\id RUT - Mbula NT with Gen, Exo, Ruth, Psa, Pro, and Jonah [mna] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2015) \h Rut \toc1 Rut \toc2 Rut \toc3 Rut \mt1 Rut \c 1 \s1 Elimelek ziru kusiini mi lutuunu bizin tila pa lele pakaana ki Moap \p \v 1-2 Muŋgu zin Israel len king sa som, mi wal kizin pakan ta tikamam peeze pizin. Indeeŋe tana, peteele biibi ipet. Mi tomtom ta, ni imbotmbot, zaana Elimelek. Mi kar kini Betelem ta imbot lele pakaana ki Yudea na. Mi ni ki Eparata. Peteele biibi tana ipet na, Elimelek ziru kusiini zaana Naomi mi lutun bizin ru, zan Malon mi Kilion, tizem kar Betelem, mi tila pa lele pakaana ki Moap. Mi timbotmbot tana pa ndaama pakan. \v 3 Kaimer to Elimelek imeete, mi Naomi ziŋan lutuunu bizin ru, zin tel men timbotmbot. \v 4 Mi Naomi lutuunu bizin tiwoolo moori ru kizin Moap, ta zaana Opa mi toro zaana Rut. Timbotmbot tana pa ndaama laamuru, \v 5 to Malon ma Kilion ra, timeete tomini. Tana Naomi itutamen imbotmbot. Kusiini som mi lutuunu sa som. \p \v 6 Naomi imbotmbot Moap mi ileŋ ta kembei: Yooba iuulu wal kini Israel, mi ikam mai ambaiŋana ma ipet pizin. Tana Naomi ziŋan rwoono moori bizin timaŋga be tizem lele kizin Moap, mi tisombe timiili ma tila pa kar ki Naomi mini. \v 7 Tizem lele ta timbotmbot pa na, mi tiwwa pa zaala ta ila pa Yudea na. \v 8 Mi Naomi isu to iso pa rwoono moori bizin ru ta kembei: “Ou, niomru kimiili ma kala kar tiom, mi wal tiom, mi kombot ki noyom bizin. Niomru tana, kuur kat leleyom pio mi wal kiti ta timetmeete kek na, mi kakampe yam. Tana nio aŋsuŋ Yooba, be ikam mbulu raraate men piom. \v 9-10 Mi ni ko iuulu yom be kowoolo mini. Naso kusiyom bizin matan piom ma kombot ambai.” Naomi iso sua tana ma imap, to ziŋan rwoono moori bizin tiparsou zin mi titaŋ. To rwoono moori bizin tiso pini ta kembei: “E-e, niam ko itiŋan tala ki wal ku.” \p \v 11 Tamen Naomi ipekel kwon ma iso, “Lutuŋ moori bizin, niomru kimiili ma kala kar tiom. Kamaŋmaŋ be itiŋan tala paso? Irao be aŋpeebe pikin tomooto ru sa be tiwoolo yom mini? Som! \v 12 Kimiili ma kala kar tiom. Pa kere. Iŋgi aŋwe kolmannan kek. Tana ko irao aŋwoolo mini na som. Mi sombe aŋwoolo pa mbeŋ ta koozi mi aŋpeebe pikin tomooto pakan, \v 13 ko niomru irao kanaama zin ma tiwe kaibiŋan to kowoolo zin? Irao niomru kombotmbot sorok mi kazza zin? Na som. O lutuŋan, iŋgi leleŋ isaana kat. Pa pataŋana biibi ta Yooba ikam pio i, ina ise tiom tomini.” \p \v 14 Ziru tileŋ sua kini, to timaŋga pa tiŋiizi mini. Mi Opa isou rwoono mooribi, to izemi mi imiili ma ila pa kar kini. Tamen Rut ŋgar kini imbol be imbot ki rwoono mooribi. \v 15 Tana Naomi iso pa Rut ta kembei, “Re! Tizim moori ta imiili ma