\id 1PE - Mopan Maya NT -Belize 2012 (DBL -2013) \h 1 PEDRO \toc1 Le'ec Ada' a Yaax Carta u Tz'iibtaj aj Pedro, Le'ec u Yaj Xa'num a Jesusu. \toc2 1 Pedro \toc3 1 P \mt1 Le'ec Ada' a Yaax Carta u Tz'iibtaj aj Pedro, Le'ec u Yaj Xa'num a Jesusu. \c 1 \s1 Aj Pedrojo, tan u tz'iib ti'ijoo' a hermano a que'enoo' tulacal tubajaca. \p \v 1 Inene, aj Pedrojen. Inen jun tuul u yaj xa'num a Jesucristojo. Tan in tz'iibtic a carta ada' ti'ijoo' boon a hermano a bena'anoo' tulacal tubajaca. Que'enoo' ichil u yaabil aj meen caj ichil u cuenta Ponto. Que'enoo' ichil u yaabil aj meen caj ichil u cuenta Galacia, ichil u cuenta Capadocia, ichil u cuenta Asia, ichil u cuenta Bitinia.\x * \xo 1:1 \xt Jn 7:35\x* \v 2 Eeltzile'ex, mentücü, yeeta'ane'ex u men a Dios a Tattzili. Tojquinbi a na'ate'ex u men u Püsüc'al a Dioso, ti'i ca' a tz'ocse'ex a Jesucristojo, y ti'i ca' sa'tesabüque'ex a sip'il u men quimi a Cristojo. \p Pues te'i. In c'ati a Dios ca' u yaante'ex ti mas yaab. In c'ati ilic ca' u tz'aa' te'ex ti mas jetz'a'ane'ex a wool.\x * \xo 1:2 \xt Ro 8:29; 2 Ta 2:13; He 12:24\x* \s1 Que'en ti wool pach a Cristo ti'i ca' cuxlaco'on tucaye'il. \p \v 3 Pues te'i. Yan ti wadic u qui'il a Dioso, le'ec u Tat ti Noochil a Jesucristojo. Ala'aji, u ch'a'aj ti wotzilil tu jajil, mentücü, ca' yanajo'on tucaye'il. Aleebe, que'en ti wool tu pach a Cristojo, mentücü, tan ti paac'tic a cuxtal ti ca'ana. Jede'ec u paatal ti paac'tic abe'e, u men ca' cuxlaji a Jesucristo tu yaamoo' a quimene.\x * \xo 1:3 \xt Stg 1:18; 1 Ta 4:14\x* \v 4 Le'ec a Dioso, u taac'taj to'on a qui'il ti ca'ana. Ma' tu jobol ma'ax tu c'astal ma'ax tu jeelel u wich. \v 5 Cününa'ano'on u men u muc' a Dioso, u men que'en ti wool tu pach a Cristojo. Sa'albül ti ca'a. Paac' u ca'a ca' chiclac ti sa'ala'ano'on tu jobeeb a yoc'olcaba.\x * \xo 1:5 \xt Jn 10:28\x* \v 6 Qui'aque'ex a wool etel abe'e, ca'ax tane'ex a c'ümic a yaj aleebe. A yaj abe'e, jun p'e rato ilic u yajil.\x * \xo 1:6 \xt Mt 5:12; Ro 12:12\x* \v 7 Abe'e, chen tan u yilbil wa que'ene'ex a wool tu pach a Cristo tu jajili. Baalo' ilic etel a orojo. Walac u yilbil wa oro tu jajil etel c'aac'. Mas c'abeet to'on a Cristo tuwich a orojo. Walac u jobol a orojo. Le'ec ca' usc'ac a Jesucristojo, wa que'ene'ex a wool tu pach ala'i tu jajili, bel u cu yade'ex a qui'il, a patalil, tulacal.\x * \xo 1:7 \xt Sal 66:10; Is 48:10\x* \v 8 Inche'exe, yaj a wu'ye'ex a Cristojo, ca'ax ma' a wilaje'ex u wich. Que'ene'ex ilic a wool tu pach ca'ax ma' tane'ex a wilic, mentücü, top qui'e'ex a wool tu jajil. Ma' tu paatale'ex a wadic boon u qui'ile'ex a wool u men top qui'e'ex a wool tu jajil.\x * \xo 1:8 \xt Jn 20:29; 1 Jn 4:20; 2 Co 5:7\x* \v 9 U men que'ene'ex a wool tu pach a Cristojo, sa'albüle'ex u ca'a a püsüc'al. \p \v 10 Pues te'i. Le'ec boon tuul u yadajoo' u t'an a Dios uchiji, chen u tzicbaltajoo' a qui'il a tz'abi te'ex tun u men a Dioso. U c'atiintajoo' u yeelte u chucaan u yaabil biqui ca' sa'albüc a maca.\x * \xo 1:10 \xt Gn 49:10; Dn 2:44; Hag 2:7; Zac 6:12\x* \v 11 Que'en u Püsüc'al a Dios\f + \fr 1:11 \ft u Püsüc'al a Cristo\f* ichiloo' u tuculu. Aalbi ti'ijoo' u men u Püsüc'al a Dioso, ti yan jun tuul aj Sa'ala. U yaaltajoo' u yeelte mac abe' aj Sa'ala, y biq'uin u yudel. Aalbi ti'ijoo' ti bel u cu c'ümü' a yaj payanbej a Cristojo. Mas pachili, bel u cu c'ümü' boon u noochil u wichil u meyaj.