; Is 32:15; Is 44:3; Ez 11:19\x* \s1 Le'ec a t'an u tz'aj a Dioso, mas c'abeet tuwich a leye. \p \v 15 Pues te'i. Hermanoje'ex, etel a c'u' a weele'ex iliqui, bel in quin yee' te'ex ulaac'. Le'ec a ju'um a tz'abi u muc' u t'an u men mac a nooch u wichil u meyaja, ma'ax mac jede'ec u paatal u tupic u t'an, ma'ax u tz'eec u chucaan.\x * \xo 3:15 \xt He 9:17\x* \v 16 Baalo' ilic etel a t'an u tz'aj a Dios ti'i aj Abrahama, ma' tu jelbel. U tz'aj u t'an ti'i aj Abraham y ti'i u mam. Ma' u yadaj wa ti'ijoo' u mam, bete cuenta jabix tulacaloo' u mami. Tan u tzicbaltic u mam a jun tuulu, le'ec a Cristojo.\x * \xo 3:16 \xt 1 Co 12:12\x* \v 17 Bel in quin tz'iibte u nu'cul a t'an a tan in tzicbaltiqui. Le'ec a Dioso, u tz'aj u t'an ti'i aj Abraham. Cuatro ciento treinta jaab manüc abe'e, ca' tun u tz'aj a ley ti'i aj Moises ca' u tz'aa' ti'ijoo' a cristianojo. A ley abe'e, ma' tu tupic a t'an a tz'abi ti'i aj Abrahama.\x * \xo 3:17 \xt Ex 12:40,41; Ro 4:13,14\x* \v 18 Bel ti ca'a ti c'ümü' c'u' u yadaj a Dios u tz'eec ti'i aj Abrahama. Ma' tu paatal ti naaltic abe' etel tanil ti tz'ocsic a leye, u men u tz'aj u t'an ti'i aj Abraham u sijic ti'i c'u' u yadaja.\x * \xo 3:18 \xt Ro 8:17; Ro 4:14\x* \p \v 19 Pues te'i. ¿C'u' u c'abeetil a ley abe'e? Tz'abi a ley abe' ti'i u ye'ical ti'ijoo' a cristiano ti top yanoo' u sip'il. A ley abe'e, tz'abi u muc' jadi' asto ti udi a Cristojo. Le'ec a Cristojo, le'ec a mamtzil a adaja'an ti'i aj Abrahama. Le'ec a Dioso, chen u tz'aj a ley abe' ti'i u yaj xa'num ti'i ca' u tz'aa' ti'i aj Moises cu tz'aa'oo' ti'i a cristianojo.\x * \xo 3:19 \xt Jn 15:22; 1 Ti 1:9; Hch 7:53; He 2:2; Ex 20:19\x* \v 20 Le'ec a Dioso, u p'ütaj a ley chen etel mansaj t'an. C'u' betiqui, tu chi'il u tz'aj u t'an ti'i aj Abrahama.\x * \xo 3:20 \xt Ro 3:29\x* \s1 U c'abeetil a leye. \p \v 21 Pues te'i. A ley abe'e, qui' ilic tu c'ümic u bajil etel a t'an a tz'abi ti'i aj Abraham u men a Dioso. Wa cuchi yan biqui ti tz'ocsic a ley ti'i ca' ti c'ümü' a cuxtal a ma' yan q'uin u jobolo, c'üma'ano'on cuchi chen etel ti tz'ocsic a leye. \v 22 C'u' betiqui, tz'iiba'an ichil u ju'um Dios ti laj yanoo' u sip'il tulacal a cristianojo. U men laj yan ti sip'il tulacalo'ono, yan ti tz'eec ti wool tu pach a Jesucristojo. Jadi' ti que'en ti wool tu pach a Cristojo, bel ti ca'a ti c'ümü' c'u' u yadaj a Dios ti'i aj Abrahama. \v 23 Le'ec ti ma'ax to uduc a Cristo ti'i ca' ti tz'aa' ti wool ti'iji, que'eno'on to ichil u c'ü' a leye. Te'i p'aato'on asto ti chiclaji biqui ca' ti tz'aa' ti wool ti'i a Cristojo. \v 24 A ley abe'e, jabix ti waj cananil asto ti udi a Cristo ca' ti tz'aa' ti wool ti'i, yoc'ol ca' c'ümbüco'on u men a Dioso.