\id ACT - Mopan Maya NT -Belize 2012 (DBL -2013) \h HECHOS \toc1 Le'ec Ada' a C'u' u Betajoo' u Yaj Xa'num a Jesucristojo. \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 Le'ec Ada' a C'u' u Betajoo' u Yaj Xa'num a Jesucristojo. \c 1 \s1 Aalbi ti watac u Püsüc'al a Dios tu jajil. \p \v 1 Noochwinic Teofilo, in tz'iibtaj tech a ju'um biq'uin ado'o. Ichil abe'e, in tz'iibtaj tech tulacal a c'u' a caji u bete' y u yee' a Jesusu,\x * \xo 1:1 \xt Lc 1:3\x* \v 2 asto ti c'ochi u q'uinil u ch'a'bül a Jesus ti ca'ana. Ac yeeta'anoo' tun u yaj xa'num u men a Jesusu. Le'ec ti tan u joc'olo, u yadaj ti'ijoo' c'u' a yan u beticoo'o. Albi ti'i a Jesus a t'an abe' u men u Püsüc'al a Dioso.\x * \xo 1:2 \xt 1 Ti 3:16\x* \v 3 Le'ec a Jesusu, u c'ümaj a yaja. Quimi. Le'ec ti ca' cuxlajiji, bini eteloo' u yaj xa'num. U yilajoo' ti cuxa'an tucaye'. Yaab c'u' u betaj a Jesus yoc'ol ca' u yeeltoo' ti cuxa'an tu jajil. Cuarenta q'uin que'en tu yaamoo'. Tan u tzicbaltic biqui ti walac u tücaa' a Dioso.\x * \xo 1:3 \xt 1 Co 15:5\x* \v 4 Le'ec a Jesusu, le'ec ti que'en tu yaamoo' u yaj xa'numu, u yadaj ti'ijoo' ca' culacoo' ichil a caj Jerusalen. —Te'i a paac'tique'ex a jun tuul a watac jabix u yadaj a Tattzili. Baalo' ilic in wadaj te'ex biq'uin ado'o,— cu t'an a Jesus ti'ijoo'o.\x * \xo 1:4 \xt Lc 24:43; Jn 14:16\x* \v 5 —Le'ec aj Juana, uchi u tz'aj ocja' chen etel ja' pero seeba'an u c'ochol u q'uinil ti bele'ex a ca'a a c'ümü' u Püsüc'al a Dios jabix uche'ex a wocja' etel,— cu t'an a Jesus ti'ijoo' u yaj xa'num.\x * \xo 1:5 \xt Hch 11:16; Jl 3:18\x* \s1 Naq'ui ti ca'an a Jesusu. \p \v 6 Pues te'i. Le'ec ti much'a'anoo' etel a Jesus u yaj xa'numu, u c'aatajoo' ti'i a Jesusu. —Ti Noochil, mücha'ano'on aj Israelo'on u menoo' ti wettz'iiquil. ¿Bel wa a ca'a a joc'soo' tiqui yaam aleebe?— cu t'anoo' ti'i a Jesusu.\x * \xo 1:6 \xt Is 1:26; Dn 7:27; Am 9:11\x* \v 7 —Inche'exe, ma' yan c'u' ca'a ca' a weelte'ex u q'uinil u yuchul c'u' a tane'ex a c'aatiqui, ma'ax u yorajil biq'uin u yuchul. Abe'e, le'ec jaj ti'i a Tattzili. Ac yeeta'an u q'uinil u men ala'i c'u' a uchul u ca'aja,— cu t'an a Jesus ti'ijoo' u yaj xa'num.\x * \xo 1:7 \xt Dt 29:29; 1 Ta 5:1\x* \v 8 —Yan a c'u' a mas tzaj ca' a weelte'exe,— cu t'an a Jesus ti'ijoo' ala'oo'o. —Le'ec ca' c'ochoc u Püsüc'al a Dios ta wetele'exe, tz'abül u ca'a u muq'ue'ex a t'an ti'i ca' a tzicbalteene'ex ti'i boon a que'en ich caj Jerusalen, tulacal cuenta Judea, cuenta Samaria y tulacal tubajac yoc'olcab,— cu t'an a Jesusu. \v 9 Le'ec ti jobi u yadic abe'e, ch'a'bi ti ca'an a Jesusu. Le'ecoo' u yaj xa'numu, u yilajoo' ti tan u nac'ül a Jesusu. Tanoo' u cha'an asto ti mu'yi ich muyal.\x * \xo 1:9 \xt Jn 6:62\x* \v 10 Le'ec ti tanoo' to u cha'antic a ca'an tuba mu'yi a Jesusu, ca' u yilajoo'o, jeda' tu tzeeloo' ca' tuul u yaj xa'num a Dios a tali ti ca'ana. Le'ec u noc' a ca' tuulu, süc tu jajil.\x * \xo 1:10 \xt Hch 10:3\x* \v 11 ' —Inche'ex a winic aj Galileajile'exe, ¿c'u' ca'a ti wa'ane'ex wa'ye'? ¿C'u' ca'a tane'ex a cha'antic a ca'ana? Ma' qui' c'u' a tane'ex a betiqui,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesusu. —Joc'sabi a Jesus ta yaame'exe. Bini ti ca'an. Jabix ilic ca' a wilaje'ex ti bini ti ca'ana, baalo' ilic ca' ilbic ti ca' watac a Jesus tucaye'e,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo'. Despuese, binoo'.\x * \xo 1:11 \xt Dn 7:13; 1 Ta 1:10; Rev 1:7\x* \s1 Yeetbi aj Matias ti'i u jelil aj Judasa. \p \v 12 Pues te'i. Joc'oo' u yaj xa'num a Jesus tuwich a witz u c'aba' Olivos. Usc'ajoo' ich caj Jerusalen. Ma' yan jun p'e kilometro\f + \fr 1:12 \ft ½ mile\f* u naachil ti a caj abe'e.\x * \xo 1:12 \xt Zac 14:4\x* \v 13 Le'ec ti ocoo' ichil a caja, binoo' ti a cuarto ich u ca' tzaam a naj tuba tanoo' u posado. Le'ec a que'enoo' te'iji, le'ec aj Pedro, aj Jacobo, aj Juan, aj Andres, aj Felipe, aj Tomas, aj Bartolome, aj Mateo, etel u chucaan, le'ec u mejen aj Alfeo, le'ec aj Jacobo. Yan ulaac', le'ec aj Simon Cananista etel aj Judas le'ec u yitz'in aj Jacobo.\x * \xo 1:13 \xt Mr 14:15; Lc 22:12; Mt 10:4; Lc 6:15; Jud 1\x* \v 14 Tu yaamoo' abe'e, que'enoo' a nooch'upu. Tu yaamoo' a nooch'up que'en ixna' Maria le'ec u na' a Jesusu. Te'i que'enoo' u yitz'in a Jesus tu yaamoo'o. Jumbeloo' u tucul tulacaloo' abe'e. Tanoo' u t'an etel a Dios ti ca'ana.\x * \xo 1:14 \xt Lc 23:49; Mt 13:55\x* \p \v 15 Pues te'i. Jun p'eel q'uin le'ec ti que'enoo' te'iji, much'a'anoo' ciento veinte tuuloo' u yet'oc. Wa'laji aj Pedro tu yaamoo'o.\x * \xo 1:15 \xt Rev 3:4\x* \v 16 —Hermanoje'ex,— cu t'an ti'ijoo'. —Yan u yuchul c'u' a tz'iiba'an ichil u ju'um a Dioso. Uchi aj quimen Davidi, u tz'iibtaj c'u' a albi ti'i u men u Püsüc'al a Dioso. U tz'iibtaj c'u' a bel u cu bete' aj Judasa. Aj Judasa, u yaantajoo' a mac u müchajoo' a Jesusu,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 1:16 \xt 2 S 23:2; Sal 41:9; He 3:7; 1 P 1:11; Jn 18:3\x* \v 17 —Le'ec aj Judasa, ti wetmeyaj u men yeetbi jabix ilic ino'ono,— cu t'an.\x * \xo 1:17 \xt Lc 6:16; Hch 12:25\x* \v 18 —Le'ec aj Judasa, u conaj a Jesusu. Etel a taq'uin u c'ümaja, q'uexbi a lu'umu. Püca'an ti c'axi aj Judas ti lu'umu. Jeeti u nüc'. Joq'ui u chulunta',— cu t'an.\x * \xo 1:18 \xt Mt 27:5; 2 P 2:15; Sal 55:23\x* \v 19 —Le'ec ti ca' u yubajoo' aj caj Jerusalene, u tz'ajoo' u c'aba' a lu'um abe' ti Aceldama ichiloo' u t'an. Le'ec u nu'cul a t'an abe'e, “tuba joq'ui u q'uiq'uel a maca,”— cu t'an aj Pedrojo. \v 20 —Tz'iiba'an ichil a ju'um Salmos\f + \fr 1:20 \ft Psalms\f* ichil u ju'um a Dios yoc'ol c'u' a mani ti'i aj Judas ti baala': \pi1 “Bel u ca'a p'ütbül u yotoch ti ma' yan u ba'al. Ma'ax jun tuul bel u ca'a ti cuntal te'i.” \m Tz'iiba'an ulaac' ti baala': \pi1 “Ulaac' mac bel u cu bete' u meyaj.” \m Baalo' ti tz'iiba'an yoc'ol aj Judas,— cu t'an aj Pedrojo,\x * \xo 1:20 \xt Sal 69:25; Sal 109:8; 1 P 5:2\x* \v 21-22 —mentücü, yan ti yeetic u jel aj Judasa. Le'ec abe'e, bel u cu yadü' ti ca' cuxlaji tun a Jesus tucaye'il jabix ilic ti walac ti wadic ino'ono,— cu t'an aj Pedrojo. —Le'ec a jun tuul a yan ti yeetiqui, le'ec a mac a que'en tiqui yaam ti tan u manül ti Noochil a Jesus tiqui wetel. Que'en tiqui yaam le'ec ti ca' u c'ümaj a ocja' a Jesus u men aj Juan le'ec ti caji ti t'an a Jesusu. Que'en ti que'en tiqui yaam asto ti bini ti ca'an a Jesusu,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 1:21-22 \xt Mt 28:15; Hch 2:22; He 2:3\x* \v 23 Ich yaabil u cüxtajoo' ca' tuul: aj Jose etel aj Matias. Aj Joseje, yan ca' p'eel ulaac' u c'aba' ti'i: Barsabas y Justo. \v 24-25 Cajoo' ti t'an a hermano etel a Dios ti ca'ana. —Ti Noochil,— cu t'anoo' ti'i a Dioso. —A weel biqui yanil u püsüc'al tulacal a cristianojo. Wa'ye' que'en ca' tuul a winiqui. Ye'e to'on mac a c'ati ca' ococ tu yaj xa'num a Jesus ti'i u betical jabix u meyaj aj Judasa. Aj Judasa, u cüxtaj u sip'il. Bini ich c'aac' u bo'te u sip'il,— cu t'anoo'.\x * \xo 1:24-25 \xt Jn 2:24; He 4:13; Rev 2:23\x* \v 26 Uchoo' u baxül bul ti'i ca' u yiloo' mac a ocol u ca'a ti'i u jel aj Judasa. Le'ec aj Matiasa, uchi u ganar. Ti baalo' oqui tu yaj xa'num a Jesus eteloo' u chucaan a once tuulu.\x * \xo 1:26 \xt Lv 16:8; 1 S 14:41,42; Hch 13:19\x* \c 2 \s1 Udi u Püsüc'al a Dioso. \p \v 1 Pues te'i. Much'a'anoo' ich jun p'eel ilic cuuch boonoo' a hermano ti'i u q'uinil a fiesta u c'aba' Pentecostes.\x * \xo 2:1 \xt Lv 23:15; Hch 1:14\x* \v 2 Chen u yubajoo'o, yan a c'u'i uchi u peec ti ca'an jabix u juum a iq'ui. Chich u peec abe' ti oqui ichil a naj tuba tina'anoo'o.\x * \xo 2:2 \xt Hch 4:31\x* \v 3 Ca' u yilajoo'o, ac yan jabix aj tz'i' c'aac' yoc'ol u pol a jujun tuulu. \v 4 Baalo' ti oqui u Püsüc'al a Dios ichil u püsüc'al boon a que'enoo' te'iji. Le'ec ti tz'abi c'u' a ca' u yadoo' a jujun tuul u men u Püsüc'al a Dioso, cajoo' u yadü' a t'an a jujumpaay u wich a ma' u yeeloo'o.\x * \xo 2:4 \xt Hch 1:5; Mr 16:17; 1 Co 12:10; 1 Co 13:1; 1 Co 14:2\x* \p \v 5 Pues te'i. Yanoo' aj Israel ichil a caj Jerusalen ti a q'uin ti uchi ti baalo'o. Ala'oo'o, jujumpaayoo' u caal ca'ax tubajac yoc'olcab. Walacoo' u tz'ocsic a Dios tulacaloo' u yoolo.\x * \xo 2:5 \xt Ex 23:17\x* \v 6 Ala'oo'o, le'ec ti ca' u yubajoo' u peec abe'e, much'lajoo' ti yaab. Tu yaamoo' a tanoo' u cha'ana, yan a taloo' ti naacha. Jujumpaayoo' u wich u t'an. Sa'too' u yool a c'ochoo' tojo, u men le'ec boon a walacoo' u tz'ocsic a Jesusu, tanoo' u tzicbal ichil ilic u t'an a jujun tuul jabix ti walacoo' u yadic a tala'anoo' tubajac. \v 7 Sa'too' u yool tu jajil u men c'u' a tanoo' u yubiqui. Tanoo' u cha'an. —Ile'ex, le'ecoo' a tanoo' u t'an, laj Galileanojiloo',— cu t'anoo' tu bajil. \v 8 —¿Biqui ti baalo'? Tanoo' u t'an ichil ti t'an ino'on tuba yanajo'on. Jujumpaay u wich ti t'an,— cu t'anoo' u yaabil a cristianojo. \v 9-10 —Tiqui yaam yan a taloo' cuenta Partia,— cu t'anoo'. —Yan a taloo' cuenta Media. Yan a taloo' cuenta Elam, cuenta Mesopotamia, cuenta Judea, cuenta Capadocia, cuenta Ponto, cuenta Asia, cuenta Frigia, cuenta Panfilia, cuenta Egipto. Tiqui yaam yan a taloo' ma' naach caj Cirene. Que'en ich cuenta Africa a caj abe'e. Tiqui yaam yan a taloo' caj Roma, le'ec aj Israeloo'. Tu yaamoo' abe'e, yanoo' a chen u tz'ajoo' u bajil ti aj Israeloo'o,— cu t'anoo' u yaabil a cristiano tu bajil.\x * \xo 2:9-10 \xt 1 P 1:1\x* \v 11 —Yan a taloo' cuenta Creta, cuenta Arabia. Tulacalo'on, tan ti wu'yicoo' u yaj xa'num a Jesus ti tanoo' u t'an ichil ti t'an ino'ono. Tanoo' u tzicbaltic u milagro a Dioso, le'ec a boon u betaja,— cu t'anoo' u yaabil a cristiano tu bajili.\x * \xo 2:11 \xt Ex 12:48; Is 56:6\x* \v 12 Sa'too' u yool tulacaloo' a cristianojo. Ma' u yeeloo' c'u' a cu tucloo'o. Le'ecoo' u yaabili, tanoo' u c'aatic tu bajil: —¿C'u' u nu'cul a tan u yuchulu?— cu t'anoo'. \v 13 Yanoo' ulaac' tu yaamoo' a cristianojo, cajoo' ti baxült'an. —Cüla'anoo',— cu t'anoo' abe' yoc'oloo' a hermanojo.\x * \xo 2:13 \xt 1 Co 2:14\x* \s1 U t'an aj Pedro ti'ijoo' a cristianojo. \p \v 14 Pues te'i. Wa'laji aj Pedro u yet'ocoo' a once tuulu. Chich u t'an ti caji ti t'an eteloo' boon a tanoo' u cha'ana. —In wetcaale'ex aj Israel etel boone'ex a tane'ex a sut ichil a caj Jerusalen, u'ye'ex in t'an le'ec a c'u' a bel in quin wadü' te'exe,— cu t'an aj Pedrojo. \v 15 —Ino'ono, ma' cüla'ano'on jabix a tane'ex a wadiqui, u men a las nueve ti jatzca' to,— cu t'an aj Pedrojo. \v 16 —Le'ec a c'u' u yadaj aj quimen Joele, le'ec a tan u manülü. Ala'aji, le'ec jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchi,— cu t'an aj Pedrojo. —Baala' u yadaj ala'aji: \pi1 \v 17 “Le'ec ti watac u q'uinil u jobol a yoc'olcaba, bel in ca'a in tücaa'te in Püsüc'al ichiloo' u püsüc'al a cristianojo, cu t'an a Dioso,” cu t'an aj Joele. “Ti'i a q'uin abe'e, beloo' u cu yadü' in t'an a mejene'ex ca'ax xidal ca'ax ix ch'up, cu t'an a Dioso. Le'ecoo' a ch'ajomo, bel in quin yee' ti'ijoo' c'u' in c'ati ich jabix nümül. Pixa'anoo' y tanoo' u yilic. Le'ecoo' a noochwiniqui, bel in ca'a ti tzicbal eteloo' ichil u nümül, cu t'an a Dioso.\x * \xo 2:17 \xt Is 44:3; Ez 11:19; Ez 36:27; Jl 2:23; Zac 12:10; Sal 72:6; Pr 1:23; Is 32:15,16; Hch 10:45; Hch 21:9\x* \v 18 Ti'i a q'uin abe'e, le'ec ti watac u jobol a yoc'olcaba, bel in quin tücaa'te in püsüc'al ichiloo' u püsüc'al a boon a walacoo' u tz'ocsiquen ca'ax winic ca'ax ix ch'up. Beloo' u cu yadoo' le'ec a c'u' a bel in quin wadü' ti'ijoo', cu t'an a Dioso.\x * \xo 2:18 \xt Hch 21:4; 1 Co 12:10,28; 1 Co 14:1\x* \v 19 Bel in quin yee' in milagro ti ca'an. Bel in quin yee' u p'is yoc'olcab. Le'ec abe'e, q'uic', c'aac', y butz, cu t'an a Dioso.\x * \xo 2:19 \xt Jl 2:30\x* \v 20 Bel u ca'a ti tupul a q'uini. Bel u ca'a ti chüctal a uj jabix q'uiq'ui. Mas pachil watac a Noochtzil u tz'aa' ichil u sip'il a cristianojo. Sabeensil u wichil c'u' a uchul u ca'a ti a q'uin abe'e, cu t'an a Dioso.\x * \xo 2:20 \xt Mt 24:29\x* \v 21 Tulacal a mac ca' u c'aate ti'i a Noochtzil ca' sa'tesabüc u sip'ili, bel u ca'a sa'albül, cu t'an a Dioso.” \m Baalo' u yadaj aj Joel uchi,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' u yaabil a cristianojo.\x * \xo 2:21 \xt Ro 10:13\x* \v 22 —In wetcaale'ex aj Israel, u'ye'ex in t'an,— cu t'an aj Pedrojo. —Tan in tzicbaltic a Jesusu, le'ec a tali caj Nazaret. Ala'aji, u betaj a milagro etel u muc' a Dioso. Sa'too' u yool etel c'u' a tan u betic a Jesus biq'uin ado'o. Etel c'u' u betaja, u ye'aj to'on u yanil,— cu t'an aj Pedrojo. —U betaj tulacal abe' tiqui yaam. A weele'ex ti qui' abe'e,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 2:22 \xt He 2:4\x* \v 23 —Le'ec a Jesusu, c'ubbi te'ex biq'uin ado' u men le'ec a Dioso, u c'ati u bete' ti baalo'. Le'ec a Dioso, u yeel c'u' a bele'ex a ca'a a bete' ti'i a Jesusu, y a betaje'ex xan. Inche'exe, a c'ubaje'ex a Jesus ti'ijoo' a c'ac'as cristiano le'ecoo' a ma' Israel ti'i ca' tz'abüc tuwich u cruzil. Baalo' ti quimsabi a Jesus a mene'exe,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 2:23 \xt Lc 24:44; Hch 4:28\x* \v 24 —Le'ec a Dioso, u ca' cuxquintaj a Jesusu. Cuxquinbi a Jesusu, u men ma' yan biqui u p'aatül ti quimen,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 2:24 \xt Hch 4:10; Hch 10:40; Hch 13:30; Hch 17:31; Ro 4:24; Ro 8:11\x* \v 25 —Aj Davidi, uchi tun u tz'iibte c'u' u yadajoo' tu bajil a Cristo etel a Tattzili. \pi1 “In weel ti tulacal a q'uin que'en in Noochil tin wetele. Te'i que'en tin waj toj tin waj seeb c'ü', mentücü, ma' tin saactal, cu t'an a Cristojo.\x * \xo 2:25 \xt Sal 16:8\x* \v 26 Qui' in wool u men abe'e. Bel in quin tzicbalte u qui'il in wool, u men in weel le'ec ti quimiquene, bel in ca'a ti ca' cuxtal, cu t'an a Cristo ti'i a Tattzili. \v 27 In weel ti ma' ta p'ütic in püsüc'al tu yaamoo' a quimene, ma'ax ta cha'ic u tu'ujtal u büq'uel a waj qui'il Mejen.\x * \xo 2:27 \xt Dn 9:24; Lc 1:35\x* \v 28 Bel a ca'a a ca' tz'aa' ten in cuxtal tucaye'. Le'ec ti ca' uduquen ta wetele, bel a ca'a a siji' ten jun p'eel qui'-oolal a mani tu pacha, cu t'an a Cristojo.” \m Baalo' u yadaj aj Davidi,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' u yaabil a cristianojo. \p \v 29 —Pues te'i. In wetcaale'ex, le'ec aj Davidi, le'ec ti uchben mamaa'. Tulacalo'on ti weel ti uchi quimic ala'aji. U mucajoo' y chica'an to'on tac leeb tuba muca'an,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 2:29 \xt Hch 13:36\x* \v 30 —Le'ec aj Davidi, le'ec jun tuul u yadü' u t'an a Dios uchiji. U tz'aj tu yool c'u' u yadaj a Dios ti'iji. Le'ec a Dioso, u yadaj ti'i aj David tu jajil ti le'ec u mam jun tuulu, u ti'al ca' u sa'altoo' a cristianojo. Bel u ca'a ti ocol ti reyil tu jel aj David.\x * \xo 2:30 \xt 2 S 1:13; Lc 1:32; Ro 1:3; 2 Ti 2:8\x* \v 31 Payanbej u yeeltaj abe' aj Davidi. U tzicbaltaj biqui ti ca' cuxlac u yaj Sa'alil a cristianojo, mentücü, u yadaj ma' u p'aatül u püsüc'al tu yaamoo' a quimene, ma'ax u tu'ujtal u büq'uel,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' u yaabil a cristianojo.\x * \xo 2:31 \xt Sal 16:10; Hch 13:35\x* \v 32 —Aj Davidi, yoc'lal Jesus uchi u t'an. Ino'ono, u yaj xa'numo'on a Jesusu. Ti wilaj ala'aji, mentüc ino'ono, u paatal ti wadic te'ex tu jajil ti ca' cuxlaji u men a Dioso,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 2:32 \xt Hch 1:8; Hch 3:15\x* \v 33 —Nac'sabi ti ca'an a Jesus u men u muc' a Dioso. Te'i c'ubbi u Püsüc'al a Dios ti'i a Jesus jabix u yadaj a Tattzili. A Jesusu, u tücaa'taj u Püsüc'al a Dios ichil a yoc'olcaba, mentücü, a wu'yaje'ex y a wilaje'ex jabix ti jeeli u wich ti t'an samiji,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 2:33 \xt Fil 2:9; He 10:12; Jn 15:26; Hch 1:4; Ef 4:8\x* \v 34 —Ma' naq'ui ti ca'an aj David tac etel u büq'ueli, pero baala' u yadaj yoc'ol a Jesusu: \pi1 “Le'ec a Dioso, u yadaj ti'i in Noochil: Tinlen wa'ye' tin waj toj tin waj seeb c'ü'\x * \xo 2:34 \xt Sal 110:1; Mt 22:44; 1 Co 15:25; Ef 1:20; He 1:13\x* \v 35 asto u cho'boloo' a tz'iic teche. P'aatüloo' u ca'a jabix yalam a woco, cu t'an a Dios ti'i in Noochil.” \m Baalo' u yadaj aj Davidi,— cu t'an aj Pedrojo, \v 36 —mentüc in wetcaale'ex aj Israele, tan in wadic te'ex tu jajil. A tz'aje'ex a Jesus tuwich u cruzili. C'u' betiqui, le'ec a Dioso, u ca' cuxquintaj a Jesus ti'i ca' p'aatüc ti'i ti Noochil y ti'i ti waj Sa'alil,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' u yaabil a cristianojo.\x * \xo 2:36 \xt Hch 5:31\x* \p \v 37 Pues te'i. Le'ec ti ca' u yubajoo' u t'an aj Pedrojo, yajajoo' u yool tu jajil. —Ti wetcaal, ¿c'u' a ca' ti bete'e?— cu t'anoo' ti'i aj Pedro eteloo' u chucaan u yaj xa'num a Jesusu.\x * \xo 2:37 \xt Zac 12:10; Hch 9:6\x* \v 38 —Le'ec a jujun tuule'exe, yan a jelique'ex a tucul ti'i ca' a tucle'ex a quich'pan tuculu. Yan a c'ümique'ex a ocja'a, ti'i ca' u yiloo' a cristiano ti walaque'ex a tz'ocsic a Jesusu. Baalo' ca' a bete'ex y bel u ca'a sa'tesabüle'ex a sip'il jumpul u men Dios y le'ec a Dioso, bel u cu siji' te'ex u Püsüc'al,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a boon a tanoo' u cha'an.\x * \xo 2:38 \xt Lc 24:47\x* \v 39 —Le'ec a sij-ool abe'e, u c'ati u siji' te'ex y ti'ijoo' a mejene'ex y ti'ijoo' a mac a que'en ti naacha, le'ec boon a cristiano a yeetboo' u men a Dioso,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 2:39 \xt Ro 9:8; Jl 2:28; Ef 2:13\x* \v 40 Ma' jadi' abe' u yadaji. Chawac u pach u t'an aj Pedrojo. U yadaj ti'ijoo' u yaabil a cristiano c'u' a qui' cu betoo'o. —Sa'alte'ex a bajil. Ma' a ca' cuntale'ex ichile'ex a sip'il. ¿C'u' aj beel ca' c'axüque'ex ichil a sip'il tu yaamoo' a c'ac'as cristianojo?— cu t'an aj Pedrojo. \v 41 Le'ec tulacal boon u tz'ocsaj u t'an aj Pedrojo, u c'ümajoo' a ocja'a. Ti a q'uin abe'e, jabix tres mil tuul cajoo' u tz'oques a Jesusu. \v 42 Tan ti tanoo' u yubic u t'anoo' u yaj xa'num a Jesusu. Qui'oo' tu bajil. Much'a'anoo' tu bajil ti walacoo' u janal y ti t'an etel a Dios a que'en ti ca'ana.\x * \xo 2:42 \xt Ro 12:12; Ef 6:13; Col 4:2; 2 Ti 1:13; He 10:25\x* \s1 Baala' u cuxtal a boon a cajoo' u yaax tz'oques a Jesusu. \p \v 43 Pues te'i. Sa'too' u yool tulacaloo' a cristiano ich caja. Yaab a milagro u betajoo' u yaj xa'num a Jesusu.\x * \xo 2:43 \xt Mr 16:17; Hch 4:33\x* \v 44 Tulacaloo' a boon a walacoo' u tz'ocsic a Jesusu, walacoo' u much'tal. Tulacal a c'u' a yanoo' ti'iji, walacoo' u sijic tu bajil.\x * \xo 2:44 \xt Hch 4:32\x* \v 45 Walacoo' u conic u lu'um, u yotoch y c'u' a yan ti'ijoo'o, y walacoo' u sijic u tool ti'i a mac tu yaamoo' a ma' yan a ma'ax c'u'i ti'iji.\x * \xo 2:45 \xt Is 58:7\x* \v 46 Sansamal walacoo' u much'tal u c'ajes Dios ichil u yotoch a Dioso. Walacoo' u much'tal ichiloo' u yotoch a jujun tuul ti janala. Qui'oo' u yool u men jumbeloo' u tucul.\x * \xo 2:46 \xt Lc 24:53; Hch 20:7\x* \v 47 Tanoo' u yadic u qui'il a Dioso. Le'ecoo' u yaabil a cristianojo, qui'oo' etel boon a hermanojo. Sansamal a Noochtzili, tan u yaabcuntic boon a hermano etel boon a tan u sa'altiqui.\x * \xo 2:47 \xt Ro 14:16; Ro 8:30\x* \c 3 \s1 Ch'ani a moocho. \p \v 1 Pues te'i. Le'ecoo' u yaabil a cristianojo, walacoo' u t'an etel a Dios a que'en ti ca'an a las tres ti ocq'uin. Jun p'eel q'uin ti a hora abe'e, binoo' aj Pedro u yet'oc aj Juan ichil u yotoch a Dioso.\x * \xo 3:1 \xt Lc 1:10\x* \v 2 Le'ec ti tanoo' u c'ochol ti u puertajil u yotoch a Dioso, c'ochesabi te'i jun tuul a winic a ma' patal ti ximbal. Mooch u yoc ti yanaji. Walac u c'ochesabül sansamal tu chi' u yotoch a Dioso, ti jun p'eel puerta Quich'pan Puerta u c'aba'. Te'i walac u matan taq'uin a mooch u yoc etel boon a walacoo' u yocol ichil u yotoch a Dioso.\x * \xo 3:2 \xt Lc 18:35; Jn 9:8\x* \v 3 Le'ec a mooch u yoco, u yilajoo' ti tanoo' u yocol ichil u yotoch a Dios aj Pedro u yet'oc aj Juana. U c'aataj a taq'uin ti'i a ca' tuulu. \v 4 U cha'antajoo' a mooch u yoc aj Pedro etel aj Juana. —Cha'anto'on a wila',— cu t'an aj Pedro ti'iji. \v 5 U cha'antajoo'. Tan u paac'tic a bel u ca'a sijibil ti'iji. \v 6 —Ma' yan ti taq'uin,— cu t'an aj Pedrojo, —pero bel ti ca'a ti waanteech. Etel u muc' a Jesucristo le'ec a tali Nazaret tan in wadic tech. Wa'len. Uchuc a ximbal,— cu t'an aj Pedro ti'iji.\x * \xo 3:6 \xt Mt 10:9; 2 Co 6:10; 2 Co 8:9; 1 P 4:10; Mt 7:22; Mr 16:17; Hch 4:10\x* \v 7 Aj Pedrojo, u müchaj tu yaj toj tu yaj seeb c'ü'. U wa'cuntaj. Tu seebal qui'aji u yoc. Yanaji u muc' u cal u yoc. \v 8 Uchi u siit ti wa'laji. Caji ti ximbal. Oqui ichil u yotoch a Dios u yet'ocoo' aj Pedro etel aj Juana. Tan u ximbal. Tan u siit. Tan u yadic u qui'il a Dioso.\x * \xo 3:8 \xt Is 35:6; Lc 6:23; Jn 5:8,9,14\x* \v 9 Tulacal mac, u yilaj ti tan u ximbal. U yubajoo' ti tan u yadic u qui'il a Dioso.\x * \xo 3:9 \xt Mr 2:11; Hch 4:21\x* \v 10 U c'aj-ooltajoo' u wich a moocho. —Ado'o, le'ec a jun tuul a tina'an tu chi' jun p'eel u puertajil u yotoch a Dios u c'aba' Quich'pan Puerta ti matan taq'uin sansamal,— cu t'anoo' a cristiano tu bajili. Tanoo' u cha'an. Sa'too' u yool u men ch'ani u yoc a winiqui. \s1 U t'an aj Pedro ich jun p'eel cuarto u c'aba' Salomon. \p \v 11 Pues te'i. Aj Pedro u yet'oc aj Juana, que'en ichil u yotoch Dios ich jun p'eel cuarto u c'aba' aj Salomon. Tücünac ilic a ch'anesabi tu pach a ca' tuulu. Top meeca'anoo' u men. Jomol ti much'lajoo' a cristiano te'iji. Sa'too' u yool a cristiano u men c'u' a maniji.\x * \xo 3:11 \xt Jn 10:23; Hch 5:15\x* \v 12 Le'ec ti ca' u yilaj ti tanoo' u much'tal a cristiano aj Pedrojo, u yadaj ti'ijoo': —In wetcaale'ex aj Israel,— cu t'an aj Pedrojo. —¿C'u' ca'a sa'te'ex a wool u men c'u' a maniji? Ma' ti ch'anesaj a winic chen etel u muc' ti t'ani, ma'ax chen u men ma'lo' winico'on,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:12 \xt 2 Co 3:5\x* \v 13 —Le'ec ti Dioso, le'ec u Diosil ti uchben mamaa'oo' aj Abraham, aj Isaac, aj Jacob y tulacal u chucaan ti uchben mamaa'. Le'ec a Dioso, u tz'aj u yanil u Mejen le'ec a Jesusu. Inche'exe, a c'ubaje'ex a Jesus ti'i aj Pilato, le'ec a gobernadoro,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' u yaabil a cristianojo. —Aj Pilatojo, u c'aatiintaj cuchi u chaa' a Jesusu, pero ma' a cha'aje'ex u betic ti baalo',— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:13 \xt Hch 5:30; Jn 7:39\x* \v 14 —Ma' a c'aataje'ex ca' joc'oc a Jesusu. Ala'aji, yeeta'an u men Dios. Toj u na'at, pero inche'exe, ma' a c'aataje'ex ca' cha'büqui. A c'aataje'ex ca' joc'oc ti presojil jun tuul aj quimsaj,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:14 \xt Sal 16:10; Mr 1:24; Hch 7:52\x* \v 15 —Inche'exe, a quimsaje'ex aj tz'aj cuxtala. Le'ec a Dioso, u ca' cuxquintaj a Jesusu. Jaj abe'e, u men ti wilaj a Jesus ti ca' cuxa'an tucaye',— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' u yaabil a cristianojo.\x * \xo 3:15 \xt He 2:10\x* \v 16 —A winic ada'a, le'ec a mooch u yoc a tane'ex a cha'antiqui, ch'ani u men Dios u men ino'ono, walac ti tz'ocsic u yanil a Jesusu. Walac ti tz'ocsic u t'an a Jesusu, mentücü, ch'ani ti qui' a winiqui. A weele'ex u wich. Chica'an ti ch'ani,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:16 \xt Mt 9:22; Hch 4:10; Hch 14:9; 1 P 1:21\x* \p \v 17 —Pues te'i. In wetcaale'ex, in weel ti le'ec inche'ex eteloo' a nucuch winiqui, a quimsaje'ex a Jesus u men ma' a weele'ex c'u' a tane'ex a betiqui,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:17 \xt Lc 23:34; Jn 16:3; Hch 13:27; 1 Co 2:8; 1 Ti 1:13\x* \v 18 —Payanbej Dios u yadaj ti'ijoo' a uchben boon a walac u yadic u t'an a Dios uchi ca' u tz'iibte ichil u ju'um ti bel u ca'a u c'ümü' a yaj u yaj Sa'alil a cristianojo. Jabix ti tz'iiba'ana, baalo' u c'ümaja,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:18 \xt Sal; 22; Is 50:6; Dn 9:26\x* \v 19 —Jele'ex a tucul. Tucle'ex a quich'pan tuculul. Tz'aje'ex a wool ti'i a Dios ti'i ca' u sa'tese'ex a sip'il. Ti baalo'o, bel u ca'a ti nojtale'ex u yool a püsüc'al u men ti Noochil,— cu t'an aj Pedrojo. \v 20 —Bete'ex ti baalo' y le'ec a Dioso, bel u cu ca' tücaa'te a Jesus ta wetele'exe. Le'ec a Jesusu, le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo. Ala'aji, yeetbi uchi ti'i ca' u sa'alto'on,— cu t'an aj Pedrojo. \v 21 —Le'ec a Jesusu, yan u cuntal ti ca'an asto u c'ochol u q'uinil u yemel u yutzquinte tulacal boon a yan yoc'olcab jabix u yadaj a Dioso. Tz'iiba'an c'u' u yadaj a Dios u menoo' boon a walacoo' u yadic u t'an a Dios uchi,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:21 \xt Hch 1:11; He 8:1; Mt 17:11\x* \v 22 —Baala' u yadaj aj quimen Moises ti'ijoo' ti uchben mamaa': \pi1 “Le'ec a Dioso, bel u cu yeete jun tuul tu yaamoo' ti wetcaal ti'i cu yadü' u t'an a Dioso, jabix ca' u yeetajene,” cu t'an aj Moisese. “Yan a tz'ocsique'ex tulacal a c'u' a bel u cu yadü' te'exe.\x * \xo 3:22 \xt Dt 18:15; Hch 7:37; He 3:2-5\x* \v 23 Tulacal a mac ma' ta'ach u tz'ocsic u t'an a winic abe'e, bel u ca'a ti quimil ichil u sip'il. Ma' tu cuntal tu yaamoo' a cristiano a walac u tz'ocsic a Dioso.” \m Baalo' u yadaj aj Moisese,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:23 \xt He 2:2,3; He 10:29; He 12:25\x* \v 24 —Tulacal a mac u yadaj u t'an a Dios uchiji, payanbej aj quimen Samuel, despues le'ec boon u chucaan a jujun tuul a yanajoo' pachili, u yadajoo' c'u' a tan u yuchul jabix ti tane'ex a wilic aleebe,— cu t'an aj Pedrojo. \v 25 —Ino'on aj Israelo'ono, u mamo'on a uchben cristiano le'ec boon u yadaj u t'an a Dios uchiji. Le'ec a c'u' u yadaj Dios ti'ijoo' ti uchben mamaa'a, le'ec a bel u cu bete' aleebe. “Yaaboo' a cristiano a bel u ca'a sa'albül ichil a jujun p'eel u wich a t'an yoc'olcab u men a mam,” cu t'an a Dios ti'i ti uchben mamaa' le'ec aj Abraham yoc'ol a Cristojo,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 3:25 \xt Hch 2:39; Ro 9:4,8; Ro 15:8\x* \v 26 —Le'ec a Dioso, u yeetaj u Mejen. Payanbej u tücaa'taj tiqui yaam aj Israelo'on ca' u sa'alto'on ca' ti pütü' ti betic a c'asil jujun tuulili,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a cristianojo.\x * \xo 3:26 \xt Gn 12:3; Ga 3:8; Lc 24:47; Mt 1:21\x* \c 4 \s1 Que'en aj Pedro etel aj Juan tu taanoo' a nucuch winiqui. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec aj Pedro u yet'oc aj Juana, tan to u tzicbal eteloo' a cristiano ti c'ochoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso. C'ochoo' ilic te'i u polil boon a walacoo' u cününtic u yotoch a Dios u yet'ocoo' a cristiano a saduceo u c'aba'oo' u na'ata.\x * \xo 4:1 \xt Lc 22:4; Hch 5:24\x* \v 2 Tulacaloo' a c'ochoo' tojo, tz'iicoo' ti'i aj Pedro etel aj Juan u men tanoo' u tzicbal eteloo' a cristianojo. Aj Pedro etel aj Juana, tanoo' u tzicbaltic ti'ijoo' a cristianojo, ti ca' cuxlajoo' u ca'a a quimene. —Jabix ti cuxlaji a Jesusu, baalo' ti ca' cuxlacoo' a quimene,— cu t'anoo' a ca' tuulu.\x * \xo 4:2 \xt Neh 2:10; Job 5:2; Ec 4:4\x* \v 3 Müchboo' aj Pedro etel aj Juan u menoo' a nucuch winic a tz'iicoo'o. Ocq'uin tun. Ma' ca' yan biqui u yilbiloo' u sip'il. U tz'ajoo' ich cuarto asto tu samalil. \v 4 C'u' betiqui, yan tu yaamoo' a cristiano u yubajoo' u t'an a ca' tuulu, u tz'ocsajoo'. Baalo' ti yaabajoo' a hermanojo. Yan jabix cinco mil tuul ti chen winic a uchoo' u tz'ocsaja. \p \v 5 Pues te'i. Ti u samalili, much'lajoo' ich caj Jerusalen a nucuch winicoo' ti'i a caja, u yet'ocoo' a nucuch winic ti'i u yotoch a Dioso, u yet'ocoo' u yaj ca'ansajil u ley aj Moisese. \v 6 Tu yaamoo' que'en ilic aj Anas, le'ec a mas nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso. Tu yaamoo' que'en ilic aj Caifas u yet'ocoo' aj Juan etel aj Alejandro. Tu yaamoo' que'en ilic u yet'ocoo' u noochil u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso.\x * \xo 4:6 \xt Lc 3:2; Jn 11:49; Jn 18:13\x* \v 7 U püyajoo' aj Pedro etel aj Juan ca' talac tu taanoo'. U c'aatajoo' u chi' a ca' tuulu. —¿C'u' u wichil a meyaje'ex? ¿Mac u tücaa'taje'ex a bete'ex a jabix a tane'ex a betiqui?— cu t'anoo' ti'i a ca' tuulu.\x * \xo 4:7 \xt Ex 2:14; Mt 21:23; Hch 7:27\x* \v 8 U men que'en u Püsüc'al a Dios ichil u püsüc'al aj Pedrojo, baala' ti uchi u nuuc. —U nucuch winiquile'ex caj etele'ex u nucuch winiquile'ex u yotoch Dios,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 4:8 \xt Mt 10:19; Mr 13:11; Lc 12:11,12; Lc 21:14,15\x* \v 9 —¿Tane'ex wa a c'aatic ti chi' yoc'ol a qui'il u c'ümaj a mooch u yoco, le'ec biqui ti ch'aniji?— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 10 —Bel ti ca'a ti wadü' te'ex tulacale'ex etel tulacal ti wetcaal aj Israele. Ca' a wu'ye'ex u tojil. Le'ec a Jesucristojo, te' tala'an Nazaret. Inche'exe, a tz'aje'ex tuwich u cruzil. Te'i quimi ala'aji, pero le'ec a Dioso, u ca' cuxquintaj a Jesus tu yaamoo' a quimene. Le'ec ala'aji, u ch'anesaj u yoc a moocho, le'ec a wa'ye' que'en wa'an ta taane'exe,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 4:10 \xt Hch 3:6\x* \v 11 —Le'ec a Jesusu, jabix jun p'eel tunich. Inche'exe, jabixe'ex aj men naj. “Ma' qui' a tunich ada'a,” que'ex pero a tunich ada'a, oqui ti mas yan u meyaj tuwich u chucaan,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 4:11 \xt Sal 118:22; Is 28:16; Mt 21:42; Ro 9:33\x* \v 12 —Ma' yan ulaac' a mac patal u sa'alte a cristianojo. Jadi' a Jesusu. Ma' yan ulaac' a mac tu yaamoo' a cristiano yoc'olcab a tz'abi u yanil u men Dios ti'i ca' sa'albüc,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 4:12 \xt Mt 1:21; Hch 10:43; Ro 3:24,26; 1 Ti 2:5,6; He 2:3\x* \p \v 13 Pues te'i. Le'ecoo' a nucuch winiqui, u yilajoo' ti ma' saac aj Pedro ma'ax aj Juana. U yeeltajoo' ti ma' ucha'anoo' u escuela a ca' tuulu. Chen jabix ca'ax macac ti winiquiloo'o. Ma' noochoo' u wichil u meyaj. Sa'too' u yool a nucuch winiqui. Despuese, c'ajoo' ti'i a nucuch winic ti u yaj cambal Jesus a ca' tuulu.\x * \xo 4:13 \xt Mt 11:25; 1 Co 1:27\x* \v 14 Le'ecoo' a nucuch winiqui, u yilajoo' a winic a ch'aniji. Wa'an ti que'en te'i etel a ca' tuulu, mentücü, ma' pataloo' u cüxte u sip'il a ca' tuul yoc'ol c'u' u betajoo' ti'i a winiqui. \v 15 U se' joc'sajoo' aj Pedro etel aj Juan pach naj ca' tun cajoo' u tzicbalte tu bajil a nucuch winiqui. \v 16 —¿C'u' a bel ti ca'a ti bete' ti'i a ca' tuulu? Tu jajil nooch milagro u betajoo' ti'i a moocho. Tulacal ichil a caj Jerusalen u yeeloo', mentücü, ma' patalo'on ti wadü' ti chen u tus a ca' tuulu,— cu t'anoo' a nucuch winic tu bajili.\x * \xo 4:16 \xt Jn 11:47; Jn 12:19; Hch 3:9,10\x* \v 17 —Co'ne'ex ti wadoo' ti'i u tojil ti ma' u mas tzicbalticoo' a Jesus ti'i a ma'ax maca. Ti baalo'o, ma' tu mas t'iit'il u pectzil,— cu t'anoo' tu bajil. \v 18 U ca' ocsajoo' aj Pedro etel aj Juana. —Ma' a tzicbaltique'ex ma'ax a ye'ique'ex ma'ax c'u'i yoc'ol a Jesus tucaye'e,— cu t'anoo' a nucuch winic ti'ijoo'o. \v 19 Le'ec aj Pedro u yet'oc aj Juana, cajoo' ti nuuc. —Tucle'ex c'u' a mas toj tu wich a Dioso. Toj wa tu wich a Dios ca' ti tz'ocse'ex inche'exe, wa mas toj tu wich ca' ti tz'oques a Dioso?— cu t'anoo' aj Pedro u yet'oc aj Juana.\x * \xo 4:19 \xt Hch 5:29; Ga 1:10\x* \v 20 —Ma' yan biqui ti p'ütic a tzicbal yoc'ol c'u' ti wu'yaj y ti wilaj,— cu t'an a ca' tuulu.\x * \xo 4:20 \xt Hch 1:8; Hch 2:32; Hch 22:15; 1 Jn 1:1,3\x* \v 21 Le'ecoo' a nucuch winiqui, le'ec ti ca' u qui' tze'ectajoo' a ca' tuul tucaye'ili, u cha'ajoo'. Ma' betabi a yaj ti'i a ca' tuul u men saacoo' a nucuch winic ti'i u yaabil a cristianojo. Tulacaloo' a cristianojo, tanoo' u yadic u qui'il a Dioso, u men ch'ani a winiqui.\x * \xo 4:21 \xt Mt 14:5; Mt 21:26; Lc 20:6,19; Hch 5:26; Hch 3:7,8\x* \v 22 Manal cuarenta jaab yan ti'i a winic a ch'ani u men a milagro abe'e. \s1 A hermanojo, tanoo' u c'aatic u muc' u t'an ti'i ma' u saactaloo'. \p \v 23 Pues te'i. Le'ec ti cha'boo' aj Pedro u yet'oc aj Juana, binoo' eteloo' a hermanojo. Le'ec aj Pedro etel aj Juana, u yadajoo' ti'i u yet'oc biqui ti que'yajboo' u menoo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso. U yadajoo' c'u' a aalboo' ti'i u menoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 4:23 \xt Hch 12:12\x* \p \v 24 Pues te'i. Le'ec ti cu yubajoo' c'u' a mani ti'i aj Pedro etel aj Juana, quetajoo' u tucul tulacaloo'. Cajoo' ti t'an etel a Dioso. —Ti Noochil,— cu t'anoo' u yet'oc aj Pedro etel aj Juan ti'i a Dioso. —Incheche, a betaj a ca'ana, a yoc'olcaba, a c'ac'naaba, y tulacal a c'u' a yan ma' yana,— cu t'anoo' abe' ti'i a Dioso.