\id PHP - Mbula NT with Gen, Exo, Ruth, Psa, Pro, and Jonah [mna] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2015) \h Pilipai \toc1 Ro Ta Paulus Ibeede Pizin Pilipai \toc2 Pilipai \toc3 Pil \mt1 Ro Ta Paulus Ibeede Pizin Pilipai \c 1 \p \v 1 Nio Paulus. Niamru Timoti, niam mbesooŋo ki Yesu Krisi. Ambeede ro ti ima piom wal boozomen ki kar Pilipai ta kewe Anutu wal kini potomŋan kek mi kesekap la ki Yesu Krisi i, mi zin mboroŋan tiom ta matan piom, mi niom pakan ta ku'uluulu uraata i tomini.\x + \xo 1:1 \xt Ŋgo 16:12-40\x* \v 2 Tamanda Anutu ziru Merere Yesu Krisi ko tikampe yom, mi timboro yom ma kombot ambai. Ŋonoono. \s1 Paulus isuŋ pizin Pilipai \p \v 3-4 Mazwaana ta boozomen nio leleŋ ambai pa Anutu mi aŋpakurkuri pa mbulu tiom boozomen ta izzwe kembei niom motoyom iŋgalŋgal yo. Mi suŋŋana tio boozomen ta aŋkamam piom na, aŋkamam raama leleŋ ambai kat.\x + \xo 1:3-4 \xt Pil 4:10+\x* \v 5 Pa indeeŋe ta mata popoten, mi imar imar indeeŋe koozi na, aŋre kembei itiŋan mi takamam uraata pa uruunu ambaiŋana. \v 6 Mi nio aŋurla kat ta kembei: Anutu itunu ta imaŋga pa uraata ambaiŋana piom kek na, ni ko ikiskis uraata tana ma ila irao nol ki Yesu Krisi ipet, to iposop ma imap kat.\x + \xo 1:6 \xt 1Kor 1:8+\x* \p \v 7 Tana ŋgar ta kembei ta imbotmbot la leleŋ piom ta boozomen. Mi ina indeeŋe men. Pa sombe aŋbot lela ruumu sanaana, som aŋbot mat mi aŋporou mbolŋana be aŋpombol uruunu ambaiŋana, na aŋre kembei itiŋan mi tombot lela kampeŋana ki Anutu, mi temender pa uraata ta ni iur mar nomoŋ i. Tanata leleŋ piom ilip mi aŋkamam ŋgar piom totomen.\x + \xo 1:7 \xt Ep 3:1\x* \v 8 Nio iŋgi aŋso kat sua ŋonoono pa Anutu mataana ta kembei: Nio leleŋ piom ta boozomen kembei ta Yesu Krisi leleene piom. Tanata ikam ma leleŋ itaŋtaŋ piom mi aŋso aŋre yom.\x + \xo 1:8 \xt Ro 1:9+\x* \p \v 9 Suŋŋana ta aŋkamam piom, ina ta kembei: Anutu ko ipombol yom be kuur leleyom pini mi zin tomtom, mi mbulu tana izze ma iwe biibi. Mi ko ipei ŋgar tiom mi ikam yom ma kuute kati.\x + \xo 1:9 \xt Ep 1:17; 1Tes 3:12\x* \v 10-11 Naso karao be kikilaala koroŋ pareiŋana ta ambai kat mi koroŋ ŋonoono. Mi mbulu tiom ko imap ma iŋgeeze men, mi leyom uunu sa isaana som. Paso, Yesu Krisi ikam yom ma kewe ndeeŋeŋoyom kek, mi urlaŋana tiom ipiyotyooto ŋonoono ambaimbaiŋan boozo kat. Mi ko kombotmbot ta kembei ma irao nol ki Krisi ipet. Naso kakam ma Anutu zaana iwe biibi, mi tomtom tipakuri.\x + \xo 1:10-11 \xt Ro 12:2,18; 1Kor 1:8\x* \s1 Pataŋana ki Paulus iwe zaala pa uruunu ambaiŋana \p \v 12 O niom toŋmatiziŋ tio, nio leleŋ be kuute kat ta kembei: Mbulu ta ipet pio i, ina ipakaala uruunu ambaiŋana som. Ina iwe zaala pa be ila pa tomtom boozomen. \v 13 Kere. Zin malmal kan ta timborro Kaisa itunu ruumu kini i, ziŋan wal pakan timap ma tikilaala yo ta kembei: Nio iŋgi aŋbot lela ruumu sanaana ti pa Yesu Krisi zaana. \v 14 Mi koroŋ toro tomini. Pataŋana tio ti ipombolmbol toŋmatiziŋ boozomen ta ki Merere i ma lelen imet