ila ki wal kini mi merere kini. La ma niomru kala.” \p \v 16 Tamen Rut ipekel kwoono mi iso, \q1 “Ser yo pepe. \q1 Nio ko irao aŋzemu mi aŋmiili na som. \q1 Lele ta nu sombe la pa, na nio ko aŋla pa tomini. \q1 Mi kar ta sombe mbot pa, na nio ko aŋbot pa tomini. \q1 Wal ku, ko tiwe wal tio. \q1 Mi Merere ku, ko iwe Merere tio. \q1 \v 17 Lele ta nu sombe meete pa, ina ko nio aŋmeete \q1 mi titwi yo sula lele tana tomini. \q1 Sua tio ta boozomen ti, sombe aŋto som, \q1 na Yooba itunu ko ipasaana yo. \q1 Tana meeteŋana tamen, ta ko iyembut ituru.” \b \p \v 18 Naomi ire kembei Rut ikelkel mete, tana le sua sa mini som, mi iyok pini be ziru tila. \p \v 19 Ziru tiwwa ma tila tipet kar Betelem. Tona zin Betelem kan ta boozomen timurur pizin. Mi zin moori pakan tiwi: “Wai, iŋgi Naomi tau?” \p \v 20 Tamen Naomi ipekel kwon ma iso: “Niom kapaata zoŋ be Naomi mini pepe. Pa nio leleŋ ambai som. Kapaata yo be ‘Mara.’ \f + \fr 1:20 \ft Pisis Naomi ka uunu ta kembei: ‘Ambaiŋana.’ Mi sua ta ‘Mara’ na, ka uunu ta kembei: ‘Pakpakŋana.’ \f* Pa Anutu mbura keskeezeŋana ikam ma mboti tio isaana kat. \v 21 Indeeŋe ta aŋzem lele taiŋgi mi aŋla na, aŋbot ambai pa koroŋ ta boozomen. Tamen koozi aŋmiili na, nomoŋ men. Tana kapaata yo be Naomi pepe. Pa Anutu mbura keskeezeŋana iur pataŋana biibi ise tio mi ipasaana kat yo.” \v 22 Ina zaala ta Naomi izem lele kizin Moap, mi ziru rwoono moori Rut timiili ma timar mini Betelem. Indeeŋe tana, zin Betelem kan timbot la mai ki kini bali. \c 2 \s1 Rut ikam uraata isu bali lene ki Boas \p \v 1 Tomtom ta imbotmbot, zaana Boas. Ni ziru Elimelek ta Naomi kusiini na, un tamen. Mi Boas tana, ni mbio uunu, mi ni biibi pa kar Betelem. \v 2 Aigule ta na, Rut iso pa Naomi ta kembei: “Koozi tiyembutmbut kini bali. Tana nio leleŋ be aŋla aŋto zin uraata kan. Mi sombe timuŋai yo, nako irao aŋyo kanda bali pakan ta titoptop ma tizem na.” Naomi ipekel Rut kwoono ma iso: “Lutuŋ, ambai. La.” \p \v 3 Tana Rut ipa ma ila pa bali lene ta, mi ila kizin wal uraata kan ma ito zin mi iyyo kana. Mi ni iute som: bali lene tina katuunu asiŋ. Tamen ila indeeŋe kat bali lene ki Boas, ta ziru Elimelek un tamen na. \p \v 4 Molo som na, Boas izem Betelem mi isula be itiiri zin uraata kan. Mi iso pizin ta kembei: “Yooba ko imbotmbot raama yom mi imboro yom.” Zin tipekel kwoono ma tiso: “Yooba ko ikampe u.” \p \v 5 Mi Boas iwi mbesooŋo kini ta imborro zin uraata kan na ma iso: “Ai, so moori kaibiim tiŋga?” \v 6 Mbesooŋo tana ipekel kwoono ma iso, “Iŋga Moap nan ta izem lele kini mi ziru Naomi timar na. \v 7 Ni iwi yo be aŋyok pini ma ila ito zin uraata kan, mi iyo ka bali pakan ta titoptop zzu toono na. Ta