\x * \xo 4:24 \xt Sal 103:1; Sal 107:1,2; Ex 20:11; 2 R 19:15; Is 44:6\x* \v 25 —Le'ec aj quimen Davidi, u tz'ocsajech ti cuxa'an to. U yadaj c'u' a albi ti'i u men a Püsüc'ala,— cu t'anoo' ti'i a Dioso. —Baala' u yadaj aj Davidi: \pi1 “¿C'u' ca'a tz'iicoo' a cristiano a ma' Israeloo'? Le'ecoo' aj Israele, ¿c'u' ca'a u c'atoo' cuchi u bete' c'u' a ma' tu paataloo' u bete'e?\x * \xo 4:25 \xt Sal 2:1\x* \v 26 Le'ecoo' a rey yoc'olcaba, tanoo' u yaaltic u c'ütü' u wich u meyaj a Dioso. Le'ecoo' a nucuch winic ti'ijoo' a caja, much'lajoo' ti'i ca' uchuc u p'isbaj etel a Noochtzil u yet'oc a Cristojo. Ala'aji, yeeta'an u men a Dioso.” \m Baalo' u yadaj aj Davidi,— cu t'anoo' u yet'oc aj Pedro etel aj Juan ti'i a Dioso. \v 27 —Tu jajil ichil a caj ada'a, le'ec Jerusalen, much'lajoo' gobernador Herodes u yet'oc gobernador Poncio Pilato eteloo' a cristiano ma' Israel eteloo' aj Israel ti p'isbaj etel a Mejen, le'ec a Jesusu,— cu t'anoo' ti'i a Dioso. —Incheche, a tz'aj u yanil ala'aji,— cu t'anoo' ti'i a Dioso.\x * \xo 4:27 \xt He 7:26; Is 61:1; Jn 10:36\x* \v 28 —Jabix a wadaja, mani ilic ti'i u menoo' abe'e,— cu t'anoo'.\x * \xo 4:28 \xt Hch 2:23\x* \v 29 —Aleebe, ti Noochil, u'yi biqui ti tanoo' u q'ue'yico'on a nucuch winic a que'en ichil a caja. Walac ti tz'ocsiquech. Ca' tz'aa' to'on u muc' ti t'an ti'i ma' ti saactal ti wadü' a t'an,— cu t'anoo' ti'i a Dioso.\x * \xo 4:29 \xt Is 58:1; Ez 2:6; Hch 19:8; Ef 6:19; 2 Ta 3:1\x* \v 30 —Ca' tz'aa' u muq'uil ti'i ca' ch'anücoo' a c'oja'ana. Le'ec a Mejene, le'ec a Jesusu. Etel u muc' a Jesusu, bete a milagro y sa'tes u yool a cristiano etel c'u' a tan a betiqui,— cu t'anoo' ti'i a Dioso.\x * \xo 4:30 \xt Hch 5:12; Hch 3:6,16\x* \v 31 Le'ec ti joboo' ti t'an etel a Dioso, uchi u yuuc' a naj tuba much'a'anoo' u c'ajes a Dioso. Oqui u Püsüc'al a Dios ichiloo' boon a que'enoo' te'iji. Ma' saacoo' u yadü' u t'an a Diosi.\x * \xo 4:31 \xt Hch 2:2,4; Hch 16:26\x* \s1 Le'ec a c'u' a yan ti'ijoo'o, comon ti'ijoo'. \p \v 32 Pues te'i. Le'ec boon a walac u tz'ocsic a Jesusu, jumbeloo' u tucul. Tulacal a c'u' a yan ti'ijoo'o, comon ti'ijoo' tulacaloo'. Ma'ax mac u yadaj ti ti'i tu junal a ma'ax c'u'iji.\x * \xo 4:32 \xt Hch 5:12; Ro 15:5; Fil 1:27; Fil 2:2; Hch 2:44\x* \v 33 Le'ecoo' u yaj xa'num a Jesusu, yanoo' u muc' u t'an ti tanoo' u tzicbaltic a Jesus ti ca' cuxlajiji. Aantaboo' tulacaloo' a hermano u men a Dioso.\x * \xo 4:33 \xt 1 Ta 1:5; Hch 1:22; Hch 2:47\x* \v 34 Ma' yan a top otzil tu yaamoo' a hermanojo, u men le'ec mac a yan u lu'umu, wa u yotocho, u conajoo'. U talesajoo' u tool abe'e.\x * \xo 4:34 \xt Stg 1:27; 1 Jn 3:17; Hch 2:45\x* \v 35 U tz'aj ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesus ti'i u ca' t'oxic ti'ijoo' a top otzil a que'enoo' tu yaama, jabix ti c'abeetoo' ti'i a jujun tuulu.\x * \xo 4:35 \xt Hch 6:1\x* \v 36 Baalo' u betaj aj Jose, le'ec a tala'an cuenta Chipre. Le'ec aj Israel abe'e, u mam aj uchben quimen Levi. Tz'abi ti'i u c'aba' Bernabe u menoo' u yaj xa'num a Jesusu, u men aj Joseje, walac u qui'cuntic u yool a maca. \v 37 Ala'aji, u conaj u lu'um. U talesaj a taq'uini. U tz'aj ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesusu.\x * \xo 4:37 \xt Pr 3:9\x* \c 5 \s1 U sip'il aj Ananias y ix Safiraja. \p \v 1 Pues te'i. Yan ulaac' a winiqui, Ananias u c'aba'. Le'ec u yütana, Safira u c'aba'. U conajoo' tz'etz'eec u lu'um. \v 2 Quetoo' u tucul u yütan etel u yicham ca' u taac'te tz'etz'eecac u tool a lu'umu. Aj Ananiasa, u bensaj u chucaan a taq'uin ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesusu. U betaj jabix u laj c'ubaj u tool ti'ijoo'o.\x * \xo 5:2 \xt Jos 7:1\x* \v 3 —Ananias,— cu t'an aj Pedrojo. —¿C'u' ca'a a tz'ocsaj a tucul u tz'aj tech a quisini, ti ca' a tusaj u Püsüc'al a Dioso, y ti ca' a taac'taj tz'etz'eec u tool a lu'umu?— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 5:3 \xt Nm 30:2; Lc 22:3\x* \v 4 —Le'ec ti ma'ax to a cono' a lu'umu, ¿ma' wa tech ca' a bete' c'u' a c'ati a bete' etele? Le'ec ti cona'an a lu'umu, ¿ma' wa tech ilic a taq'uin ti'i a bete' c'u' a c'ati a bete' etele? ¿C'u' ca'a ca' a tuclaj a bete' a tus etel u tool a lu'umu? Ma' a tusajoo' a cristianoji. A tusaj a Dioso,— cu t'an aj Pedro ti'i aj Ananiasa. \v 5 Le'ec ti ca' u yubaj a t'an abe'e, quimen ti c'axi aj Ananiasa. Tulacaloo' a mac ca' u yubajoo' ti quimi aj Ananias etel u tusu, saacajoo' ti qui'.\x * \xo 5:5 \xt Nm 14:37; 2 R 1:10-14; 2 R 2:24; Jer 5:14; 1 Co 4:21; 2 Co 10:2,6; 2 Co 13:2,10\x* \v 6 C'ochoo' a ch'ajomo. U bülajoo' a quimen ich noc'. U bensajoo' u mucu'.\x * \xo 5:6 \xt Lv 10:4,6; Dt 21:23; 2 S 18:17; Jn 19:40\x* \p \v 7 Pues te'i. Mani jabix ox p'e hora ti c'ochi te'i u yütan a quimene. Oqui ichil a naj tuba que'enoo' aj Pedro eteloo' u yet'oco. Ma' u yeel c'u' a mani ti'i u yichama. \v 8 —Adü ten wa baalo' u tool a lu'um a conaja,— cu t'an aj Pedro ti'i a nooch'upu. —Le'ec, baalo' u tool,— cu t'an a nooch'upu. \v 9 —¿C'u' ca'a quet a tuclaj etel a wicham ti'i ca' a tusu' u Püsüc'al a Dioso? ¿Jebe' u peec? Tanoo' u c'ochol tu chi' a naj boon a ch'ajom u mucajoo' a wicham. Beloo' u cu c'oochteech aleebe,— cu t'an aj Pedro ti'i a nooch'upu.\x * \xo 5:9 \xt Ex 17:2; Nm 14:22; Mt 4:7; 1 Co 10:29\x* \v 10 Tu seebal c'axi ti lu'um a nooch'upu. Quimi ilic te'i tu taan aj Pedrojo. Le'ec ti ocoo' a ch'ajomo, u yilajoo' ti quimi ilic a nooch'upu. U c'oochtajoo'. U mucajoo' tu tzeel u yicham. \v 11 Saacajoo' tu jajil tulacaloo' boon a hermano etel u chucaan boon u yubajoo' c'u' a maniji. \s1 Betabi a milagro y sa'tesaboo' u yool yaab sut. \p \v 12 Pues te'i. Le'ecoo' u yaj xa'num a Jesusu, yaab a milagro u betajoo'o. Yaab sut u sa'tesaj u yool a cristiano etel boon a milagro u betajoo'o. Tulacaloo', walacoo' u much'tal ichil a cuarto u c'aba' Salomon ichil u yotoch a Dioso. Jumbeloo' u tucul.\x * \xo 5:12 \xt He 2:4; Hch 3:11\x* \v 13 Le'ecoo' a ma' ta'achoo' u tz'ocsaja, qui'oo' tu bajil etel boon a hermanojo, pero ma' ta'achoo' u yet'octic u menoo' u saaquil.\x * \xo 5:13 \xt Jn 9:22; Jn 12:42; Jn 19:38; Hch 2:47\x* \v 14 Yaaboo' ilic tu jajil a cajoo' u tz'oques a Jesusu, ca'ax winic ca'ax ix ch'up. \v 15 Baalo' y baalo' asto ti walacoo' u tz'abül a c'oja'an ti calle. Te'i coya'anoo' tuwich u cama wa tuwich u poop ti'i ca' manüc u bo'oy aj Pedro yoc'oloo' le'ec ti tan u manül te'i. Baalo' ti tanoo' u ch'anesabül.\x * \xo 5:15 \xt Mt 9:21; Mt 14:36\x* \v 16 Le'ecoo' a nütz'a'an u caala, c'ochoo' ich caj Jerusalen. Tanoo' u c'ochesic a c'oja'an etel boon a yan c'ac'asba'al ichiloo' u tucul ti'i ca' ch'anesabüc. Laj ch'anesaboo'.\x * \xo 5:16 \xt Mr 16:17\x* \s1 Le'ecoo' u yaj xa'num a Jesusu, u c'ümajoo' a yaja. \p \v 17 Pues te'i. Le'ec a winic a mas nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dios u yet'ocoo' a cristiano a saduceo u c'aba'oo' u na'ata, lic'oo' u tz'iiquil.\x * \xo 5:17 \xt Hch 4:1,2\x* \v 18 U müchajoo' u yaj xa'num a Jesusu. U c'ülajoo' ich cuarto ichil u yotoch caj.\x * \xo 5:18 \xt Lc 21:12\x* \v 19 Jun tuul u yaj xa'num a Dioso, joq'ui ti ca'an. Emi ti lu'um. U jebaj u puertajil a cuartojo. U joc'sajoo' a preso ti ac'ü'ü. Uchi u tzicbal eteloo'.\x * \xo 5:19 \xt Sal 34:7; Hch 16:26; He 1:14\x* \v 20 —Ca' xique'ex ichil u yotoch a Dioso,— cu t'an ti'ijoo'. —Adü ti'ijoo' a cristiano u pectzil, le'ec biqui ti walac u sa'altic a mac a Dioso,— cu t'an u yaj xa'num a Dioso. Despuese, usc'aji tu pach.\x * \xo 5:20 \xt Jn 6:68; Jn 17:3\x* \v 21 U tz'ocsajoo' u t'an u yaj xa'num a Dioso. Le'ec ti sasaji, ocoo' u yaj xa'num a Jesus ichil u yotoch a Dioso. U ca'ansajoo' a cristianojo. \p Pues te'i. Le'ec a winic a mas nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dios eteloo' u yetc'ocholoo' u yet'oc, c'ochoo' tuba walacoo' u much'tal ala'oo'o. U püyajoo' ca' talacoo' boon tuul a nooch u wichil u meyaja, le'ecoo' a nucuch winic ti'i aj Israele. U tücaa'tajoo' u pectzil ti'i aj cünün preso ca' talesabücoo' u yaj xa'num a Jesusu.\x * \xo 5:21 \xt Hch 4:5,6; Sal 105:23\x* \v 22 Le'ec ti c'ochoo' a soldado ti a cuartojo, ma' u cüxtajoo' u yaj xa'num a Jesus te'iji. Usc'ajoo' u yadü' ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 23 —C'üla'an ti qui' a cuartojo. Wa'an ti que'en a soldado tu chi'. Le'ec ca' ti jebaj a puertaja, ma'ax mac a yan ichili,— cu t'anoo' a soldado ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 24 Le'ec ti cu yubajoo' a t'an abe'e, sa'too' u yool u noochiloo' a jabix soldado a walac u cününtic u yotoch a Dios eteloo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso. —¿C'u' tun a manül u ca'a u menoo' ti jabix abe'e?— cu t'anoo' tu bajil.\x * \xo 5:24 \xt Lc 22:4; Hch 4:1\x* \v 25 Jun tuul a winiqui, c'ochi eteloo'. —Le'ecoo' a winic a tz'aje'ex ti presojili, te'i que'enoo' ichil u yotoch a Dioso. Tanoo' u ca'ansic a cristianojo,— cu t'an a winic ti'ijoo'o. \v 26 Le'ec u poliloo' u yaj cananil u yotoch a Dioso, u yet'ocoo' ilic u soldado, le'ec ti ca' u yubajoo' abe'e, binoo' tuba que'enoo' u yaj xa'num a Jesusu. U talesajoo', pero ma' u yajcuntajoo'i. Saacoo' a soldado bic ch'inbicoo' u menoo' a cristianojo.\x * \xo 5:26 \xt Mt 14:5; Mt 21:26; Mt 26:5; Lc 20:6,19; Lc 22:2\x* \p \v 27 Pues te'i. C'ochesaboo' u yaj xa'num a Jesus tu taanoo' a nucuch winiqui. Le'ec a winic a mas nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, caji u c'aate u chi' u yaj xa'num a Jesusu. \v 28 —Ti wadaj te'ex tu jajil ti ma' a tzicbaltique'ex a Jesus ti'ijoo' a cristianojo. Aleebe t'iit'e'ex a pectzil ca'ax tubajac ichil a caj Jerusalene. Tane'ex a c'atiintic ca' c'axüco'on ichil ti sip'il jabix ino'ono, ti quimsaj a Jesusu,— cu t'an a nucuch winic ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesusu.\x * \xo 5:28 \xt Hch 4:18; Hch 2:23; Hch 3:15; Hch 7:52; Mt 23:35; Mt 27:25\x* \v 29 Uchi u nuuc aj Pedro eteloo' u chucaan u yaj xa'num a Jesusu. —Yan ti tz'ocsic u t'an a Dios tuwich u t'an a cristianojo,— cu t'anoo'.\x * \xo 5:29 \xt Ga 1:10\x* \v 30 —Inche'exe, a ch'uyquintaje'ex a Jesus tuwich u cruzili. Baalo' ca' a quimsaje'ex a Jesusu. Le'ec u Dios ti uchben mamaa'oo'o, le'ec u ca' cuxquintaj a Jesusu,— cu t'anoo'.\x * \xo 5:30 \xt Ga 3:13; 1 P 2:24\x* \v 31 —Le'ec a Dioso, u tz'aj u meyaj a Jesus ti top nooch u wichil. U tz'aj ca' tinlac tu yaj toj tu yaj seeb c'ü', mentücü, oqui ti'i ti Noochil. Oqui ti'i ti waj Sa'alil. Ala'aji, u c'ati u jele' u tuculoo' aj Israel, ca' u tucloo' a quich'pan tuculu. Wa ca' u jeloo' u wich u tuculu, bel u ca'a sa'tesabüloo' u sip'il aj Israele,— cu t'anoo' u yaj xa'num a Jesus ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 5:31 \xt He 2:10; He 12:2; Is 9:6; Hch 3:15; Mt 1:21; Ef 1:7; Col 1:14\x* \v 32 —Ino'ono, ti wilaj c'u' u betaj a Dioso, mentücü, tan ti wadic te'ex ti baalo',— cu t'anoo' u yaj xa'num a Jesusu. —Baalo' ilic u Püsüc'al a Dioso, testigo xan. Le'ec a Dioso, walac u tz'eec u Püsüc'al ichil u püsüc'al boon a walacoo' u tz'ocsic a Jesusu,— cu t'anoo' u yaj xa'num a Jesus ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 5:32 \xt Lc 24:47,48; Jn 15:26,27; 2 Co 13:1\x* \p \v 33 Pues te'i. Le'ec ti ca' u yubajoo' tulacal c'u' u yadajoo'o, lic'oo' u tz'iiquil tu jajil a nucuch winiqui. U c'atiintajoo' u quimes u yaj xa'num a Jesusu. \v 34 Wa'laji jun tuul tu yaamoo' u chucaan a nucuch winiqui. Fariseo u c'aba' a na'at a walac u tz'ocsiqui. Aj Gamaliel u c'aba' a winiqui. Walac u ca'ansic a cristiano etel u ley a Dioso. —Ma'lo' winic,— cu t'anoo'. Aj Gamaliele, u yadaj ca' joc'ocoo' pach naj u yaj xa'num a Jesus tz'etz'eecaca.\x * \xo 5:34 \xt Hch 22:3\x* \v 35 —In wetcaale'ex aj Israele, tucle'ex ti qui' c'u' a bel ti ca'a ti bete' ti'ijoo' a winic ala'oo'o,— cu t'an aj Gamaliel ti'ijoo' u chucaan a nucuch winiqui. \v 36 —Uchi, yan jun tuul a winiqui, Teudas u c'aba',— cu t'an aj Gamaliele. —U tz'aj u bajil jabix nooch u wichil u meyaj. Jabix cuatrociento tuul ti winic, cajoo' u tz'oques ala'aji. Quimsabi ala'aji. Weecoo' u chucaan. P'aati ti ma'ax c'u'i u betajoo',— cu t'an aj Gamaliele. \v 37 —Tu pach abe'e, tan u tz'iibil u men gobierno boon a cristiano a yana. Ti'i ilic a q'uin abe'e, yan jun tuul a Galileanojo, aj Judas u c'aba'. Yanoo' a cristiano a cajoo' u tz'oques u t'an aj Judasa. Quimi ilic aj Judasa, y weecoo' ilic u chucaan,— cu t'an aj Gamaliele,\x * \xo 5:37 \xt Lc 2:1; Lc 13:1\x* \v 38 —mentücü, tan in wadic te'ex. Ma' a p'ujsique'exoo' u yaj xa'num a Jesusu. Wa ma' tanoo' u yaantabül u men a Dioso, ma'ax c'u' a yantal u ca'a ilic,— cu t'an aj Gamaliele.\x * \xo 5:38 \xt Pr 21:30; Is 8:10\x* \v 39 —Wa Dios tan u yaanticoo'o, ma' tu paatal ti wet'e' a meyaj abe'e. Wa bel ti ca'a ti yaalte ti wet'e'e, uchac chen bel ti ca'a ti p'ujes a Dioso,— cu t'an aj Gamaliel ti'ijoo' u chucaan a nucuch winiqui.\x * \xo 5:39 \xt Mt 16:18; 1 Co 1:25; Hch 9:5\x* \p \v 40 Pues te'i. Qui'oo' tu xiquin a nucuch winic a t'an abe'e. U ca' ocsajoo' u yaj xa'num a Jesusu. U jütz'ajoo'. —Ma' a tzicbaltique'ex a Jesusu,— cu t'an ti'ijoo' tucaye'. Despuese, u cha'ajoo'.\x * \xo 5:40 \xt Mr 13:9; Lc 20:10\x* \v 41 Le'ec ti tanoo' u joc'ol tu taanoo' a nucuch winiqui, qui'oo' u yool u yaj xa'num a Jesusu, u men le'ec a Dioso, c'ocha'anoo' tu wich ti'i ca' u c'ümoo' a yaj yoc'lal a Jesusu.\x * \xo 5:41 \xt Mt 5:12; Ro 5:3\x* \v 42 Sansamal ichil u yotoch a Dioso, y ichiloo' u yotoch a cristianojo, tan ti tanoo' u ca'ansic a cristiano u yaj xa'num a Jesusu. —Le'ec a Jesusu, le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo,— cu t'anoo' abe'e. \c 6 \s1 Yeetbi siete tuul aj anata. \p \v 1 Pues te'i. Biq'uin ado'o, tan u tz'a'cül a hermanojo. Tu yaamoo' ala'oo' yan a griego\f + \fr 6:1 \ft Greek\f* u wich u t'an, y yan a hebreo\f + \fr 6:1 \ft Hebrew\f* u wich u t'an. Le'ec boon a griego u wich u t'ana, cajoo' u p'a'aste boon a hebreo u wich u t'an. Sansamal walac u tz'abül u janaloo' ix ma'ichama. Chucul a tan u tz'abül ti'ijoo' a hebreo u wichoo' u t'ana, pero ma' chucul a tan u tz'abül ti'ijoo' a griego u wichoo' u t'ana.\x * \xo 6:1 \xt Sal 72:16; Hch 9:29; Hch 11:20; Hch 4:35\x* \v 2 Le'ecoo' a doce tuul u yaj xa'num a Jesusu, u püyajoo' ca' talacoo' a hermanojo. —Ino'ono, ma' qui' ca' ti p'ütü' ti tzicbalte u t'an a Dios chen ti'i ca' ti tzeentoo' ix ma'ichama,— cu t'an a doce tuulu,\x * \xo 6:2 \xt Ex 18:17; 2 Ti 2:4\x* \v 3 —mentücü, hermanoje'ex, yeete'ex siete tuul ti winic ta yaame'exe. Yeete'ex a winic a noj-ooltziloo' u men a cristianojo. Yeete'ex a winic a walacoo' u tz'ocsic u Püsüc'al a Dios a que'en ilic ichiloo' u püsüc'al etel tulacaloo' u yool, le'ecoo' a seeb u yoolo. Ino'ono, bel ti ca'a ti tz'aa' ti'ijoo' a meyaj ada'a, le'ec u tzeenbel ix ma'ichama,— cu t'an a doce tuulu.\x * \xo 6:3 \xt Dt 1:13\x* \v 4 —Ino'ono, bel ti ca'a ti t'an etel a Dioso, y ti tzicbalte u t'an a Dioso,— cu t'an a doce tuul ti'ijoo' u chucaan boon a hermanojo.\x * \xo 6:4 \xt Hch 2:42\x* \p \v 5 Pues te'i. Qui'oo' tu xiquin a t'an abe'e. Cajoo' u yeete a siete tuul a beloo' u cu tzeente ix ma'icham. U yeetajoo' aj Estebana. A winic abe'e, etel tulacal u yool walac u tz'ocsic a Jesus y u Püsüc'al a Dioso. U yeetajoo' aj Felipeje, aj Procorojo, aj Nicanoro, aj Timono, aj Parmenasa, y aj Nicolasa. Aj Nicolas te' tala'an ich caj Antioquia. Uchi caac u c'ajes a Dioso, jabix ti walacoo' u c'ajsic Dios aj Israele. Pachil abe'e, caji u tz'oques a Jesusu.\x * \xo 6:5 \xt Hch 11:24; Hch 8:5; Hch 21:8\x* \v 6 Le'ecoo' u chucaan boon a hermanojo, u bensajoo' a siete tuul tu taanoo' u yaj xa'num a Jesusu. Se' uchoo' u t'an etel Dios u yaj xa'num a Jesusu. Despuese, u tz'ajoo' u c'ü' yoc'oloo' u pol a yeetboo'o. Baalo' ti ocoo' ichil u meyaj.\x * \xo 6:6 \xt Hch 1:24; Hch 8:17; Hch 9:17; Hch 13:3; 1 Ti 4:14\x* \p \v 7 Pues te'i. Le'ec u t'an a Dioso, tan u t'iit'il ti mas naach. Le'ecoo' a hermanojo, tanoo' u tz'a'cül ti yaab ichil a caj Jerusalene. Yanoo' tu yaam u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, cajoo' u tz'oques a Jesusu.\x * \xo 6:7 \xt Col 1:6; 2 Ti 3:1; Jn 12:42\x* \s1 Müchbi aj Estebana. \p \v 8 Pues te'i. Le'ec aj Estebana, top que'en u yool tu pach a Dios tu jajil. Yaab u muc' a Dios a tz'abi ti'iji. Tan ti tan u betic a milagro tu taanoo' u yaabil a cristianojo. Sa'too' u yool a cristiano u men c'u' a walac u betiqui. \p \v 9 Pues te'i. Yanoo' a cristiano —Libertines u c'aba'oo' u na'at,— cu t'anoo' ti'i. Yan ti'ijoo' a naj tuba walacoo' u much'tal u c'ajesoo' a Dioso. Walacoo' ilic u much'tal te'i a tala'anoo' ich caj Cirene etel a tala'anoo' ich caj Alejandria, Cilicia y Asia. Uchoo' u tzicbal etel aj Esteban. \v 10 Ma' pataloo' u nuucte aj Estebana, u men top seeb u yool u men u Püsüc'al a Dioso. Top patal ti t'an abe'e.\x * \xo 6:10 \xt Ex 4:12; Is 54:17; Lc 21:15\x* \v 11 U bo'tajoo' a winic ti'i ca' u yadoo' a tus yoc'ol aj Estebana. —Ti wu'yaj aj Esteban ti tan u maclant'antic aj Moises y a Dioso,— cu t'anoo' abe' a tanoo' u tus ti'ijoo' a cristianojo.\x * \xo 6:11 \xt 1 R 21:10; Mt 26:59; Jn 16:3\x* \v 12 Le'ecoo' a cristianojo, le'ecoo' a nucuch winiqui, y le'ecoo' u yaj ca'ansajil u ley aj Moisese, lic'oo' u tz'iiquil yoc'ol aj Esteban u menoo' abe'e. Tulacaloo', c'ochoo' ti jomol. U müchajoo' aj Estebana. U bensajoo' tu taanoo' a nucuch winic a walacoo' u cününtic a caja. \v 13 U c'ochesajoo' a winic ti'i ca' uchucoo' u tus ti'i u tzolo' aj Estebana. —Tan u boch maclant'antic u yotoch a Dioso, y u ley aj Moisese,— cu t'anoo' a uchoo' u tusu. \v 14 —Ti wu'yaj c'u' u yadaja. “Le'ec a Jesus a tala'an Nazarete, bel u ca'a u yojo' u yotoch a Dioso,” cu t'an aj Estebana,— cu t'anoo'. —“Le'ec a c'u' a suco'on ti bete' u men aj Moisese, bel u ca'a jelbel u men a Jesusu,” cu t'an aj Estebana,— cu t'anoo' a uchoo' u tus ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 6:14 \xt Hch 25:8; Dn 9:26; Mi 3:12; Zac 11:1; He 8:13; He 9:10\x* \v 15 Le'ecoo' a nucuch winiqui, u cha'antajoo' aj Estebana. Tulacaloo' u yilajoo' ti sasil tulacal u wich jabix u wich jun tuul u yaj xa'num a Dios ti ca'ana.\x * \xo 6:15 \xt Mt 28:3\x* \c 7 \s1 Uchi u nuuc aj Estebana. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec a winic a mas nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, u c'aataj ti'i aj Estebana. —¿Jaj wa c'u' a tanoo' u yadic ta woc'ol?— cu t'an ti'i aj Estebana.\x * \xo 7:1 \xt Mt 26:61\x* \v 2 Uchi u nuuc aj Estebana. —In wetcaale'ex etele'ex a nucuch winiqui, u'ye'ex in t'an. Le'ec a Dioso, nooch u yanil. U ye'aj u bajil ti'i ti uchben mamaa' aj Abraham le'ec ti que'en to aj Abraham ich cuenta Mesopotamia, ma'ax to xi'ic ti cuntal ich caj Haran,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 3 —“P'ütü a caal. P'ütü a wet'oc. Ca' xiquech ti a lu'um a bel in quin yee' teche,” cu t'an a Dios ti'i aj Abrahama,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o.\x * \xo 7:3 \xt Gn 12:1\x* \p \v 4 —Pues te'i. Joq'ui ichil a lu'um Caldea. Bini ti cuntal ich caj Haran. Le'ec ti quimi u tata, joq'ui ich caj Haran aj Abrahama. Udesabi u men Dios tac wa'ye' tuba que'eno'on aleebe,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:4 \xt Gn 11:31; Gn 12:4; He 11:8\x* \v 5 —Le'ec a Dioso, ma' u tz'aj ti'i aj Abraham a lu'um wa'ye'i, ma'ax ti'i u cuuchil u yotoch. Chen u yadaj ti'i ti bel to u cu siji' ti'i a lu'um ada'a. “Le'ec ti ca' quimiqueche, p'aatül u ca'a ti'ijoo' a mam,” cu t'an a Dioso, pero ma'ax to yanac u mejen aj Abraham ti a q'uin abe'e,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o.\x * \xo 7:5 \xt Gn 12:7; Gn 13:15; Gn 17:8; Gn 26:3; Ex 6:7,8\x* \v 6 —Ulaac' u yadaj a Dios ti'iji. “Le'ecoo' a mama, beloo' u ca'a ti cuntal ichil ulaac' a lu'umu. Beloo' u ca'a ti meyaj te'i ti ma' yanoo' u bolbeeb. Beloo' u ca'a u c'ümü' a yaj u menoo' a cristiano abe'e. Cuatrociento jaab beloo' u ca'a ti cuntal te'i,” cu t'an a Dios ti'i aj Abrahama,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:6 \xt Gn 15:13; 1 P 2:11; Ex 12:40; Ga 3:17\x* \v 7 —“Inene, bel in ca'a in tz'aa'oo' ichil u sip'il a cristiano ichil a caj abe' tuba tanoo' u meyaj ti ma' yanoo' u naal a mam,” cu t'an a Dios ti'i aj Abrahama,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. —“Ca' manüc abe'e, joc'oloo' u ca'a a mam. Udeloo' u ca'a tac wa'ye' tuba tan ti tzicbal ti'i u c'ajsicalenoo',” cu t'an a Dios ti'i aj Abrahama,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:7 \xt Ex 3:12\x* \v 8 —Le'ec a Dioso, u c'ümaj u bajil u t'an etel aj Abraham, mentücü, le'ec a Dioso, u yadaj ti'i ca' u xoto' u yot'el ca' p'aatüc u p'is ti'i u c'ajsabeebal ti'i a t'an abe'e. Circuncision u c'aba' abe'e. Yanaji u mejen aj Abrahama. Aj Isaac u c'aba'. Le'ec ti ocho q'uin yan ti'i, u circuncisiontaj. Yanaji u mejen aj Isaac. Aj Jacob u c'aba'. Baalo' ilic xan u betaj aj Isaac ti'i u mejene. U circuncisiontaj. Yanajoo' u mejen aj Jacob le'ec a doce tuul ti uchben mamaa' tulacalo'ono. Circuncisionboo' u menoo' ilic u tat,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:8 \xt Gn 17:9; Gn 21:2; 1 Cr 1:34; Mt 1:2; Gn 25:26; Gn 29:31; Gn 35:18\x* \v 9 —Jun tuul abe'e, aj Jose u c'aba'. Le'ecoo' a sucu'untzili, u tz'i'lajoo' u c'atiintzilil aj Jose u men u tat. U conajoo'. Bensabi tac cuenta Egipto, pero cününbi u men Dios,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:9 \xt Gn 37:4; Gn 39:2,3\x* \v 10 —Le'ec a Dioso, u sa'altaj aj Jose ichil a yaj u c'ümaja. Tz'abi ichil u tucul a rey Faraon ich cuenta Egipto ca' u ch'aa' ich qui'il aj Joseje. Tz'abi ti'i aj Jose ca' seebac u yool tu taan a rey u men a Dioso. Le'ec a reye, u tz'aj u meyaj aj Jose ti gobernadoril ich cuenta Egipto. U tz'aj ti'i u muq'uil ca' u tücaa'te boon a que'en ichil u yotoch a reye,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:10 \xt Gn 42:6\x* \p \v 11 —Pues te'i. Yanaji a wi'ijil ichil tulacal a cuenta Egipto cuenta Canaan. Top yaj u c'ümajoo' a cristianojo. Le'ecoo' ti uchben mamaa'a, ma' chuculajoo' u janal,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. \v 12 —Le'ec ti ca' u yubaj aj Jacob ti yan janal ich cuenta Egipto, u yaax tücaa'tajoo' ti uchben mamaa' te'i. \v 13 Le'ec ti ca' binoo' tucaye' u ca' sut te'i, le'ec aj Joseje, u yadaj u c'aba' ti'ijoo' u sucu'un. Le'ec a reye, u yeeltajoo' u wich u yet'oc aj Joseje,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. \v 14 —Le'ec aj Joseje, u tücaa'taj u pectzil ca' talac u tat le'ec aj Jacob eteloo' u yet'oc. Setenta y cinco tuuloo' tu bajil.\x * \xo 7:14 \xt Gn 45:9; Gn 46:27; Dt 10:22\x* \v 15 Baalo' ti bini aj Jacob tac cuenta Egipto ti cuntal. Te'i quimi ala'aji. Te'i ilic quimoo' u mejen. Le'ecoo' abe'e, le'ec ti uchben mamaa'oo' tulacalo'ono,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:15 \xt Gn 49:33\x* \v 16 —Bensaboo' a quimen ti a caj u c'aba' Siquem tuba que'en a naj tunich u q'uexaj aj Abrahama. Te'i p'ütboo' a quimen ichil a naj tunichi. Aj Abraham u q'uexaj ti'i u cuuchil u mucbeeboo' uchi. U bo'taj u tool ti'ijoo' u mejen aj Hamor ichil a caj u c'aba' Siquem,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:16 \xt Ex 13:19; Gn 23:16\x* \p \v 17 —Pues te'i. Le'ec ti watac u c'ochol u q'uinil u betic c'u' u yadaj a Dios ti'i aj Abrahama, tanoo' u yaabtal aj Israel ich cuenta Egipto.\x * \xo 7:17 \xt Gn 15:13,16; 2 P 3:8,9\x* \v 18 Yanaji ulaac' a rey te'iji. A rey abe'e, ma' u yeeltaj aj quimen Joseje,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 19 —A rey abe'e, u betaj a c'as ti'ijoo' ti uchben mamaa'a. U yadaj ti'ijoo' ca' u p'ütoo' ti quimil pach caj a boon a xidal a tanoo' u yantala,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. \v 20 —Ti a q'uin abe'e, yanaji aj Moisese. C'ocha'an tu wich Dios a tz'ub abe'e. Cününbi ichil u yotoch ox p'e uj u men u na' u tat.\x * \xo 7:20 \xt Ex 2:2; He 11:23\x* \v 21 Le'ec ti p'ütbi pach caj aj Moisese, cüxtabi y ch'a'bi u men ix princesa ich cuenta Egipto. U ch'ijsaj jabix ilic u yala,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 22 —Uchi u cambal aj Moises yoc'ol tulacal a c'u' a eela'an ich cuenta Egipto. P'aati ti patal ti t'an y patal ti meyaj,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o.\x * \xo 7:22 \xt 1 R 4:29; 2 Cr 9:22; Lc 24:19\x* \p \v 23 —Pues te'i. Le'ec ti cuarenta jaab yan ti'i aj Moisese, u c'atiintaj beel ti sut eteloo' u yetcaal aj Israel. Que'enoo' to ich cuenta Egipto.\x * \xo 7:23 \xt Ex 2:11,12; He 11:24,26\x* \v 24 Le'ec ti bini ti sut etel u yetcaala, u yilaj ti tan u c'ümic a yaj jun tuul u yetcaal u men jun tuul aj Egipto. U sa'altaj u yetcaal. Le'ec aj Moisese, u yusq'uintaj u jel u sip'il. U quimsaj,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 25 —“Le'ecoo' in wetcaala, u yeel ti le'ec a Dioso, u tücaa'tajen ca' in sa'altoo' ca' joc'ocoo' ich cuenta Egipto,” cu t'an aj Moises tu bajil, pero ma' u yeeloo' ti baalo' u yetcaali,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 26 —Ti u samalili, u c'ümaj ca' tuul u yetcaal aj Israel aj Moisese. Tanoo' u p'isbaj tu bajil a ca' tuulu. U c'atiintaj cuchi u jetz'cunticoo' u yool. “In wetcaale'ex, mamtzilo'on tiqui bajil. ¿C'u' ca'a tane'ex a p'isbaj?” cu t'an aj Moises ti'ijoo'o,— cu t'an aj Estebana. \v 27 —Tulca'bi aj Moises u men tan u betic a c'as ti'i u yet'oco. “¿Mac u tz'aj tech ti nooch u wichil a meyaj ti'i ca' a wila' ti sip'il?\x * \xo 7:27 \xt Mt 21:23; Lc 12:14; Jn 18:36,37; Jn 19:12-15\x* \v 28 ¿Bel wa a ca'a a quimseen jabix ca' a quimsaj aj Egipto jo'deeji?” cu t'an ti'i aj Moisese,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui. \v 29 —Le'ec ti ca' u yubaj aj Moises ti eeltabi c'u' u betaja, puutz'i. Bini tu cuenta Madian tuba culaji. Yanaji ca' tuul u mejen te'i,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:29 \xt Ex 2:15; Ex 4:19,20; Nm 12:1\x* \p \v 30 —Pues te'i. Cuarenta jaab que'en te'i. Tu pach abe'e, mani ich p'atal lu'um ma' naach ti a witz Sinai u c'aba'. U yilaj jun tuul u yaj xa'num Dios ti ca'an ich c'aac' le'ec tuba jabix tan u chuul a pocche'e.\x * \xo 7:30 \xt Gn 48:16; Ex 3:2; Dt 33:16; Is 63:9; Zac 13:7; Jn 1:14; Tit 2:13\x* \v 31 Le'ec ti ca' u yilaj abe' aj Moisese, sa'ti u yool. Le'ec ti tan u c'ochol u cha'anteje, uchi u t'an a Noochtzili,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. \v 32 —“Inen u Dios a uchben mamaa'. Inen u Diosil aj Abraham aj Isaac aj Jacob,” cu t'an a Dioso,— cu t'an aj Estebana. —Tz'ütz'ülnac aj Moises u men u saaquili. Ma' u c'atiintaj u cha'ante.\x * \xo 7:32 \xt Gn 50:24; Ex 3:6,15; Mt 22:32; Hch 3:15; He 11:16\x* \v 33 “Joq'ues a zapato. Wa'anech ma' naach tin taan,” cu t'an a Noochtzil ti'i aj Moisese,— cu t'an aj Estebana.\x * \xo 7:33 \xt Ex 3:5; Jos 5:15\x* \v 34 —“In wilaj a yaj a tanoo' u c'ümic ich cuenta Egipto a cristiano a tene, le'ecoo' aj Israele,” cu t'an a Dios ti'i aj Moisese. “In wu'yajoo' u t'an u men a yaj abe'e. Taleen ti'i ca' in sa'altoo',” cu t'an a Dioso. “Aleebe, listarte a bajil. Bel in ca'a in tücaa'tech cuenta Egipto,” cu t'an a Dios ti'i aj Moisese,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. \v 35 —Le'ec aj Moises abe' a tücaa'bi u men a Dioso, le'ec ilic a ma' qui' tu wichoo' aj Israele. “¿Mac u tz'aj tech ti nooch u wichil a meyaj ti'i ca' a wila' ti sip'il?” cu t'an ti'i aj Moises ti a q'uin abe'e. Le'ec a Dioso, u tz'aj ti'i aj Moises ti nooch u wichil u meyaj ti'i ca' u cününtoo' aj Israele. Tz'abi ti'i ca' u joq'uesoo' aj Israel ich cuenta Egipto. Etel u muc' u yaj xa'num Dios le'ec u c'ümaj ichil a pocche' a yan c'aac' yoc'olo, tz'abi u bete' abe'e,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:35 \xt Ex 14:19; Nm 20:16\x* \v 36 —Le'ec a winic abe'e, le'ec u joc'sajoo' aj Israele. Yan a milagro u betaj tu taanoo'o. Sa'too' u yool a cristiano etel a c'u' u betaja. Yaab a milagro u betaj aj Moises ich cuenta Egipto. Yan a milagro u betaj ti'i a ja' a Chüc C'ac'naab u c'aba'a. Yan u betaj ich p'atal lu'um le'ec tuba culajoo' aj Israel cuarenta jaab,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o.\x * \xo 7:36 \xt Ex 12:41; Dt 6:21; Ex 16:1; Nm 9:15\x* \v 37 —“Le'ec a Dioso, bel u ca'a u yeete jun tuul aj Israel ti'i ca' u yadü' u t'an Dios jabix ca' u yeetajene. Le'ec a bel u ca'a yeetbele, ca' tz'ocse'ex u t'an,” cu t'an aj Moisese,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:37 \xt Dt 18:15; Mt 17:5\x* \v 38 —Le'ec aj Moisese, le'ec ilic a que'en tu yaamoo' a cristiano aj Israel ichil a p'atal lu'um ma' naach ti a witz Sinai tucaye'e. Te'i u c'ümaj u t'an a Dios ti'i ca' u yadü' to'on,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:38 \xt Ex 19:3; Is 63:9; Ga 3:19; He 2:2; Ex 21:1; Jn 1:17; Ro 3:2\x* \v 39 —Le'ecoo' ti uchben mamaa'a, ma' u c'atiintajoo' u tz'oques aj Moisese. U p'ütajoo' u tz'ocsic. U c'atiintajoo' cuchi usc'al cuenta Egipto tucaye'il. \v 40 “Bete ti santo ca' xi'ic taanil,” cu t'anoo' aj Israel ti'i u yetcaaloo', aj Aaron u c'aba'. “Bel u ca'a u benso'on tac cuenta Egipto tucaye'. Ma' ti weel tuba que'en aj Moisese, le'ec u joc'sajo'on ich cuenta Egipto,” cu t'anoo' ti uchben mamaa' ti'i aj Aaron,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:40 \xt Ex 32:1\x* \p \v 41 —Pues te'i. U betajoo' jabix aj tz'i' wacax ti'ijoo' u santo. U quimsajoo' baalche' ti'i u sij-oolticaloo' ti'i aj tz'i' wacax abe'e. Qui'oo' u yool etel a c'u' u betajoo'o,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. \v 42 —Le'ec a dios ti ca'ana, u culpachtajoo' aj Israel u men tanoo' u tz'eec ti diosil a q'uini, a uju, a xülaba, tulacal. Baalo' ilic ti tz'iiba'an ich ju'um u men jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchiji: \pi1 “Inche'ex aj Israele'exe, le'ec ca' a quimsaje'ex a walac' ti que'ene'ex to ich p'atal lu'um cuarenta jaab, ¿a c'ajsajene'ex wa etel?” cu t'an a Dioso. \v 43 “Ma' a c'ajsajene'ex ti baalo'i. Chen a c'oochtaje'ex u cuuchil a diose'ex, Moloc u c'aba'. A c'ajsaje'ex a xülab, Renfan u c'aba' le'ec a diose'exe. Chen a betaje'ex abe' ti'i a c'ajsicale'ex. Yoc'lal abe'e, bel in ca'a in pule'ex ti naach tac junxeel a caj Babilonia u c'aba',” cu t'an a dioso,— \m cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui. \p \v 44 —Pues te'i. Le'ec ti que'enoo' ich p'atal lu'um ti uchben mamaa'a, yan aj tz'i' noc' naj tu yaamoo'. Ichil a noc' naja, walacoo' u beel u c'ajes a Dios ti ca'ana. Tanoo' u bensic, tanoo' u beel. Ichil a naj abe'e, yan a pechec tunich tuba tz'iiba'an diez p'eel u ley a Dioso. Betabi a naj abe' jabix ilic a albi ti'i aj Moises u men a Dios ca' u betoo'. Le'ec a Dioso, u ye'aj ti'i aj Moises u p'is y baalo' ilic u betajoo'o,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:44 \xt He 8:5\x* \v 45 —Le'ec ti quimoo' mac u betaj aj noc' naja, p'aati a naj ti'ijoo' u mejene. Ti uchben mamaa'oo' ilic abe'e. Le'ec ti tan u ch'a'bej aj Josueje, u bensajoo' ilic a naj ichil a lu'um a sijibi ti'ijoo' u men a Dioso. Le'ec ti tanoo' u yocol aj Israel ichil a lu'umu, tan u joc'sabül u men a Dios boon a uchben cuma'anoo' te'iji. Te'i ilic que'en aj noc' naj asto ti oqui aj David ti reyili,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:45 \xt Jos 3:14\x* \v 46 —Le'ec a Dioso, top yaj u yubi aj Davidi. Aj Davidi, u c'aataj ti'i a Dioso, le'ec u Dios aj Jacobo: “¿Ma' wa ta cha'ic ten ca' in bete' tech jun cuulac a naja?” cu t'an aj David ti'iji,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o.\x * \xo 7:46 \xt 1 S 16:1; 1 R 8:17\x* \v 47 —Ma' ilic cha'bi ti'i ca' u bete' abe'e. Le'ec u mejen aj Davidi, Salomon u c'aba'. Ala'aji, u betaj u yotoch a Dioso,— cu t'an aj Estebana. \v 48 —Le'ec a Dioso, top nooch u yanil. Ma' ta'ach u cuntal ichil a naj a betabi u men a cristianojo. Baala' u yadaj a jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchiji:\x * \xo 7:48 \xt 2 Cr 2:6\x* \pi1 \v 49 “Le'ec a ca'ana, le'ec in tintaan. Le'ec a yoc'olcaba, le'ec u cuuchil in woc. ¿Biqui ca' betabaanüc in wotoch a men?” cu t'an a Dioso. “¿C'u' aj beel ten u cuuchil in jedeebal?