kat, mi timender mbolŋana pa sua ki Merere soyaaraŋana. Pa tire yo aŋmender mbolŋana, tabe zin tomini timoto mini som. \p \v 15 Ŋonoono, tomtom pakan na, tizzo Krisi uruunu paso, matan mburmbur pio. Tanata tizorzooro mi tiso tikoto yo. Mi zin pakan na, tizzo raama ŋgar ambaiŋana. \v 16 Pa tiur lelen pio, mi tiute ta kembei: Anutu iur uraata imar nomoŋ be aŋporrou mbolŋana pa uruunu ambaiŋana. \v 17 Zin pakan ta tizzo Krisi uruunu raama lelen iŋgeeze som, ina tikamam bekena tiyakat zin tomtom ma tito zin. Mi tiso ko tikam pataŋana toro pio mini. \v 18 Tamen nio ko irao motoŋ ila pa mbulu kizin tana na som. Pa mbulu pareiŋana ta so tikam pa uruunu ambaiŋana soyaaraŋana, ina ambai men. Sombe tikam raama ŋgar sananŋana, som tikam raama ŋgar ambaiŋana, ina zin koroŋ kizin. Mi nio na, leleŋ ambai kat pa Krisi uruunu ta ilala pizin tomtom pa zaala matakiŋa boozo. \p \v 19 Mi ko leleŋ ambai kat ta kembei ma ila. Pa niom tina kuzuŋzuŋ pio, mi Bubuŋana ki Yesu Krisi iuluulu yo. Tana nio aŋute: Mbulu pareiŋana ta so ipet pio, na Anutu ko iuulu yo be aŋbot ambai.\x + \xo 1:19 \xt 2Kor 1:11\x* \v 20 Mi nio sombe aŋbot men, som aŋmeete, ina koroŋ sorok. Mi koroŋ ta, ta nio leleŋ pa ilip. Ta buri, mi mazwaana ta boozomen. Ina nio leleŋ be aŋmender mbolŋana, mi mbulu tio boozomen ta aŋkamam su toono na, imap ma ipakur Krisi zaana. Kokena aŋmoto mi aŋzem uraata ki Krisi, som aŋkam ŋoobo mbulu, to koŋ miaŋ pa ituŋ, mi aŋpasaana Krisi uruunu.\x + \xo 1:20 \xt Ro 15:30+; Ep 6:19+; 1Pe 4:16\x* \v 21 Pa nio aŋre ta kembei: Mbotŋana tio uunu ŋonoono, ina imbot la ki Krisi tau. Mi sombe aŋmeete, inako aŋkam koroŋ ta ambaiŋana kat ma ilip.\x + \xo 1:21 \xt Yo 14:6; Ga 2:20\x* \v 22 Tamen sombe aŋbot men su toono, inako aŋrao aŋkam uraata pakan ta iurur ŋonoono ambaimbaiŋan. Tiŋgi tabe ikam ma aŋkankaana. Ko zaala iŋgoi ta ambai kat? \v 23-24 Tana iŋgi dadaru ikamam yo. Pa leleŋ be aŋzem toono, mi aŋla ma niamru Krisi ambot. Pa ina koroŋ ta ambaiŋana kat ma ilip. Tamen nio leŋ uraata be aŋuulu yom tomini. Mi sombe aŋbot men su toono, nako aŋrao be aŋkam uraata tana.\x + \xo 1:23-24 \xt 2Kor 5:8; 2Tim 4:6\x* \v 25 Tana nio aŋurla ta kembei: Nio ko irao aŋzem yom loŋa na zen. Ko itiŋan tombot risa bekena aŋpombol yom ta boozomen. Naso urlaŋana tiom izze ma imbol, mi leleyom ambai kat. \v 26 Mi sombe aŋma aŋlou yom mini, inako ikam yom ma leleyom ambai kat pa Yesu Krisi mi kapakur zaana. \s1 Zin Pilipai bela tilup lelen ma iwe tamen mi timender mbolŋana \p \v 27 Mi niom na, kewe kartu ki saamba kek. Tana motoyom iŋgal be kipiyotyooto ka mbulu. Naso mbulu tiom indeeŋe pa uruunu ambaiŋana ki Krisi. Pa sombe aŋma ma aŋre yom, som aŋma som, mi aŋleŋ uruyom men, na leleŋ be kulup leleyom mi ŋgar tiom ma iwe tamen, mi kemender mbolŋana mi koporou pa urlaŋana ki uruunu ambaiŋana.