\x * \xo 1:11 \xt Ro 8:9; Ga 4:6; 1 P 3:19; Sal 22:6; Is 53:3; Dn 9:26\x* \v 12 Aalboo' ilic ti'i ti ma' tu moch uchul abe' ti cuxa'anoo' to ala'oo'o. C'u' betiqui, yanaji abe' ti cuxa'ano'on to ino'ono. Le'ec mac u yadaj te'ex u pectzil a Dioso, u yadaj ilic te'ex c'u' u yadajoo' a uchben cristiano abe'e. Le'ec mac u yadaj te'ex u pectzil a Dioso, yan u muc' u t'an. Tz'abi ti'ijoo' abe' u men u Püsüc'al a Dioso. Tali ti ca'an u Püsüc'al a Dioso. Le'ec u yaj xa'num a Dios ti ca'ana, u c'atoo' cuchi u ch'aa' tulacal u tojil a c'u' u yubajoo'o.\x * \xo 1:12 \xt Dn 12:9; He 11:39; Hch 2:4; Ex 25:20\x* \s1 Yeeta'ano'on u men Dios ti'i ca' ti bete' a qui'i. \p \v 13 Pues te'i. Yan a tuclique'ex wa toj a c'u' a bele'ex a ca'a a bete'e. Cününte'ex a bajil ti'i ma' a betique'ex a c'asa. Tz'aje'ex a wool tu jajil tu pach a Cristo ti'i ca' a c'üme'ex a qui' le'ec ca' uduc a Jesucristojo.\x * \xo 1:13 \xt Lc 17:30\x* \v 14 Ino'ono, u mejeno'on tun a Dioso, mentücü, yan ti tz'ocsic a Dioso. Ma' ca' beele'ex a bete'ex a jabix a betaje'ex le'ec ti ma'ax to a wu'ye'ex a jaja. \v 15 Jadi' toj a walac u betic a Dioso. Yan ti betic a toj a jabix ilic a walac u betic ala'aji, u men püya'ano'on u men. \v 16 Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dioso: —Jadi' a toj a walac in betic inene, mentücü, jadi' a toj a yan a betique'ex inche'exe,— cu t'an a Dioso. Baalo' ti tz'iiba'an.\x * \xo 1:16 \xt Lv 11:44; Jer 19:2; Am 3:3\x* \v 17 Walac ti wadic —Tat,— ti'i a Dioso. Ala'aji, walac u tz'eec ichil u sip'il a jujun tuul ti toj etel a c'u' a walacoo' u betiqui. Yan ti saactic a sip'il abe' boon q'uin cuxa'ano'on yoc'olcab.\x * \xo 1:17 \xt 2 Co 5:6; He 11:13; He 12:28\x* \v 18 Ti weel ti joc'sabo'on ichil a ma'ax c'u' aj beel ti cünaj etel ti uchben mamaa'a. Sa'ala'ano'on ma' etel a c'u' a walac u jobol jabix oro wa jabix plataja.\x * \xo 1:18 \xt Ex 20:18; 1 P 4:3\x* \v 19 Sa'ala'ano'on u men quimi a Cristo tiqui woc'lala. U men a top yaj u c'ümaja, joq'ui u q'uiq'uel. C'abeet to'on abe'e. Janix ilic ti walac u quimsabül a carnero\f + \fr 1:19 \ft tümünyuc\f* a ma' yan a c'as tuwich ti'i u c'ajsical a Dioso, baalo' ilic u c'ümaj a Cristojo.\x * \xo 1:19 \xt Rev 5:9; Ex 12:9; Jn 1:29\x* \v 20 Le'ec ti ma'ax to yanac a yoc'olcaba, ac tz'aja'an ti'i a Cristo ca' u c'ümü' a yaj abe'e. Ma' ca' top yaab u beel a yoc'olcabi, ti c'ochi ilic u q'uinil u c'ümic a yaj a Cristojo. Quimi tiqui woc'lal.\x * \xo 1:20 \xt 2 Ti 1:9; Tit 1:2,3; Rev 13:8; Ga 4:4\x* \v 21 Que'en ti wool tu pach Dios u men c'u' u c'ümaj a Cristo tiqui woc'lala. Ca' cuxlaji a Cristo tu yaamoo' a quimen u men a Dioso. Tz'abi ti'i boon u noochil u wichil u meyaj. U men baalo' u betaj a Dioso, que'en ti wool tu pach. Ala'aji, ti noj-ool.\x * \xo 1:21 \xt Fil 2:9\x* \p \v 22 Pues te'i. Sa'tesabi ti sip'il le'ec ca' ti tz'ocsaj a jaja. Le'ec u Püsüc'al a Dioso, u tz'aj to'on ca' ti yacuntoo' a hermanojo, mentücü, yan ti yacunticoo' ti hermano tulacal ti wool. \v 23 Yanajo'on ti tumulben tucaye'il, pero ma' u men cristianoji. Le'ec a cuxtal a walac u betic a cristiano yoc'olcaba, walac u jobol. C'u' betiqui, ino'ono, yanojo'on etel a cuxtal a ma' ta'ach u jobolo, le'ec etel u t'an a Dios a cuxa'an jumpulu.