mbeŋbeŋŋana mi imar na, ni inoknok uraata. Ma buri ŋonoono ta keteene isu ri mi imaŋga mini.” \p \v 8 Boas ileŋ to, ila mi iso pa Rut ta kembei: “Lutuŋ moori, leŋ. Kozo la bali lene kizin wal pakan pepe. Mbotmbot men ta ti, mi niomŋan zin moori uraata kan tio kakamam uraata. \v 9 Re la pizin uraata kan tio tau. Sombe timaŋga mini pa bali yembutŋana swoi, to nu la ma to zin, mi niomŋan koyyo. Nio aŋkam sua mbolŋana pizin kek be tikam bakai pu pepe. Mi sombe miri u, na la mi win kom yok ta tise sula yok putuunu ma imbotmbot.” \p \v 10 Rut ileŋ sua kini, to ilek kumbuunu, mi ituundu sula toono, mi iso pini ta kembei: “Wai, parei ta nu kam ŋgar biibi pio mi sombe kampe yo ta kembei? Nio iŋgi sa moori ki lele toro na.” \p \v 11 Boas ipekel sua kini ma iso: “Nio aŋleŋ urum kek. Indeeŋe ta kusim imeete ma imar na, nu kampewe kat rwom mooribi. Mi zem tomom ma nom, mi toono ku ma kar ku, mi mar mbot lele tiŋgi ta ute ka tomtom bizin som. \v 12 Yooba itunu ko ipokot mbulu ku ambaiŋana ta kamam na. Pa iŋgi mar lele ki Yooba ta Anutu kizin Israel na, be mataana pu mi ikuubukaalu, tana ni ko ikam lem kadoono ambaiŋana mi ikampe u ma biibi.” \p \v 13 Rut ipekel sua ki Boas ma iso ta kembei: “Biibi tio, iŋgi nu kampe yo kat. Nio moori sorokŋoŋ, nio raraate kembei ta zin moori ku uraata kan tiŋga na som. Tamen nu so sua ambaiŋana men pio mi potor leleŋ. Tabe kam ma leleŋ ambai kat.” \p \v 14 Indeeŋe ta zin keten su be tikan kini na, Boas iso pa Rut ta kembei: “A barau, mar ŋana mi kam kom narabu suruunu, mi tizik sula yambon mi kan.” Tana Rut ziŋan zin uraata kan mbulen su, mi Boas ikam bali mazeene pini, mi ni ikam ma ikan ma irao kopoono isaana. Mi kini kalwoono imbotmbot. \v 15 Tikan ma imap, tona Rut imiili pa uraata. Mi Boas iur sua pizin uraata kan ta kembei: “Sombe Rut iyogeege bali ta igarau pa bali pezekatŋan na, kumbuulu kwoyom pini pepe. Pa nio aŋyok pini be ikam ta kembei. \v 16 Mi bali pezekatŋan tomini, kere be kapas pakan ma isu. Beso imar to iyo kana. Mi motoyom iŋgal: Koyo kwoyom pini pepe.” \p \v 17 Tana Rut iyogeege bali ma irao zoŋ isula. Mi ilup ma indou, to itut, mi ikam ŋonon ma iyo sula kiri. \v 18 Tona ikam bali tana mi imiili ma ila kar Betelem, mi iso rwoono mooribi pa. Mi kini mazeene ta ikan ma kalwoono imbotmbot na, ikam la kini tomini. \v 19 Tana Naomi iwi i: “Koozi nu yogeege bali swoi? Nu la mi kam uraata pa bali lene ki asiŋ? Tomtom ta ikam mbulu ambaiŋana taiŋgi pu, na Yooba ko ikampe i.” \p To Rut iso: “Koozi nio aŋkam uraata isu bali lene ki Boas.” \v 20 Tona Naomi iso: “Yooba ko ikampe kat Boas! Muŋaiŋana ki Yooba na, imapmap som. Ni mataana iŋgalŋgal zin wal meeteŋan mi iti