\x * \xo 3:24 \xt Mt 5:17; Hch 13:39\x* \v 25 Aleebe que'en ti wool tu pach a Cristojo. Joc'o'on ichil a leye. \v 26 U men que'en ti wool tu pach a Jesucristojo, laj p'aato'on ti u mejeno'on Dios.\x * \xo 3:26 \xt Jn 1:12; Jn 20:17; Ro 8:14-17; Fil 2:15\x* \v 27 Le'ec boono'on a que'en ti wool tu pach a Cristojo, uchi ti wocja' ti'i u p'is ti'i ca' ti c'üm-ooltaj a Cristojo. \v 28 Ma'ax c'u'i wa Israelo'on wa ma' Israelo'on. Ma'ax c'u'i wa q'uexbil mozojo'on, wa ma'. Ma'ax c'u'i wa xidalo'on wa ix ch'upo'on. Laj queto'on ti'i a Jesucristojo.\x * \xo 3:28 \xt Ro 10:12; Jn 10:16; Jn 17:21\x* \v 29 Wa ti'ije'ex a Cristojo, jabixe'ex ilic u mam aj Abrahama. Bele'ex ilic a ca'a a c'ümü' c'u' a aalbi ti'i aj Abraham u men a Dioso.\x * \xo 3:29 \xt Gn 21:10; Ro 9:7; He 11:18; Ro 8:17\x* \c 4 \p \v 1 Pues te'i. Le'ec a c'u' in wadaja, le'ec jabix ada'a. Jun tuul a tz'i' tz'ub a quimen u tata, ma' tu paatal u jan c'ümic c'u' a ti'i u tat ca'ax p'aati ti'i. Le'ec ti tz'ub tojo, jabix aj meyaj ti que'en. \v 2 Tan to u cününbül asto u c'ochol u q'uinil a ac adaja'an u men u tat ti'i u c'ümical a c'u' a ti'iji. \v 3 Baalo' ilic ti que'eno'on biq'uin ado'o. Que'en ti wool tu pach a ma' yan q'uin u qui'cuntico'on etel a Dioso.\x * \xo 4:3 \xt Col 2:8\x* \v 4 C'u' betiqui, a Dioso, u tücaa'taj u Mejen le'ec ti c'ochi u q'uinili. U tz'aj ca' yanac u men jun tuul ix chu'. Le'ec ti yancunbi, tan u tücaa'bül u men a ley a tz'iiba'an u men aj Moisese.\x * \xo 4:4 \xt Gn 49:10; Gn 3:15; Mt 5:17\x* \v 5 Yanaji ti baalo' ti'i ca' u joc'so'on ichil a ley abe'e, ca' culaco'on ti'i u mejeno'on a Dioso.\x * \xo 4:5 \xt Mt 20:28; Jn 1:12\x* \v 6 Aleebe u mejeno'on tun a Dioso, mentücü, u tücaa'taj u Püsüc'al u Mejen ichil ti püsüc'al. Le'ec ilic u Püsüc'ala, tan u ye'ic to'on ti u mejeno'on Dios. —Tat,— co'on ti'i u men ilic u Püsüc'al. \v 7 Le'ec a Dioso, u tz'aj to'on ca' ococo'on ti u mejen. Ma' ca' que'en ti wool tu pach a uchben ti'i ca' sa'albüco'oni. U mejeno'on tun a Dioso, mentücü, bel ilic ti ca'a ti c'ümü' a qui' a walac u tz'eec ti'ijoo' u mejene.\x * \xo 4:7 \xt Ro 8:16\x* \s1 Tan u tuclicoo' a hermano aj Pablojo. \p \v 8 Pues te'i. Le'ec ti ma'ax to a c'üm-oolte'ex a Dioso, que'ene'ex to a wool tu pach a ma' chucul diosi.\x * \xo 4:8 \xt Ef 2:12; Ro 1:25\x* \v 9 C'u' betiqui, caje'ex a c'ajsic a Dioso. Mas jaj ca' ti wadü' a Dioso, tan u c'ajsique'ex. Aleebe tane'ex a wusc'al ta pach a ca' c'ajse'ex a ma'ax c'u' aj beel a ma' ta'ach u sa'ala. ¿C'u' ca'a a c'ate'ex a ca' c'ajes abe'e? Ma' qui' c'u' a tane'ex a betiqui.