\x * \xo 7:49 \xt Is 66:1,2; Mt 5:34; Mt 23:22\x* \v 50 Inene, in betaj tulacal a c'u' a yana,” cu t'an a Dioso. \m Baalo' u yadaj a jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchiji,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo'o. \v 51 —Jumpul top ma' ta'ache'ex a tz'ocsaj t'an. Jumpul top ma' yane'ex a Dios, y ma' ta'ache'ex a wu'yic a t'ana,— cu t'an ti'ijoo' a nucuch winiqui. —Jumpul ma' ta'ache'ex a c'ümic u t'an u Püsüc'al a Dioso. Walaque'ex a ca' betic jabix ilic u betajoo' ti uchben mamaa',— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:51 \xt Is 48:4; Ez 44:9\x* \v 52 —Le'ecoo' ti uchben mamaa'a, u betajoo' a yaj ti'ijoo' boon u yet'oc a walacoo' u yadic u t'an Dios uchiji. Le'ecoo' ti uchben mamaa'a, u quimsajoo' boon tuul u yadaj ti watac to a toj u na'ata, le'ec a Cristojo. \p Pues te'i. Udi a qui'il winic abe' tiqui wetel,— cu t'an aj Estebana. —Inche'exe, a c'ubaje'ex ti'i a c'ac'as cristiano ti'i ca' quimsabüc,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:52 \xt 2 Cr 36:16; Mt 23:34; 1 Ta 2:15; Hch 3:14\x* \v 53 —Le'ec u yaj xa'num a Dios ti ca'ana, u c'ubaj te'ex u ley a Dioso, pero ma' ta'ache'ex a tz'ocsic a ley abe'e,— cu t'an aj Esteban ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 7:53 \xt Ex 20:1; Ga 3:19; He 2:2\x* \s1 Biqui ti quimsabi aj Estebana \p \v 54 Pues te'i. Le'ec ti ca' u yubajoo' u t'an aj Esteban a nucuch winiqui, lic'oo' u tz'iiquil tu jajil. Jürütlemac u coj u menoo' u tz'iiquil ti'i aj Estebana. \p \v 55 Pues te'i. Yan u Püsüc'al a Dios ichil u Püsüc'al aj Estebana. Uchi u cha'an ti ca'an. U yilaj u quich'panil a Dios etel a Jesusu. Wa'an ti que'en tu yaj toj tu yaj seeb c'ü' a Dioso. \v 56 —Ile'ex,— cu t'an ti'ijoo' a nucuch winiqui. —Tan in wilic ti jabix jeebi u chi' a ca'ana. Te'i que'en a Jesusu, le'ec a yanaji ti cristianojil biq'uin ado'o. Wa'an ti que'en tu yaj toj tu yaj seeb c'ü' a Dioso,— cu t'an ti'ijoo'.\x * \xo 7:56 \xt Ez 1:1; Mt 3:16; Mr 1:10; Lc 3:21; Rev 4:1; Dn 7:13; He 9:24\x* \p \v 57 Pues te'i. Uchoo' u yawat ti chich u men u tz'iiquiloo' ti'i aj Esteban. U mücajoo' u xiquin ti'i ma' u yubicoo' u t'an aj Estebana. Laj binoo' u müchü' aj Estebana. \v 58 U bensajoo' chi' caj. U joc'sajoo' jujun yal u noc' a nucuch winiqui. U p'ütajoo' u noc' ca' cününbüc u men jun tuul ch'ajom aj Saulo u c'aba'a. Pachili, cajoo' u ch'ini' aj Esteban etel tunich.\x * \xo 7:58 \xt He 13:12; Lv 24:16; Dt 13:9; Dt 17:7\x* \v 59 Tan to u ch'inbil aj Esteban ti caji ti t'an etel Dios ala'aji. —In Noochil Jesus, ch'a'a in püsüc'al,— cu t'an aj Estebana.\x * \xo 7:59 \xt Sal 31:5\x* \v 60 Xonlaji ti lu'um. Uchi u t'an ti chich. —In Noochil, ma' a tz'eecoo' u sip'il le'ec a c'u' a tanoo' u betic tene,— cu t'an aj Esteban ti'i a Dioso. Despues quimi.\x * \xo 7:60 \xt 1 Ta 4:13\x* \c 8 \p \v 1-2 Qui' tu wich aj Saulo ti quimsabi aj Estebana. C'ochoo' a winic a yan a Dios ichiloo' u püsüc'al. U mucajoo' aj Estebana. U yoc'tajoo' a quimen ti chichi. \s1 Aj Saulojo, tan u betic a yaj ti'ijoo' a hermanojo. \p Pues te'i. Ti a q'uin abe'e, cajoo' u c'ümü' a yaj ti yaab a hermanojo. Weecoo' abe' tulacal tubajac ich cuenta Judea y cuenta Samaria. Jadi' u yaj xa'num a Jesusu, ma' binoo'i.\x * \xo 8:1-2 \xt Hch 7:58; Hch 11:19\x*\x * \xo 8:1-2 \xt 2 S 3:31\x* \v 3 Le'ec aj Saulojo, top walac u betic a yaj ti'ijoo' a hermanojo. Walac u yocol ichil jujun cuul a naja. Walac u joc'sicoo' a hermano a que'enoo' te'iji, ca'ax winic ca'ax ix ch'up. Walac u c'ülicoo' ich cuarto tu yotoch caj.\x * \xo 8:3 \xt 1 Co 15:9; Ga 1:13; Fil 3:6\x* \s1 Aalbi u pectzil Dios ich caj Samaria. \p \v 4 Pues te'i. Le'ecoo' a hermanojo, u wecajoo' u bajil tulacal tubajac. U tzicbaltajoo' u t'an a Dios ti'ijoo' a cristianojo, le'ec biqui ca' sa'albücoo'.\x * \xo 8:4 \xt Mt 10:23; Hch 11:19; 1 Co 14:31\x* \v 5 Jun tuul a hermano abe'e, aj Felipe u c'aba'. Bini ich jun p'eel caj cuenta Samaria. U tzicbaltaj a Jesucristo ti le'ec u yaj Sa'alil a cristiano ti'ijoo' boon a que'enoo' te'iji.\x * \xo 8:5 \xt Hch 6:5\x* \v 6 Le'ec ti ca' u yilajoo' a milagro u betaj aj Felipeje, jumbeloo' u tucul a cristiano ti cajoo' u yubi u t'an abe'. \v 7 Yanoo' a mac a yan a c'ac'asba'al ichil u püsüc'al. Joc'saboo' ti'i u men aj Felipeje. Chich u yawat a c'ac'asba'al ti tan u joc'ol. Yanoo' a siiscaboo' u büq'uele, wa xan moochoo', ch'anesaboo' ilic.\x * \xo 8:7 \xt Mt 10:1; Mr 9:26; Mr 16:17; Lc 10:17; Jn 14:12; He 2:4\x* \v 8 Qui'oo' u yool a caj etel c'u' a tan u manülü. \p \v 9 Pues te'i. Ichil a caj abe'e, yan jun tuul a winiqui, Simon u c'aba'. Biq'uin ado'o, walac u pulya'aj. Sa'too' u yool a cristiano cuenta Samaria u men c'u' a walac u betic aj Simono. Walac u betic u bajil jabix top yaab u yeele.\x * \xo 8:9 \xt Hch 13:6; Hch 5:36\x* \v 10 Tulacaloo' ichil a caj abe'e, ca'ax nooch u wichil u meyaj ca'ax ma', walacoo' u yubic u t'an aj Simono. —Tz'abi ti'i u patalil u men Dios,— cu t'anoo'.\x * \xo 8:10 \xt Ro 1:28; Ef 4:14; Rev 13:3\x* \v 11 Walac u tz'ocsabül u t'an u men uchi caac u sa'tesoo' u yool etel c'u' a walac u betiqui. \v 12 Ca'ax u tz'ocsajoo' aj Simon biq'uin ado'o, le'ec ti uchi u t'an aj Felipeje, u tz'ocsajoo' u t'an ala'aji. Albi ti'ijoo' a cristiano ichil a caj abe' u men aj Felipe a qui'il t'an le'ec biqui ti walac u tücaa' a Dioso, y le'ec a Jesucristojo, le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo. Ti winic ti ix ch'up, u c'ümajoo' a ocja' u men u tz'ocsajoo' u t'an aj Felipeje.\x * \xo 8:12 \xt Hch 1:3\x* \v 13 Tac etel aj Simon, le'ec aj pulya'aja, u tz'ocsaj ilic u t'an. U c'ümaj a ocja'a. Tu pach abe'e, le'ec aj Simono, bini tu pach aj Felipeje. Sa'ti u yool aj Simon u men a milagro a tan u betic aj Felipeje.\x * \xo 8:13 \xt Lc 8:13; Stg 2:19\x* \p \v 14 Pues te'i. Le'ecoo' u yaj xa'num a Jesusu, que'enoo' ich caj Jerusalen. Le'ec ti ca' u yubajoo' ti u c'ümajoo' u t'an a Dios a cristiano cuenta Samariaja, tücaa'boo' aj Pedro etel aj Juan te'i u menoo' u chucaan u yaj xa'num a Jesusu. \v 15 Le'ec ti c'ochoo' te'iji, u c'aatajoo' ti'i Dios ca' u tücaa'te u Püsüc'al ichiloo' u püsüc'al boon a tanoo' u tz'ocsaj ich cuenta Samaria.\x * \xo 8:15 \xt Mt 18:19; Jn 14:13,14; Jn 16:23,24; Hch 2:33; Fil 2:19\x* \v 16 Yanoo' u c'aatic ti'i Dios ti baalo' u men ma'ax to u c'ümoo' u Püsüc'al a Dios te'iji. Jadi' u c'ümajoo' a ocja'a, ti'i ca' u yiloo' a cristiano ti walacoo' u tz'ocsic a Jesusu.\x * \xo 8:16 \xt Hch 19:2; Mt 28:19; Hch 2:38; Hch 10:48\x* \v 17 Tu pach abe'e, aj Pedro u yet'oc aj Juana, u tz'ajoo' u c'ü' yoc'ol jujun tuul boon a tanoo' u tz'ocsaja. Baalo' ca' u c'ümajoo' u Püsüc'al a Dioso.\x * \xo 8:17 \xt Hch 6:6; He 6:2\x* \p \v 18 Pues te'i. Le'ecoo' u yaj xa'num a Jesusu, ilboo' u men aj Simon ti tanoo' u tz'eec u c'ü' yoc'oloo' aj tz'ocsaja. Le'ec aj Simono, u c'atiintaj cuchi u bo'too' aj Pedro etel aj Juana. \v 19 —Ca' tz'aa' ten u muq'uil le'ec ti ca' in tz'aa' in c'ü' yoc'ol a maca, bel u cu c'ümü' u Püsüc'al a Dios jabix a tane'ex a betiqui,— cu t'an aj Simon ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesusu. \v 20 —Ca' xiquech ich c'asil etel a taq'uin u men tan a tuclic a q'uexe' u sij-ool a Dios etel a taq'uini,— cu t'an aj Pedro ti'iji.\x * \xo 8:20 \xt 2 R 5:16; Mt 10:8; Hch 2:38; Hch 11:17\x* \v 21 —Ma' tu paatal a meyaj tiqui wetel. Yan a sip'il ti'i a Dioso,— cu t'an aj Pedro ti'i aj Simono.\x * \xo 8:21 \xt Jer 17:9; 2 Ti 3:5\x* \v 22 —Jele' a tucul. C'aate ti'i Dios ca' u sa'tes a sip'il. Uchac u sa'tesic a sip'il etel c'u' a tuclaj a q'uexe'e,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 8:22 \xt Is 55:7; Dn 4:27\x* \v 23 —Chica'an ten ti c'as a na'at. Ma' ca' yan biqui a p'ütic a betic a c'asa,— cu t'an aj Pedro ti'i aj Simono.\x * \xo 8:23 \xt He 12:15\x* \v 24 —C'aate ti'i Dios ca' u sa'tes in sip'il ti'i ma' in c'ümic c'u' a wadaj tene,— cu t'an aj Simon ti'i aj Pedrojo.\x * \xo 8:24 \xt Gn 20:7; Ex 8:8; Nm 21:7; Job 42:8\x* \p \v 25 Pues te'i. Le'ec aj Pedro etel aj Juana, u tzicbaltajoo' ti'i a cristiano le'ec a c'u' u yilajoo' u betaj a Jesusu. U tzicbaltajoo' u t'an a Dios ti'ijoo'o. Le'ec ti joboo' u tzicbala, joc'oo te'i. Le'ec ti tanoo' u yusc'al ti a caj Jerusalene, tanoo' u manül cajil caj le'ec a boon a que'en tzeel bej ich cuenta Samaria. U yadaj ti'ijoo' biqui ca' u sa'altoo' u bajil ca' xicoo' ti ca'an. \s1 Aj Felipeje, uchi u tzicbal etel a winic a tali cuenta Etiopia. \p \v 26 Pues te'i. Uxtun aj Felipeje, c'ochi jun tuul u yaj xa'num a Dios etele. —Listarte a bajil. Ca' xiquech tu toja'an Jerusalen. Te'i que'en a nojbej joq'ui ich caj Jerusalen y bini tac ti a caj Gaza. Ti a nojbej abe'e, yan a lu'um a ma' yan u ja'ili,— cu t'an u yaj xa'num a Dios ti'i aj Felipeje.\x * \xo 8:26 \xt Sal 91:11\x* \v 27 U listartaj u bajil aj Felipeje. Bini tac ti a nojbej abe'e. Ca' u yilaj ti nojbeje, te'i que'en a winic jun tuulu. Te' tala'an Etiopia. A winic abe'e, ma' yan biqui u mejen u men baalo' u ti'al. Nooch u wichil u meyaj u men ixna' Candace, le'ec ilic ix reina ti cuenta Etiopia. A winic abe'e, aj cünün taq'uin ti a caj abe'e. Tali ala'aji ti a caj Jerusalen ti'i u c'ajes a Dioso.\x * \xo 8:27 \xt Sal 68:31; Is 43:6; Jer 13:23; Sof 3:10; 1 R 8:41; Is 56:3-8\x* \v 28 Tan to u yusc'al tu caal tucaye'. Tina'an ti que'en ichil a carreta a tan u jiilbil u men tzimin. Tan u xoquic a ju'um a tz'iiba'an u men aj quimen Isaiasa, le'ec jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchiji. \v 29 —Ca' xiquech tu tzeel a carreta ado'o,— cu t'an u Püsüc'al a Dios ti'i aj Felipeje. \v 30 Chich ti tan u beel aj Felipeje, asto ti c'ochi tu tzeel a carretaja. U yubaj c'u' a tan u xoquic a winiqui. Tan u xoquic a ju'um a tz'iiba'an u men aj quimen Isaiasa, le'ec jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchiji. U c'aataj ti'i. —¿Tan wa a ch'a'ic u tojil c'u' a tan a xoquiqui?— cu t'an ti'i. \v 31 —Ma' yan biqui in ch'a'ic u tojil wa ma' yan mac ca' u yee' ten,— cu t'an a winiqui. U yadaj ti'i aj Felipe ca' ococ ich carretaja, ca' tinlac tu tzeel. \v 32 Le'ec c'u' a tan u xoquic ichili, le'ec ada'a: \pi1 “Le'ec a carnerojo\f + \fr 8:32 \ft tümünyuc\f*, ma' ta'ach u tz'iictal ti tan u bensabül ti'i ca' quimsabüc. Ma' ta'ach u yawat ti walac u c'o'osbol u tzo'otzel u pach u men a cristianojo. Jabix ilic a walac u betic a baalche' abe'e, baalo' ilic bel u cu bete' jun tuul a winiqui. Ma' yan u peec.\x * \xo 8:32 \xt Is 53:7; Fil 2:7,8\x* \v 33 Le'ec a winic abe'e, joc'sabi u su'tal. Bel u ca'a tz'abül ilic u sip'il ca'ax ma' jaj ti yan u sip'il. Top c'asoo' u na'at a cristiano ti a q'uin abe'e. Bel u ca'a quimsabül ala'aji.” \m Le'ec abe' a t'an a tan u xoquic a winiqui. \v 34 —¿Tan wa u tzicbaltic u bajil aj Isaiasa, wa le'ec aj Isaiasa, tan u tzicbaltic ulaac' a winiqui?— cu t'an aj cünün taq'uin ti'i aj Felipeje. \p \v 35 Pues te'i. Aj Felipeje, caji ti nuuc. Etel c'u' u xocaj aj cünün taq'uini, caji u yadü' a qui'il t'an ti'iji. U tzicbaltaj a Jesus ti'iji.\x * \xo 8:35 \xt Lc 24:27; Hch 18:28; 2 Co 1:20; Col 2:17; 1 P 1:11-13\x* \v 36 Le'ec ti tanoo' u beele, c'ochoo' tu chi' a tz'i' ja'a. —Ila, jeda' a ja'a. ¿Ma' wa qui' ca' in c'ümü' a ocja'a?— cu t'an aj cünün taq'uini.\x * \xo 8:36 \xt Hch 10:47\x* \v 37 —Wa tan a tz'ocsic a Jesus tulacal a woolo, qui' a c'ümic a ocja'a,— cu t'an aj Felipeje. —Tulacal in wool tan in wadic tech. Le'ec a Jesucristojo, le'ec u Mejen a Dioso,— cu t'an aj cünün taq'uini.\x * \xo 8:37 \xt Mt 28:19; Mr 16:16; Mt 16:16; Jn 6:69; Jn 9:35; Jn 11:27; Ro 10:10\x* \v 38 Le'ec aj cünün taq'uini, u yadaj ca' wa'cunbuc a carretaja. Joc'oo' a ca' tuul ichil a carretaja. Binoo' tac ichil a ja'a. Aj Felipeje, u tz'aj ti ocja' a winiqui. \v 39 Ti joc'oo' ichil a ja'a, tu seebal ch'a'bi aj Felipe u men u Püsüc'al a Dioso. Ma' ca' ilbi u men aj cünün taq'uini. Tu jajil qui' u yool ti ca' caji ti beel u men u c'üm-ooltaj a Noochtzili.\x * \xo 8:39 \xt 1 R 18:12; 2 R 2:16; Ez 3:12; 2 Co 12:2-4\x* \v 40 Uxtun aj Felipeje, te'i que'en ich caj Azoto. Tan u beel cajil caj. U yadaj ti'ijoo' u pectzil a Jesusu. Baalo' y baalo' tan u betiqui, asto ti c'ochi ti a caj Cesareaja.\x * \xo 8:40 \xt Jos 15:46; Zac 9:6\x* \c 9 \s1 Baala' ti jeeli u tucul aj Saulojo. \p \v 1 Pues te'i. Uxtun aj Saulojo, lic'a'an u tz'iiquil ti'i boon a walacoo' u tz'ocsic a Noochtzili. U c'ati u quimsoo'. Bini aj Saulo ti tzicbal etel a winic a mas nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso.\x * \xo 9:1 \xt Hch 8:3\x* \v 2 U c'aataj ca' tz'iibbic ti'i a ju'um a bel u cu benes ich caj Damasco. Te'i bel u cu c'ubu' u pectzil ti'ijoo' u yaj cananil boon a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israel u c'ajes a Dioso. Etel abe' a ju'umu, chucul u yanil aj Saulo ca' u müchü' boon a hermano ca'ax winic ca'ax ix ch'up. Wa ca' u cüxtoo'o, bel u cu c'üxoo' y bel u cu benesoo' ich caj Jerusalen.\x * \xo 9:2 \xt Hch 19:9\x* \v 3 Le'ec aj Saulojo, tan to u beel ti a caj Damascojo. Ma' naach ti a caj que'en ti jan yanaji a sasil ti ca'an. Aj Saulojo, tich'bi u men u sac a sasili.\x * \xo 9:3 \xt Hch 22:6; Hch 26:12\x* \v 4 C'axi ti lu'um aj Saulojo. U yubaj u t'an jun tuul mac. —Saulo, Saulo ¿c'u' ca'a tan a betic ten a c'asa?— cu t'an u yaalbül.\x * \xo 9:4 \xt Mt 25:40; 1 Co 12:12\x* \v 5 —¿Maquech noochwinic?— cu t'an aj Saulo ti'i a uchi u t'an. —Inen a Jesusu. Tan a betic ten a c'asa. Incheche, jabixech a wacax a ca'ax boon p'icbic u neje, ma' tu ximbal u men u tz'iiquil. Chen walac u yajtal a wool etel a c'u' a walac a betiqui,— cu t'an a Jesus ti'iji.\x * \xo 9:5 \xt 1 Ti 1:13; Hch 5:39; Lc 3:10; Hch 2:37\x* \v 6 Tz'ütz'ülemac aj Saulo u men u saaquili. —Noochil, ¿c'u' a c'ati ca' in bete'e?— cu t'an aj Saulo ti uchi u nuucu. —Liq'uen. Ca' xiquech ich caj. Te'i yan u yaalbül tech c'u' a yan a betiqui,— cu t'an a Jesus ti'i aj Saulojo. \v 7 Le'ecoo' u yetbeel aj Saulojo, sa'too' u yool. U yubajoo' a t'ana, pero ma'ax mac u yilajoo'o.\x * \xo 9:7 \xt Dn 10:7; Mt 24:40,41; Hch 22:9; Hch 26:13,14\x* \v 8 Liq'ui aj Saulojo. Chen u yubaja, ch'oop. U müchajoo' tu c'ü'. U bensajoo' ich caj Damasco. \v 9 Ox p'e q'uin ch'oop ti baalo'. Ma' jani. Ma' uchi u yuc'ul. \p \v 10 Pues te'i. Yan jun tuul a winic ich caj Damasco, aj Ananias u c'aba'. Walac u c'ajsic a Jesus ala'aji. Le'ec a Dioso, u chiitaj aj Ananias ich jabix nümül. —Ananias,— cu t'an ti'i. —¿C'u'i, Noochil?— cu t'an aj Ananias ti'iji. \v 11 —Listarte a bajil. Xen ti'i a calle a toj u c'aba'a. Te'i que'en u yotoch aj Judasa. Ichil a naj abe' que'en aj Saulo a tala'an caj Tarso. Aj Saulojo, tan u t'an etel a Dioso,— cu t'an a Noochtzil ti'i aj Ananiasa.\x * \xo 9:11 \xt Hch 21:39\x* \v 12 —Ich jabix nümül in ye'ajech ti'i aj Saulojo. U yilaj jabix c'ochi jun tuul a winic aj Ananias u c'aba'. Tülbi u men aj Ananias ti'i ca' ch'anüc u wich,— cu t'an ti'i aj Ananiasa. \v 13 —In Noochil, yaab sut in wu'yaj boon a c'as u betaj aj Saulo ti'i boon a walacoo' u c'ajsiquech ich caj Jerusalen. \v 14 Udi wa'ye' ti'i ca' u müchü' boon a walacoo' u c'ajsiquech. Tz'abi ti'i ca' u bete' a baalo' u men u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso,— cu t'an aj Ananias ti'iji.\x * \xo 9:14 \xt Hch 7:59; Hch 22:16; 1 Co 1:2\x* \v 15 —Ca' xiquech etel aj Saulo,— cu t'an ti'i aj Ananiasa. —Inen in yeetaj aj Saulo ti'i ca' xi'ic u yadü' in pectzil ti'i boon a ma' Israel eteloo' u reyil eteloo' aj Israel xan,— cu t'an a Jesus ti'i aj Ananaiasa.\x * \xo 9:15 \xt Hch 13:2; Hch 22:21; Hch 23:17; Ro 1:1,5; 1 Co 15:10; Ga 2:7,8; Hch 25:22\x* \v 16 —Inen, bel in quin yee' ti'i aj Saulo c'u' a yaj a bel u ca'a u c'ümü' u men tan u tz'ocsiquene,— cu t'an a Jesus ti'i aj Ananiasa.\x * \xo 9:16 \xt Hch 20:23; Hch 21:11\x* \p \v 17 Pues te'i. Bini aj Ananiasa. Oqui ichil a naj tuba que'en aj Saulojo. Aj Ananiasa, u tülaj aj Saulojo. —Hermano Saulo, ti Noochil a Jesusu, u ye'aj u bajil tech ti que'enech ti bej ma'ax to uduquech ich caj. U tücaa'tajen ti'i ca' in sasilcunte a wich y ti'i ca' a c'ümü' u Püsüc'al a Dios ichil a püsüc'al,— cu t'an aj Ananias ti'iji.\x * \xo 9:17 \xt Hch 22:12,13; Hch 2:4; Hch 4:31; Hch 8:17; Hch 13:52\x* \v 18 Tu seebal joq'ui jun p'eel ba'al tu nec' u wich aj Saulo jabix u sool cüyü. Sasilaji u wich tucaye'. Liq'ui ala'aji. Tz'abi u yocja'. \v 19 Mas pachili, jani, y muc'a'anaji tucaye'il. \s1 Aj Saulojo, uchi u tzicbal ich caj Damasco. \p Pues te'i. Ma' yaab q'uin culaji aj Saulo ich caj Damasco tu yaamoo' a hermanojo.\x * \xo 9:19 \xt Hch 26:20; 1 S 10:10; Ga 1:17\x* \v 20 Despuese, caji ti t'an ichil boon a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israel u c'ajesoo' a Dioso. —A Jesusu, u Mejen Dios,— cu t'an aj Saulo ti'i boon a que'eneoo' te'iji.\x * \xo 9:20 \xt Hch 8:37\x* \v 21 Sa'too' u yool boon u yubajoo' u t'an aj Saulojo. —¿Ma' wa le'ec a winic ado'o, le'ec a mac u betaj a c'as ti'i boon a walacoo' u c'ajsic a Jesus ich caj Jerusalene?— cu t'anoo'. —¿Ma' wa udi wa'ye' aj Saulo ti'i u müchicaloo' cuchi boon a walacoo' u c'ajsic a Jesus ti'i ca' u bensoo' cuchi ti presojil tu taanoo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso?— cu t'anoo' aj Israel tu bajili.\x * \xo 9:21 \xt Mt 13:54,55; Hch 8:3; Ga 1:13\x* \v 22 Tan ti tan u yantal u muc' u t'an aj Saulo u tzicbalte a Jesusu. Ma' ca' yanoo' u t'an boon aj Israel a que'enoo' ichil a caj Damascojo. Le'ec aj Saulojo, tan u ye'ic ti'ijoo' ti le'ec a Jesusu, le'ec u yaj Sa'alil a cristiano tu jajil.\x * \xo 9:22 \xt Hch 18:28\x* \s1 Puutz'i aj Saulo tu wichoo' aj Israele. \p \v 23 Pues te'i. Yaab q'uin a maniji. Much'lajoo' aj Israel ti'i ca' u tzicbalte tu bajil biqui ca' u quimesoo' aj Saulojo.\x * \xo 9:23 \xt Hch 23:12; Hch 25:3\x* \v 24 Aj Saulojo, u yeeltaj c'u' a tanoo' u tuclic u bete' ti'iji. Ti q'uin ti ac'ü' aj Israele, tanoo' u cününtic a bej a walac u joc'ol ichil a caj ti'i ca' u quimesoo' aj Saulojo. \v 25 Jun p'eel ac'ü'ü, le'ecoo' a hermanojo, u yemsajoo' aj Saulo ich noxi' xac tac ti lu'um pach a cot a que'en tu xoy a caja. Baalo' ca' u sa'altaj u bajil aj Saulojo.\x * \xo 9:25 \xt Jos 2:15; 1 S 19:12\x* \s1 Que'en ich caj Jerusalen aj Saulojo. \p \v 26 Pues te'i. Le'ec ti c'ochi aj Saulo ich caj Jerusalene, u yaaltaj u yet'octoo' a hermano te'iji. Saacoo' a hermano ti'iji. —Chen pach u yool tan u tz'ocsic a Jesus ti'i u cho'icalo'ono,— cu t'anoo' tu bajil.\x * \xo 9:26 \xt Hch 22:17; Ga 1:17\x* \v 27 Jun tuul tu yaamoo'o, aj Bernabe u c'aba'. Le'ec abe'e, u bensaj aj Saulo eteloo' u yaj xa'num a Jesusu. Aj Bernabeje, u yadaj ti'ijoo' biqui ca' u yilaj a Jesus aj Saulo tu benil a caj Damascojo. —Uchi u tzicbal ti Noochil etel aj Saulojo,— cu t'an ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesusu. —Le'ec ti que'en ich caj Damasco biq'uin ado'o, ma' saac aj Saulo u tzicbalte u t'an a Jesusu,— cu t'an ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesusu.\x * \xo 9:27 \xt Hch 4:36; Hch 11:22-25; Hch 13:2\x* \v 28 Baalo' ti culaji aj Saulo tu yaamoo' a hermano ich caj Jerusalene.\x * \xo 9:28 \xt Ef 6:19\x* \v 29 Yan u muc' u t'an ti tan u tzicbaltic u t'an a Noochtzili. Uchi u tzicbal eteloo' aj Israel le'ec a griego\f + \fr 9:29 \ft Greek\f* u wichoo' u t'ana. U yaaltajoo' u tojquintoo' u bajil. Cajoo' u tucle biqui ca' u quimesoo' aj Saulojo.\x * \xo 9:29 \xt Hch 6:1; Hch 11:20; 2 Co 11:26\x* \p \v 30 Pues te'i. Le'ecoo' a hermanojo, u yeeltajoo' ti beloo' u ca'a u quimes aj Saulojo. U bensajoo' ichil a caj Cesareaja. Te'i u tücaa'tajoo' aj Saulo tu caal tucaye'. Tarso u c'aba' u caal. \p \v 31 Pues te'i. Le'ecoo' a hermanojo, ma' u ca' c'ümajoo' a yaj ich cuenta Judea, ma'ax ich cuenta Galilea, ma'ax ich cuenta Samaria. Tan ti tanoo' u chichtal u yool. Jadi' a c'u' u c'ati a Noochtzili, jadi' a walacoo' u betiqui. Le'ec u Püsüc'al a Dioso, tan u yanat. Tanoo' u tz'a'cül a hermanojo.\x * \xo 9:31 \xt Sal 119:165\x* \s1 Ch'anesabi aj Eneasa. \p \v 32 Pues te'i. Aj Pedrojo, tan u sutinticoo' a hermanojo. C'ochi u sutintoo' tac ich caj Lida.\x * \xo 9:32 \xt Hch 1:8; Hch 8:14\x* \v 33 U cüxtaj a winic te'i, Eneas u c'aba'. Sotmen u büq'uel a winiqui. Ocho jaab coya'an tu cama. \v 34 —Eneas, le'ec a Jesucristojo, tan u qui'cuntiquech. Liq'uen. Utzquinte a cama,— cu t'an aj Pedro ti'iji. Tu seebal ch'ani. Liq'ui aj Encasa.\x * \xo 9:34 \xt Mt 8:3; Mt 9:6,29,30; Jn 2:11; Jn 5:8; Hch 3:6; Hch 4:10\x* \v 35 Tulacaloo' ich caj Lida etel boon a que'en ichil u jooquil a Saron u c'aba'a, u yilajoo' ti ch'ani aj Eneasa. U p'ütajoo' a uchben tuculu. Cajoo' u tz'oques a Jesusu.\x * \xo 9:35 \xt 1 Cr 5:16; Hch 11:21\x* \s1 Ca' cuxlaji ixna' Dorcasa. \p \v 36 Pues te'i. Ti a q'uin abe'e, yan jun tuul a nooch'up ich caj Jope, ix Tabita u c'aba'. Ichil a t'an griegojo\f + \fr 9:36 \ft Greek\f*, —ix Dorcas,— cu t'anoo' ti'i. Ala'aji, walac u tz'ocsic a Jesusu. Chen qui' a walac u betic tulacal a q'uini. Walac u yaanticoo' a otzili.\x * \xo 9:36 \xt Pr 31:31; 1 Ti 2:10; 1 Ti 5:10; Tit 3:8; Stg 1:27\x* \v 37 Ti a q'uin abe'e, c'oja'anaji ala'aji, y quimi. U yichnesajoo'. \p Pues te'i. U coyquintajoo' ich cuarto tu ca' tzaam a naja.\x * \xo 9:37 \xt Hch 1:13\x* \v 38 Ma' naach ti a caj Jope que'en a caj Lida tuba que'en aj Pedrojo. Le'ecoo' a hermanojo, u yubajoo' ti que'en te'i ich caj Lida aj Pedrojo. U tücaa'tajoo' ca' tuul a winic u chiiteje. —Co'ox tiqui wetel aleebili,— cu t'anoo' ti'i aj Pedrojo. \v 39 Bini aj Pedro tu pachoo'. Le'ec ti c'ochi te'iji, u bensajoo' aj Pedro ti a cuarto tuba que'en a quimene. Le'ecoo' ix ma'icham a que'enoo' te'iji, tanoo' u yoc'tic a quimene. Naatz'oo' tu tzeel. U ye'ajoo' ti'i aj Pedro boon a noc' u chuyaj ixna' Dorcas ti cuxa'an toj. \p \v 40 Pues te'i. Aj Pedrojo, u laj joc'sajoo' a cristiano a que'enoo' te'iji. Xonlaji aj Pedrojo. Tan u t'an etel a Dioso. U sutaj u bajil u cha'ante a quimene. —Tabita, liq'uen,— cu t'an ti'i. U p'ixaj u wich. Le'ec ti ca' u yilaj aj Pedrojo, tinlaji.\x * \xo 9:40 \xt Mt 9:25; 1 R 17:19-23; 2 R 4:32-36; Hch 7:60; Hch 20:36; Mr 5:41; Jn 11:43\x* \v 41 Aj Pedrojo, u müchaj tu c'ü'. U wa'cuntaj. U püyajoo' boon a hermano u yet'ocoo' ix ma'icham. U ye'aj ti'ijoo' a nooch'up ti cuxlaji tucaye'. \v 42 Tulacal a caj Jope, u yubaj ti cuxlaji a quimene. Yanoo' a cajoo' u tz'oques a Noochtzili, le'ec a Jesusu. \v 43 Xanaji aj Pedro te'i ich caj Jope. Uchi u posado etel aj Simon. Le'ec abe'e, aj men q'uewel.\x * \xo 9:43 \xt Jn 11:45\x* \c 10 \s1 C'ümbi u t'an aj Cornelio u men aj Pedrojo. \p \v 1 Pues te'i. Yan a winic jun tuul ich caj Cesarea, aj Cornelio u c'aba'. Ala'aji, u noochiloo' a soldado a Italiano u c'aba' a jun muuch'oo' tu bajili. \v 2 Aj Corneliojo, walac u c'ajsic a Dios tulacal u yool. Baalo' ilic tulacaloo' u familia. Yaab a taq'uin walac u sijic ti'ijoo' aj Israel a otziloo'o. Walac u t'an etel a Dioso.\x * \xo 10:2 \xt Hch 22:12\x* \v 3 Jun p'eel q'uin jabix a las tres ti ocq'uini, u yilaj ti qui' jun tuul u yaj xa'num a Dios ti ca'an ichil jabix nümül. C'ochi tu tzeel aj Corneliojo. —Cornelio,— cu t'an ti'i.\x * \xo 10:3 \xt Hch 11:13; Sal 34:7; Sal 91:11; Hch 5:19; He 1:14\x* \v 4 Sa'ti u yool ca' u cha'antaj u yaj xa'num a Dioso. Saacaji a winiqui. —¿C'u'i, noochwinic?— cu t'an aj Cornelio ti'iji. —Le'ec a Dioso, u yubaj c'u' a wadaj ti'i. U yilaj biqui ti walac a waantic a otzili.\x * \xo 10:4 \xt Sal 141:2; Fil 4:18; He 13:16; Stg 5:16; 1 P 3:12; Rev 5:8; Rev 8:3\x* \v 5 Tücaa'too' ich caj Jope a winic ca' u püyoo' aj Simono,— cu t'an u yaj xa'num a Dioso. —Le'ec u ch'ibal a winiqui, Pedro. \v 6 Le'ec aj Pedrojo, tan u posado etel aj Simon. Le'ec abe'e, aj men q'uewele. Te'i que'en u yotoch chi' c'ac'naab. Bel u ca'a u yadü' tech c'u' a yan a betiqui,— cu t'an u yaj xa'num a Dios ti'i aj Corneliojo.\x * \xo 10:6 \xt Hch 9:43; Jn 7:17; Hch 9:6; Hch 11:14\x* \v 7 Despues bini u yaj xa'num a Dios a uchi u t'ana. Le'ec aj Corneliojo, u püyaj ca' tuul u yaj meyaj etel jun tuul a soldadojo. Le'ec a soldado abe'e, walac u meyajtic c'u' u c'ati aj Corneliojo. A soldado abe'e, walac u c'ajsic a Dioso. \v 8 U yadaj ti'i a ox tuul tulacal a c'u' u yilaj ichil jabix nümül. Mas pachili, u tücaa'taj a ox tuul ti a caj Jopeje. \p \v 9 Pues te'i. C'ochi a chuunq'uin tu samalili. Que'en to a ox tuul ti bej ma' naach ti a caj Jope ti naq'ui aj Pedro yoc'ol a naj a quet u polo. Te'i uchi u t'an etel a Dioso.\x * \xo 10:9 \xt Sal 55:17; Hch 11:5\x* \v 10 Caji ti wi'ijtal. U c'atiintaj janal. Le'ec ti tan u yutzquinbil a janala, caji u yila' \v 11 ti jeebi u chi' a ca'an ich jabix nümül. U yilaj ti tan u yemsabül ti lu'um a jabix noxi' buucu. C'üxa'an abe' tu cuatrojil u xuuc'.\x * \xo 10:11 \xt Ez 1:1; Mt 3:16; Hch 7:56; Rev 19:11\x* \v 12 Ichil a buuc abe'e, yan a ca'ax c'u'ac ti baalche'ili. Yanoo' a cana. Yanoo' a ch'iich'i. \v 13 —Pedro, liq'uen. Quimes a baalche'e. Jante,— cu t'an a uchi u t'an ti'i aj Pedrojo. \v 14 —Ma' tin jantic, Noochil. Ma'ax jun sut in jante a ma' ta'ach u jantabül u menoo' aj Israele,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 10:14 \xt Lv 11:4; Lv 20:25; Dt 14:3; Ez 4:14; Ro 10:2\x* \v 15 —Wa Dios tan u yadic ca' a bete' a c'u'aca, ma' ta wadic wa ma' qui',— cu t'an a uchi u t'an tucaye'e.\x * \xo 10:15 \xt Mt 15:11; Ro 14:14,17,20; 1 Co 10:25; 1 Ti 4:4,5; Tit 1:15\x* \v 16 Ox sut albi ti'i aj Pedro ti baalo'. Mas pachili, nac'sabi ti ca'an a buuc tucaye'. \v 17 Le'ec aj Pedrojo, tan to u tuclic c'u' a aalbi ti'i ichil a jabix nümül abe'e, ti c'ochoo' u yaj tücaa' aj Cornelio chi' a coto. Tanoo' u c'aatic tuba que'en u yotoch aj Simono. \v 18 —¿Tan wa u posado wa'ye' aj Simon Pedrojo?— cu t'anoo' ti chich. \v 19 Aj Pedrojo, tan to u tuclic c'u' a aalbi ti'i ichil jabix a nümül abe'e. —U'yeen. C'ochi ox tuul a winiqui. Tanoo' u cüxtiquech,— cu t'an u Püsüc'al a Dios ti'i aj Pedrojo.\x * \xo 10:19 \xt Jn 16:13; Hch 11:12; Hch 16:6; Hch 21:4\x* \v 20 —Emen pol naj. Ca' xiquech tu pachoo'. Ma' a tuclic a ma'ax c'u'iji, u men in tücaa'tajoo',— cu t'an u Püsüc'al a Dios ti'i aj Pedrojo.\x * \xo 10:20 \xt Mt 28:19; Mr 16:15; Hch 15:7\x* \p \v 21 Pues te'i. Emi aj Pedrojo. C'ochi eteloo' u yaj tücaa' aj Corneliojo. —Inen a winic a tane'ex a cüxtiqui. ¿C'u' a c'ate'ex tene?— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o. \v 22 —Le'ec aj Corneliojo, u tücaa'tajo'on. Ala'aji, u noochiloo' a soldadojo. Toj u na'at. Walac u c'ajsic a Dioso. Tulacaloo' aj Israele, walacoo' u yadic u qui'il a winic abe'e. Albi ti'i aj Cornelio u men jun tuul u yaj xa'num a Dios ti'i ca' u püyeech ca' xiquech tu yotoch,— cu t'anoo' ti'i aj Pedrojo. —Te'i u yubic a t'an,— cu t'an a ox tuul ti'iji.\x * \xo 10:22 \xt Hch 22:12\x* \p \v 23 Pues te'i. Aj Pedrojo, u yadaj ca' ococ a ox tuul etel, ti'i ca' uchuc u posado te'i etel aj men q'uewele. Tu samalili, bini aj Pedro tu pach a ox tuulu. Yan a hermano a taloo' caj Jope, binoo' tu pach. \v 24 Tu ca'bejil c'ochoo' ichil a caj Cesareaja. Aj Corneliojo, tan u paac'ticoo'. Te'i much'a'anoo' tulacaloo' u yet'oc etel boon u yet'oc a qui' tu wichi. Püyboo' u men aj Corneliojo. \v 25 Le'ec ti c'ochi ti a naj aj Pedrojo, bini aj Cornelio u c'ümü'ü. Xonlaji tu taan. Caji u bete' jabix dios aj Pedrojo. \v 26 Aj Pedrojo, u lic'saj aj Corneliojo. —Liq'uen. Inene, winiquen ilic jabixeche,— cu t'an aj Pedro ti'iji.\x * \xo 10:26 \xt Ex 34:14; 2 R 17:36; Hch 14:14,15; Col 2:18; Rev 14:7; Rev 19:10\x* \v 27 Tanoo' u tzicbal ti tanoo' u yocol ich naj tuba much'a'anoo' a cristianojo. \v 28 —Inche'exe, ma' Israele'exi. ¿Ma' wa a weele'ex ti ma' qui' tu c'axül ti'i ti ley ino'on aj Israelo'on wa ca' ti wet'octe wa ca' ococo'on ichil u yotoch a ma' Israele?— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i. —C'u' betiqui, le'ec a Dioso, u ye'aj ten ti ma' qui' ca' in wadü' ti c'asoo' a ma' Israele,— cu t'an aj Pedrojo. —Ma' qui' ti ma' in wet'octicoo',\x * \xo 10:28 \xt Jn 4:9; Jn 18:28; Hch 11:3; Ga 2:12,14; Hch 15:8,9; Ef 3:6\x* \v 29 mentüc'u, le'ec ca' a püyajene'exe, taleen ti jomol. ¿Aleebe c'u' ca'a a tücaa'taj ch'abülen?— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a que'en te'iji.\x * \xo 10:29 \xt Ga 1:16\x* \v 30 —Baala' hora oxeeji cuma'anen,— cu t'an aj Corneliojo. —In p'ütaj a janal ti'i ca' uchuc in suq'uinaj. Tan in t'an etel a Dios ti chiclaji jun tuul winic tin taan. Sac u ca'a u noc',— cu t'an aj Corneliojo.\x * \xo 10:30 \xt Hch 1:10; Lc 24:4\x* \v 31 —“Cornelio, le'ec a Dioso, u yubaj c'u' a wadaj ti'i. C'üja'an ti'i a Dios biqui ti walac a waanticoo' a otzili,” cu t'an ten u yaj xa'num a Dioso,— cu t'an aj Cornelio ti'i aj Pedrojo.\x * \xo 10:31 \xt Dn 10:12; He 6:10\x* \v 32 —“Aleebe tücaa'te a t'an ti a caj Jope ca' talac aj Simon Pedrojo,” cu t'an ten u yaj xa'num a Dioso, y udeech,— cu t'an aj Cornelio ti'i aj Pedrojo. —“Tan u posado ichil u yotoch aj Simon. Le'ec abe'e, aj men q'uewele,” cu t'an ten. “Te' que'en chi' c'ac'naab,” cu t'an ten,— cu t'an aj Cornelio ti'i aj Pedrojo. —“Cornelio, le'ec ca' c'ochoc ta wetel aj Simon Pedrojo, bel u ca'a ti tzicbal ta wetel ala'aji,” cu t'an ten u yaj xa'num a Dioso,— cu t'an aj Cornelio ti'i aj Pedrojo. \v 33 —Baalo' u yadaj tene, mentücü, tu jomolil in tücaa'taj ca' talaquech. Qui' tun udeech. Wa'ye' que'eno'on aleebe tu taan a Dioso, ti'i ca' ti wu'yi c'u' a albi tech u men a Noochtzili, ti'i ca' a wadü' to'on,— cu t'an aj Cornelio ti'i aj Pedrojo. \s1 Le'ec ada' u t'an aj Pedro ichil u yotoch aj Corneliojo. \p \v 34 Pues te'i. Caji ti t'an aj Pedrojo. —Aleebe chica'an ten ti qui'. Le'ec a Dioso, ma' jadi' aj Israel a c'ocha'an tu wichi.\x * \xo 10:34 \xt Dt 10:17; 2 Cr 19:7; Job 34:19\x* \v 35 Le'ec ca'ax tubajac yoc'olcab, wa walac u c'ajsic a Dioso, y saac u bete' a c'asa, y walac u betic a tojo, qui' tu wich a Dioso,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' aj Cornelio eteloo' u yet'oco.\x * \xo 10:35 \xt Ro 2:13; Ro 3:22; 1 Co 12:13\x* \v 36 —Udi u pectzil a qui' ti'ijoo' aj Israel, le'ec biqui ca' qui'ac a cristiano etel a Dios u men a Jesucristojo. Le'ec a Jesucristojo, le'ec u Noochil tulacal a c'u' a yana,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' aj Cornelio eteloo' u yet'oc.\x * \xo 10:36 \xt Is 57:19; Ef 2:17; Col 1:20; Ro 10:12; 1 Co 15:27; Ef 1:20; 1 P 3:22\x* \v 37 —Uchi u t'an aj Juana. U tz'aj a ocja'a. Mas pachili, caji ti weequel u pectzil a Dios ich cuenta Galilea asto ti weequi ca'ax tubajac ich cuenta Judea. ¿Ma' wa a weele'ex abe'e?— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' aj Cornelio eteloo' u yet'oc. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i. \v 38 —Le'ec a pectzil abe'e, le'ec ca' u tz'aj Dios u Püsüc'al ti'i jun tuul a winic a ch'ijnal Nazaret Jesus u c'aba'. U tz'aj ilic ti'i u muc' u t'an. Mani ala'i u bete' a qui'i. Boon a yan a quisin ichil u püsüc'al, u joc'saj. Patal u bete' ti baalo' u men Dios tan u yaantic,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' aj Cornelio eteloo' u yet'oc.\x * \xo 10:38 \xt Lc 4:18; He 1:9; Col 2:9\x* \v 39 —Ino'ono, ti wilaj tulacal a c'u' u betaj a Jesus ichil boon aj meen caj cuenta Judea y ichil u noochil a caj Judeaja. Le'ec abe'e, Jerusalen. U quimsajoo' ilic tuwich u cruzil,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' aj Cornelio eteloo' u yet'oc. \v 40 —Le'ec a Dioso, u ca' cuxquintaj ti u yox p'eel q'uin. U ca' ye'aj to'on ala'aji,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o. \v 41 —Ma' ca' ilbi u men tulacal a cristianoji, pero ti ca' ilaj ala'aji. Yeetbo'on u men Dios ti'i ca' ti wila' a Jesusu. Le'ec ti ca' cuxlaji, jani y uchi u yuc'ul tiqui wetel,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' aj Cornelio eteloo' u yet'oc.\x * \xo 10:41 \xt Jn 14:17; Jn 21:13\x* \v 42 —U yadaj to'on ca' uchuc ti tzicbal etel a cristianojo. U yadaj to'on ca' ti wadü' ti'ijoo' a cristiano ti yeetbi ala'aji u men a Dioso. Yeetbi ti'i ca' u yila' u sip'il a cristiano y ti'i ca' u tz'aa' ichil u sip'il a cristiano ca'ax cuxa'an ca'ax quimen.\x * \xo 10:42 \xt Mt 28:19; Jn 5:22; Ro 14:9; 2 Co 5:10; 2 Ti 4:1; 1 P 4:5\x* \v 43 Le'ec boon a uchben winic u yadaj u t'an a Dioso, baala' u yadaj yoc'ol a Jesusu. “Tulacal a boon a walac u tz'ocsic a winic abe'e, laj bel u ca'a sa'tesabül u sip'il. Yan u muc' ca' u sa'alte a cristianojo,” cu t'an boon a uchben winic u yadaj u t'an a Dioso,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' aj Cornelio eteloo' u yet'oc.