ta matanda yaryaara i tomini.” Mi Naomi iso mini: “Tomtom tana, ni ziru Elimelek un tamen tau. Tana ni le uraata be iuulu iti pa pataŋana kiti.” \p \v 21 Tona Rut iso mini: “Mi koroŋ toro. Boas iso pio ta kembei: Niamŋan zin moori kini uraata kan irao amkamam uraata ma ila irao bali ka uraata imap.” \p \v 22 Mi Naomi iso pa Rut: “Lutuŋ moori, re. Ina ambai kat. Kozo nu niomŋan zin moori uraata kan ki Boas kakamam uraata su bali lene kini men. Kokena la pa bali lene toro, to ko ndeeŋe pataŋana.” \v 23 Tana Rut ziŋan zin moori uraata kan ki Boas tikamam uraata ila mbata ma irao uraata ki bali ma wit yembutŋana imap. Mi indeeŋe mazwaana tana, Rut izem rwoono mooribi som. Ziru timbotmbot men. \c 3 \s1 Rut ila ki Boas \p \v 1 Aigule ta na, Naomi iso pa Rut ta kembei: “Lutuŋ moori, iŋgi ko aŋru kom tomooto sa bekena ni mataana pu ma mbot ambai. \v 2 Leŋ. Boas, ta nu niomŋan mbesooŋo moori kini kakamam uraata na, ni itiŋan undu tamen. Mbeŋ koozi ko ikam uraata isu lele ki bali tirkeŋana. \v 3 Tana la ma we, mi kam ŋgere kuziiniŋana ma suulu u pa, mi zeebu pa mburu ambaiŋana. Tona la lele pakaana ta ni ikamam uraata pa na. Tamen la ma pet mataana karau pepe. Mbotmbot mi rre la pini. Beso ikam uraata makiŋ, mi ikan ma iwin ma imap, \v 4 mi sombe ila ikeene, to la ma palaala kuliini ta ikoto i pa na, mi keene isu kumbuunu uunu. Mi isombe iso sua sa pu, na leŋ la kalŋaana mi to.” \v 5 Rut ipekel kwoono ma iso: “Ambai, nio ko aŋto kalŋom.” \p \v 6 Tana Rut imaŋga, mi ila pa bali tirkeŋana muriini, mi ikam kembei ta rwoono mooribi iso pini na. \v 7 Boas ikanan ma iwinin ma imap, mi leleene ambai kat. Mi ila ma ikeene su bali ndouŋana uunu. Mi Rut iwwa riŋa ma ila, mi ipalaala kuliini ta Boas ikoto i pa na kwopiriini, mi ikeene su kumbuunu uunu. \v 8 Indeeŋe mbeŋ lukutuunu na, Boas ipol ma imaŋga na, ire moori ta ikenne su kumbuunu uunu i. Tabe imorsop, mi imaŋga mi iwi i: \v 9 “Nu asiŋ?” Rut ipekel kwoono ma iso: “Biibi, iŋgi nio Rut tau, mbesooŋo ku. Ituru undu tamen tau. Tana nu lem uraata be uulu yo mi motom pio. Kam kawaala ku mi koto yo pa.” \p \v 10 Boas iso: “Lutuŋ moori, Yooba ko ikampe u. Mbulu ta buri kam pio i, ina mbulu ŋonoono ki toŋmatiziŋ. Ilip pa mbulu ambaiŋana ta kamam pa rwom mooribi na. Zin naŋgaŋ kaibiim tau mbio uunu i, som zin ta sorrokŋan i, na nu kamam pizin som. \v 11 Lutuŋ moori, kam ŋgar boozo mi lelem ipata pepe. Pa koroŋ boozomen ta wi yo pa na, nio ko aŋkam. Wal ta boozomen ki kar ti tiute: Nu moori ambaiŋom kat. \v 12 Iti undu tamen, ina ŋonoono. Tana nio leŋ uraata be aŋuulu u mi motoŋ pu. Tamen nio uŋ na, imbot molo ri. Mi tomtom toro imbotmbot. Ni uunu na, igarau kat yom. \v 