\x + \xo 1:27 \xt Ep 4:1; Pil 3:20; Kol 1:10; 1Tes 2:12\x* \v 28 Mi zin wal ta tizorzooro yom na, komoto zin pepe. Kemender mbolŋana. Naso iwe kilalan pizin kembei zin ko tila len. Mi niom na, Anutu ko ikamke yom ma kombot ambai. \v 29 Anutu, ni ipomoozo yom pa Yesu Krisi zaana. Pa ikam yom ma kuurla kini, mi ikam yom ma kabaada pataŋana pa Krisi zaana tomini.\x + \xo 1:29 \xt Ŋgo 5:41+; Ro 5:3\x* \v 30 Tana itiŋan mi toporrou pa sua ki Merere. Pa pataŋana ta muŋgu kere ipet pio, mi keleŋ kembei aŋbadbaada men i, ta ipet piom tomini mi kabadbaada.\x + \xo 1:30 \xt Ŋgo 16:19+; 1Tes 2:2\x* \c 2 \s1 Zin Pilipai bela tikoto zitun \p \v 1 Niom tina kesekap la ki Krisi ma kewe lene kek, mi ni ipombolmbol yom. Mi mbulu kini ta iur leleene piom, ina ipotor leleyom. Mi Bubuŋana tamen ta izebzeebe yom, mi iluplup yom ma kewe tamen. Mi mbulu ki Anutu tau leleene izanzaana piti mi imuŋaiŋai iti na, kere kek. \v 2 Tana, kaparlup leleyom mi ŋgar tiom ma iwe tamen, mi kuur leleyom par piom. Naso kakam yo ma leleŋ ndabok ma ndabok kat.\x + \xo 2:2 \xt Ro 15:5\x* \v 3 Mi kurru zaala be zoyom iwe biibi pepe, mi kapakur ituyom pepe. Bela kokototo ituyom, mi kiwidit waeyom bizin pakan. Kere zin kembei zin ambaimbaiŋan ma tilip piom.\x + \xo 2:3 \xt Ro 12:10+; Ga 5:26; 1Pe 5:5\x* \v 4 Tana motoyom iŋgal ituyom men pepe. Kakam ŋgar pa waeyom bizin tomini.\x + \xo 2:4 \xt 1Kor 10:24,33, 13:5\x* \s1 Krisi ipatooŋo iti pa mbulu ki tokoto itundu \p \v 5 Tana kaparkamam mbulu ta kembei piom. Naso koto ŋgar ki Yesu Krisi.\x + \xo 2:5 \xt Mt 11:29; Yo 13:15; 1Pe 2:21; 1Yo 2:6\x* \q1 \v 6 Pa ni kembei Anutu itunu, mi ni raraate pa Anutu. \q1 Tamen leleene be ikiskis zaana mi mbotŋana ta ki Anutu i som.\x + \xo 2:6 \xt Yo 1:1+, 17:5; Kol 1:15; Ibr 1:3\x* \q1 \v 7 Zaana mi mbotŋana tana, ni iur lae, mi izem itunu ma iwe koroŋ sorok. \q1 Mi ikam mbulu mi mbotŋana ki mbesooŋo sorok, \q1 mi isu toono ma iwe tomtom kembei ta iti.\x + \xo 2:7 \xt Mt 20:28; Yo 1:14, 13:4+; 2Kor 8:9; Ga 4:4; Ibr 2:14+\x* \q1 \v 8 Tana ni iwe tomtom kembei ta iti, mi imbot la mazwanda. \q1 Mi ikototo itunu, mi itoto mbulu ki mata leŋleŋŋana ma ila ila irao imeete. \q1 Mi meeteŋana kini tomini, ambai som kat. \q1 Pa imeete sala ke pambaaraŋana.\x + \xo 2:8 \xt Mt 26:39; Yo 10:17+; Ibr 5:8, 12:2\x* \b \q1 \v 9 Tanata Anutu iwiti ma isala ta kor a, \q1 mi ikami ma zaana iwe biibi kat. \q1 Ilip pa koroŋ ta boozomen zan.\x + \xo 2:9 \xt Mbo 110:1; Yo 17:1+; Ŋgo 2:33; Ep 1:20+; Ibr 1:3+\x* \q1 \v 10 Pa isombe wal ta munŋaana men timap ma tilek kumbun pa Lutuunu, \q1 mi tiso ta kembei: “Yesu Krisi, ni ta zaana biibi.” \q1 Zin ta timbot toono i, mi zin ta timbot saamba a, mi zin Andewa kan tomini.\x + \xo 2:10 \xt Mt 28:18; Yo 5:23; Ro 14:11\x* \q1 \v 11 Tana wal ta boozomen kola timap ma tiso sua ila iwal biibi matan ta kembei: \q1 “Yesu Krisi, ni Merere.” \q1 Mi zin ko tipakur Tamaana Anutu zaana.