\x * \xo 10:43 \xt Is 53:11; Jer 31:34; Dn 9:24; Mi 7:18; Zac 13:1; Mal 4:2\x* \s1 Le'ec ada'a, le'ec biqui ca' u c'ümajoo' u Püsüc'al a Dios a ma' Israele. \p \v 44 Pues te'i. Tan to u tzicbal aj Pedro ti c'ochi u Püsüc'al a Dioso. Oqui u Püsüc'al a Dios ichiloo' u püsüc'al boon a tanoo' u yubic u t'an aj Pedrojo. \v 45 Sa'ti u yool aj Pedro u yet'ocoo' aj Israel boon a c'ochoo' tu pacha, u men u c'ümajoo' ilic u Püsüc'al a Dios a ma' Israele.\x * \xo 10:45 \xt Hch 11:18; Ga 3:14\x* \v 46 Le'ec aj Pedro eteloo' u yet'oco, u yubajoo' ti cajoo' ti t'an a ma' Israele. Tanoo' u t'an a ma' Israel ichil a t'an a jumpaay u wich a ma' u yeeloo'. Tanoo' u yadic u qui'il a Dios a ma' Israeloo'o. \v 47 —U c'ümajoo' u Püsüc'al a Dios jabix ilic ino'ono, mentücü, wa ca' in tz'a'oo' ti ocja', ma' yan c'u' a ca' u yadoo' a ma'ax maca,— cu t'an aj Pedrojo.\x * \xo 10:47 \xt Hch 11:17; Hch 15:8,9; Ro 10:12\x* \v 48 Le'ec aj Pedrojo, u yadaj ca' tz'abücoo' u yocja' u men tanoo' u tz'ocsic a Jesucristojo. Pachili, u c'aatajoo' ca' culac aj Pedro tz'etz'eecac tu yaamoo' le'ec boon q'uin u c'ati.\x * \xo 10:48 \xt 1 Co 1:17; Hch 2:38; Hch 8:16\x* \c 11 \s1 Nuucboo' a hermano ich caj Jerusalen u men aj Pedrojo. \p \v 1 Pues te'i. Le'ecoo' u yaj xa'num a Jesus u yet'ocoo' boon a hermano ich cuenta Judeaja, u yubajoo' ti cajoo' u c'ümü' u t'an a Dios a ma' Israele.\x * \xo 11:1 \xt Gn 49:10; Am 9:11,12; Zac 2:11\x* \v 2 Le'ec ti c'ochi ich caj Jerusalen aj Pedrojo, yaaltabi tojquinbil u menoo' boon aj Israel a hermano te'iji.\x * \xo 11:2 \xt Ga 2:12\x* \v 3 —¿C'u' ca'a bineech ti sut tu yaamoo' a ma' Israele, y janeech tu yaamoo'?— cu t'anoo' ti'i aj Pedrojo.\x * \xo 11:3 \xt Hch 10:28\x* \v 4 Aj Pedrojo, u yadaj ti'ijoo' tulacal a c'u' a maniji.\x * \xo 11:4 \xt Lc 1:3\x* \v 5 —Que'enen ich caj Jope,— cu t'an. —Le'ec ti tan in t'an etel a Dioso, in wilaj jun p'eel ba'al ichil jabix nümül. Emi ti ca'an a jabix noxi' buucu. C'üxa'an abe' tu cuatrojil u xuuc'. Emi tac tuba que'enen,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 11:5 \xt Hch 10:9\x* \v 6 —In wilaj ti qui' c'u' a yan ichili. Te'i que'enoo' a cana, a ch'iich'i, y u chucaan a baalche'e. \v 7 “Liq'uen Pedro. Quimes a baalche'e. Jante,” cu t'an ten a uchi u t'ana,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o. \v 8 —“Ma' tin jantic, Noochil. Ma'ax jun sut in jante a ma' ta'achoo' u jantic aj Israele,” queen ti'i,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 11:8 \xt Ez 4:14\x* \v 9 —“Ma' a wadic ti ma' qui' c'u' a tan u yaalbül tech ti qui' u men a Dioso,” cu t'an ten a uchi u t'an tucaye'e,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o. \v 10 —Ox sut albi ten ti baalo'. Mas pachili, nac'sabi ti ca'an a jabix buuc tucaye'il. \v 11 Le'ec ti nac'sabi abe'e, c'ochoo' a ox tuul a taloo' ich caj Cesarea ti a naj tuba que'enene. Tanoo' u cüxtiquen,— cu t'an aj Pedrojo. \v 12 —Le'ec u Püsüc'al a Dioso, u tücaa'tajen tu pachoo'. “Ma' a tuclic a ma'ax c'u'iji,” cu t'an ten u Püsüc'al a Dioso. Le'ec in wet'ocoo' ada' a seis tuuloo'o, binoo' tin pach tac ich caj Cesarea. Tulacalo'on, oco'on ichil u yotoch aj Corneliojo,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a hermano ich caj Jerusalen.\x * \xo 11:12 \xt Jn 16:13; Hch 8:29; Hch 10:19,20; Hch 15:7; Hch 10:23\x* \v 13 —Aj Corneliojo, u yadaj to'on biqui ca' u yilaj u yaj xa'num a Dioso. Oqui u yaj xa'num a Dios ichil u yotoch aj Cornelio biq'uin ado'o. “Tücaa'too' a winic ti'i a caj Jope ca' u püyü' aj Simon Pedrojo,” cu t'an u yaj xa'num a Dios ti'i aj Corneliojo.\x * \xo 11:13 \xt Hch 10:30; Hch 12:11; He 1:14\x* \v 14 “Le'ec aj Pedrojo, bel u ca'a u yadü' tech y etel boon a wet'ocoo' c'u' a ca' a bete'ex ti'i ca' sa'albüque'ex,” cu t'an u yaj xa'num a Dios ti'i aj Corneliojo. Baalo' u yadaj ten aj Cornelio,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' u chucaan a hermano ich caj Jerusalen. \v 15 —Tan to in caal ti tzicbal eteloo' ti ca' c'ochi u Püsüc'al a Dioso. Oqui ichiloo' u püsüc'al boon a que'en te'i jabix ilic ti oqui ichil ti püsüc'al ino'on biq'uin ado'o,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 11:15 \xt Hch 2:4; Hch 4:31\x* \v 16 —Tu pach abe'e, c'aji ten c'u' u yadaj a Noochtzili. “Le'ec aj Juana, uchi u tz'aj ocja' etel ja', pero le'ec a Dioso, jumpaay ti bel u ca'a u tz'aa'e'ex ti ocja'. Bel u ca'a u tücaa'te u Püsüc'al ichil a püsüc'ale'ex,” cu t'an a Noochtzili,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a hermano ich caj Jerusalen.\x * \xo 11:16 \xt Mt 3:11; Mr 1:8; Lc 3:16; Jn 1:26; Hch 1:5; Is 44:3; Jl 2:28; Jl 3:18\x* \v 17 —Le'ec a Dioso, u tz'ajoo' ti'i ma' Israel u Püsüc'al jabix ilic ca' u tz'aj to'on le'ec ti cajo'on ti tz'oques a Noochtzili, le'ec a Jesucristojo. Inene, ma' yan in muc' ti'i ca' uchuc in p'isbaj etel a Dios u men tan u cümic a ma' Israeloo'o,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo' a hermanojo.\x * \xo 11:17 \xt Mt 20:14,15; Hch 15:8,9; Job 9:12-14; Dn 4:35; Hch 10:47\x* \v 18 Le'ec ti ca' u yubajoo' u t'an aj Pedrojo, ma' ca' yanoo' u t'an. Cajoo' u yadü' u qui'il a Dioso. —Le'ec a Dioso, u tz'ajoo' ti'i a ma' Israel ca' u jeloo' u tucul ti'i ca' tz'abüc u cuxtal ti ca'an,— cu t'anoo' a hermanojo.\x * \xo 11:18 \xt Ro 10:12; Ro 15:9; Ga 3:26\x* \s1 Le'ec ada'a, le'ec biqui ti yaax tz'ocsabi a Jesus ich caj Antioquia. \p \v 19 Pues te'i. Le'ec ti quimsabi aj Estebana, weecoo' a hermano u men a yaj a caji tz'abül yoc'oloo'. Yan a binoo' tac tu cuenta Fenicia. Binoo' tac tu cuenta Chipre. Binoo' tac ti a caj Antioquiaja. Tanoo' u tzicbaltic u t'an a Dios ti'ijoo' aj Israele. Ti'ijoo' ulaac'a, ma' ta'achoo' u tzicbaltic.\x * \xo 11:19 \xt Hch 8:1\x* \v 20 C'u' betiqui, yan a hermano a joc'oo' cuenta Chipre cuenta Cirene. Binoo' ti a caj Antioquiaja. Uchoo' u tzicbal eteloo' a ma' Israele. U tzicbaltajoo' a Noochtzil a Jesus ti'ijoo'.\x * \xo 11:20 \xt Hch 6:1; Ef 3:8\x* \v 21 Le'ec a Noochtzili, u yaantajoo' a taloo' cuenta Chipre cuenta Cirene, mentücü, yanoo' a ma' Israele, u p'ütajoo' u c'ajes a uchbene. Cajoo' u tz'oques a Noochtzili.\x * \xo 11:21 \xt Lc 1:66; Hch 9:35; Hch 26:18\x* \p \v 22 Pues te'i. Le'ecoo' a hermano ich caj Jerusalen, u yubajoo' ti yanoo' a cajoo' u tz'oques a Jesus ichil a caj Antioquiaja, mentücü, u tücaa'tajoo' aj Bernabe te'i.\x * \xo 11:22 \xt Hch 9:27\x* \v 23 Le'ec ti c'ochi te'i, u yilaj a qui' a tan u betic a Dios ti'ijoo'o. Qui' u yool. —Ma' a p'ütique'ex a tz'oques a Noochtzili. Tz'ocse'ex tulacale'ex a wool,— cu t'an aj Bernabe ti'ijoo'o.\x * \xo 11:23 \xt Hch 13:43; Hch 14:22; Dt 10:20; 1 Co 15:58; Ga 2:20\x* \v 24 Qui'il winic aj Bernabeje. Yan u Püsüc'al a Dios ichil u püsüc'al. Walac u tz'ocsic c'u' a albi ti'i u men u Püsüc'al a Dioso, mentücü, yanoo' a cajoo' u tz'oques a Noochtzili.\x * \xo 11:24 \xt Hch 5:14\x* \p \v 25 Pues te'i. Bini aj Bernabe tac ti a caj Tarso u cüxte aj Saulojo. Le'ec ti ca' u cüxtaja, u bensaj tac ti a caj Antioquiaja.\x * \xo 11:25 \xt Hch 9:30\x* \v 26 Jun p'e jaab que'enoo' tu yaam a hermano te'iji. Yaab a cristiano u ca'ansajoo' etel u t'an a Dioso. Ichil a caj Antioquia tz'aboo' u c'aba'inte jun p'eel c'aba' tulacal boon a hermanojo. —U yaj tz'ocsaj a Cristo,— cu t'anoo' ti'i. \p \v 27 Pues te'i. Que'enoo' to aj Bernabe etel aj Saulo ich caj Antioquia ti c'ochoo' a hermano a walacoo' u yadic u t'an a Dioso. Taloo' caj Jerusalen.\x * \xo 11:27 \xt Hch 2:17; Hch 13:1; 1 Co 12:28\x* \v 28 Jun tuul tu yaamoo', Agabo u c'aba'. Wa'laji aj Agabo tu yaamoo' a hermanojo. U yadaj ti'ijoo' c'u' a albi ti'i u men u Püsüc'al a Dioso. —Bel u ca'a ti yantal a wi'ijil tulacal yoc'olcab,— cu t'an ti'ijoo'. U c'ümajoo' a wi'ijil abe'e, le'ec ti que'en aj Claudio ti reyili.\x * \xo 11:28 \xt Hch 21:10; Ef 4:11\x* \v 29 Le'ecoo' a hermano a que'en ich caj Antioquiaja, u c'atiintajoo' u much'quinte a taq'uin boon a patal u tz'aa' a jujun tuulu. U c'atiintajoo' u tücaa'te ti'i u yaanticaloo' boon a hermano ich cuenta Judea.\x * \xo 11:29 \xt Ro 15:26; 1 Co 16:1; 2 Co 9:1; Ga 2:10; 1 P 4:11\x* \v 30 U tz'ajoo' ilic c'u' u tuclajoo'o. U tücaa'tajoo' aj Bernabe etel aj Saulo ti'i ca' u benes a taq'uin ti'ijoo' u yaj cananiloo' boon a hermano ich cuenta Judea.\x * \xo 11:30 \xt 1 P 5:1\x* \c 12 \s1 Quimsabi aj Jacobo, y tz'abi ti presojil aj Pedrojo. \p \v 1 Pues te'i. Ti'i ilic a q'uin abe'e, yan jun tuul a reye, Herodes u c'aba'. Caji u tz'aa' a yaj yoc'ol jujun tuul tu yaamoo' a hermanojo. \v 2 U yadaj ca' quimsabüc etel maasca' aj Jacobo, le'ec u sucu'un aj Juana. \v 3 Le'ec ti ca' u yilaj ti qui' tu wichoo' aj Israel ti quimsabi aj Jacobo, u tücaa'taj müchbül aj Pedrojo. Müchbi ti u q'uinil a fiesta le'ec ti ma' qui' u jantabül a pan a yan u levadurajili.\x * \xo 12:3 \xt Ex 12:14\x* \v 4 Le'ec ti ca' u müchajoo' aj Pedrojo, tz'abi ti presojil u men aj Herodes. U yadaj ca' cününbüc u men diez y seis tuul a soldadojo. Cuatro tuul ti a jujun sut ti tan u cününtiqui. U tuclaj u quimes aj Pedro le'ec ti joboc a fiestaja. Te'i u quimsabül tu taanoo' a cristianojo.\x * \xo 12:4 \xt Jn 21:18\x* \v 5 Baalo' ti que'en aj Pedro ti presojil. Tan u cününbül ti qui'. C'u' betiqui, le'ecoo' a hermanojo, tan ti tanoo' u c'aatic ti'i a Dios ca' aantabüc aj Pedrojo.\x * \xo 12:5 \xt 2 Co 1:11; Ef 6:18\x* \s1 Joc'sabi aj Pedro ti presojil u men a Dioso. \p \v 6 Pues te'i. Ti'i a ac'ü' ti samalac u quimsabül u men aj Herodese, tan u wüyül aj Pedrojo. C'üxa'an etel cadena tu yaam ca' tuul a soldado a que'en tu tzeele. Yanoo' a soldado chi' cuarto. Tanoo' u cününtic a presojo. \p \v 7 Pues te'i. Chiclaji jun tuul u yaj xa'num a Dioso. Sasilaji ich cuarto. U jütz'aj aj Pedro tu tzeel. P'i'ixi. —Liq'uen. Seebte a bajil,— cu t'an ti'i. Le'ec a cadenaja, jebch'inbil tuwich u c'ü'.\x * \xo 12:7 \xt Sal 34:7; Is 37:36; Dn 6:22; Hch 5:19; He 1:14\x* \v 8 —Wutzquinte u c'ax a nüc'. Tz'a a zapato ta woc,— cu t'an u yaj xa'num a Dios ti'i aj Pedrojo. U betaj ti baalo'. —Ca' tz'a u chucaan a noc'. Co'ox tin pach,— cu t'an ti'i. \p \v 9 Pues te'i. Aj Pedrojo, bini tu pach u yaj xa'num a Dioso. Ma' u yeel wa tu jajil tan u yuchul c'u' a tan u betic u yaj xa'num a Dioso. —Tan in wilic ada' ichil jabix nümül,— cu t'an tu bajil.\x * \xo 12:9 \xt Sal 126:1; Hch 10:3; He 1:14\x* \v 10 U mansajoo' jun tuul u yaj cananil a presojo. U mansajoo' ulaac'. Pachili, c'ochoo' ti a puerta a fierro a que'en ti u tojil a calleje. Tu junal jeebi a puerta abe'e. Joc'oo' te'i. Le'ec ti binoo' tz'etz'eec ti a calleje, sütch'inbil u yaj xa'num a Dioso.\x * \xo 12:10 \xt Hch 16:26\x* \v 11 Mas pachili, u yeeltaj c'u' a mani aj Pedrojo. —Jajil,— cu t'an aj Pedro tu bajil. —Le'ec a Noochtzili, u tücaa'taj u yaj xa'num a Dios ti'i u sa'alticalen ti'i ma' in c'ümic a yaj u men aj Herodese, y ti'i ma' in c'ümic a yaj le'ec a c'u' u c'atiintaj ca' in c'ümü' in wetcaal aj Israele,— cu t'an tu bajil.\x * \xo 12:11 \xt Sal 34:7; Dn 3:28; Dn 6:22; Job 5:19; Sal 97:10; 2 Co 1:8-10; 2 P 2:9\x* \v 12 Le'ec ca' u yeeltaj aj Pedro ti joq'ui ti presojili, bini tu yotoch ixna' Mariaja, le'ec u na' aj Juan Marcos. Yanoo' a much'a'an te'i ti t'an etel a Dioso.\x * \xo 12:12 \xt Hch 4:23; Hch 15:37\x* \v 13 U boojtaj u chi' a coto. Bini jun tuul ix chu' u c'aba' ix Rode u yila' mac a que'en chi' cot. \v 14 Le'ec ti ca' u yeeltaj etel u t'an aj Pedrojo, qui'aji u yool. Tubi ti'i u jebic u chi' a coto. Bini ti alca' u yadü' ti'ijoo' u pectzil. —Te'i que'en aj Pedro chi' a coto,— cu t'an ti'ijoo'. \v 15 —Chen a tus,— cu t'anoo' ti'i. U yadaj ti jaj ti le'ec. —Le'ec a que'en te'iji, le'ec wal u yaj xa'num Dios a walac u cününtic aj Pedrojo,— cu t'anoo'.\x * \xo 12:15 \xt Gn 48:16; Mt 18:10; Lc 24:37,38\x* \v 16 Le'ec aj Pedrojo, tan ti tan u boojtic u chi' a coto. Le'ec ti ca' u jebajoo' a puertaja, u yilajoo' aj Pedrojo. Sa'too' u yool. \v 17 Aj Pedrojo, u ye'aj u c'ü' ti'ijoo' ti ma' u peecoo'. U yadaj ti'ijoo' biqui ti joq'ui ti presojil u men a Noochtzili. —Ca' a wade'ex biqui ti joq'ueen ti'i aj Jacobo, y ti'ijoo' ti chucaan a hermanojo,— cu t'an ti'ijoo'. Pachili, joq'ui aj Pedrojo. Bini ti ulaac' cuuchil tubajac. \p \v 18 Pues te'i. Ti tan u sastala, choconacoo' a soldado u c'aate tu bajil tuba bini aj Pedrojo. \v 19 Le'ec aj Herodese, u tücaa'taj ca' cüxtabüc aj Pedrojo. Ma' u cüxtajoo'i. U c'aataj ti'ijoo' a soldado tuba bini aj Pedrojo. Pachili, u yadaj ca' quimsabücoo' a soldadojo. Mas pachili, joq'ui aj Herodes ich cuenta Judea. Bini ti cuntal ich caj Cesarea. \s1 Le'ec ada'a, le'ec biqui ti quimi a rey Herodese. \p \v 20 Pues te'i. Aj Herodese, tz'iic ti'ijoo' a que'en ich caj Tiro ich caj Sidon. Le'ecoo' abe'e, c'ochoo' u yila' aj Herodese. U yet'octajoo' aj Blastojo, le'ec u yaj tz'iib a rey Herodese. U c'aatajoo' ti'i aj Blasto ca' qui'ac u yool a rey eteloo'o, u men le'ec a caj Tiro a caj Sidono, te' walacoo' u talel u janal tu cuenta a caj a tan u cününtic a reye.\x * \xo 12:20 \xt 1 R 5:9; 2 Cr 2:10,15; Esd 3:7; Ez 27:17; Os 2:8,9; Am 4:6,9; Hag 1:8-11; Hag 2:16\x* \v 21 Aj Herodese, u yadaj u q'uinil u c'ocholoo' tu taan. Rey Herodese, u tz'aj u noc' a quich'pana. Tinlaji tuwich a sillaja. Uchi u t'an ti'ijoo' a taloo' caj Tiro caj Sidon. \v 22 Le'ec ti jobi ti t'an, uchoo' u t'an ti chich a cristianojo. —Le'ec ada' u t'an jun tuul ti dios, ma' u t'an jun tuul ti cristianojil,— cu t'anoo' a cristiano ti chich.\x * \xo 12:22 \xt Jud 16\x* \v 23 Aj Herodese, u cha'aj u yadicoo' a cristiano ti dios ala'aji, mentücü, tu jomolil jun tuul u yaj xa'num a Dioso, u tz'aj a c'oja'anil yoc'ol aj Herodese. Jantabi u nüc' u men ix noc'ol. Quimi.\x * \xo 12:23 \xt 1 S 25:38; Sal 115:1\x* \p \v 24 Pues te'i. Tan ilic u t'iit'il u pectzil a Dioso. Yan a cajoo' u tz'oquese.\x * \xo 12:24 \xt Is 55:11\x* \p \v 25 Pues te'i. Aj Bernabe u yet'oc aj Saulojo, u c'ubajoo' a taq'uin ti'ijoo' ichil a caj Jerusalen jabix ti tücaa'boo' u bete'e. Pachili, usc'ajoo' tu pach ti a caj Antioquiaja. U bensajoo' aj Juan Marcos tu pacha. \c 13 \s1 Cajoo' to u manül u tzicbalte Dios aj Bernabe etel aj Saulojo. \p \v 1 Pues te'i. Yanoo' a hermano ichil a caj Antioquiaja. Tu yaamoo' abe'e, yan a walacoo' u yadic u t'an a Dioso, y yanoo' u yaj ca'ansajil a hermanojo. Le'ecoo' a walac u betic a baalo'o, le'ec aj Bernabe, aj Simon Negro, aj Lucio a tali Cirene, aj Saulo etel aj Manaen. Le'ec aj Manaene, u yetch'iil aj Herodes a gobernador ich cuenta Galilea.\x * \xo 13:1 \xt Hch 14:26; Hch 11:22\x* \v 2 Jun p'eel q'uin, tanoo' u c'ajsic a Noochtzili. U p'ütajoo' a janala. Cajoo' ti suq'uin. —Yeete'ex aj Bernabe etel aj Saulo ca' u betoo' c'u' in wadaja,— cu t'an u Püsüc'al a Dios ti'i boon a walac u ca'ansic a hermanojo.\x * \xo 13:2 \xt Nm 8:14; Mt 9:38\x* \v 3 U ca' p'ütajoo' a janal tucaye'il. Uchoo' u t'an etel a Dioso. Pachili, u tz'ajoo' u c'ü' tu pol aj Bernabe etel aj Saulojo, y u tücaa'tajoo' jabix ilic ti albi ti'ijoo' u men u Püsüc'al a Dioso.\x * \xo 13:3 \xt Hch 14:26; Hch 15:40\x* \s1 Tanoo' u tzicbal u yaj xa'num a Jesus ich cuenta Chipre. \p \v 4 Pues te'i. Tücaa'boo' aj Bernabe u yet'oc aj Saulo u men u Püsüc'al a Dioso. Binoo' ti a caj Seleuciaja. Te'i ocoo' ichil a barcojo. Binoo' ti cuenta Chipre.\x * \xo 13:4 \xt Hch 4:36\x* \v 5 Le'ec ti c'ochoo' te'iji, ocoo' ich caj Salamina. Cajoo' u yadü' u t'an Dios ti'ijoo' u yetcaal aj Israel ichil boon a naj tuba walacoo' u much'tal u c'ajes a Dioso. Tücünac aj Juan Marcos tu pach a ca' tuul u yaantoo'o.\x * \xo 13:5 \xt Hch 12:25\x* \v 6 Joc'oo' te'i. Binoo' tac junxeel cuenta Chipre. Ocoo' ich caj Pafos. Te'i u cümajoo' jun tuul u yetcaal aj Israele. Barjesus u c'aba'. Aj pulya'aj ala'aji. Walac u yadic u t'an a Dioso, pero chen u tus.\x * \xo 13:6 \xt Ex 22:18; Lv 20:6; Dt 18:10\x* \v 7 Te'i que'en etel a gobernador ti cuenta Chipre. Sergio Paulo u c'aba' a gobernadoro. Seeb u yool a gobernador abe'e. U püyajoo' ca' talac aj Bernabe etel aj Saulojo. U c'atiintaj u yubi u t'an a Dioso. \v 8 Le'ec aj pulya'aj Barjesusu, —aj Elimas,— cu t'anoo' ti'i. U c'atiintaj u wet'e' u wich u t'an aj Bernabe etel aj Saulojo. U c'atiintaj cuchi ca' u jele' u tucul a gobernador ti'i ma' u tz'ocsic u t'an a Dioso.\x * \xo 13:8 \xt Ex 7:11; 2 Ti 3:8\x* \v 9 Le'ec aj Saulojo, —aj Pablo,— cu t'anoo' ti'i. Yan u Püsüc'al a Dios ichil u püsüc'al. U qui' ch'a'aj u cha'anbül aj pulya'aja. \v 10 —Top walac a tusic a cristianojo,— cu t'an ti'i. —Jadi' a c'as a c'ati a bete'e. U mejenech quisin. Ma' qui' ta wich a tojo. Ma' ta'ach a cha'ic u yaalbül u t'an a Dioso. Tulacal u t'an a Dioso, jaj,— cu t'an aj Pablo ti'i aj pulya'aja.\x * \xo 13:10 \xt Gn 3:15; Mt 13:38; Jn 8:44; 1 Jn 3:8\x* \v 11 —Aleebe bel u ca'a u tz'a'eech ichil a sip'il a Dioso. Bel a ca'a ti ch'ooptal. Ma' ta wilic a q'uini. Mas pachili, bel a ca'a ti cha'an tucaye'il,— cu t'an aj Pablo ti'i aj Elimasa. Tu jomolil ch'oopaji a winiqui. Caji ti beel u cüxte mac ca' u müchü' tu c'ü' ca' bensabüc.\x * \xo 13:11 \xt Ex 9:3; 2 R 6:18; Job 19:21; Sal 32:4; 1 S 5:6,9,11; Sal 38:2; Sal 39:10,11\x* \v 12 Le'ec ti ca' u yilaj ada' a gobernadoro, caji u tz'oques u t'an a Dioso. Sa'ti u yool a gobernador u men c'u' a tan u yaalbül ti'i yoc'ol a Noochtzil u menoo' aj Pablo etel aj Bernabeje. \s1 C'ochoo' aj Pablo y aj Bernabe ich caj Antioquia a que'en ich cuenta Pisidia. \p \v 13 Pues te'i. Le'ec aj Pablo eteloo' u yetmanülü, joc'oo' ich caj Pafos. Ocoo' ichil a barcojo. Binoo' ti a caj Perge ich cuenta Panfilia. P'ütboo' a ca' tuul u men aj Juan Marcos. Usc'aji tucaye' ichil a caj Jerusalene.\x * \xo 13:13 \xt Hch 15:38; Col 4:10; 2 Ti 4:14\x* \v 14 Pachili, le'ec aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje, binoo' ichil a caj Antioquia ich cuenta Pisidia. Le'ec ti c'ochi u q'uinil a jedele, ocoo' ichil a naj tuba walacoo' u much'tal u yetcaal u c'ajes a Dioso. Tinlajoo' te'i. \v 15 Xocbi a ju'um tuba tz'iiba'an u ley a Dioso, y u pectzil a macoo' u yadaj u t'an a Dios uchiji. Pachili, le'ecoo' u yaj cananil u najil a much'tala, u tücaa'tajoo' u pectzil ti'i aj Pablo etel aj Bernabe. —Ti wetcaale'ex, wa yan c'u' a pectzil a c'ate'ex a wadü' ti'ijoo' a cristianojo, qui' a wadique'ex aleebe,— cu t'anoo' ti'i a ca' tuulu.\x * \xo 13:15 \xt Lc 4:16; Hch 2:40; Hch 20:2; Ro 12:18; He 13:22\x* \p \v 16 Pues te'i. Wa'laji aj Pablojo. U ye'aj u c'ü' ti'ijoo' ti ma' u peecoo'. —In wetcaale'ex aj Israel etel boon ulaaq'ue'ex a walaque'ex a c'ajsic a Dioso, u'ye'ex in t'an,— cu t'an ti'ijoo'. \v 17 —Le'ec u Diosil a cristiano aj Israele, le'ec u yeetajoo' ti uchben mamaa'. Le'ec ti que'enoo' to ich cuenta Egipto, top tz'a'quesaboo' u men Dios. Pachili, u yaantajoo' etel u muc' ca' joc'ocoo' ichil a lu'um abe'e,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \v 18 —Le'ec a Dioso, cuarenta jaab u muc'yajtaj boon a c'as u betajoo' ti uchben mamaa' ichil a p'atal lu'umu. \v 19 Yan siete paay u wich a cristiano ich cuenta Canaan a quimsaboo' u men a Dioso. Tz'aboo' u lu'um ti'ijoo' ti uchben mamaa'. \v 20 Pachili, jabix cuatrocientos cincuenta jaab tan ti tan u tz'abüloo' aj sa'al u men Dios ti'i ca' u cününtoo' aj Israele. Mas pachili, yanaji aj Samuele, le'ec jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchiji,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \v 21 —Tu pach abe'e, u c'atiintajoo' aj Israel ca' yanacoo' u reyil. Tz'abi ti reyil aj Saul u mejen aj Cis u men a Dioso. Le'ec u uchben mamaa'a, aj Benjamin. Cuarenta jaab culaji ti reyil aj Saulu,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a que'enoo' ich naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dioso. \v 22 —Mas pachili, le'ec a Dioso, u joc'saj aj Saulu. U tz'aj aj David ti u jel a reye. “Yajtzilen u men aj Davidi,” cu t'an a Dios biq'uin ado'o. “Bel u ca'a u bete' tulacal a c'u' in c'atiji,” cu t'an a Dios biq'uin ado'o,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 13:22 \xt Os 13:11\x* \v 23 —Le'ec a Dioso, u tz'aj u t'an ca' yanac u yaj Sa'alil a cristiano aj Israel tu yaamoo' u mam aj Davidi. Le'ec abe'e, le'ec a Jesusu,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 13:23 \xt Ro 1:3\x* \v 24 —Le'ec ti ma'ax to caac ti ca'ansaj a Jesusu, tan u tzicbal aj Juan aj tz'aj ocja' eteloo' aj Israele. U yadaj ti'ijoo' ca' u jeloo' u tucul ca' u tucloo' a quich'pan tuculu, y ca' u c'ümoo' a ocja'a. \v 25 Tan u jobol u meyaj aj Juana. “Inene, ma' inen u yaj Sa'alil a cristiano jabix a tane'ex a tucliqui. Watac to pachil,” cu t'an aj Juana. “Inene, ma' chucul in yanil ma'ax ti'i in joc'sic u zapato tu yoc,” cu t'an aj Juan biq'uin ado'o,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \p \v 26 —Pues te'i. In wetcaale'ex, tulacalo'ono, u mamo'on ti uchben mamaa' aj Abrahama,— cu t'an aj Pablo ti'i a que'enoo' ich naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dioso. —Boone'ex a que'ene'ex tu yaamoo' in wetcaala, walaque'ex ilic a c'ajsic a Dioso. Tücaa'bi u pectzil a Dios ti'i tulacalo'on, le'ec biqui ca' sa'albüco'on ca' xico'on ti ca'an,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \v 27 —Le'ecoo' a cristiano ich caj Jerusalen tac eteloo' a nucuch winic te'iji, ma' paatajoo' u na'tic wa nooch u wichil u meyaj a Jesusu, ma'ax u ch'a'ajoo' u tojil u t'an a uchbene, le'ec u yadajoo' u t'an a Dios a mas uchiji. Walac u xocbol a t'an abe' amal u q'uinil a jedele. Le'ec ti ca' u tz'ajoo' a Jesus ca' quimsabücü, chiclaji ilic u wichil jabix ti tz'iiba'an ichil a ju'um a walacoo' u xoquiqui,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 13:27 \xt Hch 3:17; Lc 22:34; Jn 8:28; Jn 15:21; Jn 16:3; Ro 11:8,10,25; 1 Co 2:8\x* \v 28 —Ca'ax ma' u cüxtajoo' ichil u sip'il a Jesus ti'i ca' quimsabücü, u c'aatajoo' ti'i aj Gobernador Pilato ca' quimsabüc. \v 29 Le'ec boon a tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios a yan u c'ümiqui, u c'ümaj ilic u menoo'. Pachili, u yemsajoo' tuwich u cruzil. U tz'ajoo' ichil u cuuchil a quimene,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \v 30 —Ca'ax u betajoo' ti baalo', le'ec a Dioso, u ca' cuxquintaj a Jesusu.\x * \xo 13:30 \xt Mt 28:6; Hch 2:24,32; He 13:20\x* \v 31 Tu pach tun abe'e, yaab q'uin tan u ye'ic u bajil ti'ijoo' u yet'oc. Ilbi ti cuxa'an tucaye'il u men boon a tücünac tu pach le'ec ti joq'ui cuenta Galilea bini caj Jerusalen biq'uin ado'o. Aleebe tanoo' u yadic ti'ijoo' ti wetcaal aj Israel le'ec a c'u' u betaj u yadaj a Jesusu,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a que'enoo' ichil a naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dioso.\x * \xo 13:31 \xt Mt 28:16; Hch 1:3; 1 Co 15:5\x* \p \v 32-33 —Pues te'i. Talo'on ti wadü' te'ex a qui'il t'an ada'a,— cu t'an aj Pablojo. —Le'ec a c'u' a albi ti'ijoo' ti uchben mamaa' u men a Dioso, le'ec a uchiji. Ino'ono, u mamo'on abe'e. Ti wilaj u yuchul c'u' a albi ti'ijoo' ti uchben mamaa' u men a Dioso. Le'ec ti ca' u cuxquintaj a Jesusu, uchi ilic le'ec a c'u' u yadaj a Dios ti'ijoo' ti uchben mamaa'. Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios ichil a ca' p'eel a Salmojo\f + \fr 13:32-33 \ft 13.32,33 Psalms\f*. ''Incheche, in mejenech. Aleebe in ye'aj abe' ti'ijoo' a cristianojo,” cu t'an a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 13:32-33 \xt Gn 3:15; Gn 12:3; Gn 22:18; Ro 4:13; Ga 3:16; Sal 2:7; He 5:5\x* \v 34 —Yan ulaac' a t'an u yadaj a Dioso. “Bel in quin tz'aa' te'ex jabix in wadaj tu jajil ti'i aj Davidi,” cu t'an a Dioso. Baalo' u yadaj Dios yoc'lal u ca' cuxtal a Jesus ti ma' u tu'ujtal u büq'uele,— cu t'an aj Pablojo. \v 35 —Yan ulaac' tucaye' u yadaj a Dios ichil ulaac' a Salmojo\f + \fr 13:35 \ft Psalms\f*. “Ma' ta cha'ic u tu'ujtal u büq'uel a qui'il mejen,” cu t'an ichil ulaac' a Salmojo.\x * \xo 13:35 \xt Sal 16:10\x* \v 36 Uxtun aj Davidi, le'ec ti cuxa'an to, u betaj le'ec a c'u' u c'atiintaj a Dioso. Pachili, quimi. U mucajoo' tu yaamoo' u uchben mamaa'. Tu'ujaji u büq'uel,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 13:36 \xt Sal 78:72\x* \v 37 —Ichil a Salmo\f + \fr 13:37 \ft Psalms\f* abe'e, tan u tzicbalbül a Jesusu. Le'ec ti ca' cuxlaji a Jesus u men a Dioso, ma' tu'ujaji u büq'uel,— cu t'an aj Pablojo. \v 38 —In wetcaale'ex, yane'ex a tz'ocsic in t'an. Le'ec a Jesus a tan in tzicbaltic te'exe, patal u sa'tes u sip'il a cristianojo,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 13:38 \xt Jer 31:34; Dn 9:24\x* \v 39 —Le'ec a ley u tz'iibtaj aj Moises u men a Dioso, boon a tanoo' u yaaltic u tz'oquese, yan u tz'abül ilic ichil u sip'il, pero boon a tanoo' u tz'ocsic a Jesusu, tanoo' u sa'tesabül u sip'il,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a que'enoo' ichil a naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dioso.\x * \xo 13:39 \xt Is 53:11; Ga 2:16\x* \v 40 —Ca' a cününte'ex a bajil ti'i ma' a c'ümique'ex u yajil a ley a tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios u menoo' a uchben winiqui.\x * \xo 13:40 \xt Hab 1:5\x* \pi1 \v 41 Baala' ti tz'iiba'an: “U'ye'ex inche'ex a ma' ta'ache'ex a tz'ocsaj t'an. Chen walaque'ex a nuuc etel baxült'an. Le'ec ti cuxa'ane'ex to, bel in quin bete' jun p'eel a tucul a ca'ax albi te'exe, ma' ta tz'ocsique'ex,” cu t'an a Dioso. “Bele'ex a ca'a a cha'ante. Sa'tül u ca'a a woole'ex. Pachili, bele'ex a ca'a ich c'asil u men ma' a tz'ocsaje'ex,” cu t'an a Dios,— \m cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a que'en ichil a naj tuba walacoo' u c'asic a Dioso. \p \v 42 Pues te'i. Joc'oo' aj Pablo eteloo' u yet'oc ichil a naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dios aj Israele. Le'ecoo' a ma' Israele, u c'aatajoo' ti'i ca' talac u tzicbalte a Jesus tucaye'il ti u q'uinil a jedel ti ulaac' a semanaja. \v 43 Le'ec ti joc'oo' a cristiano ichil a naj abe'e, yanoo' aj Israel u yet'ocoo' a ma' Israel le'ec a walacoo' u c'ajsic a Dioso, binoo' tu pach aj Pablo etel aj Bernabeje. —Ma' a p'ütique'ex a tz'ocsic a Jesus le'ec a tücaa'bi u men Dios ti'i cu sa'altoo' a cristianojo,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo'o.\x * \xo 13:43 \xt Tit 2:11; He 12:15; 1 P 5:12\x* \p \v 44 Pues te'i. Le'ec ti c'ochi u q'uinil a jedel tucaye'e, chema' laj c'ochi tulacal a caj u yubi u t'an a Dioso. \v 45 Le'ecoo' aj Israel a ma' ta'achoo' u tz'ocsic a Jesusu, u yilajoo' boon a cristiano a tanoo' u c'ochol u yubi u t'an a ca' tuulu. Cajoo' u xüc-oolte a ca' tuulu. U yadajoo' ti ma' toj u t'an aj Pablojo. U p'a'astajoo' ala'aji.\x * \xo 13:45 \xt Hch 18:6; 1 P 4:4; Jud 10\x* \v 46 Aj Pablo etel aj Bernabeje, ma' saacoo' ti t'an. —Inche'exe, aj Israele'ex. Payanbej yan ti wadic te'ex u pectzil a Dioso. Ma' a tz'ocsaje'ex u t'an a Dioso, mentücü, tan u joc'ol te'ex jabix ma' a c'atiintaje'ex a cuxtal ti ca'an a ma' yan q'uin u jobolo. Aleebe bel ti ca'a ti p'üte'ex. Bel ti ca'a ti tzicbal eteloo' a ma' Israele,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo' boon aj Israel a ma' ta'ach u tz'ocsic a Jesusu.\x * \xo 13:46 \xt Hch 3:26; Ro 1:16; Ex 32:10; Dt 32:21; Is 55:5; Mt 21:43; Ro 10:19\x* \v 47 —Baala' u yadaj to'on a Noochtzili,— cu t'an a ca' tuulu. \pi1 —“Tan in tücaa'tique'ex tu yaamoo' a ma' Israele,” cu t'an to'on a Noochtzili. “Jabix ilic a c'aac' a walac u sasilcuntic a beje, baalo' ilic bele'ex a ca'a a wadü' in t'an ti'ijoo' a ma' Israele. Ti baalo', beloo' u ca'a u cünü' tulacal a yoc'olcab ti yan biqui ca' sa'albüc ti'i ma' u beeloo' ichil a c'asa,” cu t'an to'on a Noochtzili,— \m cu t'an aj Pablo etel aj Bernabe ti'ijoo' aj Israele.\x * \xo 13:47 \xt Is 42:6; Is 49:6; Lc 2:32\x* \p \v 48 Pues te'i. Le'ec ti ca' u yubajoo' ti tücaa'boo' a ca' tuul tu yaamoo' a ma' Israele, qui'oo' u yool a ma' Israeloo'o. U yadajoo' u qui'il u t'an a Dios ala'oo'o. Le'ec boon a yeeta'an u men a Dios ca' u c'ümü' a cuxtal ti ca'an a ma' yan q'uin u jobolo, u tz'ocsajoo' u t'an a Dioso.\x * \xo 13:48 \xt Hch 2:47; 2 Ti 2:19\x* \p \v 49 Pues te'i. T'iit'i u pectzil a Noochtzil tulacal tuba ichil a lu'um abe'e. \v 50 C'u' betiqui, le'ecoo' aj Israele, binoo' u liq'ues u tz'iiquiloo' a nooch'up a noochoo' u wichil u meyaj a walacoo' u much'tal ichil a naj eteloo' aj Israel ti c'ajsaj Dios ca' tz'iicac'oo' etel aj Pablo etel aj Bernabeje. U lic'sajoo' ilic u tz'iiquil a nucuch winic ti'i a caj ado' yoc'ol a ca' tuulu. Cajoo' u bete' a c'as ti'i aj Pablo u yet'oc aj Bernabe. U toltajoo'.\x * \xo 13:50 \xt 1 Ta 2:14-16; 2 Ti 3:11\x* \v 51 Le'ec a ca' tuulu, u liijtajoo' u yoc' ca' c'axüc u lu'umiloo' u yoc. Baalo' ca' u ye'aj ti'ijoo' ti yan u tz'abüloo' ichiloo' u sip'il. Pachili, binoo' a ca' tuul ichil a caj Iconio.\x * \xo 13:51 \xt Lc 9:5\x* \v 52 Uxtun tulacal boon a hermano ich caj Antioquia tuba alca'bi a ca' tuulu, qui'oo' u yool u men tanoo' u tz'ocsic a Jesusu. Que'en u Püsüc'al a Dios ichiloo' u püsüc'al.\x * \xo 13:52 \xt Mt 5:12; Jn 16:22; Hch 2:46; 1 P 1:8\x* \c 14 \s1 C'ochoo' aj Pablo y aj Bernabe ich caj Iconio. \p \v 1 Pues te'i. C'ochoo' aj Pablo etel aj Bernabe ich caj Iconio. Ocoo' ichil a naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dios aj Israele. Yan u muc' u t'an a ca' tuulu, mentücü, yanoo' aj Israel yanoo' a ma' Israele, cajoo' u tz'oques a Jesusu.\x * \xo 14:1 \xt Is 11:11; Hch 11:24; Hch 13:43,46; Hch 17:4; Hch 18:8\x* \v 2 C'u' betiqui, le'ecoo' aj Israel a ma' tanoo' u tz'ocsic a Jesusu, binoo' ti tzicbal etel boon a ma' Israel a ma' ilic tanoo' u tz'ocsic a Jesus ca' liq'uic u tz'iiquiloo' yoc'ol boon a hermanojo. \v 3 Le'ec aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje, yaab q'uin culajoo' tu yaam a hermanojo. Chichoo' u yool ca' u tzicbaltajoo' a Noochtzili. Le'ec a Noochtzili, u tz'aj ti'ijoo' u muc' ca' u betoo' a milagro ti'i ca' u yiloo' a cristiano ti jaj c'u' a tanoo' u yadic yoc'ol u qui'il a Dioso.\x * \xo 14:3 \xt Mr 16:20; Ro 15:19; 1 Co 2:4; He 2:4\x* \p \v 4 Pues te'i. Ma' jumbeloo' u tucul a caji. Yan a qui'oo' tu xiquin u t'anoo' aj Israele. Yan a qui'oo' tu xiquin u t'anoo' u yaj xa'num a Jesusu. \v 5 Le'ecoo' a ma' Israel eteloo' aj Israel eteloo' a nucuch winiqui, yanoo' tu yool u p'a'aste u yaj xa'num a Jesusu. Yanoo' ilic tu yool u p'up'uchch'inte etel tunich.\x * \xo 14:5 \xt 1 Ta 2:14-16; 2 Ti 3:11\x* \v 6 Le'ec ti ca' u yubajoo' abe' u yaj xa'num a Jesusu, puutz'oo'. Binoo' ichil a caj Listra a caj Derbe le'ec a que'en ich cuenta Licaonia y ichil a aldea te'iji.\x * \xo 14:6 \xt Mt 10:23; Hch 16:1,2; 2 Ti 3:11\x* \v 7 U yadajoo' u t'an a Dios ti'ijoo' a cristiano te'iji. \s1 P'up'uchch'inbi aj Pablo etel tunich ich caj Listra. \p \v 8 Pues te'i. Yan jun tuul a winic ich caj Listra, ma' patal ti ximbal. Tina'an te'i. Mooch u yoc. Ma' ta'ach u ximbal ti yanaji.\x * \xo 14:8 \xt Jn 5:5; Hch 3:2\x* \v 9 Tan u yubic u t'an aj Pablojo. Aj Pablojo, u ch'a'aj u cha'anbül a winic ti qui'. Chica'an ti'i ti bel u ca'a ti qui'tal u yoc u men tan u tz'ocsic a Dios tulacal u yoolo.\x * \xo 14:9 \xt Mt 8:10; Mt 9:28; Mt 13:58; Mr 10:52\x* \v 10 —Wa'len ti toj,— cu t'an aj Pablo ti'i ti chichi. Uchi u siit ti liq'ui a winiqui. Caji ti ximbal.\x * \xo 14:10 \xt Is 35:6; Lc 7:14; Lc 13:11-13\x* \v 11 Le'ecoo' a cristianojo, u yilajoo' c'u' u betaj aj Pablojo. Cajoo' ti t'an ti chich ichil ilic u t'anoo' ich cuenta Licaonia. —Le'ecoo' a dioso, u su'tesajoo' u bajil ti winiquil. Udoo' wa'ye' tiqui yaam,— cu t'anoo'.\x * \xo 14:11 \xt Hch 28:6\x* \v 12 U tz'ajoo' u c'aba' aj Bernabe ti Jupiter. U tz'ajoo' u c'aba' aj Pablo ti Mercurio u men le'ec a uchi u t'ana. \p \v 13 Pues te'i. Chi' caj que'en a c'unaj tuba walacoo' u c'ajsic aj Jupiter, le'ec u diosil a cristiano te'iji. Le'ec u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i u diosil Jupiter, c'ochi u yila' aj Pablo etel aj Bernabeje. U c'ochesaj a torojo. Yan a jula'an top' tu cala. Ala'i eteloo' a cristianojo, u c'atiintajoo' u quimes a toro ca' tun u c'ajesoo' u yaj xa'num a Jesus jabix ilic diosoo'.\x * \xo 14:13 \xt Dn 2:46\x* \v 14 Le'ec aj Bernabe etel aj Pablojo, u yubajoo' c'u' u c'atiintajoo' u bete'e. Cajoo' u tzili' u noc' a ca' tuul ca' u ye'oo' ti top ma' qui' tu wichoo' c'u' a tanoo' u betic a cristianojo. Alca' ti binoo' tu yaamoo' a cristianojo.