13 Tana keene muŋgu ma berek to, aŋla mi aŋleŋpe tomtom tana ŋgar kini. Sombe leleene be ito mbulu ki toŋmatiziŋ mi iuulu u, inako kena. Mi sombe mburaana som, na nio aŋbuk sua mbolŋana pu pa Yooba ta Merere mata yaryaaraŋana i mataana ta kembei: Nio ituŋ ko aŋuulu u mi motoŋ pu. Tana keene su ti ma berek, to la.” \p \v 14 Tana Rut ikeene isu Boas kumbuunu uunu ma irao lele imarmar. To Boas iso pini ma iso: “Re. Kokena tomtom tiute kembei nu mar lele taiŋgi.” \v 15 Mi iseeŋge sua kini ma iso: “Kam mburu ku kor kana ma war su toono.” Rut ikam su, to Boas iliŋ bali ŋonoono ise. Bali tana pataŋana kini irao kembei bek rais biibi ta. Mi Boas iwit mi iur sala Rut uteene, to ni ikam mi imiili ma ila pa kar. \p \v 16 Rut ipet ki rwoono mooribi, mi ni iwi i: “Lutuŋ moori, parei? Mbot ambai, som som?” To Rut iso i pa mbulu boozomen ta Boas ikam pini na. \v 17 Mi iseeŋge sua kini ma iso: “Boas iso pio ta kembei: Irao nomoŋ men mi aŋmiili ma aŋmar ku na som. Tana ikam kanda bali tiŋgi.” \p \v 18 To Naomi iso pini ta kembei: Lutuŋ moori, mbotmbot mi naama ten. Koozi Boas ko keteene su som ma irao iurpe sua taiŋgi ma ambai.” \c 4 \s1 Boas iwoolo Rut \p \v 1 Aigule tamen tana na, Boas ila ipet kar, to ila sua urpeŋana muriini ta siiri kwoono na, mi mbuleene isu ma imbotmbot. Molo som na, ire tomtom ta ni isotaara Rut pini na, ipa ma imar. Tomtom tana, ni le uraata be iuulu Rut ziru Naomi. Boas ire i, to iboobo la pini ma iso: “Atoŋ o, mar ma mbulem su muŋgu. Pa nio leŋ sua pu.” Tana ni ila ma mbuleene isu. \v 2 To Boas ikam kolman laamuru ki kar Betelem ma timar, mi iso pizin be mbulen su tomini. Zin mbulen su makiŋ, \v 3 mi Boas iso pa toono ta le uraata be iuulu Naomi ziru Rut na ta kembei: “Leŋ. Naomi ta izem lele kizin Moap mi imiili ma imar na, isombe wal kini tasa iuuli mi iŋgiimi toono ki kusiini Elimelek. \v 4 Tana iŋgi aŋsotaaru pa. Mi sombe lelem pa sua taiŋgi, na irao ŋgiimi toono tana ila zin kolman mi wal pakan ta itiŋan tombotmbot ti matan. Nu kolmanŋom. Tana nu irao be uulu Naomi mi ŋgiimi toono kini. Mi sombe lelem pa sua ti som, na so kat ma aŋleŋ. Tona nio ko aŋgiimi.” Mi tomtom tana iso, “Ambai, nio ko aŋuuli mi aŋgiimi toono kini.” \p \v 5 To Boas iso: “Ambai. Mi nu sombe ŋgiimi toono tana, na kozo kam Rut ta Moap nan na, tomini ma iwe kusim. Naso Elimelek ta imeete kek na, zaana imbotmbot pa toono kini, mi iseeŋge iseeŋge ma ila.” \p \v 6 Tomtom tana ileŋ sua tana to iso: “Ŋonoono, nio leŋ uraata be aŋuulu Naomi mi aŋgiimi toono kini. Tamen ko irao aŋrai koroŋ tio ta boozomen ila ki lutuŋ bizin ŋonoono mi tomtom toro lutuunu bizin na som. Ambai. Kenako nu ŋgiimi.” \p \v 7 Muŋgu zin