\id GEN - Mbula NT with Gen, Exo, Ruth, Psa, Pro, and Jonah [mna] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2015) \h Koroŋ Ta Boozomen Un \toc1 Koroŋ Ta Boozomen Un \toc2 Koroŋ Ta Boozomen Un \toc3 Un \mt1 Koroŋ Ta Boozomen Un \c 1 \s1 Anutu iur saamba mi toono mi koroŋ ta boozomen \p \v 1 Indeeŋe ta matapopoten kat na, Anutu iur saamba mi toono mi koroŋ ta boozomen.\x + \xo 1:1 \xt Yo 1:1,3; Kol 1:16; Ibr 11:3\x* \p \v 2 Mazwaana tana koroŋ sa ipet zen. Yok men ta imbotmbot. Mi ilala ma imarmar. Mi zugut ta izukkaala. Mi Anutu Bubuŋana tamen ta iwwa se yok tana. \p \v 3 Mi Anutu iso: “Mat sa be iyaara!” To mat iyaara.\x + \xo 1:3 \xt 2Kor 4:6\x* \v 4 Mi Anutu ire mat tana ma ndabok, mi iut pa zugut ma imbot ndel. \v 5 Mat tana, ni ipaata be aigule, mi zugut be mbeŋ. Mbeŋ imar ila, mi mankwoono na, iwe aigule mataana kana. \p \v 6 To Anutu iso: “Koroŋ mbolŋana sa be ipet mi iyembut yok ma iwe ru.” \v 7 Tana iur koroŋ mbolŋana ta ma iyembut yok ta imbot kor na ma imbot ndel pa yok ta imbot meleebe. Tana uraata tana ipet, ito ni kwoono. \v 8 Koroŋ mbolŋana tana, ni ipaata be saamba. Mbeŋ imar ila, mi mankwoono mini na, aigule iwe ru pa. \p \v 9 Mi Anutu iso: “Yok ta imbot meleebe na, be ilup la lele tamen, bekena lele raraazaŋana ipet.” To uraata tana ipet, ito ni kwoono. \v 10 Lele raraazaŋana tana, ni ipaata be toono. Mi yok ta ilup la mbata na, ni ipaata be tai. Mi Anutu ire ma ndabok. \p \v 11 Mi Anutu iso: “Zeere, mbutmbuutu, mi ke ŋononŋan matakiŋa be tindom ma tise pa toono, mi tipiyotyooto pwon mi ŋonon.” \v 12 To koroŋ tana tindom ma tise, tito ni kwoono. Mi Anutu ire ma ndabok. \v 13 Mbeŋ imar ila, mi mankwoono mini na, aigule iwe tel pa. \p \v 14-15 Mi Anutu iso: “Koroŋ pakan be tipet sala saamba mi tiur mat pa toono, mi tiur mbut pa aigule mi mbeŋ, mi tiur seŋgaaŋa pa aigule, ndaama, mi gorgor pakan tomini.” \v 16 Tana ni iur koroŋ bibip ru raama zin pitik. Koroŋ zazaŋana iyaara pa aigule, mi koroŋ raurauŋana na, iyaara pa mbeŋ. \v 17-18 Ni iur koroŋ boozomen tana sala saamba, be tiur mat pa toono, mibe tiur mbut pa aigule mi mbeŋ. Mi Anutu ire ma ndabok. \v 19 Mbeŋ imar ila, mi mankwoono mini na, aigule iwe paŋ pa. \p \v 20 To Anutu iso: “Koroŋ kalaŋan matakiŋa be tipet ma tipepen yok mi tai leleene. Mi man matakiŋa be tipet ma tirie pa maŋaanaŋana.” \v 21 Tana ni iur zin buzur zazaŋan ta timbot tai leleene, ramaki koroŋ matakiŋa ta timbot pa yok mi tai na, mi iur zin man tomini. Mi Anutu ire ma ndabok. \v 22 To ipombol zin mi iso: “Kepeebe mi kamasak ma kepepen tai, yok, mi toono.” \v 23 Mbeŋ imar ila, mi mankwoono mini na, aigule iwe lamata pa. \p \v 24 To Anutu iso: “Koroŋ kalaŋan matakiŋa be tipet pa toono. Koroŋ ta kembei: Mbili kar kan, mi koroŋ su kan, mi koroŋ boozomen ta tikarra pa toono na.” \v 25 Tana Anutu iur zin koroŋ tana, mi ire ma ndabok. \p \v 26 Tona Anutu iso: “Iti ko tuur tomtom sa ma kembei ta iti. Ito itundu ruŋgundu. Mi ni ko imboro toono, mi ye, man, mbili, mi koroŋ boozomen ta tikarra pa toono na.”\x + \xo 1:26 \xt Mbo 8:5; 1Kor 11:7; Ep 4:24\x* \p \v 27 Tana Anutu iur tomtom ma kembei itunu ruŋguunu. \q1 Ni iuri ma irao kat itunu ruŋguunu. \q1 Iur tomooto mi moori.\x + \xo 1:27 \xt Mt 19:4\x* \b \p \v 28 Mi Anutu ipombol zin ma iso: “Kepeebe ma kamasak, mi karao pa toono ta boozomen. Mi komboro ye, man, mi koroŋ kalaŋan boozomen ta timbotmbot pa toono na, mi motoyom pa. \p \v 29 Mi keleŋ, nio aŋur zeere, kini, mi mba ta boozomen piom be kakan. \v 30 Mi koroŋ kalaŋan matakiŋa boozomen ta timbotmbot pa toono na, ina nio aŋur mbutmbuutu mi ke runrun pizin be tikan.” Anutu iso ta kembei, mi uraata tana ipet, ito ni kwoono. \p \v 31 Anutu ire koroŋ boozomen ta iur zin na mi iso: “Wai! Iŋgi ambai komboono.” Mbeŋ imar ila, mi mankwoono mini na, aigule iwe lamata mi ta.\x + \xo 1:31 \xt 1Tim 4:4\x* \c 2 \p \v 1 Ina zaala ta saamba, toono, mi koroŋ ta boozomen tipet. \p \v 2 Indeeŋe aigule iwe lamata mi ru pa na, Anutu keteene su pa uraata kini. Pa uraata kini ta boozomen, ta ni iposop ma imap kek.\x + \xo 2:2 \xt Kam 20:11; Ibr 4:4,10\x* \v 3 Mi iur kampeŋana kini pa aigule tana, mi ipakur ma iwe potomŋana. Paso, indeeŋe aigule tana, ni keteene su pa uraata kini tau iur saamba mi toono na. \v 4 Ina mbol ta iso pa zaala ta saamba mi toono tipet. \s1 Anutu iur tomtom \p \v 5 Indeeŋe Merere Anutu iur saamba mi toono matapopoten na, kosa sa indom ma ise pa toono zen. Ke som, mbutmbuutu som. Paso, ni ikam yaŋ ma isu pa toono zen, mi tomtom sa imbot be ikam uraata pa toono zen. \v 6 Tamen yok izze pa meleebe, mi ipembesmbeeze toono. \v 7 Mi Merere Anutu ikam toono, mi imbuuzu ma iwe tomtom, to iwi bubuŋana mata yaryaaraŋana ilela pa kuzuunu, mi tomtom tana imaŋga ma mataana iyaryaara.\x + \xo 2:7 \xt 1Kor 15:45\x* \s1 Mokleene Eden \p \v 8 Lele ta, ta imbotmbot la ki zoŋ uunu, zaana Eden. Lele tana Merere Anutu iur ma iwe mokleene. To iur tomtom ta itunu iuri na ma ila imbot pa. \v 9 Mi Merere Anutu ikam ma ke ndabokbokŋan matakiŋa tindomdom pa mokleene tana. Ke tana ambai be tere mibe takan. Mi mokleene lukutuunu na, ke ru timendernder. Ta na, ke ki mbotŋana mata yaryaaraŋana. Mi toro na, irao be ikam ma tikilaala ŋgar sananŋana mi ŋgar ambaiŋana.\x + \xo 2:9 \xt Un 3:22,24; Tur 2:7, 22:2,14\x* \p \v 10 Mi yok ta, ta irereere ma ipet pa mokleene tana mi ipembesmbeeze toono. Yok tana ipet mat pa mokleene, to ibogboogo ma iwe namannaman paŋ. \v 11-12 Namaana ta, zaana Pison. Ina ireere ma ila pa toono Abila. Toono Abila tina na, gol ambaiŋana mi pat ndabokbokŋan pakan timbotmbot pa. \v 13 Mi yok namaana toro ta iwe ru pa, zaana Gion. Ina ireere ma ila pa toono Kus. \v 14 Mi namaana toro ta iwe tel pa, zaana Tigris. Ina ireere ma ila pa lele pakaana ki Asiria ta zoŋ ise pa i. Mi namaana ta iwe paŋ pa na, zaana Euprates. \p \v 15 Tana Merere Anutu ikam tomtom ta imbuuzi na, mi ila iuri su mokleene Eden, be ikam uraata mi mataana pa. \v 16-17 Mi iur sua pini ta kembei: “Ke ŋonon boozomen ta timbotmbot pa mokleene ti, ina nu irao kan. Mi ke ta irao ikamu ma kilaala ŋgar sananŋana mi ŋgar ambaiŋana na, ke tana, nu kan pepe. Pa aigule ta sombe kan, na kola meete.” \p \v 18 To Merere Anutu ikam ŋgar ta kembei: “Tomtom itutamenŋana ta kembei na, ambai som. Kenako aŋur le gaabaŋana sa ta irao be iuuli.” \v 19 Tana Merere Anutu ikam toono, mi imbuuzu ma iwe koroŋ ta tiwwa pa toono na, mi man ta tirie pa maŋaanaŋana na, mi ikokor zin ma tila ki tomtom, bekena ire: Ko tomtom ipaata zin be parei. Mi tomtom ipaata koroŋ tana zanzan ma timap. \v 20 Ta kembena ta tomtom iur zan ma ikot zin mbili kar kan, mi koroŋ su kan, mi man ma timap. Mi ni itunu na, le gaabaŋana sa ta irao be iuuli na som. \p \v 21 To Merere Anutu ipametmeete tomtom ma ikeene ma izemke i, mi ipas ka siel ta ma ipet, mi ipasirimkaala pa mazaana. \v 22 To ikam ka siel tana, mi iurpe ma iwe moori, mi ikam moori tina mi iuri ma ila ki tomooto.\x + \xo 2:22 \xt 1Kor 11:8,9; 1Tim 2:13\x* \v 23 Beso tomooto ire i na iso: \q1 “Aa buri. \q1 Tiroono kembei ta nio tiroŋ, \q1 mi mazaana kembei ta nio mozoŋ. \q1 Iŋgi Adam ri. \q1 Tana nio ko aŋpaati be waeŋ. \q1 Paso, ni iyooto pa ituŋ.” \b \p \v 24 Uunu tina ta tomooto sa, sombe iwoolo, na bela izem tamaana mi naana, mi ziru kusiini tiparlup zin ma tiwe tamen.\x + \xo 2:24 \xt Mk 10:7,8; Ep 5:31\x* \p \v 25 Indeeŋe mazwaana tana na, tomooto ziru waene len mburu sa be ipakaala zin som. Tamen kan miaŋ som. \c 3 \s1 Mooto ipakaam Adam ma Eba \p \v 1 Mooto, ni tomini imbotmbot mokleene. Mi ni le ŋgar biibi kat pa pakaamŋana ma ilip pa koroŋ boozomen ta Merere Anutu iur zin na. Aigule ta na, ni imaŋga mi iwi moori. Iso: “Parei, Anutu iŋgalsek pa niomru be kakan ke ŋonoono sa ta imbot mokleene tiŋgi pepe? Ina ŋonoono?”\x + \xo 3:1 \xt Yo 8:44; Tur 12:9, 20:2\x* \p \v 2 Mi moori ipekel sua kini ma iso: “Soom, ke ta boozomen ti, niamru irao amkan ŋonon makiŋ. \v 3 Tamen ke ta imender la mokleene lukutuunu na, Anutu iso yam pa ta kembei: ‘Kakan pepe, keteege pepe. Kokena kemeete.’” \p \v 4-5 To mooto iso pa moori mini: “Soom, niomru ko irao kemeete na som. Anutu, ni iute: Sombe kakan, inako motoyom ikam pak, mi ŋgar tiom ipet ma kembei ta ni itunu, mi kikilaala ŋgar ambaiŋana mi ŋgar sananŋana.” \p \v 6 Moori ire ke tana ŋonoono na, kembei ambai pa kanŋana. Tabe mata berber pa. Mi isombe ke tana ŋonoono ko ikam le ŋgar. Tana ikam mi ikan. Mi ikam waene ta ziru timbotmbot na kana ma ikan tomini.\x + \xo 3:6 \xt 2Kor 11:3; 1Tim 2:14\x* \v 7 Ziru tikan makiŋ, to matan ikam pak mi tikilaala zitun kembei timbot sorok. Tabe tila ma tikam ke runrun mi timbat, bekena tipakaala zin pa. \p \v 8 Rorou, ma lele iluumu, to Merere Anutu isu mi iwwa pa mokleene. Mi ziru tikanamaali, to tiko ma tila tike lela ke lene. \v 9 To Merere Anutu iboobo tomooto ma iso: “Adam, nu mbot swoi?” \p \v 10 Mi ni ipekel sua kini ma iso: “Nu wa pa mokleene mi nio aŋkanamaalu, tabe aŋmoto mi aŋmar aŋke i. Pa iŋgi aŋbot sorok.” \p \v 11 To Anutu iwi i ma iso: “Asiŋ iso u ta kembena? Nu tana, ke tau aŋur ŋgalseki pu be kan pepe, ta ko kan sa kek, na?” \p \v 12 Tomooto iso: “Nio som. Moori ta nu uri pio ta ikam ma aŋkan.” \v 13 Tona Merere Anutu iso la pa moori: “Wai, nu kam mbulu taiŋgi paso?” Mi moori iso: “Nio som. Mooto ipakaam yo, tabe aŋkan.” \s1 Merere iur kadoono ise kizin \p \v 14 To Merere Anutu iso la pa mooto ta kembei: \q1 “Nu kam mbulu sananŋana kat, \q1 tana kadoono tabe aŋkam pu i ko biibi ma ilip. \q1 Mbotŋana ku ko ipa ndel pa zin mbili ma koroŋ su kan ta boozomen. \q1 Ketem ruunu ko iwe kumbum keteene, mi pa pa. \q1 Mi kom kini na, musmuuzu ki toono. \q1 Mi ko mbotmbot ta kembena ma irao swom. \q1 \v 15 Mi nio ko aŋkam ma niomru moori kaparwe koyom koi. \q1 Mi popoŋana ku mi popoŋana kini ko tiparwe kan koi tomini. \q1 Popoŋana kini sa ko ipapaala utem, \q1 mi nu ŋase pa kumbu dibiini.”\x + \xo 3:15 \xt Ro 16:20; Ibr 2:14; 1Yo 3:8\x* \p \v 16 Mi moori na, Anutu iso pini ta kembei: \q1 “Nu sombe kopom, nako pataŋana ikamu. \q1 Mi sombe kam tomtom, na nio ko aŋkam ma re yoyouŋana biibi kat. \q1 Tamen ŋgar ku ko iko pa waem na som. \q1 Mi nu ko mbot la ni kopo mbarmaana mi ni imboro u.” \b \p \v 17 Mi Adam na, Anutu iso pini ta kembei: \q1 “Nu leŋ la waem kalŋaana, \q1 mi kan ke ŋonoono ta aŋur ŋgalseki pa na. \q1 Uunu ku tana, ta ikam ma iŋgi be aŋpasaana toono i. \q1 Mazwaana ta so nu mbotmbot su toono, \q1 nako kam uraata ma biibi, to ndeeŋe kom kini. \q1 \v 18 Toono ko ipiyotyooto ro sananŋan mi worwooro matanmatanŋan pu. \q1 Mi nu ko kan zeere ma kini ta izze pa toono tana. \q1 \v 19 Tana ko mbel uraata ma kom uze ipet, tona ndeeŋe kom kini. \q1 Mi ko tekteegi ta kembena ma irao meete mi sula mini toono. \q1 Pa nu tina, nio aŋbuuzu u pa toono. \q1 Tana ko miili mini pa toono. \q1 Pa nu sa toono na.”\x + \xo 3:19 \xt Mbo 90:3; Ibr 9:27\x* \p \v 20 Tomooto na, ni ipaata kusiini zaana be Eba. Paso, ni iwe tomtom ta boozomen nan. \v 21 Mi Merere Anutu iurpe len mburu pa mbili kulin, mi ipakaala zin pa. \s1 Anutu iziiri tomtom pa mokleene Eden \p \v 22 To Merere Anutu iso: “Wai! Iŋgi tomtom le ŋgar kembei ta iti. Pa iute ŋgar ambaiŋana mi ŋgar sananŋana kek. Kokena isemboron namaana pa ke ki mbotŋana mata yaryaaraŋana tomini ma ikan sorok, to imbotmbot ta kembei ma alok.” \p \v 23 Tana Merere Anutu iziiri zin pa mokleene Eden, bekena tila tikam uraata pa toono ta ni iur zin ma tipet pa na. \v 24 Iziiri zin ma tipet, to iur aŋela mbolŋan ma timbot la mokleene Eden zilŋaana ta imbot la ki zoŋ uunu na, ramaki buza ta you ikanan la mi itortoori, bekena tipakaala zaala ta ila pa ke ki mbotŋana mata yaryaaraŋana.\x + \xo 3:24 \xt Tur 22:2,14\x* \c 4 \s1 Kain mi Abel \p \v 1 Tona Adam ziru kusiini Eba tikeene. Mi Eba kopoono, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Kain. Pikin isu, mi Eba iso: “Merere iuulu yo, tana aŋkam pikin tomooto ti.” \p \v 2 Kaimer to Eba ikam pikin tomooto toro, zaana Abel. Ni ziru toono Kain timbot ma tiwe tomtom, to Abel imborro zin mbili mi Kain ikamam uraata pa mokleene. \p \v 3 Aigule ta na, Kain ikam kini pakan ma ila be ipatoron Merere pa. \v 4 Mi Abel, ni ikam sipsip kini muŋgamuŋga ta ndekndekŋan, mi ipun zin ma ikam mazan mi mbuyen be ipatoron Merere pa. Mi Merere leleene pa Abel mi patoronŋana kini.\x + \xo 4:4 \xt Ibr 11:4\x* \v 5 Tamen Kain mi patoronŋana kini na, Merere leleene pa som. Tabe Kain keteene malmal kat, mi mataana isukuundu. \p \v 6 Tana Merere iso pa Kain ma iso: “Parei ta nu ketem malmal mi motom isukuundu? \v 7 Sombe kam kat mbulu, inako nio leleŋ pu mi irao nim ise mini. Nu tina, kozo re u. Pa sanaana izaŋzaaŋu su kataama kwoono. Tana gabiizi itum, mi koto ŋgar sananŋana tana.”\x + \xo 4:7 \xt Ro 6:12\x* \p \v 8 Tona Kain isu mi iso pa tiziini Abel. Iso: “A barau, mar na ituru tala tawwa lende ri.” Ziru tipa ma tilae ri, to Kain burup mi ipun tiziini Abel ma imeete.\x + \xo 4:8 \xt Mt 23:35; 1Yo 3:12\x* \p \v 9 Tona Merere iso pa Kain: “Ai, tizim Abel ila parei?” Ni ipekel kwoono ma iso: “Wa, nio aŋute i? Uraata tio be aŋborro tiziŋ?” \p \v 10 Tona Merere iso pini ta kembei: “Wai, nu kam mbulu sananŋana taiŋgi paso? Tizim siŋiini ta ireere su toono ta iboboobo se pio be aŋpokot.\x + \xo 4:10 \xt Ibr 12:24\x* \v 11 Nu pun tizim ma siŋiini ireere, mi toono kwoono ikaaga mi iwin kek. Tana iŋgi aŋur lem kadoono ta kembei: Nu ko irao mbot toono tiŋgi mini na som. \v 12 Mi sombe kam uraata pa toono mi paaza kom kini pa, nako ise som. Tana ko zirri u mi wwa pa toono. Mi ko lem kar sa be mbot pa na som.” \p \v 13 Kain ileŋ sua tana, to iso pa Merere ma isombe: “Kadoono ta ur pio na, biibi mete. Irao be aŋbaada na som. \v 14 Pa iŋgi be nu ser yo pa toono tiŋgi ma aŋla leŋ kat pa nu motom i. Mi ko leŋ kar sa be aŋbot pa na som. Tana ko aŋwwa leŋ sorok, mi sombe tomtom sa indeeŋe yo, nako ipun yo ma aŋmeete.” \p \v 15 Tamen Merere iso: “Na som. Tomtom sa isombe ipunu, nako nio aŋpokot pa lamata mi ru.” To iur kilalan ta ise ki Kain, beso tomtom tire i, na irao tipuni som. \v 16 Tona Kain izem Merere, mi ila imbot su toono pakaana ta zaana Nod. Toono tana imbot la lele pakaana ki mokleene Eden ta zoŋ izze pa i. \s1 Kain lutuunu bizin \p \v 17 Kaimer to Kain ziru kusiini tikeene. Mi moori kopoono, to ikam pikin tomooto ta, zaana Enok. Timbotmbot ma kaimer tona Kain iur kar biibi ta, mi ipaata lutuunu Enok zaana pa. \p \v 18 Timbot ma Enok iwoolo, to ipeebe Irad. Irad imbot ma iwoolo, to ipeebe Meuyael. Meuyael imbot ma iwoolo, to ipeebe Metusael. Mi Metusael, ni ipeebe Lamek. \p \v 19 Lamek, ni iwoolo moori ru. Ta zaana Ada, mi toro zaana Zila. \v 20 Ada, ni ipeebe Yabal. Yabal popoŋana kini timbotmbot la beeze men mi timborro mbili. \v 21 Yabal tiziini zaana Yubal. Yubal, ni ikam maata pa gita punŋana, mi mamaaza wiŋana. \p \v 22 Lamek kusiini Zila ipeebe Tubal-Kain. Tubal-Kain, ni ikam maata pa mburu uraata kana matakiŋa ta tiurpe pa baras mi ain na. Mi Tubal-Kain lunuri zaana Naama. \p \v 23 Lamek, ni iso pa kusiini bizin ru ta kembei: \q1 “Ada niomru Zila, kuŋgun talŋoyom pio. \q1 Kusiŋ bizin ru, keleŋ sua tio ti. \q1 Tomtom tasa isombe ipun yo, nako aŋpuni ma imeete. \q1 Mi sombe naŋgaŋ tasa ipeeze poŋoŋ, na ni tomini, ko aŋpuni ma imeete. \q1 \v 24 Tomtom tasa isombe ipun Kain ma imeete, nako tipokot pa lamata mi ru. \q1 Tamen nio na, tomtom tasa isombe ipun yo ma aŋmeete, nako tipokot pa tomto tel laamuru mata mi ru (77).” \s1 Set mi Enos \p \v 25 To Adam ziru kusiini Eba tipeebe pikin tomooto toro, mi Eba iso: “Kain ipun Abel ma imeete kek, tanata Anutu ikam leŋ pikin toro ti, be ikam Abel muriini.” Tana Eba ipaata pikin tana zaana be Set. \v 26 Kaimer to, Set ipeebe pikin tomooto ta, mi ipaata zaana be Enos. \p Indeeŋe gorgor tana na, zin tomtom timaŋga be tikam suŋŋana pa Merere mi tipakur zaana. \c 5 \s1 Adam popoŋana kini \p \v 1 Iŋgi Adam popoŋana kini tipet ta kembei: \p Indeeŋe Anutu iur zin tomtom na, iur zin kembei ta itunu ruŋguunu. \v 2 Iur tomooto mi moori. Iur zin makiŋ, to ipombol zin mi ipaata zin be ‘tomtom.’ \f + \fr 5:2 \ft Zin Israel tipaata sua ‘tomtom’ ila zitun kalŋan be ‘Adam.’ \f* \p \v 3 Adam ndaama kini irao kembei 130, to ipeebe pikin tomooto ta ma kembei ta itunu ruŋguunu, mi ipaata zaana be Set. \v 4 Set isu, to Adam imbot pa ndaama 800 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 5 Ndaama ki Adam irao 930, mana imeete. \p \v 6 Set ndaama kini irao 105, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Enos. \v 7 Enos isu, to Set imbot pa ndaama 807 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 8 Ndaama ki Set irao 912, mana imeete. \p \v 9 Enos ndaama kini irao 90, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Kenan. \v 10 Kenan isu, to Enos imbot pa ndaama 815 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 11 Ndaama ki Enos irao 905, mana imeete. \p \v 12 Kenan ndaama kini irao 70, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Malalel. \v 13 Malalel isu, to Kenan imbot pa ndaama 840 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 14 Ndaama ki Kenan irao 910, mana imeete. \p \v 15 Malalel ndaama kini irao 65, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Yared. \v 16 Yared isu, to Malalel imbot pa ndaama 830 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 17 Ndaama ki Malalel irao 895, mana imeete. \p \v 18 Yared ndaama kini irao 162, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Enok. \v 19 Enok isu, to Yared imbot pa ndaama 800 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 20 Ndaama ki Yared irao 962, mana imeete. \p \v 21 Enok ndaama kini irao 65, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Metusela. \v 22 Metusela isu, to Enok ziru Anutu tiwwa ma irao ndaama 300. Mi Enok ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \q1 \v 23-24 Tana Enok ziru Anutu tiwwa mi ndaama ki Enok irao 365, tona Enok imbiriizi ma tire i mini som. Paso, Anutu ikami ma ila kini kek. \x + \xo 5:23-24 \xt Ibr 11:5; Yud 14\x* \b \p \v 25 Metusela ndaama kini irao 187, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Lamek. \v 26 Lamek isu, to Metusela imbot pa ndaama 782 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 27 Ndaama ki Metusela irao 969, mana imeete. \p \v 28 Lamek ndaama kini irao 182, to ipeebe pikin tomooto ta \v 29 mi iso: “Anutu ipasaana toono kek, tanata ikam ma takamam uraata biibi kat. Tamen tori ti ko iuulu iti ma ketende su pa uraata kiti.” Tana Lamek ipaata pikin zaana be Noa. \v 30 Noa isu, to Lamek imbot pa ndaama 595 tomen, mi ipeebe pikin tomooto mi moori pakan. \v 31 Ndaama ki Lamek irao 777, mana imeete. \p \v 32 Noa ndaama kini irao 500, tona ipeebe pikin tomooto tel, ta zan Sem, Ham mi Yapet. \c 6 \s1 Mbulu sananŋana kizin tomtom ipet ma iwe biibi \p \v 1-2 Indeeŋe tana zin tomtom timasak ma tiwe boozo kek. Mi Anutu lutuunu bizin tire zin tomtom lutun moori bizin ruŋgun ambaimbaiŋan, tona tikam zin mi tiwoolo zin. To tipeebe.\x + \xo 6:1-2 \xt 2Pe 2:4-5\x* \v 3-4 Takenata zin tomtom us ta mburanŋan mi zanŋan mi malmalŋan na, tipet ma timbot su toono. Tona Merere iso: “Zin tomtom na, toono kan men. Tana ko bubuŋoŋ imbot raama zin ma alok na som. Kozo ko timbot irao ndaama tomto lamata mi ta (120) men, mana swon imap.” \p \v 5 Merere ire mbulu kizin tomtom ta timbot su toono na, isaana ma isaana kat, mi tikamam ŋgar mi lelen iurur pa mbulu sananŋana totomen.\x + \xo 6:5 \xt Un 8:21; Mbo 14:1-3; Ro 3:10-18\x* \v 6 Tana ni leleene ipata kat pizin tomtom ta itunu iur zin su toono na mi ipeles pizin. \v 7 To iso: “Aiss, toŋgo, iŋgi ko aŋpambiriizi zin wal ta boozomen ramaki zin mbili mi man mi koroŋ boozomen ta tikarra pa toono i ma tila len lup. Ŋonoono, nio ituŋ aŋur zin. Tamen mbulu kizin sananŋana ta ikam yo ma aŋpeles kat pizin.” \p \v 8 Tamen Noa na, Merere leleene ambai pini, mi ikampewe i. \s1 Mbol ki Noa \p \v 9-10 Iŋgi Noa ziŋan popoŋana kini mbol kizin. \p Noa ipeebe pikin tomooto tel, zan Sem, Ham, mi Yapet. Mi Noa, ni le sosor sa som. Ni itutamen ta tomtom ndeeŋeŋana imbot la wal ta boozomen lelen. Mi ileŋleŋ la Anutu kalŋaana mi ziru tiwwa. \p \v 11-12 Indeeŋe tana Anutu ire mbulu sananŋana kat ilol toono ma imap. Pa malmal imbot pa lele ta boozomen. Tana Anutu ire toono isaana kek. Pa tomtom timap ma tikamam mbulu sananŋana men. \s1 Noa ipo wooŋgo \p \v 13 To Anutu iso pa Noa: “Toono ipen pa mbulu ki malmal. Tana nio leleŋ iur kek be aŋpasaana zin tomtom ramaki koroŋ boozomen ta timbotmbot toono na. \v 14 Tana maŋga be po lem wooŋgo sa. Re ke mbolŋan, to taara mi sap be po wooŋgo pa. Mi sombe po wooŋgo, na didi wooŋgo leleene be iwe boozo mi ŋgal zim pa leleene mi pa mat tomini. Naso imbol kat. \v 15 Ur wooŋgo ka kin ta kembei: molo kini irao re tomto tel lamoromata (133 mita), mi babaŋana kini irao re laamuru mi ru (22 mita), mi kor kana irao re lamata mi ru (13 mita). \v 16 Po ruumu uteene isala wooŋgo ŋwaana, mi sombe pun didi, na isala tuŋ sala mbal pepe. Zem mazwaana ri be iwe miiri kwoono. To ur wooŋgo ka kataama imbot la zilŋaana. Mi ur wooŋgo leleene tel: ta imbot meleebe, toro imbot lukutuunu, mi toro imbot kor. \p \v 17 Leŋ. Nio kola aŋkam ma nonor biibi ipet pa toono, bekena ipasaana koroŋ kalaŋan ta boozomen. Ko aŋpomon zin ma timap. Tana koroŋ boozomen ta timbotmbot pa toono i, ko timetmeete lup. \v 18 Tamen nu ituru taparlup ti ma tewe tamen kek. Tana kam kusim, mi lutum bizin ziŋan rwom moori bizin, mi kelela wooŋgo leleene.\x + \xo 6:18 \xt 1Pe 3:20\x* \v 19-20 Mi yo zin mbili, man, mi koroŋ matakiŋa ta tikarra pa toono i tomini, ruŋaruŋa, tomooto mi paŋgaara, mi kamap ma kelela wooŋgo leleene. Naso zin tomini timbot ambai. \v 21 Mi yo kini matakiŋa ta boozomen mi ur lela wooŋgo be iwe niomŋan zin mbili mi koroŋ munmun ta boozomen koyom kini.” \p \v 22 Anutu iso sua tana ma imap, tona Noa ila ma ikam ka uraata. Ito Anutu sua kini ta boozomen.\x + \xo 6:22 \xt Ibr 11:7\x* \c 7 \s1 Nonor biibi \p \v 1 Kaimer to Merere iso pa Noa ta kembei: “Nio aŋre kembei nu itum tamen ta kamam mbulu ndeeŋeŋana pa nio motoŋ. Tana niomŋan kusim, mi lutum bizin, mi rwom moori bizin, kala ma kelela wooŋgo.