\x * \xo 1:23 \xt Jn 1:13; Jn 3:5; 1 Jn 3:9; Stg 1:18\x* \v 24 Baalo' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dioso: —Jabix ilic u cuxtal a pocche'e, baalo' ilic u cuxtal a cristianojo. Jabix ilic u quich'panil u top'o, baalo' ilic c'u' a qui' tu wich a cristiano yoc'olcaba. A pocche'e, walac u tiquil. Walac u c'axül u top'. \v 25 C'u' betiqui, u t'an a Noochtzili, ma' yan q'uin u jobol.— Baalo' ti tz'iiba'an. Le'ec a t'an abe' a ma' yan q'uin u jobolo, le'ec u pectzil a Dios a c'ümaje'ex biq'uin ado'o.\x * \xo 1:25 \xt Is 40:8\x* \c 2 \p \v 1 Pues te'i. Le'ec a Dioso, u ca' yancuntajo'on u ca' sut, mentücü, ma' a betique'ex a ma'ax jun p'eel c'asili. P'üte'ex a tusu. Ma' a betique'ex a ma'ax jun p'eel ba'al a chen pache'ex a woolo. P'üte'ex a tz'i'lic c'u' a yan ti'i a wetcristianojili. P'üte'ex a t'an pach u pol a maca. \v 2 Jabix ilic a tz'ub a yanaji tojo, u noj-ool u chu' u na'a, baalo' ilic inche'exe, ca' a noj-oolte'ex u t'an a Dioso. Jaj u t'an a Dioso. Le'ec abe'e, jabix a janale'exe. Etel tanil a weeltique'ex c'u' a walac u yadic u t'an a Dioso, bel u ca'a ti tojtale'ex a na'at ca' sa'albüque'ex.\x * \xo 2:2 \xt Mt 18:3; 1 Co 3:2\x* \v 3 Ac a c'ümaje'ex tun u qui'il a Noochtzili.\x * \xo 2:3 \xt He 6:5\x* \s1 A Cristo jabix tunich, pero cuxa'an ala'aji. \p \v 4-5 Pues te'i. Yan ti tz'eec ti wool tu jajil tu pach a Cristojo. Ino'ono, jabixo'on a tunich a tan u tz'abül ti najili. Le'ec a Cristojo, jabix a noxi' tunich tuba wa'an a naja. A tunich abe'e, ma' c'atiintzil u men a ma'ax maca, pero yeeta'an u men Dios u men c'abeet. Ino'ono, que'eno'on ilic ti manes u t'an a Dios ti'ijoo' a cristianojo. Le'ec a Jesucristojo, u betaj to'on a qui'i, mentücü, tan ti tz'eec ti'i a Dios le'ec a c'u' u c'atiji.\x * \xo 2:4-5 \xt Ef 2:21; Is 66:21; Os 14:2\x* \v 6 Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dioso: —U'ye'ex,— cu t'an a Dioso. —Tan in tücaa'tic a Cristo ich caj Sion jabix tan in tz'eec jun cuul a tunich te'iji. Le'ec jabix a tunich abe'e, u cuuchil ti'i u wa'tal a naja. Inen in yeetaj ala'aji. C'abeet. Le'ec mac ca' u tz'aa' u yool tu pach ala'aji, ma' tu joc'ol ti'i ti suductzilil a c'u' u betaja,— cu t'an a Dios ti tz'iiba'ana.\x * \xo 2:6 \xt Is 28:16\x* \v 7 Le'ec ino'on a que'en ti wool tu pach a Cristojo, c'abeet to'on ala'aji. Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dios yoc'ol mac a ma' que'en u yool tu pacha. —Le'ec a jun cuul a tunich a ma' u c'atiintajoo' cuchiji, culaji ilic ti u cuuchil ti'i u wa'taan a naja,—\x * \xo 2:7 \xt Sal 118:22\x* \v 8 Tz'iiba'an ilic ti baala': —Bel u ca'a ti liichil u yoc a mac tuwich a tunich abe'e. Jede'ec tun u c'axül u men a tunichi.— Baalo' ti tz'iiba'an yoc'ol a tanoo' u culpachtic a Cristojo. Tanoo' u betic jabix tanoo' u lichbil u yoc u men ma' tanoo' u tz'ocsaj. Eeltziloo' ti ma' tu tz'ocsajoo'.\x * \xo 2:8 \xt Is 8:14; Ro 9:22\x* \s1 Ti'ijo'on Dios. \p \v 9 Pues te'i. Ino'ono, u yaj mansaj t'ano'on a Dios ti'ijoo' a cristianojo. Le'ec a Dioso, ti rey. Ino'ono, jun muuch'o'on a toj ti na'ata. Jun muuch'o'on ilic a ti'i a Dioso. Yeeta'ano'on ti'i ca' xico'on ti wadü' ti'ijooo' a ca'ax macac a qui' u tz'aj to'on a Dioso. U joc'sajo'on ichil a ac'ü'ili. U tz'ajo'on ichil a sasili, le'ec a quich'pana.\x * \xo 2:9 \xt Dt 10:15; Ex 19:5; Jn 17:19\x* \v 10 Le'ec ti ma'ax to ti c'ümü' u t'an a Dioso, ma' etel Dios que'eno'oni. Aleebe ti'ijo'on tun Dios. Biq'uin ado'o, ma' ch'a'bi ti wotzilili. Aleebe ch'a'bi tun ti wotzilil.