Israel tikamam mbulu ta kembei: Sombe tiŋgiimi koroŋ sa, som tiparpekel koroŋ pakan, na tomtom ta ikinke kumbu keteene kini, mi ikam la ki waene toro ta ziru tiparpekel koroŋ na. Naso sua kizin mbukŋana imbol. \p \v 8 Tana Boas toono ta le uraata be iuulu Naomi na, iso pini ta kembei: “Nu itum ŋgiimi toono tana.” Mi ikinke kumbu keteene kini, mi ikam la ki Boas. \p \v 9 To Boas iso pa zin kolman mi wal pakan ta timbotmbot na ta kembei: “Koozi niom kere kat. Elimelek ziŋan lutuunu bizin ru Kilion mi Makolon toono kizin ta Naomi ikiskis, ta iŋgi aŋgiimi ma iwe leŋ. \v 10 Mi koroŋ toro tomini. Rut ta Moap nan mi nora ki Makolon na, nio ko aŋkami ma iwe kusiŋ. Naso Elimelek ta imeete kek na, zaana imbotmbot pa toono kini, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. Mi wal kini mi kar kini ko matan iŋgalŋgali. Kokena zaana imbiriizi. Koozi niom kere kat pa motoyom mi kuute.” \p \v 11 Tona zin kolman mi wal pakan ta timbotmbot lupŋana muriini tana na, tiso: “E! Niam amre kat mi amute kek. Kusim popoŋana tabe ima ruumu ku i, na Yooba ko ikampe i kembei ta muŋgu ikam pa tumbundu bizin Rael mi Lea, ta tipeebe iti Israel undu bizin na. Mi nu urum ko iwe biibi pa Eparata, mi zom iwe biibi pa kar Betelem. \x + \xo 4:11 \xt Un 29:31, 30:22\x* \v 12 Yooba ko ikam kusim popoŋana ma ipeebe lem pikin boozo. Naso wal ku tipet ma tiwe boozo kembei ta Yuda ma Tamar lutun Peres na.” \x + \xo 4:12 \xt Un 38:27+\x* \p \v 13 Tana Boas ikam Rut ma ila ruumu kini, mi Rut iwe kusiini. Mi Yooba iuulu Rut ma kopoono, mi ipeebe pikin tomooto ta. \v 14 Tabe zin moori kar kan tiso pa Naomi ta kembei: “Tapakur Yooba! Pa koozi, ni ikam lem tumbum ri ti, be iuulu u mi mataana pu. Tori taiŋgi ko iwe tomtom zaanaŋana ki Israel. \v 15 Rwom moori Rut, ni iur leleene pu, mi iuulu u biibi kat. Ŋonoono, nu lem pikin tomooto sa som. Mi sombe nu lem pikin tomooto lamata mi ru sa, so zin irao tiuulu u kembei rwom moori tana na som. Re. Koozi, ni ikam lem tumbum ri ti. Kaimer, sombe we kolmannan, na tumbum ti ko iuulu u ma mbot ambai, mi nu ko mbotmbot se kini.” \v 16 To Naomi ikam pikin ma imbaraari, mi ikam peŋ pini mi mataana pini. \p \v 17 Mi zin moori kar kan tiso: “Aa buri! Naomi ikam le pikin tomooto ta kek.” Mi tipaata pikin zaana be Obet. \p Obet iwe tomtom ma iwoolo, to ipeebe Yesi. Mi Yesi iwe tomtom ma iwoolo, to ipeebe Dabit. \p \v 18-22 Iŋgi Peres popoŋana kini: Peres ipeebe Ezron, Ezron ipeebe Ram, Ram ipeebe Aminadap, Aminadap ipeebe Nason, Nason ipeebe Salmon, Salmon ipeebe Boas, Boas ipeebe Obet, Obet ipeebe Yesi, mi Yesi ipeebe Dabit ta iwe king zaanaŋana kizin Israel na. \x + \xo 4:18-22 \xt Mt 1:3+; Lu 3:31+\x*