\x * \xo 4:9 \xt 1 Co 8:3; Ga 3:3\x* \v 10 Top qui'e'ex ta wich boon a nojq'uin a yana.\x * \xo 4:10 \xt Ro 14:5; Col 2:16\x* \v 11 Tan in tuclic ti jede'ec u joc'ol ti ma'ax c'u' aj beel in ye'aj te'exe. \p \v 12 Pues te'i. Hermanoje'ex, inen tan in wadic te'ex. P'üte'ex jumpul a tuclique'ex a uchben jabix ilic ca' in p'ütaj inene. P'aateen ti jabix cuchi ma' Israelen jabixe'ex ilic inche'exe. Ma'ax c'u' ti c'asil a betaje'ex ten ti que'enen ta yaame'exe.\x * \xo 4:12 \xt Ga 6:14\x* \v 13 Inche'exe, a weele'ex ilic. Ti yaax taleen ta wetele'exe, taleen u men c'oja'anajeen. Te'i in wadaj te'ex u pectzil a Dioso.\x * \xo 4:13 \xt 1 Co 2:3; Ga 1:6\x* \v 14 Ca'ax top c'as in c'oja'anil, ma' a culpachtajene'exi. A c'ümajene'ex ti jabix inen jun tuul u yaj xa'num a Dios ti ca'an. Jabix ilic cuchi ca' a c'ümaje'ex a Jesucristojo, balo ilic ca' a c'ümajene'ex.\x * \xo 4:14 \xt 2 S 19:27; Zac 12:8; Mt 10:40\x* \v 15 ¿Mane'ex wa u qui'ile'ex a wool ten? ¿Ma' wa c'üja'an te'ex biqui ti top yaj a wu'yeene'ex biq'uin ado'o? Wa cuchi yan biquiji, a joc'saje'ex cuchi u nec' a wich a tz'aje'ex cuchi ten. \v 16 ¿Tz'iicaje'ex wa ten etel a jaj a tan in wadic te'exe? \v 17 Yanoo' a mac ta yaame'ex a top que'enoo' u yool u cününte'ex, pero ma' tu qui'il. U c'atoo' cuchi u tz'a'e'ex ca' a culpachteen ti'i cuchi ca' culaque'ex ti tane'ex a tz'ocsic ala'oo'o.\x * \xo 4:17 \xt Ro 10:2; 1 Co 11:2\x* \v 18 Qui' tin wich ca' cününbüque'ex tu qui'il ca'ax que'enen ta yaame'ex ca'ax ma'. \v 19 Inche'exe, jabixe'ex in mejene, u men jumbeel a tan ti tz'ocsiqui. Tan in ca' wu'yic a yaj tanile'ex a ca' usq'uintic a tucul ta pache'ex. In c'ati cuchi ti toje'ex a tucul jabix u c'ati a Cristojo.\x * \xo 4:19 \xt 1 Co 4:15\x* \v 20 In c'ati cuchi wa ac que'enen tun ta yaame'ex ti'i cuchi ca' uchuc in tzicbal ta wetele'ex. Ma' eela'an c'u' a quin bete' te'exe. \s1 U nu'cul ixna' Agar ixna' Sara. \p \v 21 Pues te'i. Boone'ex a tane'ex a c'atiintic a tz'ocse'ex a ley u tz'iibtaj aj Moisese, nuucte'ex in t'an. Uchac ma' tane'ex a ch'a'ic u tojil biqui'il a ley abe'e. \v 22 Bel in quin wadü' te'ex c'u' a tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios yoc'ol abe'e. Yan ca' tuul u mejen aj Abrahama. Jun tuulu, yanaji etel ix q'uexbil ch'up. Ulaac' a jun tuulu, yanaji etel a ma' q'uexbil ix ch'upu.