\x * \xo 2:10 \xt Os 2:23\x* \s1 Cuxa'ano'on ti'i ti betical c'u' u c'ati a Dioso. \p \v 11 Pues te'i. Hermanoje'ex, tan in wadic te'ex tu jajil. Chen aj sutilo'on wa'ye' yoc'olcab. Yan ti cuuchil ti ca'an, mentücü, ma' a betique'ex a yan ma' yan yoc'olcaba. A jabix abe'e, walac u c'ascunaj tucul. \v 12 Jadi' a qui'il a ca' a bete'ex tu yaamoo' a ma'ax to u yeeltoo' u t'an a Dioso. Uchac u yadicoo' a tus ta pache'exe, ti ma' qui' a tane'ex a betiqui. C'u' betiqui, beloo' u cu yila' ti qui' a tane'ex a betiqui. Le'ec tu q'uinil ca' u c'ümoo' a Dioso, beloo' u cu yadü' u qui'il a Dioso.\x * \xo 2:12 \xt Lc 19:44\x* \p \v 13 Pues te'i. Le'ec a Noochtzili, u c'ati ca' a tz'ocse'ex a gobiernojo. U c'ati ca' a tz'ocse'ex a presidenteje. Mas nooch u wichil u meyaj ala'i tuwichoo' u chucaana.\x * \xo 2:13 \xt Pr 17:11; Pr 21:21; Jer 29:7; Mt 22:21; Mr 12:17; Lc 20:21\x* \v 14 U c'ati ca' a tz'ocse'ex ilic a gobernadoro. Tücaa'bi ala'i u men a presidente ca' u tz'a'oo' ichil u sip'il a tanoo' u betic a c'asa. Ala'i, bel u ca'a u yadü' u qui'il a tanoo' u betic a qui'i. \v 15 Le'ecoo' a ma' u yeel c'u' a walacoo' u yadiqui, walacoo' u yadic a ca'ax c'u'aca. Le'ec a Dioso, u c'ati ca' ti wet'oo' u t'an etel a qui' a tan ti betiqui. \v 16 Joc'sabo'on ichil a c'asa. Aleebe cha'a'ano'on, pero ma' ti'i ti betical a c'asi. Cha'a'ano'on ti'i ti betical jadi' c'u' u c'ati a Dioso. \v 17 Yan a ch'a'ique'ex ich qui'il tulacal a maca. Yacunte'ex tulacal a hermanojo. Yan ti saactal ti betic a c'as tu taan a Dioso. Yan ti tz'ocsic u yanil a presidenteje. \s1 A Cristojo, u p'ütaj u p'is biqui ca' ti muc'yajte a yaja. \p \v 18 Pues te'i. Boone'ex a q'uexbil mozojo, tz'ocse'ex u yanil a wumil ca'ax qui' u püsüc'al ca'ax tz'iic. Bete'ex c'u' u c'ati. \v 19 Le'ec a Dioso, qui' tu wich mac a tan u muc'yajtic a yaj a tan u tz'abül ti'i ti ma' jaj u sip'ili. Ala'aji, chen Dios a tan u mas c'ajsiqui.\x * \xo 2:19 \xt Lc 6:32\x* \v 20 Uxtun a hermano u betaj a c'asa. Ca' usq'uinbi u jel a c'as abe'e. Wa ca' u muc'yajte a yaj abe'e, ma'ax c'u' ti qui'il a tan u betiqui. C'u' betiqui, ca' ti muc'yajte a yaj le'ec ti ma' jaj ti sip'ili, le'ec a qui' tu wich a Dioso. \v 21 Tz'aja'an to'on u men Dios ca' ti muc'yajte a baalo'o. U c'ümaj ilic a yaj a Cristo tiqui woc'lala. P'aati to'on u p'is biqui'il a yaj u muc'yajtaj a Cristojo. Baalo' ilic yan ti muc'yajtic a yaj wa ca' tz'abüc to'ono. \v 22 A Cristojo, ma'ax jun sut u betaj a c'asa, ma'ax u yadaj a tusu.\x * \xo 2:22 \xt Is 53:9; Jn 8:46\x* \v 23 Le'ec ti p'a'asbi a Cristojo, ma' u jeectaji. Le'ec ti betabi ti'i a yaja, ma' u yadaj u yusq'uin u jeli. U p'ütaj ca' usq'uinbic u jel u men a Dioso. Ala'aji, bel u cu yila' a sip'il ti tojo.\x * \xo 2:23 \xt Is 53:7; Jn 8:48\x* \v 24 Quimi a Cristo tuwich u cruz ti'i ca' sa'tesabüc ti sip'ili. Aleebe quimeno'on ti'i a c'asili. Cuxa'ano'on ti'i a tojo. U men a yaj u c'ümaja, tojajo'on.\x * \xo 2:24 \xt Is 53:5\x* \v 25 Ino'ono, le'ec ti ma'ax to ti c'ümü' u t'an a Dioso, jabixo'on a carnero\f + \fr 2:25 \ft tümünyuc\f* a sa'too'o. Aleebe jabix ilic ti ca' c'ochoo' a carnero etel u yumili, baalo'o'on ilic. C'ocho'on etel a Cristo le'ec ti waj cananili.\x * \xo 2:25 \xt Ez 34:6; Ez 37:24; Jn 10:11\x* \c 3 \s1 Le'ec biqui ca' u bensoo' u cuxtal a yan u yütan wa u yichama. \p \v 1 Pues te'i. Uxtun inche'exe, a ütantzile'exe. Ca' a tz'ocse'ex u t'an a wicham. Uchac yanoo' ta yaame'ex a yan u yicham le'ec a ma' tanoo' u tz'ocsic a Noochtzili. Ma' eteloo' u t'an u yütanoo' beloo' u cu c'ümü' a Noochtzili. C'u' betiqui, le'ec ca' u yiloo' a c'u' a walacoo' u betic u yütanoo'o, beloo' ilic u cu c'ümü' a Noochtzili.