\x * \xo 14:14 \xt Mt 26:65\x* \v 15 —¿C'u' ca'a tane'ex a betic ti baalo'?— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo' a cristiano ti chichi. —Ino'ono, ma' dioso'oni. Chen winico'on ilic jabix ilic inche'exe. Jadi' talo'on ti wadü' te'ex u t'an a Dioso, ti'i ca a p'üte'ex a betic jabix ada' a ma'ax c'u' aj beele, ca' tun a tz'ocse'ex a Dioso. Ala'aji, u betaj a ca'ana. U betaj a yoc'olcaba. U betaj a c'ac'naaba. U betaj tulacal a boon a yan ichili,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo'o.\x * \xo 14:15 \xt Stg 5:17; Rev 19:10; 1 S 12:21; Jer 14:22; 1 Ta 1:9; Rev 14:7\x* \v 16 —Biq'uin ado'o, le'ec a Dioso, u cha'ajoo' a ma' Israel u betic le'ec a c'u' u c'atoo' u bete'e.\x * \xo 14:16 \xt Sal 81:12; 1 P 4:3\x* \v 17 Ma'ax u men abe'e, u tz'aj a qui' ti'ijoo' a cristiano ca' u yeeltoo' ti yan a Dioso. U tücaa'taj ca' uchuc a ja'a. U tz'aj ca' yanac u wich a püc'aala, tulacal. U tücaa'taj to'on a janala. U tücaa'taj ca' qui'ac ti wool,— cu t'an aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje.\x * \xo 14:17 \xt Ro 1:20; Lv 26:4; Job 5:10\x* \v 18 Etel a t'an u yadajoo'o, chunchunbeel u wet'ajoo' a cristiano ti'i ma' u quimsicoo' a toro ti'i u c'ajsical a ca' tuulu. \p \v 19 Pues te'i. C'ochoo' aj Israel ichil a caj abe'e. Taloo' ti a caj Antioquia ti a caj Iconiojo. U lic'sajoo' u tz'iiquil a caja. U p'up'uchch'intajoo' aj Pablo etel tunich. Pachili, u jililtajoo' pach caj. Quimen ti tanoo' u yilic.\x * \xo 14:19 \xt Hch 13:45; 2 Co 11:25; 2 Co 1:8\x* \v 20 Le'ec ti much'lajoo' tu tzeel aj Pablo boon a hermanojo, liq'ui aj Pablojo. Ca' oqui ichil a caja. Tu samalili, joc'oo' aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje. Binoo' ichil a caj Derbeje. \p \v 21 Pues te'i. U yadajoo' ti'i a caj u pectzil a Dioso. Yanoo' a cristiano te'iji, cajoo' u tz'oques a Jesusu. Pachili, usc'ajoo' a ca' tuul tu pach ti a caj Listra ti a caj Iconio ti a caj Antioquiaja. \v 22 Ichil boon a caj abe'e, u ca'ansajoo' a hermanojo, ti'i ca' chichacoo' u yool. —Ma' a p'ütique'ex a tz'ocsic a Jesusu. Tulacalo'on bel ti ca'a ti c'ümü' a yaja,— cu t'an a ca' tuulu. —Pachili, bel ti ca'a ti cuntal tu cuenta a Dioso,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo'o.\x * \xo 14:22 \xt Mt 10:38; Mt 16:24; Ro 8:17\x* \v 23 Le'ec aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje, u yeetajoo' u yaj cananiloo' a hermano ichil jujun p'eel a caja. Uchoo' u t'an a ca' tuul etel a Dioso. U p'ütajoo' a janala. Cajoo' ti suq'uin. Le'ec a ca' tuulu, u c'ubajoo' a hermano yalam u c'ü' a Noochtzili, le'ec u yaj noj-ooloo' ti'i ca' cününbücoo'.\x * \xo 14:23 \xt Tit 1:5\x* \s1 Aj Pablo etel aj Bernabeje, uscajoo' tu pach ich caj Antioquia a que'en ich cuenta Siria. \p \v 24 Pues te'i. Le'ec aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje, binoo' junxeel cuenta Pisidia. Ocoo' ich cuenta Panfilia.\x * \xo 14:24 \xt Hch 13:13,14; Hch 15:38\x* \v 25 Le'ec ti joboo' u yadic u pectzil a Dios ichil a caj Perge, joc'oo'. Binoo' ichil a caj Atalia. \v 26 Ocoo' ichil a barco te'i. Usc'ajoo' tac ti a caj Antioquia le'ec tuba yaax joc'oo'o. Le'ec ti yaax joc'oo' a ca' tuul biq'uin ado'o, c'ajsabi a Dios yoc'oloo' u meyaj. Aleebe joboo' u meyaj.\x * \xo 14:26 \xt Hch 11:19,25; Hch 13:1; Hch 15:22,30; Hch 13:1,3\x* \v 27 Le'ec ti c'ochoo' ich caj Antioquia tucaye'ili, u much'quintajoo' tulacaloo' a hermano te'iji. U yadaj ti'ijoo' biqui ti aantaboo' u men Dios etel tulacal boon u betajoo'o. —Tz'abi ilic ti'ijoo' a ma' Israel u men Dios ca' u tz'oques a Noochtzil jabix ilic ino'on aj Israele,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo'o.\x * \xo 14:27 \xt 1 Co 16:9\x* \v 28 Le'ec aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje, culajoo' yaab q'uin eteloo' a hermano ichil a caj Antioquiaja. \c 15 \s1 Much'lajoo' ich caj Jerusalen. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec ti que'en to aj Pablo etel aj Bernabe ich caj Antioquia, c'ochoo' a winic te'i. Taloo' cuenta Judea. Cajoo' u ca'ansic a hermano te'iji. —Yan a xotique'ex a wot'el ti'i ca' p'aatüc u p'is jabix u yadaj aj Moises uchiji. Circuncision u c'aba' a baalo'o. Wa ma'a, ma' ta sa'altique'ex a bajil ti'i ca' xique'ex ti ca'an,— cu t'anoo' a c'ochoo' tojo.\x * \xo 15:1 \xt Ga 2:12\x* \v 2 Le'ec aj Pablo u yet'oc aj Bernabeje, tu jajil u yaaltajoo' u tojquintoo' u bajil eteloo' a winic abe' yoc'ol circuncision, le'ec a c'u' a tanoo' u yadiqui. Yeetboo' aj Pablo etel aj Bernabe eteloo' ulaac' a hermano ti'i ca' xicoo' ti a caj Jerusalene. Beloo' u cu c'aate ti'ijoo' u yaj xa'num a Jesus eteloo' u yaj cananil boon a hermano te'i wa jaj c'u' u yadajoo' a winic a c'ochoo' tojo.\x * \xo 15:2 \xt Ga 2:1; 1 S 8:7\x* \p \v 3 Pues te'i. Tücaa'boo' u menoo' a hermano ca' xicoo' ich caj Jerusalen. Manoo' cajil caj tu beniloo' ich cuenta Fenicia ich cuenta Samaria. —Le'ecoo' a ma' Israele, u p'ütajoo' u c'ajes a uchbene. Cajoo' u tz'oques a Jesusu,— cu t'an a ca' tuul ti'ijoo' a hermano ichil jujun p'eel a caja. Le'ec ti ca' u yubajoo' a t'an abe'e, qui'oo' u yool tulacaloo' a hermanojo.\x * \xo 15:3 \xt Ro 15:24; 1 Co 16:6; 3 Jn 6,8; Hch 14:27\x* \p \v 4 Pues te'i. C'ochoo' aj Pablo eteloo' u yet'oc ich caj Jerusalen. C'ümboo' u men a hermano te'iji, u menoo' u yaj xa'num a Jesusu, y u men u yaj cananiloo' a hermano te'iji. Aj Pablo etel aj Bernabeje, u yadaj ti'ijoo' biqui ti aantaboo' u men Dios etel tulacal a boon u betajoo'o. \v 5 C'u' betiqui, wa'lajoo' jujun tuul a hermanojo. Fariseo u c'aba'oo' u na'at. —Yan u xotbol u yot'el boon a ma' Israel ca' p'aatüc u p'is jabix u yadaj aj Moises uchiji. Circuncision u c'aba' abe'e. Yan u tz'ocsicoo' a ley u tz'iibtaj aj Moises u men a Dioso,— cu t'anoo' abe'e. \p \v 6 Pues te'i. Much'lajoo' u yaj xa'num a Jesus eteloo' u yaj cananil boon a hermanojo. U c'atoo' u yila' wa yan u tz'ocsabül jabix u yadajoo' aj fariseojo. \v 7 Chawac u pach a tzicbala. Pachili, wa'laji aj Pedrojo. —Hermanoje'ex, le'ec a Dioso, u yeetajen ta yaame'ex biq'uin ado' ca' xiquen in wadü' u pectzil a Dios ti'ijoo' boon a ma' Israele. Le'ec a Dioso, u c'ati ilic ca' tz'ocsabüc u t'an u men boon a ma' Israel jabix ilic ti walac ti tz'ocsic u t'an ino'ono. ¿Ma' wa a weele'ex baalo' ti yan?— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i. \v 8 —Le'ec a Dioso, u yeel biqui yanil u püsüc'al a cristianojo. Jabix ilic cu tz'aj to'on u Püsüc'ala, baalo' ilic cu tz'aj u Püsüc'al ti'ijoo' a ma' Israele. Ti baalo' ti weeltaj ti c'ümbi ilic a ma' Israeloo'o,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 15:8 \xt 1 Cr 28:9; 1 Cr 29:17; Jer 11:20; Jer 17:10; Jer 20:12; Hch 1:24; He 4:13; Rev 2:23; Hch 10:44; Hch 11:15\x* \v 9 —A Dioso, u yilajo'on ich quet. Le'ec ti cajoo' u tz'oques u t'an a Dios a ma' Israele, u sa'tesajoo' ilic u sip'il jabix u betaj to'ono.\x * \xo 15:9 \xt Ro 3:9,22,29,30; Ro 10:11; Col 3:11; Hch 10:43; Ro 8:1,34; 1 Co 1:2; Col 1:14; 1 P 1:22\x* \v 10 ¿C'u' ca'a tane'ex a yaaltic a tojquinte c'u' u betaj a Dios wa jabix ma' qui' c'u' u betaja?— cu t'an aj Pedrojo. —Le'ec a ley abe'e, jabix ilic a cuch a top ala. Tane'ex a yaaltic a tz'aa' ti'ijoo' a ma' Israele. C'u' betiqui, ma' patal u cuchu' abe' ti uchben mamaa'oo' ma'ax ino'ono,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 15:10 \xt Mt 23:4; Ga 5:1\x* \v 11 —Ma' qui' ca' ti tz'aa' a ley ti baalo'. Chen u men u c'ato'on a Noochtzil a Jesucristojo, sa'ala'ano'on aleebe. Baalo' ilic walac u c'axül ti'ijoo' boon a ma' Israele,— cu t'an aj Pedro ti'ijoo'o.\x * \xo 15:11 \xt Ro 3:24; Ef 1:7; Ef 2:8; He 9:12-14\x* \p \v 12 Pues te'i. Le'ec boon a much'a'anoo' te'iji, le'ec u yaj xa'num a Jesus eteloo' u yaj cananil boon a hermanojo, ma' uchoo' u peequi. Tanoo' u yubic u t'anoo' aj Bernabe etel aj Pablojo. U yadaj ti'ijoo' boon a milagro u betajoo' etel u muc' a Dios le'ec ti taloo' tuba que'enoo' boon a ma' Israele, y biqui ti sa'too' u yool a ma' Israel u men a milagrojo. \v 13 Le'ec ti jobi u t'an aj Bernabe etel aj Pablojo, caji ti t'an aj Jacobo. —Hermanoje'ex, u'ye'ex in t'an,— cu t'an aj Jacob ti'ijoo' boon a much'a'an te'iji.\x * \xo 15:13 \xt Hch 12:17\x* \v 14 —Le'ec aj Simon Pedrojo, u yadaj to'on biqui ti yaax c'ümbi u t'an a Dios u menoo' a ma' Israele. U yadaj ilic to'on biqui ti yeeta'anoo' a mac tu yaamoo' a ma' Israel u men Dios ca' ococoo' ti hermanojil,— cu t'an aj Jacobo. \v 15 —Jabix ilic u yadaj to'on aj Simon Pedrojo, baalo' ilic ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios u menoo' a uchben winic u yadaj u t'an a Dioso,— cu t'an aj Jacob ti'ijoo'o.\x * \xo 15:15 \xt Is 11:10\x* \pi1 \v 16 —“Pachili, wataquen tucaye'il,” cu t'an a Noochtzili. “Le'ecoo' u mam aj rey Davidi, ma' ca' noochoo' u wichil u meyaj ti'i u cününticaloo' a cristianojo. Le'ec a c'u' a mani ti'ijoo'o, jabix a naj a c'axa'an ti lu'umu. Jabix cuchi ca' in wutzquinte a naj a c'axa'an etel ilic u che'ili, baalo' ilic bel in quin tz'aa' u muc' jun tuul u mam aj David ca' uchuc u tücaa' tucaye'il.\x * \xo 15:16 \xt Is 54:1-5; Am 9:11\x* \v 17 Etel abe'e, bel in ca'a c'ajsabül u menoo' a ma' Israel le'ec boon in yeetaj ti'i ca' u c'ajseen, \v 18 cu t'an a Noochtzili. Ala'aji, uchi tun u yadü' a t'an abe'e. Baalo' ti tz'iiba'an u menoo' a uchben winiqui,— cu t'an aj Jacobo. \m \v 19 —Tan in wadic te'ex. Ma' qui' ca' ti mas choc'o' a ley ti'ijoo' boon a ma' Israel a cajoo' to u tz'oques a Dioso,— cu t'an aj Jacobo.\x * \xo 15:19 \xt 1 Ta 1:9\x* \v 20 —Mas qui' co'ne'ex ti tz'iibte a carta ti'ijoo'o. Ma' u janticoo' a janal a sija'an ti'i a dios a betabiji. Ma' u cüjtaloo' etel a ca'ax macaca. Ma' u janticoo' a baalche' a jich'bil tu cala. Ma' u janticoo' a q'uiq'ui,— cu t'an aj Jacobo.\x * \xo 15:20 \xt Gn 35:2; Ex 20:3; Ez 20:30; 1 Co 8:1; 1 Co 6:9; Col 3:5; 1 P 4:3; Gn 9:4; Lv 3:17\x* \v 21 —Ichil tulacal a boon a caj a yana, yan a naj tuba walacoo' u much'tal u c'ajes Dios aj Israele. Uchi tun caac u xoco' a ley u tz'iibtaj aj Moises u men a Dios te'i amal u q'uinil a jedele. Ti baalo' tan u tzicbalbül u t'an aj Moises te'i,— cu t'an aj Jacob ti'ijoo'o.\x * \xo 15:21 \xt Hch 13:15\x* \p \v 22 Pues te'i. Le'ecoo' u yaj xa'num a Jesus eteloo' boon a hermano tac eteloo' u yaj cananili, qui'oo' tu xiquin u t'an aj Jacobo. U comon yeetajoo' ca' tuul ca' xi'ic tu pachoo' aj Pablo etel aj Bernabe ti a caj Antioquiaja. Le'ec a ca' tuul abe'e, top pataloo' tu yaam boon a hermanojo. Jun tuulu, aj Judas Barsabas u c'aba'. Le'ec u yet'oco, aj Silas u c'aba'.\x * \xo 15:22 \xt Hch 1:23\x* \v 23 Le'ec ada' a carta a bel to u ca'a tücaa'bül eteloo': \pi1 —Ino'ono, le'eco'on u yaj xa'num a Jesus etelo'on u yaj cananil boon a hermano etelo'on a hermanojo. Tan ti tz'aj diostac'unaj te'ex hermanoje'ex le'eque'ex a ma' Israel a que'ene'ex ichil a caj Antioquia etele'ex ich cuenta Siria cuenta Cilicia. \v 24 Albi to'on biqui ti ca' p'eelcunbe'ex a tucul u menoo' a winic a c'ochoo' ta wetele'exe. Wa'ye' joc'oloo' tiqui yaam, pero ma' ino'on ti tücaa'tajoo'i. “Yan a xotique'ex a wot'el ca' p'aatüque'ex a p'is. Yan a tz'ocsique'ex a ley u tz'iibtaj aj Moises uchiji,” cu t'anoo', pero chen tanoo' u chowique'ex.\x * \xo 15:24 \xt Ga 2:4; Ga 5:12; Tit 1:10; 1 Jn 2:19\x* \v 25 Much'lajo'on ino'ono. Ti yeetajoo' a winic ca' xicoo' tu pach aj Bernabe etel aj Pablo ti sut ta wetele'ex. Yaj ti wu'yoo' aj Bernabe etel aj Pablojo. \v 26 Chema' quimoo' u men tanoo' u betic u meyaj ti'i ti Noochil le'ec a Jesucristojo.\x * \xo 15:26 \xt Hch 13:50; Hch 14:19; 1 Co 15:30; 2 Co 11:23,26\x* \v 27 Tan ti tücaa'tic ta wetele'ex aj Judas etel aj Silasa. Beloo' u cu yadü' te'ex jabix ilic ti tz'iiba'an ichil a carta ada' a tan ti tz'iibtiqui. \v 28 Le'ec u Püsüc'al a Dios etel ino'ono, ma' ti c'ati ca' ti tz'aa' te'ex a ley a top chichi, jadi' a ley ada' a c'u' ti tz'iibtaj wa'ye'e.\x * \xo 15:28 \xt Jn 16:13; 1 Co 7:25,40\x* \v 29 Ma' a jantique'ex a janal a sija'an ti'i a dios a betabiji. Ma' a jantique'ex a q'uiq'ui, ma'ax le'ec a baalche' a jich'bil tu cala. Ma' a cüjtale'ex etel a ca'ax macaca. Wa ca' a tz'ocse'ex abe'e, bele'ex a ca'a a benes a quich'pan tuculu. Jadi' abe' ti c'ati ti tz'iibte te'exe.— \m Te'i jobi u t'an a carta a tücaa'bi ti'ijoo' a ma' Israel u menoo' a hermano ich caj Jerusalen.\x * \xo 15:29 \xt Hch 21:25; Rev 2:14; Lv 17:14\x* \p \v 30 Pues te'i. Tücaa'bi a cuatro tuulu. Binoo' tac ti a caj Antioquiaja. U much'quintajoo' boon a hermano te'iji, ca' tun u c'ubajoo' a carta ti'ijoo'o. \v 31 U xocajoo' a ju'umu. Qui'ajoo' u yool le'ec ti ca' u yubajoo' c'u' a tz'iiba'an ichili. \v 32 Le'ec aj Judas u yet'oc aj Silasa, walacoo' u tzicbaltic u t'an a Dioso. Chawacoo' u pach u t'an u yadaj ti'ijoo' a hermanojo. Chichcunboo' u yool a hermano etel a c'u' u yadajoo'o.\x * \xo 15:32 \xt Hch 2:17,18; Hch 11:27; 1 Co 12:28; Hch 14:22; Hch 18:23\x* \v 33 Te'i culajoo' yaab q'uin aj Judas etel aj Silasa. Pachili, tücaa'boo' ca' usc'acoo' ich qui'il wa u c'atoo' tac tuba que'enoo' a mac u tücaa'tajoo'o.\x * \xo 15:33 \xt 1 Co 16:11; He 11:31\x* \v 34 Le'ec aj Silasa, u c'atiintaj cuntal ichil a caj Antioquiaja. Te'i p'aati. \v 35 Uxtun aj Pablo etel aj Bernabeje, culajoo' ichil a caj Antioquia xan. Le'ec aj Pablo etel aj Bernabe eteloo' ulaac' aj ca'ansaj a que'enoo' ilic te'iji, tanoo' u ca'ansic a hermanojo. Tanoo' ilic u tzicbaltic u pectzil a Noochtzil ti'ijoo' a cristianojo.\x * \xo 15:35 \xt Hch 13:1\x* \s1 Aj Pablojo, ca' caji ti manül u ca' sut u tzicbalte u t'an a Dioso. \p \v 36 Pues te'i. Yaab q'uin que'enoo' ich caj Antioquia. —Co'ox ti sut tucaye' eteloo' a hermano ichil tulacal boon a caj tuba ti wadaj u pectzil a Noochtzil biq'uin ado'o. Co'ox ti wila' wa qui' ti que'enoo',— cu t'an aj Pablo ti'i aj Bernabeje.\x * \xo 15:36 \xt Hch 14:1\x* \v 37 Le'ec aj Bernabeje, u c'atiintaj ca' xi'ic aj Juan Marcos tu pachoo'o.\x * \xo 15:37 \xt Hch 12:12; Hch 13:5; Col 4:10\x* \v 38 C'u' betiqui, le'ec aj Pablojo, ma' u c'atiintaj ca' xi'ic aj Juan Marcos tu pachoo'o. —U p'ütajo'on ich cuenta Panfilia biq'uin ado'o. Ma' tali ti meyaj tiqui wetel,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 15:38 \xt Hch 13:13\x* \v 39 Top ma' u c'üm-ooltajoo' u bajil u t'an a ca' tuulu. Pachili, u p'ütajoo' u bajil. Le'ec aj Bernabeje, oqui ichil a barco u yet'oc aj Marcoso. Binoo' cuenta Chipre.\x * \xo 15:39 \xt Hch 6:1; Sal 106:33; Sal 119:96; Ec 7:10\x* \v 40 Le'ec aj Pablojo, u yeetaj aj Silasa. Le'ecoo' a hermano te'iji, u c'ajsajoo' a Noochtzil yoc'ol aj Pablo etel aj Silasa. Pachili, joc'oo te'i. \v 41 Binoo' cuenta Siria cuenta Cilicia. Tanoo' u chichcuntic u yool a jujun muuch' a hermano ich jujun p'eel caj te'i ti tanoo' u beel. \c 16 \s1 Bini aj Timoteo tu pachoo' aj Pablo etel aj Silasa. \p \v 1 Pues te'i. C'ochoo' aj Pablo u yet'oc aj Silas ich caj Derbe caj Listra. Te'i que'en aj Timoteojo. Hermano ilic ala'aji. U na'a, jun tuul ix Israele. Walac ilic u tz'ocsic a Jesusu. Le'ec u tata, jun tuul aj Griegojo\f + \fr 16:1 \ft Greek\f*.\x * \xo 16:1 \xt Hch 14:6; Hch 19:22\x* \v 2 —Top qui' u püsüc'al aj Timoteojo,— cu t'anoo' a hermano ich caj Listra caj Iconio.\x * \xo 16:2 \xt Hch 6:3; 2 Ti 3:15\x* \p \v 3 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, u c'ati ca' xi'ic aj Timoteo tu pacha. Tulacal u yeeloo' ti aj Griego\f + \fr 16:3 \ft Greek\f* u tat mentücü, ma' yan u p'is tu yot'el aj Timoteojo. Ma' u c'ati ca' tz'iicac boon aj Israel a que'en te'iji, mentüc aj Pablojo, u xotaj u yot'el aj Timoteo ca' p'aatüc u p'is jabix u yadaj aj Moises ti'ijoo' aj Israel uchi.\x * \xo 16:3 \xt 1 Co 9:20\x* \p \v 4 Pues te'i. Binoo' ichil a caj jujun p'eel tuba que'enoo' a hermanojo. U yadaj ti'ijoo' c'u' a yan u tz'ocsic jabix ti tz'iiba'an ichil a carta u menoo' u yaj xa'num a Jesus eteloo' u yaj cananil a hermano ich caj Jerusalen.\x * \xo 16:4 \xt Hch 15:24; Hch 15:28\x* \v 5 Le'ecoo' a hermanojo, tan ti tanoo' u chichtal u yool. Sansamal tanoo' u tz'a'cül.\x * \xo 16:5 \xt Hch 15:41; Col 1:23; Col 2:2; Jud 20,21\x* \s1 Ichil jabix nümül ilbi a winic a tali cuenta Macedonia u men aj Pablojo. \p \v 6 Pues te'i. Le'ec u Püsüc'al a Dioso, ma' u cha'aj ca' xicoo' aj Pablo eteloo' u yetmanül u yadü' u pectzil ich cuenta Asia, mentücü, binoo' ich cuenta Frigia cuenta Galacia. \v 7 C'ochoo' cuenta Misia. U c'atiintajoo' cuchi beel ich cuenta Bitinia, pero ma' ilic cha'boo' u beel te'i u men u Püsüc'al a Dioso\f + \fr 16:7 \ft u Püsüc'al a Jesusu\f*. \v 8 U mansajoo' cuenta Misia. C'ochoo' chi' c'ac'naab ich caj Troas.\x * \xo 16:8 \xt 2 Co 2:12; 2 Ti 4:13\x* \v 9 Ti ac'ü' u yilaj jun p'eel ba'al ich jabix nümül aj Pablojo. Tz'abi u yila' a winic a tali cuenta Macedonia. Wa'an ti que'en a winiqui. U c'aataj ti'i aj Pablojo. —Co'on wa'ye' cuenta Macedonia a waanto'on,— cu t'an ti'i aj Pablo ich jabix nümül.\x * \xo 16:9 \xt Nm 12:6; Hch 2:17; Hch 10:30\x* \v 10 Le'ec ti ca' u yilaj ti baalo' ichil jabix a nümülü, u listartajoo' u bajil ca' xicoo' cuenta Macedonia. \p Pues te'i. Inen aj Lucas. Inen tan in tz'iibtic a ju'um ada'a. Que'enen tu pachoo'. —Le'ec a Dioso, tan u tücaa'tico'on ti wadü' u pectzil te'i,— co'on tiqui bajil.\x * \xo 16:10 \xt Sal 119:160; Ec 9:10; Ro 12:11; 2 Co 2:13\x* \s1 C'ochoo' aj Pablo etel aj Silas ich caj Filipos. \p \v 11 Pues te'i. Joc'o'on ichil a caj Troasa. Oco'on ichil a barcojo. Bino'on ti toj tac cuenta Samotracia. Xoya'an ti ja' abe'e. Tu samalili, joc'o'on te'i. Bino'on tac ich caj Neapolis. \v 12 Joc'o'on te'i. Bino'on ti oc tac ich caj Filipos. Le'ec abe'e, u noochil caj te'i ich cuenta Macedonia. Ti'i Roma a caj abe'e. Yaab q'uin que'eno'on ich caj Filipos.\x * \xo 16:12 \xt Fil 1:1\x* \v 13 Le'ec ti u q'uinil a jedele, joc'o'on ichil a caja. Bino'on chi' ja' tuba walacoo' u t'an aj Israel etel a Dioso. Tinlajo'on te'i. Ti wadaj u pectzil a Dios ti'ijoo' ix ch'up a much'lajoo' te'iji.\x * \xo 16:13 \xt Hch 13:42; Hch 18:4\x* \v 14 Jun tuul tu yaamoo' abe'e, ix Lidia u c'aba'. Tali ti a caj Tiatira. Walac u conic a noc' a jabix u color ix yamese. Walac u tz'ocsic a Dioso. Tan u yubic c'u' a tan u yadic aj Pablojo. Le'ec a Noochtzili, u tz'aj ti'i ca' u tz'oques a t'an abe'e.\x * \xo 16:14 \xt Rev 2:18; Lc 24:45; Ef 1:17\x* \v 15 Ala'aji, u c'ümaj a ocja' etel tulacaloo' u yet'oco. Pachili, u yadaj to'on: —Wa chucul hermanojen ta t'ane'exe, ca' a talaque'ex ti posado ichil in wotoch,— cu t'an to'on. Tan ti tan u püyico'on asto ti bino'on.\x * \xo 16:15 \xt Ga 6:10\x* \p \v 16 Pues te'i. Jun p'eel q'uin tan ti beel chi' ja' tuba walacoo' u t'an etel a Dioso. Ti c'ümaj jun tuul ix q'uexbil mozo ti bej. Yanoo' u yumil. Yan a c'ac'asba'al ichil u püsüc'ala. Etel abe'e, walac u yilic a suerteje. Yaab a naal u c'ümajoo' u yumil u men walac u yilic a suerteje.\x * \xo 16:16 \xt 1 S 28:7; Hch 19:24\x* \v 17 Ix ch'up abe'e, tali tiqui pach. Le'ec ti tan u beel ix ch'upu, tan ti tan u yadic: —Le'ecoo' a winic ada'a, tanoo' u betic u meyaj a Dios a que'en yoc'ol tulacal a ba'ala. Taloo' u yadü' to'on biqui ca' sa'albüco'on,— cu t'an ix ch'up abe' ti chich. \v 18 Yaab q'uin tan ti tan u betic ti baalo'. Siq'ui u yool aj Pablo ti'iji. U sutaj u bajil u cha'ante ix ch'upu. —Tan in wadic tech ichil u c'aba' a Jesucristojo. Joq'uen ichil u püsüc'al ix ch'upu,— cu t'an ti'i a c'ac'asba'al a que'en ichil u püsüc'al ix ch'upu. Le'ec ti ca' u yadaj abe'e, joq'ui a c'ac'asba'ala.\x * \xo 16:18 \xt Mr 1:25,34; Mr 16:17\x* \p \v 19 Pues te'i. Le'ecoo' u yumil ix ch'upu, u yilajoo' ti ma' tu ca' paatal ti naal etel ala'i tucaye'il. U müchajoo' aj Pablo etel aj Silasa. U bensajoo' tu yotoch caj le'ec tuba que'enoo' aj cününcaja.\x * \xo 16:19 \xt Hch 19:25; Fil 3:19; 2 Co 6:5; Mt 10:18\x* \v 20 Bensaboo' tu taanoo' aj il sip'il. —Le'ecoo' a winic ada'a, aj Israeloo'o. Tanoo' u lic'sic u tz'iiquil a caja,— cu t'anoo' ti'i aj il sip'ili.\x * \xo 16:20 \xt 1 R 18:17; Hch 17:6\x* \v 21 —Tanoo' u yadic ti'i a cristiano ca' u betoo' c'u' a ma' qui' u betabül, u men ma' qui' tu c'axül ti u ley cuenta Roma,— cu t'anoo' ti'i aj il sip'ili. \v 22 Lic'oo' u tz'iiquil a cristiano a much'a'anoo' yotoch caj yoc'lal a ca' tuulu. Le'ecoo' aj il sip'ili, u yadajoo' ca' joc'sabücoo' u noc' a ca' tuulu, ca' jütz'bücoo' etel u yal che'.\x * \xo 16:22 \xt 2 Co 6:5; 2 Co 11:23\x* \v 23 Le'ec ti xanaji u jütz'icoo'o, u c'ülajoo' ich cuarto. —Cününtoo' ti qui',— cu t'anoo' ti'i u yaj cananil a presojo.\x * \xo 16:23 \xt Lc 21:12; Ef 3:1,13; Rev 2:10\x* \v 24 Le'ec ti ca' u yubaj abe'e, u c'ülajoo' ichil a cuarto tac chumuc a presojo. U nüt'ajoo' u yoc tu yaam ca' tziil a tablaja.\x * \xo 16:24 \xt Jer 20:2; Mt 5:10; Hch 5:41; Col 1:24; 2 Ti 1:8\x* \p \v 25 Pues te'i. C'ochi a chumuc ac'ü'ü. Le'ec aj Pablo u yet'oc aj Silasa, tanoo' u t'an etel Dios. Tanoo' u c'ayintic u qui'il a Dioso. Le'ecoo' u chucaan a presojo, tanoo' u yubic. \v 26 Ca' u yubajoo'o, tan a yuc'laj a chichi. Uchi u yuuc' ti top chich a naja. Laj jeebi tulacal a puertaja. Le'ecoo' a presojo, laj c'üxa'anoo' etel cadena. Laj jeebi a cadena tuba c'üxa'anoo'o.\x * \xo 16:26 \xt Hch 4:31; Hch 5:19; Hch 12:7,10\x* \v 27 P'i'ixi u yaj cananil a presojo. Le'ec ti ca' u yilaja, laj jeba'an tulacal a puerta ichil tuba que'enoo' a presojo. Le'ec aj cünün presojo, u joc'saj u maasca'. Bel cuchi u ca'a u quimes u bajil. —Puutz'oo' wal a preso,— cu t'an tu bajil. \v 28 —Ma' a yajcuntic a bajil. Que'eno'on ilic wa'ye' tulacalo'on,— cu t'an aj Pablo ti chichi.\x * \xo 16:28 \xt Ex 20:13; 1 Jn 3:15\x* \v 29 Le'ec u yaj cananil a presojo, u yadaj ca' talesabüc a c'aac'a. Alca' ti oqui ich cuarto ala'aji. Tz'ütz'ülnac ti c'ochi tu taan aj Pablo etel aj Silasa. Xonlaji tu taan a ca' tuulu. \v 30 U joc'sajoo' ichil a cuartojo. —Noochwinique'ex, ¿c'u' a yan in betic ti'i ca' sa'albüquen ca' xiquen ti ca'an?— cu t'an ti'i a ca' tuulu.\x * \xo 16:30 \xt Lc 3:10; Jn 6:27-29; Hch 2:37; Hch 9:6\x* \v 31 —Tz'oques u t'an a Noochtzil a Jesucristojo. Baalo' ti bel a ca'a sa'albül incheche, y tulacaloo' a wet'oc wa ca' uchucoo' u tz'ocsaj,— cu t'an a ca' tuul ti'iji.\x * \xo 16:31 \xt Is 45:22; Jn 3:16,36\x* \v 32 U yadajoo' u pectzil a Noochtzil ti'i y ti'ijoo' u yet'oc. \v 33 Le'ec ti joboo' u t'an a ca' tuulu, ac'ü' to. Le'ec u yaj cananil a presojo, u p'o'aj u yajil a ca' tuul tuba jütz'boo'o. Pachili, le'ec a winic tac eteloo' u yet'oco, tz'aboo' u yocja' u men uchoo' u tz'ocsaj. \v 34 Mas pachili, u bensajoo' a ca' tuul tu yotocho. U tzeentajoo'. Qui' u yool ala'i tac eteloo' u yet'oc u men cajoo' u tz'oques a Jesusu.\x * \xo 16:34 \xt Lc 5:29; Lc 19:6; Sal 5:11; Ro 5:2; He 3:6; 1 P 1:6,8\x* \p \v 35 Pues te'i. Tu samalili, tücaa'boo' a soldado u menoo' aj il sip'il ti'i u yaj cananil a presojo. —Cha'oo' ca' xicoo' a winic a ca' tuulu,— cu t'anoo' a soldado ti'i u yaj cananil a presojo. \v 36 —Le'ecoo' aj il sip'ili, u tücaa'tajoo' ca' in cha'e'ex,— cu t'an u yaj cananil a preso ti'i aj Pablojo. —U paatale'ex a beel aleebe. Dios ca' u yile'ex ti bej,— cu t'an ti'ijoo'. \v 37 —Ino'ono, Romanojo'on. Le'ecoo' aj il sip'ili, u tz'ajo'on ti jütz'bül tu taanoo' a cristianojo. Ma' u yilajoo' wa yan ti sip'ili. Pachili, u tz'ajo'on ti presojil. Aleebe u c'atoo' ca' joc'oco'on ti mucul. Ma' ti joc'ol. Yan u taleloo' aj il sip'il u joc'so'ono,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a soldadojo.\x * \xo 16:37 \xt Hch 22:25; Sal 37:6; Mi 7:9,10; Mt 10:16\x* \v 38 Le'ecoo' a soldadojo, u yadaj ti'ijoo' aj il sip'il c'u' u yadaj aj Pablojo. Le'ec ca' u yubajoo' ti Romanojoo' a ca' tuulu, jac'oo' u yool. \p \v 39 Pues te'i. C'ochoo' u yiloo' a presojo. U c'aatajoo' ca' sa'tesabücoo' u sip'il u men a ca' tuulu. U joc'sajoo' ichil a presojo. —Joq'uene'ex ichil a caja,— cu t'anoo' ti'i a ca' tuulu.\x * \xo 16:39 \xt Mt 8:34\x* \v 40 Le'ec aj Pablo aj Silasa, joc'oo' ichil a presojo. Binoo' ichil u yotoch ix Lidia. Uchoo' u t'an eteloo' a hermano te'iji. Pachili, joc'oo'. Binoo'.\x * \xo 16:40 \xt 1 Ta 3:2,3; 1 Ta 4:18; 1 Ta 5:11,14\x* \c 17 \s1 Tz'iicaji a caj Tesalonicaja. \p \v 1 Pues te'i. U mansajoo' a caj Anfipolis a caj Apoloniaja. C'ochoo' ich caj Tesalonica. Yan a naj tuba walacoo' u c'ajsic Dios aj Israel te'iji. \v 2 Jabix ilic a walac u betiqui, baalo' ilic u betaj te'i aj Pablojo. Oqui ilic ti ca'ansaj ichil a naj abe'e. Ox p'eel ti u q'uinil a jedele, uchi u ca'ansajoo' ti baalo'.\x * \xo 17:2 \xt Lc 4:16; Hch 9:20; Hch 13:5,14\x* \v 3 Etel u ju'um a Dioso, u ye'aj ti'ijoo' ti yan u c'ümic a yaj u yaj Sa'alil a cristianojo. U ye'aj ti'ijoo' ti yan u ca' cuxtal tucaye'il. —Le'ec a Jesus a tan in wadic te'exe, le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:3 \xt Lc 24:26,46; Ga 3:1\x* \v 4 Yanoo' aj Israel a cajoo' u tz'oques a Jesusu. Cajoo' ti cambal etel aj Pablo etel aj Silasa. Yanoo' ilic a griego\f + \fr 17:4 \ft Greek\f* u wich u t'an a walacoo' u tz'ocsic a Dioso. Cajoo' u tz'oques a Jesusu. Yanoo' a nooch'up a noochoo' u wich u meyaja. Cajoo' u tz'oques a Jesusu.\x * \xo 17:4 \xt Hch 28:24; Hch 15:22,27,32,40\x* \p \v 5 Pues te'i. Le'ecoo' aj Israel a ma' ta'achoo' u tz'ocsic a Jesusu, tanoo' u xüc-ooltic aj Pablo etel aj Silasa. Le'ec a tanoo' u xüc-oolili, u cüxtajoo' a cristiano a sacan le'ec a ma' qui'oo' u na'ata. U much'quintajoo' a cristianojo. U lic'sajoo' u tz'iiquil a caja. C'ochoo' tu yotoch aj Jason u cüxte aj Pablo etel aj Silas tu c'asili. U c'atiintajoo' cuchi u benes ti'ijoo' a cristianojo.\x * \xo 17:5 \xt Ro 16:21\x* \v 6 Ma' u cüxtajoo' ichil u yotoch aj Jason. U müchajoo' aj Jason eteloo' a hermano a que'en te'iji. U bensajoo' tu taanoo' aj cünün caja. —Le'ecoo' aj Pablo etel aj Silasa, walacoo' u c'ascunticoo' u na'at a cristianojo. Aleebe udoo' wa'ye',— cu t'anoo' ti chich ti'ijoo' aj cünün caja.\x * \xo 17:6 \xt 1 R 18:17\x* \v 7 —Aj Jasono, uchi u tz'aj posado ti'ijoo'. Yanoo' u sip'il tulacaloo' ala'oo'o. Ma' qui' tu c'axül ti u ley a rey c'u' a walacoo' u betiqui. Tanoo' u yadic: “Yan ulaac' a reye, le'ec a Jesusu,” cu t'anoo' a ca' tuulu,— cu t'anoo' a tanoo' u tzol ti'ijoo' aj cünün caja.\x * \xo 17:7 \xt Esd 4:12; Dn 3:12; Lc 23:2; Jn 19:12; 1 P 2:15\x* \v 8 Le'ec ti ca' u yubajoo' abe'e, tz'iicajoo' a cristianojo. Tz'iicajoo' ilic aj cünün caj te'iji. \v 9 U tocajoo' u taq'uin aj Jason eteloo' u yet'oc. —Ca' joc'ocoo' aj Pablo etel aj Silas ich caj, bel ti ca'a ti wusquinte'ex a taq'uin,— cu t'anoo' ti'i aj Jason eteloo' u yet'oc. Pachili, u cha'ajoo' aj Jason eteleoo' u yet'oc ca' xicoo'. \s1 C'ochoo' aj Pablo etel aj Silas ich caj Berea. \p \v 10 Pues te'i. Le'ec ti oqui a ac'ü'ü, le'ecoo' a hermano te'iji, u tücaa'tajoo' aj Pablo etel aj Silas ti a caj Bereaja. Le'ec ti c'ochoo' te'i, ocoo' ichil a naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dios aj Israele.\x * \xo 17:10 \xt Hch 9:25; Hch 23:23,24; Jos 2:15,16; 1 S 19:12,17\x* \v 11 Le'ecoo' aj Israel a que'en ichil a caj Bereaja, mas listojoo' u yubi a t'an tuwichoo' boon a que'en ichil a caj Tesalonicaja. Qui'oo' u yool u yubi c'u' a tan u yadic aj Pablojo. Sansamal walacoo' u xoquic u ju'um a Dios ca' u yiloo' wa jaj u t'an aj Pablo etel aj Silasa.\x * \xo 17:11 \xt Is 34:16; Lc 16:29; Jn 5:39\x* \v 12 Yanoo' te'i a cajoo' u tz'oques a Jesusu. Le'ecoo' abe'e, le'ecoo' aj Israel u yet'ocoo' aj Griegojo\f + \fr 17:12 \ft Greek\f*. Ala'oo'o, le'ecoo' a nooch'up a nooch u wichil u meyaj eteloo' a winiqui. \p \v 13 Pues te'i. Le'ecoo' aj Israel a ma' ta'achoo' u tz'ocsic a Jesus ich caj Tesalonica, u yubajoo' ti tan u yadic u pectzil Dios ich caj Berea. Binoo' te'i. U lic'sajoo' u tz'iiquil a caja.\x * \xo 17:13 \xt Lc 11:52; 1 Ta 2:15\x* \v 14 Tu seebal tücaa'bi aj Pablo tac chi' c'ac'naab u men boon a hermano a que'en te'iji. Le'ec aj Silas u yet'oc aj Timoteojo, p'aatoo' te'i ich caj Berea.\x * \xo 17:14 \xt Mt 10:23\x* \v 15 Le'ec boon a tanoo' u bensic aj Pablojo, u bensajoo' tac ich caj Atenas. —Ca' a wade'ex ti'ijoo' aj Silas etel aj Timoteo ca' u seebtoo' u bajil ca' talacoo' ti jomol,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yaj p'atil. Pachili, usc'ajoo'.\x * \xo 17:15 \xt Hch 18:5\x* \s1 Te'i que'en aj Pablo ich caj Atenasa. \p \v 16 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, tan u paac'tic u c'ocholoo' aj Silas etel aj Timoteo ich caj Atenas. U yilaj ti top yanoo' a polbil muñeca a walacoo' u tz'eec ti u dios ca'ax tubajac ich caj. Yajaji u yool u men.\x * \xo 17:16 \xt Ex 32:19,20; Sal 119:158; Jer 20:9; Mi 3:8; Mr 3:5; 2 P 2:8\x* \v 17 Le'ec ti ca' u yilaj a baalo'o, oqui ichil a naj tuba walacoo' u c'ajsic a Dios aj Israele. Uchi u t'an eteloo' aj Israel te'i y eteloo' a ma' Israel le'ec a walacoo' u c'ajsic a Dios te'iji. \p Pues te'i. Sansamal walac u beel ti t'an eteloo' a cristiano le'ec tuba much'a'anoo' ti conol ti calle. \v 18 C'ümbi aj Pablo u menoo' a Epicureo u c'aba'oo' u na'ata, y u menoo' a Estoico u c'aba'oo' u na'ata. —¿C'u' a tan u yadic to'on ala'aji? Top chawac u pach u t'an,— cu t'anoo'. —Tan wal u tzicbaltic ulaac'oo' a dioso,— cu t'anoo' ulaac'. U yadajoo' a baalo' u men tan u tzicbaltic a Jesus aj Pablojo. Tan ilic u tzicbaltic u ca' cuxtal a maca. \p \v 19 Pues te'i. Ala'oo'o, u bensajoo' aj Pablo tac ti jun p'eel cuuchil u c'aba' Areopago. —Ti c'ati ti qui' wu'yi c'u' a tan a wadiqui. Tan to ti caal ti wu'yi c'u' a tan a wadiqui,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. \v 20 —Ma'ax jun sut ti wu'yi a jabix a tan a wadiqui. Ti c'ati ti wu'yi u tojil a t'an,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. \v 21 Le'ecoo' a uchben ich caj Atenas eteloo' a chen c'ochoo' to te'iji, baalo' walacoo' u mansic a q'uin u yubi wa u yadü' le'ec a c'u' a tan to u caal u yuboo'o. Jadi' a qui' tu wich u betoo'o. \p \v 22 Pues te'i. Wa'laji aj Pablo tu taanoo' ichil a Areopagojo. —Inche'ex winique'ex Atenas,— cu t'an. —Jabix tin wiliqui, top qui'e'ex ta wich a c'ajes a diosile'ex,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:22 \xt Jer 50:38\x* \v 23 —Maneen ti sut ich caj,— cu t'an aj Pablojo. —In wilaj c'u' a walaque'ex a c'ajsiqui. Tuwich jun p'eel u cuuchili, tz'iiba'an ti baala': “Ti'i a Dios a ma' eela'an wa yana.” Le'ec a Dios abe' a tane'ex a c'ajsic a ma' a weele'exe, le'ec a bel in quin tzicbalte te'exe,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \v 24 —Le'ec a Dios u betaj a yoc'olcab etel tulacal a c'u' a yan ichili, le'ec u Noochil a ca'an etel a yoc'olcaba. Ma' ta'ach u cuntal ichil a naj a betabi ti'i u men cristiano,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:24 \xt Mt 11:25; Hch 7:48\x* \v 25 —Le'ec a Dioso, yan ti'i tulacal a c'u' u c'atiji. Ma'ax c'u' aj beel ti'i a ca'ax c'u'ac a betabi u men a cristianojo. Le'ec a Dioso, walac u tz'eec u cuxtal a cristianojo. Walac u tz'eec u yic'. Tulacal a c'u' a yana, walac u tz'eec ti'ijoo' u nu'cul u cuxtal,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:25 \xt Sal 50:8; Nm 16:22; Is 42:5\x* \v 26 —Le'ec a Dioso, u betaj jun tuul a winiqui. Etel a winic abe'e, yanaji tulacal a cristiano yoc'olcab. U wecajoo' tuwich a yoc'olcaba. Payanbej u yadaj biq'uin u yantal a cristianojo, y tuba u beel ti cuxtal a cristianojo,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:26 \xt Dt 30:20; Dt 32:8\x* \v 27 —Le'ec a Dioso, u betaj tulacal abe'e, u men u c'ati ca' eeltabüc u menoo' a cristianojo. Uchac u yemeloo' u yool u yeelte a Dioso. Ma' naach que'en ala'aji. Nütz'a'an ti tulacalo'on,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:27 \xt Ro 1:20; 1 R 8:27\x* \v 28 —U cuxquintajo'on a Dioso. Patalo'on ti peques ti bajil u men. Yano'on u men. Baala' u yadaj jun tuul uchben a wetcaale'ex le'ec a seeb u yoolo: “Tulacalo'ono, u mejeno'on Dios,” cu t'an,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' aj Atenasa.\x * \xo 17:28 \xt Col 1:17; He 1:3; Tit 1:12\x* \v 29 —Wa jaj ti le'ec u mejeno'on a Dioso, ma' qui' ca' ti tz'oques jabix dios a polbil muñeca a betabi etel oro wa plata wa tunich. Abe'e, winic u betaj. Jabix ca' u tuclaja, baalo' ca' u betaj,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:29 \xt Is 40:18\x* \v 30 —Le'ec a Dios ti ca'ana, u betaj jabix ma' u yilaj c'u' u betajoo' a cristiano le'ec ti ma'ax to u yeeltoo' ti yan a Dioso. Aleebe tan u yadic a Dios ti'ijoo' tulacal a cristiano yoc'olcab: “Jele'ex a tucul. Tucle'ex a qui'i,” cu t'an a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' aj Atenasa.