\x * \xo 4:22 \xt Gn 16:15; Gn 21:2\x* \v 23 Le'ec a tz'ub a yanaji etel ix q'uexbil ch'upu, yanaji jabix ti walac u yantal a ca'ax macaca. C'u' betiqui, a tz'ub a yanaji etel a ma' q'uexbil ix ch'upu, chen Dios u ch'anesaj ix ma'alil ch'up abe'e. Le'ec a Dioso, u betaj abe' u men u tz'aj u t'an ti'i aj Abraham ti'i ca' yanac u mejen.\x * \xo 4:23 \xt Ro 9:7,8\x* \v 24 Le'ec ada' u nu'cul a mucult'an in wadaj. Le'ec a jujun tuul ix ch'up abe'e, jabix u p'is a jujun p'eel u t'an a Dioso. Tz'abi a ley ti'i aj Moises tuwich a witz u c'aba' Sinai. Le'ec ix q'uexbil ch'up in wadaj ich mucult'ana, le'ec jabix a ley abe'e. Le'ec u yal ix q'uexbil ch'upu, le'ec jabix a boon tuul a que'en yalam u c'ü' a leye. Ma' cha'c'ü'oo'i. \v 25 Ich mucult'an ixna' Agara, le'ec a ley abe' a tz'abi ti'i aj Moises tuwich witz Sinai cuenta Arabia. Ulaac' u nu'cul ixna' Agara, le'ec jabix a caj Jerusalen. Le'ec a caj abe'e, le'ec u noochil a caj ti'ijoo' in wetcaal. Jabix ilic ti q'uexbil cristiano ix Agar u yet'oc u yala, baalo' ilic ti que'en yalam u c'ü' a ley in wetcaaloo'o. \v 26 C'u' betiqui, le'ec boono'on a bel ti ca'a ich ca'an ichil a tumul caj Jerusalen le'ec a que'en te'iji, ma' que'eno'on yalam u c'ü' a leyi. Ino'ono, ma' jabixo'on u yal ix q'uexbil ch'upi. Ino'ono, jabixo'on u yal ix ch'up a ma' q'uexbili.\x * \xo 4:26 \xt Is 2:2; Mi 4:1,2; He 12:22; Rev 3:12; Rev 21:2\x* \v 27 Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios yoc'ol abe'e: —Adü u qui'il a wool inchech ix ma'al ch'up. Adü u qui'il a wool ti chich. Incheche, ma' ta'ach a wu'yic u yajil a yancunaj ala. C'u' betiqui, mas yaab a wal tuwich ix alil ch'upu.— Baalo' ti tz'iiba'an.\x * \xo 4:27 \xt Is 54:1\x* \p \v 28 Pues te'i. Hermanoje'ex, ino'ono, jabixo'on aj Isaaca. Yanaji ala'aji, le'ec ti ch'anesabi a na' chen etel u t'an a Dioso. Le'ec abe'e, le'ec ix ch'up a ma' q'uexbi. Ino'ono, u mejeno'on ilic a Dios chen u men u t'an a Dioso.\x * \xo 4:28 \xt Ro 4:16\x* \v 29 Le'ec ix q'uexbil ch'upu, yanaji u yal jabix tu yantal a ca'ax macaca. Le'ec u yala, u betaj a c'as ti'i aj Isaac le'ec a yanaji etel u t'an a Dioso. Baalo' ilic aleebe. Le'ecoo' a ma' c'üma'ana, walacoo' u betic a c'as to'on a c'üma'ano'ono. Yanajo'on u ca' sut u men u Püsüc'al a Dioso.\x * \xo 4:29 \xt Gn 21:9\x* \v 30 Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios yoc'ol a c'u' in wadaja. —P'ütü ix q'uexbil ch'up tac etel u yal. Ado'o, ma' tu paatal u c'ümic u c'ajsabeeb u tat ti quimic u tat. Jadi' u yal ix ch'up a ma' q'uexbili, bel u cu c'ümü' u c'ajsabeeb u tat.— Baalo' ti tz'iiba'an.