\x + \xo 2:11 \xt Yo 13:13; Ŋgo 2:36; Ro 10:9; 1Kor 8:6; Tur 5:8+\x* \s1 Zin Pilipai tiwe kembei pitik be tiur mat pizin tomtom \p \v 12 O niom wal tio, indeeŋe ta mata popoten mi imar na, keleŋleŋ la sua mi kototo. Tana sombe itiŋan tombot, som itiŋan tombot som, na komototo Anutu, keleŋleŋ la kalŋaana, mi kipiyotyooto uraata mi mbulu tau iswe kembei Anutu ikamke yom kek. Mi sombe aŋrao aŋma som, na motoyom iŋgal kat be kakamam ta kembei.\x + \xo 2:12 \xt Mbo 2:11; 1Pe 1:17\x* \v 13 Mi uraata tana, niom ituyom men ko kakam som. Pa Anutu itunu ikamam uraata biibi la leleyom, mi ikamam yom ma leleyom be koto ŋgar kini, mi ipombolmbol yom be kakam.\x + \xo 2:13 \xt Yo 15:5; 2Kor 3:5; Ibr 13:21\x* \p \v 14 Tana koyo kwoyom pizin tomtom mi kaparzorzooro pepe. Kakam koroŋ ta boozomen raama leleyom ambai men.\x + \xo 2:14 \xt 1Kor 10:10; 1Pe 4:9\x* \v 15 Naso leyom uunu sa isaana som, mi leleyom iŋgeeze men, mi mbulu tiom ta boozomen indeeŋe men. To kombot kembei Anutu lutuunu bizin ŋonoono ila wal sananŋan mi zorzooroŋan mazwan, mi ku'urur mat pizin kembei zin pitik ta tiyaryaara pa maŋaanaŋana i.\x + \xo 2:15 \xt Mt 5:14-45; Ep 5:1,8; Tur 1:20\x* \v 16 Paso kikiskis sua mata yaryaaraŋana mi kazarra la pizin tomtom. Tana kakamam ta kembena. Beso kaimer ma nol ki Krisi ipet, na mbulu tiom ko iswe yo kembei aŋpun sorok mburoŋ som, mi aŋkam kat uraata tio. To niŋ se mi menmeen yo piom.\x + \xo 2:16 \xt Ga 2:2; 1Tes 2:19+\x* \v 17 Mbulu tau urlaŋana tiom ipiyotyooto mi kakamam be kembeeze pa Merere, ina kembei kakamam patoronŋana pini. Tana nio, sombe tipun yo ma siŋiŋ ireere, nako leleŋ ambai pa men. Pa ina ko iwe kembei yok baen ri ta ireere sala patoronŋana tiom tana be iposop ma imap kat. Tana sombe tipun yo ma aŋmeete, na nio ko leleŋ ambai men.\x + \xo 2:17 \xt Ŋgo 21:13; Ro 15:16; 2Tim 4:6\x* \v 18 Mi niom ta boozomen tina tomini, leleyom ambai. Naso itiŋan lelende ambai mi menmeen ti.\x + \xo 2:18 \xt Pil 3:1, 4:4\x* \s1 Paulus iso iŋgo Timoti pizin Pilipai \p \v 19 Merere Yesu, ni ikam yo ma aŋurla ta kembei: Molo som to aŋgo Timoti ma ima be ire yom mi ipombol yom. Mi so imiili ma imar mi iso uruyom, to ko ipombol yo tomini ma leleŋ ambai. \v 20 Nio leŋ tomtom toro sa ta kembei som. Ni itutamen ta leleene raraate kembei ta nio i. Pa iur kat leleene piom mi leleene ilip be iuulu yom. \v 21 Mi zin wal pakan na, matan iŋgalŋgal zitun men. Tana tikam ŋgar be tiuulu uraata ki Yesu Krisi som.\x + \xo 2:21 \xt 1Kor 10:24, 13:5; 2Tim 4:10,16\x* \v 22 Mi Timoti na, niom kuute i kek. Ni igabgaaba yo kembei ituŋ lutuŋ, mi niamru ambesmbeeze pa uraata ki uruunu ambaiŋana. Mi ibaada pataŋana pa Krisi zaana mi imender mbolŋana. Tana ni irao pa uraata.\x + \xo 2:22 \xt 1Kor 4:17; 1Tim 1:2\x* \v 23 Tana nio ko aŋbot mi aŋre muŋgu: Ko tiur zaala pareiŋana pio? Tona loŋa men mi aŋgo i ma ima. \v 24 Mi nio aŋurla ta kembei: Merere ko iur zaala sa pio, be molo som to ituŋ aŋma mi aŋre yom tomini. \s1 Mbulu ki Epaproditus iwe kin ambaiŋana. Pa ni izem kat itunu pa uraata ki Krisi \p \v 25 Mi toŋmatiziŋ kiti Epaproditus ta koŋgo i ma imar be iuulu yo na, nio aŋre kembei ambai be loŋa mi aŋpimiili i ma