\x * \xo 17:30 \xt Ro 3:25; Lc 24:47\x* \v 31 —Le'ec a Dioso, u tz'aj u q'uinil u yilbil u sip'il a cristiano yoc'olcab ti tojo. Bel u ca'a ilbil a sip'il u men a winic a yeetbi u men a Dioso. U ye'aj ti'ijoo' tulacal a cristiano ti jaj c'u' u yadaj u men le'ec ti quimi a winic abe'e, u ca' cuxquintaj,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 17:31 \xt Ro 2:16; 2 Ti 4:1; 1 Co 15\x* \p \v 32 Pues te'i. Le'ec ti ca' u yubajoo' u ca' cuxtal a cristianojo, yan a cajoo' u che'ejte aj Pablojo. —Biq'uin ac to uchac ti wu'yic a t'an yoc'ol abe'e,— cu t'anoo' ulaac'. \p \v 33 Pues te'i. Joq'ui aj Pablo tu yaamoo' aj Atenasa,\x * \xo 17:33 \xt Hch 20:1\x* \v 34 pero yan a binoo' tu pach aj Pablojo. Cajoo' u tz'oques a Jesusu. Tu yaamoo' abe'e, yan jun tuul a winiqui, aj Dionisio u c'aba'. Ala'aji, jun tuul tu yaamoo' aj cünün caj a walac u meyaj ichil jun p'eel cuuchil u c'aba' Areopago. Ulaac' tucaye' a caji u tz'oques a Jesusu, ix Damaris u c'aba' ix ch'upu. Yanoo' ulaac'.\x * \xo 17:34 \xt Hch 18:8\x* \c 18 \s1 C'ochi aj Pablo ich caj Corinto. \p \v 1 Pues te'i. Joq'ui aj Pablo ich caj Atenasa. Bini ichil a caj Corintojo. \v 2 Ichil a caj abe'e, u c'ümaj jun tuul u yetcaal aj Israele, aj Aquila u c'aba'. Cuenta Ponto u caal ala'aji. Le'ec aj Aquila u yet'oc u yütan ix Priscilaja, que'en ich caj Corinto u men joc'oo' to ich cuenta Italia u men le'ec a rey Claudiojo, u yadaj ca' laj joc'ocoo' aj Israel ich caj Roma. Aj Pablojo, bini ti sut eteloo'.\x * \xo 18:2 \xt Ro 16:3\x* \v 3 Le'ec u meyajoo'o, le'ec ilic u meyaj aj Pablojo. Walacoo' u betic aj noc' naja. Le'ec aj Pablojo, uchi u posado etel aj Aquilaja. Uchi u meyaj te'i.\x * \xo 18:3 \xt 1 Co 4:12; 1 Ta 2:9\x* \v 4 Amal u q'uinil a jedele, walac u beel aj Pablo ichil a naj tuba walacoo' u c'ajsic Dios aj Israele. Walac u yadic u pectzil a Dios ti'ijoo' aj Israele, y ti'ijoo' a ma' Israele. Tan u jeeleloo' u tucul ca' u tz'oquesoo' a Jesusu. \p \v 5 Pues te'i. Joc'oo' ich cuenta Macedonia aj Silas u yet'oc aj Timoteojo. Le'ec ti c'ochoo' ich caj Corinto ala'oo'o, u p'ütaj u bete' aj noc' naj aj Pablojo. Tulacal a q'uini, tan u yadic ti'ijoo' aj Israel u pectzil a Dios aj Pablojo. —Le'ec a Jesusu, le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo,— cu t'an ti'ijoo'.\x * \xo 18:5 \xt Hch 17:14; Job 32:18\x* \v 6 Lic'oo' u tz'iiquil aj Israel yoc'ol aj Pablojo. Cajoo' u p'a'aste aj Pablojo. Le'ec aj Pablojo, u liijtaj u noc' ti'i ca' c'axüc u lu'umil u noc' ti'i u p'is ca' u yiloo' ti ma' qui' a c'u' u betajoo'o. —Inene, ma' yan in sip'il. In wadaj te'ex u pectzil a Dioso. Wa ca' xique'ex ichil a c'asa, te'ex p'atal. Aleebe bel in ca'a ti tzicbal eteloo' a ma' Israele,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yetcaal aj Israele.\x * \xo 18:6 \xt 1 P 4:4; Neh 5:13; Mt 10:14; Lc 9:5; Hch 13:51; Lv 20:9; 2 S 1:16; Ez 18:13; Ez 33:4; Ez 3:18; Ez 33:9; Hch 28:28\x* \p \v 7 Pues te'i. Joq'ui ichil a naj abe'e. Bini ichil u yotoch aj Justo, le'ec a nütz'a'an ti a naj abe'e. Ala'aji, walac ilic u tz'ocsic a Dioso. \p \v 8 Pues te'i. Yan jun tuul a winiqui, aj Crispo u c'aba'. Walac u cününtic a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israel u c'ajes a Dioso. Caji u tz'oques a Jesusu. Baalo' ilic tulacaloo' u yet'oc. Le'ec ti ca' u yubaj u pectzil a Dios a caj Corintojo, yanoo' a cajoo' u tz'oques a Jesusu. Tz'aboo' ti ocja'.\x * \xo 18:8 \xt 1 Co 1:14\x* \p \v 9 Pues te'i. Jun p'eel ac'ü' u yilaj jun p'eel ba'al ich jabix nümül aj Pablojo. —Ma' a saactal,— cu t'an a Noochtzil ti'i ich jabix nümül. —Adü' in pectzil ti'ijoo' a cristianojo. Ma' a p'ütic,— cu t'an ti'i aj Pablojo. \v 10 —Tan in cününtiquech. Ma'ax mac bel u ca'a u yajcunteech. Yanoo' ichil a caj ada'a, beloo' u ca'a u tz'ocseen,— cu t'an a Noochtzil ti'i aj Pablo ich jabix nümül.\x * \xo 18:10 \xt Is 41:10; Jer 1:18; Mt 28:20; Ro 8:31; 2 Ti 2:19\x* \v 11 Jun p'e jaab y media que'en te'i ich caj Corinto aj Pablojo. Tan u ca'ansic a cristiano yoc'ol u t'an a Dioso. \p \v 12 Pues te'i. Le'ec ti que'en aj Galion ti gobernador ich cuenta Acaya, much'lajoo' aj Israel u betoo' a c'as ti'i aj Pablojo. U bensajoo' yotoch caj. \v 13 —Jabix ti tan u ca'ansic a cristiano ca' u tz'oques Dios a winic ada'a, ma' qui' tu c'axül ti a leye,— cu t'anoo' aj Israel ti'i aj Galion. \v 14 Le'ec ti bel to u ca'a ti nuuc aj Pablojo, caji ti t'an aj Galion le'ec a gobernadoro. —U'yeene'ex aj Israel. Wa cuchi u betaj a c'as aj Pablojo, wa cuchi top yaj u betaja, jede'ec cuchi in wu'yic a t'ane'ex,— cu t'an aj Galion.\x * \xo 18:14 \xt Hch 23:29; Hch 25:11\x* \v 15 —Jadi' tz'iique'ex yoc'lal a c'u' a walac u ca'ansic ala'aji. Tz'iique'ex u men c'u' u yadajoo' a uchben cristiano aj Israele. Tz'iique'ex u men a ley a te'exe. Inche'exe, ca' a wile'ex abe'e. Ma' ineni,— cu t'an aj Galion ti'ijoo' aj Israele.\x * \xo 18:15 \xt Mt 27:4,24\x* \v 16 Pachili, toolboo' tulacaloo' pach naj.\x * \xo 18:16 \xt Ro 13:3,4\x* \v 17 Le'ecoo' aj Griegojo\f + \fr 18:17 \ft Greek\f*, u müchajoo' a winic aj Sostenese, le'ec u noochil a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israele. U jütz'ajoo' tu chi' u yotoch caj. Le'ec aj Galiono, u betaj jabix ma' u yilaj c'u' u betajoo'o.\x * \xo 18:17 \xt 1 Co 1:1\x* \s1 Usc'aji aj Pablo ich caj Antioquiaja. Ca' joq'ui tu yox sut u manül u tzicbalte u t'an a Dioso. \p \v 18 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, que'en ilic te'i ich caj Corinto yaab q'uin. —Pa'te in se' beele'ex,— cu t'an ti'ijoo' a hermano te'iji. Joc'oo' te'i aj Pablo u yet'ocoo' ix Priscila etel aj Aquilaja. Binoo' ich caj Cencrea. Le'ec ti jobi u betic c'u' u yadaj ti'i a Dios ti bel u cu bete' aj Pablojo, u tz'aj u bajil ti c'o'osbol. Ocoo' ichil a barcojo. Binoo' ich cuenta Siria.\x * \xo 18:18 \xt Nm 6:18; Hch 21:24; 1 Co 9:20; Ro 16:1\x* \v 19 C'ochoo' ichil a caj Efesojo. P'aatoo' te'i ix Priscila etel aj Aquilaja. \p Pues te'i. Oqui aj Pablo ichil a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israel u c'ajes a Dioso. U yadaj ti'ijoo' u pectzil a Dioso. \v 20 C'aatbi ti'i ca' culac te'i tzeecac pero ma' u c'atiintaj. \v 21 —Yan in mansic a fiesta a watac ich caj Jerusalen. Wa qui' tu wich Dios in wusc'al wa'ye'e, wataquen,— cu t'an ti'ijoo'. Joq'ui ichil a caj Efesojo. Oqui ichil a barcojo. Bini.\x * \xo 18:21 \xt Dt 16:1; Hch 19:21; 1 Co 4:19; He 6:3; Stg 4:15; Mt 26:39; Ro 1:10; Ro 15:32\x* \p \v 22 Pues te'i. Le'ec ti c'ochi ichil a caj Cesareaja, chen mani. Bini tac ichil a caj Jerusalene. U chiitajoo' boon a hermano te'iji. Le'ec ti joq'ui te'i, bini tac ichil a caj Antioquiaja. \v 23 Ma' yaab q'uin culaji te'i. Pachili, joq'ui tucaye'il. Bini ich cuenta Galacia ich cuenta Frigia. Tan u sutintic boon a hermano te'iji. Tan u chichcunticoo' u yool.\x * \xo 18:23 \xt Ga 1:1; Is 35:3\x* \s1 Tan u tzicbal ich caj Efeso aj Apoloso. \p \v 24 Pues te'i. Yan jun tuul aj Israele, aj Apolos u c'aba'. Alejandria u c'aba' u caal. C'ochi to ich caj Efeso. Patal ti t'an ala'aji. U yeel ti qui' u t'an a Dios a tz'iiba'ana.\x * \xo 18:24 \xt 1 Co 1:12; Tit 3:13\x* \v 25 Albi ti'i c'u' u yadaj aj Juan aj tz'aj ocja' yoc'ol a Noochtzili. Tulacal u yool walac u tzicbaltic a Noochtzil aj Apoloso. Jaj c'u' a walac u yadic yoc'ol a Jesusu, pero jadi' jabix u yadaj aj Juana, jadi' u yeel ala'aji.\x * \xo 18:25 \xt Ro 12:11; Hch 19:3\x* \v 26 Ma' saac ala'aji. Caji ti t'an ichil a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israele. Le'ec ix Priscila etel aj Aquilaja, u yubajoo' u t'an. U bensajoo' aj Apolos tu junal. U yadajoo' ti'i aj Apolos c'u' a ma' u yeel yoc'ol a Dioso. \p \v 27 Pues te'i. Aj Apoloso, u c'atiintaj beel ich cuenta Acaya. Le'ecoo' a hermano ich caj Efesojo, u yaantajoo' aj Apoloso. U tz'iibtajoo' a carta ti'ijoo' a hermano ich cuenta Acaya ca' u c'ümoo' aj Apoloso. Le'ec ti c'ochi te'iji, u yaantajoo' ti qui' ca' chichacoo' u yool. Le'ec a Dioso, u ch'a'aj u yotzilil ala'oo'o, mentücü, tanoo' u tz'ocsic a Jesusu.\x * \xo 18:27 \xt Jn 1:12,13; 1 Co 3:6; 2 Co 1:24; 2 Co 10:14; 1 P 5:2,3\x* \v 28 Tu taanoo' a cristianojo, tan u tzicbal eteloo' u yetcaal aj Israel aj Apoloso. Mas patal ala'aji tu wichoo'. Etel u ju'um a Dioso, u ye'aj ti'ijoo' aj Israel tu jajil ti le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo, le'ec a Jesusu.\x * \xo 18:28 \xt Hch 9:22\x* \c 19 \s1 C'ochi aj Pablo ich caj Efeso. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec ti que'en to ich caj Corinto aj Apoloso, tan u beel aj Pablo tuba yan a witz a yaaba. C'ochi ich caj Efeso. Te'i u c'ümaj u bajil eteloo' a cristiano a walacoo' u tz'ocsic u t'an aj Juan aj tz'aj ocja'a.\x * \xo 19:1 \xt 1 Co 1:12\x* \v 2 —Le'ec ti caje'ex to a tz'oquese, ¿a c'ümaje'ex wa u Püsüc'al a Dioso?— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. —Ma',— cu t'anoo' ti'i. —Ma'ax ti wu'yaj wa yan u Püsüc'al a Dioso,— cu t'anoo' ti'i.\x * \xo 19:2 \xt Hch 8:16; 1 S 3:7\x* \v 3 —¿C'u' ti ocja'il a c'ümaje'ex?— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. —Ti c'ümaj a ocja' jabix ca' u yadaj aj Juan aj tz'aj ocja'a,— cu t'anoo' ti'i.\x * \xo 19:3 \xt Hch 18:25\x* \v 4 —Le'ec aj Juana, u tz'aj ti ocja' boon u jelajoo' u tucul ca' u tucloo' a quich'pan tuculu. “Tz'ocse'ex mac a watac to pachili,” cu t'an aj Juan uchi. Le'ec abe'e, le'ec a Jesusu, le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' boon a walacoo' u tz'ocsic aj Juana.\x * \xo 19:4 \xt Hch 1:5; Hch 11:16; Hch 13:24\x* \v 5 Le'ec ti ca' u yubajoo' abe'e, u c'ümajoo' a ocja' tu c'aba' a Noochtzili, le'ec a Jesusu.\x * \xo 19:5 \xt Ga 3:27\x* \v 6 Pachili, le'ec aj Pablojo, u tz'aj u c'ü' yoc'oloo' u pol. Oqui u Püsüc'al a Dios ichiloo' u püsüc'ala. Le'ecoo' abe'e, uchoo' u t'an etel a t'an a jumpaay u wich le'ec a ma' u yeeloo'o. U yadajoo' ilic u t'an a Dioso.\x * \xo 19:6 \xt Hch 2:4\x* \v 7 Ala'oo'o, doce tuuloo' tu bajil. \p \v 8 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, ox p'e uj que'en ich caj Efeso. Tan ti tan u yocol ichil a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israele. Ma' saac ti t'an aj Pabloji. U tzicbaltaj biqui ti walac u tücaa' a Dios yoc'lal ca' tz'ocsabüc u t'an.\x * \xo 19:8 \xt Hch 17:2; Hch 1:3; Hch 28:23\x* \v 9 Yan a top ma' yan q'uin u yubaj t'an tu yaamoo' a cristiano abe'e. Le'ecoo' abe'e, ma' u c'atoo' u tz'oques aj Pablojo. U yadajoo' a c'as yoc'ol a Jesucristo tu taanoo' a cristianojo. P'ütboo' ala'oo' u men aj Pablojo. U bensajoo' boon a cajoo' u tz'oques a Jesus tu pacha. Aj Pablojo, caji ti tzicbal eteloo' ala'oo' sansamal ichil u escuela a maestro u c'aba' aj Tiranno.\x * \xo 19:9 \xt 2 R 17:14; 2 Cr 30:8; Neh 9:16,17; 2 Ti 1:15; 2 P 2:2; Jud; 10; Hch 9:2\x* \v 10 Ca' p'e jaab u betaj ti baalo' aj Pablojo, mentücü, tulacal a boon a que'en ich cuenta Asia ca'ax aj Israeloo' ca'ax ma', u yubajoo' u pectzil a Noochtzili.\x * \xo 19:10 \xt Hch 20:31\x* \p \v 11 Pues te'i. Tz'abi ti'i aj Pablo u men Dios ca' u bete' a noxi' milagro.\x * \xo 19:11 \xt Mr 16:20\x* \v 12 Le'ec u paño wa ulaac' u noc' aj Pablojo, walac u bensabül ti'i a c'oja'ana. Walac u ch'anül u men. Walac u joc'ol a c'ac'asba'al a que'en tu püsüc'al u men.\x * \xo 19:12 \xt 2 R 4:29\x* \p \v 13 Pues te'i. Yanoo' aj Israel a walacoo' u manül cajil caj ti'i u yaaltic u joq'ues a c'ac'asba'al ichil u püsüc'al a maca. U tuclajoo' u yadü' u c'aba' a Noochtzil le'ec a Jesus ti'i ca' u joq'esoo' a c'ac'asba'al ichil u püsüc'al a maca. —“Etel u muc' u c'aba' a Jesus le'ec a tzicbalbi u men aj Pablojo, tan ti wadic tech. Joq'uen,” quechac ti'i,— cu t'anoo' tu bajil.\x * \xo 19:13 \xt Mt 12:27; Mr 9:38; Lc 9:49\x* \p \v 14 Pues te'i. Jun tuul u noochil u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, Esceva u c'aba'. Yan u mejen siete tuul. Le'ecoo' a siete tuulu, tanoo' u yaaltic u yadü' c'u' u tuclajoo' u yadü' ti'i a yan a c'ac'asba'al ichil u püsüc'ala. \v 15 C'u' betiqui, le'ec a c'ac'asba'ala, uchi u nuuc. —In weel u wich a Jesusu. In weel u wich aj Pablojo, pero ¿maque'ex inche'exe?— cu t'an a c'ac'asba'al ti'ijoo' a siete tuulu.\x * \xo 19:15 \xt Mt 8:29; Mr 1:24; Mr 5:7\x* \p \v 16 Pues te'i. Le'ec a winic a yan a c'ac'asba'al ichil u püsüc'ala, u pulaj u bajil yoc'ol a siete tuulu. Cho'boo' u men a jun tuulu. Yajcunboo' a siete tuulu. Pitnoc'oo' ti joc'oo' ichil a naja. Puutz'oo'. \v 17 Weecoo' u pectzil ich caj Efeso c'u' a maniji. Le'ecoo' aj Israel eteloo' a ma' Israele, u yubajoo'. Saacajoo'. U yadajoo' u qui'il u c'aba' a Noochtzil a Jesusu.\x * \xo 19:17 \xt Lc 1:65; Lc 7:16; Hch 2:43; Hch 5:5,11\x* \v 18 Yanoo' aj pulya'aj a tanoo' u tz'ocsic a Jesusu, u tzolajoo' a c'as u betajoo'o.\x * \xo 19:18 \xt Jer 3:13; Mt 3:6\x* \v 19 Yanoo' aj pulya'aja, u talesajoo' u ju'umil u meyaj. U chuwajoo' tu taan tulacal a cristianojo. Xocbi u tool a ju'um abe'e. Watac cincuenta mil p'eel a taq'uin u tool.\x * \xo 19:19 \xt Is 30:22; Dn 2:2\x* \v 20 Baalo' ti chica'an ti yan u muc' u pectzil a Noochtzili. Yaaboo' a cristiano a cajoo' u tz'oques u t'an a Noochtzili.\x * \xo 19:20 \xt Col 1:6\x* \p \v 21 Pues te'i. Le'ec ti uchi tulacal abe'e, aj Pablojo, u c'atiintaj beel ti sut ich cuenta Macedonia ich cuenta Acaya. Tu pach abe'e, yan u beel ich caj Jerusalen. —Le'ec ca' manüquen te'iji, yan in beel in wila' a caj Romaja,— cu t'an aj Pablo tu bajili.\x * \xo 19:21 \xt Ro 15:25; Ga 2:1; Hch 20:22; Ro 15:21\x* \v 22 U tücaa'taj ca' tuul u yet'oc ich cuenta Macedonia, le'ec aj Timoteo etel aj Erasto. Le'ec aj Pablojo, culaji to ich cuenta Asia ma' yaab q'uin.\x * \xo 19:22 \xt Hch 13:5; Ro 16:23; 2 Ti 4:20\x* \s1 Tz'iicaji a caj Efesejo. \p \v 23 Pues te'i. Ti a q'uin ti tan u tuclic a beel aj Pablojo, liq'ui u tz'iiquil u yaabil a cristiano yoc'oloo' a hermanojo.\x * \xo 19:23 \xt 2 Co 1:8; Hch 9:2\x* \v 24 Aj Demetrio u lic'saj u tz'iiquil a cristianojo. Walac u püt plata ala'aji. Walac u pütic a tz'i' naj etel plata. Quet u wich a tz'i' naj etel a c'unaj tuba walac u c'ajsabül santo Diana. Yaab u naal u yetmeyaj u men aj Demetrio.\x * \xo 19:24 \xt Hch 16:16,19\x* \v 25 U much'quintajoo' u yetmeyaj etel boon ulaac' a c'üs quet u meyajoo'o. —In wet'oque'ex, ¿ma' wa a weele'ex ti etel a meyaj ada'a, yaab a taq'uin a walac ti betiqui?— cu t'an aj Demetrio ti'ijoo'o. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i.\x * \xo 19:25 \xt Pr 15:27; 1 Ti 6:10; Rev 18:16\x* \v 26 —¿Ma' wa tane'ex a wilic a wu'yic c'u' a tan u betic aj Pablojo?— cu t'an ti'ijoo'. —Ma' chen wa'ye' ich caj Efeso, pero c'üs ca'ax tubajac ich cuenta Asia tan u jelic u tucul a cristiano aj Pablojo. Tan u tz'ocsabül u t'an. “Ma jiil Dios a dios a betabi u men cristiano,” cu t'an aj Pablojo,— cu t'an aj Demetrio ti'ijoo'o.\x * \xo 19:26 \xt Sal 115:4; Is 41:24; Is 44:10-20; Is 46:7; Jer 10:3; Hch 17:29; 1 Co 8:4\x* \v 27 —Top ma' qui' c'u' a tan u yadic aj Pablojo,— cu t'an aj Demetriojo. —Uchac u jobol ti meyaj. Ma' jadi' abe'e, le'ecoo' a cristianojo, uchac u p'üticoo' u c'ajsic u c'unajil santo Diana. Le'ec a boon a que'en ich cuenta Asia wa c'üs tulacal a yoc'olcaba, walac u c'ajsic santo Diana. Beloo' u ca'a u p'ütü' u c'ajes ado'o,— cu t'an aj Demetrio ti'ijoo' u yet'oc a walacoo' u püt plataja. \p \v 28 Pues te'i. Ca' u yubajoo' u t'ana, tz'iicajoo'. —Nooch u c'abeetil a Dianaja, u diosil a caj Efesojo,— cu t'anoo' ti chich.\x * \xo 19:28 \xt Jer 50:38; Hab 2:18,19; Rev 13:4\x* \v 29 Tanoo' u lic'sic u tz'iiquil tu bajil a caja. Müchbi ca' tuul u yetmanül aj Pablojo. Le'ec aj Gayo etel aj Aristarco u c'aba' a ca' tuulu. Cuenta Macedonia u caaloo'. Much'lajoo' a caj ti jomol ichil a noxi' naja. U bensajoo' a ca' tuul te'i.\x * \xo 19:29 \xt Ro 16:23; 1 Co 1:14; Hch 20:4; Hch 27:2; Col 4:10; Flm 24\x* \v 30 Le'ec aj Pablojo, u c'atiintaj ocol ichil a naj abe'e. Ma' ilic cha'bi ca' xi'ic u menoo' boon a hermano a te'iji. \v 31 Yanoo' a nooch u wichiloo' u meyaj ich cuenta Asia a qui'oo' tu wich aj Pablojo. U tücaa'tajoo' u pectzil ti'i aj Pablo ti'i ma' u yocol ichil a noxi' naj abe'e.\x * \xo 19:31 \xt Pr 16:7; Hch 16:6; 1 P 1:1; Rev 1:11\x* \p \v 32 Pues te'i. Le'ecoo' a cristiano ichil a noxi' naja, choconacoo'. Jujumpaay c'u' a tanoo' u yadic a cristianojo. Ma' u yeeloo' c'u' a tan u manülü. Le'ec a yaaboo'o, ma' u yeeloo' c'u' ca'a ti much'a'anoo'. \v 33 Le'ecoo' aj Israele, u tutulca'tajoo' aj Alejandro tu taanoo' a yaaba. Yanoo' tu yaam a yaaba, u yadajoo' ti'i aj Alejandro c'u' ca'a ti much'a'anoo' a caja. Le'ec aj. Alejandrojo, u pecsaj u c'ü' ti'i u p'üticoo' u peec a cristianojo. —Ma' yan u sip'il aj Israele,— cu t'anac cuchi ti'ijoo'.\x * \xo 19:33 \xt Hch 12:17; Hch 13:16; Hch 21:40; 1 Ti 1:20; 2 Ti 4:14\x* \v 34 Aj Alejandrojo, eeltabi ti aj Israel ala'i u menoo' a yaaba, mentücü, cajoo' ti t'an ti chich. —Nooch u c'abeetil a Dianaja, u diosil a caj Efesojo,— cu t'anoo' ti chich. Watac ca' p'e hora tan ti tanoo' u yadic ti baalo'. \p \v 35 Pues te'i. Aj tz'iib ti'i a caja, u wet'ajoo' u t'an a cristianojo. —Winique'ex ich caj Efeso,— cu t'an ti'ijoo'. —Le'ec a caj Efeso, le'ec u yaj cananil u yotoch a santo Diana a top c'abeete. Tulacal a yoc'olcaba, u yeel ti baalo'. U yeeloo' ilic ti walac ti cününtic a tunich a c'axi ti ca'an le'ec u p'is u wich Dianaja,— cu t'an aj tz'iib ti'ijoo' a much'a'anoo'o. \v 36 —Ma'ax mac jede'ec u paatal u yadic wa chen tus abe'e, mentücü, mas qui' ca' a seelte'ex a bajil. Ma' a betique'ex a ca'ax c'u'ac wa sic'a'ane'ex a wool ta bajil,— cu t'an aj tz'iib ti'ijoo'o. \v 37 —A talesaje'ex wa'ye' a winicoo' ado'o, le'ec u yetmanül aj Pablojo. Ma' uchoo' u xuuch' ichil u yotoch ti dios, ma'ax u maclant'antajoo' ti dios,— cu t'an aj tz'iib. \v 38 —Wa le'ec aj Demetrio u yet'ocoo' u yetmeyaja, wa u c'atoo' u tzolo' a maca, yan u beel u yadü' ti'i aj il sip'il yotoch caj. Te'i jede'ec u paatal u yadic u sip'ili,— cu t'an aj tz'iib ti'ijoo' a cristianojo. \v 39 —Wa yan ulaac' a c'ate'ex a wadü'ü, yan a wadique'ex ti'ijoo' aj cünün caj ti much'lacoo'o,— cu t'an aj tz'iib ti'ijoo' a cristianojo. \v 40 —Aleebe uchac ti c'axül ichil ti sip'il u men much'a'ano'on ti ma' yan u tojil. Ma' yan c'u' a ca' ti wadü'ü, wa ca' c'aatbüc ti chi',— cu t'an ti'ijoo' a cristianojo.\x * \xo 19:40 \xt 1 R 1:41; Mt 26:5\x* \v 41 Le'ec ti ca' u yadaj abe' aj tz'iibi, u yadaj ti'ijoo' a cristiano ca' joc'ocoo' ichil a noxi' naja.\x * \xo 19:41 \xt Pr 15:1; Ec 9:17; Sal 65:7; 2 Co 1:8,10\x* \c 20 \s1 Mani aj Pablo ich cuenta Macedonia cuenta Grecia\f + \fr 20:0 \ft Greece\f*. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec ti mani u tz'iiquil a caja, le'ec aj Pablojo, u much'quintajoo' boon a hermano ichil a caj abe'e. U chichcuntajoo' u yool etel u t'an. —Pa'te in beele'ex,— cu t'an ti'ijoo'. Joq'ui te'i. Tan u beel ti cuenta Macedonia.\x * \xo 20:1 \xt 1 Co 16:5; 2 Co 7:5\x* \v 2 Le'ec ti tan u beele, walac u sutinticoo' a hermano cajil caj a que'en ti beje. Walac u chichcunticoo' u yool tu jajil etel u t'an. Despues c'ochi ich cuenta Grecia\f + \fr 20:2 \ft Greece\f*. \v 3 Que'en te'i ox p'e uj. Tan u tuclic u beel ich barco cuenta Siria. Ca' u yubaja, tanoo' u tuclic u quimsabül aj Pablo u menoo' aj Israel ich cuenta Grecia\f + \fr 20:3 \ft Greece\f*. Aj Pablojo, u ca' tuclaj u yusc'al tu pach ich cuenta Macedonia.\x * \xo 20:3 \xt 2 Co 11:26\x* \v 4 Yanoo' u yet'oc ti bej. Le'ec aj Sopatere, Berea u caal. Que'en tu pach. Le'ec aj Aristarco u yet'oc aj Segundo, Tesalonica u caaloo'. Que'enoo' tu pach. Te'i que'en aj Gayo, le'ec a Derbe u caala. Te'i que'en aj Timoteojo. Te'i que'en aj Tiquico u yet'oc aj Trofimo. Cuenta Asia u caaloo'. Que'enoo' tu pach aj Pablo.\x * \xo 20:4 \xt Hch 27:2; Hch 19:29; Hch 16:1; Ef 6:21; Hch 21:29; 2 Ti 4:20\x* \v 5 Tulacaloo' ala'oo'o, binoo' taanil. Tanoo' u paac'tico'on ich caj Troas. Inene, aj Lucasen. \v 6 Ich caj Filipos ti mansaj a fiesta le'ec ti ma' ta'ach u jantabül a pan wa yan u levadurajil. Pachili, joc'o'on te'i. Oco'on ichil a barcojo. Cinco q'uin que'eno'on ichil a barco ti c'ocho'on ich caj Troas. Culajo'on te'i siete q'uin.\x * \xo 20:6 \xt Ex 12:14; Hch 16:8\x* \s1 Mani ti sut aj Pablo ich caj Troas. \p \v 7 Pues te'i. Much'a'ano'on ti Domingo ti ac'ü' ti jante u c'ajsabeeb a Noochtzili. Le'ec aj Pablojo, tan u ca'ansicoo' a hermano ich caj Troas. Yan u joc'ol ich caj tu samalil, mentücü, chawac u pach u t'an. C'ochi a chumuc ac'ü'ü. Tan to u t'an.\x * \xo 20:7 \xt Jn 20:1; Hch 2:42\x* \v 8 Much'a'ano'on ichil a cuarto tu yox tzaam a naja. Yan ti yaab a c'aac' ichil a cuarto abe'e.\x * \xo 20:8 \xt Lc 22:12; Hch 1:13\x* \v 9 Tina'an jun tuul ch'ajom Eutico u c'aba' chi' ventana. Emi u wüyül u men top chawac u pach u t'an aj Pablojo. Quimen ti wüyül. C'axi tac ti lu'um. Emoo' u molo'. Ca' u yilajoo'o, quimi jumpul a ch'ajomo. \p \v 10 Pues te'i. Emi aj Pablojo. U meec'taj a quimene. —Ma' u yajtale'ex a wool. Cuxa'an ala'aji,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. Baalo' ti ca' cuxlaji a ch'ajomo.\x * \xo 20:10 \xt 1 R 17:21; 2 R 4:34; Mt 9:24; Mr 5:39; Lc 7:13; Jn 11:40; Hch 9:40\x* \v 11 Naq'ui aj Pablo tucaye'. Jani te'i. Uchi u t'an eteloo' asto ti tan u sastal. Despues joq'ui. Bini. \v 12 Cuxa'an ti bini p'ütbül a ch'ajom tu yotoch u menoo' a hermanojo. Qui'oo' u yool u men cuxa'an a ch'ajomo.\x * \xo 20:12 \xt Is 40:1; Ef 6:22; 1 Ta 3:2; 1 Ta 5:11,14; 2 Ta 2:16\x* \s1 Le'ec ti joq'ui ich caj Troas, bini ich caj Mileto. \p \v 13 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, u c'atiintaj beel ti oc tac ti a caj Asono. Te'i u yocol ichil a barcojo. Ino'ono, bino'on te'i taanil ich barco.\x * \xo 20:13 \xt Mr 1:35\x* \v 14 Le'ec ti ca' u c'ümajo'on ichil a caj abe'e, oqui tiqui yaam ichil a barcojo. Bino'on ich caj Mitilene. \v 15 Joc'o'on te'i. Tu samalil ti mansaj cuenta Quio. Tu ca'bejil c'ocho'on ich cuenta Samos. Uchi ti jedel ich caj Trogilio. Tu yoxejil c'ocho'on ich caj Mileto. \v 16 Le'ec aj Pablojo, ma' u c'atiintaj u manes a q'uin ich cuenta Asia, mentücü, ma' bino'on ich caj Efeso. U c'atiintaj c'ochol ich caj Jerusalen ti jomol wa yan biqui ti'i u mansic a fiesta u c'aba' Pentecostes te'i.\x * \xo 20:16 \xt Hch 18:21; Hch 19:21; Hch 21:4,12; Hch 24:17; Hch 2:1; 1 Co 16:8\x* \s1 Uchi u tzicbal aj Pablo eteloo' u yaj cananil boon a hermano a taloo' caj Efesojo. \p \v 17 Pues te'i. Aj Pablojo, que'en to ich caj Mileto. U tücaa'taj u pectzil ich caj Efeso ca' talacoo' u yaj cananiloo' boon a hermano te'i.\x * \xo 20:17 \xt 1 Ti 4:14\x* \v 18 Le'ec ti c'ochoo'o, caji ti tzicbal eteloo'. —Inche'exe, ¿ma' wa a weele'ex c'u' in betaj le'ec ti yaax udeen ich cuenta Asia asto tac leeb?— cu t'an ti'ijoo'. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i.\x * \xo 20:18 \xt Hch 18:19\x* \v 19 —In betaj u meyaj a Noochtzili, pero ma' in ye'aj in bajil wa jabix chen inen a pataleni. Uchi in woc'ol u men ma' tan u tz'ocsabül u t'an a Noochtzili. In c'ümaj a yaj u men c'u' u betajoo' ten in wetcaal aj Israele,— cu t'an aj Pablojo. \v 20 —Ma' in p'ütaj in wadic te'ex c'u' a yan a wu'yique'exe. In wadaj te'ex le'ec ti much'a'ane'ex. In ca' adaj te'ex ichile'ex a wotoch a jujun tuule'exe,— cu t'an aj Pablojo. \v 21 —“Jele'ex a tucul. Tucle'ex a quich'pan tucul jabix u c'ati a Dioso. Tz'ocse'ex ti Noochil a Jesucristojo,” queen ti'ijoo' aj Israel y ti'ijoo' a ma' Israele. ¿Ma' wa a weele'ex tulacal abe'e?— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a taloo' ich caj Efesojo. —Ti weel,— cu t'anoo' ti'i.\x * \xo 20:21 \xt Hch 18:5; Mr 1:15; Hch 2:38\x* \p \v 22 —Pues te'i. Aleebe le'ec u Püsüc'al a Dioso, tan u tücaa'tiquen ich caj Jerusalen. Ma' in weel c'u' a bel in ca'a in c'ümü' te'i,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 20:22 \xt Hch 19:21\x* \v 23 —“Bel a ca'a ti presojil ich caj Jerusalen. Bel a ca'a a c'ümü' a yaj te'iji,” cu t'an ten u Püsüc'al a Dios ichil a jujun p'eel a caja,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' boon a taloo' ich caj Efesojo.\x * \xo 20:23 \xt Hch 21:4,11; 1 Ta 3:3\x* \v 24 —Ca'ax quimiquen ich caj Jerusalen ma'ax c'u'i ado'o. Jadi' in c'ati in jobes a meyaj a tz'abi ten u men in Noochil a Jesucristojo. Le'ec a meyaj abe'e, le'ec ti tan in wadic ti'ijoo' a cristiano u pectzil a Dioso, le'ec biqui ti walac u ch'a'ic u yotzilil a cristianojo,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a taloo' ich caj Efesojo.\x * \xo 20:24 \xt Ro 8:35; 2 Co 4:16; 2 Ti 4:7; Hch 1:17; Ga 1:1\x* \v 25 —Maneen ta yaame'ex biq'uin ado'o. In wadaj te'ex biqui ti walac u t'ücaa' a Dioso. Aleebe in weel. Ma' ta ca' ilique'ex in wich tucaye',\x * \xo 20:25 \xt Ro 15:23\x* \v 26 mentücü, aleebe, tan in wadic te'ex. Wa yan mac a ma' tan u tz'ocsic a Noochtzili, ma' yan in sip'il ti'i,\x * \xo 20:26 \xt 2 Co 7:2\x* \v 27 porque ma' in p'ütaj in wadü' te'ex tulacal u pectzil a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' boon a taloo' ich caj Efesojo.\x * \xo 20:27 \xt Lc 7:30\x* \v 28 —Ca' a wile'ex a bajil. Tz'abi te'ex u men u Püsüc'al a Dioso, ti inche'ex u yaj cananil y u yaj ca'ansajiloo' a hermanojo, le'ecoo' a ti'i a Dioso. Le'ecoo' a hermanojo, ac bo'la'anoo' u sip'il u men a Noochtzil le'ec ti quimsabi.\x * \xo 20:28 \xt 1 Ti 4:16; 1 Co 12:28; Ef 1:7; He 9:14\x* \v 29 In weel le'ec ti joc'oquene, watacoo' a mac ta yaame'exe. Beloo' u cu tuse'ex ti'i a p'ütique'ex a c'ajes a Jesusu,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 20:29 \xt Mt 7:15\x* \v 30 —Ta yaame'ex que'en mac a bel u ca'a ti tus ti'ijoo' boon a hermano ti'i u tz'ocsabül u t'an ala'aji.\x * \xo 20:30 \xt 1 Jn 2:19\x* \v 31 Qui' cününte'ex a bajil. C'ajese'ex a ox p'e jaab ti que'enen ta yaame'exe. Ti q'uin ti ac'ü' in ca'ansaje'ex. Uchi in woc'ol a mene'ex.\x * \xo 20:31 \xt Hch 19:10\x* \v 32 Aleebe, tan in p'ütique'ex tu c'ü' a Dioso, ca' u cününte'ex. Le'ec u t'an a Dioso, jede'ec u paatal u chichcuntique'ex a wool. U t'an a Dioso, jede'ec ilic u paatal u tz'eec te'ex a cuuchil ti ca'an tu yaamoo' u chucaan tulacal boon a ti'i a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 20:32 \xt He 13:9; Jn 17:17; Hch 9:31; Ef 1:18; Col 3:24\x* \v 33 —Ma' in tz'i'laj u taq'uin ma'ax u noc' a ma'ax maca.\x * \xo 20:33 \xt 1 S 12:3; 1 Co 9:12; 2 Co 7:2\x* \v 34 Uchi in meyaj ti'i in q'uexical c'u' a c'abeet ten y c'u' a c'abeet ti'ijoo' in wet'oc ti bej,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 20:34 \xt 1 Co 4:12\x* \v 35 —Ti baalo' in ye'aj te'ex ti yan ti beel ti meyaj y ti waanticoo' mac a ma'ax c'u' a yan ti'iji. C'ajese'ex u t'an a Noochtzil a Jesus ti ca' u yadaj: “Le'ec a mac a tan u sijic a c'u'aca, mas qui' u yool tuwich a mac a tan u c'ümic abe'e,” cu t'an a Jesusu,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 20:35 \xt Ro 15:1; Ef 4:28; Mt 10:8; 1 Co 9:12; 2 Co 11:9\x* \v 36 Le'ec ti jobi u yadic abe'e, aj Pablojo, xonlaji te'i. Caji ti t'an etel Dios u yet'ocoo' u chucaan a taloo' ich caj Efesojo. \v 37-38 Pachili, uchoo' u yoc'ol u men u yajiloo' u yool u men albi ti'ijoo' ti ma' tu ca' ilbil u wich aj Pablojo. Ala'oo'o, u meec'tajoo' aj Pablojo. U yutzintajoo' jabix ti sucoo' u bete' tu caal. Despues binoo' u p'ütü' aj Pablo ich barco.\x * \xo 20:37-38 \xt Gn 45:14\x* \c 21 \s1 Tan to u beel aj Pablo ich caj Jerusalen. \p \v 1 Pues te'i. Inen aj Lucasen. Joc'o'on tu yaamoo' a taloo' caj Efeso. Oco'on ichil a barcojo. Bino'on ti toj cuenta Cos. Tu samalili, c'ocho'on cuenta Rodas. Joc'o'on te'i. Bino'on caj Patara. \v 2 Ich caj Patara ti cüxtaj ulaac' a barco a bel u ca'a cuenta Fenicia. Oco'on ichili. Bino'on. \v 3 C'ocho'on tuba chica'an cuenta Chipre. Chen mano'on ti sur\f + \fr 21:3 \ft south\f* ti a lu'um ado'o. Bino'on cuenta Siria. Oco'on ich caj Tiro tuba yan u joc'ol u cuch a barcojo.\x * \xo 21:3 \xt Jue 10:6; 2 S 8:6; Is 7:2; Mt 4:24; Lc 2:2; Hch 15:23,41; Hch 18:18\x* \p \v 4 Pues te'i. Ti cüxtajoo' a hermano te'i, y culajo'on siete q'uin eteloo'. Albi ti'ijoo' a que'en ich caj Tiro u men u Püsüc'al Dios c'u' ti yajil a bel u ca'a u c'ümü' aj Pablo ich caj Jerusalen, mentücü, u yadajoo' ti'i: —Ma' a beel ich caj Jerusalen,— cu t'anoo' ti'i.\x * \xo 21:4 \xt Hch 20:23\x* \v 5 Le'ec ti mani a siete q'uini, yan ti ca' ocol ichil a barcojo. Tulacaloo' a hermano tac eteloo' u yütan eteloo' u mejen, binoo' u p'üto'on pach caj. Xonlajo'on chi' ja' ti t'an etel a Dioso.\x * \xo 21:5 \xt 1 R 8:54; Sal 95:6; Mr 1:40; Hch 7:60; Hch 9:40; Hch 20:36\x* \v 6 —Pa'te ti beel,— co'on ti'ijoo'. Pachili, oco'on ichil a barcojo. Ala'oo'o, usc'ajoo'. \p \v 7 Pues te'i. Joc'o'on ich caj Tiro. Bino'on ich caj Tolemaida. Te'i ti p'ütaj a beel ichil a barcojo. Ti chiitajoo' boon a hermano ich caj Tolemaida. Jadi' jun p'e q'uin que'eno'on te'i. \v 8 Tu samalili, joc'o'on te'i. Bino'on ich caj Cesarea. Oco'on ichil u yotoch aj Felipe ti posado. Ala'aji, jun tuul tu yaam a siete tuulu, le'ec u tzeentajoo' ix ma'icham ich caj Jerusalen biq'uin ado'o. Walac u tzicbaltic a Noochtzil aj Felipeje.\x * \xo 21:8 \xt Hch 8:40; Ef 4:11; 2 Ti 4:5; Hch 6:5; Hch 8:26\x* \v 9 Yan u mejen cuatro tuul. Ix chu'oo' u mejen. Ma' yanoo' u yicham. Walacoo' u yadic u t'an a Dios a cuatro tuulu.\x * \xo 21:9 \xt Jl 2:28; Hch 2:17\x* \p \v 10 Pues te'i. Yaab q'uin que'eno'on te'i le'ec ti c'ochi jun tuul a winiqui, aj Agabo u c'aba'. Tali cuenta Judea. Walac u yaalbül ti'i u men u Püsüc'al a Dios c'u' a yantal u ca'aja.\x * \xo 21:10 \xt Hch 11:28\x* \v 11 C'ochi aj Agabo tiqui wetel. Ala'aji, u joc'saj u correa aj Pablojo. Aj Agabojo, u c'üxaj u bajil tu yoc tu c'ü' etel. —“Baalo' ti bel u ca'a c'üxbül u yumil a correa ada'a, u menoo' aj Israel ich caj Jerusalen. Bel u ca'a c'ubbul ti'ijoo' a ma' Israele,” cu t'an u yaalbül u men u Püsüc'al a Dioso,— cu t'an to'on aj Agabojo.\x * \xo 21:11 \xt Ef 3:1; Ef 6:20; Fil 1:7; 2 Ti 2:9\x* \v 12 Le'ec ti ca' ti wu'yaj abe'e, ti wadaj ti'i aj Pablojo: —Ma' a beel ich caj Jerusalen,— co'on ti'i. —Ma' a beel,— cu t'anoo' a hermano ichil a caj Cesareaja. \v 13 —¿C'u' ca'a tane'ex a woc'ol? ¿C'u' ca'a tane'ex a yajcuntic in wool etel a t'an abe'e?— cu t'an aj Pablojo. —Ca'ax tz'abüquen ti presojil ich caj Jerusalen ca'ax quimsabüquen te'i u men tan in tz'ocsic in Noochil a Jesusu, ma'ax c'u'i ten abe'e,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 21:13 \xt Hch 20:24; Ro 8:35; 1 Co 4:9; 2 Co 4:10; Fil 1:20; Col 1:24; 2 Ti 4:6\x* \v 14 Chica'an to'on ti ma' tan u yubic ti t'an. Ti p'ütaj ti wadic ti'i ti ma' u beel ich caj Jerusalen. —Ca' uchuc jabix u c'ati a Dioso,— co'on.\x * \xo 21:14 \xt Gn 43:14; 1 S 3:18; Mt 26:42; Lc 22:42\x* \p \v 15 Pues te'i. Ti listartaj ti bajil. Joc'o'on te'i. Cajo'on ti beel ich caj Jerusalen. \v 16 Que'enoo' tiqui pach a hermano a taloo' caj Cesarea. Le'ec ca' c'ochoco'on ich caj Jerusalen, yan ti cüxtic ti posado ichil u yotoch aj Mnason. Cuenta Chipre u caal ala'aji. Uchi caac u tz'oques a Noochtzili. Bel ti ca'a p'ütbül te'i u menoo' a hermano a que'en tiqui pacha. \s1 Bini aj Pablo ti sut etel aj Jacobo. \p \v 17 Pues te'i. C'ocho'on ich caj Jerusalen. U c'ümajo'on a hermanojoo'o. Qui'oo' u yool u men c'ocho'on.\x * \xo 21:17 \xt Hch 15:4\x* \v 18 Tu samalili, bini aj Pablo ti sut etel aj Jacobo. Que'eno'on tu pach. Le'ecoo' u yaj cananil a hermano ich caj Jerusalene, que'enoo' etel aj Jacob.\x * \xo 21:18 \xt Hch 15:13; Ga 1:19; Ga 2:9; Stg 1:1\x* \v 19 Dioosboo' u men aj Pablojo. Pachili, u yadaj ti'ijoo' a que'en te'i tulacal a c'u' u betaj etel u muc' a Dioso, le'ec ti que'en to tu yaamoo' a ma' Israele.\x * \xo 21:19 \xt Ro 15:18; 1 Co 3:5-9; Hch 1:17; Hch 20:24\x* \v 20 Le'ecoo' a much'a'an te'iji, le'ec ti ca' u yubajoo' u t'an aj Pablojo, u yadajoo' u qui'il a Dioso. —Hermano,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. —A weel. Mani tu pach u yaabiloo' ti wetcaal aj Israel a cajoo' u tz'oques a Jesusu,— cu t'anoo' ti'i. —Le'ecoo' aj Israel abe'e, walacoo' u yadic ti yan u tz'ocsabül a c'u' u yadaj aj Moisese.