\x * \xo 3:1 \xt 1 Co 7:16; Mt 18:15; 1 Co 9:19\x* \v 2 Beloo' u ca'a u c'ümü' a Noochtzil u men tane'ex a betic a qui'i, nooch'up, y u men tane'ex a tz'ocsic u t'an a wicham. \p \v 3 Pues te'i. Le'ec a qui'ile'exe, ma' le'ec u quich'panil ti utzquinaja'ane'ex a tzo'otzel, ma'ax le'ec a oro a tane'ex a tz'eec, ma'ax a noq'ue'ex.\x * \xo 3:3 \xt Is 3:16-24\x* \v 4 Le'ec a qui'ile'exe, le'ec a quich'pan na'at a ma' ta'ach u jobolo. Le'ec a jetz'a'an-oolil a jabix abe'e, le'ec a top qui' tu wich a Dioso.\x * \xo 3:4 \xt Sal 45:13; Ro 2:29\x* \v 5 Baalo' ilic u tuculoo' yoc'ol u qui'il a uchben ix ch'up a que'enoo' u yool tu pach a Dios uchiji. Tojoo' u na'at. U tz'ocsajoo' ilic u t'an u yicham. \v 6 Ixna' quimen Saraja, u tz'ocsaj u t'an u yicham le'ec aj quimen Abraham. Walac u chiitic tu qui'il. —Noochwinic,— cu t'an ti'i. Boone'ex a nooch'upu, jabixe'ex u yal ixna' Sara wa jumbel a tucul etel. Ma' u beele'ex ti jac'ül a wool u men a ca'ax c'u'aca, u men toj a tane'ex a betiqui.\x * \xo 3:6 \xt Gn 18:12\x* \p \v 7 Pues te'i. Le'ec boone'ex a ichamtzile'exe, ch'a'e'ex a wütane'ex ichil u tojil a qui'ili. Ch'a'e'ex u yotzilile'ex a wütan u men ma' tu queticoo' u muc' a winiqui. Quetac ti que'ene'ex a wool tu pach a Dios yoc'ol ca' a c'üme'ex a cuxtal a ma' yan q'uin u jobolo. Ca' a bense'ex a tucul abe'e, y le'ec a Dioso, bel u cu yube'ex a t'an le'ec ti tane'ex a c'aatic ti'iji.\x * \xo 3:7 \xt Job 42:8; Mt 5:23,24; Mt 18:19; Ro 8:25,27; Ef 4:30; Ef 6:18\x* \s1 Tanoo' u c'ümic a yaj u men a qui' a tanoo' u betiqui. \p \v 8 Pues te'i. Tulacale'exe, jumbelaque'ex a tucul. Ch'a'e'ex a wotzilil ta bajile'ex. Yacunte'ex tulacal a hermanojo. Ma' a betique'ex a noochil. \v 9 Wa tan u betabül te'ex a c'asa, ma' a wusq'uintique'ex u jel etel ca'sil. Wa tane'ex a p'a'asbülü, ma' a jeectique'exoo'. Qui'qui't'antoo'. Ca' a bete'ex a toj ti baalo'o, u men baalo' tz'aja'an te'ex ti'i ca' a c'üme'ex a qui'i.\x * \xo 3:9 \xt Mt 25:34\x* \v 10 Baala' ti tz'iiba'an ichil u ju'um a Dioso. —Le'ec a mac u c'ati ti qui' u cuxtal y qui' u yoolo, ma' u yadic a c'asa, ma'ax le'ec a tusu.\x * \xo 3:10 \xt Sal 34:12\x* \v 11 Yan u p'ütic u betic a c'asili, ca' tun u bete' a qui'ili. Yan u tz'eec u yool u cuntal ti jetz'a'an u yool. \v 12 Le'ec a Noochtzili, tan u cününtic tu qui'il mac a toj u na'ata. Tan ilic u yubic c'u' a tan u c'aatbül ti'iji. C'u' betic a Noochtzili, tz'iic etel mac a tan u betic a c'asa,— cu t'an a t'an a tz'iiba'ana.\x * \xo 3:12 \xt Jn 9:31; Stg 5:16\x* \p \v 13 Pues te'i. Ma'ax mac jede'ec u yajcuntique'ex wa tane'ex a betic a qui' tulacale'ex a woolo.\x * \xo 3:13 \xt Pr 16:7; Ro 8:28\x* \v 14 C'u' betiqui, wa ca' betabüc te'ex a yaj etel a toj a tane'ex a betiqui, bel ilic u ca'a tz'abül te'ex a qui'-oolala. Ma' a saactale'ex ti'ijoo', y ma' a p'ütique'ex a jetz'a'an-oolili.\x * \xo 3:14 \xt Mt 5:10; Is 8:12; Jer 1:8\x* \v 15 Tulacale'ex a wool tz'ocse'ex u yanil a Cristo ti'i a Noochile'exe. Yan a tuclique'ex biqui ca' a nuuctoo' etel u tojil mac ca' u c'aatoo' te'ex c'u' ca'a ti que'ene'ex a wool tu pach a Cristojo. Ma' a weele'ex c'u' ti q'uinil u c'aaticoo' abe'e. Nuucte'exoo' ich qui'il.