ima mini. Ŋonoono, ni igabgaaba yo pa uraata, mi niamru amporou mbolŋana pa uruunu ambaiŋana. \v 26 Tamen iŋgi leleene isaana piom ta boozomen, mi leleene be imiili ma ire yom mini. Pa ni iute kembei niom keleŋ uruunu pa mete kini kek. \v 27 Mi ina ŋonoono. Pa mete biibi ikami ma rimen mi imeete. Tamen Anutu imuŋai i. Mi ni itutamen som. Anutu imuŋai yo tomini. Pa sombe ni imeete, so ikam pataŋana toro pio ma isala ki. \v 28 Tana leleŋ be loŋa mi aŋgo i ma ima be kere i. Naso leleyom ambai mini, mi nio tomini leleŋ ipata mini som. \v 29 Tana leleyom ambai pini mi kakami. Pa ni tomtom ki Krisi. Wal ta kembei na, niom irao kapakur zin.\x + \xo 2:29 \xt 1Kor 16:16+; 1Tes 5:12; 1Tim 5:17\x* \v 30 Kere. Ni rimen mi imeete pa uraata ki Krisi. Paso, ni iute tau niom kombot molo ma karao be ku'uulu yo som. Tanata ikam ŋgar pa itunu kuliini som, mi ikam se ki mburaana, mi imar ipet.\x + \xo 2:30 \xt 1Kor 16:17\x* \c 3 \s1 Paulus isope zin Pilipai pizin wal tau timaŋmaŋ zin be tito zin Yuda pa mbulu kizin \p \v 1 O niom toŋmatiziŋ tio, iŋgi be aŋposop sua tio ti, tana aŋso piom ta kembei: Kesekap la ki Merere mi leleyom ambai kat. Sua ta muŋgu aŋkam piom, ta iŋgi aŋpoto mi aŋbeede ma ima mini. Mi irao niŋ gesges pa na som. Pa iŋgi ko ipombol yom be kombot ambai.\x + \xo 3:1 \xt 2Kor 13:11+\x* \p \v 2 Kere yom pizin wal tau timaŋmaŋ yom pa reeteŋana mi mbulu pakan kizin Yuda. Wal tana, zin sananŋan kembei ta me, \f + \fr 3:2 \ft Zin Yuda tirepilpiili zin me. Paso, me tikanan sorok koroŋ ta boozomen. Tana zin Yuda tiso me, ni koroŋ ŋgeezeŋana pa Anutu mataana som. Mi titooro sua se kizin wal ta Yuda somŋan i, mi tiwatwaata zin tomini be me. Tamen iŋgi Paulus itooro sua mini, mi iso zin wal tau timaŋmaŋ pa reeteŋana mi tutu, ta tiwe kembei me.\f* mi tikamam uraata sananŋana. Tanata tiso tipasansaana sorok tomtom kulin.\x + \xo 3:2 \xt 2Kor 11:13; Ga 5:2,15\x* \v 3 Mi iti ta Anutu Bubuŋana ipombolmbol ti ma tembesmbeeze pini, mi tapakurkur Yesu Krisi, mi tapase pa itundu mbulu kiti sa som na, iti ta tewe Anutu wal kini ŋonoono mi takam reeteŋana ŋonoono. Pa reeteŋana ŋonoono na, koroŋ ki lelende.\x + \xo 3:3 \xt Ro 2:28+; Kol 2:11\x* \s1 Mbulu ta boozomen kizin Yuda, ta Paulus ito ma imap \p \v 4 Kere. Wal tana, sombe lelen be tipase pa zitun mbulu kizin, na nio tomini leŋ mbulu pakan ma aŋlip pizin.\x + \xo 3:4 \xt 2Kor 11:18,21+\x* \v 5 Pa indeeŋe ta anaŋ ipeebe yo ma aŋsu mi koŋ mbeŋ lamata mi tel na, tireete yo. Nio tomtom ki Israel. Uŋ ipet la ki Benyamen. Tamaŋ ma anaŋ tizzo Iburu kalŋan mi titoto kat mbulu tiam Yuda, mi nio tomini aŋtoto. Mi mbulu ki tutu toŋana na, aŋto zin tutu kan, mi aŋkam kaisiigi pa kat.\x + \xo 3:5 \xt Un 17:12; Ŋgo 23:6, 26:4+; Ro 11:1; 2Kor 11:22\x* \v 6 Iŋgi kembei tabe muŋgu aŋseseeze zin wal tau timbot lela lupŋana ki Krisi na matan. Tana mbulu boozomen ta tutu kizin Yuda iso pa, ina ta nio aŋto ma imap. Pa aŋso aŋkam be aŋwe ndeeŋeŋoŋ pa Anutu mataana.