\x + \xo 7:1 \xt Mt 24:38; 1Pe 3:20; 2Pe 2:5\x* \v 2 Mi zin mbili matakiŋa boozomen ta ambaimbaiŋan pa patoronŋana i, kam tomooto lamata mi ru, mi paŋgaara lamata mi ru ma tilela wooŋgo. Mi zin mbili ta ambai pa patoronŋana som i, ina kam ruruŋa men, tomooto ta mi paŋgaara ta. \v 3 Mi man matakiŋa ta boozomen tomini, kam tomooto lamata mi ru, mi paŋgaara lamata mi ru. Naso kaimer tipeebe mi timasak ma tirao pa toono. \v 4 Pa aigule lamata mi ru imap, tonabe aŋkam yaŋ ma isu toono ma irao aigule tomtooru mi mbeŋ tomtooru, bekena aŋpambiriizi koroŋ kalaŋan boozomen ta aŋur zin na, ma timap pa toono ma tila len.” \p \v 5 Merere iso sua tana makiŋ, tona Noa ila ma ikam ka uraata. Ito Merere sua kini ta boozomen. \p \v 6 Indeeŋe Noa ndaama kini 600 na, nonor biibi be ipet pa toono. \v 7 Tana Noa ma kusiini mi lutuunu bizin ziŋan rwoono moori bizin timap ma tilela wooŋgo leleene bekena timbot ambai. Kokena nonor ipasaana zin. \v 8-9 Mi zin mbili ta ambai pa patoronŋana i, ramaki zin mbili ta ambai pa patoronŋana som i, mi koroŋ boozomen ta tikarra pa toono i, zin ruŋaruŋa timar ki Noa mi ziŋan tilela wooŋgo. Tito sua ta Anutu iso na. \v 10 Tilela wooŋgo mi aigule lamata mi ru imap, tona nonor biibi ipet ma ilol toono. \p \v 11 Indeeŋe ta Noa ndaama kini iwe 600 na, ka puulu iwe ru pa mi ka mbeŋ iwe lamoromata mi ru na, toono kwoono ikaaga, mi yok biibi ta imbot meleeba na, ise raama mburaana biibi. Mi saamba tomini, kwoono ikaaga mi yok ta imbot kor na itop ma zaza. \v 12 Tana yaŋ mosoolo isu toono ma irao aigule tomtooru mi mbeŋ tomtooru. \v 13 Indeeŋe kat aigule tana na, Noa ma kusiini mi lutuunu bizin tel Sem, Ham, mi Yapet ziŋan kusin bizin tilela wooŋgo leleene \v 14 ramaki zin mbili matakiŋa kar kana mi buzur matakiŋa su kana, mi koroŋ matakiŋa ta tikarra pa toono na, mi man matakiŋa ta boozomen. \v 15-16 Tana koroŋ kalaŋan matakiŋa ta boozomen, ruruŋa, tomooto mi paŋgaara, ta ziŋan Noa tilela wooŋgo leleene, kembei ta muŋgu Anutu iso na. To Merere itunu ikotkaala kataama pizin. \p \v 17 Nonor ikelkel kat ma irao aigule tomtooru. Mi yok ipen ma ise kor ma li irao be wooŋgo ipotpot. \v 18 Mi yok tana mburaana biibi ma ilip mi izze ma iwe li biibi, to wooŋgo ipotpot se mi izurzur. \v 19 Tana yok izze raama mburaana biibi ma ilol abal bibip ta boozomen. \v 20 Mi yok ipen ma izalla izalla ma ilip pa abal utenuten ta boozomen irao re paŋ (8 mita). \v 21 Tana koroŋ kalaŋan boozomen ta timbotmbot pa toono na, timonmon lup. Mbili kar kan, buzur su kan, mi koroŋ karraŋan, ramaki zin tomtom ta boozomen timetmeete lup. \v 22 Koroŋ kalaŋan boozomen ta tipa pa toono, ta timap ma tila len. \v 23 Ina zaala ta Merere ipambiriizi koroŋ ta boozomen pa toono. Zin tomtom, mbili, koroŋ karraŋan, mi man ta tirie sala maŋaanaŋana na, sa imbot mini som. Timap ma tila len. Tamen Noa ziŋan wal kini, zin timbot ambai lela wooŋgo leleene.\x + \xo 7:23 \xt Ibr 11:7; 2Pe 2:5, 3:6\x* \p \v 24 Tana yok ilol toono ma imbot irao puulu lamata (aigule 150). \c 8 \s1 Nonor imap \p \v 1 Anutu, ni mataana iŋgalŋgal Noa mi koroŋ boozomen ta ziŋan Noa timbotmbot lela wooŋgo leleene na. Tana ikam miiri ma imar be iwike yok ma izzu. \v 2 To toono kwoono ta yok iwedet pa i, mi saamba kwoono ta yok izzu pa i, timun mini mi yaŋ imet. \v 3-4 Tana yok ikamam be izzu. Puulu lamata imap na, yok matapot. Indeeŋe puulu iwe lamata mi ru ka mbeŋ lamoro mata mi ru na, wooŋgo ileege sala abal Ararat uteene. \v 5 Yok izzu men ma indeeŋe puulu iwe laamuru ka mbeŋ mataana kana, to abal utenuten tizze be timbot mat. \v 6-7 Aigule tomtooru tomen imap, to Noa ipakaaga wooŋgo ka konkwoono ta muŋgu iurpe na, mi ipirie man aŋkor ta ma ila. Man tana irie ma ikoliuliu ma irao yok imaaga kat. To imiili mini som. \p \v 8 Tabe Noa isombe iute: Ko yok isula kek, som zen? Tana ipirie mbalmbal ta ma ila. \v 9 Tamen yok imaaga kat zen. Tabe mbalmbal irao indeeŋe muriini sa be isala na som. Tana imiili ma imar mini, mi Noa isara namaana ipera mat, mi man ise namaana, to ikami ma ilela. \v 10 Noa inaama ma aigule lamata mi ru tomen imap, to ipirie mbalmbal ma ila mini. \v 11 Rorou na, mbalmbal imiili ma imar raama ke olib ruunu popoŋana ta imbot la kwoono. Tana Noa iute yok imaaga kek. \p \v 12 Noa inaama ma aigule lamata mi ru tomen imap, to ipirie mbalmbal ma ila mini. Mi mazwaana tana mbalmbal imiili som. \v 13 Tana indeeŋe Noa ndaama kini irao kembei 601, mi puulu mataana kana ka mbeŋ mataana kana na, yok imaaga pa toono kek. Tana Noa ikiili wooŋgo ka ruumu uteene, mi itiiri lele ma ire yok imaaga pa toono kek. \v 14 Indeeŋe puulu toro ka mbeŋ tomoota lamata mi ru na, toono iraraaza ma sek kat. \p \v 15-16 To Anutu iso pa Noa, iso: “Zem wooŋgo, mi niomŋan kusim mi lutum bizin mi rwom moori bizin koyooto ma kepera mat. \v 17 Mi kam koroŋ kalaŋan boozomen ta niomŋan kombot lela wooŋgo na, ma tiyooto mi tipera mat, bekena tipeebe mi timasak ma tirao pa toono.” \p \v 18 Tana Noa ma kusiini mi lutuunu bizin mi rwoono moori bizin tizem wooŋgo ma tipera mat. \v 19 Mi zin mbili mi man mi koroŋ karraŋan ta boozomen tiluplup zin la unun, mi tizem wooŋgo ma tipera mat tomini. \s1 Noa ikam patoronŋana ila ki Anutu \p \v 20 Tona Noa indou pat pakan mi iurpe patoronŋana muriini pa Merere. Mi ikam mbili mi man pakan ta ambai pa patoronŋana i, mi ipun zin, to iur zin sala pat ndouŋana tana, mi ineene zin be iwe patoronŋana pa Merere. \v 21 Mi Merere iyoozo patoronŋana tana kuziini ambaiŋana kat, tona ikam ŋgar ta kembei: “Kaimer ko irao aŋpasaana toono pa sanaana mi sosor kizin tomtom mini na som. Paso, nio aŋute: Indeeŋe zin naŋgaŋŋan mi imar na, ŋgar kizin izanzaana men. Tana nio ko aŋpasaana koroŋ kalaŋan mini kembei ta aŋkam kek na som. \q1 \v 22 Mazwaana ta so toono imbotmbot men, \q1 nako kini paazaŋana, mi kini ŋgaamaŋana, \q1 lele lomoŋana, mi lele bayouŋana, \q1 re mi iwaara, aigule mi mbeŋ. \q1 Koroŋ ta boozomen tana ko irao imap na som. \q1 Kola imbotmbot men.” \c 9 \s1 Anutu imbuk sua ila ki Noa \p \v 1 To Anutu ipombol Noa ziŋan lutuunu bizin, mi iso pizin ta kembei: “Kepeebe mi kamasak ma karao pa toono ta boozomen. \v 2 Koroŋ boozomen ta timbotmbot pa su lene na, ziŋan man, mi koroŋ karraŋan, mi ye ko matan koikoi mi timoto yom. Mi nio aŋzem zin ima nomoyom be komboro zin. \v 3 Muŋgu aŋkam koyom zeere mi kini men be kakan. Mi koozi na, aŋkam koroŋ kalaŋan boozomen ta tiwwa pa toono na piom be kakan tomini.” \p \v 4 “Mi koroŋ tamen ta aŋgalsek pa. Buzur mazaana ta siŋ imbot la na, kakan pepe. Paso, siŋ ta ikam ma koroŋ kalaŋan timbot matan yaryaara.\x + \xo 9:4 \xt Ŋgo 15:20\x* \v 5 Tana tomtom sa sombe ipun yom ma siŋiyom ireere, nako nio aŋpokot. Mi sombe buzur sa ikan tomtom sa ma siŋiini ireere, nako kupuni ma imeete be ikot tomtom tana siŋiini. Mi sombe tomtom tasa ipun tomtom toro ma imeete, na ni itunu siŋiini ko ireere be ipokot tomtom tana siŋiini.” \q1 \v 6 Tana tomtom ta so ipun tomtom toro ma imeete, \q1 na ni tomini, tomtom ko tipuni ma imeete. \q2 Paso, Anutu iur tomtom irao itunu ruŋguunu. \x + \xo 9:6 \xt Kam 20:13\x* \b \p \v 7-10 To Anutu iseeŋge sua kini, mi iso pa Noa ziŋan lutuunu bizin ta kembei: “Niom kepeebe mi kamasak ma karao pa toono. Mi keleŋ. Niom mi zin popoŋana tiom tabe tipet pa kaimer i, mi koroŋ kalaŋan boozomen ta niomŋan kombot lela wooŋgo leleene mi kepet mat mi kombotmbot su toono na, nio aŋsombe aŋbuk sua piom.\x + \xo 9:7-10 \xt Un 1:28\x* \v 11 Sua ta kembei: Nio ko irao aŋkam mini nonor biibi sa be ipambiriizi koroŋ kalaŋan ma tila len na som. Mi toono ta kembena. Nonor biibi sa ko irao ipasaana mini na som.” \p \v 12-13 To Anutu iseeŋge sua kini ma iso: “Za tio ta imbot la maŋaanaŋana na, ta iŋgi buri aŋur be iwe kilalan pa sua tio mbukŋana tana. Sua tana, nio aŋbuk piom mi koroŋ kalaŋan boozomen ta niomŋan kombotmbot pa toono na. Sua tana kola imbotmbot ma alok. \v 14-15 Beso aŋur miiri tieene sala maŋaanaŋana mi za ipet ramaki, na nio ko motoŋ iŋgal sua ta aŋbuk piom mi koroŋ kalaŋan ta boozomen. Sua ta kembei: Nonor sa ko irao ipambiriizi yom mini som. \v 16 Tana za isombe iwedet la miiri tieene, na nio ko aŋre la pa, mi motoŋ iŋgalŋgal sua ta aŋbuk pa koroŋ kalaŋan boozomen ta timbotmbot pa toono na. Pa sua tana kola imbotmbot ma alok.” \p \v 17 Tana Anutu iso pa Noa ta kembei. Iso: “Za, ina iwe kilalan pa sua ta aŋbuk pa koroŋ kalaŋan boozomen ta timbotmbot pa toono na.” \s1 Noa mi lutuunu bizin tel \p \v 18 Noa lutuunu bizin tel ta timbot wooŋgo mi tiyooto ma tipet mat na, zan: Sem, Ham, mi Yapet. Ham, ni lutuunu zaana Kanaan. \v 19 Iwal boozomen ta timbotmbot su toono na, tiyooto pa Noa lutuunu bizin tel tana. \p \v 20 Noa, ni tomtom ki woomo, mi ikam maata pa baen paazaŋana. \v 21 Aigule ta, ni iwin yok baen ma ikankaana. Mi kawaala kini ipurus ma itop, tabe ikenne le sorok lela beeze kini leleene. \v 22 Mi Noa lutuunu Ham, ta Kanaan tamaana na, ire la pa tamaana ta ikenne sorok na, to ila ki toono bizin, mi iso zin pa mbulu ta ire na. \v 23 Tamen Sem mi Yapet tigaaba Ham pa mbulu kini tana som. Ziru tila ma tikam kawaala, to tiur se regen, mi tipa ki ndemen ma tila, mi tipakaala taman. Pa lelen be tire taman imbot sorok na som. \p \v 24 Noa imaŋga ma mataana ikam pak, to ileŋ sua pa mbulu ta lutuunu kaimerŋana Ham ikam pini na. \v 25 Tana ipiri sua sananŋana pini ma iso ta kembei: \q1 “Wal ki Kanaan ko tibaada pataŋana biibi kat. \q1 Pa zin ko tiwe wal sorrokŋan mi tiwe mbesooŋo pa ton bizin.” \b \p \v 26-27 To iseeŋge sua kini ma iso: \q1 “Iti tapakur Merere Anutu ki Sem. \q1 Tamen zin Kanaan ko tiwe mbesooŋo sorok pa wal ki Sem. \q1 Yapet lutuunu bizin, Anutu ko ipamasak zin ma tiwe boozo, mi iseeŋge toono kizin ma iwe biibi. \q1 Mi ziŋan wal ki Sem ko timbot la mbata mi timbot ambai men. \q1 Tamen zin Kanaan ko tiwe mbesooŋo sorok pa wal ki Yapet.” \b \p \v 28-29 Nonor biibi imap, tona Noa imbot pa ndaama 350 tomen. Tana ndaama kini irao kembei 950, mana imeete. \c 10 \s1 Noa lutuunu bizin popoŋana kizin \p \v 1 Iŋgi mbol ki Noa lutuunu bizin mi popoŋana kizin. \p Noa ipeebe lutuunu bizin tel, zan Sem, Ham, mi Yapet. Nonor biibi imap, to popoŋana kizin tipet ta kembei: \p \v 2 Yapet lutuunu bizin na: Gomer, Magog, Madai, Yaban, Tubal, Mesek, mi Tiras. \v 3 To Gomer lutuunu bizin na: Askenas, Ripat, mi Togarma. \v 4 Mi Yaban lutuunu bizin na: Elisa, Tasis, Kitim, mi Dodanim. \v 5 Zin wal uunu tana, ina Yapet tumbuunu bizin. Zin tila ma tirao sousou mi mutu ta boozomen. Un tataŋa tila timbot la lele kizin kizin, to tiparmbot molo pizin, mi ziŋan tiparso sua pizin mini som. Tabe kalŋan itooro ma iwe ndelndelŋa. \p \v 6 Mi Ham ni lutuunu bizin na: Kus, Aikuptu, Put, mi Kanaan. \v 7 To Kus lutuunu bizin na: Seba, Abila, Sapta, Rama, mi Sapteka. Rama lutuunu bizin na: Siba mi Dedan. \p \v 8 Kus, ni ipeebe pikin ta, zaana Nimrot. Nimrot, ni zaana biibi pa malmal, \v 9 mi Merere ire i kembei ni irao kat pa noŋana. Tanata kaimer tizzo ta kembei: Tomtom ta so irao kat pa noŋana na, ni kembei ta Nimrot. \v 10 Nimrot, ni imboro lele pakaana biibi ta zaana Sinar (zaana toro Babilon). Lele tana na, kar bibip tel timbot pa. Zan Babel, Erek, mi Akat. \v 11-12 Kaimer to Nimrot izem lele tana, mi ila pa lele pakaana ki Asiria mi iur kar bibip paŋ ta zan Ninibe, Reobot-Ir, Kala, mi Resen. Kar Resen, ina imbot la kar Ninibe mi kar Kala mazwan. Mi kar biibi kat ta Ninibe. \p \v 13-14 Mi Aikuptu lutuunu bizin na: Lud, Anam, Leap, Naptu, Patrus, Kaslu, mi Kaptor. Kaslu tana, ta zin Pilistia kan tiyooto pini. \p \v 15-19 Kanaan lutuunu bizin na: Sidon, ta pikin muŋgamuŋga, to Et, Yebus, Amor, Girgas, Ep, Aki, Sini, Arbad, Semar, mi Amat. \p Kaimer to zin popoŋana ki Kanaan tiparreege zin ma tiwe un un, mi tila timbot pa lele pakaana ta ka seŋgaaŋa uunu isu kar Sidon, mi isula pa kar Gerar mi kar Gasa, to ikakat ma ilae pa lele ta kar Sodom, Gomora, Adma, mi Seboim timbot pa na. To isala mini, mi imap su kar Lasa. Ina lele kizin Kanaan. \v 20 Wal tana, ta tipet pa Ham. Mi tiwe un boozo, mi tila timbot la zitun lele kizin kizin, mi kalŋan ndelndelŋa. \p \v 21 Noa lutuunu Sem, ta Yapet toono na, ni tomini ipeebe, mi iwe zin wal ki Eber un. \v 22 Sem lutuunu bizin na: Elam, Asur, Apaksat, Lut, mi Aram. \v 23 Aram lutuunu bizin na: Us, Ul, Geter, mi Mas. \v 24 Apaksat, ni ipeebe Sela. Mi Sela, ni ipeebe Eber. \v 25 Eber lutuunu bizin ru. Ta zaana Pelek, mi toro zaana Yoktan. Indeeŋe tana, zin tomtom timureege, mi tila timbot leŋaleŋa. Tanata tipaata pikin ta zaana be Pelek. \p \v 26-29 Yoktan lutuunu bizin na: Almodat, Selep, Asamabet, Yera, Adoram, Usal, Dikla, Obal, Abimael, Seba, Opir, Abila, mi Yobap. Wal tina, ta Yoktan lutuunu bizin. \v 30 Toono kizin ka seŋgaaŋa uunu iyaara isu Mesa, mi ila ipet lele abalabalŋana ki Separ ta imbot la ki zoŋ uunu. \v 31 Wal tana, ta tipet pa Sem ma tiwe un un boozo, mi tila timbot la toono kizin kizin, mi kalŋan ndelndelŋa. \p \v 32 Tana nonor biibi imap, to Noa popoŋana kini ta zan ise tiŋgi lutuunu bizin tila mi tirao pa lele ta boozomen ma tiwe wal uunu boozo. Zin tel tana, ta tiwe wal boozomen ta timbotmbot toono na un. \c 11 \s1 Urum Babel ta uteene isala kat \p \v 1 Muŋgu zin tomtom ta timbot su toono na, zin ta boozomen kalŋan tamen. \v 2 Mi zin tizirri zin ma tilala pa zoŋ uunu, to tindeeŋe lele keteeneŋana ta, ta imbot pa lele pakaana ki Sinar, mi tipun su tana. \p \v 3 To timaŋga mi tiparso pizin ta kembei: “Lak! Kozo totooro toono sa mi teneene pa you be ipet ma iwe kembei ta pat mbolŋana i.” Tana tikam ta kembei, to len koroŋ be tipo ruumu mbolŋana pa. Mi tikam koroŋ toro kembei ta zim i, be ikis pat tana ma imbol. \p \v 4 To timaŋga mi tiso: “Lak! Kozo iti tuur lende kar biibi sa, mi topo urum tau uteene isala ma koŋsala saamba. Naso zanda iwe biibi. Mi koroŋ toro tomini. Uraata biibi tiŋgi ko ilup ti ma tewe tamen. Kokena tumureege ma tombot leŋaleŋa irao toono ta boozomen.” \p \v 5 To Merere isu be ilou zin, mibe ire kar biibi mi urum tau tomtom tiwwo ma uteene isala ta kor a. \v 6 Tabe iso: “Wae! Zin tomtom tau tilup ma tiwe tamen kek. Mi tiso kalŋan tamen. Mi iŋgi timaŋga pa uraata biibi ta tiŋgi tomini. Tana kaimer ko matan pasom uraata bibip ta boozomen. \v 7 Kozo tusula mi totooro kalŋan ma iwe ndelndelŋa. Naso tapakankaana zin ma irao tiparleŋ kalŋan mini som.” \p \v 8 Tona Merere iyaŋgwiiri zin mi tiko papirik ma tirao pa lele ta boozomen. Tana tizem uraata biibi tana ma imborene. \p \v 9 Kar biibi tana, tipaata zaana be ‘Babel.’ Paso, indeeŋe ta tomtom ta boozomen timbotmbot tana na, Merere itooro kalŋan bekena ipakankaana zin, mi iyaŋgwiiri zin ma tila tirao pa toono ta boozomen. \s1 Sem popoŋana kini \p \v 10 Sem popoŋana kini tipet ta kembei: \p Indeeŋe nonor biibi imap mi ndaama ru ilae na, Sem ipeebe pikin tomooto ta, zaana Apaksat. Mazwaana tana Sem ndaama kini irao 100 kek. \v 11 Apaksat isu, to Sem imbot pa ndaama 500 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 12 Apaksat ndaama kini irao 35, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Sela. \v 13 Sela isu to Apaksat imbot pa ndaama 403 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 14 Sela ndaama kini irao 30, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Eber. \v 15 Eber isu, to Sela imbot pa ndaama 403 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 16 Eber ndaama kini irao 34, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Pelek. \v 17 Pelek isu, to Eber imbot pa ndaama 430 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 18 Pelek ndaama kini irao 30, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Reu. \v 19 Reu isu, to Pelek imbot pa ndaama 209 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 20 Reu ndaama kini irao 32, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Seruk. \v 21 Seruk isu, to Reu imbot pa ndaama 207 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 22 Seruk ndaama kini irao 30, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Naor. \v 23 Naor isu, to Seruk imbot pa ndaama 200 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 24 Naor ndaama kini irao 29, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Tera. \v 25 Tera isu, to Naor imbot pa ndaama 119 tomen, mi ipeebe pikin pakan, mana imeete. \p \v 26 Tera ndaama kini irao 70, to ipeebe lutuunu bizin tel ta zan Abaram, Naor, mi Aran. \s1 Mbol ki Tera \p \v 27 Iŋgi Tera ziŋan popoŋana kini mbol kizin: \p Tera ipeebe Abaram, Naor, mi Aran. Aran, ni ipeebe Lot. \v 28 Aran tamaana Tera imbotbot men, mi Aran imeete su kar kini Ur, ta imbot la lele pakaana biibi ki Kaldia na. \p \v 29 Abaram iwoolo Sarai, mi Naor iwoolo Milka. Milka ziru Iska taman ta Aran. \v 30 Mi Sarai, ni kopo somŋana, tana ipeebe pikin som. \x + \xo 11:30 \xt Un 25:21, 29:31\x* \p \v 31 Tera, ni ikam lutuunu Abaram, mi tumbuunu Lot, ta Aran lutuunu na, mi rwoono moori Sarai, ta Abaram kusiini na, ma ziŋan tizem kar Ur tau imbot la lele pakaana ki Kaldia na, mi tisombe tila pa toono Kanaan. Tamen tipet kar Aran, to tipun su mi timbot tana. \v 32 Indeeŋe Tera ndaama kini irao 205, to imeete su kar tana. \c 12 \s1 Merere iboobo Abaram \p \v 1 Aigule ta, Merere ipet ki Abaram mi iso pini ta kembei. Iso: “Abaram, zem toono ku, mi tomom ma nom ma toŋmatiziŋ ku, mi maŋga ma la pa toono tabe aŋso u pa i.\x + \xo 12:1 \xt Ŋgo 7:2; Ibr 11:8\x* \v 2 Nio ko aŋkam popoŋana ku ma tipet ma tiwe boozo kat mi wal zanŋan. Mi kampeŋana tio ko imbotmbot se ku, mi aŋkam zom ma iwe biibi. Mi nu ko we zaala pa wal boozomen be tikam kampeŋana ambaiŋana. \v 3 Wal ta so tikampe u, na nio ko aŋkampe zin. Mi zin wal ta so matan pasomu, na keteŋ malmalŋana tio ko ise kizin. Mi nu ko we zaala be kampeŋana biibi ise kizin karkari ta boozomen ta timbotmbot pa toono na.”\x + \xo 12:3 \xt Ŋgo 3:25; Ga 3:8\x* \p \v 4 Merere iso sua tana, to Abaram ito kalŋaana, mi imaŋga ma izem kar Aran. Mi tiziini lutuunu Lot igaabi ma ziŋan tila. Indeeŋe tana Abaram ndaama kini irao 75 kek. \v 5 Tana Abaram ikam kusiini Sarai, mi lutuunu Lot, mi mburu kizin ta boozomen ma ziŋan zin mbesooŋo kizin tau tikam zin su kar Aran na, timaŋga pa pai kizin. Tiwwa ma tila, mi tipet toono Kanaan. \p \v 6 Abaram bizin tiwwa pa toono Kanaan, mi tila tipet kar Sekem. Kar tina, ke biibi ta imbotmbot, zaana More. Indeeŋe tana, zin tomtom ki Kanaan timbotmbot pa toono tana. \p \v 7 To Merere ipet ki Abaram isu tana, mi iso pini. Iso: “Toono tabe aŋkam pa popoŋana ku ta tiŋgi.” To Abaram indou pat isu lele tana be iwe patoronŋana muriini. Paso, Merere ipet kini isu tana.\x + \xo 12:7 \xt Ŋgo 7:5\x* \p \v 8 Kaimer na, Abaram izem Sekem, mi ipa ma ila pa lele abalabalŋana ta imbot la zoŋ uunu pa kar Betel. To ipun su kar Betel mi kar Ai mazwan. Kar Betel imbot la iwaara mi kar Ai imbot la re. Mi Abaram ipo patoronŋana muriini isu lele tana mi isuŋ pa Merere. \p \v 9 Kaimer to ni imaŋga mini pa pai, mi iwwa ma ila pa lele pakaana biibi ta zaana Negeb. \s1 Abaram isula Aikuptu \r (Un 20:1-18, 26:1-11) \p \v 10 Timbotmbot su tana, mi peteele biibi ipet ma toono ki Kanaan na, kini sa som kat. Tana Abaram iko ma isula pa Aikuptu be imbot ŋana ri, tonabe imiili ma ise mini. \v 11 Tila ma tigarau pa Aikuptu, to Abaram iso pa kusiini Sarai ta kembei. Iso: “Leŋ. Nio aŋute nu moori kaibiim kat. \v 12 Tana zin wal ki Aikuptu tisombe tire u, nako matan berber pu. To tipun yo ma aŋmeete be tikamu. \v 13 Tana kozo tala, to so pizin be nu tom ta nio i. Naso nu ndomom pio, mi tikampe yo ma aŋbot ambai.” \p \v 14 Sua ki Abaram ŋonoono kat. Pa tila tipet Aikuptu, to zin Aikuptu kan tire Sarai kembei ni moori kaibiim kat. \v 15 Tana zin menderŋan ki king tire i, to tila ki king mi kwon mbesmbeeze pa Sarai. To tila na tikam Sarai, mi tiuri la ruumu ki king. \v 16 Mi Sarai ndomoono pa Abaram, tana king ikampe i mi ikam le sipsip, mekmek, makau, doŋki, mi kamel pakan, ramaki mbesooŋo pakan. \p \v 17 To Merere ikam ma mete sananŋana kat ise ki king ziŋan zin wal kini. Paso, ni ikam Abaram kusiini Sarai tau. \v 18-19 Tana king iboobo Abaram ma imar, mi iyaambi i ta kembei: “Parei ta nu kam mbulu tiŋgi pio? Ni sa nu kusim na! Parei ta nu sombe lumri? Nio aŋurla sua ku, tana aŋsombe aŋkami ma iwe kusiŋ. Is, kam kusim mi niomru kala leyom.” \v 20 Tona king iur sua pizin menderŋan kini be tiser Abaram ziru kusiini mi koroŋ kini ta boozomen ma tila len. \c 13 \s1 Abaram ziru Lot tiparzem zin \p \v 1 Tana Abaram ziŋan kusiini mi lutuunu Lot tikam koroŋ kizin ta boozomen ma tizem Aikuptu, mi timiili ma timar mini pa lele pakaana ki Negeb. \v 2 Abaram, ni mbio uunu kat. Pa ni le mbili mi pat milmilŋan boozo. \v 3-4 To Abaram izem lele ki Negeb, mi imaŋga mini mi izirri i ma ila ipet lele ta imbot la kar Betel mi kar Ai mazwan, mi isuŋ pa Merere su tana. Pa lele tana, ta muŋgu ni ipun su pa mi ipo patoronŋana muriini. \p \v 5 Lot, ta ziru Abaram tiwwa na, ni le mbili boozo, mi wal kini ziŋan zin mbesooŋo kini boozomen tomini. \v 6 Tana Abaram ziru Lot, len koroŋ boozo kat, mi toono irao be ziru timbot la mbata na som. \v 7 To Lot mbesooŋo kini mi Abaram mbesooŋo kini timaŋga mi tiparzooro. (Indeeŋe tana zin wal ki Kanaan mi zin wal ki Peres, zin tomini timbotmbot lele tana.) \p \v 8 Tabe Abaram iso pa Lot ma iso: “Ituru toŋmatiziŋ tau. Tana leleŋ be ketende malmal par piti pepe. Mi mbesooŋo kiti tomini, tiparzooro pepe. \v 9 Lutuŋ re. Toono biibi ta imbotmbot i. Tana itum re lem lele pakaana sa be mbot pa, mi nio leŋ pakaana. Nu sombe sulae, nako aŋsalae. Mi sombe lelae, nako aŋperae.” \v 10 Tona Lot mataana ila mi itiiri lele. Ni ire la pa lele keteeneŋana ta yok Yordan imbot pa ma ila imiili su kar Zoar na. Toono tana ambaiŋana kembei ta mokleene ki Merere mi kembei ta toono kizin Aikuptu. Paso, indeeŋe tana Merere ipasaana kar Sodom mi kar Gomora zen. \v 11 Tana Lot ziru Abaram tiparzem zin, mi timbot la mbata mini som. Pa Lot ikam le toono keteeneŋana ta igarau pa yok Yordan na, mi imaŋga be izirri i ma ila pa zoŋ uunu. \v 12 Tana Abaram, ni imbotmbot toono Kanaan. Mi Lot, ni imbotmbot toono keteeneŋana ta igarau pa kar Sodom na. \v 13 Indeeŋe mazwaana tana, zin tomooto mi moori ki kar Sodom tikamam mbulu bozboozo ma tisosor biibi kat pa Merere mataana. \s1 Abaram ila pa kar Ebron \p \v 14 Lot izem Abaram, mana Merere iso pa Abaram. Iso: “Kozo mender mi motom lela, pera, sula, sala, mi tiiri lele. \v 15 Toono boozomen ta re i, ina aŋkam pu mi popoŋana ku be kombotmbot pa mi iseeŋge iseeŋge ma ila.\x + \xo 13:15 \xt Ŋgo 7:5\x* \v 16 Mi nio ko aŋkam popoŋana ku ma tipet ma tiwe munŋaana ka tieene kembei ta ululu toono kana i. Tomtom tasa ko irao be inin zin na som. \v 17 Tana maŋga mi pa pa lele ta boozomen tiŋgi mi tiiri. Pa iŋgi, aŋkam ma iwe lem.” \p \v 18 Tana Abaram imaŋga mini, mi izirri i ma ila ipet kar Ebron, to ipun su lele ta zaana Mamre. Lele tana ke bibip timbotmbot pa. Mi ipo patoronŋana muriini pa Merere isu tana. \c 14 \s1 Abaraam ikamke Lot \p \v 1-9 Indeeŋe mazwaana tina, Bera ni king ki kar Sodom, mi Birsa ni king ki kar Gomora, mi Sinap ni king ki kar Adma, mi Semeba ni king ki kar Zebo, mi Kedoleoma ni king ki kar Elam. Kedoleoma tina, ni imboro king paŋ tana ramaki king ki kar Bela, ta zaana toro Zoar na, ma irao ndaama laamuru mi ru kek. Mi indeeŋe ndaama iwe laamuru mi tel pa, to king lamata tana timaŋga mi tizooro king Kedoleoma kalŋaana. \p Tana indeeŋe ndaama iwe laamuru mi paŋ pa, to king Kedoleoma iboobo la pa gaabaŋana kini tel ta zan tis: Amrapel, ni king ki kar Sinar, Ariok, ni king ki kar Elasa, mi Tidal, ni king ki kar Goi. Mi king paŋ tina ziŋan malmal kan kizin tila, to ziŋan zin wal ki Repaim tiporou isu kar Asterot-Karnaim ma tilip pizin. \p To tila pa kar Am, mi ziŋan zin wal ki Zuzim tiporou ma tilip pizin. To tila pa toono keteeneŋana ki Kiriataim, mi ziŋan zin wal ki Enim tiporou ma tilip pizin. To tila pa lele abalabalŋana ki Seir, mi ziŋan zin wal ki Or tiporou ma tilip pizin. To tiketoto zin ma tila pa kar El Paran, ta imbot kolouŋana pa lele bilimŋana na. \p Mana timiili mini ma tila pa kar Kades ta imbot la ki yok Mispat na. To ziŋan zin wal ki Amalek mi zin wal ki Amor ta timbotmbot pa kar Azezon Tamar na, tiporou. Tiporou na, tilip pizin tomini. \p Kedoleoma ziŋan zin wal kini tilip pa wal uunu lamata mi ta tina makiŋ, tona king lamata ki Sodom, Gomora, Adma, Zebo, mi Bela tilup zin ma tila pa toono keteeneŋana ta zaana Sidim na, mi timendernder mi timbotmbot. Tizaŋzaaŋa Kedoleoma ziŋan gaabaŋana kini tel tana be ziŋan tiporou. Zin timaŋga pa malmal isu tana ma Kedoleoma ziŋan gaabaŋana kini tilip pa zin lamata tana. \v 10 Lele ki Sidim na, ka toono sumbunsumbun boozomen ta kolta imbotmbot pa. Tabe indeeŋe king ki Sodom mi king ki Gomora ziŋan zin malmal kan kizin tikam pirik ma tiko ma tila len, to wal kizin pakan titoptop sula toono sumbunsumbun tana. Mi wal pakan na, tiko ma tisala pa abal. \p \v 11 Kedoleoma ziŋan gaabaŋana kini tilip pa malmal tana makiŋ, tona tila mi tiyo len mbili, mburu, mi kini ta boozomen kizin wal ki kar Sodom mi Gomora ma tila. \v 12 Mi Abaram lutuunu Lot ta imbotmbot kar Sodom na, zin tikoki i tomini ramaki koroŋ kini ta boozomen. \p \v 13 Tana tomtom ta, ni iko pa malmal ma ila ipet ki Abaram isu sapu uunu Mamre ta ni imbotmbot pa na, to isotaari pa malmal tana. Sapu tana katuunu, ni tomtom ta kizin Amor. Ni zaana Mamre, mi tiziini bizin zan Eskol mi Aner. Zin tel tina, koroŋ to ziŋan Abaram tiluplup zin ma timbotmbot. \p \v 14 Abaram ileŋ kembei tikam lutuunu Lot ma tila kek, to iboobo mbesooŋo kini 318 tau malmal kan kat i, ma ziŋan tila tiketoto king paŋ tana ma tila tise kizin ta kar Dan. Zin mbesooŋo kini tana, indeeŋe ta nan bizin tipeebe zin ma tisu mi imar na, ziŋan Abaram timbotmbot. \p \v 15 Mbeŋ na, Abaram ipeete zin malmal kan kini, to ziŋan zin king tana tiporou ma tilip pizin. To tiketoto zin ma tila tipet kar Oba ta imbot kar Damaskus ndemeene na. \v 16 Tana Abaram iyo koroŋ ta boozomen mi ikam ma imiili mini. Ikam lutuunu Lot, ramaki mburu kini ta boozomen, mi zin tomooto ma moori ta king paŋ tana tikoki zin na tomini. \s1 Melkisedek ipombol Abaram \p \v 17 Abaram ilip pa Kedoleoma ziŋan zin king ta tigaabi pa malmal na makiŋ, to imiili ma imar na, king ki Sodom imar mi indeeŋi su lele keteeneŋana ta zaana Sabe na. (Lele tina, zaana toro ‘Lele keteeneŋana kizin king.’) \p \v 18 To king ki kar Salem tomini, ni zaana Melkisedek, ikam narabu mi yok baen mi imar. Melkisedek tana, ni patoronŋana ka tomtom ki Anutu kor kana kat.