\x * \xo 3:15 \xt Col 4:6; 2 Ti 2:25\x* \v 16 Ma' a betique'ex a c'asili. Uchac u yaalbül te'ex ti c'as a tane'ex a betiqui. Beloo' u ca'a ti suductal a mac a tan u tus ta woc'lale'exe, le'ec ti tan u yilbil a qui' a tane'ex a betic u men que'ene'ex a wool tu pach a Cristojo. \v 17 Wa Dios u c'ati ca' a c'üme'ex a yaja, mas qui' ca' a c'üme'ex a yaj ti'i u jel a qui'il a tane'ex a betiqui, ma' ti'i u jel a c'as a tane'ex a betiqui.\x * \xo 3:17 \xt 2 Ti 3:12\x* \v 18 U c'ümaj ilic a yaj a Cristo ti'i ca' sa'tesabüc ti sip'il. Ma' tu ca' quimil ala'i. Toj u na'at. Quimi yoc'lal a ma' tojoo' u na'at ti'i ca' xicoo' etel a Dioso. Joc'sabi u cuxtal, pero ca' cuxlaji tucaye'il u men ilic u Püsüc'al.\x * \xo 3:18 \xt Col 1:21; Ro 1:4; Ro 8:11\x* \v 19 C'u' betiqui, ti ma'ax to cuxlaca, bini ti t'an eteloo' a pixan a c'üla'anoo'o.\x * \xo 3:19 \xt Gn 6:3; 1 P 1:11,12; Is 42:7\x* \v 20 Ala'oo'o, ma' u tz'ocsajoo' a Dios ti a q'uin ti tan u betic a barco aj Noeje. Le'ec a Dioso, u paac'tajoo' ca' u jeloo' u tucul. Le'ec ti paataji a barcojo, jadi' aj Noe u yet'ocoo' a siete tuulu, jadi' a ocoo' ichil a barco ti'ijoo' u sa'alticaloo' u bajil ich ja'.\x * \xo 3:20 \xt He 11:7\x* \v 21 Le'ec a c'u' u c'ümajoo' aj Noe eteloo' u yet'oco, jabix ocja'. Jabix ti sa'alboo' ichil a barcojo, baalo' ilic ti sa'albüco'on etel a ocja'a. A ocja'a, ma' jabix a ichquili. Etel a ocja'a, tan u ye'ic ti ac qui' tun ti que'eno'on etel a Dioso. Sa'ala'ano'on u men ca' cuxlaji a Jesucristojo. \v 22 Ala'aji, naq'ui ti ca'an. Te'i que'en tu tzeel a Dios tu yaj toj tu yaj seeb c'ü' u men nooch u yanil. Le'ec a Cristojo, tan u tücaa'ticoo' u yaj xa'num a Dios ti ca'ana. Ala'aji, tan ilic u tücaa'ticoo' a nooch u meyaj te'iji.\x * \xo 3:22 \xt Sal 110:1; Ro 8:34; Ef 1:20; Col 3:1; He 1:3\x* \c 4 \s1 Bete a meyaj etel a patalil a tz'abi teche. \p \v 1 Pues te'i. Le'ec ti tan u yajcunbul a Cristojo, chich u yool u bete' c'u' u c'ati a Dioso. Ti'i ca' yanac u chichil ti wool ino'ono, u c'ati jumbelac ti tucul etel a Cristojo. Le'ec mac u p'ütaj a uchbene, ti'i ca' xi'ic u tz'aa' u yool etel a Cristojo, p'aati jabix quimen ala'i ti'i a uchbene. U p'ütaj u betic a sip'ili,\x * \xo 4:1 \xt Ro 6:2,7; Ga 5:24; Col 3:5; 1 P 3:18\x* \v 2 ti'i ca' xi'ic u bete' a jabix u c'ati a Dios le'ec boon q'uin yan to u cuxtal yoc'olcaba. U p'ütaj abe'e, ti'i ma' u ca' sutul u bete' a jabix a c'u' u c'ati a ca'ax macaca. \v 3 Chucul te'ex a betaj le'ec ti que'en to a woole'ex etel a c'u' a walac u c'ajsic a ca'ax macac yoc'olcaba. Le'ec a c'as abe'e, le'ec a ma'tziqui. Le'ec a c'as abe'e, le'ec a tan u tuclic u bete' a yan ma' yan ti'i ix ch'up wa winic. Le'ec a c'as abe'e, le'ec a caalülü, a fiesta ti tanoo' u betic a c'asili, a much'tal ti caalülü. Le'ec a c'asil abe'e, le'ec u tz'abül ti diosil a c'u' a chen betabülü. A Dioso, ma' u c'ati ca' a c'ajese'ex a jabix abe'e. \v 4 Le'ecoo' u chucaan a cristianojo, sa'too' u yool u men ma' bine'ex tu pachoo' a bete'ex a c'as a jabix a walacoo' u betiqui. Walacoo' u p'a'astique'ex. \v 5 C'u' betiqui, ma' tu chen jobol ti baalo' Yanoo' u c'aatbül u chi' u men a Dioso. Ala'aji, bel u ca'a u tz'aa'oo' ichil u sip'il boon a cuxa'an y boon a quimene. Ala'aji, paac' u ca'a u tz'aa'oo' ichil u sip'il.\x * \xo 4:5 \xt Hch 10:42; Hch 17:31; Ro 14:10\x* \v 6 Bel u ca'a tz'abül a sip'ili, mentücü, aalbi u pectzil a Dios ti'ijoo' boon a quimen ti cuxa'anoo' tojo. Le'ec boon u c'ümajoo'o, ca'ax quimenoo' tun, cuxa'anoo' u püsüc'al ti'i a Dioso.