\x * \xo 4:30 \xt Gn 21:10; Ro 11:7; Ga 3:8; Jn 8:35\x* \v 31 Hermanoje'ex, ino'ono, jabixo'on u yal ix ch'up a ma' q'uexa'ana. Ma' jabixo'on u yal ix q'uexbil ch'upi. \c 5 \s1 Ma' a p'ütique'ex a Cristojo. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec a Cristojo, u joc'sajo'on yalam u c'ü' a ley u tz'iibtaj aj Moisese. P'aato'on ti jabix ma' tan ti tücaa'bül u men a ley abe'e. Ma' qui' ca' usc'aque'ex ta pach a tz'aa' a bajile'ex ca' tücaa'büque'ex tucaye'il u men a ley abe'e.\x * \xo 5:1 \xt Jn 8:32; Hch 15:10\x* \v 2 U'ye'ex. Inen aj Pablo. Tan in wadic te'ex tu jajil. Wa tane'ex a tuclic ca' sa'albüque'ex u men u p'is a circuncision tuwiche'ex a wot'el, ma'ax c'u' aj beel te'ex a Cristojo.\x * \xo 5:2 \xt Hch 15:1\x* \v 3 Tan in ca' adic ti'ijoo' boon a winic a tanoo' u c'ümic a circuncision abe'e. Yan u laj tz'ocsic tulacal a ley u tz'iibtaj aj Moisese.\x * \xo 5:3 \xt Ga 3:10\x* \v 4 Joq'ui te'ex ti ma'ax c'u' aj beel a Cristojo, wa tane'ex a yaaltic a tz'ocsic a ley u tz'iibtaj aj Moises ti'i ca' c'ümbüque'exe. A p'ütaje'ex u qui'il a Dioso.\x * \xo 5:4 \xt Ro 9:31; He 12:15\x* \v 5 C'u' betiqui, le'ec boono'on a que'en ti wool tu pach a Dioso, tan u tojquinbil ti na'at u men u Püsüc'al a Dioso. Tan ti paac'tic ca' tojac ti na'at jumpul.\x * \xo 5:5 \xt Ro 8:24\x* \v 6 Le'ec boon tuul a ti'i a Jesucristojo, yaj u yuboo' u bajil u men que'enoo' u yool tu pach a Dioso. Jadi' abe' a mas c'abeet ti'ijoo'. Ma'ax c'u' aj beel ti'ijoo' ca'ax u c'ümaj ca'ax ma' u c'ümaj a circuncisiono.\x * \xo 5:6 \xt Col 3:11; 1 Ta 1:3\x* \v 7 Biq'uin ado'o, caje'ex a tz'oques ti toj. ¿Mac u chowaje'ex ca' a p'üte'ex a tz'ocsic a jaja?\x * \xo 5:7 \xt 1 Co 9:24\x* \v 8 Ma' ti'i Dios a pectzil abe' a tane'ex a tz'ocsiqui. Le'ec a Dioso, u püyaje'ex ti'i ca' a tz'ocse'ex a jaja. \v 9 Jabix ilic tu xaabtic u bajil tz'etz'eecac a levadura ichil tulacal a harinaja, baalo' ilic ala'i a ma' toj u na'ata. Bel u cu cho'e'ex tulacale'exe. \v 10 Inene, in weel ti le'ec a Noochtzili, bel u cu yaante'ex ti ma' a tz'ocsique'ex a tusu. Bele'ex a ca'a a tz'oques a jabix ilic in tucul inene. Le'ec mac a tan u chowique'exe, ca'ax boon nooch u wichil u meyaja, bel u ca'a tz'abül ichil u sip'il u men a Dioso.\x * \xo 5:10 \xt 2 Co 8:22; Ga 1:7; 2 Co 10:6\x* \p \v 11 Pues te'i. Hermanoje'ex, wa cuchi tan in wadic ti'ijoo' a cristiano ti c'abeet a circuncision ti'i ca' sa'albücoo'o, qui'oo cuchi ten u men baalo' ti sucoo' u bete'. Ma' cuchi tanoo' u tz'eec ten a yaja. Wa cuchi tan in wadic a baalo'o, ma' cuchi tu tz'iictaloo' ca' u yuboo' in pectzil yoc'ol ti quimi a Cristo tuwich cruz tiqui woc'lal.