\x * \xo 21:20 \xt Hch 22:3; Ro 10:2; Ga 1:14\x* \v 21 Albi ti'ijoo' boon aj Israel a walacoo' u c'ajsic Jesus c'u' a walac a betiqui,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. —Albi ti'ijoo' aj Israel ti walac a wadic ti'ijoo' ti wetcaal a que'en tu yaamoo' a ma' Israel ti ma' yan u tz'ocsabül u t'an aj Moisese. Baalo' tanoo' u yadic ta woc'ol,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. —Albi ti'ijoo' aj Israel ti walac a wadic ti'ijoo' ti ma' yan u xotbol u yot'el u mejenoo' ti'i ca' paatüc u p'is ma'ax yan u betabül jabix ti sucoo' aj Israel u bete'e,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo.\x * \xo 21:21 \xt Hch 6:14; Ga 5:1\x* \v 22 —¿C'u' a yan ti betiqui? Le'ecoo' abe'e, le'ec ti cu yuboo' ti udeeche, beloo' u ca'a ti much'tal,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. \v 23 —Yan a betic jabix ti bel ti ca'a ti wadü' teche,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. —Wa'ye' que'en tiqui yaam cuatro tuul a winiqui. U tz'ajoo' u t'an ti'i a Dioso. Aleebe yan u beticoo' c'u' u yadajoo' ti'i a Dioso. \v 24 Ca' xiquech tu pachoo'. Bete jabix ti sucoo' aj Israel u bete' le'ec ti chiclaji u t'an u tz'ajoo' ti'i a Dioso. Ca' a bo'te u tool boon a bel u ca'a u q'uexe' a cuatro tuulu,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. —Pachili, jede'ec u paatal u c'o'osbol u pol a cuatro tuulu. Ca' a bete' tulacal abe'e, le'ecoo' aj Israele, beloo' u ca'a u yeelte ti walac ilic a tz'ocsic u t'an aj Moisese,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. —Beloo' u ca'a u yeelte ti ma' toj c'u' a albi ti'ijoo' yoc'ol c'u' a walac a betiqui,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo.\x * \xo 21:24 \xt Nm 6:2,13,18; Hch 18:18; 1 Co 9:20\x* \p \v 25 —Pues te'i. Ti'ijoo' a ma' Israel a walacoo' u c'ajsic a Jesusu, ti tz'iibtaj a carta uchiji,— cu t'anoo' a much'a'anoo' te'iji. —Ti tz'iibtaj ti'ijoo' le'ec a c'u' ti comon tuclaj. Ma' u janticoo' c'u' a sija'an ti'i a dios a betabiji, ma'ax q'uic', ma'ax le'ec a baalche' a jich'bil u cala. Ma' u cüjtaloo' etel a ca'ax macaca. Baalo' ti tz'iibtaj ti'ijoo',— cu t'anoo' u yaj cananil a hermano ich caj Jerusalen ti'i aj Pablojo.\x * \xo 21:25 \xt Gn 9:4; Lv 17:14; 1 Co 5:1,9,11; He 13:4\x* \s1 Müchbi aj Pablo ichil u yotoch a Dioso. \p \v 26 Pues te'i. Bini aj Pablo tu pach a cuatro tuul jabix ti albi ti'iji. Tu samalili, ichni etel a cuatro tuul jabix ti sucoo' u bete' aj Israele. Pachili, ocoo' ichil u yotoch a Dioso. U yadaj ti'ijoo' a que'enoo' te'i c'u' ti q'uinil u jobol a siete q'uin ti'i u tz'abül u sij-ool a Dios u menoo' a cuatro tuulu.\x * \xo 21:26 \xt Hch 24:18; Nm 6:13\x* \p \v 27 Pues te'i. Tan to u jobol a siete q'uini. Ilbi aj Pablo ichil u yotoch Dios u menoo' aj Israel a taloo' cuenta Asia. Le'ecoo' a taloo' cuenta Asiaja, u lic'sajoo' u tz'iiquil a cristianojo. U müchajoo' aj Pablojo.\x * \xo 21:27 \xt Mr 10:30; Lc 21:12; Hch 4:3; Hch 5:18; Hch 26:21; Ro 8:35; 2 Co 4:9; 2 Co 12:10; 1 Ta 2:14,16; 2 Ti 3:12\x* \v 28 —Ti wet-israelile'ex, aanto'on,— cu t'anoo' ti chich. —Le'ec a winic ada'a, le'ec a walac u ca'ansic a cristiano a que'en tulacal tubajaca. Walac u yadic ti'ijoo' ti ma' qui' u tz'ocsabül c'u' a walac u tz'ocsic ti wetcaala, ma'ax u t'an aj Moises ma'ax u yotoch a Dioso,— cu t'anoo' a taloo' cuenta Asiaja. —Ma' jadi' abe'e. Aj Pablojo, u talesajoo' a ma' Israel ichil u yotoch a Dioso. Baalo' ti c'asaji u yotoch a Dios u men ala'aji,— cu t'anoo' ti chich.\x * \xo 21:28 \xt Mt 5:11; Hch 24:5,6; 1 Co 4:12; 1 P 2:12\x* \v 29 —Le'ec aj Pablojo, u talesaj wal wa'ye' aj Trofimo ichil u yotoch a Dioso,— cu t'anoo' tu bajil. U yadajoo' abe' tu bajili, u men le'ec ti que'en to aj Pablo ich caj, u yilajoo' aj Trofimo tu pacha. Ala'aji, tali ich caj Efeso.\x * \xo 21:29 \xt Hch 20:4; 2 Ti 4:20\x* \p \v 30 Pues te'i. Liq'ui u tz'iiquil a caja. Tu seebal much'lajoo'. U müchajoo' aj Pablojo. U jililtajoo' pach naj. Tu seebal c'ülbi u puertajil u yotoch a Dioso. \v 31 Le'ec ti cajoo' to u quimes aj Pablojo, albi ti'i u noochiloo' a soldadojo: —Liq'ui u tz'iiquil a caj Jerusalene,— cu t'an u yaalbül ti'i. \v 32 Ala'aji, u püyajoo' a soldado eteloo' u polil. Alca' ti binoo' tuba que'enoo' a cristianojo. Le'ecoo' u yaj jatz'il aj Pablojo, ca' u yilajoo' u noochiloo' a soldado eteloo' a soldadojo, u p'ütajoo' u jütz'ic.\x * \xo 21:32 \xt Hch 23:27\x* \v 33 C'ochi te'i u noochiloo' a soldadojo. U müchaj aj Pablojo. U yadaj ca' c'üxbüc etel ca' p'eel a cadenaja. U c'aataj ti'ijoo' a cristianojo. —¿Maqui ado'o? ¿C'u' u sip'il?— cu t'an ti'ijoo'.\x * \xo 21:33 \xt Jue 15:13; Hch 12:6; Hch 20:23; Hch 22:25-29; Hch 28:20\x* \v 34 Le'ecoo' a cristianojo, yan u yadaj a baalo'o. Yan u yadaj a jumpaaya. Ma' tu paatal u ch'a'ic u tojil u men top choconacoo'. U yadaj ca' bensabüc ichiloo' u yotoch a soldadojo. \v 35 Cajoo' ti nac'ül tuwich a tz'aama'an tunich chi' a naja. Cajoo' u c'oochte aj Pablo a soldado ti'i ma' u mas yajcunbul u men top tz'iicoo' a cristiano ti'iji. \v 36 Le'ecoo' u yaabil a cristianojo, tücünacoo' tu pach. Tanoo' u yawat. —Yan u quimsabül,— cu t'anoo'.\x * \xo 21:36 \xt Lc 23:18; Jn 19:15; Hch 22:22\x* \s1 Aj Pablojo, u yadaj ti'i u yaabil a cristiano c'u' u betaja. \p \v 37 Pues te'i. Le'ec ti tan to u yocsabül aj Pablo ichil a naja, u yadaj ti'i u noochiloo' a soldado: —In c'ati t'an ta wetel,— cu t'an aj Pablo ti'iji. —¿Patalech wa ti t'an ich griego\f + \fr 21:37 \ft Greek\f*?— cu t'an u noochiloo' a soldadojo. —Patalen,— cu t'an aj Pablo ti'iji. \v 38 —¿Ma' wa inchech a winic a tali cuenta Egiptojo? ¿Ma' wa inchech a lic'saj u tz'iiquil a caj ada'a, ca' joc'oc a gobiernojo?— cu t'an u noochiloo' a soldadojo. —¿Ma' wa inchech a bensajoo' cuatro mil tuul aj quimsaj ichil a p'atal lu'umu?— cu t'an u noochiloo' a soldado ti'i aj Pablojo. \v 39 —Inene, aj Israelen. Le'ec a caj Tarso le'ec u noochil caj ich cuenta Cilicia, le'ec in caal. Cha'a ten in tzicbal eteloo' u yaabil a cristianojo,— cu t'an aj Pablo ti'iji.\x * \xo 21:39 \xt Fil 3:5; Col 4:3; 2 Ti 2:9; He 11:36; 1 P 3:15; 1 P 4:16\x* \v 40 U cha'aj jabix u c'aataj aj Pablojo. Wa'laji aj Pablo chi' naj. U pecsaj u c'ü' ti'i ma' u peecoo' a cristianojo. Le'ec ti p'aatoo' u peec tz'etz'eeque, caji ti t'an ich hebreo\f + \fr 21:40 \ft Hebrew\f* eteloo'. \c 22 \p \v 1 —In wetcaale'ex aj Israel etele'ex in wetcaal a nucuch winiqui, u'ye'ex in t'an. Bel in quin wadü' te'ex c'u' a walac in betiqui,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o.\x * \xo 22:1 \xt Hch 7:2\x* \v 2 Le'ec ti ca' u yubajoo' ti tan u tzicbal eteloo' ichil ilic u t'an a hebreojo\f + \fr 22:2 \ft Hebrew\f*, p'aati ti ma'ax mac a yan u peeque. Caji tun ti t'an aj Pablojo. \v 3 —Inene, aj Israelen. Yanajeen ich caj Tarso ich cuenta Cilicia. Uchi in escuela wa'ye' ich caj Jerusalen. Le'ec aj Gamaliele, le'ec in maestro. In cünaj ti qui' c'u' u yadajoo' a uchben cristiano le'ec a yan u betabaanülü. Walac in tz'ocsic u t'an a Dios tulacal in wool jabix ilic a tane'ex a betic aleebe,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yaabil a cristianojo.\x * \xo 22:3 \xt Hch 9:30; 2 Co 11:22; Fil 3:5; Dt 33:3; Hch 5:34; Hch 26:5; Ga 1:14; Ro 10:2\x* \v 4 —Uchi in betaj a c'as ti'ijoo' boon a walacoo' u c'ajsic a Jesusu,— cu t'an aj Pablojo. —Ca'ax winic ca'ax ix ch'up, in c'üxajoo'. In bensajoo' ti presojil. In tz'aj ca' quimicoo',— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 22:4 \xt Hch 8:3; Fil 3:6; 1 Ti 1:13\x* \v 5 —Le'ec a winic a mas nooch u wichil u meyaj tu yaamoo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, u yet'ocoo' a nucuch winic ich caja, u paataloo' u yadic ti jaj in t'ana. U tz'ajoo' ten a carta ti'i quin benes ti'ijoo' ti wetcaal ich caj Damasco. Tan in beel te'i ti'i ca' in cüxtoo' boon a walacoo' u c'ajsic a Jesusu. Te'i cuchi bel in quin talesoo' wa'ye' ich caj Jerusalen ti c'üxa'anoo'. Wa'ye' cuchi u c'axüloo' ichiloo' u sip'il,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 22:5 \xt Lc 22:66; Hch 4:5; Hch 9:2; Ro 9:3\x* \s1 Aj Pablojo, u yadaj biqui ca' u jelaj u tucul biq'uin ado'o. \p \v 6 —Pues te'i. Tan to in beel ich caj Damasco. Ma' ca' naach u beel. Chuunq'uin tun. Tu seebal u tich'ajen u sac a c'aac' a tali ichil a ca'ana,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 22:6 \xt Hch 26:12\x* \v 7 —C'axeen ti lu'um. Pachili, in wu'yaj jun p'eel a t'ana. “Saulo, Saulo,” cu t'an ten. “¿C'u' ca'a tan a betic ten a c'asa?” cu t'an ten,— cu t'an aj Pablojo. \v 8 —“¿Maquech noochwinic?” queen ca' in nuuctaj a t'an abe'e. “Inen a Jesusu. Caj Nazaret in caal. Tan a betic ten a c'asa,” cu t'an ten a t'an abe'e,— cu t'an aj Pablojo. \v 9 —Le'ecoo' a winic a que'en tin pacha, u yilajoo' u sac a sasil abe'e. C'u' betiqui, ma' u yubajoo' u t'an a mac a tan u tzicbal tin wetele,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 22:9 \xt Dn 10:7\x* \v 10 —“¿C'u' a ca' in bete', Noochtzil?” queen ti'i. “Liquen. Ca' xiquech ich caj Damasco. Te'i bel u ca'a aalbül tech c'u' a ca' a bete',” cu t'an ten a Noochtzili,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a cristianojo. \v 11 —Ch'oopajeen u men u sasilil a c'aac' abe'e. Le'ecoo' in wetbeele, u müchajenoo' tin c'ü'. Baalo' ca' u bensajenoo' ich caj Damasco,— cu t'an aj Pablojo. \p \v 12 —Pues te'i. Yan jun tuul a winiqui, Ananias u c'aba'. Walac u tz'ocsic u t'an aj Moises ala'aji. Tulacaloo' aj Israel a que'en te'iji, walacoo' u yadic u qui'il a winic abe'e.\x * \xo 22:12 \xt Hch 9:17; Hch 10:22; 1 Ti 3:7\x* \v 13 Le'ec a winic abe'e, c'ochi ti sut tin wetel. “Hermano Saulo,” cu t'an ten. “Uchuc a cha'an tucaye',” cu t'an ten. Tu seebal chani in wich. In cha'antaj a winic abe'e,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \v 14 —“Le'ec a Dios a c'ajsabi u menoo' ti uchben mamaa'a, le'ec u yeetajech ti'i ca' a weelte le'ec a c'u' u c'ati a Dioso,” cu t'an ten. “U yeetajech ti'i ca' a wila' a jun tuul a toj u na'ata, le'ec a Jesusu, y ti'i ca' a wu'yi ilic u t'an. Baalo' ilic a mani tech ti bej,” cu t'an ten.\x * \xo 22:14 \xt Hch 3:13; Hch 5:30; Hch 26:16; Ro 1:1; Ga 1:1; Tit 1:1; 1 Co 9:1; 1 Co 15:8; Hch 3:14; Hch 7:52; He 7:28; 1 Jn 1:1; 1 Co 11:23; Ga 1:12\x* \v 15 “Incheche, bel a ca'a a wadü' u pectzil a Dios ti'ijoo' tulacal a cristianojo. Bel a ca'a a wadü' ti'ijoo' a c'u' a wilaj y a wu'yaja,” cu t'an ten aj Ananiasa.\x * \xo 22:15 \xt Hch 23:11; Hch 4:20; Hch 26:16\x* \v 16 “Aleebe liq'uen. ¿C'u' a tan a paac'tiqui? C'aate ti'i a Noochtzil ca' u sa'tes a sip'il. C'ümü' a ocja'a,” cu t'an ten aj Ananiasa,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yaabil a cristianojo.\x * \xo 22:16 \xt Hch 2:38; He 10:22; Hch 9:14; Ro 10:13\x* \s1 Aj Pablojo, u yadaj biqui ti tücaa'bi tu yaamoo' a ma' Israele. \p \v 17 —Pues te'i. Ca' usc'ajeen ich caj Jerusalen. Le'ec ti tan in t'an etel Dios ichil u yotoch a Dioso, in wilaj jun p'eel ba'al jabix ich nümül,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 22:17 \xt 2 Co 12:2\x* \v 18 —In wilaj a Noochtzil jabix ich nümül. “Joq'uen ti jomol ich caj Jerusalen. Ma' tu tz'ocsicoo' a t'an a tan a wadic tin woc'lala,” cu t'an ten a Noochtzili.\x * \xo 22:18 \xt Mt 10:14\x* \v 19 “In Noochil,” queen ti'i. “U yeeloo' ti bineen ichil boon a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israel u c'ajes a Dioso. Te'i in tz'ajoo' ti presojil boon a walacoo' u tz'ocsiquech. In jütz'ajoo',” queen ti'i in Noochil.\x * \xo 22:19 \xt Hch 8:3; Mt 10:17; 1 Co 15:9; Fil 3:6; 1 Ti 1:13\x* \v 20 “Le'ec ti quimsabi aj Estebana, le'ec u yadaj a pectzil uchiji, que'enen ilic te'i. Qui' tin wich c'u' u betajoo' ti'i aj Esteban biq'uin ado'o. Le'ec ti ca' u joc'sajoo' u noc' u yaj quimsajil aj Estebana, inen in cününtaj,” queen ti'i in Noochil,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 22:20 \xt Hch 7:58; Lc 11:48; Hch 8:1; Ro 1:32\x* \v 21 —“Joq'uen. Bel in ca'a in tücaa'teech ti naach ti'ijoo' a ma' Israele,” cu t'an ten in Noochil,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yaabil a cristianojo.\x * \xo 22:21 \xt Hch 13:2; Hch 18:6; Hch 26:17; Ro 1:5; Ro 11:13; Ro 15:16; Ga 1:15; Ga 2:7,8; Ef 3:7,8; 1 Ti 2:7; 2 Ti 1:11\x* \s1 Aj Pablojo, que'en tu c'ü' u noochiloo' a soldadojo. \p \v 22 Pues te'i. Le'ecoo' a cristianojo, u p'ütajoo' u yubic u t'an aj Pablojo. Cajoo' ti awat ti chich. —Quimes a winic ado'o. Ma' u naj ti cuxa'ani,— cu t'anoo' ti chich.\x * \xo 22:22 \xt Hch 21:36; Hch 25:24\x* \v 23 Tanoo' u yawat. U pitajoo' jun yaal u noc' pachoo' u tz'iiquil. U nac'sajoo' ca'nal. Tanoo' u pecsic. Tanoo' u pulic a ta'lu'um ti ca'nal u menoo' u tz'iiquili. \v 24 Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u yubaj c'u' a tanoo' u yadiqui, mentücü, u yadaj ca' ocsabüc aj Pablo ich naj. —Jütz'e'ex aj Pablojo, asto u yadic c'u' ca'a ti tanoo' u yawat a cristiano jabix a tanoo' u betiqui,— cu t'an u noochiloo' a soldadojo. \p \v 25 Pues te'i. Le'ec ti c'üxbi aj Pablo etel a q'uewele, u c'aataj ti'i jun tuul a soldado a c'üs nooch u wichil u meyaj a que'en te'iji. —¿Qui' wa ca' jütz'büc jun tuulac aj Romano le'ec ti ma'ax to ilbic u men jun tuulac aj il sip'ili?— cu t'an aj Pablo ti'iji.\x * \xo 22:25 \xt Hch 16:37\x* \v 26 Le'ec ti ca' u yubaj abe' a soldadojo, bini u yadü' ti'i u noochiloo' a soldadojo. —Cününte a bajil etel c'u' a bel a ca'a a bete'e. Aj Romano a winic ado'o,— cu t'an ti'i. \v 27 C'ochi u noochiloo' a soldado u c'aate ti'i aj Pablojo. —¿Jaj wa ti Romanojech?— cu t'an ti'i aj Pablojo. —Jaj,— cu t'an aj Pablo ti'iji. \v 28 —Yaab taq'uin in bo'taj ti'i ca' ocoquen ti Romanojil,— cu t'an u noochiloo' a soldado ti'iji. —Inene, Romano ti yanajeen,— cu t'an aj Pablo ti'iji. \v 29 Le'ec ti ca' u yubajoo' abe'e, tu seebal joc'oo' a soldado boon a beloo' to cuchi u cu jütz'ü' aj Pablojo. Le'ec ti ca' u yeeltaj ti aj Romano aj Pablojo, jaq'ui ilic u yool u noochiloo' a soldado, u men u tz'aj ti c'üxbül ala'aji. \s1 Aj Pablojo, que'en tu taanoo' u noochil aj il sip'il ti'ijoo' aj Israele. \p \v 30 Pues te'i. Tu samalili, joc'sabi a cadena tuba c'üxa'an aj Pablo u men u noochiloo' a soldadojo, yoc'ol ca' u yeelte c'u' u sip'il aj Pablo ti'ijoo' aj Israele. Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u yadaj u much'taloo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i Dios u yet'ocoo' tulacaloo' a nucuch winiqui. U bensaj aj Pablo tu taanoo' abe'e.\x * \xo 22:30 \xt Mt 10:17; Lc 21:12\x* \c 23 \p \v 1 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, u cha'antajoo' ti qui' a nucuch winiqui. —In wetcaale'ex,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. —Tac leeb jetz'a'an in tucul u men ma' yan in sip'il tu taan a Dioso,— cu t'an ti'ijoo'.\x * \xo 23:1 \xt 1 Co 4:4; 2 Co 1:12; 2 Ti 1:3\x* \v 2 —Pa'loxte'ex u chi',— cu t'an aj Ananias ti'ijoo' a que'en tu tzeel aj Pablojo. Aj Ananiasa, le'ec a mas nooch u wichil u meyaj tuwichoo' u chucaan u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso.\x * \xo 23:2 \xt 1 R 22:24; Jer 20:2\x* \v 3 —Bel u cu tz'aa' a sip'il a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'i aj Ananiasa. —Incheche, jabix qui'ech tu yilicoo', pero c'as a na'at,— cu t'an aj Pablojo. —Tina'anech a wila' in sip'il yoc'ol u t'an aj Moises,— cu t'an ti'i aj Ananiasa. —Tan a wadic ca' jütz'büquen. Le'ec abe'e, ma' qui' tu c'axül ti'i a ley u tz'iibtaj aj Moisese,— cu t'an aj Pablo ti'iji.\x * \xo 23:3 \xt Lv 19:35; Dt 25:1; Jn 7:51\x* \v 4 —Tan a q'ue'yic u yaj meyaj a Dioso,— cu t'anoo' a que'en te'i ti'i aj Pablojo. —Le'ec ado'o, aj Ananiasa. Ala'aji, mas nooch u wichil u meyaj tuwichoo' u chucaan u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso,— cu t'anoo'. \v 5 —In wetcaale'ex, ma' in weel wa le'equi. Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dioso: “Ma' ta wadique'ex a c'as yoc'ol a mac a tan u cününtic a caja,” cu t'an u ju'um a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 23:5 \xt Hch 24:17; Ex 22:28; Jud 8\x* \p \v 6 Pues te'i. Le'ec aj Pablojo, u yilaj ti jun jatz a nucuch winic a que'en te'iji, saduceo u c'aba'oo' u na'at. U chucaanoo'o, fariseo u c'aba'oo' u na'at. —In wetcaale'ex,— cu t'an aj Pablojo. —Inene, fariseo u c'aba' in na'at. Fariseo ilic in tata. Tan to u yilbil in sip'il u men walac in tz'ocsic ti ca' cuxtaloo' u ca'a a quimene,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' ti chich.\x * \xo 23:6 \xt Fil 3:5; Hch 28:20\x* \v 7 Le'ec ti ca' u yadaj abe' aj Pablojo, le'ecoo' a fariseojo, choconacoo' tu bajil ti t'an eteloo' a saduceojo. Ma' quetoo' u tucul a nucuch winiqui. \v 8 Le'ecoo' a saduceojo, walacoo' u yadic ti ma' tu ca' cuxtaloo' a cristianojo. Walacoo' u yadic ti ma' yanoo' u yaj xa'num a Dios ti ca'an, ma'ax yan a pixana. Le'ecoo' a fariseojo, walacoo' u tz'ocsic ti yan tulacal abe'e.\x * \xo 23:8 \xt Mt 22:23; Mr 12:18; Lc 20:27\x* \p \v 9 Pues te'i. Choconacoo' a nucuch winiqui. Te'i yanoo' a fariseo a walacoo' u ca'ansic u t'an aj Moisese. Wa'lajoo' u yadü' u qui'il aj Pablojo. —Ma' yan u sip'il a winic ada'a. Uchac jun tuul pixan wa jun tuul u yaj xa'num a Dios ti ca'an a uchi u tzicbal etele,— cu t'anoo' ti chich. —Ma' qui' ti p'isbaj etel a Dioso,— cu t'anoo'.\x * \xo 23:9 \xt Pr 16:7; Lc 23:4; Hch 22:7; Hch 5:39; Hch 9:4,5; Hch 11:17\x* \v 10 Tan ti tanoo' u mas choconaquil tu bajil. Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u yilaj ti tan u jijilbil jujun xeel u c'ü' aj Pablo u menoo' a nucuch winiqui. Saac ti'i u yajcunbul. U yadaj ti'ijoo' u soldado ca' u joq'uesoo' aj Pablo tu yaamoo' a nucuch winic etel muc', y ca' u bensoo' ichiloo' u yotoch a soldadojo. \p \v 11 Pues te'i. Ti'i a ac'ü' abe'e, u ye'aj u bajil a Noochtzil ti'i aj Pablojo. —Ma' u jac'ül a wool. Jabix ilic a wadaj in pectzil wa'ye' ichil a caj Jerusalene, baalo' ilic bel a ca'a a wadü' in pectzil ichil a caj Romaja,— cu t'an ti'i aj Pablojo.\x * \xo 23:11 \xt Sal 46:1; Sal 109:31; Is 41:10; Is 43:2; Jer 15:19-21; Hch 2:25; Hch 18:9; Hch 27:23\x* \s1 U tuclajoo' tu bajil biqui ca' quimsabüc aj Pablojo. \p \v 12 Pues te'i. Tu samalili, yanoo' aj Israel a ca' much'lajoo'o. —Ma' se' bel ti ca'a ti janal ti wuc'ul asto ti quimsic aj Pablojo,— cu t'anoo' tu bajil.\x * \xo 23:12 \xt Is 8:9,10; Hch 25:3; Ro 8:31; 1 S 3:17; 1 S 20:13; 1 S 25:22; 2 S 3:9; 1 R 2:23; 1 R 19:2; Mt 26:74\x* \v 13 Abe'oo'o, manal cuarenta tuul ti winic. \v 14 Binoo' ti tzicbal eteloo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, y eteloo' a nucuch winiqui. —Ac ti wadaj tiqui bajil. Ma' se' bel ti ca'a ti janal asto ti quimsic aj Pablojo,— cu t'anoo' ti'i a nucuch winiqui. \v 15 —Aleebe inche'ex tac eteloo' u chucaan a nucuch winiqui, tücaa'te'ex a t'an ti'i u noochiloo' a soldado ca' talesabüc aj Pablojo. “Yan ti ca' c'aatic u chi' yoc'ol ulaac' ba'al,” que'exac ti'i. Ino'ono, bel ti ca'a ti quimes ti bej. Ma' tu c'ochol wa'ye',— cu t'an a cuarenta tuul ti'ijoo' a nucuch winiqui. \p \v 16 Pues te'i. Le'ec u yal u quic aj Pablojo, u yubaj c'u' a tanoo' u tuclic u bete'e. Bini ichiloo' u yotoch a soldadojo. U yadaj ti'i aj Pablo c'u' u yubaja.\x * \xo 23:16 \xt Job 5:13; Pr 21:30\x* \v 17 Le'ec aj Pablojo, u püyaj jun tuul a soldado a c'üs nooch u wichil u meyaj. —Benes a tz'ub ada' ti'i u noochiloo' a soldadojo. Yan c'u' a bel u cu yadü' ti'iji,— cu t'an aj Pablo ti'i a soldadojo.\x * \xo 23:17 \xt Mt 10:16; Ef 5:15\x* \v 18 Bensabi ilic te'i. —Le'ec aj Pablojo, preso,— cu t'an a soldadojo. —U püyajen. U yadaj ten ca' in tales a tz'ub ada' ta wetel. Yan c'u' a bel u cu yadü' teche,— cu t'an a soldado ti'i u noochiloo' a soldadojo. \v 19 Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u müchaj a tz'ub tu c'ü'. U bensaj tuba ma'ax mac yan. —¿C'u' a c'ati a wadü' tene?— cu t'an ti'i a tz'ubu. \v 20 —Le'ecoo' in wetcaal aj Israele, u tuclajoo' u c'aate tech ca' a benes aj Pablo tu taanoo' a nucuch winic samal. Beloo' u cu c'aate tech jabix yan to c'u' a beloo' u cu c'aatoo' ti'i aj Pablojo,— cu t'an a tz'ubu.\x * \xo 23:20 \xt Hch 20:3; Hch 25:3\x* \v 21 —Ma' a tz'ocsicoo' u t'an. Manal cuarenta tuuloo' a winiqui, muca'anoo' u bajil chi' bej ti'i u quimsicaloo' aj Pablojo. “Ma' se' bel ti ca'a ti janal ti wuc'ul asto ti quimsic aj Pablojo,” cu t'anoo' tu bajil tu jajil,— cu t'an a tz'ubu. —Aleebe listojoo' u bete' abe'e. Tanoo' u paac'tic a t'an wa ca' a tücaa'te aj Pablojo, wa ma',— cu t'an a tz'ub ti'i u noochiloo' a soldadojo.\x * \xo 23:21 \xt Sal 10:9; Sal 37:12,32; Pr 1:16; Pr 4:16; Is 59:7\x* \v 22 —Ma' a wadic ti'i ma'ax mac c'u' a wadaj tene,— cu t'an u noochiloo' a soldado ti'i u yal u quic aj Pablojo. Pachili, u tücaa'taj ca' usc'ac a tz'ubu. \s1 Tücaa'bi aj Pablo tu taan a gobernador Felixi. \p \v 23 Pues te'i. Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u püyaj ca' tuul a soldado a c'üs nooch u wichil u meyaja. —Listojaque'ex eteloo' a soldadojo,— cu t'an. —A las nueve ti ac'ü' yan a beele'ex ich caj Cesarea. Ta pache'exe, yan u beel dos ciento tuul a soldado ti oc. Yan u beel setenta tuul a soldado pach tzimin. Yan u beel dos ciento tuul a soldado etel jujun tziit u lanzia,— cu t'an u noochiloo' a soldado ti'i a ca' tuulu. \v 24 —Ca' tz'aa' jun tuul wa ca' tuul a tzimin ti'i aj Pablo ca' xi'ic pach tzimin. Cününte'ex aj Pablo ti'i ma' u c'ümic a yaj ti bej y ca' c'ube'ex ti'i aj Felix le'ec a gobernadoro,— cu t'an ti'i a ca' tuulu. \v 25 Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u tz'iibtaj a carta ada' ti'i a gobernadoro: \pi1 \v 26 —“Gobernador Felix, top qui'ech. Inen aj Claudio Lisias. Etel a ju'um ada'a, tan in chiitiquech,” cu t'an ichil a cartaja. \v 27 “Le'ec a winic ada'a, le'ec aj Pablojo. Müchbi u menoo' aj Israele. Tanoo' to u caal u quimes ala'aji, ti taleen eteloo' a soldadojo. In sa'altaj u cuxtal u men in weeltaj ti aj Romano ala'aji.\x * \xo 23:27 \xt Hch 12:6; Hch 20:23; Hch 21:33; Hch 22:25-29; Hch 23:10; Hch 24:7; Hch 28:20\x* \v 28 In c'atiintaj in weelte c'u' u sip'il aj Pablojo, mentücü, in bensaj tu taanoo' a nucuch winic aj Israele.\x * \xo 23:28 \xt Hch 22:30\x* \v 29 Tu taanoo' abe'e, in weeltaj c'u' u sip'il aj Pablojo. Ma' bin ta'ach u betic le'ec a c'u' a sucoo' u bete' u yetcaala. Ma' yan u sip'il ti'i ca' quimsabüc, ma'ax ti'i ca' tz'abüc ti presojil.\x * \xo 23:29 \xt Hch 18:15; Hch 24:5,6; Hch 25:19; Sal 27:12; Sal 35:11; Mt 5:11,12; Mr 15:3; Hch 26:31\x* \v 30 Pachili, tzolbi ten biqui u tuclajoo' aj Israel biqui ti'i u quimsicaloo' aj Pablojo, mentücü, tu seebal in tücaa'taj aj Pablo ta wetel, gobernador. In wadaj ti'ijoo' mac a tz'iic ti'i aj Pablo ca' xicoo' u yadü' tech c'u' u sip'il. Jadi' ada' in c'ati in tzolo' teche.— \m Le'ec ado' a ju'um u tz'iibtaj u noochiloo' a soldadojo.\x * \xo 23:30 \xt Hch 24:8\x* \p \v 31 Pues te'i. Le'ec a soldadojo, u betajoo' ilic jabix ti albi ti'ijoo'. Ti ac'ü' u bensajoo' aj Pablo ich caj Antipatris. \v 32 Tu samalili, usc'ajoo' a soldado tu pach ichiloo' u yotoch tucaye'il. Jadi' a soldado boon a yan u tzimini, jadi' a p'aatoo' etel aj Pablojo. \v 33 Le'ec ti c'ochoo' ichil a caj Cesareaja, u c'ubaj a carta u tz'iibtaj u noochiloo' a soldado ti'i a gobernadoro. U c'ubajoo' ilic aj Pablo ti'iji.\x * \xo 23:33 \xt Hch 8:40\x* \p \v 34 Pues te'i. Le'ec ti jobi u xoquic a ju'um a gobernadoro, u c'aataj ti'i aj Pablojo. —¿Tuba que'en a caal?— cu t'an ti'i. —Te' tala'anen cuenta Cilicia,— cu t'an aj Pablo ti'iji.\x * \xo 23:34 \xt Hch 6:9; Hch 21:39\x* \v 35 —Bel in quin wu'yi a t'an le'ec ti ca' uducoo' mac tanoo' u yadic a sip'ili,— cu t'an a gobernador ti'i aj Pablojo. Pachili, u yadaj ca' cününbüc ichil a naj tuba walac u yilic u sip'il a cristiano aj Herodes biq'uin ado'o.\x * \xo 23:35 \xt Hch 24:1; Hch 25:16; Mt 27:27\x* \c 24 \s1 Uchi u nuuc aj Pablo tu taan aj Felixi. \p \v 1 Pues te'i. Cinco q'uin tu pach abe'e, c'ochi ich caj Cesarea aj Ananias le'ec a mas nooch u wichil u meyaj tuwichoo' u chucaan u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso. C'ochoo' a nucuch winic tu pacha. U talesajoo' jun tuul a patal ti t'ana. Tertulo u c'aba'. C'ochoo' u tzolo' aj Pablo ti'i a gobernadoro.\x * \xo 24:1 \xt Hch 21:27; Hch 23:2,30,35; Hch 25:2\x* \p \v 2-3 Pues te'i. Püybi aj Pablojo. Le'ec ti c'ochiji, caji aj Tertulo u tzolo' aj Pablojo. —Ti noochil gobernador,— cu t'an aj Tertulo ti'i a gobernadoro. —Chen jetz'a'an-oolil a yan ichil ti caala. Ma' yan a c'asili. Bo'tic tech. Tan a cününtico'on ti qui' u men top seeb a wool,— cu t'an aj Tertulojo. —Qui' ti wool etel tulacal a c'u' a tan a betic to'on tulacal tubajac, gobernador Felix,— cu t'an ti'iji.\x * \xo 24:2-3 \xt Sal 12:2; Sal 55:21; Jud 16\x* \v 4 —Ma' in c'ati in xancunteech ichil a meyaj. U'yi in t'an tz'etz'eecac,— cu t'an. \v 5 —Le'ec a winic ada' aj Pablojo, walac u betic a c'asa. Walac u beel tulacal tubajac yoc'olcab u jeloo' u tucul aj Israel ti'i ca' p'aatüc ti ma' quetoo' u tucul. Le'ec ado' aj Pablojo, jun tuul u noochiloo' a cristiano a nazareno u c'aba'oo' u na'at u men tali ich caj Nazaret a Jesusu,— cu t'an aj Tertulojo.\x * \xo 24:5 \xt Lc 23:2; Hch 6:13; Hch 16:20; Hch 17:6; Hch 21:28; 1 Co 4:12,13; 1 P 2:12\x* \v 6 —U yaaltaj ilic u c'ascunte u yotoch a Dioso, pero ti müchaj. Cajo'on ti tz'aa' ti'i aj Pablo jabix ti yan u c'ümic u men u sip'il tuwich a ley to'ono,— cu t'an aj Tertulojo.\x * \xo 24:6 \xt Hch 21:28; Jn 18:31\x* \v 7 —C'ochi aj Lisiasa, le'ec u noochiloo' a soldado tuba tan ti quimsic aj Pablo yoc'lal u sip'il. Etel muc' u joc'saj aj Pablo tiqui yaam,— cu t'an.\x * \xo 24:7 \xt Hch 21:33; Hch 23:30; Hch 25:5,6\x* \v 8 —Le'ec aj Lisiasa, u yadaj tun ca' xicoo' aj tzol ta taana,— cu t'an ti'i a gobernadoro. —C'aate u chi' aj Pablojo. Ti baalo'o, bel a ca'a a weelte ti jaj tulacal a c'u' a tan ti wadic teche,— cu t'an aj Tertulo ti'i a gobernadoro. \v 9 Le'ecoo' aj Israele, u yadajoo' ti jaj tulacal c'u' u yadaj aj Tertulojo. \p \v 10 Pues te'i. Le'ec a gobernadoro, u pecsaj u c'ü' ti'i ca' uchuc u t'an aj Pablojo. Caji ti t'an aj Pablojo. —Qui' in wool u men bel a ca'a a wu'yi in t'an. Uchi tun ocoquech ti il sip'il ichil in caal,— cu t'an aj Pablojo. \v 11 —Tan u beel doce q'uin c'ochoquen ich caj Jerusalen in c'ajes a Dioso. Jede'ec u paatal a beel a wila' wa jaj abe'e,— cu t'an aj Pablo ti'iji.\x * \xo 24:11 \xt Hch 21:26\x* \v 12 —Le'ecoo' in wetcaal aj Israele, ma' u yilajoo' wa tan in yaaltic in tojquinte a maca, ma'ax tin p'ujsic a ma'ax maca. Ma' in betaj ti baalo' ichil u yotoch a Dioso, ma'ax ichil boon a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israel u c'ajes a Dioso, ma'ax ichil a caja,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 24:12 \xt Hch 25:8; Hch 28:17\x* \v 13 —Ma' jede'ecoo' u paatal u ye'ic tech wa jaj ti yan in sip'ili,— cu t'an. \v 14 —Bel in quin tzolo' in bajil tech. Le'ec a Dios a walac in c'ajsiqui, le'ec ilic u Dios in uchben mamaa'oo'. Walac in tz'ocsic a Dios jabix ca' u yadaj to'on a Jesusu. Le'ecoo' aj Israele, walacoo' u yadic ti ma' toj a tucul abe'e. Walac in tz'ocsic tulacal a c'u' a tz'iiba'an u men aj Moises etel c'u' a tz'iiba'an u menoo' a winic u yadaj u t'an a Dios uchiji,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 24:14 \xt Sal 119:46; Am 8:14; 2 Ti 1:3; Hch 26:22; 2 Co 1:20\x* \v 15 —Jabix ilic a walacoo' u tz'ocsic aj tzolo, baalo' ilic a walac in tz'ocsic inene. Walac in tz'ocsic ti beloo' u ca'a ti ca' cuxtal a quimene, ca'ax a tojoo' u na'ata, ca'ax a ma' tojoo' u na'ata,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 24:15 \xt Hch 23:6; Dn 12:2; Mt 22:31\x* \v 16 —Walac in tz'ocsic ti baalo', mentücü, walac in cününtic in bajil ti'i ma' u yantal in sip'il etel a Dioso, ma'ax etel a cristianojo,— cu t'an aj Pablo ti'i a gobernadoro.\x * \xo 24:16 \xt Hch 23:1\x* \p \v 17 —Pues te'i. Uchi tun joc'oquen ich caj Jerusalen. Aleebe usc'ajeen etel taq'uin ti'i in waanticaloo' in wetcaal y ti'i ca' in tz'aa' a sij-ool ti'i Dioso,— cu t'an.\x * \xo 24:17 \xt Hch 11:29; Hch 20:16\x* \v 18 —Tan in betic ti baalo' ca' u cüxtajeenoo' aj Israel a taloo' cuenta Asiaja. Que'enen ichil u yotoch a Dioso. Ac ichneen tun jabix ti sucoo' aj Israel u bete'e. Ma' much'a'anoo' a cristiano ti yaab, ma'ax tan in yaaltic in tojquinte in bajil etel a ma'ax maca,— cu t'an.\x * \xo 24:18 \xt Hch 21:26\x* \v 19 —Le'ecoo' a taloo' cuenta Asiaja, le'ec a ca' talacoo' wa'ye' u tzoloo' in sip'il wa yana,— cu t'an aj Pablo ti'i a gobernadoro.\x * \xo 24:19 \xt Hch 23:30\x* \v 20 —Wa ma' yan biqui u taleloo' wa'ye'e, le'ecoo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i Dios eteloo' u yet'oc a que'en wa'ye'e, ca' tun u yadoo' c'u' in sip'il u cüxtajoo' le'ec ti que'enen tu taanoo' a nucuch winic biq'uin ado'o,— cu t'an. \v 21 —Uchac jadi' a t'an in wadaj le'ec ti que'enen tu taanoo' a nucuch winiqui, uchac ma' qui'. “Tan u yilbil in sip'il u men walac in tz'ocsic ti ca' cuxtal u ca'a a quimene,” queen ti chich,— cu t'an aj Pablo ti'i a gobernadoro.\x * \xo 24:21 \xt Hch 23:6; Hch 26:6,8; Hch 28:20\x* \p \v 22 Pues te'i. Le'ec aj Felixi, u yeel ti qui' c'u' a walacoo' u betic a hermanojo, mentücü, u se' p'ütaj u betic u t'anil. —Le'ec ti ca' uduc aj Lisiasa, le'ec u noochiloo' a soldadojo, bel in quin wila' wa jaj ti yan u sip'il aj Pablojo,— cu t'an a gobernador ti'ijoo'o. \v 23 Pachili, u yadaj ti'i jun tuul a soldado a c'üs nooch u wichil u meyaj ca' u se' cününte aj Pablojo. —Ca' a chaa' u betic c'u' u c'ati u bete'e. Ca' a chaa' u yocoloo' u yaj sutil u yaante,— cu t'an a gobernador ti'i a soldadojo.\x * \xo 24:23 \xt Hch 27:3; Hch 28:16\x* \p \v 24 Pues te'i. Yaab q'uin a manücü. Ca' c'ochi aj gobernador Felix u yet'oc u yütan ix Drusila. Ix Israelil ala'aji. Le'ec aj Felixi, u tücaa'taj u pectzil ca' talac aj Pablojo. Le'ec aj Pablojo, u yadaj ti'ijoo' aj Felix etel ix Drusila c'u' a walac u tz'ocsic yoc'ol a Jesucristojo. \v 25 Tan u tzicbaltic a toj na'at jabix u c'ati a Dioso. Tan ilic u tzicbaltic biqui ca' u cününte u bajil a cristiano ti'i ma' u beel u bete' a ca'ax c'u'aca. Tan ilic u tzicbaltic biqui ti bel to u ca'a tz'abül u sip'il a cristiano u men a Dioso. Jaq'ui u yool aj Felixi. —Xen ich cuarto tucaye'. Jede'ec in püyiquech tucaye' biq'uin ac to,— cu t'an ti'i aj Pablojo. \p \v 26 Pues te'i. Le'ec aj Felixi, tan u c'atiintic ca' tz'abüc a taq'uin ti'i yoc'ol ca' u chaa' aj Pablojo, mentücü, tan ti tan u püyic aj Pablo ti tzicbal etel.\x * \xo 24:26 \xt Ex 23:8; Dt 16:19; 1 S 8:3; 1 S 12:3; 2 Cr 19:7; Job 15:34; Sal 26:10; Pr 17:8,23; Pr 19:6; Pr 29:4; 1 Ti 6:10\x* \v 27 Mani a ca' p'e jaab y joq'ui aj Felix ti gobernadorili. Oqui aj Porcio Festo ti u jelili. Le'ec ti tan u joc'ol aj Felixi, u p'ütaj aj Pablo ti presojil u men u c'atiintaj u nojquintoo' u yool aj Israele.\x * \xo 24:27 \xt Ex 23:2; Pr 29:25; Hch 12:3; Hch 25:9\x* \c 25 \s1 Que'en aj Pablo tu taan a gobernador Festojo. \p \v 1 Pues te'i. Oqui aj Festo ti gobernadorili. Ti'i u yox p'e q'uinili, joq'ui aj Festo ich caj Cesarea. Bini ich caj Jerusalen. \v 2 Le'ecoo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, u yet'ocoo' a nucuch winic ti'ijoo' aj Israel a que'enoo' ich caj Jerusalene, u tzolajoo' aj Pablo ti'i aj Festojo.\x * \xo 25:2 \xt Hch 24:1\x* \v 3 Ala'oo'o, u c'aatajoo' ti'i ca' betabücoo' ti'i jun p'eel qui'il, ca' c'ochesabüc aj Pablo ich caj Jerusalen. U tuclajoo' u mucu' u bajil ti bej ti'i ca' u quimsoo' aj Pablo le'ec ti ca' manücü. \v 4 —Aj Pablojo, preso ich caj Cesarea. Ma' tin xantal wa'ye'. Bel in ca'a ti usc'al te'i tucaye'il,— cu t'an aj Festo ti'ijoo' aj Israel ti uchi u nuuc. \v 5 —Mas qui' ca' xicoo' tin pach a nucuch winic ta yaame'exe. Te'i u yadicoo' u sip'il aj Pablo wa yan,— cu t'an aj Festojo.\x * \xo 25:5 \xt Hch 18:4\x* \p \v 6 Pues te'i. Ocho wa diez q'uin xanaji aj Festo ich caj Jerusalen. Despuese, joq'ui te'i. Usc'aji ich caj Cesarea. Tu samalili, tinlaji tu cuuchil aj il sip'ili. U tücaa'taj u pectzil ca' talesabüc aj Pablojo. \v 7 Le'ec ti c'ochi aj Pablojo, wa'lajoo' a nucuch winic aj Israel a taloo' ich caj Jerusalen. U yadajoo' ti top yaab y top nooch u sip'il c'u' u betaj aj Pablojo, pero ma' tanoo' u paatal u yadic wa jaj u sip'il.