\x * \xo 4:6 \xt 1 P 3:19\x* \p \v 7 Pues te'i. Watac u q'uinil u jobol a yoc'olcaba, mentücü, ca' a cününte'ex a bajil. Ca' a bete'ex ti baalo'o, jede'ec u paatale'ex a c'aatic ti toj ti'i a Dios c'u' a c'ate'exe.\x * \xo 4:7 \xt Mt 24:13; Ro 13:12; Fil 4:5; He 10:25\x* \v 8 Le'ec a c'u' a mas c'abeet te'ex a ma' qui' a p'ütique'exe, le'ec ti tanaque'ex a yacuntic a bajil. Le'ec ti yaj a wu'ye'ex a bajili, walaque'ex a sa'tesic a sip'il ta bajile'ex.\x * \xo 4:8 \xt Pr 10:12; 1 Co 13:7; Stg 5:20\x* \v 9 Etel tulacale'ex a wool tz'aje'ex a posado ta bajile'ex.\x * \xo 4:9 \xt 2 Co 9:7\x* \v 10 Jujumpaaye'ex u wich a patalil a tz'abi te'ex u men a Dioso. Yane'ex a waantic a bajil etel a patalil abe'e. Ti baalo'o, joc'ol u ca'a te'ex ti qui'e'ex a meyaj ti'i a Dioso.\x * \xo 4:10 \xt 1 Co 4:7\x* \v 11 Le'ec mac a tz'abi ti'i ca' u yadü' u t'an a Dioso, yan u yadic u t'an jabix tan ilic u t'an a Dios u men ala'aji. Le'ec mac a tan u yaantic a maca, yan u yaantic ala'i etel u muc' a tz'abi ti'i u men a Dioso. Ti baalo'o, bel u ca'a aalbül u qui'il a Dios yoc'ol tulacal a c'u' a tan ti betiqui. Tan ti betic abe'e, u men u sa'altajo'on a Jesucristojo. Yan ti wadic u qui'il a Cristojo. Yan u yanil. Ma' yan q'uin u jobol. Toj abe'e.\x * \xo 4:11 \xt Jer 23:28; Ef 5:20; 1 P 2:5; 1 Ti 6:16; 1 P 5:11; Rev 1:6\x* \s1 Le'ec ada' biqui tu c'ümic a yaj a hermanojo. \p \v 12 Pues te'i. Hermanoje'ex, ma' u jac'üle'ex a wool etel a yaj a ca' a c'üme'exe. Ma' chen inche'ex a tane'ex a c'ümic a yaj abe'e. Abe'e, chen ti u yilbeebal wa jaj ti tane'ex a tz'ocsaj. \v 13 Qui'aque'ex ilic a wool ca'ax yaj a tane'ex a c'ümiqui. Baalo' ilic u c'ümaj a Cristojo. U men ca' a c'üme'ex a yaj abe'e, le'ec ca' c'ochoc u q'uinil u yudel a Cristojo, qui'e'ex ilic a wool tu jajil.\x * \xo 4:13 \xt Ro 8:17; 2 Co 1:7; Rev 1:9\x* \v 14 Wa tane'ex a p'a'asbül u men que'ene'ex a wool tu pach a Cristojo, qui' cuchi a woole'ex. Etel abe'e, chica'an ti tane'ex a tz'ocsic u Püsüc'al a Dioso. Nooch u meyaj ala'aji. Tan u yaalbül ti ma' qui' u Püsüc'al a Dioso. C'u' betiqui, tan ti wadic u qui'il ala'aji. Le'ec a yaj a tane'ex a c'ümiqui, jumpaay. Le'ec a yaj a tz'abi tu jel a c'asa, jumpaay tucaye'il.\x * \xo 4:14 \xt Mt 5:11; 2 Co 12:10; Stg 1:12; 1 P 2:19,20; Mt 10:20; 2 Co 12:9\x* \v 15 Ma' qui' ca' a c'üme'ex a yaj yoc'ol quimsaj ma'ax yoc'ol xuuch' ma'ax yoc'ol c'asil ma'ax yoc'ol ca' a wocse'ex a bajil ichil a ma' te'exe. \v 16 C'u' betiqui, le'ec mac a tan u c'ümic a yaj yoc'ol ti tan u tz'ocsic a Cristojo, ma' sudactal. Yan u yadic u qui'il a Dios u men que'en u yool tu pach a Cristojo.\x * \xo 4:16 \xt Hch 5:41\x* \v 17 C'ochi u q'uinil u yilbil u sip'il boon a ti'ijoo' a Dioso, mentücü, tan u caal u yilbil ti sip'il ino'ono. Tucle'ex u jobeeboo' boon a ma' ta'achoo' u tz'ocsic a Dios le'ec ca' tz'abüc ichiloo' u sip'il ala'oo'o.\x * \xo 4:17 \xt Is 10:12; Lc 23:31; Lc 10:12\x* \v 18 Wa jabix chücyajil ti sa'alboo' a tojoo' u na'ata, pero sa'alboo', tucle'ex c'u' a beloo' u cu c'ümü' boon a ma' u c'atoo' a Dios jumpulu, etel a top yanoo' u sip'ili.