\x + \xo 14:18 \xt Mbo 110:4; Ibr 5:6, 7:1-10\x* \v 19-20 Tana ipombol Abaram ma iso ta kembei: \q1 “Abaram, Anutu kor kana kat ta iur saamba mi toono na, itunu ko ipombolu. \q1 Ni ta iur kom koi bizin la nomom ma lip pizin. \q1 Tana iti tapakuri.” \b \p Tona Abaram imaŋga na, ipeete mburu ta iyo pa malmal na, ma iwe pakaana laamuru, mi pakaana ta ila ki Melkisedek.\x + \xo 14:19-20 \xt Lu 18:12; Ibr 7:4-10\x* \p \v 21 To king ki Sodom iso pa Abaram ta kembei: “Mburu mi mbili ta boozomen ti na, kam lem. Tamen zem zin wal tio ma timar ma niamŋan amla.” \v 22 Tamen Abaram ipekel kwoono ma iso: “E-e, kembena pepe. Merere, ni Anutu kor kana kat ta iur saamba mi toono. Nio aŋwit nomoŋ mi aŋbuk sua mbolŋana pa ni zaana ta kembei: \v 23-24 “Nio irao aŋkam leŋ koroŋ ku sa na som kat. Koroŋ tau zin malmal kan tio tikan kek, ina ta tina. Mi gaabaŋoŋ tel ta tito yo ma niamŋan amar i, Aner, Eskol, mi Mamre na, nio leŋ sua sa pizin som. Zitun tau. Sombe lelen be tikam len koroŋ, ina tikam.” Abaram iso ta kembei paso, imoto pa toyaŋana. Kokena kaimer king ki Sodom iso ni ta ikam ma Abaram iwe mbio uunu. \c 15 \s1 Merere imbuk sua ila ki Abaram \p \v 1 Kaimer to Merere ipet ki Abaram ila miuŋana, mi iso pini ta kembei: “Abaram, moto pepe. Nio ta ko aŋwe siŋgiao pu. Mi nu ko kam lem kadoono biibi kat.” \p \v 2-3 Tamen Abaram iso: “O Merere Anutu tio, sokorei tabe nu kam pio i? Nio leŋ kelŋoŋ sa? Eliezer ki kar Damaskus tau imbesmbeeze pio i, na ni ta ko ikel yo mi imender pa koroŋ tio ta boozomen. Pa nu kam leŋ kelŋoŋ sa som.” \p \v 4 Mi Merere kalŋaana imar ki Abaram ta kembei: “Som. Mbesooŋo ku tina ko ikelu ma ikam murim na som. Lutum ŋonoono tabe itum peebi gi, ko ikam murim mi imender pa koroŋ ku ta boozomen.” \v 5 To Merere ikam Abaram ma tipera mat, mi iso pini ta kembei: “Motom sala mi re pitik ta timbot saamba a. Irao nin? Popoŋana ku kola tipet ma tiwe munŋaana ka tieene kembei ta pitik tiŋga.” \x + \xo 15:5 \xt Ro 4:18; Ibr 11:12\x* \v 6 Mi Abaram leleene iurla kembei sua ki Merere ko iur ŋonoono. Tana Merere ire i kembei ni tomtom ndeeŋeŋana. \x + \xo 15:6 \xt Ro 4:3,20-24; Ga 3:6; Yems 2:23\x* \p \v 7 Mi Merere iso pini mini ta kembei: “Nio Merere ku. Nio ta aŋkamu ma zem kar Ur ki Kaldia, bekena aŋkam lem toono ta tiŋgi.” \v 8 Tamen Abaram iso: “O Merere, biibi tio, nu ko kam so mbulu i bekena aŋute kat ta kembei: Toono tiŋgi ko iwe leŋ?” \v 9 To Merere iso pini ta kembei: “Kam makau paŋgaara ta, mekmek paŋgaara ta, mi sipsip tomooto ta, ta kan ndaama teltelŋa na, ramaki mbalmbal mi uutu ma timar tio.” \p \v 10 Tana Abaram ila ma ikam zin koroŋ tana ma imar, to isupaala zin mi iur zin ma pakaana pakaana. Tamen man ru tana na, isupaala zin som. \v 11 Mi manboŋ pakan ta timar ma tisu ma tisombe tikan buzur tana. Tamen Abaram inaana zin ma tila len. \p \v 12 Zoŋ ikamam be isula, mi Abaram ikeene ma izemke i kat. To zugut mandiŋ kat, ta isu ma izuki. Tabe motoŋana biibi ikami. \v 13 To Merere iso pini ta kembei. Iso: “Iŋgi be aŋpaute u pa mbulu tabe ipet pa kaimer i. Popoŋana ku ko tiwe leembe pa lele toro. Mi lele tana ka tomtom bizin ko tikam zin ma tiwe len mbesooŋo, mi tiseseeze matan ma irao ndaama 400. \x + \xo 15:13 \xt Kam 1:13-14, 12:40; Ŋgo 7:6\x* \v 14 Tamen kaimer nio ko aŋur kadoono pa toono tana ka tomtom bizin. Mi popoŋana ku ko tiyo len koroŋ boozomen kizin wal tana, mi tizem lele kizin, mi timiili ma timar toono ti mini. \x + \xo 15:14 \xt Kam 12:35\x* \p \v 15 Tamen nu na, mbotŋana ku ko ambai men ma irao we kolman kat, to meete. \x + \xo 15:15 \xt Un 25:8\x* \p \v 16 Tana wal ku ko loŋa mi timiili ma timar mini pa toono tiŋgi na som. Ko timbotmbot ma molo su lele tabe tila pa i. Pa zin wal ki Amor ta timbotmbot pa toono tiŋgi i, bela tikamam mbulu sananŋan boozomen ma irao kat pa ka kin, tonabe nio aŋur kadoono pizin, mi aŋziiri zin ma tila len. Naso popoŋana ku tirao timiili ma timar toono tiŋgi mini.” \p \v 17 Indeeŋe zoŋ isula ma lele zugut to, you ta ipet mi iyaara ma biibi ila buzur pakan pakan mazwan. \v 18 Mbeŋ tana, Merere imbuk sua ila ki Abaram mi iso: “Nio ko aŋkam toono ta boozomen tiŋgi pa popoŋana ku ma iwe len. Toono tiom ko ila tuŋ su yok kizin Aikuptu kezeene, mi ila imap su yok biibi Euprates. \x + \xo 15:18 \xt Ŋgo 7:5\x* \v 19-21 Toono tana na, kizin wal ki Keni, Kenis, Kadmon, Et, Peres, Repa, Amor, Kanaan, Girgas, mi Yebus.” \c 16 \s1 Agar ipeebe Ismael \p \v 1 Abaram kusiini Sarai, ni ipeebe Abaram le pikin sa zen. Tamen ni le mbesooŋo moori ta ki Aikuptu, zaana Agar. \v 2 Tana aigule ta na, ni isu mi iso pa Abaram ta kembei: “Leŋ. Nu ute: Merere, ni ikam ma nio kopoŋ som. Tana la ki mbesooŋo moori tio mi niomru kekeene. Naso ni ipeebe leŋ pikin tasa.” Abaram ileŋ la Sarai kalŋaana mi ito. \p \v 3 Tana indeeŋe Abaram imbot su toono Kanaan irao ndaama laamuru kek na, Sarai ikam mbesooŋo moori kini ta ki Aikuptu na, ma iuri la ki Abaram be iwe kembei Abaram kusiini toro. \v 4 Mi Abaram ila ma ziru Agar tikeene, to Agar kopoono. \p Agar iyamaana itunu kembei ni kopoono, tona niini ise mi mata pasom biibi kini Sarai. \v 5 Tabe Sarai isu mi isuk sua pa Abaram ma iso: “Wai, pataŋana ta ise tio i, ina nu uunu ku tau! Ŋonoono, nio ituŋ aŋuri ima ku. Tamen indeeŋe ta ni iyamaana itunu kembei ni kopoono, mi imar indeeŋe koozi na, ni mata pasom yo. Tana re u. Pa Merere ko itiiri ituru pa pataŋana tiŋgi.” \p \v 6 Abaram ipekel kwoono ma iso: “Re, mbesooŋo moori ku tana imbot la itum nomom. Tana mbulu ta so lelem be kam pini, na kam men tau.” Tana Sarai imaŋga mi ikam bakai pa Agar, tabe ni iko ma ila lene. \p \v 7 Agar ipa ma ila pa lele bilimŋana, mi ipet yok bukbukŋana ta igarau pa zaala ta ila pa lele pakaana ki Sur na, to Ŋgoŋana ki Merere saamba kana ipet kini mi iso: \v 8 “Agar, mbesooŋo moori ki Sarai, nu mbot swoi ta mar i? Mi iŋgi so la parei?” Agar iso: “Nio iŋgi aŋko pa biibi tio Sarai i.” \p \v 9 To Ŋgoŋana ki Merere iso: “Miili ma la ki biibi ku mini, mi leŋ la kalŋaana.” \v 10 Mi iseeŋge sua kini mini ma iso: “Nio ko aŋkam popoŋana ku ma tipet ma tiwe munŋaana ka tieene. Irao tinin zin na som. Mi leŋ. \q1 \v 11 Nu kopom kek \q1 Mi ko peebe pikin tomooto ta. \q1 Kozo paata zaana be Ismael. \q1 Pa Merere ileŋ tiŋiizi ku kek. \q1 \v 12 Lutum tana ko iwe kembei ta ŋge saŋsaŋŋana. \q1 Ni ko iur koi pa wal ta boozomen. \q1 Mi wal ta boozomen ko tiur koi pini. \q1 Tana ni ziŋan toŋmatiziŋ kini ko tipargarau zin som.” \b \p \v 13 Tona Agar ikam ŋgar mi iso ta kembei: “Anutu, ni irre yo totomen. Mi koozi nio aŋre kati pa motoŋ isu lele ti.” Tana Agar ipaata ni ta ipet kini na be ‘El-Roi.’ Sua tina ka uunu ta kembei: ‘Anutu ta irre yo.’ \v 14 Tana yok touŋana ta imbot lele tana na, tiwatwaata be Laai-Roi. Yok tana imbot su kar Kades mi kar Bered mazwan. \p \v 15-16 Tana indeeŋe Abaram ndaama kini irao 86 na, Agar ipeebe le pikin tomooto ta. Mi Abaram ipaata pikin zaana be Ismael.\x + \xo 16:15-16 \xt Ga 4:22\x* \c 17 \s1 Merere iur reeteŋana ma iwe kilalan pa sua mbukŋana \p \v 1-2 Indeeŋe Abaram ndaama kini irao 99 na, Merere ipet kini mini mi iso pini ta kembei: “Nio Anutu mburoŋ keskeezeŋoŋ. Tana pa pai ku ma ndabok men pa nio motoŋ. Naso ituru taparlup ti ma tewe tamen, mi aŋkam popoŋana ku ma tipet ma tiwe boozo.” \p \v 3 Tona Abaram iŋgun kumbuunu pini mi uteene isu toono. To Anutu iso pini mini ma iso: \v 4-5 “Nio aŋbuk sua pu ta kembei: Nio ko aŋkamu ma we zin karkari boozomen taman. Tana koozi mi ila, nako zom Abaram mini som. Ko aŋpaata zom be Abaraam. \f + \fr 17:4-5 \ft Pisis Abaram ka uunu ta kembei: ‘tamaana zaanaŋana.’ Mi pisis ‘Abaraam’ na, ka uunu ta kembei: ‘wal uunu boozomen taman.’ \f*\x + \xo 17:4-5 \xt Ro 4:17\x* \v 6 Mi nio ko aŋkam popoŋana ku ma tipet ma timasak, ma tiwe wal un boozo. Mi kizin pakan ko tiwe king. \v 7 Sua ta koozi aŋbuk ima ku na, kaimer ko aŋpombol mini pa lutum bizin, tumbum bizin, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. Tana sua tiŋgi ko imbol ma imbotmbot ma alok. Sua ta kembei: Nu niomŋan popoŋana ku tabe tipet pa kaimer i, na nio ko aŋwe Anutu tiom.\x + \xo 17:7 \xt Lu 1:55\x* \v 8 Mi toono ta boozomen ki Kanaan ta koozi nu we leembe pa i, ko aŋkam ma iwe leyom. Nu mi zin popoŋana ku tabe tipet pa kaimer i. Toono tiŋgi ko iwe leyom be kombotmbot pa ma alok. Tana nio ko aŋwe Anutu kizin popoŋana ku, mi zin timbesmbeeze pio.”\x + \xo 17:8 \xt Ŋgo 7:5\x* \p \v 9-10 To Anutu iseeŋge sua kini mini, mi iso pa Abaraam ta kembei: “Nu niomŋan popoŋana ku kozo motoyom iŋgalŋgal sua tio mbukŋana taiŋgi mi kototo, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. Tana nu mi popoŋana ku ta boozomen tabe tipet pa kaimer i, bela tireete yom ma kamap.\x + \xo 17:9-10 \xt Ŋgo 7:8; Ro 4:11\x* \v 11-13 Mbulu tabe kakam pa kuliyom, ina iwe kilalan pa sua mbukŋana kiti. Sua tana ko imbotmbot ma alok. Lutuyom bizin, sombe tisu ma kan aigule iwe lamata mi tel, tona kereete zin. Mi zin mbesooŋo tiom ta nan bizin tipeebe zin isu ruumu tiom, ziŋan zin mbesooŋo tiom ta kiŋgiimi zin ila kar molo na, zin tomini kereete zin. \v 14 Mi sombe tomtom sa, ni tireeti som, nako irao imbot la mazwoyom som. Keseri ma ila ne. Pa ina ni izooro la sua tio mbukŋana taiŋgi.” \s1 Anutu iso Sarai be ipeebe pikin tomooto \p \v 15 Mi Anutu iso mini pa Abaraam ta kembei: “Kozo paata kusim zaana be Sarai mini pepe. Paati be Sara. \f + \fr 17:15 \ft Pisis Sara ka uunu ta kembei: ‘moori zaanaŋana.’ \f* \v 16 Pa nio ko aŋpomboli bekena ni irao ipeebe lem pikin tomooto. Mi ni ko iwe wal boozomen tumbun moori. Mi popoŋana kini pakan ko tiwe king.” \p \v 17 Abaraam ileŋ sua tana, tamen iurla som. Ni iŋgun kumbuunu mi ituundu mi iseeŋge. Pa ikam ŋgar pa ta kembei: “A, iŋgi sa aŋwe kolman kek na. Tomtom ta sombe ndaama kini irao tomto lamata, ko irao be ipeebe? Mi Sara tomini, ni ndaama kini irao tomto paŋ kwoono laamuru. Ko irao be ipeebe?”\x + \xo 17:17 \xt Ro 4:19\x* \v 18 Tana Abaraam iso pa Anutu: “Ina ambai. Mi lutuŋ Ismael imbotmbot i. Nio leleŋ be kampe i mi motom pini.” \p \v 19 Tamen Anutu iso: “Soom. Kusim Sara, ta ko ipeebe lem pikin tomooto. Mi pikin tana, kozo paata zaana be Isak. \f + \fr 17:19 \ft Pisis Isak ka uunu ta kembei: ‘iseeŋge.’ \f* Sua ta aŋbuk ima ku, nako iur ŋonoono se kini mi popoŋana kini tabe tipet pa kaimer i, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. \v 20 Mi nu wi yo be motoŋ pa Ismael, tana nio ko aŋkam ta kembena. Nio ko aŋpomboli mi aŋkam popoŋana kini ma tipet ma tiwe boozo kat. Uunu laamuru mi ru ko tiyooto pini. Mi nio ko aŋkam zin ma tiwe wal boozo kat. \v 21 Tamen ndaama tiŋgi imap, tonabe Sarai ipeebe Isak. Mi sua ta aŋbuk ima ku, nako iur ŋonoono se kini mi popoŋana kini.” \v 22 Anutu iso sua pa Abaraam makiŋ, to izemi mi ila lene. \p \v 23 Indeeŋe kat aigule tana na, Abaraam ito Anutu kalŋaana mi ireete tomooto kini ta boozomen. Ireete lutuunu Ismael, mi zin mbesooŋo ta ni iŋgiimi zin na, mi zin mbesooŋo ta nan bizin tipeebe zin su ruumu kini na. \v 24-27 Tana indeeŋe Abaraam ndaama kini irao tomto paŋ kwoono lamoromata mi paŋ (99), mi lutuunu Ismael ndaama kini irao laamuru mi tel na, tireete ziru. Mi aigule tamen ta tana na, tireete zin mbesooŋo kini tomini. Zin ta Abaraam iŋgiimi zin na, mi zin ta nan bizin tipeebe zin su ruumu kini na. \c 18 \s1 Merere ipet ki Abaraam, mi isotaari pa Sara be ipeebe Isak \p \v 1 Kaimer to Merere ila ipet ki Abaraam isu lele Mamre ta ke bibip timbotmbot pa na. Indeeŋe tana na, aigule palakuutu mi zoŋ mataana men. Tabe Abaraam imbutultul su beeze kini kwoono. \v 2 Beso mataana pok se na, ire la pa tomtom tel timendernder. Tabe imaŋga mi iloondo ma ila kizin. \p Ila tuŋ la kizin, to ilek kumbuunu mi iso: \v 3 “O biibi tio, nio mbesooŋo ku. Sombe leleyom pio, na kapasal yo mi kala pepe. \x + \xo 18:3 \xt Ibr 13:2\x* \v 4-5 Kamar ma talae ke uunu tiŋga mi keteyom su muŋgu. Mi aŋkam yok sa imar be kuŋguuru kumbuyom, mi koyom kini risa be kokoto keteyom pa. Tonabe kamaŋga mini mi kala. Pa iŋgi niom kamar tio, tana leleŋ ambai kat.” Mi zin tiso: “Ambai. Kam kembei ta so na.” \p \v 6 Tona Abaraam iloondo ma ilela beeze leleene, mi ipiyar Sara. Iso: “Nomom karau pa kan narabu sa, mi nio aŋla aŋru kan buzur.” \v 7 Tona iloondo ma ila pa siiri kizin makau, mi ikam makau lutuunu ndekndekŋana ta ma iur la ki mbesooŋo kini be iurpe. \v 8 Tiurpe kini makiŋ, to Abaraam ikam ma ila pizin leembe tel tana ma tikan. Zin tikanan su ke uunu, mi Abaraam ni imborro zin. \p \v 9 Tikan makiŋ, to tiwi i ma tiso: “Kusim Sara ila parei?” Abaraam iso: “Ni imbotbot beeze leleene a.” \v 10 To tomtom kizin ta, isu mi iso: “Ndaama ti imap, to aŋmiili ma aŋmar mini. Mi sombe aŋmar, na kusim Sara ko ipeebe lem pikin tomooto ta kek.” \p Izzo sua tana na, Sara imbotbot la ndemeene uunu su beeze kwoono, mi ileŋleŋ la. \x + \xo 18:10 \xt Ro 9:9\x* \v 11-12 Abaraam ziru Sara tiwe kolman ma kolmannan kek. Tana Sara ileŋ kembei ni ko ipeebe pikin, to iseeŋge la leleene mi iso: “Wai, iŋgi sa niamru waeŋbi kuliyam imorou kek. Ko irao menmeen yam pa mbulu taiŋgi mini? Na som.” \p \v 13 To Merere iso pa Abaraam: “Parei ta Sara iseeŋge, mi iso ni iwe kolmannan kek tana irao be ipeebe pikin som? \v 14 Nio Merere aŋtat pa kosa sa? Som. Tana ndaama ti imap, to aŋmiili ma aŋmar mini. Mi indeeŋe nol tana, kusim Sara ko ipeebe pikin tomooto ta kek.” \v 15 Tona Sara imoto, mi iwatkaala itunu ma iso: “Waa, nio aŋseeŋge sa?” Tamen Merere iso: “Som. Nu seeŋge kek.” \s1 Abaraam isuŋ pizin tomtom ki kar Sodom \p \v 16 To tomtom tel tina timaŋga, mi Abaraam iur zin ma ziŋan tila. Tipa ma tila ŋana ri, to matan sula pa kar Sodom. \v 17 Mi Merere ikam ŋgar ta kembei: “Uraata tabe aŋkam i, ko aŋwatkaala pa Abaraam? Som. Ko aŋswe pini ma ileŋ. \v 18 Pa kaimer popoŋana kini ko tipet ma tiwe wal boozomen mi wal zanŋan. Mi ni ta ko iwe zaala pa kampeŋana biibi be ise kizin karkari boozomen ta timbotmbot pa toono na. \v 19 Mi nio ituŋ aŋpeikati kek, be aŋpaute i pa ŋgar tio mi mbulu tio. To ni kadoono ipaute popoŋana kini be tito zaala tio mi tikam mbulu ta ndeeŋeŋana men. Naso sua ta muŋgu aŋbuk pini na, iur ŋonoono.” \p \v 20-21 Tona Merere iso pa Abaraam. Iso: “Zin Sodom mi Gomora kan tinoknok mbulu ta sananŋana kat. Mi sanaana kizin uruunu ramaki tiŋiizi biibi kizin wal ta tikamam ŋoobo zin na, imar ma aŋleŋ kek. Tana aŋsombe aŋsula mi aŋre zin. Naso aŋute kat: Urun mi tiŋiizi biibi ta izze ma aŋleŋleŋ i, ka uunu ŋonoono, som som? Mi sombe tikamam ta kembei, to aŋpambiriizi zin ma timap.” \p \v 22 To Merere gaabaŋana ru timaŋga pa pai mini be tisula pa kar Sodom. Tamen Merere, ni ziru Abaraam timbot. \v 23 Tana Abaraam ila kolouŋana pini, to iwi i ta kembei. Iso: “Ambai. Mi parei pizin tomtom ndeeŋeŋan ta ziŋan zin sananŋan timbotmbot na, ko pambiriizi zin raama? \v 24 Sombe wal ndeeŋeŋan tomtooru laamuru timbotmbot kar tana, ko pasaana kar? Som, nu ko muŋai zin, mi zem zin ma timbot. Pa ina, zin tina ta ndomon pa kar. \v 25 Tana sombe wal ndeeŋeŋan tomtooru laamuru timbotmbot, na nu irao pasaana kar taŋga na som. Pa nu itum ta tiiriŋana katuunu tau. Tana bela kam mbulu ndeeŋeŋana. Kokena pasaana sorok wal ndeeŋeŋan raama zin wal sananŋan.” \v 26 Merere ipekel kwoono ma iso: “Sombe nio aŋdeeŋe tomtom ndeeŋeŋan tomtooru laamuru ta timbotmbot kar Sodom, inako aŋpasaana kar som.” \p \v 27 Tona Abaraam isu mi iso sua mini: “O Biibi, nio tomtom sorokŋoŋ, kembei ta koukou mi ululu toono kana. Tamen aŋsombe aŋso sua pu mini. \v 28 Mi sombe tomtom lamata tisu len, mi tomtooru kwoono lamata men timbotmbot, inako parei? Ko pasaana kar biibi taŋga? Pa ina tomtom lamata men, to iŋgal ma iwe tomtooru laamuru.” Merere iso: “Som. Sombe aŋdeeŋe tomtom ndeeŋeŋan tomtooru kwoono lamata, inako aŋpasaana kar som.” \p \v 29 To Abaraam iso mini: “Mi sombe tomtom ndeeŋeŋan tomtooru men timbotmbot, inako parei?” Mi Merere iso: “Sombe aŋdeeŋe tomtom ndeeŋeŋan tomtooru, inako aŋpasaana kar som.” \p \v 30 To Abaraam isu mi iso mini: “O biibi tio, nio aŋsombe aŋso sua mini. Mi ketem malmal pio pepe. Sombe tomoota laamuru men, inako parei?” Merere ipekel kwoono ma iso: “Inako som tomini.” \v 31 Tona Abaraam iso mini: “Merere, nio aŋute aŋbel wiŋom kek. Tamen aŋsombe aŋwi u mini. Sombe ndeeŋe tomtom ndeeŋeŋan tomoota men, ko parei?” Merere iso: “Inako som tomini.” \p \v 32 To Abaraam iso mini: “O Merere, leŋ sua rimen kat be aŋso pu ma aŋpemet pa i. Mi ketem malmal pio pepe. Sombe tomtom ndeeŋeŋan laamuru men, inako parei?” Merere ipekel kalŋaana ma iso: “Sombe tomtom ndeeŋeŋan laamuru timbotmbot, inako aŋpasaana kar som.” \v 33 Ziru tiso sua ma imap, to Merere ila lene, mi Abaraam imiili ma ila beeze kini mini. \c 19 \s1 Mbulu sananŋana kizin Sodom \p \v 1 Aŋela ru tana tipa ma tisula ma tipet kar Sodom pa rorou. Mi Lot, ni imbutultul su zaala kwoono. Ni ire ziru timar, to imaŋga ma ila kizin, mi ilek kumbuunu mi ituundu su toono, mi iso: \v 2 “O bibip tio, niomru kamar ma tala ruumu tio. Mi kuurpe ituyom, mi itiŋan tombot ma mankwoono, to kamaŋga ma kala.” \p Mi ziru tiso: “Som. Niamru amsombe amkeene mat.” \v 3 Tamen Lot imaŋmaŋ zin be tikeene mat pepe. Tabe ziru tileŋ la kalŋaana mi tito i ma tila pa ruumu kini. Mi ni iurpe kan kini biibi mi narabu ta ka yis somŋana i ma ziru tikan makiŋ, to ziŋan timbotmbot. \p \v 4 Zin timbutultul ma timbotmbot, mi molo som na, tomooto ta boozomen ki Sodom, naŋgaŋ mi kolman, timap ma timar tiliu ruumu ki Lot, \v 5 mi tiboobo sala pini ma tiso: “Wal ru ta timar ku pa rorou na, tila parei? So pizin ma tipet mat, be ambuulu zin.” \p \v 6-7 To Lot ipera mat, mi ikotkaala kataama, mi iso pizin ma iso: “O atoŋan mi tiziŋan, kakam mbulu sananŋana pizin wal taiŋgi pepe. \v 8 Kere, lutuŋ moori bizin ru ta timbotmbot i, mi tomooto sa ire zin zen. Nio ko aŋkam zin ma tipet tiom. Mi niom so kakam mbulu pareiŋana pizin, ituyom tau. Tamen kumbuulu wal ru taiŋgi pepe. Pa ziru tiwe leembe pio, tana nio be motoŋ pizin.” \p \v 9 Tamen zin iwal timaŋga mi tiso: “La lem! Kar ku ti? Nu tana, asiŋ iuru be we biibi mi mborro yam? Niam amsombe amkam mbulu sananŋana pa wal ru tana. Mi nu, nako ampasaana katu.” Tona timaŋga na tipusuk Lot, mi tisombe tipetepaala kataama. \p \v 10 Tamen wal ru ta timbotmbot ruumu leleene na, tiyakat Lot ma ilela ruumu leleene, mi tikotkaala kataama. \v 11 To tipumun zin wal ta timbotmbot mat na matan. Tabe tirao tindeeŋe kataama som. \s1 Tikamke Lot pa Sodom \p \v 12-13 To ziru tisu mi tiso pa Lot: “Mbulu sananŋana ŋonoono ki kar ti na, Merere ire kek. Mi tiŋiizi biibi kizin wal ta tikamam ŋoobo zin na, ni ileŋ tomini. Tana ni keteene malmal kat pizin, mi iŋgo yam ma amar be ampambiriizi kar ti ma ila ne. Parei, nu lem wal pakan sa timbot kar ti? Kam lutum bizin, rwom bizin, mi wal ku pakan ta timbot kar ti, mi niomŋan kamaŋga ta buri mi koko ma kala leyom.” \v 14 Tana Lot iloondo ma ila ki rwoono bizin ru ta tiroogo zin be tiwoolo ni lutuunu moori bizin na, mi iso pizin ma iso: “Ai, kar ti, iŋgi be Merere ipambiriizi i! Kamaŋga mi kezem kar ti ta buri.” Tamen ziru tiso Lot ikamam ŋeu pizin. \p \v 15 Igarau be berek na, aŋela ru tipiyar Lot. Tiso: “Loŋa mi kam kusim mi lutum moori bizin ru tina, mi koko ma kala leyom. Pa iŋgi be Merere iur kadoono pa sanaana ki kar ti. Kokena ipasaana yom raama zin.” \p \v 16 Mi Lot, ni inaunau mete. Tamen Merere leleene isaana pini, tabe aŋela ru titeege Lot ziŋan kusiini mi lutuunu moori bizin ru, mi tiyaaru zin ma tizem kar mi tipera mat. \x + \xo 19:16 \xt 2Pe 2:7-8\x* \v 17 To aŋela ipiyar zin ma iso: “Kokoki ituyom mi koloondo karau ma kala! Mi motoyom imiili pepe. Kozo kezem lele keteeneŋana tiŋgi, mi koloondo ma kasala pa lele ta abalabalŋana na. Naso kemeete som.” \p \v 18 Tamen Lot iso: “O biibi tio, nio aŋrao som. \v 19 Nio aŋute: Nu muŋai yo mi uulu yo kat, tabe aŋmeete som i. Tamen lele abalabalŋana na, imbot molo. Aŋrao aŋsala loŋa na som. Tana nu sombe pambiriizi kar, nako aŋmeete ma aŋla leŋ tomini. \v 20 Re kar musaana tiŋga. Iŋga imbot kolouŋana. Tana irao be loŋa aŋla ma aŋpet. Parei, ko irao aŋla ma aŋbot tiŋga? Naso aŋbot ambai.” \p \v 21 Aŋela iso pini: “Ambai. Nio aŋyok pa sua ku. Tana ko aŋpasaana kar tiŋga som. \v 22 Tamen koloondo karau men! Pa nio ko irao aŋkam kosa sa som ma irao niom kala kepet kar tiŋga.” Kar musaana tina, tipaata zaana be Zoar. \s1 Merere ipasaana Sodom mi Gomora \p \v 23-24 Lot ila ipet kar Zoar na, zoŋ ise kek. To Merere ikam pat ta you ikanan la mi kuziini sananŋan i ma isu pa saamba ma ipasaana Sodom mi Gomora. \v 25 Ni ipambiriizi kar bibip tina, ramaki lele keteeneŋana, mi iwal boozomen ta timbotmbot lele tana, mi koroŋ boozomen tau tindom pa toono tana. Ina ta timap ma you ikan zin lup. \x + \xo 19:25 \xt Mt 11:23-24; 2Pe 2:6; Yud 7\x* \v 26 Mi Lot kusiini, ni mataana imiili, to itoori ma iwe pat, mi imender ma imborene. \x + \xo 19:26 \xt Lu 17:32\x* \p \v 27-28 Aigule tana, Abaraam ila ma imender sala lele mbukuunu ta muŋgu ziru Merere timender pa na. Mi mataana isula pa Sodom ma Gomora mi lele keteeneŋana na, ire you ka koi biibi izuk lele kembei ta you biibi ikanan i. \p \v 29 Tana indeeŋe ta Anutu ipasaana kar ta timbot lele keteeneŋana tana na, ni mataana iŋgal Abaraam, tabe ikamke Lot pa kar tana. \s1 Moap mi Amon un bizin \p \v 30 Lot, ni leleene be imbot kar Zoar ma molo som. Pa imoto kana. Tana ziŋan lutuunu moori bizin ru timaŋga, mi tipa ma tisala pa lele abalabalŋana, mi titu ma timbot lela raŋ sumbuunu. \p \v 31 Aigule ta na, lutuunu moori tau kolmanŋana i, isu mi iso pa tiziini moori ta kembei. Iso: “Re. Tamanda ra, iwe kolman kek. Mi tomooto sa imbot lele pakaana tiŋgi be iwoolo iti som. Tana ko parei piti? \v 32 Kozo takam tamanda ka yok baen sa be iwin ma ŋgar kini ikankaana, tonabe tarao tala kini ma itiŋan tekeene. Naso tepeebe lende kelŋanda.” \p \v 33 Tana mbeŋ na, tikam taman ka yok baen ma iwin ma ikankaana. To moori ta kolmanŋana i ila ma ziru tamaana tikeene. Mi tamaana, ni ikanamaali som. \p \v 34 Aigule toro na, Lot lutuunu moori kolmanŋana i iso pa tiziini moori ma iso: “Nio niamru tamanda amkeene ta mbeŋi. Tana mbeŋ koozi ko takam ka yok baen ma ikankaana mini, tonabe nu kadoono la kini mi niomru kekeene. Naso ituru takam lende kelŋanda ma tipet ila ki tamanda.” \p \v 35 Tana mbeŋ na, ziru tikam taman ka yok baen ma ikankaana mini, tona lutuunu moori ta kaimerŋana i, ila ma ziru tikeene. Mi ni tomini, tamaana ikanamaali som. \p \v 36 Zaala tina ta Lot lutuunu moori bizin ru kopon pa taman. \v 37 Mi lutuunu moori ta kolmanŋana i ipeebe pikin tomooto ta, to ipaata zaana be Moap. Moap tana, ta popoŋana kini tipet ma tipaata zin be Moap na. \v 38 Mi lutuunu moori ta kaimerŋana i ipeebe pikin tomooto ta tomini, to ipaata zaana be Ben-Ami. Ben-Ami tana, ta popoŋana kini tipet ma tipaata zin be Amon na. \c 20 \s1 Abaraam mi Abimelek \r (Un 12:10-20, 26:1-11) \p \v 1 Kaimer to Abaraam izem kar Mamre, mi ipa ma ila pa toono Negeb. To ipun su kar Kades mi kar Sur mazwan. Mana imaŋga mini mi ila imbot ri su kar Gerar. \p \v 2 Indeeŋe ta Abaraam imbotmbot kar Gerar na, izzo pizin wal kar kan ta kembei: “Sara, ina nio luŋri.” Tabe Abimelek, king ki kar Gerar, iŋgo mbesooŋo kini pakan ma tila, mi tikam Sara ma imar ruumu kini. \p \v 3 Tamen mbeŋ na, Abimelek imiu be Anutu imar kini mi iso pini ta kembei: “Abimelek, leŋ! Iŋgi be meete i. Pa moori ta kami na, ni ulaŋana.” \p \v 4-5 Tamen Abimelek ila ma igarau Sara zen. Tana iso: “Wai, Merere, nio aŋkam sosor sa, ta sombe pun yo sorok i? Abaraam itunu, ta iso moori tana, ina ni lunuri. Mi Sara tomini iso: ‘Abaraam, ina nio atoŋ.’ Tana nio aŋkam ŋoobo mbulu sa som. Pa nio aŋute? Tana nio leŋ sosor sa som.” \p \v 6 To Anutu iso pini: “E, nio aŋute nu ŋgar ku ambai. Uunu tina ta aŋpeteke u be garau Sara pepe. Kokena kam sosor sa pini, to kam sanaana pa nio motoŋ. \v 7 Tamen kozo ur Sara ma ila ki kusiini Abaraam mini ta buri. Pa tomtom tina, ni iwe nio kwoŋ. Tana ni isombe isuŋ pu, nako meete som. Tamen nu sombe ur Sara ma imiili ma ila ki Abaraam mini som, inako niomŋan wal ku ta boozomen kemetmeete lup.” \p \v 8 Mankwoono mbeŋbeŋŋana kat, to Abimelek imaŋga mi iboobo la pa menderŋan kini ta boozomen ma timar, mi iso zin pa sua boozomen ta Anutu iso pini na. Iso makiŋ, to motoŋana biibi ikam zin. \v 9-10 Tona Abimelek iboobo la pa Abaraam ma imar kini, mi iyaambi ma iso: “Wai, parei ta nu kam mbulu tiŋgi piam? Rimen mi aŋkam sanaana biibi ŋonoono. Nio aŋkam sosor sa pu, ta kam pataŋana tiŋgi ise tiam? Mbulu ta kam pio, ina ambai som kat.” \p \v 11-13 Abaraam ipekel kwoono ma iso: “Niam amar kar ku zen, mi aŋkam ŋgar ta kembei: Wal ki kar tana tiute Anutu som, mi timoto i som. Kokena tipun yo ma aŋmeete, mi tikam kusiŋ. Sua tau Sara ina nio luŋri, ina ŋonoono. Pa niamru Sara tomoyam tamen. Tamen noyam ndelndelŋa. Tanata aŋrao aŋkami ma iwe kusiŋ. Muŋgu indeeŋe ta aŋbotmbot ki tamaŋ men na, Anutu iso pio be aŋzem lele ki tamaŋ, mi aŋla ma aŋwwa pa lele pakaana toro. Mazwaana tana, nio aŋso pa Sara ta kembei. Aŋso: ‘Nu sombe lelem pio ilip, nako kam ta kembei: Kar boozomen tabe ituru tala pa i, sombe tiwi u pio, na so pizin: Abaraam, ina nio atoŋ.’” \p \v 14 Abaraam iso sua tana ma imap, tona Abimelek ikam le sipsip, mekmek, makau, mi mbesooŋo pakan. Mi Sara na, Abimelek iuri ma imiili ma ila ki kusiini Abaraam mini. \v 15 To Abimelek iso pa Abaraam: “Re. Toono tiŋgi, ina nio tio. Nu sombe lelem be mbot pa pakaana sa, ina ambai.” \p \v 16 Mi Sara na, Abimelek iso pini ta kembei: “Re. Nio aŋkam tom le pat milmilŋan munŋaana ta (1,000), bekena wal ku ta boozomen tiute kembei nu kam sosor sa som. Kokena urum isaana.” \p \v 17-18 Tona Abaraam isuŋ pa Merere, mi ni iurpe Abimelek ziru kusiini mi zin mbesooŋo moori kini ma tirao be tipeebe pikin mini. Paso, indeeŋe ta Abimelek ikam Sara ma imar ruumu kini na, Merere iur mete sananŋana pa moori boozomen ta timbot lela Abimelek ruumu kini. Tabe tirao tipeebe pikin som. \c 21 \s1 Pepe ki Isak \p \v 1-2 Kaimer mana Anutu ikampe Sara mi ikam ma kopoono. Ito sua ta muŋgu imbuk pini na. Tana indeeŋe ka nol tau Anutu iur pini be ipeebe pikin, to Sara ipeebe kolman Abaraam le pikin tomooto ta.\x + \xo 21:1-2 \xt Ibr 11:11\x* \v 3 Mi Abaraam ipaata pikin zaana be Isak. \v 4 Mi aigule iwe lamata mi tel pa to, Abaraam ito sua ki Anutu mi ireete lutuunu Isak.\x + \xo 21:4 \xt Un 17:12; Ŋgo 7:8\x* \v 5 Indeeŋe Sara ipeebe Isak na, Abaraam ndaama kini irao tomto lamata. \p \v 6 Sara leleene ambai kat, tana iso: “Anutu ikam mbulu ambaiŋana pio, tana leleŋ ambai mi aŋseeŋge. Mi wal boozomen ta so tileŋ nio uruŋ, nako niamŋan amseeŋge mi menmeen yam.” \v 7 To Sara iseeŋge sua kini mini ma iso: “Muŋgu tomtom tiso ta kembei: Nio aŋrao be aŋpeebe pikin mi aŋpiwini na som. Mi iŋgi Abaraam iwe kolman mi aŋpeebe le pikin.” \s1 Abaraam iur Agar ziru Ismael ma tila len \p \v 8 Timbotmbot ma pikin iwe biibi ma izem tui, to Abaraam ikam kini biibi pini. \v 9 Tamen lutuunu Ismael ta naana Agar imar pa Aikuptu na, ni ikam mbulu pakan be ipasom Isak. \v 10 Mi Sara ire i, to isu na iso pa Abaraam ta kembei. Iso: “Mbesooŋo moori tiŋga ziru lutuunu, ziiri zin ma tila len. Ni lutuunu irao igaaba nio lutuŋ Isak, mi ziru timender pa koroŋ ta nu zom pa i na som.”\x + \xo 21:10 \xt Ga 4:30\x* \p \v 11 Tamen Ismael, ni Abaraam lutuunu tomini. Tana Abaraam ileŋ sua ki Sara na, leleene ambai som. \v 12 Mi Anutu iso pini: “Lelem ipata pa mbesooŋo moori ziru lutuunu pepe. To Sara ŋgar kini. Pa popoŋana ku ŋonoono ko tipet la ki Isak men.\x + \xo 21:12 \xt Ro 9:7; Ibr 11:18\x* \v 13 Tamen nio ko aŋkam popoŋana ki mbesooŋo moori lutuunu tomini ma tipet ma tiwe boozo. Pa ni tomini, ina nu lutum.” \v 14 Tana mankwoono mbeŋbeŋŋana na, Abaraam imaŋga to ikam Agar ka narabu mi yok putuunu, mi iur sala ka bolboolo, to iur Agar ziru Ismael ma tila len. Ziru tipa ma tila, mi tiwwa pa lele bilimŋana ki Ber-Seba. \v 15 Mi yok kizin imap. To Agar izem lutuunu isu ke ta uunu, \v 16 mi ila molo ri pini, to mbuleene isu ma imbotmbot. Pa leleene be ire lutuunu mi imeete pepe. Tana imbutultul, mi ziru lutuunu tikam tiŋiizi biibi. \p \v 17 Anutu ileŋ Agar lutuunu tiŋiizi kini to, Ŋgoŋana kini saamba kana, iboobo sula pa Agar ma iso: “Agar, parei? Lelem ipata mi moto pepe. Pa lutum ta ikenne mi itaŋtaŋ na, Anutu ileŋ tiŋiizi kini kek. \v 18 Lutum tana, nio ko aŋkam popoŋana kini ma tipet ma tiwe boozomen. Tana maŋga ma la mi teege su pa lutum mi witi ma imaŋga.” \p \v 19 To Anutu ikam Agar mataana ma ikam pak mi ire yok touŋana ta, tau imbot kolouŋana pizin. Agar ikam yok putuunu kizin mi ila ma ikut. To imiili ma imar mini, mi ikam pa lutuunu ma iwin. \v 20 Timbotmbot su lele bilimŋana mi Anutu imboro Ismael ma iwe tomtom mi tiroono imbol pa uraata kamŋana. Mi ni peene kor kana ka tomtom. \v 21 Ni imbotmbot su lele bilimŋana ta zaana Paran na, mi naana ikam Aikuptu nan ta ma iwooli. \s1 Abaraam mi Abimelek timbuk sua isu Ber-Seba \p \v 22 Indeeŋe tana, king Abimelek ziru Pikol, ta biibi kizin malmal kan kini na, ziru timar ki Abaraam be ziŋan tiso sua. King isu to iso pini ta kembei. Iso: “Nio aŋute: Anutu ta ilae ku pa koroŋ boozomen ta kamam na. \v 23 Tana leleŋ be nu mbuk sua mbolŋana pio ila Anutu mataana ta kembei: Nu ko kam pakaamŋana sa pio, mi lutuŋ bizin, mi popoŋana tio tabe tipet pa kaimer i na pepe. Pa nio aŋkampewe u, tana nu irao kampe yo mi zin tomtom tau timbot toono ti ta we leembe pa i.” \v 24 Mi Abaraam iso: “Ina ambai. Nio aŋbuk sua be aŋkam ta kembei piom.” \p \v 25 Mi Abaraam le sua ri pa Abimelek. Pa yok touŋana kini, ta mbesooŋo ki Abimelek tikam ma iwe len kek. \v 26 Tamen Abimelek iso: “Wae, nio aŋute koroŋ tana som. Pa muŋgu nu so yo som tau. Asiŋ ikam mbulu tana? Buri ŋonoono ta nu sotaara yo pa i, tabe aŋleŋ.” \p \v 27 Tona Abaraam ikam sipsip mi makau pakan pa Abimelek, mi ziru timbuk sua be tiparlup zin. \v 28 Mi iyake sipsip paŋgarŋgaara popoŋan lamata mi ru tomen ma iur zin lae. \v 29 To Abimelek iwi i ma iso: “Uunu parei ta nu yake zin sipsip tana ma tilae?” \v 30 Abaraam ipekel kwoono ma iso: “Iŋgi nio aŋkam pu, bekena nu ute kat ta kembei: Nio ta aŋtou yok tana.” \v 31 Tanata tiwatwaata lele tana be Ber-Seba. Paso, ziru timbuk sua mi tipombol isu tana. \v 32 Tana ziru timbuk sua isu Ber-Seba be tiparlup zin, to Abimelek ziru Pikol, timiili mini ma tila pa lele kizin Pilistia. \v 33 Mi Abaraam ipaaza ke tamarisk ta isu Ber-Seba, mi isuŋ pa Merere ta imbotmbot ma alok i. \v 34 Mi Abaraam imbotmbot isu toono kizin Pilistia ma molo. \c 22 \s1 Merere itoombo Abaraam \p \v 1 Kaimer to Anutu itoombo Abaraam. Aigule ta na, iboobi. Iso: “Abaraam, Abaraam!” Abaraam ipekel kalŋaana ma iso: “Oi, nio ituŋ ti.” \v 2 To Anutu iso: “Nu lutum tamen ŋonoono ta Isak. Mi lelem pini ilip kat. Tamen koozi kami, mi niomru kala lele pakaana ki Moria. Kala, to kasala pa abal tabe aŋso u pa i. To puni ma imeete mi neeni be iwe patoronŋana pio.” \p \v 3 Tana kozeere, to Abaraam imaŋga, mi ipaala ke mi ituugu, to iur sala doŋki. Tona ikam lutuunu Isak mi mbesooŋo kini ru, mi ziŋan timaŋga ma tipa ma tila pa lele ta Anutu iso i pa i. \v 4 Tipa pa aigule ru, mi so iwe tel pa, to Abaraam mataana ila na, ire la pa lele ta tisombe tila pa i. \v 5 To iso pa mbesooŋo kini ru tana. Iso: “Niomru kombot tiŋgi raama doŋki. Mi nio niamru lutuŋ ko amla lele pakaana taŋga be amsuŋ. Tona amiili ma amar mini.” \p \v 6 To Abaraam ikam ke tabe ineene patoronŋana pa i, mi ikam la ki lutuunu Isak ma ikwaara, mi ni ikam you mi buza, mi ziru tipa ma tila. \v 7 Tiwwa ma tila, mi Isak iso pa tamaana Abaraam. Iso: “Wae tamaŋ!” Abaraam iso: “Lutuŋ, parei?” Isak iso: “You ma ke, ta takam i. Mi sipsip iŋgoi, tabe tapatoron Merere pa i?” \v 8 To Abaraam iso: “Lutuŋ, sipsip na, Anutu itunu ko ikam piti be tapatoroni pa.” Abaraam iso ta kembei, mi ziru tipa ma tila. \p \v 9 Ziru tila ma tipet lele tau Anutu iso Abaraam pa na, to Abaraam iŋgas pat ma iwe patoronŋana muriini, mi isan ke isala pat ŋgasŋana tana. Tona ipo lutuunu Isak kumbuunu ma namaana mi iuri sala. \v 10 Mi ikam buza ma iwit namaana be iup su pa lutuunu. \v 11 Som, mi Ŋgoŋana saamba kana ki Merere iboobo sula pini ma iso: “Abaraam, Abaraam!” Abaraam iso: “Ituŋ ti.” \v 12 To Ŋgoŋana tana iso: “Nomom pasaana lutum mi kam kosa sa pini pepe! Koozi mi nio aŋute kat: Nu mototo Anutu mi leŋleŋ la kalŋaana. Pa lutum tamen ŋonoono tina, nu ruuti pio som.”\x + \xo 22:12 \xt Ibr 11:17; Yems 2:21\x* \v 13 To Abaraam mataana ila na, ire sipsip ta ka kandaara ikoleege la ke namaana ma imbotmbot. Tana ila ma ikam sipsip tana, mi ipekel lutuunu mi ipatoron Merere pa. \v 14 Tana Abaraam ipaata lele tana zaana be ‘Lele tau Merere ikam piti.’ Tabe koozi tomini tomtom tiwatwaata abal tana be ‘Lele ta Merere ikam piti.’ \p \v 15 To Ŋgoŋana ki Merere saamba kana iboobo sula pa Abaraam mini ma iso: \v 16 “Iŋgi Merere itunu kalŋaana ta ima i. Nu leŋ la ni kalŋaana mi ruutu lutum tamenŋana tina pini som. Tana Merere imbuk sua mbolŋana pu, mi ipombol pa itunu zaana.\x + \xo 22:16 \xt Ibr 6:13-14\x* \v 17 Sua ta kembei: Ni kola iur kampeŋana biibi kat ise ku, mi ikam popoŋana ku ma tipet ma tiwe boozomen kembei pitik ta timbot saamba i, mi magargaara ta tai kana i. Mi popoŋana ku tana ko timender mbolŋana pa malmal ma tilip pa kan koi bizin.\x + \xo 22:17 \xt Un 12:2; Ibr 11:12\x* \v 18 Paso, nu leŋ la Merere kalŋaana. Tana popoŋana ku ko tiwe zaala be kampeŋana biibi ise kizin wal boozomen ta timbotmbot su toono na.”\x + \xo 22:18 \xt Ŋgo 3:25; Ga 3:8\x* \p \v 19 Tona Abaraam ziru Isak timiili ma tisula mini ki mbesooŋo ru tau. Mi ziŋan timaŋga mi timiili pa lele Ber-Seba, to Abaraam ipun su tana. \s1 Naor lutuunu bizin \p \v 20 Kaimer na, Abaraam ileŋ tiziini Naor kusiini Milka uruunu kembei ni ipeebe pikin pakan kek. \v 21-23 Mi lutuunu bizin ta zan tis: Uz (ni muŋgamuŋga). To Bus, Kemuel (Kemuel ti, ni Aram tamaana). To Kesed, Aso, Pildas, Yidlap, mi kaimerŋana kat na Betuel. (Betuel ti, ni ta Rebeka tamaana). Zin lamata mi tel tina, ina Abaraam tiziini Naor ziru Milka lutun bizin. \v 24 Mi Naor, ni iwoolo moori toro tomini, zaana Reuma. Reuma, ni ipeebe pikin paŋ: Teba, Gaam, Taas, mi Maaka. \c 23 \s1 Meeteŋana ki Sara \p \v 1-2 Ndaama ki Sara irao 127, mana imeete su kar Kiriat Arba, ta imbot la lele pakaana ki Kanaan. (Kiriat Arba zaana toro na, Ebron). Abaraam itaŋtaŋ pini ma som, \v 3 to izemi mi imaŋga ma ila kizin wal ki Et, mi iso pizin ta kembei. Iso: \v 4 “Nio iŋgi aŋwe leembe pa lele ti, mi leŋ toono sa som. Tana ko parei? Irao kere leŋ toono pakaana sa, be aŋgiimi ma iwe meeteŋan tiam murin, mi aŋur kusiŋ ilela?” \x + \xo 23:4 \xt Ŋgo 7:16; Ibr 11:9,13\x* \p \v 5-6 To zin wal ki Et tiso pini. Tiso: “Biibi, leŋ. Nu kolman mi tomtom zomŋom ki Anutu ta mbotmbot raama yam i. Tana itum re lele iŋgoi ta ambai be kusim ilela. Mi kam ŋgar boozo pepe. Tomtom tiam tasa ko iruutu pu na som.” \p \v 7-9 Tona Abaraam imaŋga, mi ituundu pizin, mi iso pizin. Iso: “Sombe koyok pio be aŋurpe leyam meeteŋan murin isu lele tiŋgi, na kala ki Zoar lutuunu Epron mi kiwi i pio, be ikam leŋ raŋ sumbuunu ta imbot toono kini Makpela zilŋaana na. Pa lele tana, ta aŋsombe aŋgiimi ma iwe leyam, mi aŋurpe ma iwe meeteŋan tiam murin. Mi kadoono piizi ta ni isombe leleene pa i, inako aŋkam pini.” \p \v 10 Abaraam izzo sua tana pizin wal ki Et ta tilup zin su lupŋana muriini na, Epron itunu imbotmbot tomini. Tana imaŋga mi imender la iwal biibi matan, to ipekel Abaraam kalŋaana ta kembei. Iso: \v 11 “O biibi tio leŋ, nio leleŋ be ŋgiimi toono tio pepe. Nio aŋbuk sua pu ila iwal ti matan ta kembei: Toono tana raama ka raŋ sumbuunu, ina nio aŋkam pu sorok, be iwe meeteŋan ku murin. La ma urpe kusim muriini mi uri lela.” \v 12 Tona Abaraam ituundu pizin mini, mi iso pa Epron ila iwal ta boozomen matan ma iso: \v 13 “Ina ambai. Mi tamen nio leleŋ be aŋgiimi kat toono tana. Tana toono kadoono ima muŋgu, tonabe aŋla ma aŋurpe kusiŋ muriini.” \p \v 14 Epron ipekel Abaraam kalŋaana ma isombe: \v 15 “Biibi, leŋ! Toono tana kadoono irao kembei pat milmilŋan munŋaana ta (400). Tamen toŋgo pa. Pa tomtom kembei ta iti na, tere pat tana kembei ta koroŋ sorok. La ma urpe kusim muriini.” \v 16 Abaraam ileŋ Epron kalŋaana, to inin le pat milmilŋan irao munŋaana ta (400), kembei ta ni iso na. \p \v 17-19 Tanata toono ki Epron ta imbot la Makpela mi igarau pa Mamre na, raama ka raŋ sumbuunu mi ke boozomen ta timbot pa toono tana, ina Abaraam iŋgiimi ma iwe lene. Mi wal boozomen ki Et ta timbotmbot pa lupŋana tana na, tileŋ sua tana mi tire kat koroŋ ki matan. To Abaraam ila ma iurpe kusiini Sara mi iuri ilela raŋ sumbuunu ta imbot pa toono Makpela, mi igarau pa kar Mamre na. (Kar Mamre, zaana toro Ebron.) \v 20 Tana toono pakaana tana raama ka raŋ sumbuunu, ina zin wal ki Et tikam ma iwe Abaraam lene, be iurpe ma iwe meeteŋan kini murin. \c 24 \s1 Mbesooŋo ki Abaraam ila mi ikam Isak ka moori \p \v 1 Merere iur kampeŋana matakiŋa boozo ise ki Abaraam, mi ila ila ma Abaraam iwe kolman kat. \v 2-3 To aigule ta na, Abaraam isu mi iso pa mbesooŋo kini mataana kana tau imborro koroŋ kini ta boozomen i, ma iso: “Leŋ. Nio leleŋ be nu ur nomom ise mbasaŋoŋ mi mbuk sua mbolŋana pio pa Merere ta imborro saamba mi toono na zaana ta kembei: Zin Kanaan ta itiŋan tombotmbot i, na nu ko irao kam moori kizin sa pa lutuŋ Isak pepe. \v 4 Kozo miili ma la pa toono tio mi wal tio, mi roogo moori sa ta niamŋan uyam tamen na, mi kami ma kamar.” \p \v 5 Mbesooŋo kini ileŋ sua tana, to iwi i ma iso: “Mi sombe moori leleene be izem lele kini ma niamru amar toono tiŋgi som, nako parei? Ko aŋur lutum ma imiili ma ila mini pa toono ta nu zem na?” \v 6 Abaraam ipekel kwoono ma iso: “Som kat! Ur lutuŋ ma imiili mini pa kar muŋguŋana ta aŋzem na pepe. \v 7 Pa Merere Anutu saamba kana, ta ikam yo ma aŋzem tamaŋ bizin mi toono tio na, ni imbuk sua be ikam toono ta tiŋgi pio mi zin popoŋana tio. Ni itunu ko iŋgo aŋela kini ma imuuŋgu pu. Tana nu ko rao ndeeŋe moori sa pa lutuŋ isu tiŋga. \v 8 Tamen sombe moori mburaana be niomru kimiili ma kamar lele tiŋgi som, inako sua mbukŋana ku taiŋgi iwe pataŋana pu som. Mi motom iŋgal, kam lutuŋ ma imiili ma ila mini pa kar tio muŋguŋana pepe.” \v 9 Abaraam iso makiŋ, to mbesooŋo tana iur namaana ise Abaraam mbasaŋana, mi imbuk sua pini be ito sua kini tana. \p \v 10 Tona mbesooŋo ikam kamel laamuru ki biibi kini mi koroŋ ambaimbaiŋan matakiŋa tomini, mi imaŋga raama ma ila. Ipa ma ila lele molo ki Mesopotamia. Ila igarau kar ki Naor, \v 11 mi rorou, to keteene su yok touŋana ta imbot igarau kar. Kar tana ka moori bizin, rorou to tilala be tise kan yok isu tana. \v 12 Tana mbesooŋo isu mi isuŋ ta kembei. Iso: “O Merere Anutu ki biibi tio Abaraam, koozi swe kampeŋana ku pa biibi tio, mi lae tio mi kam ma uraata tio iur ŋonoono. Leleŋ be kam ta kembei: \v 13 Nio ko aŋmender kolouŋana pa yok touŋana ti. Mi iŋgi be zin moori kar kan timar ma tise yok i. \v 14 Tana nio ko aŋso pa moori sa be ise koŋ yok. Mi sombe ni ipekel sua tio ta kembei: ‘Ina ambai. Nio ko aŋse kom be win. Mi ko aŋse yok pizin kamel ku tomini.’ Sombe ni iso ta kembei, inako moori ta tana tabe aŋkami pa mbesooŋo ku Isak. Naso aŋute kembei nu motom iŋgalŋgal sua ta mbuk pa biibi tio Abaraam na, mi urur lelem pini.” \p \v 15 Ni izuŋzuŋ, mi moori ta, ni ikuundu kuuru mi imar pa yok touŋana tana. Moori tina zaana Rebeka, mi tamaana Betuel. Betuel, ni Naor mi Milka lutun. Mi Naor, ni Abaraam tiziini. \v 16 Rebeka, ni moori kaibiim kat, mi tomooto tasa ire i zen. Ni isula yok touŋana ma ise ka yok ila kuuru kini, mi ikuundu ma ise mini, \v 17 to mbesooŋo tana ipaŋuru i ma ila, mi iso pini. Iso: “Ai, irao liŋ koŋ yok risa ma aŋwin?” \v 18 Rebeka ipekel kalŋaana ma iso: “Biibi tio, is, win.” To loŋa mi iur kuuru isu mi ise ka yok ma iwin. \v 19 Iwin makiŋ, to Rebeka iso: “Nio ko aŋse kamel ku kan yok ma tiwin ma irao zin tomini.” \v 20 Tana karau men mi iliŋ yok isula zwor kizin kamel mi ila ma ise mini. Inoknok ma kamel ta boozomen tiwin ma timap. \v 21 Mi mbesooŋo, ni imbotmbot, mi irre i men mi ikam ŋgar ta kembei: Pai kini ko iur ŋonoono, som som? \p \v 22 Zin kamel tiwin ma tirao, tona ni ikam ŋooro milmilŋana ma iur la Rebeka kuzuunu, mi ikam ŋgeeme milmilŋan bibip ru ma izun sala Rebeka namaana. \v 23 To iwi lae pini ma iso: “Nu tomom asiŋ? Ko niam irao amkeene ruumu kini pa mbeŋ ta koozi?” \v 24 Mi Rebeka ipekel kalŋaana ma iso: “Nio Betuel lutuunu moori, mi tumbuŋ bizin Naor mi Milka. \v 25 Ruumu tiam, iŋga irao. Mi zin mbili tomini na, kan kini irao.” \v 26 Tona mbesooŋo ilek kumbuunu mi ituundu su toono, mi ipakur Merere ta kembei. \v 27 Iso: “Nio aŋpakur Merere Anutu ki biibi tio Abaraam. Pa ni itoto sua ta imbuk pa biibi tio Abaraam mi iurur leleene pini. Tanata ipaŋgutŋguutu yo ma aŋmar aŋpet mi aŋdeeŋe kat Abaraam itunu wal kini tau.” \p \v 28 Tona Rebeka iloondo ma ila, mi isotaara naana pa mbulu boozomen ta ipet pini su yok touŋana na. \v 29-30 Beso Rebeka toono Laban ire ŋooro milmilŋana ta imbot la lunuri kuzuunu, mi ŋgeeme milmilŋan ru ta isala namaana, mi ileŋ ka sua ta boozomen na, iloondo karau men ma ila pa yok touŋana be ire mbesooŋo tana. Beso ipet yok touŋana uunu na, ire i imendernder raama kamel kini. \v 31 Ipet kini, to iso: “O kampeŋana ki Merere ko imbotmbot se ku. Parei ta nu mendernder mat? Mar ma tala ruumu. Pa nio aŋurpe nu niomŋan kamel ku muriyom kek.” \v 32 Tana mbesooŋo ikam zin kamel mi ziŋan tila ruumu ki Laban. To Laban ikam mburu ma isu pizin kamel, mi ikam kan mbutmbuutu ma tikan. Mi ikam yok ma ila pa mbesooŋo ki Abaraam ziŋan zin wal ta tigaabi na, be tiŋguuru kumbun pa. \v 33 Mi tiurpe kini pini mi tiur su kereene uunu be ikan. Tamen ni iso: “Kini ti imbot muŋgu. Pa nio leŋ sua piom.” Laban iso: “Ambai. So yam lak.” \p \v 34-35 Tona mbesooŋo imaŋga mi iso ta kembei. Iso: “Nio mbesooŋo ki Abaraam. Ni, Merere Anutu ikampe i ma biibi kat, tana iwe tomtom zaanaŋana mi mbio uunu. Ni le makau, sipsip, mekmek, doŋki, mi kamel boozo kat. Mi le pat milmilŋan boozo, mi mbesooŋo tomooto mi moori boozo tomini. \v 36 Biibi tio Abaraam kusiini Sara iwe kolmannan kat mi ipeebe Abaraam le pikin tomooto ta. Mi ni iur koroŋ kini ta munŋaana men be iwe lutuunu tana lene. \v 37 Mi biibi tio iso pio ma aŋbuk sua mbolŋana pini ta kembei: Zin Kanaan ta ni ziŋan timbotmbot na, nio irao aŋkam moori kizin sa pa lutuunu Isak na som. \v 38 Bela aŋla pa itunu wal kini mi aŋru moori sa pa lutuunu. \v 39 Mi indeeŋe tau nio be aŋmaŋga ma aŋmar i na, aŋwi biibi tio ta kembei. Aŋso: ‘Mi sombe moori tana mburaana be niamŋan amar som, inako parei?’ \v 40 Mi ni ipekel kalŋoŋ ma isombe: ‘Merere ta imbotmbot raama yo mi aŋbesmbeeze pini i, ni ko iŋgo aŋela kini ma igaabu mi niomru kala, bekena uraata ku iur ŋonoono. Tana nu ko rao kam moori tasa ki wal ki tamaŋ bizin pa lutuŋ Isak. \v 41 Mi sombe wal tio tiyok som, inako sua ku mbukŋana tana iwe pataŋana pu som.’” \p \v 42 To mbesooŋo iseeŋge sua kini mini ma iso: “Koozi nio aŋmar yok touŋana na, aŋsuŋ ta kembei: ‘O Merere Anutu ki biibi tio Abaraam, sombe nu lelem be uraata tio iur ŋonoono, na lae tio be mbulu ta kembei ipet: \v 43-44 Nio ko aŋbot kolouŋana pa yok touŋana ti. Mi sombe moori sa imar be ise yok, na nio ko aŋso pini be ikam koŋ yok risa ma aŋwin. Mi sombe ni ipekel ma iso: ‘Ina ambai. Ko aŋse kom yok risa be win. Mi ko aŋse pizin kamel ku tomini be tiwin.’ Sombe ipekel ta kembena, na moori ta nu itum roogi pa biibi tio lutuunu na, ni ta tina.’ \p \v 45 Nio aŋzuŋzuŋ la leleŋ, mi motoŋ ila na, aŋre Rebeka ikuundu kuuru mi ipa ma imar. Ni isula ma ise yok makiŋ, to aŋso lae pini be ikam koŋ yok risa ma aŋwin. \v 46 To ni loŋa men mi iur kuuru kini isu, mi iso: ‘Is, win. Mi kamel ku tomini, ko aŋse kan ma tiwin.’ Tana nio aŋwin, mi ni ise yok pizin kamel tio tomini ma tiwin ma tirao. \v 47 Tabe aŋwi i ma aŋso: ‘Nu asiŋ lutuunu moori?’ Mi ni iso: ‘Nio tamaŋ Betuel. Mi tumbuŋ bizin Naor mi Milka.’ Indeeŋe nio aŋleŋ sua tina, tona aŋkam ŋooro ma aŋur ila kuzuunu, mi aŋzun ŋgeeme ru sala namaana. \v 48 Tona aŋlek kumbuŋ mi aŋtuundu su toono, mi aŋpakur Merere Anutu ki biibi tio Abaraam. Paso, ni ipaŋgutŋguutu yo ma aŋmar aŋpet ma aŋdeeŋe kat biibi tio tumbuunu moori be aŋkami pa lutuunu. \v 49 Tana koozi, sombe niom kakampe biibi tio mi koto mbulu ki toŋmatiziŋ ma koyok, na koso kat sua ma aŋleŋ. Mi sombe som, na kosotaara yo bekena aŋru zaala toro sa.” \p \v 50 Tona Laban ziru Betuel tipekel kalŋaana ma tiso: “Mbulu taiŋgi ipet pa Anutu itunu tau. Tana niamru amrao amso sua sa som. \v 51 Rebeka, ni imbotmbot i. Kami mi niomru kala, bekena iwe biibi ku lutuunu kusiini, kembei ta Merere itunu iso na.” \p \v 52 Mbesooŋo ki Abaraam ileŋ sua tana, to iŋgun kumbuunu mi ituundu su toono mi ipakur Merere. \v 53 Tona ikam yorondiŋ mi natabu, mi koroŋ milmilŋan pakan, mi mburu ndabokbokŋan ma ikam pa Rebeka. Mi ikam Rebeka toono Laban ziru naana len koroŋ ambaimbaiŋan tomini bekena iroogokaala Rebeka pa Isak. \v 54 To ziŋan wal kini tikan kini mi tikeene. Mankwoono na, timaŋga to ni iso: “Nio leleŋ be aŋmiili ma aŋla mini ki biibi tio. Parei, niom koyok?” \v 55 Tamen Rebeka toono Laban mi naana tiso: “E-e, kala loŋa pepe. Moori ti ko itiŋan tombot ŋana ri muŋgu, mana ko niomŋan kala.” \v 56 Tamen mbesooŋo iso pizin. Iso: “Kuruutu yo pepe. Koyok pio mibe loŋa aŋmiili ma aŋla ki biibi tio. Pa Merere ilae tio, mi ikam ma uraata tio iur ŋonoono kek.” \v 57 To ziru tiso: “Kenako toboobo Rebeka ma imar, mi tiwi i ten.” \v 58 Tana tiboobo Rebeka ma imar, to tiwi i. Tiso: “Parei, nu lelem sombe niomru tomtom ti kala ta buri?” Mi ni ipekel kwon ma iso: “E, nio leleŋ be aŋla.” \p \v 59 Tabe tiur Rebeka ziru moori tabe mataana pini i, be ziŋan mbesooŋo ki Abaraam mi wal kini tila. \v 60 Mi tipombol Rebeka pa sua ta kembei. Tisombe: \q1 “Luyamri, nu ko we tomtom munŋaana ka tieene nan. \q1 Mi popoŋana ku ko tikas kan koi bizin, \q1 mi tikam toono kizin.” \b \p \v 61 Tona Rebeka ziŋan zin mbesooŋo moori kini tise kamel, mi timaŋga be tila. Tana mbesooŋo ki Abaraam ikam Rebeka ma ziŋan timiili ma tila. \p \v 62 Indeeŋe mazwaana tana, Isak imbotmbot lele pakaana ki Negeb. Imbot lele bilimŋana ta igarau yok touŋana ta zaana Laai-Roi. \v 63 Rorou ta na, ni ipera mat bekena iwwa lene ri. Mi mataana ila na, ire zin kamel timar. \v 64 Mi Rebeka tomini mataana ila na, ire la pa Isak imar. Tana izem kamel kini, mi isu toono, \v 65 mi iwi mbesooŋo ki Abaraam ma iso: “Tomtom ta ipa ma imar i, iŋga asiŋ?” Mi mbesooŋo iso: “Iŋga biibi tio.” To Rebeka ikam kawaala mi ipakaala mataana. \v 66 Tana Isak imar ipet kizin, to mbesooŋo iso i pa mbulu boozomen ta ipet pini isu lele ki Mesopotamia na. \v 67 To Isak ikam Rebeka ma tilela beeze ta muŋgu naana Sara imbotmbot pa na, mi ziru tiwoolo. Mi Isak, ni leleene ilip kat pa Rebeka. Tabe mataana mbeleele naana ta imeete na, mi leleene ipata pini mini som. \c 25 \s1 Abaraam popoŋana kini pakan \p \v 1 Kaimer to, Abaraam iwoolo moori toro, zaana Ketura. \v 2 Ketura, ni ipeebe pikin lamata mi ta. Pikin ta zan tis: Simran, Yoksan, Medan, Midian, Isbak, mi Sua. \v 3 Yoksan, ni ipeebe Seba mi Dedan. Mi Dedan, ni popoŋana kini ta zin wal ki Asur, Letus, mi Leum. \v 4 Midian, ni lutuunu bizin zan ta Epa, Eper, Anok, Abida, mi Elda. Ina zin tana, ta tiyooto pa Ketura. \p \v 5 Abaraam ikam koroŋ kini ta boozomen ila ki lutuunu Isak.\x + \xo 25:5 \xt Un 24:36\x* \v 6 Tamen indeeŋe ta ni imbotmbot men na, ni ikam sorok koroŋ kini pakan pa lutuunu bizin pakan, to iur zin ma tila len pa lele pakaana ki zoŋ uunu. Pa leleene be tigarau lutuunu Isak pepe. \s1 Abaraam imeete \p \v 7-8 Abaraam, mbotŋana kini ambai men ma iwe kolman kat. Mi ndaama kini irao 175, mana imeete ma ila igaaba zin wal kini ta timeete muŋgu na.\x + \xo 25:7-8 \xt Un 15:5\x* \v 9 Mi lutuunu bizin ru, Isak ziru Ismael, ta tiuri lela naala raŋŋana su toono Makpela ta igarau pa kar Mamre na. Muŋgu, toono tana, ki Zoar lutuunu Epron. Zoar, ni uunu kini imar pa Et. \v 10 Toono Makpela tana, ina Abaraam iŋgiimi la kizin Et. Toono tana, ta titwi Abaraam ziru kusiini Sara sula pa. \v 11 Abaraam imeete, to Anutu iur kampeŋana kini ise ki lutuunu Isak. Indeeŋe tana, Isak imbotmbot igarau yok touŋana ta tipaata be Laai-Roi. \s1 Popoŋana ki Ismael \p \v 12-15 Iŋgi Abaraam lutuunu Ismael ziŋan popoŋana kini mbol kizin. Agar, ta Aikuptu nan mi mbesooŋo moori ki Sara na, ta ipeebe Abaraam le pikin tomooto ta zaana Ismael. Mi Ismael, ni ipeebe Nebaiot, Kedar, Adbel, Mipsam, Misma, Duma, Masa, Adad, Tamar, Yetur, Napis, mi Kedema. \v 16 Ismael lutuunu bizin tina tipet ma tiwe uunu laamuru mi ru, mi tila timbot pa lele kizin kizin. \v 17 Ismael, ndaama kini irao 137, to imeete ma ila igaaba zin wal kini ta timeete kek na. \v 18 Mi popoŋana kini tila ma timbot la lele ki Abila mi Sur mazwan. Lele tina igarau pa toono ki Aikuptu ka seŋgaaŋa mi zaala ta ila pa lele kizin Asiria. Mi Ismael popoŋana kini tana ziŋan zin toŋmatiziŋ kizin na, gorgori tiparzorzooro mi tiparwe kan koi.\x + \xo 25:18 \xt Un 16:12\x* \s1 Isau mi Yakop \p \v 19 Iŋgi Abaraam lutuunu Isak ziŋan popoŋana kini mbol kizin. \v 20 Indeeŋe ndaama ki Isak irao tomtooru (40), to iwoolo Rebeka. Rebeka tamaana zaana Betuel. Ni uunu kini ipet pa Aram, mi imbotmbot la lele pakaana ki Mesopotamia. Mi Rebeka toono, ni zaana Laban. \v 21 Rebeka, ni koposomŋana. Tana Isak isuŋ Merere be iuuli. Mi Merere ileŋ suŋŋana kini, to Rebeka kopoono.\x + \xo 25:21 \xt Un 11:30, 29:31\x* \v 22 Pikin tana boogo tau. Mi timbulmbuulu lele lela nan kopoono. Tana Rebeka iso: “Wai, parei ta mbulu ti ipet pio i?” Mi ila isuŋ Merere be ipaute i pa ka uunu. \p \v 23 To Merere iso pini ta kembei. Iso: \q1 “Ina tomtom un ru ta timbot lela kopom na. \q1 Pa wal ru ko tiyooto pu, mi tipeete zin ma tiparmbot molo pizin. \q1 Ta ko mburaana ilip pa toro. \q1 Mi kolmanŋana ko imbeeze pa kaimerŋana.”\x + \xo 25:23 \xt Ro 9:12\x* \b \p \v 24 Indeeŋe Rebeka ikam tomtom na, ipeebe pikin boogo ma tisu. \v 25 Muŋgamuŋga na, kuliini siŋsiŋŋana mi rumunrumunŋana. Tana tipaata zaana be Isau. \v 26 To tiziini na, isou kiskis toono kumbu ŋuzuunu mi isu. Tana tipaata zaana be Yakop. Indeeŋe pikin ru tana tisu na, Isak ndaama kini irao tomto tel (60). \p \v 27 Timbotmbot ma pikin ru tana titum ma tiwe tomtom. Isau, ni tomtom ki buzur ruŋana mi kumbu paipaiŋana. Tamen Yakop, ni tomtom manneŋana mi imborro uraata kar kana. \v 28 Tana Isak leleene ilip pa Isau. Pa leleene be ikanan buzur su kana. Mi Rebeka na, leleene ilip pa Yakop. \s1 Isau irepiili muriini tau muŋgamuŋga kana i \p \v 29 Aigule ta na, Yakop iurpe yambon ambaiŋana ma inoinoi, mi Isau imbot su mi ipet. Mi peteli ma isaana kat. \v 30 Tana ipet to, iso pa Yakop: “Aiss, nio ti petel yo ma aŋsaana kat. Yambon siŋsiŋŋana tina, zoobo koŋ sa imar, be aŋwin ta buri.” (Tanata tipaata Isau zaana toro be Edom). \v 31 Tamen Yakop iso: “Ambai. Mita irao be taparpekel murindi, mi nio aŋkam murim ma aŋwe pikin muŋgamuŋga?” \v 32 To Isau iso: “Aiss, muriŋ muŋgamuŋga na koroŋ sorok. Aŋgo pa kosa i. Mi yambon imar ma aŋwin lak. Pa iŋgi be aŋmeete i.” \v 33 Yakop iso: “Ta nu yok kat mi mbuk sua pio muŋgu mi pombol ma imbol kat.” Tona Isau imbuk sua pini, mi ipombol ma imbol kat be ziru tiparpekel murin ma Yakop iwe pikin muŋgamuŋga. \v 34 Imbuk sua pini makiŋ, to Yakop ikam ka narabu mi yambon ma ikan mi iwin. To imaŋga ma ila ne. \p Tana Isau irepiili muriini muŋgamuŋga kembei koroŋ sorok.\x + \xo 25:34 \xt Ibr 12:16\x* \c 26 \s1 Isak imbotmbot su kar Gerar \r (Un 12:10-20, 20:1-18) \p \v 1 Indeeŋe tana, peteele biibi toro ipet su toono Kanaan, kembei ta muŋgu ipet pa mazwaana ki Abaraam na. Tabe Isak imaŋga mi isombe iko ma isula pa lele kizin Aikuptu. Iwwa ma ila, to ipet kar Gerar. Kar tina, king kizin Pilistia ta zaana Abimelek, ni imborro. \v 2 Isak imbotmbot su kar tina, mi Merere ipet kini mi iso pini ta kembei: “Sula pa lele kizin Aikuptu pepe. Mbotmbot lele ta aŋso u pa na. \v 3 Naso aŋbotmbot raamu, mi aŋkampe u. Pa toono ta boozomen tiŋgi, kola aŋkam ma iwe nu mi zin popoŋana ku leyom. Mi sua ta muŋgu aŋbuk la ki Abaraam mi aŋpombol, nako imbol ma imbotmbot men. \v 4 Nio kola aŋkam popoŋana ku ma tipet ma tiwe munŋaana ka tieene kembei pitik ta timbot sala saamba na. Mi aŋkam toono tiŋgi ma imap ma iwe len. Mi popoŋana ku tana ko tiwe zaala be kampeŋana biibi ise kizin wal boozomen ta timbotmbot toono na. \x + \xo 26:4 \xt Un 12:2, 15:5, 22:16-18\x* \v 5 Kola aŋkam ta kembena. Paso, tomom Abaraam, ni ileŋleŋ la kalŋoŋ mi ito kat. Mi itoto tutu tio mi sua boozomen ta aŋur pini na.” \p \v 6 Tana Isak isula Aikuptu som, mi imbotmbot su kar Gerar. \v 7 Tamen indeeŋe zin tomooto ki kar tana tiwi Isak pa kusiini na, ni iso: “Iŋgi nio luŋri.” Iso sua tana paso, Rebeka, ni moori kaibiim kat. Tana Isak imoto: Kokena tipuni ma imeete mi tikam kusiini. \v 8 Isak imbotmbot kar tana ma molo ŋana ri. To aigule ta na, Abimelek ta king kizin Pilistia na, imender la miiri kwoono mi mataana ila, to ire Isak imbeŋbeeŋe pa Rebeka. \v 9 Tabe Abimelek iboobo Isak ma imar, mi iso pini: “Wae, ina sa nu kusim na! Parei ta nu so nu lumri?” Isak ipekel kalŋaana ma iso: “Nio aŋkam ta kembena paso, aŋmoto: Kokena kupun yo ma aŋmeete mi kakam kusiŋ.” \v 10 To Abimelek iso: “Oo, parei ta nu kam pakaamŋana piam ta kembei? Kozobe tomooto sa ziru kusim tikeene, so amkam sanaana biibi mi pataŋana ise tiam.” \v 11 Tona Abimelek iur sua pa tomtom kini ta boozomen ma isombe: “Keleŋ! Tomtom tasa isombe imbuulu tomtom taiŋgi, som kusiini, nako imeete.” \p \v 12 Indeeŋe ndaama tana na, Isak ipaaza kini isula toono tana ma ŋonoono ipet ma irao kembei tomto lamataŋa. Pa Merere ikampe i kat. \v 13 Tabe ni iwe tomtom biibi. Pa ka kini mi le mburu boozomen. Mi ila ila ma irao ni iwe mbio uunu kat. \v 14 Ni le mbili matakiŋa boozo kat. Mi mbesooŋo kini ta kembena, boozomen. Tana zin Pilistia kan matan mburmbur pini, \v 15 mi tikam toono mi tilol yok touŋan boozomen ta muŋgu zin mbesooŋo ki Abaraam tikel na. \v 16 Tona king Abimelek iso pa Isak: “Zem lele tiam tiŋgi mi la lem. Pa nu mburom ilip piam kek.” \p \v 17 Tana Isak imaŋga, to izem zin, mi ila ma itu su lele keteeneŋana ta zaana Gerar. \v 18 To yok touŋan ta muŋgu zin mbesooŋo ki Abaraam tikel mi zin Pilistia tilol na, ni itou mi iurpe mini, mi iwatwaata zan tau muŋgu tamaana iwatwaata na. \v 19 To zin mbesooŋo kini tila ma tikel toono sumbuunu toro isu lele tana ma tindeeŋe yok bukbuk ma ise. \v 20 Tamen zin mboroŋan kizin sipsip ki kar Gerar ziŋan zin mbesooŋo ki Isak ta timborro sipsip kini na, tisu mi tiŋooŋo pa yok tana. Zin Gerar kan tiso ina zin kizin. Mi zin mboroŋan ki Isak tiso: “Som, ina niam tiam.” Tanata tipaata yok touŋana tana zaana be ‘Yok Ŋoŋi Kana.’ Pa tiŋooŋo pa tau. \v 21 Tona zin mbesooŋo kini tikel yok touŋana toro. Tamen wal pakan tiŋooŋo pa yok tana tomini. Tana tipaata yok tana zaana be ‘Yok Ki Parzooroŋana.’ \v 22 To Isak izem lele pakaana tana, mi ila ma ikel yok touŋana toro. Mi yok touŋana tina, tiŋooŋo pa som. Tana Isak ipaata yok tana zaana be ‘Mazwaana Biibi.’ Pa isombe: “Koozi, Merere iur lele ta irao piti. Tana iŋgi be tombot ambai su toono ti ma tamasak.” \s1 Anutu ipet ki Isak \p \v 23 To Isak imaŋga mini, mi isala pa kar Ber-Seba. \v 24 Mi mbeŋ na, Merere ila ipet kini, mi iso pini ta kembei. Iso: “Nio Anutu ki tomom Abaraam. Moto pepe. Pa motoŋ iŋgalŋgal mbesooŋo tio Abaraam. Tana nio kola aŋbotmbot raamu mi aŋkampe u, mi aŋkam ma popoŋana ku tipet ma tiwe boozomen.” \x + \xo 26:24 \xt Un 12:2\x* \v 25 To Isak iŋgas pat ma iwe patoronŋana muriini, mi isuŋ pa Merere isu lele tana. Mi itu su lele tana, mi mbesooŋo kini tikel yok touŋana toro. \s1 Isak ziru Abimelek timbuk sua \p \v 26 Kaimer mana Abimelek, ni izem kar Gerar mi imar be ire Isak. Imar ramaki tomtom kini ŋgarŋana ta zaana Ausat, mi biibi kizin malmal kan kini, zaana Pikol. Zin tel tana timar ma tipet ki Isak, \v 27 to ni iso pizin ta kembei. Iso: “Niom kuur koi pio mi kiziiri yo pa toono tiom kek. Mi iŋgi parei ta kamar tio mini?” \v 28 To zin tel mi tiso: “Niam amkilaala kek ta kembei: Nu, Merere imbotmbot raamu. Tana amsombe itiŋan tumbuk sua be taparlup ti ma tewe tamen. \v 29 Naso nu pasaana yam som, kembei ta muŋgu niam ampasaanu som, mi amkampe u, mi amzemu ma la raama lelem ambaiŋana. Mi re, iŋgi kampeŋana ki Merere imbotmbot se ku i.” \v 30 Tona Isak iurpe kini biibi, mi ziŋan tikanan ma tiwinin. \v 31 Mankwoono mbeŋbeŋŋana na, timaŋga mi ziŋan timbuk sua mi tipombol ma imbol kat. To Isak iur zin la zaala ma tila raama lelen ambai. \v 32 Indeeŋe aigule tana, zin mbesooŋo ki Isak timar ma tiso pini: “Ai, niam amdeeŋe yok bukbuk ma ise pa toono sumbuunu ta amkel na.” \v 33 To Isak ipaata yok touŋana tina be Seba. Tanata tiwatwaata kar ta imbot igarau pa yok tana na, zaana be Ber-Seba. Mi zaana tana imbotmbot men i. \s1 Isau kusiini bizin \p \v 34 Indeeŋe Isau ndaama kini irao tomtooru (40), to iwoolo moori ru ta un ipet pa Et. Moori ta, zaana Yudit. Ni Beri lutuunu moori. Mi toro zaana Basemat. Ni Elon lutuunu moori. \v 35 Tamen leembe nan ru tana tikam ma rwon Isak ma rwon moori Rebeka lelen ipata kat. \c 27 \s1 Yakop ikam pakaamŋana mi ikem pombolŋana ki Isau \p \v 1 Isak, ni iwe kolman kat mi mataana isaana ma irao ire kat lele mini som. Aigule ta na, iboobo lutuunu Isau ma imar, mi iso pini ma iso: “Lutuŋ o!” Isau iso: “Oi, ituŋ ti.” \v 2 To Isakbi iso: “Leŋ. Iŋgi aŋwe kolman kek, mi aŋkankaana pa koŋ mete. \v 3 Tana kam peene ku mi la pa su ma ru koŋ buzur sa. \v 4 To urpe koŋ yambon ambaiŋana sa tabe ikam ŋgureŋ i, mi kam ma imar ma aŋwin. Tonabe aŋkam pombolŋana tio ise ku. Besombe aŋmeete, na aŋmeete lak.” \p \v 5-6 Indeeŋe Isak izzo sua pa lutuunu Isau na, Rebeka ileŋuti kek. Tana Isau ila pa su be iru buzur, to Rebeka imaŋga mi iso pa lutuunu Yakop ma iso: “Buri ŋonoono ta aŋleŋ tomom iso pa tom ta kembei. Isombe: \v 7 ‘Isau, kam buzur sa ma urpe koŋ yambon ambaiŋana. Tonabe aŋpombolu pa Merere mataana. Besombe aŋmeete, na aŋmeete lak.’ \v 8 Tana lutuŋ, kozo leŋ la kalŋoŋ, mi to sua ta iŋgi aŋur pu i. \v 9 La ta mbili murin a. To kam mekmek lutuunu ndekndekŋan ru ma timar tio, mi nio ko aŋurpe tomom ka yambon ambaiŋana tabe iwin ma ikam ŋgureene i. \v 10 To kam ma la kini ma iwin. Naso ikam pombolŋana kini ise ku pataaŋa.” \p \v 11 Mi Yakop iso pa naana Rebeka ma iso: “Wai anaŋ, ina ambai, mi tamen atoŋ Isau, ni kuliini rumunrumunŋana. Mi nio na, kuliŋ ŋgeezeŋoŋ. \v 12 Kokena tamaŋ izorom yo, to iute kembei nio aŋpakaami. Tona ikam pombolŋana kini ise tio som, mi ipiri sua sananŋana pio.” \v 13 Tamen naana iso pini: “Lutuŋ, kam ŋgar boozo pepe. Sombe ni ipiri sua sananŋana pu, inako ka pataŋana ise tio. Tana leŋ la kalŋoŋ ti, mi la ma kam zin mekmek ma timar.” \p \v 14 Tana Yakop imaŋga, to ila mi ikam zin mekmek ma ila ki naana. Mi ni karaukarau ma iurpe yambon ambaiŋana tabe Isak iwin ma ikam ŋgureene i. \v 15 To Rebeka ila ma ikam mburu ambaiŋana ki lutuunu Isau ta iur su beeze leleene na, mi ikam la ki Yakop be izeebi pa. \v 16 Mi iur mekmek kuliini ma ise Yakop ka bolboolo, mi itautau la namaana ŋgureene. \v 17 Tona ikam yambon tana ramaki narabu ma ila ki Yakop. \p \v 18 Yakop ikam mi ila ki tamaana, to iso pini. Iso: “O tamaŋ!” Tamaana iso: “Lutuŋ, ina nu asiŋ?” \v 19 Yakop iso: “Nio Isau tau, lutum muŋgamuŋga. Yambon ta so pa, ta iŋgi aŋkam ma aŋmar i. Maŋga ma win mi kam pombolŋana ku ise tio.” \v 20 To Isak iso: “Wae, lutuŋ, nu ndeeŋe koroŋ karau men?” Yakop iso: “Merere Anutu ku ta ipaŋgutŋguutu yo, tabe loŋa mi aŋdeeŋe.” \p \v 21 To Isak iso: “Mar ŋana mi aŋteegu. Ko nu lutuŋ Isau tau?” \v 22 Tana Yakop ila ma tuŋla kat ki tamaana, mi ni izoromi to iso: “Kalŋom na, kembei Yakop kalŋaana. Tamen nomom na, rumunrumunŋana kembei ta Isau namaana.” \v 23-24 Tana Isak ikilaala Yakop som. Paso, namaana rumunrumunŋana kembei ta Isau. To Isak imaŋga be ipomboli. Som, mi iso: “E-e! Nu Isau tau?” Yakop iso: “E, nio tau.” \p \v 25 Tona Isak iso: “Kena kam koŋ yambon tana imar. Pa leleŋ be aŋwin buzur su kana ka yambon ta itum urpe na. Tona aŋpombolu.” To Yakop ikam yambon ma ila ki tamaana Isak ma iwin, mi ikam ka yok baen tomini. \v 26 Iwin makiŋ, mi iso pini: “Lutuŋ, mar sou yo.” \v 27 Tana Yakop ila ma isou i. Mi Isak iyoozo mburu ki Isau kuziini, to ikam pombolŋana kini ise ki Yakop. Iso:\x + \xo 27:27 \xt Ibr 11:20\x* \q1 “Aa, lutuŋ ti kuziini na, \q1 kembei su ta kampeŋana ki Merere imbotmbot pa! \p \v 28 Anutu ko ikam tolou ki saamba ma isu pu, \q1 mi ipembeeze toono ku ma mbuyeene, \q1 bekena ipiyooto kini mi baen ma boozo kat. \q1 \v 29 Zin karkari ko timbeeze pu. \q1 Mi toono pakan ka tomtom bizin ko tilek kumbun pu. \q1 Nu ko we biibi pa toŋmatiziŋ ku. \q1 Mi nom lutuunu bizin ko tilek kumbun pu. \q1 Zin wal ta so tipiri sua sananŋana pu, inako zitun tisaana. \q1 Mi zin wal ta so tisuŋ Anutu be ikampe u, inako zitun tikam kampeŋana tomini.”\x + \xo 27:29 \xt Un 25:23; Ibr 11:20\x* \s1 Isau itaŋroro tamaana pa le pombolŋana \p \v 30 Isak ipombol Yakop makiŋ, to Yakop izemi mi iyooto ma ila lene. To molo som na, toono Isau per ma ipet pa su. \v 31 Mi ni tomini iurpe yambon ambaiŋana. Tana ikam ma ila ki tamaana, mi iso: “O tamaŋ, buzur su kana ka yambon, ta aŋurpe kek. Maŋga ma win mi pombol yo.” \v 32 Tabe Isak imorsop mi iso: “Wai, iŋgi nu asiŋ toro?” Isau iso: “Nio Isau tau, lutum muŋgamuŋga.” \v 33 To Isak keteene ikam keŋ mi iso: “Nu mar zen, mi tomtom sa ta ikam koŋ yambon ma imar ma aŋwin mi aŋpomboli kek. Ko asiŋ? Pa pombolŋana tio, ta imap ma ise kini kek. Mi iŋga ko imbotmbot se kini ma alok.” \p \v 34 Isau ileŋ tamaana iso sua tana, to isu na itaŋ ma biibi. Itaŋ ma iyeryer, mi iso: “O tamaŋ, pombol yo tomini lak.” \v 35 Tamen Isak iso: “Waii, pombolŋana ta aŋso aŋkam pu, ta tizim imar ma ipakaam yo mi ikem kek.” \p \v 36 Tabe Isau iso: “Pisis Yakop, ina itop la kat kini! Pa iŋgi ni ipakaam yo pa ru i. Muŋgu ikem muriŋ muŋgamuŋga kana i. Mi buri ikem pombolŋana tabe ise tio i tomini.” To Isau iwi tamaana mini ma iso: “Parei, pombolŋana toro sa som?”\x + \xo 27:36 \xt Un 25:29-34\x* \v 37 Isak ipekel kalŋaana ma iso: “Nio aŋur tizim mi popoŋana kini be tiwe biibi pu, mi nu mi popoŋana ku be kewe mbesooŋo pizin. Mi kini mi baen ŋonon na, aŋkam pini kek. Tana lutuŋ, kosa sa imbot be aŋkam pu i som.” \p \v 38 Tamen Isau itaŋroro tamaana. Iso: “Tamaŋ parei? Pombolŋana ku tamen ŋonoono ta tina? Toro sa som? O tamaŋ, pombol yo tomini.” To Isau isu ma iyeryer mini.\x + \xo 27:38 \xt Ibr 12:17\x* \v 39 Tona tamaana Isak ipekel kalŋaana ma iso: \q1 “Kar ku, mi lele ku ko imbot molo pa toono mbuyeeneŋana. \q1 Mi tolou saamba kana ko isu pu som. \q1 \v 40 Mi nu ko kam malmal pa buza, be ndeeŋe kom kini mi lem koroŋ. \q1 Mi ko we mbesooŋo pa tizim. \q1 Tamen kaimer ko maŋga mi noknok zooroŋana, \q1 to ni ko irao imboro u mini som.” \s1 Yakop iko ma ila ne \p \v 41 Isau, ni keteene malmal biibi kat pa Yakop. Pa pombolŋana kini, ta tamaana iur se ki Yakop. Tamen iyaramraama ma imbot la leleene men. Pa ikam ŋgar ta kembei: “Molo som to tomoyam imeete. Tonabe aŋpun Yakop ma imeete.” \v 42 Tamen wal pakan tiŋgal Rebeka talŋaana pa ŋgar ki Isau. Tabe iboobo Yakop ma imar, mi iso pini: “Lutuŋ, leŋ. Tom Isau isombe ipunu ma meete, bekena ipokot mbulu ta kam pini na. \v 43 Tana leŋ la kalŋoŋ, mi maŋga ta buri ma ko ma la ki wom Laban ta imbotmbot ta kar Aran a. \v 44 La mbotmbot kini ma irao tom leleene iluumu. \v 45 Mi sombe tom leleene iluumu mi mataana mbeleele mbulu ta kam pini na, tona nio ko aŋso ma pu be miili ma mar mini. Pa nio aŋmoto: Kokena niomru koporou ma kemeete pa aigule tamen.” \p \v 46 To Rebeka imaŋga mi iso pa Isak: “Aiss, nio ti niŋ gesges kat pa rwondo moori bizin ru tiŋga. Mi sombe Yakop tomini iwoolo moori sa ta ki Et, na nio ko irao aŋbot mini na som. Ko aŋmeete ma aŋla leŋ.” \c 28 \p \v 1 Tana Isak isu, mi iboobo Yakop ma imar. To ipomboli mi iur sua mbolŋana pini ta kembei. Iso: “Woolo moori tasa ki Kanaan pepe. \v 2 Maŋga ma la pa lele Mesopotamia ta buri. Mi la ta ruumu ki tumbum Betuel, to woolo wom Laban lutuunu moori sa. \v 3 Anutu mbura keskeezeŋana ko ipombolu mi ikam lem pikin boozomen ma kamasak bekena we tomtom boozomen un.\x + \xo 28:3 \xt Un 12:2\x* \v 4 Mi ni ko ipombolu mi zin popoŋana ku, kembei ta ipombol tumbum Abaraam. Naso nu irao kam lem toono biibi tiŋgi, ta we leembe pa i. Pa toono tiŋgi, Anutu imbuk ka sua pa tumbum Abaraam ta muŋgu kek.”\x + \xo 28:4 \xt Un 17:4-8\x* \v 5 Isak iso sua tana pa Yakop makiŋ, to iuri ma ila pa Mesopotamia, be ila ki woono Laban, ta Betuel lutuunu na. \p \v 6 Indeeŋe ta Isak ipombol Yakop mi iuri ma ila pa Mesopotamia na, iur sua mbolŋana pini be irao iwoolo moori ki lele tana men. Mi iŋgalsek pini be iwoolo Kanaan nan sa pepe. \v 7 Tabe Isau ileŋ sua tina, mi ire kembei Yakop isombe ito tamaana ziru naana kalŋan mi ila pa Mesopotamia, \v 8 tona ikilaala ta kembei: Kanaan nan ru ta ni iwoolo zin na, tamaana leleene pizin risa som. \v 9 Tana ni izem tamaana ma naana, mi ila ki tamaana kolmanŋana Ismael, mi iwoolo moori toro, zaana Maalat. Maalat toono zaana Nebaiot. Ziru Ismael lutuunu bizin. \s1 Yakop ire miuŋana isu kar Betel \p \v 10 Tana Yakop imaŋga, mi izem kar Ber-Seba, mi isombe ila pa kar Aran. \v 11 Ni iwwa ma ila ipet lele ta, mi mbeŋkaali. Tana isu to iŋgas pat pakan ma iliu i, mi ikam pat ta ma ikiliigi, mi ikeene. \v 12 To imiu mi ire koroŋ kembei ndeete ta imbot saamba mi isu toono. Mi zin aŋela ki Anutu tizzu mi tizalla pa.\x + \xo 28:12 \xt Yo 1:51\x* \p \v 13 To Merere itunu tau imender sala ndeete uteene, mi iso pini ma iso: “Nio Merere, Anutu ki tumbum Abaraam mi tomom Isak. Toono ta kenne pa i, ina nio ko aŋkam pu mi popoŋana ku ma iwe leyom.\x + \xo 28:13 \xt Un 12:7, 13:14-15\x* \v 14 Mi popoŋana ku kola tipet ma timasak ma tiwe boozomen, kembei ta ululu ki toono. Mi zin ko tipera mi tilela, mi tila pa zilŋaana zilŋaana bekena tirao pa toono ta boozomen. Mi nu niomŋan popoŋana ku ko kewe zaala be kampeŋana biibi ise kizin wal boozomen ta timbotmbot toono na.