\x * \xo 5:11 \xt Ga 6:12; 1 Co 15:30; 1 Co 1:23\x* \v 12 In c'ati cuchi ca' joc'ocoo' jumpul ta yaame'ex boon tuul a tanoo' u chowique'exe.\x * \xo 5:12 \xt 1 Co 5:13\x* \p \v 13 Pues te'i. Hermanoje'ex, püybe'ex u men Dios ca' joc'sabe'ex tu c'ü' a ley u tz'iibtaj aj Moisese. C'u' betiqui, ma' joc'sabe'ex ichil a ley ti'i ca' xique'ex a bete' a jabix u c'atoo' a ca'ax macac yoc'olcab. Joc'sabe'ex ichil a ley ti'i a yacunticale'ex a bajil. Joc'sabe'ex ilic ti'i a waanticale'ex a bajil. \v 14 Tulacal boon a ley u tz'iibtaj aj Moisese, jadi' ada' a tan u yadiqui: —Jabix ilic ti yaj a wu'yi a bajili, baalo' ilic ca' a yacunte a wet'oc.—\x * \xo 5:14 \xt Lv 19:18; 1 Ti 1:5\x* \v 15 C'u' betiqui, wa cuchi tane'ex a betic a c'as ta wet'oc y tane'ex a jantic u pach, sabeensil a cho'ique'ex a bajil. \s1 Le'ec a c'as a yan yoc'olcab y a qui' a walac u tz'eec a Dioso. \p \v 16 Pues te'i. Inen tan in wadic te'ex. Tz'oquese'ex c'u' a tan u ye'ic te'ex u Püsüc'al a Dioso. Ca' a tz'ocse'ex ala'aji, ma' ta betique'ex a ca'ax c'u'ac a c'ate'exe.\x * \xo 5:16 \xt Ro 6:12\x* \v 17 Le'ec a chen ca'ax c'u'ac ti c'ati ti bete' a ti'i a yoc'olcaba, jumpaay. Le'ec a c'u' u c'ati ca' ti bete' u Püsüc'al a Dioso, jumpaay tucaye'il xan. A ca' p'eel abe'e, tanoo' u p'isbajtic u bajil. Machalo'on u men. Ma' yan biqui ti betic a c'u' ti c'atiji.\x * \xo 5:17 \xt Ro 7:23; Ro 7:15\x* \v 18 C'u' betiqui, wa tan ti betic a jabix u c'ati u Püsüc'al a Dioso, ma' que'eno'on tu c'ü' a leye.\x * \xo 5:18 \xt Ro 6:14; 1 P 4:6\x* \v 19 Chica'an ti tan ti betic a c'u' a chen ti'i a yoc'olcaba. Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec a cüjtal etel a ca'ax macaca. Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec a cüjtal etel a ca'ax macaca. Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec a ma'tziqui, aj ma'su'tal.\x * \xo 5:19 \xt 1 Co 3:3; Ef 5:3; Stg 3:14\x* \v 20 Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec u c'ajsabül a ma' jiil diosi, ma'ax le'ec a dios a chen betabülü. Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec u betabül a pulya'aja. Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec a walac u tza'quesic u yettz'iiquili, le'ec a p'isbaja, le'ec a xüc-oolili, le'ec a tz'iiquili. Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec a chen ti'i tu junal u c'ati tulacala, le'ec ca' u bete' ca' u jüp'oo' tac u bajil a jujun tuulu, wa xan a jujun muuch'u. \v 21 Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec u tz'i'lajbül a c'u' a yan ti'i ulaac'a. Le'ec a ma' qui' abe'e, le'ec jabix quimsaj, jabix caalül, jabix u fiestajiloo' ti much'a'anoo' ti caalülü, tulacal. Bel in quin ca' adü' te'ex jabix ilic in wadaj te'ex biq'uin ado'o. Cününte'ex a bajil. Le'ec mac a walac u betic a jabix abe'e, ma' tu yoc'ol tu cuenta a Dioso.