\x + \xo 3:6 \xt Ŋgo 8:3, 9:1+; Ga 1:13+\x* \s1 Paulus ipase pa itunu mbulu kini sa mini som. Ipase pa Krisi men \p \v 7 Mi koozi na, mbulu boozomen ta muŋgu aŋso ko iuulu yo ma aŋwe ndeeŋeŋoŋ na, aŋre kembei ipasaana yo. Paso, ipakaala yo pa Krisi.\x + \xo 3:7 \xt Mt 13:44+\x* \v 8 Mi tina men som. Nio aŋre koroŋ ta munŋaana men tana kembei koroŋ sorok. Mi koroŋ tamen, ta koroŋ ŋonoono ma ilip kat pa koroŋ ta boozomen, ina ta aŋute Merere tio Yesu Krisi, mi aŋso aŋwe ni lene kat. Uunu tina ta motoŋ la pa mbulu tio ta boozomen tana mini som. Pa ina, aŋre kembei musmuuzu. \p Tana nio aŋso aŋkam Krisi ma iwe leŋ kat.\x + \xo 3:8 \xt Yo 17:3; 1Kor 2:2; Kol 2:2\x* \v 9 Mi leleŋ be aŋsekap la kini ma tuŋ kat. Tana iŋgi aŋpase mini pa mbulu tio tau aŋtoto tutu na som. Pa ina ko irao be ikam yo ma aŋwe ndeeŋeŋoŋ pa Anutu mataana na som. Iŋgi aŋpase pa zaala toro. Zaala ki urlaŋana. Pa zaala tana na, Anutu itunu ikam ti wal ta tuurla ki Krisi na, ma tewe ndeeŋeŋanda pa ni mataana.\x + \xo 3:9 \xt Ro 1:7, 3:21+, 10:3+\x* \v 10 Tana koozi, nio leleŋ be aŋute kat Krisi mi Anutu mburaana tau ipei i ma imaŋga mini na. Mi aŋsombe aŋgaabi mi aŋbaada pataŋana pa ni zaana, mi aŋgaabi pa meeteŋana kini.\x + \xo 3:10 \xt Ro 6:3+, 8:17; 2Kor 4:10+; 1Pe 4:13\x* \v 11 Naso iwe zaala pio be Anutu ipei yo tomini ma burup ma aŋmaŋga mini pa naala.\x + \xo 3:11 \xt Yo 11:24; Ro 6:5; Tur 20:5+\x* \s1 Paulus ikamam kinkiini pa Krisi \p \v 12 Kokena niom koso nio aŋkam kat mbulu ta boozomen tana, mi mbulu tio ta boozomen ambai lup. Som. Iŋgi aŋkam kinkiini pa men. Pa uunu tina ta Yesu Krisi ikam yo ma aŋwe lene.\x + \xo 3:12 \xt 1Tim 6:12,19\x* \v 13 O niom toŋmatiziŋ tio, nio ti aŋre ituŋ kembei aŋkam Krisi ma iwe leŋ kat zen. Mi koroŋ tamen ta iŋgi aŋkamam i. Koroŋ boozomen ta tila kek na, motoŋ imilmiili pizin mini som, mi mburoŋ mburoŋ ma aŋkamam kinkiini pa koroŋ ta aŋre la pa mi aŋso aŋkam.\x + \xo 3:13 \xt Lu 9:62; 1Kor 9:24+\x* \v 14 Iŋgi aŋserseere pa londi, bekena loŋa mi aŋse kat ka seŋgaaŋa, mi aŋkam leŋ kadoono ta Anutu iboobo yo pa be aŋkam i. Kadoono tana na, mbotŋana ki kar saamba tabe Yesu Krisi ikam piti i.\x + \xo 3:14 \xt 1Kor 9:24; 2Tim 4:7+; Ibr 3:1, 12:1\x* \v 15 Tana iti ta so tewe kolman pa ŋgar ki Anutu, inako takam ŋgar ta kembena. Mi sombe niom pakan ŋgar tiom ipa ndel pa ŋgar tio, ina ambai. Anutu itunu ko ipaute yom pa.\x + \xo 3:15 \xt 1Kor 2:6, 14:20; Ga 5:10\x* \v 16 Tamen mbulu pakan ta iti tombot mat pa kek na, matanda iŋgal be takam.\x + \xo 3:16 \xt Ro 12:16, 15:5; Ga 6:16\x* \s1 Ziŋoi ta tiwe kin ambaiŋana be toto, mi ziŋoi ta tiwe kin sananŋana \p \v 17 O niom toŋmatiziŋ tio, nio leleŋ be niom ta boozomen kaparlup leleyom mi koto yo pa mbulu ta aŋkamam i. Mi nio ituŋ tamen som. Wal boozomen ta so tipa pai kizin ta kembei, ina tiwe kin ambaiŋana piom be kere la pa mi koto.\x + \xo 3:17 \xt 1Kor 4:16+, 11:1; 1Tes 1:6+; 1Pe 5:3\x* \v 18 Pa kere. Sua ta muŋgu aŋzzo piom, ta koozi aŋso piom mini raama tiŋiizi. Wal boozomen na, pai kizin iswe zin kembei tiwe ke pambaaraŋana ki Krisi ka koi bizin.