\x * \xo 25:7 \xt Est 3:8; Sal 27:12; Sal 35:1; Mr 15:3\x* \v 8 —Ma' yan in sip'il ti'i u ley aj Israele, ma'ax ti'i u yotoch a Dioso, ma'ax ti'i u reyil ich cuenta Roma,— cu t'an aj Pablo ti uchi u nuucu.\x * \xo 25:8 \xt Hch 6:13\x* \v 9 C'u' betiqui, le'ec aj Festojo, u c'atiintaj u bete' jun p'eel qui'il ti'ijoo' aj Israele. —¿Ma' wa a c'ati a beel ich caj Jerusalen? Te'i ti beel ti wila' wa jaj ti yan a sip'il,— cu t'an aj Festo ti'i aj Pablojo.\x * \xo 25:9 \xt Dt 27:19; 2 Cr 19:6; Pr 29:25; Hch 12:3; Hch 24:27; Hch 25:9,14\x* \v 10 —Wa'ye' que'enen ta taan. Inchech jun tuul aj il sip'ili. Tz'abi a meyaj u men a rey cuenta Romaja,— cu t'an aj Pablojo. —Wa'ye' yan u yilbil wa jaj yan in sip'il. A weel ti jaj ti ma' yan in sip'il ti'ijoo' aj Israele,— cu t'an aj Pablo ti'i aj Festojo. \v 11 —Wa yan in sip'ili, wa tzaj in quimil u men c'u' in betaja, ma' saaquen ca' quimsabüqueni. Wa ma' jaj a c'u' a tanoo' u yadic tin woc'olo, ma'ax mac bel u ca'a u c'ubeen ti'ijoo'. In c'ati ca' ilbic wa jaj yan in sip'il u men a reye,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 25:11 \xt Hch 18:14; Pr 14:8; Pr 21:22; Ec 9:18; Mt 10:16; Hch 26:32; Ef 5:15\x* \v 12 Pues te'i. Aj Festojo, u tzicbaltaj ich jun p'eel much'nalil c'u' u yadaj aj Pablojo. Pachili, u yadaj ti'i aj Pablojo: —A c'aataj ca' ilbic a sip'il wa yan u men a reye, mentücü, bel a ca'a tu taan a reye,— cu t'an aj Festo ti'i aj Pablojo. \s1 Que'en aj Pablo tu taan a rey Agripaja. \p \v 13 Pues te'i. Ma' top yaab q'uin a manücü, ti c'ochi jun tuul rey ich caj Cesarea. Aj Agripa u c'aba'. Que'en u quic tu pach. Ix Berenice u c'aba'. C'ochoo' u chiite aj Festojo.\x * \xo 25:13 \xt 1 S 13:10; 1 S 25:14; 2 S 8:10; 2 R 10:13; Mr 15:18\x* \v 14 Yaab q'uin culajoo' te'i, mentücü, aj Festojo, u yadaj ti'ijoo' c'u' a mani ti'i aj Pablojo. —Yan jun tuul a winic wa'ye' a p'ütbi ich preso u men aj Felix le'ec ti oqueen ti gobernadoril,— cu t'an ti'i a reye.\x * \xo 25:14 \xt Hch 24:27\x* \v 15 —Le'ec ti taleen ich caj Jerusalen, tzolbi u pectzil aj Pablo ten u menoo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso, u yet'ocoo' a nucuch winic ti'ijoo' aj Israele. U c'atoo' ca' in wadü' ca' quimsabüc,— cu t'an aj Festojo. \v 16 —“Le'eco'on aj Romanojo'ono, ma' ta'ach ti wadic ca' quimsabüc a mac ti baalo'o. Le'ec a tzolbiji, se' yan u yilic y u nuuctic mac a tan u tzol,” queen ti'ijoo',— cu t'an aj Festojo.\x * \xo 25:16 \xt Dt 17:4; Dt 19:17,18; Pr 18:13; Hch 26:1\x* \v 17 —Le'ec ti udoo' wa'ye' aj Israele, ma' in tz'aj u manesoo' a yaab q'uini. Tu samalil ilic tinlajeen tuwich u silla aj il sip'il. In wadaj ca' talesabüc a winic abe' aj Pablojo,— cu t'an ti'i a reye. \v 18 —Le'ecoo' aj tzolo, ma' u yadajoo' a sip'il in tuclaj yoc'ol aj Pabloji,— cu t'an. \v 19 —Jadi' u sip'il u yadaja, jadi' ti'i c'u' a sucoo' u bete' aj Israele. U tzicbaltajoo' a Jesusu. “Quimen abe'e,” cu t'anoo'. “Cuxa'an,” cu t'an aj Pablojo,— cu t'an aj Festo ti'i a reye.\x * \xo 25:19 \xt Hch 18:15; Hch 23:29; 1 Co 1:18; 1 Co 2:14\x* \v 20 —Ma' in weel biqui ca' in wadü' a sip'il jabix abe'e, mentücü, in c'aataj ti'i aj Pablo wa ma' u c'ati beel ich caj Jerusalen. Te'i in c'atiintaj in wadü' u sip'il,— cu t'an ti'i a reye. \v 21 —Le'ec aj Pablojo, u c'aataj ca' ilbic u sip'il u men rey Augusto cuenta Roma. In wadaj ca' cününbüc asto u paatal in tücaa'tic tu taan a rey abe'e,— cu t'an aj Festo ti'iji. \v 22 —Inene, in c'ati ilic xan in wu'yi u t'an a winic abe'e,— cu t'an aj Agripa ti'i aj Festojo. —Samal to a wu'yic u t'an,— cu t'an aj Festo ti'iji.\x * \xo 25:22 \xt Hch 9:15\x* \p \v 23 Pues te'i. Tu samalili, aj Agripa ix Bereniceje, u betajoo' u yanil ti mas nooch. Ocoo' ichil a naj tuba walac u yilbil a sip'ili, u yet'ocoo' u noochiloo' a soldado eteloo' a nucuch winic ich caja. Pachili, aj Festojo, u yadaj ca' talesabüc aj Pablojo.\x * \xo 25:23 \xt Ex 3:19; Sal 39:5,6; Sal 62:9,10; Sal 144:4; Ec 1:2; Is 5:14; Is 14:11; Ro 8:20; Stg 1:11; 1 P 1:24\x* \v 24 —Rey Agripa etel tulacale'ex a much'a'ane'ex wa'ye',— cu t'an aj Festojo. —Le'ec ada' a winic a tzolbi u menoo' aj Israele. Tzolbi wa'ye' ich caj Cesarea y ich caj Jerusalen. Tan ti tanoo' u yadic ca' quimsabüc,— cu t'an aj Festojo.\x * \xo 25:24 \xt Hch 22:22\x* \v 25 —Ma' in cüxtaj u sip'il ti'i ca' quimsabüqui. Le'ec aj Pablojo, u c'aataj ca' ilbic u sip'il u men u reyil cuenta Roma, mentücü, in tuclaj in tücaa'te tu taan ala'aji,— cu t'an aj Festojo.\x * \xo 25:25 \xt Lc 23:4; Hch 23:9,29; Hch 26:31; Jn 18:38\x* \v 26 —C'u' betiqui, ma' eela'an c'u' ti sip'ilil a ca' in tz'iibte yoc'ol aj Pablo ti'i a rey cuenta Romaja. In talesaj aj Pablo ta taane'exe, y ta taan rey Agripa ti'i ca' a wile'ex c'u' u sip'il. Baalo' ca' in na'te c'u' a bel in quin tz'iibte ti'i a reye,— cu t'an aj Festojo. \v 27 —Ma' qui' tin wich ca' in tücaa'te jun tuulac aj preso wa ma' tin wadic ti'i a rey c'u' u sip'ili,— cu t'an aj Festojo. \c 26 \s1 Uchi u nuuc aj Pablo tu taan a rey Agripaja. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec aj Agripaja, u yadaj ti'i aj Pablojo: —Aleebe, jede'ec a wadic c'u' a betaja,— cu t'an ti'i. Le'ec aj Pablojo, u ye'aj u c'ü'. Caji ti t'an.\x * \xo 26:1 \xt Hch 25:16; Pr 18:13\x* \v 2 —Rey Agripa,— cu t'an aj Pablojo. —Qui' in wool u men ta taan tan in nuuctic tulacal u t'anoo' aj Israele. U yadajoo' ti yaab in sip'il,— cu t'an. \v 3 —A weel ti qui' tulacal a c'u' a sucoo' u bete' in wetcaal aj Israele. A weel ti qui' c'u' aj etel walac ti yaaltic ti tojquinte ti bajil,— cu t'an aj Pablojo. —A weel ti baalo', mentücü, tan in wadic tech. Ma' u tuc'ul a wool ca' a wu'yi in t'an,— cu t'an ti'i.\x * \xo 26:3 \xt Dt 17:14-20; Hch 25:26\x* \s1 Baala' u na'at aj Pablo ti ma'ax to u jele' u tucul. \p \v 4 —Pues te'i. Tulacaloo' in wetcaal aj Israele, u yeeloo' c'u' in betaj ichil in caal y ichil a caj Jerusalen ti tz'uben to,— cu t'an. \v 5 —U yeeloo' ti fariseo u c'aba' in na'at ti ch'ajomen to. Wa u c'atoo'o, jede'ecoo' u paataloo' u yadic ti jaj abe'e. Le'ecoo' aj fariseojo, mas walacoo' u tz'ocsic c'u' a sucoo' u bete' aj Israel tuwichoo' u chucaan in wetcaal,— cu t'an.\x * \xo 26:5 \xt Hch 22:3; Ga 1:13; Fil 3:5\x* \v 6 —Aleebe wa'anen wa'ye' ti'i ca' ilbic in sip'il u men c'u' a walac in tz'ocsiqui. Walac in tz'ocsic ti uchul u ca'a c'u' u yadaj a Dios ti'ijoo' ti uchben mamaa',— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:6 \xt Gn 3:15; Gn 22:18; Gn 49:10; Dt 18:15; Mal 3:1; Mal 4:2\x* \v 7 —Tulacaloo' aj Israele, u mejenoo' ti uchben mamaa' a doce tuuloo' tu bajil, le'ecoo' u mejen aj Jacobo. Tulacaloo' aj Israele, tanoo' u paac'tic u yuchul c'u' u yadaj a Dios uchi, mentüc aj Israele, ti q'uin ti ac'ü' walacoo' u c'ajsic a Dioso. Rey Agripa, walac ilic in tz'ocsic c'u' a walacoo' u tz'ocsiqui, mentüc u tzolajenoo' aj Israele,— cu t'an.\x * \xo 26:7 \xt Stg 1:1; Lc 2:37; Fil 3:11\x* \v 8 —¿C'u' ca'a walaque'ex a tuclic ti ma' tu paatal u ca' cuxquintic a quimen a Dioso?— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:8 \xt Dn 12:2\x* \s1 Le'ec ada'a, le'ec biqui ca' u tz'aj a yaj yoc'oloo' a walacoo' u c'ajsic a Jesus aj Pablojo. \p \v 9 —Pues te'i. Inene, uchiji, in tuclaj ti yan in betic yaab a yaj ti'ijoo' a walacoo' u c'ajsic a Jesusu. Nazaret u caal ala'aji,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:9 \xt Jn 16:2\x* \v 10 —In betaj a c'as ti'ijoo' ich caj Jerusalen. Tz'abi ti nooch u wichil in meyaj u menoo' u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso. Yanoo' a hermanojo, in tz'ajoo' ti presojil. Le'ec ti tanoo' u quimsabülü, in wadaj ca' quimsabücoo',— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:10 \xt Hch 8:3; Hch 22:5\x* \v 11 —Ichil tulacal a boon a naj tuba walacoo' u much'tal aj Israel u c'ajes a Dioso, yaab sut in tz'aj a c'as yoc'oloo' boon a walacoo' u c'ajsic a Jesusu. Biq'uin ado'o, in c'atiintaj cuchi ca' u p'ütoo' u c'ajes a Jesusu,— cu t'an aj Pablojo. —Top lic'a'an ten u menoo', mentücü, bineen in tz'aa' c'as ti'ijoo' ich naachil caj ich ulaac' a lu'umu,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:11 \xt Hch 22:19\x* \s1 Aj Pablojo, u yadaj tucaye' biqui ti jeeli u tucul. \p \v 12 —Pues te'i. Tan in beel in bete' a c'as ti'ijoo' a walac u c'ajsic a Jesus ich caj Damasco. U tücaa'tajenoo' te'i u noochiloo' u yaj mansaj t'an a cristiano ti'i a Dioso,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:12 \xt Hch 9:3; Hch 22:6\x* \v 13 —Rey,— cu t'an. —C'ochi a chuunq'uini. Que'enen to ti bej. In wilaj ti joq'ui ich ca'an jun p'eel u sac a c'aac'a. Mas sasil tuwich a q'uini. Le'ec u sac a c'aac' abe'e, u tichajen eteloo' in wet'oc ti bej,— cu t'an. \v 14 —C'axo'on ti lu'um u men. In wu'yaj jun p'eel a t'an ich hebreojo\f + \fr 26:14 \ft Hebrew\f*. Tan u chiitiquen a t'an abe'e. “Saulo, Saulo,” cu t'an ten. “¿C'u' ca'a tan a betic ten a c'asa? Incheche, jabixech a wacax a ca'ax boon picbic u neje, ma' tu ximbal u men u tz'iiquil. Chen walac u yajtal a wool etel c'u' a walac a betiqui,” cu t'an ten a t'an abe'e,— cu t'an aj Pablojo. \v 15 —“¿Maquech noochwinic?” queen ti'i. “Inen a Jesusu. Tan a betic ten a c'asa,” cu t'an ten a Noochtzili,— cu t'an aj Pablojo. \v 16 —“Liq'uen. In ye'aj in bajil tech u men in yeetajech ti'i a betical in meyaj. Bel a ca'a a wadü' c'u' a wu'yaj y a wilaj aleebe, y c'u' a bel a ca'a a wila' le'ec ca' in yee' in bajil tech tucaye'il,” cu t'an ten,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:16 \xt 1 Ti 1:12\x* \v 17 —“Bel in quin tücaa'teech ti'ijoo' a ma' Israele. Bel in quin sa'alteech ti'i ma' a quimil le'ec ti que'enech tu c'ü'oo' aj Israel y a ma' Israele,” cu t'an ten a Noochtzili,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:17 \xt Hch 22:21; Ro 1:5\x* \v 18 —“Tan in tücaa'tiquech ti'i a ca'ansicoo'. Ti baalo'o, beloo' u cu p'ütü' u tz'ocsic a uchbene, ca' tun u tz'oquesoo' a Dioso, jabix ilic joc'oo' ichil a ac'ü'ü, ca' tun ocoo' ichil a sasili. Beloo' u ca'a ti joc'ol tu c'ü' a quisini, ca' tun xicoo' tu c'ü' a Dioso. Ti baalo'o, bel u ca'a sa'tesabüloo' u sip'il. Beloo' ilic u ca'a u c'ümü' a qui'il eteloo' boon u chucaan a ti'i a Dioso,” cu t'an ten a Jesusu,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:18 \xt Is 35:5; Is 42:7; Lc 1:79; Jn 8:12; 2 Co 6:14; Ef 4:18; Ef 5:8; Col 1:13; 1 P 2:9; 1 Jn 3:5; Lc 1:77; Ef 1:11; Hch 20:32\x* \s1 Aj Pablojo, u tz'ocsaj c'u' u yilaj ichil jabix nümülü. \p \v 19 —Pues te'i. Rey Agripa,— cu t'an aj Pablojo. —In tz'ocsaj c'u' a albi ten le'ec ca' in wilaj a Noochtzil ti ca'ana,— cu t'an. \v 20 —Se' in wadaj ti'ijoo' ich caj Damasco cu jeloo' u tucul ca' tun u tz'oquesoo' a Dioso. In wadaj ti'ijoo' ca' u betoo' a qui'i. Etel a qui' abe' a tanoo' u betiqui, beloo' u ca'a ilbil u menoo' a cristiano ti u jelajoo' u tucul. Baalo' ilic in wadaj ichil a caj Jerusalene, y tulacal tubajac ich cuenta Judea. Joq'ueen te'i. Bineen in wadü' ti'ijoo' boon a ma' Israele,— cu t'an.\x * \xo 26:20 \xt Hch 9:20; Is 55:7; Mt 3:8; Lc 3:8-14; Lc 19:8,9; Ef 5:1-25\x* \v 21 —U müchajenoo' aj Israel ichil u yotoch a Dioso, u men maneen in wadü' ti baalo'o. U yaaltajoo' u quimseen,\x * \xo 26:21 \xt Hch 21:30\x* \v 22 pero u yaantajen a Dioso, mentücü, tac leeb tan in wadic u pectzil a Dios ti'ijoo' a nooch u wichil u meyaj y ti'ijoo' a ma' nooch u wichil u meyaja,— cu t'an. —Jadi' walac in wadic c'u' u yadajoo' ti yan u yuchul boon u yadajoo' u t'an a Dios uchi etel c'u' u yadaj aj Moisese,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:22 \xt Ro 3:21; Jn 5:46\x* \v 23 —Ala'oo'o, u yadajoo' ti yan u c'ümic a yaj u yaj Sa'alil a cristianojo,— cu t'an aj Pablojo. —“Aj Sa'al abe'e, payanbej yan u ca' cuxtal tu wichoo' a quimene. Ti baalo'o, bel u cu yee' ti'ijoo' aj Israel y ti'ijoo' a ma' Israel ti yan biqui ca' sa'albücoo',” cu t'anoo' a uchbene,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:23 \xt Sal 22; Is 53; Zac 12:10; Lc 18:31-33; Lc 24:26; Mt 27:53; 1 Co 15:20; Col 1:18; Rev 1:5; Is 42:6; Is 60:1\x* \s1 Aj Pablojo, u yaaltaj u jele' u tucul aj Agripa ti'i ca' u tz'oques a Jesusu. \p \v 24 Pues te'i. Le'ec ti tan u yadic a baalo' aj Pablojo, le'ec aj Festojo, u yadaj ti chich: —Locojech Pablo,— cu t'an ti'i. —Top yaab a cünaja, mentücü, ma' qui' a pol,— cu t'an aj Festo ti'i aj Pablojo.\x * \xo 26:24 \xt 2 R 9:11; Jn 10:20; 1 Co 1:23; 1 Co 2:13\x* \v 25 —Gobernador Festo, ma' locojeni. U jajil a tan in wadiqui,— cu t'an aj Pablo ca' uchi u nuucu. \v 26 —Wa'ye' que'en a rey Agripaja,— cu t'an ti'i aj Festojo. —U yeel ti qui' tulacal a c'u' a tan in wadiqui, mentücü, tan in wadic tulacal ti'iji. Tin tuclic inene, ala'aji, u yeel tulacal a c'u' a maniji, u men ma' muctzil ti betabaaniji,— cu t'an aj Pablojo. \v 27 —Rey Agripa,— cu t'an aj Pablojo. —¿Ma' wa ta'ach a tz'ocsicoo' u t'an mac u yadaj u t'an Dios uchiji? In weel ti walac a tz'ocsic,— cu t'an aj Pablojo. \v 28 —¿Tan wa a tuclic a jele' in tucul ti jomol ca' in tz'oques a Jesusu?— cu t'an aj Agripa ti'i aj Pablojo.\x * \xo 26:28 \xt Mr 6:20\x* \v 29 —Wa jomol wa chumbeel, in c'ati tu jajil ca' a tz'oques c'u' a walac in tz'ocsiqui. Ma' jadi' incheche, pero tulacale'ex a tane'ex a wu'yic in t'ana, in c'ati ti baalo'. Jadi' ma' in c'ati ca' xique'ex ti presojil jabix ti que'enen aleebe,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 26:29 \xt 1 Co 7:7\x* \p \v 30 Pues te'i. Wa'laji a reye, etel a gobernadoro, etel ix Bereniceje, etel tulacaloo' a tina'anoo' te'iji. \v 31 Le'ec ti joc'oo' ich naja, u yadajoo' tu bajil: —Le'ec a winic ada'a, ma' yan u sip'il ca' quimsabüc, ma'ax ca' culac ti presojil,— cu t'anoo' tu bajil.\x * \xo 26:31 \xt Hch 23:9; Hch 25:26; 1 P 3:16; 1 P 4:14\x* \v 32 —Qui' ca' cha'baanüc cuchi ala'i wa cuchi ma' u c'aataj ca' ilbic u sip'il wa yan u men a rey cuenta Romaja,— cu t'an aj Agripa ti'i aj Festojo.\x * \xo 26:32 \xt Hch 25:11\x* \c 27 \s1 Tücaa'bi aj Pablo ti'i a caj Romaja. \p \v 1 Pues te'i. U tz'ajoo' u yool u tücaa'te aj Pablo ich barco cuenta Italia. U c'ubajoo' aj Pablo eteloo' u chucaan a preso ti'i jun tuul u nuuchiloo' a soldadojo. Julio u c'aba' ala'aji. Augusta u c'aba' a jun muuch' a soldado a walac u tücaa'tiqui. Inen aj Lucasa. Tan in tz'iibtic a ju'um ada'a. Bineen tu pach aj Pablo.\x * \xo 27:1 \xt Hch 25:12\x* \v 2 Que'en aj Aristarco tiqui wetel. Tesalonica u caal ich cuenta Macedonia. Oco'on ichil a barco a tala'an ich caj Adramito. Le'ec a barcojo, bel u ca'a cajil caj jalchi' c'ac'naab cuenta Asia. Bino'on.\x * \xo 27:2 \xt Ez 33:31; Mt 10:18; Mr 10:17-22; Hch 19:29; Hch 20:4; Col 4:10; Stg 1:23\x* \v 3 Tu samalili, c'ocho'on ich caj Sidon. Le'ec aj Juliojo, u cha'aj u yotzilil aj Pablojo. U cha'aj ca' xi'ic tu yaamoo' u yet'oc ca' aantabüc.\x * \xo 27:3 \xt 2 S 18:33; Hch 28:16; 1 Co 4:8\x* \p \v 4 Pues te'i. Joc'o'on te'i. Bino'on ichil a barcojo. Tu toja'an norte que'eno'on ca' ti mansaj a cuenta Chipre u men te'i qui' ti beel u men a iq'ui. Chumuc ja' que'en a cuenta Chipreje. \v 5 Que'eno'on ich c'ac'naab. Ti mansaj cuenta Cilicia cuenta Panfilia. Pachili, oco'on ich caj Mira cuenta Licia. \v 6 Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u cüxtaj a barco te'i a tan u beel cuenta Italia. Te' tala'an caj Alejandria a barco abe'e. U yocsajo'on ichil. \v 7 Joc'o'on te'i. Bino'on. Chumbeel tan ti beel yaab q'uin. Chücyajil ti naatz'o'on tu tzeel a caj Gnidojo. Le'ec a iq'ui, ma' tan u cha'ic ti mas beel, mentücü, mano'on tu tzeel a witz u c'aba' Salmon ich cuenta Creta. Chumuc ja' que'en a lu'um abe'e.\x * \xo 27:7 \xt Tit 1:5,12\x* \v 8 Chücyajil tan ti beel ma' naach chi' a lu'umu. Pachili, c'ocho'on ma' naach caj Lasia. Quich'pan cuuchil barco u c'aba' a te'iji. \p \v 9 Pues te'i. Yaab q'uin ti mansaj ti beje. Sabeensil tun u manül a barco tuwich a c'ac'naaba. C'ochi tun u q'uinil a chichich iq'ui. Le'ec aj Pablojo, caji u tzicbalte u tucul ti'ijoo' boon a que'en ich barco.\x * \xo 27:9 \xt Lv 23:27; Nm 29:7\x* \v 10 —Noochwinique'ex,— cu t'an aj Pablojo. —Tin tuclic inene, sabeensil ti mas beel. Ma' jadi' ti'i a barco etel u cuch a sabeensili, uchac ti quimil ino'ono,— cu t'an aj Pablojo. \v 11 C'u' betiqui, le'ec u noochiloo' a soldadojo, ma' qui' tu xiquin c'u' u yadaj aj Pablojo. Jadi' u t'an mac tan u bensic a barco etel u t'an u yumil a barcojo, jadi' a qui' tu xiquin u noochiloo' a soldadojo. \v 12 Ti'i u q'uinil a iq'ui, ma' jiil qui' ti cuntal tuba que'eno'on. Quich'pan cuuchil barco u c'aba' tuba que'eno'on. Chema' tulacaloo' u yadajoo' ca' joc'oco'on te'i. —Uchac u paatal ti c'ochol ich caj Fenice ich cuenta Creta,— cu t'anoo'. Le'ec u cuuchil a barco a te'iji, quich'pan. Jadi' a ic' a walac u tal joq'ueeb q'uin, jadi' a walac u yocol te'iji.\x * \xo 27:12 \xt Hch 11:19\x* \s1 Uchi a chichich ic' tuwich a c'ac'naaba. \p \v 13 Pues te'i. Caji a ic' a chumbeele. Tan u beel ti norte. Ca' u yilajoo' ti baalo'o, —Qui' ti beel aleebe,— cu t'anoo' tu bajiloo'. Joc'o'on ichil quich'pan cuuchil barco. Tan ti beel ma' naach chi' lu'um cuenta Creta. \v 14 Ma' naach c'ochoco'on ti caji a ic' ti chichi. Noreste u c'aba' a ic' abe'e. Te'i joq'ui ti lu'umil.\x * \xo 27:14 \xt Sal 107:25-27\x* \v 15 Caji u benes a barcojo. Ma' tu paatal ti beel tuba ti c'ati, mentücü, ti cha'aj u bensabül a barco u men a iq'ui. \v 16 Cajo'on ti manes a tz'i' lu'um chumuc ja' Clauda u c'aba'. Te'i chücyajil ca' ti wocsaj ichil a barco a canoa a que'en pachili. \v 17 Le'ec ti ocsabi a canoa ichil a barcojo, u mansajoo' a sum tac yalam a barcojo. U c'üxajoo' tu nüc' ti'i ma' u jeetel a barcojo. Saacoo' ca' ococ a barco tuba jay a ja'a. Sirte u c'aba' a te'iji. U yemsajoo' u noq'uil a barcojo, ca' tun u bensajo'on tuba u c'ati a iq'ui. \v 18 Tu samalili, top tan u siit a barco u men u tz'iiquil a ja'a, mentücü, cajoo' u pulu' u cuch a barco ich ja' ca' saalac a barcojo.\x * \xo 27:18 \xt Mt 16:26; Lc 16:8; Fil 3:7,8; He 12:1\x* \v 19 Tu ca'bejili, ti joc'saj c'u'ac ich barco a ma' yan u meyaja. Ti pulaj ich ja'.\x * \xo 27:19 \xt Job 2:4; Jon 1:5; Mr 8:35,37; Lc 9:24,25\x* \v 20 Yaab q'uin ma' ti wilaj a q'uini, ma'ax a xülaba. Tan ti tan a ic' ti chichi. Joboo' u na'at. —Bel ti ca'a ti quimil,— cu t'anoo'. \p \v 21 Pues te'i. Yaab q'uin ma' jano'on, mentücü, bini aj Pablo tuba que'en u yaabiloo' a cristianojo. Uchi u tzicbal eteloo'. —Noochwinique'ex,— cu t'an ti'ijoo'. —Mas qui' cuchi wa a tz'ocsaje'ex in t'an biq'uin ado'o. Ti baalo'o, ma' cuchi joc'o'on cuenta Creta. Ma' cuchi ti c'ümaj a yaji, ma'ax cuchi sa'ti ti yaab u cuch a barcojo,— cu t'an. \v 22 —Aleebe tan in wadic te'ex. Ma' a tz'eeque'ex ta wool abe'e. Ma'ax mac tiqui yaam a bel u ca'a ti quimili. Jadi' a barco a jobol u ca'a,— cu t'an aj Pablojo. \v 23 —Ti a ac'ü' a maniji, wa'laji jun tuul u yaj xa'num Dios ti ca'an tin tzeel. Le'ec a Dios u tücaa'taj ala'aji, le'ec in Noochil. Walac in betic u meyaj,— cu t'an.\x * \xo 27:23 \xt Sal 25:14; Am 3:7; Hch 23:11; Dn 6:16; Ro 1:9; 2 Ti 1:3\x* \v 24 —“Pablo,” cu t'an ten u yaj xa'num a Dios ti ca'ana. “Ma' u jac'ül a wool u men a iq'ui. Yan ilic a beel tu taan a rey cuenta Roma. Le'ec a Dioso, bel u cu sa'alte'ex a cuxtal tulacale'ex a que'ene'ex ich barco u men a c'aatic ti'i Dios ca' sa'albücoo',” cu t'an ten u yaj xa'num a Dioso,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a que'en ich barcojo.\x * \xo 27:24 \xt Is 41:10,14; Is 43:1,2; Hch 19:21; Hch 23:11; Hch 25:11; Gn 39:5,23; Job 22:29,30; Job 42:8; Is 6:13\x* \v 25 —Noochwinique'ex,— cu t'an ti'ijoo'. —Qui'cunte'ex a wool. Walac in tz'ocsic a Dioso. Bel ilic u ca'a ti uchul jabix ilic ti albi ten u men u yaj xa'numu,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 27:25 \xt Lc 1:45\x* \v 26 —C'u' betiqui, bel u ca'a ti c'adül a barco tuwich a lu'um a que'en chumuc a ja'a,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' boon a que'enoo' ichil a barcojo.\x * \xo 27:26 \xt Hch 28:1\x* \p \v 27 Pues te'i. Joq'ui ca' p'e semana. Tan ilic a chichich iq'ui. Ti a ac'ü' abe'e, que'eno'on taan c'ac'naab Adria u c'aba'. Le'ecoo' aj meyaj ichil a barcojo, jabix wal chumuc ac'ü' cajoo' u tucle ti tan ti naatz'ül ti'i a lu'umu. \v 28 U p'isajoo' boon u tamil a ja'a. Cuarenta yarda u tamil a ja'a. Uchi ti ximbal tz'etz'eec. U ca' p'isajoo' boon u tamil a ja'a. Jadi' treinta yarda u tamil. \v 29 Saacoo' ala'oo' ca' u jütz'ü' u bajil a barco tuwich a tunichi. Binoo' tu yit a barcojo u pulajoo' cuatro p'eel u müchbeeb a barco ich ja'a. Etel abe'e, u c'üxajoo' a barco ti'i ca' wa'lac. Pachili, cajoo' u paac'te a q'uini. \v 30 Le'ecoo' aj meyaj ichil a barcojo, u c'atiintajoo' cuchi puutz'ul. Cajoo' u yemes a canoa ich ja'. Tanoo' u tutuus tz'eec ulaac' u müchbeeb a barco ich ja' tu pol a barcojo. \v 31 —Wa ma' tu cuntaloo' aj meyaj ado' ichil a barcojo, ma' tu sa'albüle'ex a cuxtal,— cu t'an aj Pablo ti'i u noochiloo' a soldadojo. \v 32 Le'ecoo' a soldadojo, u ch'ücajoo' u c'ax a canoaja. C'axi a canoa ich ja'.\x * \xo 27:32 \xt Is 38:21; Mt 4:7\x* \p \v 33 Pues te'i. Watac u sastal. Le'ec aj Pablojo, u yadaj ti'ijoo' a que'enoo' te'i ca' uchucoo' u janal. —Ca' p'e semana tun ma' qui' wiine'ex ma'ax qui' jane'ex,— cu t'an ti'ijoo'. \v 34 —Tan in wadic te'ex. Ca' janüque'ex ti'i ca' yanaque'ex a muc' ti'i ca' a sa'alte'ex a bajil. Ma'ax mac a bel u ca'a ti quimil, ma'ax u c'ümü' a yaja,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' tulacal boon a que'en te'iji.\x * \xo 27:34 \xt 1 R 1:52; Mt 10:30; Lc 12:7; Lc 21:18\x* \v 35 Le'ec ti jobi u yadic abe'e, u ch'a'aj jun tziil a jabix sücpete. Tu taanoo' u yadaj: —Dios bo'tic in waj,— cu t'an ti'i a Dioso. Pachili, u xetaj a jabix sücpete. Caji u jante.\x * \xo 27:35 \xt 1 S 9:13; Mt 15:36; Mr 8:6; Jn 6:11; 1 Ti 4:3,4\x* \p \v 36 Pues te'i. Qui'ajoo' u yool tulacaloo'o. Cajoo' ti janal. \v 37 Doscientos setenta y seis tuulo'on tiqui bajil a que'eno'on ich barco.\x * \xo 27:37 \xt Hch 2:41; Hch 7:14; Ro 13:1; 1 P 3:20\x* \v 38 Le'ec ti jobo'on ti janala, ti laj pulaj ich ja' u cuch a barco le'ec u semilla harinaja\f + \fr 27:38 \ft trigo wa wheat\f*. Ti c'ati ca' saalac a barcojo. \s1 Budi a barcojo. \p \v 39 Pues te'i. Sasaji. Le'ecoo' aj meyaj ichil a barcojo, ma' u na'tajoo' c'u' u c'aba' a lu'um a que'en te'iji. U yilajoo' tuba jetz'a'an a ja'a. U yilajoo' ti c'üs p'uut a lu'um a te'iji. Wa cuchi yan biquiji, u c'atiintajoo' beel u c'ades a barco te'i. \v 40 U ch'ücajoo' u müchbeeb a barco tuba c'üxa'an. P'aati u müchbeeb ich ja'. U pitajoo' a sum a c'üxa'an tuwich u nej a barco tuba walac u tojquintic u benil. Pachili, u nac'sajoo' u noq'uil a barco ti'i ca' bensabüc u men ic' tuba yan a lu'um a p'uutu. \v 41 C'ocho'on chumuc ja' tuba ma' tam a ja'a. Te'i c'adi u ni' a barco jumpulu. Le'ec u yit a barcojo, caji ti pa'axül u men u tz'iiquil a ja'a.\x * \xo 27:41 \xt 2 Co 11:25\x* \p \v 42 Pues te'i. Le'ecoo' a soldadojo, u c'atiintajoo' cuchi u quimesoo' a presojo. —Uchac u baxülja'oo' asto u c'ocholoo' ti lu'umil, ca' tun puutz'ucoo',— cu t'anoo'.\x * \xo 27:42 \xt Pr 12:10; Ec 9:3; Is 59:7; Ro 3:15\x* \v 43 C'u' betiqui, le'ec u noochiloo' a soldadojo, u c'ati u sa'alte u cuxtal aj Pablojo, mentücü, ma' u cha'aj u betic a na'at abe'e. —Payanbej boone'ex a patale'ex ti baxülja'a, pule'ex a bajil ich ja' ca' tun xique'ex ti a lu'umili,— cu t'an u noochiloo' a soldado ti'ijoo' boon a que'enoo' te'iji.\x * \xo 27:43 \xt Pr 16:7; Jer 38:10; Hch 23:10\x* \v 44 —Pachili, tulacale'ex a ma' a weele'ex a baxülja'a, tuwich tabla wa tuwich u xetel a barcojo, ca' xique'ex ti lu'umil,— cu t'an. Baalo' ca' ti sa'altaj ti bajil. C'ocho'on tulacalo'on ti lu'umil.\x * \xo 27:44 \xt Sal 107:30; Am 9:9\x* \c 28 \s1 Que'en cuenta Malta aj Pablojo. \p \v 1 Pues te'i. Inen aj Lucasa. Le'ec ti joc'o'on ichil a ja'a, ti weeltaj ti Malta u c'aba' a lu'um ada' a que'en chumuc a ja'a.\x * \xo 28:1 \xt Hch 27:26\x* \v 2 Le'ecoo' a cristiano a que'en te'iji, u ch'a'ajoo' ti wotzilil. U betajoo' a noxi' c'aac'a, u men tan a siisi. Caji a ja'a. U püyajo'on ti q'uiich chi' c'aac'.\x * \xo 28:2 \xt Hch 27:3; Ro 1:14; 1 Co 14:11; Col 3:11; He 13:1,2\x* \v 3 Le'ec aj Pablojo, u molaj tz'eec a si' a tiquini. Bini u tz'aa' ich c'aac'. Le'ec ti c'ochi aj Pablo yoox c'aac'a, joq'ui a can tu yaam a si'i. U chi'aj aj Pablo tu c'ü'ü. \v 4 Le'ecoo' a que'enoo' ilic te'i tuba c'ocho'ono, u yilajoo' a can ti ch'uya'an tu c'ü' aj Pablojo. —Aj quimsaj wal a winic ado'o. Ca'ax ma' quimi ichil a ja'a, ma' tu cha'bül u cuxtal u men c'u' u betaja,— cu t'anoo' tu bajil.\x * \xo 28:4 \xt Lc 13:2; Jn 9:2\x* \v 5 C'u' betiqui, u liijtaj u c'ü' ca' c'axüc a can ich c'aac'a. Ma'ax c'u' a mani ti'iji.\x * \xo 28:5 \xt Sal 91:13; Mr 16:18; Lc 10:19\x* \v 6 Le'ecoo' a que'en te'iji, u paac'tajoo' ca' sip'ic u c'ü' wa xan quimen ca' c'axüc ti lu'um ti jomol. Tan ti tanoo' u paac'tic wa ca' quimic. Ca' u yilajoo'o, ma'ax c'u' a mani ti'iji. U jelajoo' u tucul. —Le'ec ado'o, le'ec jun tuul dios,— cu t'anoo' tu bajil.\x * \xo 28:6 \xt Hch 8:10; Hch 10:25; Hch 14:11; Rev 22:8,9\x* \p \v 7 Pues te'i. Ma' naach tuba que'eno'on que'en u cuuchil a gobernadoro. Chumuc ja' que'en a lu'um tuba que'eno'ono. Publio u c'aba' a gobernadoro. U yadaj to'on ca' ococo'on ti posado ichil u yotoch. Ox p'e q'uin u tz'aj ti posado ti qui'. \p \v 8 Pues te'i. Le'ec u tat aj Publiojo, c'oja'an u men chücüwil u men ta'il. Bini aj Pablo ti sut etele. Uchi u t'an etel a Dioso. U tz'aj u c'ü' tu pol a winiqui. Ch'ani ti baalo'.\x * \xo 28:8 \xt 1 R 17:20-22; Stg 5:14; Mt 9:18; Mr 6:5; Mr 7:32; Mr 16:18; Lc 4:40\x* \p \v 9 Pues te'i. Le'ec ti uchi abe'e, laj c'ochoo' boon a c'oja'an a yan te'i tuwich a lu'um a que'en chumuc a ja'a. Ch'ansaboo'. \v 10 Yan ma' yan u sij-ooltajoo' to'ono. Le'ec ti c'ochi u q'uinil ti joc'ol te'i ichil ulaac' a barcojo, u ca' sijajoo' to'on tulacal a c'u' a c'abeet to'on ti'i ti benili.\x * \xo 28:10 \xt Mt 15:6; 1 Ti 5:17\x* \v 11 Ox p'e uj que'eno'on tuwich a lu'um abe'e. Pachili, oco'on ichil ulaac' a barco a que'en te'iji. Jadi' u mansaj u q'uinil a chichil ic' te'i a barcojo. Tali ich caj Alejandria a barco abe'e. Castor y Polux u c'aba' a ca' p'eel a polbil muñeca a que'en tu pol a barcojo. Joc'o'on te'i. Cajo'on ti ca' beel. \s1 Tan to u beel aj Pablo ti a caj Romaja. \p \v 12 Pues te'i. C'ocho'on ich caj Siracusa. Ox p'e q'uin que'eno'on te'i. \v 13 Pachili, joc'o'on te'i. Tan ti beel ma' naach chi' a lu'um asto ti c'och'o'on ich caj Regio. Que'eno'on te'i jun p'e q'uin. Pachili, caji a ic' a tan u talel ti sur\f + \fr 28:13 \ft south\f*. Joc'o'on te'i. Tu samalili, c'ocho'on ich caj Puteoli. \v 14 Te'i ti c'ümajoo' ulaac' a hermanojo. —Culene'ex wa'ye' jun p'e semana tiqui wetel,— cu t'anoo' to'on. Que'eno'on te'i jun p'e semana. Pachili, joc'o'on te'i. Cajo'on ti beel ti oc ti'i u cajil a Romaja.\x * \xo 28:14 \xt Sal 119:63; Mt 10:11; Hch 9:42,43; Hch 19:1; Hch 21:4,7,8; Gn 7:4; Gn 8:10; Hch 20:6\x* \p \v 15 Pues te'i. Le'ec boon a hermano ich caj Roma, u yubajoo' ti wataco'on. Taloo' u c'ümo'on ti bej. Yan u c'ümajo'on ich caj Foro de Apio. Yan u c'ümajo'on ich caj Tres Tabernas. Le'ec aj Pablojo, u yilaj ti tan ti c'ümbül u menoo' a hermanojo. —Dios botic,— cu t'an aj Pablo ti'i a Dioso. Qui'aji u yool u men c'ochi c'ümbül. \v 16 Despuese, c'ocho'on ich caj Roma. Le'ec u noochiloo' a soldadojo, u c'ubajoo' a preso ti'i u noochiloo' u yaj cananil a presojo. Jadi' u cha'aj ca' culac aj Pablo tu junal ichil jun cuul a naja, pero yan u cuntal jun tuul soldado te'i u cününte.\x * \xo 28:16 \xt Hch 24:23\x* \s1 Tan u tzicbal aj Pablo ich caj Roma. \p \v 17 Pues te'i. Ox p'e q'uin tu pach abe'e, aj Pablojo, u püyajoo' boon a nucuch winic ti'i aj Israel a que'enoo' te'iji. Much'lajoo'. —In wetcaale'ex,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. —Ma'ax c'u' in betaj ti'ijoo' in wetcaal aj Israele. Ma'ax in p'ütaj in bete' c'u' a sucoo' u bete' aj Israel u menoo' ti uchben mamaa'. C'u' betiqui, ich caj Jerusalen u c'ubajenoo' tu c'ü'oo' aj Romanojo,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 28:17 \xt Hch 24:12; Hch 25:8; Hch 21:33\x* \v 18 —Le'ec ti ca' u yilajoo' wa ca' c'axüquen ichil in sip'il aj Romanojoo'o, ma' u cüxtajoo' in sip'il ca' quimsabüquen. Ala'oo'o, u c'atiintajoo' cuchi u cha'een,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 28:18 \xt Hch 22:24; Hch 24:10; Hch 25:8; Hch 26:31\x* \v 19 —C'u' betiqui, le'ecoo' in wetcaal aj Israele, ma' u c'atoo' ca' joc'oquen ti presojil, mentücü, yanaji in c'aatic ca' ilbic wa yan in sip'il u men a rey cuenta Romaja. Inene, ma' bel in quin tzolo' in wetcaaloo' aj Israel ti'i a reye,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yetcaala.\x * \xo 28:19 \xt Hch 25:11\x* \v 20 —In püyaje'ex ti'i ca' in wile'ex y ti'i ca' a wu'ye'ex in t'an in wadaj te'exe. Aleebe c'üxa'anen etel a cadena ada'a, u men walac in c'ajsic u yaj Sa'alil a cristianojo, le'ec a tan u paac'bül u menoo' ti wetcaal aj Israele,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yetcaal le'ecoo' a nucuch winiqui.\x * \xo 28:20 \xt Hch 26:6,7; Hch 26:29; Ef 3:1; Ef 4:1; Ef 6:20; 2 Ti 1:16\x* \v 21 —Ma'ax jun tziil ju'um ti c'ümaj a tala'an cuenta Judea a tan u yadic a c'as ta woc'olo,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. —Ma'ax le'ec boon ti wetcaal a udoo' wa'ye'e, ma' u yadajoo' a c'as ta woc'olo,— cu t'anoo' ti'i aj Pablojo. \v 22 —C'u' betic ino'ono, ti c'ati ti wu'yi a t'an le'ec boon a walac a tz'ocsiqui. Le'ecoo' a cristiano tulacal tubajaca, walacoo' u yadic a c'as tu bajil yoc'ol a na'at jabix a teche,— cu t'anoo' a nucuch winic ti'i aj Pablojo.\x * \xo 28:22 \xt Lc 2:34; Hch 24:5; 1 P 2:12\x* \p \v 23 Pues te'i. U tz'ajoo' u q'uinil u much'tal etel aj Pablojo. Ti a q'uin abe'e, much'lajoo' ti yaab tuba tan u posado aj Pablojo. Jatz'ca' asto ocq'uin uchi u t'an aj Pablojo. U yadaj ti'ijoo' biqui ti walac u tücaa' a Dioso. Etel u ley aj Moisese, y etel c'u' u tz'iibtajoo' a winic u yadajoo' u t'an a Dios uchiji, aj Pablojo, u yaaltaj u yadü' ti'ijoo' a much'a'anoo' ti le'ec a Jesusu, le'ec u yaj Sa'alil a cristianojo.\x * \xo 28:23 \xt Lc 24:24; Hch 17:2,3; Hch 26:22,23; Hch 26:6\x* \v 24 Yan a much'a'anoo' te'iji, u tz'ocsajoo' u t'an aj Pablojo, y yan a ma' u tz'ocsajoo'o.\x * \xo 28:24 \xt Hch 14:4; Hch 18:6-8; Ro 3:3\x* \v 25 Ma' quetoo' u tuculi. Cajoo' tun ti usc'al. —Jaj ada' a albi ti'ijoo' ti uchben mamaa' u men aj Isaias u men u Püsüc'al a Dioso. Le'ec aj Isaiasa, le'ec jun tuul u yadaj u t'an a Dios uchiji,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo'o. \pi1 \v 26 —“Ca' xiquech a wadoo' ti'i a wetcaal aj Israel,” cu t'an u Püsüc'al a Dios ti'i aj Isaiasa. “Bele'ex a ca'a a boch u'ye'ex a t'ana, pero ma' ta ch'a'ique'ex u tojil. Bele'ex a ca'a a cha'ante, pero ma' ta wilique'ex, quechac ti'ijoo',” cu t'an u Püsüc'al a Dios ti'i aj Isaiasa.\x * \xo 28:26 \xt Is 6:9; Jer 5:21; Ez 12:2; Mt 13:14; Mr 4:12; Lc 8:10; Jn 12:40; Ro 11:8\x* \v 27 “Baalo' ti yan, u men jumpul ma' u c'atoo' u ch'aa' u tojil. Top chichoo' u pol. Yanoo' u xiquin pero ma' ta'achoo' u yubic. Yanoo' u wich pero ma' ta'achoo' u cha'an. Ma' u c'atoo' u yila' etel u wich, ma'ax u yuboo' etel u xiquin, ma'ax u ch'aa' u tojil, ma'ax u jeloo' u tucul ti'i ca' in sa'tesoo' u sip'il,” cu t'an u Püsüc'al a Dios ti'i aj Isaiasa,— \m cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yetcaal.\x * \xo 28:27 \xt Is 44:18\x* \v 28 —Aleebe ch'a'e'ex u tojil ada'a,— cu t'an aj Pablo ti'ijoo' u yetcaal. —Bel u ca'a aalbüloo' ti'i a ma' Israel u pectzil a Dioso, le'ec biqui ti ca' sa'albücoo'. Beloo' u cu tz'oques abe'e,— cu t'an aj Pablojo.\x * \xo 28:28 \xt Mt 21:41; Hch 26:17; Ro 11:11\x* \v 29 Le'ec ti jobi u yadic abe' aj Pablojo, usc'ajoo' u yetcaal aj Israele. Tanoo' u yaaltic u tojquintic u bajil ti tanoo' u beel. \p \v 30 Pues te'i. Ca' p'e jaab culaji aj Pablo ichil a naj a tan u maantiqui. Tan u bo'tic u pach a naj abe'e. Qui' u yool etel boon a walacoo' u c'ochol ti sut etel. \v 31 U tzicbaltaj biqui ti walac u tücaa' a Dioso. Le'ec aj Pablojo, u ca'ansajoo' a cristiano etel u pectzil a Noochtzil a Jesucristojo. Ma' saac ala'aji. Ma'ax mac u yaaltaj u wete' u t'an aj Pablojo.\x * \xo 28:31 \xt Hch 4:31; Hch 4:13\x*