\x * \xo 5:21 \xt Rev 22:15\x* \v 22 C'u' betiqui, le'ec ada' u patalil u Püsüc'al a Dios a walac u tz'eec ichil ti tucul. Walac u tz'eec ti'i ca' a yacunte'ex a bajil. Walac u tz'eec a qui'-oolala. Walac u tz'eec a jetz'a'an-oolili. Walac u tz'eec ti'i ma' a jomol tz'iictal. Walac u tz'eec a qui'il na'ata. Walac u tz'eec ca' a waante'ex tulacal mac. Walac u tz'eec ti'i ma' a tuse'ex.\x * \xo 5:22 \xt Jn 15:2\x* \v 23 Walac u tz'eec ti'i ca' a bense'ex a bajil tu qui'il etel tulacaloo'. Walac u tz'eec te'ex ca' a cününte'ex a bajil ti'i ma' a betique'ex a c'asa. Ca' a bete'ex tulacal a jabix abe'e, ma' yan a ley a bel u cu tz'a'e'ex a sip'ili.\x * \xo 5:23 \xt Stg 3:17; 1 Co 13:7\x* \v 24 Le'ec boono'on a ti'i a Jesucristojo, ma' qui' tiqui wich a c'asili. P'aato'on jabix quimeno'on ti'i a c'asili.\x * \xo 5:24 \xt Col 3:9\x* \v 25 Yan tun ti cuxtal u men u Püsüc'al a Dioso, mentücü, yan ti tz'ocsic ala'aji. \v 26 Ma' qui' ca' ti tz'aa' ti wool ti'i ca' aalbüc ti qui'il, ma'ax ti lic'sic u tz'iiquil a maca, ma'ax ti xüc-ooltic ti bajil. \c 6 \s1 Yan a waantique'ex a bajil. \p \v 1 Pues te'i. Hermanoje'ex, wa yan mac ta yaame'ex a yanaji u sip'ili, le'ec a tan u tz'ocsic u Püsüc'al a Dioso, le'ec a yan u beel u tojquinte u na'at ala'aji. Tojquinte u na'at tu qui'il. Cününte ilic a bajil bic yanac a sip'il inchech a tan a tojquinaj na'at.\x * \xo 6:1 \xt Stg 5:19; 1 Co 2:15; 2 Ta 3:15; 1 Co 7:5\x* \v 2 Aante'ex a bajil ca' tojaque'ex a tucul etel a Dioso. Ca' a bete'ex ti baalo'o, tane'ex a betic jabix u c'ati a Cristojo.\x * \xo 6:2 \xt Ro 15:1; Jn 13:14\x* \v 3 C'u' betiqui, wa cuchi yan mac a tan u betic jabix top u yeel y ma' jaj ti u yeeli, chen tan u chowic u bajil.\x * \xo 6:3 \xt Ro 12:3; 2 Co 3:5\x* \v 4 Yan u tz'eec ti cuenta jujun tuulil tu junal wa toj a na'at a tan u betiqui. Wa qui'i, qui'ac u yool. Ma' qui' ca' u yadü' ti mas qui' a tan u betic tuwich ulaac'a.\x * \xo 6:4 \xt 2 Co 13:5; Lc 18:11\x* \v 5 Jujun tuulilo'on, bel ti ca'a ti wadü' ti'i Dios biqui ti betaj c'u' a tz'abi to'on ca' ti bete'e.\x * \xo 6:5 \xt Ro 2:6\x* \p \v 6 Pues te'i. Le'ec mac a tan u cambal etel u t'an a Dioso, yan u yaantic u yaj ca'ansajil tz'e'tz'e'tac etel a c'u' a yan ti'iji.