\x + \xo 3:18 \xt 1Kor 1:23; Ga 1:7, 2:21, 6:12; Pil 1:15+\x* \v 19 Wal ta kembei ko tilala beso swon, to tila len. Pa koroŋ boozomen ta ki kulin i, ina timbesmbeeze pa ma iwe kembei ta merere kizin. Mi mbulu ta tere kembei pamiaŋŋana na, nin se pa, mi tire kembei mbulu ambaiŋana. Pa ŋgar kizin imap ma ilala pa koroŋ toono kan men.\x + \xo 3:19 \xt Ro 8:5+, 16:18; 2Pe 2:1+\x* \s1 Kar kiti ta kar saamba \p \v 20 Mi iti na, kar kiti ŋonoono ta kar saamba. Tanata tu'urur matanda pa ulaaŋa kiti Yesu Krisi, mi tazza i be imbot saamba mi isu,\x + \xo 3:20 \xt Ep 2:6; Kol 3:1; 1Tes 1:10; Ibr 12:22\x* \v 21 mi itooro kulindi toono kana ta loŋa izanzaana i ma iwe kembei itunu kuliini ndabokŋana ta ka azuŋka biibi. Mbulu tana ko ipet pa itunu mburaana ta irao ikam koroŋ ta boozomen ma timap timbot la ni kopo mbarmaana.\x + \xo 3:21 \xt Ro 8:29+; 1Kor 15:25-43+; Ep 1:19\x* \c 4 \s1 Paulus leleene be zin Pilipai timender mbolŋana mi tilup lelen \p \v 1 O niom toŋmatiziŋ tio, nio leleŋ piom ilip mi aŋkam ŋgar biibi be aŋre yom. Pa uraata ta muŋgu aŋkam la mazwoyom na iur ŋonoono. Tana niom ta kewe kembei kadoono ambaiŋana ta Anutu ikam pio, mi kakam yo ma leleŋ ambai kat. Tana kemender mbolŋana. Merere itunu ko ipombol yom pa. \x + \xo 4:1 \xt 1Tes 2:19+\x* \p \v 2 Mi nu Euodia mi nu Sintike, niomru kewe Merere lene kek. Tana aŋso aŋpombol yom be kuurpe ŋgar tiom mi kaparlup leleyom. \v 3 Mi nu ta gabgaaba yo pa uraata na, leleŋ be uulu moori ru tana ma tikam ta kembei. Pa ziru tana, mi Kelemen, ziŋan zin pakan ta tigabgaaba yo pa uraata mi zan imbotmbot la ro ki mbotŋana mata yaryaaraŋana i, ta niamŋan amporrou mbolŋana pa uruunu ambaiŋana. \x + \xo 4:3 \xt Lu 10:20; Tur 3:5, 20:12\x* \s1 Lelende ambai kat pa Merere totomen \p \v 4 Leleyom ambai kat pa Merere totomen. Aŋso mini: Leleyom ambai kat! \x + \xo 4:4 \xt Mbo 32:10; Ro 12:12; Pil 3:1; 1Tes 5:16\x* \v 5 Mi kumuŋai wal ta boozomen mi kokototo ituyom. Naso kewe kin ambaiŋana pizin tomtom. Pa Merere imbot kolouŋana kek. \x + \xo 4:5 \xt Ibr 10:37; Yems 5:8+; 1Pe 4:7\x* \v 6 Mi kopoyom rru pa kosa sa pepe. Leleyom ambai pa Anutu, kapakurkuri, kuzuŋzuŋi pa koroŋ ta boozomen, mi kiwwi i be iuulu yom. \x + \xo 4:6 \xt Mbo 55:22; Mt 6:25+; 1Pe 5:7\x* \v 7 Mi leleene luumuŋana ki Anutu, tau ilip kat pa iti tomtom ŋgar kiti, inako iporoukaala leleyom mi ŋgar tiom, mi ikam yom ma kesekap kat la ki Yesu Krisi. \x + \xo 4:7 \xt Yo 14:27; Ro 5:1; Kol 3:15\x* \p \v 8 O niom toŋmatiziŋ tio, iŋgi be aŋpemet sua tio. Nio leleŋ be ŋgar tiom ilala pa mbulu ambaimbaiŋan men ta kembei: mbulu ŋonoono, mbulu ambaiŋana ta ipa ndel ma ilip kat, mbulu ndeeŋeŋana, mbulu ŋgeezeŋana, mbulu ta iti lelende pa, mi mbulu ambaiŋana ta ikam ti ma zanda ambai pa. Tana mbulu boozomen ta tere kembei ndabokbokŋan na, motoyom iŋgalŋgal mi kakamam ŋgar pa. \x + \xo 4:8 \xt Ro 12:17, 