\x * \xo 4:18 \xt Pr 11:31\x* \v 19 Baalo' ti que'en, mentücü, ca'ax qui' tu wich a Dios ca' ti c'ümü' a yaja, yan ilic ti betic a qui'i. C'ube'ex a cuxtal ti'i a Dioso. Ala'aji, u betajo'on. Ma' ilic tu p'ütico'on. \c 5 \s1 Le'ec a c'u' a yan u betic a hermanojo. \p \v 1 Pues te'i. Bel in quin tz'iibte tz'eecac te'ex boone'ex u yaj cananiloo' a hermanojo. Que'ene'ex tu yaamoo'. Inene, aj cananilen ilic xan ti'ijoo' a hermanojo. In wilaj a yaj u c'ümaj a Cristojo. Bel ilic in quin c'ümü' a qui'il ta wetele'ex le'ec ca' uduc a Cristojo.\x * \xo 5:1 \xt Flm 1:9; Lc 24:48; Ro 8:17\x* \v 2 Inche'ex aj cananile'exe, cününtoo' boon a ti'i a Dioso. Baalo' a tz'abi te'ex ca' a bete'exe. Bete'ex a meyaj tulacale'ex a wool, pero ma' chen u men tz'abi te'ex a meyaji, ma'ax chen u men wa tane'ex a naali. Bete'ex abe' tulacale'ex a wool. \v 3 Ma' a betique'ex a noochil ti'ijoo' a hermanojo. Ye'e ti'ijoo' biqui ti ca' u betoo' jabix ti tane'ex a betiqui.\x * \xo 5:3 \xt Ex 34:4; Mt 20:25; Sal 74:2\x* \v 4 Wa ca' a cününte'exoo' a hermano ich qui'ili, le'ec ca' uduc ti Noochil a Cristojo, bel u cu tz'aa' te'ex a qui'il a ma' ta'ach u jobolo.\x * \xo 5:4 \xt He 13:20\x* \p \v 5 Pues te'i. Hermanoje'ex, tz'ocse'exoo' a waj cananile'ex. Tulacale'ex a hermanoje'exe, yane'ex a tz'eec a bajil jabix quete'ex u noochil a meyaja. Le'ec a Dioso, walac u yaantic mac a walac u betic ti baalo'o. C'u' betiqui, ma' qui' tu wich a Dios a mac a walac u tz'eec u bajil jabix top yan u na'ata.\x * \xo 5:5 \xt Ef 5:21; Is 66:2\x* \v 6 Bete'ex ti quet a patalile'ex. Le'ec a Dioso, nooch u yanil. Bel u ca'a u tz'aa' te'ex ti nooch u wichil a meyaj le'ec ca' c'ochoc u q'uinil. \v 7 Wa yan c'u' a tan u joc'sic u jetz'a'anil a woole'exe, p'üte'ex ti'i a Dioso. Tan u cününtique'ex.\x * \xo 5:7 \xt Sal 37:5; Sal 55:22; Mt 6:25; Lc 12:11\x* \v 8 Ma' u sa'tüle'ex a wool. Yan ti tz'eec ti wool ti ma' u jac'ül ti wool. Le'ec ti wettz'iiquili, le'ec a quisini. Jabix ilic ti walac u manül a baalum u cüxte a janala, baalo' ilic a quisini. Tan u manül u cüxto'on.\x * \xo 5:8 \xt Mt 4:1,11; Mt 13:39; Mt 25:41; Jn 8:44; Ef 4:27; Ef 6:11; Stg 4:7\x* \v 9 Ma' a cha'ique'ex a bajil ti'i a quisini. Tz'aje'ex a wool tu jajil tu pach a Dioso. C'aac te'ex le'ec a yaj a tane'ex a c'ümiqui, tan ilic u c'ümic a hermano ca'ax tubajac yoc'olcaba. \v 10 Le'ec ca' a c'üme'ex tz'etz'eecac a yaja, le'ec a Dioso, bel u ca'a u tojquinte'ex a tucul. Bel u cu tz'a'e'ex u chichile'ex a wool. Bel u ca'a u yaante'ex. Bel u cu tz'aa' te'ex ca' a mas tz'a'e'ex a wool tu pach. A Dioso, walac u tz'eec tulacal a boon a qui'i. U tz'aj ca' ti c'ümü' a qui' a ma' yan q'uin u jobol yoc'lal a yaj u c'ümaj a Cristojo. \v 11 Yan ti wadic u qui'il a Dioso. Yan u yanil. Ma' yan q'uin u jobol. Toj abe'e. \s1 U yada' u t'an aj Pedrojo. \p \v 12 Pues te'i. Ichil a tz'i' carta ada'a, in tz'aj ca' u tz'iibte aj hermano Silvano c'u' in c'ati in wadü'ü. In weel ti walac u betic a c'u' u c'ati a Dioso. Tan in tze'ectique'ex ichil a carta ada'a. Le'ec a c'u' in tz'aj ti tz'iibbili, in tz'aj ti tz'iibbil ti'i ca' a weelte'ex u jajil yoc'ol a qui' a walac u betic a Dioso. Ma' a p'ütique'ex a Dioso.\x * \xo 5:12 \xt 2 Co 1:19; 1 Ta 1:2; 2 Ta 1:1; He 13:22\x* \v 13 Le'ecoo' a hermano ich caj Babiloniaja, tanoo' u diostac'untique'ex. Yeeta'anoo' ilic ala'oo'o. Tan ilic u diostac'untique'ex aj Marcoso. Ala'aji, jabix in mejene, u men in wettz'ocsaj t'an.\x * \xo 5:13 \xt Gn 10:10; Rev 17:5,18; Hch 12:12\x* \v 14 Chiite'ex a bajil ich qui'il. In c'ati ca' jetz'a'anaque'ex a wool boon a que'ene'ex a wool tu pach a Cristojo. Wa'ye' jobi in t'an.