\x * \xo 6:6 \xt Ro 15:27\x* \v 7 Ma' a chowique'ex a bajil a jujun tuule'exe. Ma' tu paatale'ex a tusic a Dioso. Le'ec jabix a tane'ex a betiqui, wa qui' wa ma' qui'i, baalo' ilic ti usc'ac u jel te'ex.\x * \xo 6:7 \xt 1 Co 6:9; Job 13:9; Lc 16:25\x* \v 8 Le'ec mac a walac u betic a c'as u tuclaja, bel ilic u ca'a ichil a c'asili. Wa ca' u bete' jabix u c'ati u Püsüc'al a Dioso, le'ec ilic u Püsüc'al a Dioso, bel u cu tz'aa' ti'i a cuxtal a ma' yan q'uin u jobolo.\x * \xo 6:8 \xt Stg 3:18\x* \v 9 Ma' qui' ca' tuc'uc ti wool ti bete' a qui'i. Jun p'eel q'uin bel ti ca'a ti c'ümü' u jel wa ma' ti p'ütic ti betic a qui'i.\x * \xo 6:9 \xt 2 Ta 3:13; Is 40:30; Mt 24:13\x* \v 10 U men yan u jel, wa yan biquiji, mas c'abeet ca' ti bete' a qui'il ti'ijoo' a hermanojo. Yan ilic ti betic a qui'il ti'i tulacal a cristianojo.\x * \xo 6:10 \xt Jn 9:4; 1 Ti 6:18; Ef 2:19\x* \s1 Aj Pablojo, tan u tz'iib etel ilic u c'ü'. \p \v 11 Pues te'i. Wa'ye' cajeen to ti tz'iib ichil a carta ada' tin c'ü'il tun. ¿Ma' wa chica'an te'ex in tz'iib etel u nucuchil? \v 12 Le'ec mac u c'ati ca' a c'üme'ex u p'is a circuncision tuwiche'ex a wot'el, jadi' u c'atoo' ca' ococoo' ti nooch u wichil u meyaj ta yaame'ex. Le'ecoo' ilic a tanoo' u yadic abe'e, saacoo' ca' xicoo' u yadü' u pectzil a Cristo c'u' ca'a ti quimi tuwich cruz.\x * \xo 6:12 \xt Fil 3:18\x* \v 13 Saacoo' u c'ümoo' a yaja. Ala'oo'o, u c'ümajoo' a circuncisiono. C'u' betiqui, ma' ta'achoo' u tz'ocsic a ley u tz'iibtaj aj Moisese. Ala'oo'o, jadi' u c'atoo' ca' a c'üme'ex abe' ti'i ca' a qui'cunte'exoo' ilic u yool. \v 14 Inene, ma' qui' ca' in wadü' u qui'il a ma'ax c'u'iji. Jadi' qui' in wadic u qui'il ti Noochil a Jesucristo a quimi tuwich u cruzil. U men ala'aji, jabix quimenen ti'i a yoc'olcaba. Jabix quimen ilic a yoc'olcab tene. \v 15 Le'ec boono'on a que'en ti wool pach a Jesucristojo, ma'ax c'u' aj beel wa c'ümbaani a circuncision wa ma'. Jadi' a c'abeete, le'ec a jela'an cuxtal u men a Dioso.\x * \xo 6:15 \xt 2 Co 5:17; Ef 2:10; Ef 4:24\x* \v 16 Le'ec boon a walacoo' u tz'ocsic c'u' in tz'iibtaj ichil a carta ada'a, in c'ati ti jetz'a'anacoo' u yool. In c'ati ca' ch'a'bücoo' u yotzilil u men Dios boon tuul a que'en u yool tu pach a Dios tu jajili.\x * \xo 6:16 \xt Sal 73:1; Sal 125:5; Ga 3:7-9\x* \p \v 17 Pues te'i. Ma' tu paataloo' u yadic wa ma' jaj in t'an u men yan u p'is tuwich in wot'el ti jütz'been u men tan in wadic u pectzil a Dioso.\x * \xo 6:17 \xt 2 Co 1:5; 2 Co 4:10; Col 1:24\x* \v 18 Hermanoje'ex, in c'ati ca' aantabüque'ex u men ti Noochil a Jesucristojo. Wa'ye' jobi in t'an.\x * \xo 6:18 \xt Ro 16:24; 2 Co 13:14; 2 Ti 4:22\x*