13:13\x* \v 9 Mi mbulu boozomen ta aŋpaute yom pa, som kere yo aŋkam, mi sua boozomen tau keleŋ la kwoŋ na, kikiskis mi koto. Mi Anutu ta mbulu luumuŋana katuunu na, ni ko imbot raama yom. \x + \xo 4:9 \xt Ro 15:33; 1Kor 4:16; Pil 3:16+; 2Tes 3:16\x* \s1 Paulus iso ni leleene ambai pa seŋgeeri kizin Pilipai \p \v 10 Nio aŋute: Ta muŋgu mi imar na, leleyom be ku'uulu yo. Tamen leyom zaala som. Mi iŋgi buri ŋgar ta kakamam pio na, iur ŋonoono mini, mi keseŋgeere koroŋ pio. Tana leleŋ ambai mi aŋpakur Merere kiti Yesu Krisi pa. \v 11 Mi iŋgi aŋbot ŋoobo ta aŋso sua tana na som. Pa ŋgar tio ipet kek. Tana mbulu pareiŋana ta so ipet pio, na leleŋ ambai men. \x + \xo 4:11 \xt 1Tim 6:6+\x* \v 12 Nio ituŋ aŋyamaana mboti sananŋana mi mboti ambaiŋana kek. Mi mbulu ki lelende ambai totomen, ina aŋkam ŋgar pa ma imbot mat pio kek. Pa sombe kopoŋ bok, som petel yo, som leŋ koroŋ boozo, som leŋ koroŋ som mi aŋbot ŋoobo, na mbulu pareiŋana ta so ipet pio, na leleŋ ambai men. \x + \xo 4:12 \xt 1Kor 4:11; 2Kor 6:10, 11:27\x* \v 13 Pa aŋsekap la ki Krisi mi ni ipombolmbol yo, tana aŋrao aŋbaada koroŋ ta boozomen. \x + \xo 4:13 \xt Yo 15:5; 2Kor 12:9+; 2Tim 4:17\x* \p \v 14 Tamen mbulu ta kakam be ku'uulu yo na, ikam yo ma leleŋ ambai. Pa ina kembei kagaaba yo pa pataŋana tio ti. \v 15 Niom Pilipai kuute: Indeeŋe mata popoten ta aŋmar aŋpet lele pakaana ki Masedonia mi aŋkam uruunu ambaiŋana piom, mi ila ila ma aŋzem yom mi aŋla pa lele toro, ina niom men tau kagabgaaba yo pa uraata tio mi ku'uluulu yo pa pat. Mi lupŋana pakan na som. \x + \xo 4:15 \xt 2Kor 11:9\x* \v 16 Mi indeeŋe ta aŋla aŋkam uraata pizin Tesalonika mi aŋbot ŋoobo su tana na, keseŋgeere leŋ ulaaŋa pakan pa mazwaana tana tomini. \x + \xo 4:16 \xt Ŋgo 17:1+\x* \v 17 Mi iŋgi aŋkamam be kakam koroŋ toro sa pio na som. Nio iŋgi aŋkam ŋgar men pa kadoono ambaiŋana tabe Anutu ikam piom i. Pa ulaaŋa ta kakamam be ku'uulu uraata ki Anutu, ina kembei ku'urur pat ila kautu ki kar saamba be ipeebe. Tana leleŋ be kakam ma iwe biibi. Naso kakam biibi isu kar saamba. \p \v 18 Mi iŋgi aŋru kosa sa mini som. Aŋrao kat. Pa koroŋ boozomen ta kakam la ki Epaproditus, ta ni ikam ma imar nomoŋ kek. Seŋgeeri tiom ti, nio aŋre kembei patoronŋana kuziiniŋana ta Anutu leleene pa mi iyok pa kat. \x + \xo 4:18 \xt Ep 5:2; Pil 2:25; Ibr 13:16; 1Pe 2:5\x* \v 19 Anutu tio, ni koroŋ imap katuunu. Tana niom wal ta kesekap la ki Yesu Krisi i na, ni ko iuulu yom pa koroŋ boozomen ta kombot ŋoobo pa. \x + \xo 4:19 \xt Mbo 23:1; 2Kor 9:8\x* \v 20 Tana iti tapakur Tamanda Anutu zaana totomen! \s1 Sua pemetŋana \p \v 21 Wal boozomen ta tiwe Anutu lene kek mi tisekap la ki Yesu Krisi i na, kakam aigule tio pizin tataŋa. Mi zin toŋmatiziŋ ta niamŋan ambotmbot i tikam aigule kizin piom tomini. \v 22 Mi Anutu wal kini ta boozomen ti, mi zin pakan ta tikamam uraata pa Kaisa na, zin tomini tikam aigule kizin piom. \p \v 23 Kampeŋana ki Merere kiti Yesu Krisi ko ise tiom. Ŋonoono.