\x + \xo 28:14 \xt Un 12:3, 22:18\x* \v 15 Nio ko aŋbotmbot raamu mi motoŋ pu pa lele boozomen tabe la pa i. Mi ko aŋkamu ma miili ma mar mini pa lele tiŋgi. Tana nio ko irao aŋzemu na som. Ko aŋbotmbot raamu, mi aŋkam ma sua tio mbukŋana ti iur ŋonoono.” \p \v 16 Tona Yakop ipol ma imaŋga mi iso: “Ŋonoono kat! Merere imbotmbot lele ti. Mi muŋgu nio aŋute som.” \v 17 To motoŋana ikami. Tabe iso: “Lele tiŋgi potomŋana kat! Ikam yo ma aŋmoto koŋ. Pa iŋgi sa Anutu muriini na! Mi zaala saamba kana kwoono ta ti.” \p \v 18 Mankwoono, mbeŋbeŋŋana na, Yakop ikam pat ta ikiliigi na, ma isuŋgun su toono be iwe kilalan pa lele tana. To iliŋ ŋgere isalakaala pat tina. \v 19 Mi ipaata lele tana zaana be Betel. Muŋgu na, kar tana zaana Lus. \v 20-21 To Yakop imbuk sua pa Anutu ta kembei: “Merere, sombe nu lae tio mi mboro yo pa pai tio ti, mi kam koŋ kini mi leŋ mburu be aŋzeebe yo pa i, mi sombe aŋbot ambai men ma irao aŋmiili ma aŋmar mini pa ruumu ki tamaŋ, inako nu we Anutu tio, mi nio ko aŋbeeze pa nu itum tamen. \v 22 Mi koroŋ boozomen ta so nu kam pio na, nio ko aŋpeete ma iwe pakaana laamuru, mi pakaana ta ko aŋpas ma ima pu. Mi pat ta aŋsuŋgun su ti, iŋgi iwe kilalan kembei lele tiŋgi na Anutu muriini.” \c 29 \s1 Yakop ila ipet ki Laban \p \v 1 Yakop imaŋga mini pa pai kini, mi iwwa ma ila pa lele kizin wal ta timbot la zoŋ uunu na. \v 2 Ila ipet lele tana, to ire yok touŋana ta. Mi zin sipsip uunu tel ta timbot kolouŋana pa yok tina. Pa yok tana, ta tizze pizin sipsip be tiwin. Mi yok kwoono na, pat biibi imbot se be ipakaala. \v 3 Lele tana na, ka mbulu ta kembei: Sombe zin sipsip timap ma timar lup pa yok tana, tona zin mboroŋan kizin timar ma tizuuru pat biibi tana ilae pa yok kwoono, bekena tise yok pizin sipsip ma tiwin, mana tipakaala yok kwoono mini pa pat tana. \p \v 4 Indeeŋe Yakop ipet lele tana na, iwi zin mboroŋan ma iso: “Atoŋan, niom kamar pa so kar i?” Zin tiso: “Niam amar pa kar Aran.” \v 5 To iwi zin ma iso: “Laban ta Naor lutuunu i, niom kuute i?” Zin tiso: “E, niam amute i.” \v 6 To iwi zin mini ma iso: “Mi parei, imbot ambai?” Mi zin tiso: “E, ni imbot ambai. Re. Iŋga lutuunu moori Rael ta ziŋan zin sipsip kini timar i.” \p \v 7 To Yakop iso pizin: “Kere. Iŋgi aigule biibi ma zin sipsip tirao be tilela siiri leleene zen. Kese kan yok, mi kakam zin ma timiili mini be tikanan kan mbutmbuutu.” \v 8 Tamen zin tiso: “Soom. Bela timbotmbot mi amnaama zin pakan ma timar lup, tona amzuuru pat tiŋgi ma ilae pa yok kwoono, mi amse kan yok ma tiwin.” \p \v 9 Yakop ziŋan zin mboroŋan tana tizzo sua ma timbotmbot, mi Rael ikam sipsip ki tamaana ma timar. Pa ni ta imborro zin. \v 10 Yakop ire woono Laban lutuunu moori Rael mi zin sipsip kini, to imaŋga mi izuuru pat biibi tana ilae pa yok kwoono, mi ise zin sipsip kan yok ma tiwin. \v 11 To isou Rael, mi itaŋ. \v 12 Mi iso pini ma iso: “Nio ti, awoŋ ta Laban na. Tomom Laban tana lunuri Rebeka ta nio naŋgoŋ i.” Rael ileŋ sua tana, to iloondo ma ila ki tamaana Laban, mi isotaari. \p \v 13 Laban ileŋ kembei woono Yakop imar kek, to imaŋga mi iloondo ma ila kini. Ila to isou i, mi ikami ma ziru tila pa ruumu kini. To Yakop ipit mbol pa mboti mi pai kini ta imar i ma Laban ileŋ. \v 14 Ipit mbol makiŋ, to Laban iso pini. Iso: “Oo ŋonoono kat. Ituru siŋ tamen.” \s1 Yakop ikam uraata pa Laban bekena iwoolo Rael mi Lea \p \v 15 Yakop imbot ki Laban irao puulu ta, to Laban isu mi iso pini. Iso: “Nu na, nio awoŋ ŋonoono. Tana irao kam uraata pio sorok na som. Lelem pa so kadoono i? So ma aŋleŋ.” \p \v 16 Laban, ni lutuunu moori bizin ru. Kolmanŋana zaana Lea, mi naŋgaŋŋana zaana Rael. \v 17 Lea, ni ruŋguunu ambai pe som. Miso Rael na, ni moori kaibiim kat. \v 18 Mi Yakop ni leleene pa Rael ilip kat. Tabe iso pa Laban ma iso: “Nio leleŋ be aŋwoolo Rael. Mi sombe nu yok pio be aŋkami, nako aŋkam uraata pu irao ndaama lamata mi ru, tona aŋwooli.” \v 19 Laban ileŋ to iso: “Ambai be wooli. Pa leleŋ be iwoolo tomooto toro pepe. Tana mbotmbot raama yo mi kam uraata.” \p \v 20 Tana Yakop ikam uraata pa Laban ma irao ndaama lamata mi ru bekena ikam Rael. Tamen ndaama lamata mi ru tana, ni ire kembei koroŋ sorok. Paso, leleene pa Rael ilip. \v 21 Ndaama lamata mi ru tana imap, to Yakop isu mi iso pa Laban: “Ndaama ta ur pio be aŋkam uraata pu, ta iŋgi imap i. Kam Rael ma imar be aŋwooli.” \v 22 Tana Laban iurpe kini biibi, mi iso la pizin wal kar kan be timar ma ziŋan tikan kini tana. \v 23 Tamen mbeŋ na, ikam pakaamŋana pa Yakop, mi iur lutuunu moori kolmanŋana Lea ma ila kini, mi ziru tikeene. \v 24 Mi iur mbesooŋo moori kini, zaana Silpa, ma ila ki Lea be imbeeze pini. \p \v 25 Mankwoono mbeŋbeŋŋana na, Yakop imaŋga mi so mataana lae na, ire Lea imbotmbot. To ila ma iso pa Laban: “Wae, parei ta nu kam mbulu tiŋgi pio? Nio aŋbel uraata pu be aŋkam Rael. Mi nu pakaam yo paso?” \p \v 26 Laban ipekel kwoono ma iso: “Kam ‘Wae!’ paso? Niam mbulu tiam imbot pataaŋa ta kembei: Moori naŋgaŋŋana irao iwoolo sala moori kolmanŋana uteene na som. \v 27 Kena mbot raama Lea ma irao uraata ula kana imap muŋgu, tonabe aŋur Rael tomini ma ima. Tamen ko kam uraata pio pa ndaama lamata mi ru tomen.” \v 28 Yakop ileŋ na, iyok. Tana uraata ula kana imap, to Laban iur lutuunu moori Rael ma ila kini. \v 29 Mi iur mbesooŋo moori kini toro, zaana Bila, ma ila ki Rael be imbeeze pini. \v 30 Tana Yakop ziru Rael tikeene tomini. Mi Yakop leleene ilip kat pa Rael. Mi Lea na, pe som. Mi Yakop imbotmbot ki Laban mi ikam uraata pa ndaama lamata mi ru tomen. \s1 Yakop lutuunu bizin \p \v 31 Merere ire kembei Yakop leleene pa Lea pe som, tana iuulu Lea bekena kopoono. Mi Rael na, ni kopo somŋana.\x + \xo 29:31 \xt Un 11:30, 25:21\x* \v 32 Tana Lea kopoono, to ipeebe pikin tomooto ta, mi ipaata zaana be Ruben. Pa ikam ŋgar ta kembei: “Merere ire pataŋana tio, tanata ikam leŋ pikin tiŋgi. Iŋgi be kusiŋ iur leleene pio i.” \p \v 33 Timbotmbot ma Lea kopoono mini, to ipeebe pikin tomooto toro. Tana isu mi iso: “Wai, Merere, ni iute kembei kusiŋ iur kat leleene pio som. Tanata ikam leŋ pikin toro ti.” To ipaata zaana be Simion. \p \v 34 Timbotmbot ma Lea kopoono mini, to ipeebe pikin tomooto toro ma iwe tel pa. Mi isu to iso: “O, iŋgi ko kusiŋ imar tuŋ mar tio i. Pa aŋpeebe le pikin tomooto tel kek.” Tana ipaati be Lebi. \p \v 35 Timbotmbot ma Lea kopoono mini, mi ipeebe pikin tomooto toro. To iso: “Koozi nio aŋpakur Merere.” Tana ipaata pikin zaana be Yuda. Indeeŋe Yuda isu, to Lea kopoono mini som, mi imender ma molo. \c 30 \p \v 1 Rael ire kembei ni irao be ipeebe Yakop le pikin sa som, tana mataana mburmbur pa toono moori. Mi isu to iso pa Yakop ta kembei. Iso: “Kozo kam leŋ pikin sa. Som, to aŋmeete.” \v 2 Yakop ileŋ sua ki Rael na, keteene malmal. Tona iso: “Wai! Nio ti Anutu be aŋso mi nu kopom? Nio aŋsekaalu pa peebeŋana?” \v 3 To Rael iso: “Ambai. Mi mbesooŋo moori tio Bila imbotmbot i. Kami ma niomru kekeene, bekena ipeebe pio. Naso nio leŋ pikin tomini.” \p \v 4 Tana Rael iur mbesooŋo moori kini ila ki Yakop ma ziru tikeene. \v 5 Mi Bila kopoono, to ipeebe Yakop le pikin tomooto ta. \v 6 Tabe Rael iso: “Iŋgi Anutu itiiri yo ma leŋ uunu sa isaana som. Pa ileŋ suŋŋana tio mi ikam leŋ pikin tomooto ti.” Tana ipaati be Dan. \v 7 Bila kopoono mini, to ipeebe pikin tomooto toro. \v 8 Tabe Rael iso: “Nio niamru atoŋ moori amparkam siloogo biibi ma aŋlip pini kek.” Tana ipaata pikin zaana be Naptali. \p \v 9 Lea ire kembei ipeebe pikin mini som, to iur mbesooŋo moori kini Silpa ila ki Yakop be iwe kembei ta kusiini toro. \v 10-11 Silpa kopoono ma ipeebe pikin tomooto ta, tona Lea iso: “Iŋgi koroŋ ambaiŋana.” Tana ipaati be Gat. \v 12 Timbotmbot mi Silpa, ta mbesooŋo moori ki Lea na, ipeebe Yakop le pikin tomooto toro. \v 13 Tona Lea iso: “Koozi nio menmeen yo biibi. Mi zin moori kar kan ko menmeen zin pio tomini.” Tana Lea ipaata pikin zaana be Aser. \p \v 14 Indeeŋe mazwaana ki kini wit yembutŋana na, Ruben iwwa pa mokleene mi indeeŋe ke pwoono pakan, to ikam ma ila ki naana Lea. (Koroŋ tina tikamam pizin tomtom be timbel zin pa.) Rael ire, to iso pa Lea ma iso: “Ai, kam leŋ sa imar.” \v 15 Tamen Lea iso pini: “Wae! Nu ta kam ma kusiŋ leleene pio pe som. Mi iŋgi sombe kam lutuŋ koroŋ kini tiŋgi tomini? Ina ko som.” To Rael iso: “Ambai. Nu kam leŋ sa. Mi mbeŋ koozi to Yakop ima ku.” \v 16 Rorou na, Yakop imiili ma ipet kar, to Lea ikoŋuru i mi iso pini ta kembei: “Leŋ. Mbeŋ to nu mar tio. Pa nio aŋgiimu pa ke pwoono ki lutuŋ kek.” Tana mbeŋ na, Yakop ila ki Lea ma ziru tikeene. \p \v 17 Anutu ileŋ suŋŋana ki Lea, tabe kopoono mini to ipeebe pikin tomooto toro ma iwe lamata pa. \v 18 Lea isu to iso: “Nio aŋur mbesooŋo moori tio ila ki kusiŋ, tanata Anutu ikam leŋ kadoono ambaiŋana ti.” Tana ipaata pikin zaana be Isaka. \v 19 Kaimer to Lea kopoono mini, to ipeebe pikin tomooto toro, ma iwe lamata mi ta pa. \v 20 Mi iso: “Anutu ipomoozo kat yo. Iŋgi be kusiŋ Yakop ipakur yo. Pa aŋpeebe le pikin lamata mi ta kek.” Tana ipaata pikin zaana be Zebulun. \v 21 Mi kaimer na, Lea ipeebe pikin moori ta. Mi ipaata zaana be Dina. \p \v 22 Kaimer mana, Anutu mataana iŋgal Rael tomini. \v 23 Tana ileŋ suŋŋana kini mi ikam ma Rael kopoono. To ipeebe pikin tomooto ta. Mi isu to iso: “Aa buri! Anutu iziiri koŋ miaŋ ma ila lene kek. \v 24 Mi leleŋ be Merere ikam leŋ pikin tomooto toro.” Tana ipaata pikin zaana be Yosep. \s1 Mbili ki Yakop timasak \p \v 25 Rael ipeebe Yosep, tona Yakop isu na iso pa Laban ma iso: “Lak. Yok pio be aŋmiili ma aŋla pa toono tio. \v 26 Nu ute: Nio aŋbel uraata biibi pu kek. Tana kam kusiŋ bizin mi lutuŋ bizin ma timar be niamŋan amla. Pa kadoono ta ur pio na, aŋposop ma imap kek.” \v 27 Tamen Laban iso pini: “Wai zoŋ! Nio aŋso ituru tombotmbot. Pa nio aŋute nu ndomom pio ta Merere ikampewe yo i. \v 28 Tana nio leleŋ be zem yo ma la pepe. Sokorei sa ta so lelem pa, na nio ko aŋkam pu mi ituru tombotmbot.” \v 29 Yakop iso pini ma iso: “Nu itum ute tau nio aŋbel uraata biibi pu, mi ina uunu tina ta mbili ku timasak ma tiwe boozo. \v 30 Muŋgu nu lem mbili boozo pe som. Tamen nio aŋmar aŋbot ku, tabe mbili ku timasak ma tiwe boozo kat. Tana nio ta aŋwe zaala pa kampeŋana ki Anutu ta imarmar pu i. Mi ŋiizi na aŋkam uraata pa ituŋ wal tio?” \v 31-32 To Laban iwi i mini ma iso: “Nu lelem pa sokorei?” Mi Yakop iso: “Kam leŋ koroŋ sa ta buri pepe. Mi parei, ko irao yok pio be aŋla aŋkam leŋ sipsip lutunlutun koskoozoŋan ta boozomen, mi mekmek ŋgaltitiŋan ta boozomen? Ina kadoono tina men ta nio leleŋ pa. Nu sombe yok pa, inako aŋbot mi aŋboro mbili ku mini. \v 33 Beso kaimer, ma re mbili sa ta ka mos toro pa mos ru tana, inako nu ute kembei mbili tana, nio aŋkemi. Tana toto zaala ta kembei. Naso nu ute nio tomtom ki sua ŋonoono men.” \v 34 Laban ileŋ sua ki Yakop mi iso: “O, ina ambai. Ko takam kembei ta so na.” \p \v 35 Tamen aigule tina Laban imaŋga mi iyo zin mekmek tomooto parrisŋan mi zin mekmek paŋgaara ŋgaltitiŋan mi zin sipsip lutunlutun koskoozoŋan ta boozomen ma iur la ki lutuunu bizin naman be matan pizin. \v 36 To lutuunu bizin tikoki zin mbili tana, mi tipa ma irao aigule tel, to timbotmbot su tana. Mi Yakop, ni mataana pizin mbili pakan ta Laban izem zin su kini na. \p \v 37 To Yakop isu mi ikam ke namannaman pakan ta mbitiŋan i, mi izekzek tenten kulin bekena tiwe parrisŋan. \v 38 Mi iur se zwor kwon beso zin mbili timar ma tiwin na, tire ke parrisŋan tana. \v 39 Beso zin mekmek timar ma tiwin yok, mi tomooto tino zin paŋgaara igarau pa ke namannaman tana, to tipeebe ŋgaltitiŋan mi parrisŋan men. \v 40 Mi zin sipsip na, Yakop iur zin ma timbot ndel pizin mekmek. Mi indeeŋe ta zin tomooto tikamam be tino zin paŋgaara, to itooro zin ma matan ila kizin sipsip parrisŋan mi koskoozoŋan ki Laban. Ikamam ta kembei, tabe ipamasak mbili kini ma tiwe boozo kat. Mi ikam zin ma timbot ndel pa Laban kini. \v 41 Tana indeeŋe zin mbili tumkatŋan tikamam be tino zin paŋgaara na, Yakop iurur ke namannaman parrisŋan se zwor kwoono. \v 42 Tamen indeeŋe zin mbili koŋkoŋŋan tisombe tino na, itatkewe ke namannaman tana pizin. Tabe molo som mi, Yakop le mbili tumkatŋan men. Mi ki Laban na koŋkoŋŋan. \v 43 Ina zaala tina ta Yakop iwe mbio uunu pa. Ni irao kat pa mekmek, sipsip, mburu, mbesooŋo, kamel, doŋki, mi koroŋ ta boozomen. \c 31 \s1 Yakop iko pa Laban \p \v 1 Kaimer to Yakop ileŋ Laban lutuunu bizin tizzo ta kembei. Tiso: “Yakop ti iyo koroŋ ta boozomen ki tamanda ma imap. Koroŋ ta boozomen kini tiŋga na, imar pa tamanda tau.” \v 2 Mi Yakop ire Laban iur leleene pini kembei ta muŋgu na som. \p \v 3 To Merere iso pa Yakop: “Miili ma la pa toono ki tomom bizin mi wal ku. Nio ko aŋbotmbot raamu.” \v 4 Tana Yakop iso la pa Rael mi Lea be timar ma tipet kini ta mbili murin a. \v 5 Ziru tila tipet kini to, iso pizin ma iso: “Nio aŋre tomoyom iur leleene pio kembei ta muŋgu na som. Tamen Anutu ki tamaŋ, ni imbotmbot raama yo mi mataana pio. \v 6-7 Niomru kuute: Nio aŋbelmbel uraata pa tomoyom. Mi ni ipakamkaam yo mi itortooro sua pa leŋ kadoono pa piizi sa kek. Tamen Anutu ipateke tomoyom, tabe ni ipasaana yo som. \v 8 Kere. Indeeŋe ta tomoyom iso: ‘Mekmek ŋgaltitiŋan ko tiwe lem kadoono’ na, zin mekmek tipeebe ŋgaltitiŋan men. Mi indeeŋe ta ni iso: ‘Zin mekmek parrisŋan ko tiwe lem kadoono’ na, mekmek tipeebe parrisŋan men. \v 9 Ina zaala tana, ta Anutu itatke zin mbili ki tomoyom, mi ikam zin ma tiwe leŋ. \v 10 Pa kere! Indeeŋe mazwaana kizin mbili be tiparno zin na, nio aŋmiu ta kembei: Mekmek tomooto ta tinono zin paŋgaara na, parrisŋan mi ŋgaltitiŋan men. \v 11 To aŋela ki Anutu ta iso pio ma isombe: ‘Yakop!’ Mi nio aŋtur la kalŋaana ma aŋso: ‘Oi, ituŋ ti.’ \v 12 To ni iso: ‘Mbulu ta Laban ikamam pu na, nio aŋute ma imap. Tana re. Mekmek tomooto ta tino zin paŋgaara na, parrisŋan mi ŋgaltitiŋan men. \q1 \v 13 Anutu ta ipet ku su lele Betel, mi nu mbuk sua mbolŋana pini na, nio tau. Lele tana, ta nu suŋgun pat mi liŋ ŋgere sala. Mi iŋgi aŋso pu: Maŋga ta buri ma zem lele tiŋgi, mi miili ma la pa toono ta pesem isula pa na.’”\x + \xo 31:13 \xt Un 28:18-22\x* \b \p \v 14 Yakop iso zin pa sua tana makiŋ, to Rael ziru Lea tisu mi tiso: “Tomoyam, kaimer ko ikam leyam koroŋ kini sa be iwe matamur kini? Na som. \v 15 Pa ni mataana iŋgalŋgal yam som. Ni ire yam kembei tomtom toro lutuunu bizin. Mi nu ute: Nu woolo yam sorok som. Nu ŋgiimi yam kek. Mi kadoono biibi tana, ta ni itunu ikan ma imap kek. Ire leyam ri sa som kat. \v 16 Koroŋ boozomen ta Anutu itatke pini, ina niamŋan lutundu bizin koroŋ tiam. Tana kam kembei ta Anutu iso pu na.” \p \v 17-18 Tabe Yakop imaŋga mi iyauyau mbili ma mburu kini boozomen ta ikam su lele pakaana ki Mesopotamia na, mi iur kusiini bizin ma lutuunu bizin sala kamel kini, to ziŋan timaŋga be tila ki Yakop tamaana Isak, tau imbotmbot su toono Kanaan na. \v 19 Indeeŋe mazwaana tana, Laban, ni imbotmbot kar som. Paso, ni ila be ipup sipsip kini rumunrumun. Tana Rael ila mi ikemut ke teeteŋan ki tamaana. \v 20 Mi Yakop isotaara rwoonobi kembei ni be izemi ma ila ne na som. Ikam ki keŋana. \v 21 Tana Yakop iyauyau koroŋ kini ta boozomen, mi ziŋan wal kini tiko ma tila len. Tila ma tindu yok Euprates, to tipa ma tila pa lele abalabalŋana zaana Gileat. \s1 Laban iketo Yakop \p \v 22 Aigule ru ilae, beso iwe tel pa na, wal pakan tisotaara Laban ta kembei. Tiso: “A, nu mbotmbot? Zom ta iko ma ila ne kek.” \v 23 To Laban imaŋga mi ikam wal kini pakan, mi ziŋan tiketoto Yakop bizin. Tiketo zin ma tila tila ma irao kan mbeŋ lamata mi ru, to tigarau zin su lele abalabalŋana ki Gileat. \v 24 Tamen mbeŋ na, Laban ta wal ki Aram na, imiu be Anutu ipet kini mi iso: “Kozo mbuulu kwom pa Yakop pepe.” \p \v 25 Yakop, ni ipo beeze isu lele tana kek. Tana Laban ziŋan wal kini tise kini na, zin tomini tipo beeze su lele tamen tau. \v 26 Laban isu to iso pa Yakop ma iso: “Parei ta nu kam mbulu tiŋgi pio? Iŋgi pakaam yo mi koki lutuŋ moori bizin ma kembei ta mbulu ki malmal. \v 27-28 Parei ta kam mbulu ki keŋana mi ko pio sorok? Tabe nu sotaara yo, so irao leleŋ ambai pu, mi amkam kini biibi mi amkam naroogo piom, tona amur yom ma kala. Mi iŋgi som. Nu sotaara yo som, tana nio aŋkat lutuŋ moori bizin mi tumbuŋ bizin naman som. Iŋgi nu kam mbulu kankaanaŋana kat. \v 29 Nio aŋrao be aŋpasaana yom. Mi toŋgo. Pa mbeŋi, Anutu ki tomom iso pio be aŋbuulu kwoŋ pu pepe. \v 30 Nio aŋute: Ŋgar ku imbol kat be miili ma la ki tomom mi wal ku. Tanata zem yo. Mi parei ta kem ke teeteŋan tio?” \v 31 Yakop ipekel Laban kalŋaana ma iso: “Nio aŋmoto, ta aŋko pu: Kokena yakat lutum moori bizin pio. \v 32 Tamen ke teeteŋan ku, ina nio aŋkankaana pa. Nu sombe ndeeŋe tomtom sa ta ikem zin, inako imeete. Tana itum tiiri koroŋ tio ta boozomen ila wal kiti tiŋgi matan, mi ru ke teeteŋan ku. Mi sombe ndeeŋe koroŋ ku tasa, na kam.” Yakop, ni iute tau Rael ikem ke teeteŋan ki tamaana na som.\x + \xo 31:32 \xt Un 35:18-19\x* \v 33 To Laban ila ma ilela beeze ki Yakop, beeze ki Lea, beeze kizin mbesooŋo moori ru, mi ipitiiri koroŋ ta boozomen. Tamen indeeŋe kosa sa som. Mana ilela beeze ki Rael be iru koroŋ kini. \p \v 34 Mi Rael, ni iturke ke teeteŋan ki tamaana lela pelpeele ki kamel kek, mi mbuleene salakaala ma imbotmbot. Tabe Laban ipitirtiiri koroŋ boozomen ta imbot lela beeze ki Rael na, ma som. \v 35 To Rael iso pa Laban ma iso: “O tamaŋ, ketem malmal pio pepe. Iŋgi irao aŋmaŋga na som. Pa mete tiam moori ikam yo.” Tana Laban iru iru ma indeeŋe som. \p \v 36 Tona Yakop keteene malmal, mi iyaamba Laban ma iso: “Nio aŋmolo so tutu i, mi aŋkam so sosor i, ta nu ketoto yo ma mar? \v 37 Koozi nu pitiiri koroŋ tio ta boozomen, bekena ru ke teeteŋan ku. Mi sombe ndeeŋe koroŋ ku tasa kek, na kam ma ur su mat ti pizin wal ku mi wal tio matan be tire. Koozi ko ituru tere kat. Asiŋ ta iso sua ŋonoono. \v 38 Nio aŋbot ku irao ndaama tomoota kek. Mi ndaama ta boozomen tana, sipsip mi mekmek ku tipepeebe ambai men. Mi nio aŋkan sorok sipsip ku sa som. \v 39 Mi indeeŋe ta koroŋ saŋsaŋŋana sa ikam malmal pa sipsip ku tasa ma ikani na, nio aŋkam sipsip tana ma aŋmar aŋso u pa som. Som kat. Nio aŋpekel pa ituŋ mbili tio. Paso, nu ur sua mbolŋana pio, beso koroŋ ku tasa imbiriizi pa aigule, som mbeŋ, inako nio ituŋ aŋkot. \v 40 Zoŋ ikanan yo pa aigule, mi tolou ikamam yo pa mbeŋ ma niŋ tekteege. Tabe aŋkennekaala motoŋ som. \v 41 Nio aŋbesmbeeze pu ma irao ndaama tomoota kek. Aŋkam uraata pa ndaama laamuru mi paŋ bekena aŋkam lutum moori bizin ru. Mi aŋkam uraata pa ndaama lamata mi ta tomen bekena aŋkam leŋ mbili pakan. Mi nu tortooro kalŋom pa leŋ kadoono pa piizi sa kek. \v 42 Kozobe Anutu ki tumbuŋ Abaraam, ta tamaŋ Isak imototo i mi imbesmbeeze pini na, ilae tio som mi mataana pio som, so irao nomoŋ ila ndemeŋ, mi ziiri yo ma aŋla leŋ. Tamen Anutu ire pataŋana tio mi uraata biibi ta aŋbelmbel pu na, tanata mbeŋi iyaambu. Pa nio leŋ uunu sa isaana som.” \s1 Yakop ziru Laban timbuk sua \p \v 43 Yakop iso sua tana makiŋ, to Laban ipekel kalŋaana ma iso: “Zin moori tiŋgi na, nio lutuŋ moori bizin. Mi zin pikin tiŋgi na, nio tumbuŋ bizin. Mi sipsip ma mekmek ta boozomen tiŋgi, ina nio tio. Tana koroŋ boozomen ta nu rre i, ina nio tio men. Tamen koozi ko aŋkam parei? Pa lutuŋ moori bizin ru ziŋan lutun bizin tizem yo kek. \v 44 Tana nio leleŋ aŋsombe ituru tulup lelende mi tumbuk sua sa.” \v 45 Tabe Yakop ikam pat molo ta mi ipamender, bekena iwe kilalan pa sua kizin mbukŋana tana mi ipombol. \v 46 To iso pa wal kini be tila mi tindou pat pakan. Tila tindou makiŋ, to tilup zin mi tikan kini igarau pa pat ndouŋana tana. \v 47 Pat ndouŋana tana, Laban ipaata zaana ila zin wal ki Aram kalŋan be Yegar Saduta. Mi Yakop ipaata zaana be Galet. \p \v 48 To Laban iso: “Koozi, pat ndouŋana tiŋgi imbot la ituru mazwanda be ipombol sua kiti mbukŋana.” Tana tipaata pat ndouŋana tana zaana be Galet. \v 49-50 Mi tipaata zaana be Mispa tomini. Pa Laban iso ta kembei: “Ituru ko taparlup ti mini som. Tamen Merere ko ire kiskis ituru. Tana nu sombe kam sanaana pa lutuŋ moori bizin, o woolo moori pakan, na kozo re u. Pa Anutu, ni ileŋ sua mbukŋana tiŋgi kek. Mi mbulu kiti keŋana ta tomtom tiute som na, ni ire lup.” \v 51 To Laban iseeŋge sua kini ma iso: “Tana re pat ndouŋana mi pat suŋgunŋana ta timbot la ituru mazwanda i. \v 52 Koroŋ ru tiŋgi be tipei ŋgar kiti mi matanda iŋgal sua kiti mbukŋana. Sua ta kembei: Nio ko irao aŋmolo pat ndouŋana tiŋgi mi aŋma ma aŋkam mbulu sananŋana sa pu na som. Mi nu tomini ko irao molo pat ndouŋana ma pat suŋgunŋana tiŋgi, mi mar ma kam mbulu sananŋana sa pio na som. \v 53 Anutu ki Abaraam, ziru anutu ki Naor ko tire kiskis ituru pa mbulu kiti. Mi sombe kiti tasa ikam sanaana, inako tiur kadoono pini.” Laban iso sua tana makiŋ, tona Yakop tomini ipaata Anutu ta tamaana Isak imototo i mi imbesmbeeze pini na zaana be ipombol sua mbukŋana tana. \v 54 Tona ipun mbili ta ma ineeni sala abal uteene be ipatoron Merere pa. To iboobo wal ta boozomen ma timar, ma ziŋan tikan kini ma imap, mi tikeene su lele tana pa mbeŋ. \p \v 55 Mankwoono mbeŋbeŋŋana na, Laban imaŋga, to ikat lutuunu moori bizin mi tumbuunu bizin naman, mi ipombol zin pa sua pakan, mana izem zin, mi imiili ma ila mini pa kar kini. \c 32 \s1 Yakop iurpe koroŋ pakan bekena ipaluumu Isau leleene \p \v 1 Mi Yakop tomini, ni imaŋga mini pa pai kini, mi ipa ma ila, mi zin aŋela ki Anutu tipet kini su zaala lwoono. \v 2 Yakop ire zin na, iso: “Wae! Iŋgi sa zin malmal kan ki Anutu na.” Tana ipaata lele tana be Manaim. \p \v 3 Tona Yakop iŋgo tomtom pakan be tikam sua mi timuuŋgu ma tila ki toono Isau, ta imbotmbot su lele abalabalŋana ki Seir. Toono tana imbot lele pakaana ki Edom. \v 4 Ni isope zin ta kembei. Iso: “Kozo kala kepet ki biibi tio Isau, to koso pini ma koso: ‘Mbesooŋo ku Yakop iso ta kembei: Ni ziru zaanabi timbel mbotŋana, tamen buri isombe imiili ma imar mini. \v 5 Ni le makau, doŋki, sipsip, mekmek, mi mbesooŋo tomooto, mi mbesooŋo moori boozo kat. Tana ni iŋgo yam ma amar bekena amsotaaru pini. Pa leleene be nu muŋai i mi lelem ambai pini.’” \p \v 6 Yakop isope zin makiŋ, to tila. Beso timiili ma timar na, tiso: “Ou, niam amla ampet ki tom ta amar i. Mi leŋ! Ni ziŋan tomtom munŋaana ta (400), ta tiwwa ma timarmar pa zaala i be tire u.” \p \v 7 Yakop ileŋ sua tana na, imoto kana mi ikam ŋgar boozo. To ipeete zin tomtom mi mbili ta ziŋan tiwwa i ma tiwe uunu ru. \v 8 Pa ikam ŋgar ta kembei: “Sombe Isau imar mi ikam malmal pa uunu ta ma ipun zin ma timetmeete, nako uunu toro tirao be tiko.” \p \v 9 To Yakop isuŋ. Iso: “O Anutu ki tumbuŋ Abaraam mi tamaŋ Isak, leŋ yo. Merere, nu ta so pio ta kembei: Sombe aŋmiili ma aŋla mini pa toono tio mi wal tio, nako nu kampe yo mi aŋbot ambai men. \v 10 Nio aŋute nio tomtom ndabokŋoŋ som. Tamen nu muŋai mbesooŋo ku mi kampe yo biibi kat. Pa muŋgu, indeeŋe ta aŋdu yok Yordan ma aŋla na, nio leŋ kosa sa som. Aŋteege tete tio men mi aŋpa. Tamen koozi aŋmar raama zin tomtom mi koroŋ boozo, mi iŋgi aŋpeete yam ma amwe uunu bibip ru. \v 11 O Merere, nio aŋsuŋu be kamke yo pa atoŋ namaana. Pa nio aŋmoto koŋ: Kokena imar ma ikam malmal pio mi kusiŋ bizin mi lutuŋ bizin mi ipun yam ma ametmeete lup. \v 12 Merere, nu itum ta mbuk sua pio be kampe yo, mibe kam popoŋana tio ma tipet ma tiwe munŋaana ka tieene, kembei magargaara tai kana ta amrao be amnin na som.”\x + \xo 32:12 \xt Un 28:13-15\x* \v 13 Yakop ikam suŋŋana tana ma imap, to imbot lele tana pa mbeŋ. Mankwoono to ikam mbili pakan, mi ipumuuŋgu zin ma tila pa toono Isau. \p \v 14 Mbili ta kembei: Mekmek paŋgarŋgaara tomto laamuru, mi tomooto na, tomoota. Sipsip paŋgarŋgaara tomto laamuru mi tomooto na, tomoota. \v 15 Kamel paŋgarŋgaara raama lutun bizin, tomoota laamuru. Makau paŋgarŋgaara tomtooru, mi tomooto na, laamuru. Mi doŋki tomooto laamuru. \v 16 Yakop iyake mbili kini tana makiŋ, to iur un un la mbesooŋo kini pakan naman be timboro zin, mi iso pizin ma iso: “Niom kumuuŋgu. Mi kapa la mbata pepe. Kaparpa molo piom.” \p \v 17 Mi Yakop isope mbesooŋo kini ta imuuŋgu na, ta kembei: “Sombe atoŋ Isau indeeŋu su zaala, mi iwi u ma iso: ‘Nu mbesooŋo ki asiŋ? Mi nu la swoi? Mi mbili uunu tana ki asiŋ?’ \v 18 Ni isombe iwi u ta kembei, to kozo pekel kwoono ma so: ‘Mbili ta boozomen tiŋgi, ki mbesooŋo ku Yakop. Ni ikam pu sorok, pa nu biibi kini. Mi ni itunu iwwa kaimer i.’” \p \v 19 Yakop ikam sua raraate men pa mbesooŋo kini ta iwe ru pa, mi toro ta iwe tel pa, mi mbesooŋo kini boozomen tabe matan pizin mbili un un mi tikam zin ma tila i. Mi kwoono imbol pizin ma iso: “Niom kosombe kendeeŋe atoŋ Isau, na koso sua raraate men pini. \v 20 Mi motoyom iŋgal be koso pini ta kembei: ‘Biibi, mbesooŋo ku Yakop iwwa kaimer ma imar i.’” Yakop ikam ta kembena, pa ikam ŋgar ta kembei. Iso: “Nio ko aŋkam koroŋ tiŋgi pini sorok, bekena aŋurpe leleene mi leleene ambai pio. Beso aŋdeeŋi, to imuŋai yo.” \v 21 Tana Yakop ipumuuŋgu koroŋ boozomen tana ma ila. Mi ni itunu imbot su lele tana pa mbeŋ. \s1 Yakop ziru Anutu tipartoombo mburan \p \v 22 Mbeŋ tana, ni imaŋga to ikam kusiini bizin ru, ziŋan mbesooŋo moori kini ru, mi lutuunu bizin mi tila tindu yok Yabok. \v 23 Iur zin ma tilae, to imiili mini ma iyo mburu kini ta boozomen ma ilae tomini. \v 24 Mi itutamen imiili ma imbotmbot yok pakaana tana pa mbeŋ. Molo som mi tomtom ta imar, to ziru Yakop tipartoombo mburan ma irao kozeere. \v 25 Tomtom tana ire kembei mburaana irao be ilip pa Yakop som, to ipun lae pa Yakop ka soobo ma imbekes. \v 26 Mi iso: “Kiskis yo pepe. Zem yo be aŋla. Pa iŋgi be kozeere i.” Tamen Yakop iso: “E-e. Nio ko aŋkiskisu ta kembei ma irao pombol yo muŋgu, tona aŋzemu ma la.” \v 27 To tomtom tana iwi i ma iso: “Nu zom asiŋ?” Yakop iso: “Nio zoŋ Yakop.” \v 28 To tomtom tana iso: “Nu ko zom Yakop mini som. Ko tipaatu be Israel. Pa nu niomŋan Anutu mi zin tomtom kapartoombo mburoyom, mi nu lip pizin kek.” \f + \fr 32:28 \ft Pisis Yakop ka uunu ta kembei: ‘Pakaamŋana,’ som ‘Kumbu dibiini.’ Mi pisis Israel ka uunu ta kembei: “Ni ziru Anutu tipartoombo mburan.” \f*\x + \xo 32:28 \xt Un 35:10\x* \v 29 To Yakop iso: “Mi nu zom asiŋ?” Tomtom tana ipekel kwoono ma iso: “Parei ta nu wi yo pa zoŋ?” To ipombol Yakop isu lele tana. \p \v 30 Mi Yakop iso: “Nio aŋre Anutu pa motoŋ kek, tamen aŋmeete som.” Tana ipaata lele tana zaana be Peniel.\x + \xo 32:30 \xt Kam 24:11, 33:20\x* \v 31 Zoŋ ise na, Yakop izem lele Peniel tana, mi ipa kelsuk ma ila. Paso, ka soobo imbekes. \v 32 Uunu tina ta zin Israel tirao tikan buzur mazaana ta imbot la buzur ka soobo som, ta muŋgu mi imar ma indeeŋe koozi. Paso, Merere ipun Yakop ka soobo ma imbekes. \c 33 \s1 Yakop ziru Isau tiparndeeŋe zin \p \v 1 Yakop ipa ma ila, to mataana ila na, ire toono Isau imar raama zin tomtom kini munŋaana ta. Tabe ibalak lutuunu bizin ki Lea, mi Rael, mi mbesooŋo moori kini ru. \v 2 Mi iur zin mbesooŋo moori ru ziŋan lutun bizin ma timuuŋgu, to Lea ziŋan lutuunu bizin tito zin, mi Rael ziru lutuunu Yosep tipa kaimer. \v 3-4 Mi Yakop itunu imuuŋgu. Ipa ma ila ma ire la pa toono, to ilek kumbuunu pini. To imaŋga mini ma ila ŋana ri, to ilek kumbuunu mini. Ikamam ta kembei ma irao lamata mi ru. Ni ikamam, mi toono iloondo ma imar na isou i mi ziru titaŋ. \v 5-6 To Isau mataana ila na, ire zin moori ma pikin. Tabe iwi i ma iso: “Iŋga ziŋoi ta niomŋan kamar i?” Yakop iso: “Biibi. Iŋga nio lutuŋ bizin ta Anutu ipomoozo yo pa tau.” Tana zin mbesooŋo moori ru ziŋan lutun bizin timar ma tilek kumbun pa Isau. \v 7 To Lea ziŋan lutuunu bizin timar ma tilek kumbun pini. Mi Yosep ziru naana Rael tipa kaimer mi tilek kumbun pini tomini. \p \v 8 To Isau iwi Yakop ma iso: “Mi zin wal raama mbili uunuŋan ta timuuŋgu ma timar tipet tio na, ka uunu parei?” Yakop iso: “Biibi tio, ina aŋkam pu bekena nu lelem ambai pio.” \v 9 Tamen Isau isombe: “Wai tiziŋ, nio aŋrao pa koroŋ ta boozomen. Koroŋ ku imbot.” \v 10 To Yakop iso: “E-e atoŋ, kena pepe. Nu sombe lelem pio kat, nako kam koroŋ boozomen ta aŋkam pu na. Pa muŋaiŋana ta swe pio i, na aŋre kembei ta Anutu muŋaiŋana kini. \v 11 Tana kam koroŋ ta nio aŋkam pu na. Pa Anutu ipomoozo yo ma ikam leŋ koroŋ boozo kat.” Yakop imaŋmaŋ tabe Isau ikam. \p \v 12 To Isau iso: “Ambai, tamaŋga mini ma tala ta buri.” \v 13 Tamen Yakop iso: “E-e biibi, nu muuŋgu. Pa iŋgi niamŋan zin pikin ma moori amwwa. Mi zin sipsip mi mekmek ti nan bizin tipiwinin zin men i. Mi nin saana pa pai kek. Sombe aŋpatoto zin ma tikam pai londi pa aigule tamen, nako timetmeete lup. \v 14 Tana nu muuŋgu, mi nio niamŋan lutundu bizin mi zin mbili ko ampa riŋariŋa ma ko ama ampet ku ta Seir na.” \v 15 To Isau iso: “Ambai, kenako aŋur lem wal tio pakan be timboro yom mi niomŋan kamar.” Tamen Yakop iso: “E-e. Toŋgo. Muŋaiŋana ta swe piam kek, ina irao.” \p \v 16 Tana aigule tana Isau imiili ma ila mini pa Seir. \v 17 Tamen Yakop, ni ila Seir som. Ipa ma ila kar toro zaana Sukot. Ila ipet kar tana, tona ipo le beeze, mi ipo beeze pakan pizin mbili kini tomini. Tana tipaata kar tana zaana be Sukot. \p \v 18 Indeeŋe Yakop izem lele ki Mesopotamia, mi imiili ma imar toono Kanaan na, ipun su kolouŋana pa kar biibi ta zaana Sekem. \v 19 Mi iŋgiimi toono ta ni imbotmbot pa na ila kizin wal ki Amor pa pat milmilŋan tomto lamata. (Amor tina, ni lutuunu zaana Sekem.) \x + \xo 33:19 \xt Yo 4:5\x* \v 20 Mi Yakop ipo patoronŋana muriini isu tana, mi ipaata be El Eloe Israel. \f + \fr 33:20 \ft Zaana tina ka uunu ta kembei: ‘Merere Anutu ki Israel.’ \f* \c 34 \s1 Sekem imbuulu Dina \p \v 1 Zin tipun su igarau kar Sekem, mi aigule ta na, Yakop ziru Lea lutun moori Dina ila ma iso ire zin tamuriŋ kar kan. \v 2 Tamen Amor ta ikamam peeze pa kar tana na, lutuunu Sekem ire Dina, to isou i mi imbuuli. \v 3 Sekem, ni leleene ilip kat pa Dina, tana ikam sua leleeneŋana pini bekena leleene pini. \v 4 Mi iso pa tamaana Amor ma iso: “Tamaŋ, nio leleŋ pa moori taŋga. Tana leleŋ be la ki wal kini, mi niomŋan kuurpe sua be aŋwooli.” \p \v 5 Indeeŋe ta Yakop ileŋ sua pa mbulu ta Sekem ikam pa lutuunu moori na, iso sua karau som. Pa lutuunu bizin tila timborro mbili kini isu lele pakaana toro. Tana iyaraama itunu mi inaama zin be timar muŋgu. \p \v 6 Inamnaama zin ma imbotmbot, mi Amor ta Sekem tamaana i, imaŋga to ila kini, be ziru tiurpe sua. \v 7 Mi indeeŋe tana na, Yakop lutuunu bizin timiili ma tipet kar kek. Beso tileŋ sua pa mbulu pamiaŋŋana ta Sekem ikam pa lunri na, keten malmal ma lelen ibeleu kat. Pa tire mbulu tiŋga ma irao som kat. \p \v 8 Tamen Amor iso pizin ma iso: “Keleŋ. Lutuŋ Sekem, ni leleene ilip kat pa moori tiom tina. Tana parei, ko irao koyok be ziru tiwoolo? \v 9 To iti ko irao taparwoolo iti. Niam ko amwoolo lutuyom moori bizin, mi niom ko kowoolo lutuyam moori bizin. \v 10 Naso tewe toŋmatiziŋ. Mi iti ko taparlup ti, mi tombotmbot la mbata su toono ti, mi taparŋgimgiimi koroŋ kiti.” \v 11 To Sekem imaŋga mi iso pa Dina tamaana mi toono bizin ma iso: “Niom kosombe koyok la kalŋoŋ, na koroŋ ta sombe leleyom pa i, nako aŋkam piom. \v 12 Tana koso yo pa kadoono ki moori. Mi sombe isala, som isu, na nio ko aŋkam piom. Tamen koyok pio be aŋkam moori tana.” \p \v 13 Tamen Yakop lutuunu bizin tikam ŋgar pa lunri Dina ta Sekem ipasaani kek. Tana tikam sua pakaamŋana pa Sekem ziru tamaana Amor ta kembei. Tiso: \v 14 “Niam ko irao amyok pa luyamri be iwoolo tomooto ta tireeti som na som. Pa sombe amkam ta kembena, inako koyam miaŋ. \v 15 Zaala tamen ta imbotmbot i. Bela niom kereete tomooto tiom ta boozomen ma tiwe kembei ta niam i, to amyok pa sua tiom. \v 16 Mi amyok piom be itiŋan taparwoolo iti, mibe ambot su lele tiŋgi ma itiŋan tewe wal tamen. \v 17 Tamen sombe koyok pa reeteŋana som, nako amkam luyamri mi niamŋan amla leyam.” \p \v 18-19 Amor ziru lutuunu Sekem tileŋ sua tana na, lelen pa. Tabe karau men mi Sekem imaŋga pa ka uraata. Paso, ni leleene ilip kat pa Yakop lutuunu moori. Sekem tina, wal kini ta boozomen matan ise kini mi tileŋleŋ la kalŋaana. \v 20 Tana Amor ziru lutuunu Sekem tila pa lupŋana muriini ta igarau pa zaala kwoono na, mi tiso sua pizin wal kar kan ta kembei. Tisombe: \v 21 “Wal taŋga, zin ambaimbaiŋan. Mi tisombe itiŋan taparlup ti ma tewe wal tamen. Mi niamru amsombe zin tirao be timbot pa toono kiti mi tipa pa. Pa toono kiti biibi ma irao pa iti mi zin tomini. Mi iti sombe toyok pizin, inako irao be itiŋan taparwoolo iti. \v 22 Tamen zin timbol pa koroŋ tamen tis. Bela tereete tomooto kiti ta boozomen ma tewe kembei ta zin a, tona tiyok piti be itiŋan tombot lele tiŋgi ma tewe wal tamen. \v 23 Mi mbili ma mburu kizin ko tiwe lende tomini. Tana amsombe amwi yom muŋgu. Parei, ko toyok pa ŋgar kizin? Niom ituyom tau.” \v 24 Zin wal kar kan tileŋ Sekem ziru tamaana Amor kalŋan na, tiyok men. Tana tireete tomooto kizin ta boozomen. \p \v 25 Uraata ki reeteŋana imap ma ka aigule iwe tel pa na, zin tomooto tina timbotmbot raama ka yoyouŋana. Tana timbotmbot, mi Yakop lutuunu bizin ru, Simion mi Lebi, timaŋga ramaki buza kizin mi tilela kar biibi. Mi kar kan tiute ŋgar kizin som. Tana Simion ziru Lebi tila mi tikas zin tomooto ta boozomen ma timap. \v 26 Mi tiŋgal Amor ziru Sekem tomini. To tikam lunri Dina, mi tizem ruumu ki Sekem ma tila len. \v 27-29 To Yakop lutuunu bizin pakan timaŋga ma tilela kar tana, mi tiyo koroŋ kizin wal ta timetmeete na ma imap. Paso, zin tipasaana lunri tau. Mi tikam makau kizin, doŋki kizin, sipsip kizin, koroŋ kizin ruumu leleene kana, kini kizin, mburu kizin ta kadon bibip na, mi tiyo ma imap kat. Sa imbot mini som. Mi tikoki zin moori kizin mi pikin tomini. To tizem kar mi tila len. \p \v 30 Tikam mbulu tana tabe Yakop isu mi iso pa Simion ziru Lebi ma iso: “Waii, niomru kapasaana uruŋ ma isaana kat. Zin wal ki Kanaan mi Peres ta timbotmbot lele pakaana ti na, sombe tilup zin mi tikam malmal piti, inako tikas ti ma tamap. Pa iti boozoŋanda iŋgoi?” \v 31 Tamen ziru tipekel kalŋaana ma tiso: “Luyamri, ni moori zaala lwoono kana be tikam mbulu ta kembei pini?” \c 35 \s1 Yakop imiili ma ila pa Betel mini \p \v 1 Kaimer to Anutu iso pa Yakop ma iso: “Indeeŋe ta nu ko pa tom Isau na, nio ta aŋpet ku isu zaala lwoono. Tana maŋga ma sala mini pa kar Betel, mi po patoronŋana muriini pio isu tana.”\x + \xo 35:1 \xt Un 28:11-17\x* \v 2 Tana Yakop iso pa wal kini mi zin tomtom ta ziŋan timbotmbot na, ma iso: “Kozo kipiri ke teeteŋan tiom ta munŋaana men ma tila len, mi kuurpe ituyom, mi kekel yom. \v 3 Tonabe tamaŋga mi tasala pa kar Betel. Pa nio aŋsombe aŋpo patoronŋana muriini pa Anutu ta ileŋ suŋŋana tio mi itatke yo pa pataŋana tio, mi mataana pio pa pai tio.” \p \v 4 Tana zin tikam ke teeteŋan kizin ta boozomen ramaki aigau tau talŋan kana i, mi tiur la ki Yakop, mi ni itwi sula ke biibi uunu ta igarau pa kar Sekem na. \v 5 Tona ziŋan wal kini timaŋga pa pai kizin, mi tiwwa ma tila. Mi wal boozomen ta timbotmbot kolouŋana pa kar Sekem na, Anutu ikam zin ma timoto biibi kat. Tabe timbuulu Yakop ziŋan wal kini som. \v 6 Yakop ziŋan wal kini tiwwa ma tila mi tipet kar Lus. Lus imbot pa lele pakaana ki Kanaan. Ina Betel tau. \v 7 To Yakop ipo patoronŋana muriini ta, mi ipaata kar tana be El Betel. Paso, muŋgu, indeeŋe ta ni iko pa toono na, Anutu ipet kini isu kar tana. \p \v 8 Yakop ziŋan wal kini timbotmbot su kar Betel, mi Debora ta mbesooŋo moori ki Rebeka na, imeete. To titwi i su ke biibi uunu ta igarau pa kar na. Tana tipaata ke tana zaana be “ke ki tiŋiizi.” \p \v 9-10 Indeeŋe Yakop izem lele pakaana ki Mesopotamia, mi imiili ma imar ipet toono Kanaan mini na, Anutu ipet kini, mi ipomboli ma iso: “Nu zom Yakop tau. Tamen koozi ko zom Yakop mini som. Ko tipaatu be Israel.” Tana Yakop zaana popoŋana na Israel.\x + \xo 35:9-10 \xt Un 32:28\x* \p \v 11 Mi Anutu iso pini ta kembei. Iso: “Nio Anutu mburoŋ keskeezeŋoŋ. Popoŋana ku tabe tiyooto pu i, ko timasak ma tiwe wal boozomen un. Mi pakan ko tiwe king mi timboro zin wal pakan. \v 12 Toono tiŋgi, ta muŋgu aŋbuk sua pa be aŋkam pa Abaraam mi Isak. Mi iŋgi koozi aŋkam pu mi popoŋana ku tabe tipet pa kaimer i.”\x + \xo 35:12 \xt Un 17:4-8\x* \v 13 Anutu iso sua tana pa Yakop ma imap, to izemi mi ila. \p \v 14 Mi Yakop isuŋgun pat molo ta, to iliŋ yok baen mi ŋgere isala be iwe kilalan pa sua ta ni ziru Merere Anutu tizzo su lele tana. \p \v 15 Mi ipaata lele tana zaana be Betel. \s1 Rael imeete \p \v 16 To Yakop ziŋan wal kini tizem Betel. Beso tila ma tigarau pa kar Eparata na, Rael pikin ikamami. Mi ni iyamaana yoyouŋana biibi kat. \v 17 To moori ta ipapepe i gi, iso pini ma iso: “Moto pepe! Pa iŋgi kam pikin tomooto toro.” \v 18 Rael iyataaŋa be ipas, mi ipaata pikin zaana be Benoni, mana imeete. Tamen Yakop itooro zaana ma iwe Benyamen. \f + \fr 35:18 \ft Pisis Benoni ka uunu ta kembei: ‘pataŋana ka pikin.’ Mi pisis Benyamen na, ka uunu ta kembei ‘nomoŋ woono ka pikin.’ \f* \p \v 19 Tana Rael imeete, mi titwi i sula zaala ta ila pa kar Eparata na zilŋaana. (Eparata, ina Betelem tau.)\x + \xo 35:19 \xt Un 31:32\x* \v 20 To Yakop isuŋgun pat ta be iwe kilalan pa naala ki Rael. Mi koozi kilalan tana imbotmbot men a. \p \v 21 Israel imaŋga mini, mi iwwa ma ila ipet Migdol Eder, to ipo beeze isu lele tana, mi imbot pa. \p \v 22 Timbotmbot su lele tana, mi Ruben ila ki tamaana kusiini Bila ma ziru tikeene. Mi uruunu ila ma Yakop ileŋ.\x + \xo 35:22 \xt Un 49:4\x* \s1 Yakop lutuunu bizin \p Yakop lutuunu bizin tomooto laamuru mi ru tipet ta kembei: \p \v 23 Lea, ni ipeebe Ruben, ta muŋgamuŋga na, mi Simion, Lebi, Yuda, Isaka, mi Zebulun. \v 24 Mi Rael, ni ipeebe Yosep mi Benyamen. \v 25 Mi mbesooŋo moori ki Rael ta zaana Bila na, ni ipeebe Dan mi Naptali. \v 26 Mi mbesooŋo moori ki Lea ta zaana Silpa na, ni ipeebe Gat mi Aser. Indeeŋe Yakop imbotmbot su lele pakaana ki Mesopotamia na, zin pikin tana tisu. \s1 Isak imeete \p \v 27 Kaimer to, Yakop imaŋga mini mi ila ipet ki tamaana Isak isu kar Mamre ta igarau pa kar Kiriat Arba na. (Kiriat Arba, ina Ebron tau. Kar tina ta muŋgu Abaraam ziru Isak timbotmbot pa.)\x + \xo 35:27 \xt Un 13:18\x* \v 28-29 Mi Isak, ni imbot ma iwe kolman kat, mi ndaama kini irao tomto lamata tomto paŋ (180), mana imeete ma ila igaaba zin wal kini ta timetmeete kek na. To lutuunu bizin ru Isau mi Yakop titwi i. \c 36 \s1 Isau popoŋana kini \p \v 1 Iŋgi Isau ziŋan popoŋana kini mbol kizin. (Isau zaana toro Edom.) \p \v 2 Isau iwoolo moori ru kizin Kanaan: Ada mi Olibama. Ada, ni Elon lutuunu moori. Mi Elon, ni uunu ipet pa Et. Mi Olibama, ni tamaana Ana mi tumbuunu Zibeon. Zibeon, ni uunu ipet pa Ep. \v 3 Mi Isau iwoolo Basemat tomini. Ni Ismael lutuunu moori, mi Nebaiot lunuri. \p \v 4 Ada ipeebe Elipas. Mi Basemat ipeebe Reuel. \v 5 Mi Olibama ipeebe Yeus, Yalam, mi Kora. Zin pikin ki Isau tina, ta tisu Kanaan. \v 6 Kaimer to Isau imaŋga, mi ikam kusiini bizin, lutuunu bizin, mi wal boozomen ta ziŋan timbotmbot ruumu kini na, ramaki zin mbili mi koroŋ kini boozomen ta ikam su Kanaan na, mi izem tiziini Yakop ma ila pa lele pakaana toro. \v 7 Paso, Yakop ziru Isau, mbili kizin boozo kat. Tana toono irao be ziru timbot mbata na som. \v 8 Tana Isau ta zaana toro Edom na, ila ma imbot pa lele abalabalŋana ki Seir. \p \v 9 Iŋgi mbol ki Isau ta popoŋana kini tipet ma tiwe wal ki Edom, mi timbotmbot pa lele abalabalŋana ki Seir na. \v 10 Isau lutuunu bizin tipet ta kembei: Kusiini Ada ipeebe Elipas, mi kusiini Basemat ipeebe Reuel. \p \v 11 Isau lutuunu Elipas lutuunu bizin ta zan tis: Teman, Omar, Sepo, Gatam, mi Kenas. \v 12 Elipas, ni iwoolo moori toro tomini, zaana Timna. Mi Timna, ni ipeebe Amalek. Ina Ada tumbuunu bizin. \p \v 13 Mi Reuel lutuunu bizin ta zan tis: Naat, Sera, Samma, mi Mizza. Ina zin tina ta Basemat tumbuunu bizin. \p \v 14 Mi Olibama na, ipeebe pikin tel ta zan tis: Yeus, Yalam, mi Kora. \p \v 15-16 Isau popoŋana kini tana tila timbot leŋaleŋa. Mi timender pa urum kizin kizin. Isau lutuunu muŋgamuŋga Elipas, ni lutuunu bizin ta zan tis: Teman, Oman, Sepo, Kenas, Kora, Gatam, mi Amalek. Zin popoŋana ki Elipas tina timbot lele pakaana ki Edom, mi timender pa urum kizin kizin. Ina Ada tumbuunu bizin. \p \v 17 To ki Reuel ta Naat, Zera, Samma, mi Mizza. Zin popoŋana ki Reuel tina, zin tomini timbot lele pakaana ki Edom, mi timender pa urum kizin kizin. Ina Basemat tumbuunu bizin. \p \v 18 Mi Olibama na, ni ipeebe Yeus, Yalam, mi Kora. Mi zin tomini timender pa urum kizin kizin. \p \v 19 Wal ta boozomen tana, ta Isau popoŋana kini men. Mi zin ta boozomen timender pa urum kizin kizin. \s1 Seir popoŋana kini \p \v 20-21 Tomooto ta, zaana Seir, ni imbot lele ki Edom tomini. Ni uunu ipet pa Or. Iŋgi Seir lutuunu bizin ta zan tis: Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer, mi Disan. Seir lutuunu bizin tina, ta tikamam peeze pizin Or ta timbot su lele pakaana ki Edom na. \v 22 Lotan kini ta Ori mi Omam. Mi Lotan lunuri zaana Timna. \v 23 Mi Sobal lutuunu bizin na, Alban, Manaat, Ebal, Sepo, mi Onam. \v 24 To Zibeon kini ta Aya mi Ana. Ana tina, ta imborro zin doŋki ki tamaana isu lele bilimŋana mi indeeŋe yok bayouŋana na. \v 25 Ana ipeebe pikin ru. Tomooto, ta zaana Dison, mi moori ta zaana Olibama. \v 26 Dison na, lutuunu bizin tis: Emdan, Esban, Itran, mi Keran. \v 27 Mi Ezer kini na, Bilan, Zaaban, mi Akan. \v 28 To Disan lutuunu bizin ta Us mi Aran. \v 29-30 Tana zin Or kan merere kizin tis: Lotan, Sobal, Sibeon, Ana, Dison, Ezer, mi Disan. Zin tina ta tiwe merere pizin wal ki Or. Mi zin tataŋa timender pa urum kizin kizin isu Seir. \s1 Zin king kizin Edom \p \v 31 Muŋgu, indeeŋe king sa imboro zin Israel zen na, zin king ti ta timboro lele pakaana ki Edom. \p \v 32 Bela ta Beor lutuunu i, ni king mataana kana ta imboro lele pakaana ki Edom. Ni kar kini Dinaaba. \v 33 Bela imeete, to Zera lutuunu Yobap, ikam muriini. Yobap, ni kar kini Bosra. \v 34 Yobap imeete, to Usam ikam muriini. Usam imar pa toono kizin Teman. \v 35 Usam imeete, to Bedat lutuunu Adad ikam muriini. Adad, ni kar kini ta Abit. Ni ziŋan zin wal ki Midian tiporou su lele ki Moap ma ilip pizin. \v 36 Adad imeete, to Samla ikam muriini. Samla, ni kar kini Masreka. \v 37 Imbotmbot ma imeete, to Saul ikam muriini. Saul, ni kar kini Reobot. Kar tana igarau pa yok biibi Euprates. \v 38 Saul imeete, to Akbor lutuunu Bal-Anan ikam muriini. \v 39 Bal-Anan imeete, to Adad ikam muriini. Adad, ni kar kini Pau, mi kusiini zaana Meetabel. Meetabel naana Matret, mi tumbuunu moori Me-Zaab. \p \v 40-43 Tana iŋgi zin merere ta tipet pa Isau: Timna, Alba, Yetet, Olibima, Ela, Pinon, Kenas, Teman, Mibzar, Magdiel, mi Iram. Wal tina ta zin merere ki Edom, mi zin tataŋa timboro toono kizin kizin. Isau popoŋana kini tana, ta tipet ma tiwe wal ki Edom. \c 37 \s1 Yosep miuŋana kini \p \v 1 Yakop, ni itu su toono Kanaan ta muŋgu tamaana Isak iwe leembe mi imbotmbot pa na. \v 2 Iŋgi Yakop ziŋan lutuunu bizin mbol kizin. \p Indeeŋe Yakop lutuunu Yosep ndaama kini irao lamoromata mi ru na, ziŋan toono bizin pakan ta ki Bila ma Silpa na, timborro zin mbili. Mi mbulu kini ta kembei: Sombe toono bizin tikam mbulu ambai som, na ni ilala ki tamaana mi isotartaari pa. \p \v 3 Yakop, ni leleene pa Yosep ilip pa lutuunu bizin ta boozomen. Paso, ni iwe kolman mana Rael ipeebi. Tana Yakop iurpe Yosep le mburu molo ta ambaiŋana kat. \v 4 Yosep toono bizin tire kembei taman leleene pa Yosep ilip pizin, tabe tiur ŋgis pini mi tiso sua pini som. \p \v 5-7 Mbeŋ ta na, Yosep imiu. To iso pa toono bizin ma iso: “Ai, keleŋ miuŋana tio ti. Nio aŋmiu be iti tombotmbot ta mokleene a, mi tepezekat mok. To pezekatŋana ta nio tio na, imaŋga ma imender kat, mi pezekatŋan ta niom tiom na, timender papiliu nio tio mi tilek kumbun pa mi tituundu su toono.” \v 8 Yosep toono bizin tileŋ sua tana na, keten malmal pini mi tiso: “Wae! Nu sombe we biibi mi kam peeze piam?” Tana sua kini ta iso pa miuŋana kini na, ikam zin ma keten malmal biibi kat. \x + \xo 37:8 \xt Un 42:6, 43:26-28, 44:14, 50:18\x* \p \v 9 Kaimer na, imiu mini. To iso pizin ma iso: “Ou, keleŋ miuŋana tio toro. Aŋmiu be kunuŋ aŋmendernder, mi zoŋ ma puulu mi pitik laamuru mi ta timar ma tiliu yo mi tilek kumbun pio.” \v 10 Yosep tamaana ileŋ miuŋana tana na, iyaambi mi iso: “Wae! Miuŋana ku tana pareiŋana? Nu sombe nio niamŋan nom bizin, tom bizin, mi tizim ko amap ma amlek kumbuyam pu mi amtuundu su toono?” \v 11 Tana Yosep toono bizin keten malmal mi matan mburmbur pini. Tamen tamaana Yakop na, ipo sua tana se ndomoono mi ikamam ŋgar pa. \s1 Yosep toono bizin tikam ŋgomo pini \p \v 12 Timbotmbot mi Yosep toono bizin tila pa lele ki Sekem be matan pizin mbili ki taman isu tana. \v 13 Aigule ta na, Israel iso pa Yosep ma iso: “O, tom bizin timbotmbot lele ki Sekem mi matan pizin mbili kiti a. Mi nio aŋso aŋgo u ma la be re zin.” Yosep iso: “O, ambai. Ko aŋla.” \v 14 Tona Israel iso: “La mi lou zin. Ko ziŋan zin mbili timbot ambai, som som? Tonabe miili ma mar mi sotaara yo.” Tana iŋgo Yosep ma izem lele keteeneŋana ki Ebron mi ila. Iwwa ma ila ipet Sekem, to irru toono bizin. \v 15 Mi tomtom ta indeeŋi, to iwi i ma iso: “Ai, nu rru asiŋ?” \v 16 Yosep iso: “Nio aŋrru atoŋ bizin ziŋan mbili tiam. Nu ute zin, som som?” \v 17 To tomtom tana iso: “Ai barau, tizem lele tiŋgi kek. Tamen aŋleŋ kembei zin tisombe tila pa lele ki Dotan.” To Yosep, ra, ito toono bizin ma ila, mi indeeŋe zin su lele ki Dotan. \p \v 18 Ni ila igarau toono bizin zen, mi zin tire la pini. To timbuk ka sua be tipuni ma imeete. \v 19 Tisombe: “Ou, tomtom ta ipakurkur itunu pa miuŋana kini, ta imar i! \v 20 Kozo tupuni mi tupundu i pataaŋa isula yok touŋana tasa. Beso tala ma tamanda iwi iti pini, to toso: ‘E-e, niam amute i som. Ko buzur saŋsaŋŋana sa ikani? Som ila parei?’ Tonabe tombot mi tere: Ko miuŋana kini iur ŋonoono be parei?” \v 21 Tamen Ruben ileŋ sua kizin tana na, isombe ikamke Yosep. Tana iso pizin ma iso: “E-e, tupuni ma imeete pepe. \v 22 Kozo tupundu i sula yok touŋana sa ta imbot lele bilimŋana tiŋgi. Kokena itundu teteege siŋ pini.” Ruben iso sua tina paso, isombe ikamke Yosep pa toono bizin. Beso kaimer, to imiili mini, mi ikami ma ila ki tamaana mini. \p \v 23 Yosep ila tuŋla ki toono bizin na, tisou i mi tikiskisi, mi tizun mburu kini ambaiŋana na, ma isu lene. \v 24 To tikami mi tipundu i sula yok touŋana muriini ta. Yok muriini tana na, yok sa ipot pa som. \v 25 To Ruben izem zin, mi ila iwwa lene. Mi zin pakan na, mbulen su be tikan kini. Som, mi matan ila na, tire wal pakan ki Ismael ta tiwwa ma timar. Wal tana, timar pa lele ki Gileat, mi tisombe tisula pa Aikuptu be tikam ŋgomo pa koroŋ kizin. Mi kamel kizin na, tiuuzu koroŋ kuzinŋan ta kadon bibip i. \v 26 Yuda ire wal tana, to isu na iso pa toono ma tiziini bizin ta kembei. Iso: “Kere. Iti sombe teteege siŋ pa tizindi, ko tarao be tuturke? Mi ko iuulu iti be parei? \v 27 Kena toŋgomooni ila kizin Ismael ta timar i. Kokena itundu teteege siŋ pini. Pa ni sa itiŋan siŋ tamen na.” \p \v 28 Zin tileŋ sua kini tana na, tiyok pa. Tana zin wal ŋgomo kan ki Midian timar, to Yosep toono bizin timaati ma ise pa yok touŋana muriini tana, mi tiŋgomooni ila kizin Midian pa pat milmilŋan tomoota. To zin Midian tikami ma tisula pa Aikuptu. \x + \xo 37:28 \xt Ŋgo 7:9\x* \p \v 29-30 Kaimer to Ruben imiili ma ila yok touŋana muriini tana. Mi ire tiziini imbotmbot som, to leleene isaana kat mi iraaza mburu kini, mi ila ma iso pa tiziini bizin. Iso: “Waii, to ri ta ila lene kek. Iŋgi kozo ko aŋso parei pa tamanda?” \v 31 Tabe tisu to tipun mekmek ta, mi tikam mburu ki Yosep ma titizik sula siŋ. \v 32 To tikam ma tila ki taman, mi tiso pini ta kembei: “Tomoyam, re mburu ti mi tiiri ten. Ki asiŋ? Ki Yosep tau, som tomtom sa?” \v 33 Beso Israel ire mburu na, ikilaala to iso: “Waii, iŋgi lutuŋ ri mburu kini tau. Buzur saŋsaŋŋana sa ko ikani kek.” \p \v 34 To Yakop itaŋ pa lutuunu. Isu na iraaza mburu kini ila ne, mi iur mburu gabgapŋana, mi imbel tiŋiizi ma molo. \v 35 Mi lutuunu bizin ta boozomen timar kini mi titoombo be tipotor leleene. Tamen ileŋ zin som. Itaŋtaŋ mi iso: “Nio ko aŋtaŋtaŋ pa lutuŋ ta kembei ma irao aŋto i ma aŋsula Andewa.” Tana Yakop mataana mbeleele lutuunu som. Inoknok tiŋiizi pini ma imbotmbot. \p \v 36 Mi zin Midian kan tila tipet Aikuptu, to tiŋgomoono Yosep ila ki tomtom ta, ni zaana Potipar. Mi Yosep iwe mbesooŋo pini. Potipar tina, ni iuluulu king kizin Aikuptu pa uraata kini mi imborro zin menderŋan kini. \c 38 \s1 Yuda mi rwoono moori Tamar \p \v 1 Indeeŋe tana, Yuda izem toŋmatiziŋ kini, mi ila igaaba zin Kanaan mi imbot ki tomtom ta ki kar Adulam, zaana Ira. \v 2-3 Imbotmbot kar Adulam, mi ire Suwa lutuunu moori, to leleene pini. Suwa, ni Israel som, ni Kanaan. Yuda iwoolo moori tana, mi ziru timbotmbot ma moori kopoono, to ipeebe pikin tomooto ta, zaana Er. \v 4 Timbotmbot ma kopoono mini, to ipeebe pikin tomooto toro, mi ipaata zaana be Onan. \v 5 Timbotmbot ma kopoono mini, mi pikin tina tomini, tomooto. Mi ipaati be Sela. Ipeebi isu kar Kezip. \p \v 6 Indeeŋe Yuda lutuunu muŋgamuŋga Er ruŋguunu ki ula kek na, Yuda ikam moori ta pini. Moori tana, zaana Tamar. \v 7 Tamen mbulu ki Er ambai pa Merere mataana som. Tabe Merere ipuni ma imeete. \p \v 8 Tona Yuda iso pa lutuunu Onan: “Tutu kiti imbot pataaŋa kek. Tana kam kom nooro bekena kam tom le kelŋana pakan.” \v 9 Tamen Onan iute: Sombe ipeebe pikin pakan, nako tikeli som. Ko tikam toono muriini. Tana ziru moori tana tikeene, beso iyamaani to loŋa itatke i pa moori, bekena yok isu lene toono. Kokena ikam toono le kelŋana. \v 10 Onan ŋgar kini tana ambai pa Merere mataana som. Tana ni tomini, Merere ipuni ma imeete. \v 11 To Yuda iso pa rwoono moori ma iso: “Kusim imeete kek. Tana miili ma la ki tomom, mi mbotmbot mi naama lutuŋ Sela. Beso iwe biibi, tona wooli.” Ni iso ta kembena paso, imoto: Kokena lutuunu Sela tomini imeete, kembei ta toono bizin. Tana Yuda iser rwoono moori Tamar ma ila imbot ki tamaana. \p \v 12 Mazwaana moloŋana ri ilae to, Yuda kusiini, ta Suwa lutuunu moori na, imeete. Yuda imbotmbot la baibai pini ma imap, mi mataana mbeleeli, to isombe ila kar Timna, be ire zin wal kini uraata kan. Pa zin tila timbot su lele tana be tipup sipsip kini rumun. Mi toroono Ira, ta ni kar kini Adulam na, isombe igaabi ma ziru tila. Tana ziru timaŋga mi tiwwa ma tila. \v 13-14 Indeeŋe tana, Yuda lutuunu Sela, ni ruŋguunu ki ula kek. Tamen Yuda ikami ma ila iwoolo Tamar som. Tana Tamar ileŋ kembei rwoonobi isombe ila kar Timna be ire zin wal ta tipupup sipsip kini rumun, to izun mburu ki muuŋgu ma isu lene, mi iru pa mburu toro ramaki kawaala pakaana be izuk mataana pa. To ila mi mbuleene su zaala kwoono ta ila pa kar Enaim na. Pa zaala tina ta ila pa kar Timna na. To imbotmbot mi inaama rwoonobi be imar. \p \v 15-16 Yuda ipet mi ire i, to ikam ŋgar ta kembei: “Wai, moori ti, ko zaala lwoono kana.” Ni ikilaali som paso, Tamar izuk mataana pa kawaala. Tabe Yuda ilae kini, to iso pini ma iso: “Ai. Mar ma ituru talae zaala zilŋaana tiŋgi muŋgu.” Tamar iso: “Kenako nu kam leŋ sokorei?” \v 17 To Yuda iso: “Kaimer to aŋseŋgeere lem mekmek lutuunu ta ma imar.” Mi Tamar iso: “Ambai. Tamen kam leŋ koroŋ ku sa ma imar tio ta buri mi aŋbot raama. Beso seŋgeere mekmek ma imar, to aŋpimiili. Naso aŋute nu ko to sua ku.” \v 18 To Yuda iso: “Wai, kenako aŋkam lem sokorei?” Mi ni iso: “Kam leŋ koroŋ ta kilalan ku imbot se na, ramaki ka wooro mi tete ku ta teege na.” Tana Yuda ikam koroŋ tana ila ki Tamar, to ziru tilae mi imbuuli. \v 19 To Tamar imaŋga ma ilae ŋana na, ikinke kawaala ta ipakaala mataana pa na ma isu lene, mi iur mburu muuŋgu kana ila kuliini mini, mi imiili ma ila pa kar. \p \v 20 Kaimer to Yuda iur mekmek lutuunu ta ila ki toroono Ira, mi iŋgo i ma ila ki moori tana be ikam koroŋ kini ma imiili. Tamen Ira ila ma indeeŋi som. \v 21 To iwi zin tomtom pakan ki kar Enaim ma iso: “Ou, moori zaala lwoono kana ta muŋgu imbotmbot su zaala kwoono ti na, ila parei?” Mi zin tisombe: “E-e, moori sa ta kembena imbot ti som.” \v 22 Tona imiili ma ila isotaara Yuda. Iso: “Aŋla aŋru moori tau ma som. Mi aŋwi zin wal kar kan na, tiso moori sa ta kembei imbot kar kizin som.” \v 23 To Yuda iso: “A, koroŋ tio ta moori tiŋga ikam lene kek. Pa iŋgi aŋsombe aŋseŋgeere le kadoono, tamen ndeeŋi som. Toŋgo pa. Imborene. Kokena wal pakan tiute, to tikam ŋeu piti.” \p \v 24 Beso puulu tel ilae na, Tamar uruunu imar. Tiso pa Yuda: “Rwom moori ta iwwa lene sorok ma kopoono.” Yuda ileŋ, to imaŋga mi kalŋaana ŋerŋer ma iso: “Kala kakami ma kala mat, mi keneeni pa you ma ilane.” \v 25 To tila na, tikam Tamar ma tiyooto ma timar. Tiwwa ma tila, to Tamar ikam sua ma ila pa rwoonobi ma iso: “Nio ti kopoŋ pa tomooto ta koroŋ kini tis. Itum re ten. Asiŋ kilalan kini?” \v 26 Beso Yuda ire na, ikilaala itunu kilalan kini. To iso: “Moori tiŋgi, ni le sosor som. Ina nio sosor tio. Nio be aŋkam lutuŋ Sela ma iwooli. Tamen aŋkam som, tanata itunu iru zaala mi ikam mbulu taiŋgi.” Tabe tipasaana Tamar som. Mi kaimer Yuda ila kini mini som. \p \v 27 Indeeŋe tau Tamar be ikam tomtom na, pikin boogo timbot lela kopoono. \v 28 Pikin tikamam be tisu na, pikin ta isara namaana ipet mat. To moori ta ipapepe Tamar i, imbit wooro siŋsiŋŋana ila pikin tana namaana mi iso: “Pikin muŋgamuŋga ta ti.” \v 29 Tamen pikin tana namaana sam lela mini, mi waene isu muŋgu. Tona moori ta ipapepe Tamar i iso: “Iŋgi mbulu ki serseereŋana tau!” Tana tipaata pikin zaana be Peres. \x + \xo 38:29 \xt Mt 1:3; Lu 3:33\x* \v 30 Mana pikin toro ta timbit wooro siŋsiŋŋana ila namaana na, isu. To tipaata zaana be Zera. \c 39 \s1 Yosep mi Potipar kusiini \p \v 1 Yosep, ni imbotmbot Aikuptu. Pa zin Ismael kan tikami ma tisula, to tiŋgomooni la ki tomtom ta, zaana Potipar. Tomtom tana, ni iuluulu king kizin Aikuptu pa uraata kini, mi imborro zin menderŋan kini. \p \v 2-4 Yosep, ni Anutu mataana pini mi ikampewe i. Tana koroŋ ta boozomen ipet ambai men pini. Ni imbotmbot ruumu ki biibi kini Potipar mi ikamam uraata pini, mi Potipar ire kembei Merere imborro i, mi iuluuli be uraata kini iloondo ambai men. Tana Potipar leleene pini, mi iuri be iwe mbesooŋo mataana kana pa ruumu kini, mibe imboro koroŋ kini ta boozomen. \v 5 Mi indeeŋe ta Potipar iur Yosep be imboro koroŋ kini ta boozomen na, Yosep ni ndomoono pa Potipar, tabe Merere ikampe i ma biibi. Mi kampeŋana kini imbotmbot se koroŋ kini ta boozomen: ruumu, mburu, mbili, mi koroŋ pakan tomini. \v 6 Tana Potipar iur koroŋ kini ta boozomen ila Yosep namaana be imboro. Mi ni itunu imboro ka kini tabe ikan i. \p Yosep, ni karwaaŋga mi tomtom kaibiim kat. \v 7 Tabe Potipar kusiini mata berber pini to iso: “Ai, mar tio ta muriŋ i.” \p \v 8-9 Tamen Yosep ititi, mi iso pini ma iso: “Leŋ! Biibi tio, ni indemeere yo, tabe iur yo be aŋboro koroŋ kini boozomen ta imbot ruumu leleene ti. Mi itunu ikam ŋgar pa kosa sa mini som. Tanata nio aŋwe biibi pa ruumu ti kembei ta ni itunu. Mi nu itum tamen, ta ni iur mar nio nomoŋ som. Paso, nu na ni kusiini. Tana nio leleŋ be aŋkam mbulu sananŋana ta kembei som. Pa ina mbulu ambai som pa Anutu mataana.” \v 10 Aigule boozomen Potipar kusiini iŋgoŋgo Yosep. Tamen Yosep ileŋi som, mi igarau i som. \p \v 11 Aigule ta na, Yosep ilela ruumu be ikam uraata kini. Mi mbesooŋo toro sa imbot som. \v 12 To Potipar kusiini imar na, iyasasaara lae pa mburu ki Yosep mi iso: “Mar ma ituru tekeene lak!” Tamen Yosep izem mburu kini ma imbot, mi iko ma ipera mat.\x + \xo 39:12 \xt 1Kor 6:18; 2Tim 2:22\x* \v 13 Beso moori ire Yosep izem mburu kini ma imbot, mi iko ma ila lene kek na, \v 14-15 iboobo zin mbesooŋo pakan ma timar. To iso: “Ai, kere koroŋ tis. Iburu komboono ta kusiŋ ikami ma imar kiti i, ni le ŋger pio som. Mi iso imar be imbuulu yo. Mi nio kalŋoŋ sanaana, to imoto na iko sorok mi izem mburu kini tis.” \p \v 16 Iso ta kembei makiŋ, to iur mburu ki Yosep ilae, mi inaama kusiini Potipar be imar, to iso i pa. \v 17-18 Potipar imar na, kusiini iŋgal sua pa Yosep. Iso: “Ai, Iburu komboono ta nu ŋgiimi i piti na, ni le ŋger piti som. Mi iso imar be imbuulu yo. Tamen nio aŋyak mi aŋboobo zin wal, to imoto kana mi izem mburu kini isu kumbuŋ uunu, mi iko ma ipera mat. \v 19 Ina mbulu ki mbesooŋo ku tau.” Potipar ileŋ ma keteene malmal biibi kat. \v 20 Tana ikam Yosep mi iuri lela ruumu sanaana ta king kizin Aikuptu iurur zin tomtom lelala pa i. \s1 Yosep imbotmbot lela ruumu sanaana leleene \p \v 21 Yosep imbotmbot lela ruumu sanaana leleene. Tamen Merere izemi som. Ni mataana pini mi iuluuli. Tabe mboroŋan ki ruumu sanaana, leleene ambai pa Yosep. \v 22 Mi iuri be imboro waene bizin pakan ta ziŋan timbotmbot lela ruumu sanaana i, mi mataana pa uraata ta boozomen. \v 23 Merere ilae ki Yosep mi iuluuli, tana uraata kini iloondo ambai men. Tabe menderŋan ta imborro ruumu sanaana na, ikam ŋgar pa uraata ta Yosep imborro na som. Pa koroŋ ta boozomen ilonloondo ambai men.\x + \xo 39:23 \xt Mbo 1:3\x* \c 40 \s1 Yosep ipeeze miuŋana kizin mbesooŋo ru ki king \p \v 1 Timbotmbot ma kaimer to, mbesooŋo ru ki king tikam sanaana pini. Mbesooŋo ru tana, ta ni imborro uraata ki yok baen, mi toro ni imborro uraata ki narabu urpeŋana. \v 2-3 Mbesooŋo ru tana tikam ma king keteene malmal kat, tana ni iur zin lela ruumu sanaana leleene. Mi ruumu sanaana tana na, biibi kizin menderŋan ta imborro. Mi Yosep tomini, ni imbotmbot lela ruumu ta tina. \v 4 Tana biibi iur wal ru tana ila Yosep namaana be mataana pizin mi imboro zin. \p \v 5 Ziru timbotmbot lela ruumu sanaana mi mbeŋ ta na, ziru mi timiu. Mi miuŋana kizin kan un ndelndelŋa. \v 6 Mankwoono na, Yosep imar kizin. Mi ire zin na, kembei ziru lelen ipata ma timbotmbot. \v 7 Tabe iwi zin ma iso: “Nio aŋre yom kembei leleyom ipata. Parei, pataŋana sa?” \p \v 8 Ziru tisu mi tiso: “Wai, mbeŋi niamru amiu. Mi tomtom sa irao be ipeeze miuŋana tiam un na som.” To Yosep iso: “Ina ŋonoono. Pa iti tomtom na, tarao som. Anutu itutamen ta irao. Ambai. Koso yo pa miuŋana tiom mi aŋleŋ.” \p \v 9 Tona mbesooŋo ta imborro uraata ki yok baen na, iso Yosep pa miuŋana kini. Iso: “Nio aŋmiu be aŋre ke baen ta imender su kereŋ uunu. Ke tina namaana tel. \v 10 Mi ruunu perper, to loŋa men mi ka aigau ipet ma iruŋ mi ŋonoono. \v 11 To nio kunuŋ i, aŋsu to aŋkam ŋonoono pakan, mi aŋpiizi sula mbooro ki king ta aŋtekteege na, mi aŋkam ma aŋla mi aŋsara la kini.” \v 12 Yosep ileŋ, to iso pini ta kembei. Iso: “Miuŋana ku tana na, ka uunu ta kembei: Ke baen ta namaana tel, ina ise ki aigule tel. \v 13 Tana aigule tel ilae, to king ko ikampe u mi iuru be kam uraata ku mini. Mi nu ko mboro yok baen, mi liŋ sula mbooro kini mi sara la kini ma iwin, kembei ta muŋgu kamam pini na. Tana molo som, to nim ise mini. \v 14 Mi leŋ. Sombe mboti ku ambai mini, to motom iŋgal yo mi muŋai yo, mi sotaara king pa pataŋana tio ti. Naso uulu yo be aŋzem ruumu sanaana ti mi aŋyooto. \v 15 Pa nio aŋkam sosor sa tabe tiur yo lela ruumu sanaana pa na som. Mi ituŋ leleŋ mi aŋmar lele tiŋgi som. Nio aŋbot su lele kizin Iburu mi tikam yo sorok, ta aŋmar aŋpet lele ti.” \p \v 16 Mbesooŋo ta imborro uraata ki narabu urpeŋana na, ileŋ Yosep ipeeze waene miuŋana kini ka uunu ma ambai men, to imaŋga mi iso pini ma iso: “Wai, mi nio ti aŋmiu tomini. Miuŋana tio na ta kembei: Nio kunuŋ i, aŋkuundu kiri tel. Mi narabu tisula ma bokbok. \v 17 Mi kiri ta imbot se kor na, narabu matakiŋa tisula be aŋkam pa king be ikan. Tamen man tirie ma timar, to tikanan narabu ta imbot sula kiri tana.” \v 18 Yosep ileŋ, to iso pini ta kembei. Iso: “Miuŋana ku tina na, ka uunu ta kembei. Kiri tel na ise ki aigule tel. \v 19 Tana aigule tel ilae, to king ko imbit ŋgurem mi mbiŋbiŋ sala ke. Mi man ko timar ma tikan mozom.” \p \v 20 Sua ki Yosep tana na, iur ŋonoono. Indeeŋe aigule iwe tel pa na, king ikam kini biibi be mataana iŋgal mbeŋ kini ta naana ipeebi pa na. Tabe iboobo wal boozomen tau timborro uraata kini na ma timar. Mi iboobo mbesooŋo ta imborro yok baen na, ziru mbesooŋo toro ta imborro uraata ki narabu urpeŋana na, ma timar tomini. Ziru tiyooto pa ruumu sanaana ma timar tipet kini, to ni ipamender zin la iwal matan. \v 21 Mi iur tomtom ta imborro yok baen na, ma imiili mini pa uraata kini be iliŋ ka baen isula mbooro kini. \v 22 Mi ni tau imborro uraata ki narabu urpeŋana na, king iso pizin wal be timbit ŋgureene mi imbiŋbiŋ sala ke. Tana uraata ta ipet na, ina itop la Yosep kalŋaana men. \v 23 Tamen tomtom ta imborro yok baen na, mataana iŋgal Yosep som. Mataana mbeleeli. \c 41 \s1 Miuŋana ki king ki Aikuptu \p \v 1-2 Ndaama ru imap, mana king ki Aikuptu imiu. Imiu be kunuunu imendernder la yok Nil kezeene, mi ire makau tumkatŋan lamata mi ru per ma tise pa yok, mi tikanan pespeeze la yok kezeene. \v 3 Molo som na, makau lamata mi ru tomen, ta koŋkoŋ mi ruŋgun sananŋan na, per ma tise pa yok. To tikoŋuru zin makau tumkatŋan tina ma tila. \v 4 Tila ma tuŋla ki waen bizin, to timaŋga mi tiwon zin ma timap. Tana king imiu ta kembei, to ipol ma imaŋga. \p \v 5 To isu ikeene na imiu mini. Mi ire yagoŋ ŋonon ndinŋan lamata mi ru ta timbot la kiini tamen. \v 6 Molo som na, yagoŋ ŋonon lamata mi ru tomen tipet la kiini tana tomini. Mi yagoŋ ŋonon tina, mbinbinŋan. Pa miiri bayouŋana ta imar pa lele bilimŋana mi iwilaala zin, tabe titum som. \v 7 To yagoŋ ŋonon mbinbinŋan tina tiwon yagoŋ ta ŋonon ndinŋan na, ma murin bilim. Tana king imiu ta kembei, to ipol ma imaŋga. Mataana ito miuŋana kini ma ila, to iso: “Wai, a iŋgi sa miuŋana toro na!” \p \v 8 Mankwoono na, king ikam ŋgar boozo pa miuŋana kini. Tana ikam sua ma ila pizin tomtom naborouŋan mi zin tomtom ŋgarŋan ta boozomen ki Aikuptu ma timar. Timar ma tipet kini, to ipit miuŋana kini pizin ma tileŋ, mi iwi zin be tipeeze kan un pini. Tamen tomtom kizin tasa irao be ipeeze som. \p \v 9 Tana tirru zaala pa ma timbotmbot, mi mbesooŋo ta imborro yok baen na, mataana la pa Yosep. To isu mi iso pa king. Iso: “O king, koozi motoŋ iŋgal sosor tio ta. \v 10 Muŋgu niamru mbesooŋo ku toro ta imborro narabu urpeŋana na, amkamu ma ketem malmal. Tana nu ur yam ma amlela ruumu sanaana leleene ta biibi kizin menderŋan imborro na. \v 11 Ambotmbot tana mi mbeŋ ta na, niamru amiu. Mi miuŋana tiam tana, kan un ndelndelŋa. \v 12 Mi ruumu tana na, naŋgaŋ Iburu ta, ni mbesooŋo ki biibi kizin menderŋan, ta niamŋan ambotmbot. Niamru amiu, mana amso i pa miuŋana tiam, mi ni ipeeze kan un ma amleŋ. \v 13 Mi sua kini iur ŋonoono. Nu ur yo ma aŋmiili mini pa uraata tio, mi waeŋ na, nu yembut ŋgureene mi imbiŋbiŋ sala ke.” \p \v 14 Tona king iur sua be loŋa mi tikam Yosep ma iyooto pa ruumu sanaana mi imar kini. Tana tiurpe Yosep ruŋguunu, mi ikeli pa mburu popoŋana, mana ila ipet king mataana. \v 15 Ila, to king iso pini ma iso: “Ai, nio ti aŋmiu ma tomtom tasa irao be ipeeze miuŋana tio kan un som. Mi tiso pio ta kembei: Nu sombe leŋ miuŋana ki tomtom sa, na rao be peeze ka uunu.” \p \v 16 Yosep ipekel kalŋaana ma iso: “Nio na, aŋrao som. Mi Anutu, ni imbotmbot. Ni irao be ipeeze miuŋana ku tana, mi iso u pa zaala tabe mbot ambai.” \v 17 Tana king iso pa Yosep ta kembei. Iso: “Nio ti aŋmiu be kunuŋ aŋmendernder la yok Nil kezeene, \v 18 mi aŋre makau tumkatŋan lamata mi ru ta ruŋgun ambaimbaiŋan na, per ma tise pa yok mi tikanan pespeeze la yok kezeene. \v 19 Mi molo som na, makau lamata mi ru tomen, ta koŋkoŋ mi ruŋgun sananŋan na, per ma tise pa yok. Ta muŋgu mi imar na, aŋre makau sananŋana sa ta kembei isu lele ti na som. \v 20 To zin makau ta ruŋgun sananŋan mi koŋkoŋŋan na, tila ma tiwon zin makau tumkatŋan ta tise muŋgu na, ma timap kat. \v 21 Mi tamen kopon iputput som. Tana tomtom sa irao be iute kembei tikan zin makau tumkatŋan tana na som. Pa ruŋgun raraate kembei ta muŋgu na. Aŋre tana, to aŋpol ma aŋmaŋga. \v 22 Mana aŋsu aŋkeene mini, to aŋre miuŋana toro. Aŋre yagoŋ ŋonon lamata mi ru ta ruŋgun ambaimbaiŋan mi ndinŋan na, timbot la kiini tamen. \v 23 Mi molo som na, yagoŋ ŋonon lamata mi ru tomen tipet la kiini tamen ta tana. Mi yagoŋ ŋonon tina, mbinbinŋan. Pa miiri bayouŋana, ta imar pa lele bilimŋana mi iwilaala zin. Tabe ikam ma titum som. \v 24 To yagoŋ ŋonon mbinbinŋan tina tiwon yagoŋ ta ndinŋan na, ma murin bilim. Miuŋana tio ru tina tikam ma ŋgar tio ikankaana. Tana aŋso sua ma ila pizin wal naborouŋan be timar ma tipeeze kan un pio. Tamen kizin tasa irao som.” \p \v 25 Yosep ileŋ miuŋana ru tana makiŋ, to iso pa king ma isombe: “Miuŋana ku ru tana na, un raraate. Iŋgi Anutu ipatooŋu pa mbulu tabe ikam ma ipet i. \v 26 Makau lamata mi ru ta ruŋgun ambaimbaiŋan, mi yagoŋ lamata mi ru ta ŋonon ndinŋan, ina iwe kin pa ndaama lamata mi ru. Tana miuŋana ku ru tana na, kan un raraate. \v 27 Mi makau lamata mi ru, ta koŋkoŋŋan mi ruŋgun sananŋan mi tipet pa kaimer na, ta kembena. Imender pa ndaama lamata mi ru. Mi yagoŋ ŋonon mbinbinŋan lamata mi ru ta miiri bayouŋana imar pa lele bilimŋana ma iwilaala zin na, ina tomini imender pa ndaama lamata mi ru. Ndaama lamata mi ru tana na, peteele biibi ko isu. \v 28 Ina kembei ta aŋso na. Iŋgi Anutu ipatooŋu pa mbulu tabe ikam ma ipet i. \v 29 Iŋgi ko mai ambaiŋana kat ipet pa toono ta boozomen ki Aikuptu ma irao ndaama lamata mi ru. \v 30-31 Tamen kaimer na, peteele biibi ko isu lele tiom, mi imbot ma irao ndaama lamata mi ru tomen. Peteele tabe ipet i, ko sorok som. Ko sananŋana kat. Tana ko ikam zin tomtom ma matan mbeleele kat mai ambaiŋana ta muŋgu ipet na. Paso, peteele tana ko ipasaana kat yom. \v 32 Anutu, ŋgar kini imbol kat be molo som to ikam mbulu tana ma ipet. Tanata ikamu ma re miuŋana ru ta kan un raraate na. \p \v 33 Tana ambai be re tomtom ŋgarŋana tasa ta irao kat pa peeze kamŋana na, mi uri be imboro toono biibi ki Aikuptu. \v 34 Mi ur zin menderŋan pakan ma tikot toono tiŋgi, be tiuuli pa uraata. Beso ndaama lamata mi ru tabe mai ambaiŋana ipet pa i, to zin tiur kini pakan ilalae bekena imboro yom pa kaimer. Kozo tikam mbulu ta kembei: Tipeete kini ma iwe pakaana lamata, to pakaana ta na tiurur lae. \v 35 Tana ndaama lamata mi ru tabe mai ambaiŋana ipet pa i, na zin menderŋan tana ko tiyogegeege kini, mi tiluplup lela diditu ku boozomen ta timbot pa kar bibip ki Aikuptu na. \v 36 Naso kini tana isaaŋa yom pa peteele biibi tabe ipet pa ndaama lamata mi ru i. Kokena peteele ipasaana kat yom ma kemetmeete.” \p \v 37 King ziŋan zin wal ta timborro uraata kini na, tileŋ sua ki Yosep na, lelen pa. \v 38 Tabe king isu mi iso pizin. Iso: “Ai, tomtom tiŋgi, ni Anutu bubuŋana imbotmbot raami mi ikamam peeze pini. Ko tarao be tendeeŋe tomtom toro sa ta kembei? Som.” \v 39 To iso pa Yosep ma isombe: “Nu ta Anutu ikam ŋgar pu mi iso u pa koroŋ taiŋgi. Tana ko irao aŋdeeŋe tomtom toro sa tau ŋgar kini kembei ta nu na som. \v 40 Tana ko aŋuru be kam peeze pa toono ta boozomen ki Aikuptu. Wal tio ta munŋaana men ko tileŋ la kalŋom mi tito. Mi nio ituŋ tamen kat, ta ko aŋwe biibi pu.”\x + \xo 41:40 \xt Ŋgo 7:10\x* \p \v 41 Tona iso Yosep ta kembei: “Koozi nio aŋuru be kam peeze pa toono ta boozomen ki Aikuptu.” \v 42 To izun kukuugu kini ta kilalan kini imbot se na, mi iur la Yosep namaana lutuunu. Mi ikam mburu ŋgeezeŋan kat ma izeebi pa, to iur natabu milmilŋana ila Yosep ŋgureene. \v 43 Mi ikam karis kini ta ambaiŋana na ma iwe Yosep lene be iwwa pa. Beso Yosep ila na, zin menderŋan ki king timuŋmuuŋgu pini mi tiboboobo ta kembei: “Koko pa zaala. Pa iŋgi biibi ta ima i!” King ikam ta kembena, bekena wal ta boozomen ki Aikuptu tiute ta kembei: Yosep, ni iwe biibi pizin kek. \v 44 Mi king iso pa Yosep mini ma iso: “Ŋonoono, nio king ki Aikuptu. Tamen koozi mi ila na, zin tomtom ki Aikuptu ko irao tikam koroŋ sa pa zitun ŋgar kizin mini som. Bela nu yok pizin muŋgu, tona tikam.” \p \v 45-46 To king ipaata pisis Zapenat-Panea ise ki Yosep. Mi ikam Potipera lutuunu moori Asenat ila kini be iwooli. Potipera tana, ni patoronŋana ka tomtom ki kar On. \p Indeeŋe ta Yosep ndaama kini irao tomoota laamuru na, imaŋga pa uraata ta king kizin Aikuptu iuri pa na, mi iwwa pa lele ta boozomen ki Aikuptu be itirtiiri uraata.\x + \xo 41:45-46 \xt Lu 3:23\x* \v 47-48 Ndaama lamata mi ru ta mai ambaiŋana ipet na, kini boozo indomdom ma izze pa toono, mi Yosep iyogegeege ma iurur lae zin diditu ta timbot pa kar bibip ki Aikuptu na. Ni ikamam pa kar bibip tataŋa ta kembei: Kini ta ise kolouŋana pa kar biibi tasa, ina ni iur lela diditu ta imbotmbot la kar tana. \v 49 Tana Yosep ilup kini mi indoundou ma zazaŋana kat, kembei magargaara ki tai. Tabe tirao be tinin som. Pa kini isu ma isaana. \p \v 50 Yosep kusiini Asenat, ta Potipera lutuunu moori na, ipeebe pikin ru pa Yosep, mana peteele ipet. \v 51 Pikin muŋgamuŋga na, Yosep ipaata zaana be Manase. Pa iso: “Anutu ikam yo ma motoŋ mbeleele pataŋana tio mi wal tio kek.” \v 52 Mi pikin toro ta iwe ru pa na, Yosep ipaata zaana be Eparaim. Pa iso: “Nio aŋbotmbot lele tiŋgi mi aŋdeeŋe pataŋana boozo. Tamen Merere ikam leŋ pikin ru isu lele tiŋgi.” \p \v 53-55 Ndaama lamata mi ru ta mai ambaiŋana ipet su Aikuptu na imap, tona ndaama lamata mi ru ki peteele ipet. Ito sua ki Yosep. Mi peteele tana biibi kat. Isu lele ta boozomen. Mi zin Aikuptu men, ta kan kini imbotmbot. Tamen kaimer na, zin tomini tiyamaana peteele tana. Tabe titaŋroro king pa kan kini. Mi king iso pizin ma iso: “Kamar tio pepe. Kala ki Yosep. Mi sombe ni iso parei piom, na keleŋ la kalŋaana.” \p \v 56 Indeeŋe peteele tana iwe biibi kat pa lele ta boozomen ki Aikuptu, tona Yosep ikaaga diditu kan kataama mi iyok pizin be tiŋgiimi kan kini. Pa peteele tana ipasaana kat toono ki Aikuptu. \v 57 Peteele tana isu toono ki Aikuptu men som. Irao pa toono ta boozomen. Tana karkari ta boozomen timarmar Aikuptu be tiŋgiimi kan kini la ki Yosep. Pa peteele tana sorok som.\x + \xo 41:57 \xt Yo 6:27,51\x* \c 42 \s1 Yosep toono bizin tisula pa Aikuptu be tiŋgiimi kan kini \p \v 1 Yakop imbotmbot toono Kanaan, mi ileŋ kembei kini imbotmbot Aikuptu a. Tabe isu mi iso pa lutuunu bizin ma iso: “Ai, parei ta niom kapargedgeede yom ma kombotmbot? \v 2 Nio aŋleŋ kembei kini imbotmbot Aikuptu a. Kamaŋga ma kusula be kiŋgiimi kanda kini. Kokena temetmeete.”\x + \xo 42:2 \xt Ŋgo 7:12\x* \p \v 3 To Yosep toono bizin laamuru tiurpe mburu kizin, mi timaŋga be tisula pa Aikuptu. \v 4 Tamen Yosep tiziini Benyamen na, Yakop iruuti ma imbot. Paso, ni kopoono rru pini: Kokena ni ila ma indeeŋe pataŋana ma iŋgi. \v 5 Tana Yakop lutuunu bizin ziŋan zin wal pakan tipa ma tisula pa Aikuptu be tiŋgiimi kan kini. Pa peteele biibi tana isu toono Kanaan tomini. \p \v 6 Mi indeeŋe tana na, Yosep ikamam peeze pa toono ki Aikuptu. Tabe zin karkari boozomen ta timar Aikuptu be tiŋgiimi kan kini na, tilala kini. Tana Yosep toono bizin timar, to zin tomini tila ma tipet kini, mi tilek kumbun pini. \v 7 Yosep ire zin na, ikilaala zin kek. Tamen iswe itunu pizin som. Ikam mbulu kembei ta ni tomtom ndelŋana i. Mi ipakeŋ kumbun pa sua ŋasasaaraŋana ma iso: “Ai, niom so kar i? Iŋgi kakam so?” Mi zin tiso: “Niam ambot toono Kanaan, mi amar be amgiimi koyam kini.” \p \v 8 Yosep, ni ikilaala toono bizin. Tamen zin na, tikilaali som. \v 9 To ni mataana ila pa miuŋana kini ta muŋgu ire na, mi iso: “Wa, niom tina sa pautu na. Niom kamar be kitiiri toono tiam mibe kuute pakaana iŋgoi ta irao pa malmal som i.”\x + \xo 42:9 \xt Un 37:5-10\x* \v 10 Zin tipekel kalŋaana ma tiso: “E-e, biibi tiam, kembena som. Niam mbesooŋo ku. Mi iŋgi amar be amgiimi koyam kini men. \v 11 Niam ta boozomen ti, tomoyam ta. Pautu sa imbot raama yam som. Sua ta niam amso u i, ŋonoono men. Pakaamŋana som.” \p \v 12 Tamen Yosep iso: “Som. Niom kamar be kitiiri toono tiam, bekena kuute pakaana iŋgoi ta irao pa malmal som i.” \p \v 13 To zin tipekel kalŋaana ma tiso: “Biibi, niam ti, tomtom ta lutuunu bizin. Muŋgu na, niam pikin tomooto laamuru mi ru. Tamen tiziyam ta, ni imbot mini som. Mi tiziyam toro, ta kaimerŋana i, ni ziru tomoyam timbotmbot su lele Kanaan a.” \v 14 Tamen Yosep iso pizin mini ma iso: “Sua ta aŋso na. Niom pautu tau. Tana aŋso sua mbolŋana piom pa king ki Aikuptu zaana ta kembei: \v 15-16 Sombe tiziyom kaimerŋana tana imar ipet tio som, inako aŋzem yom ma kala pa kar tiom mini na som. Tana koŋgo tomtom tiom tasa ma ila be ikam tiziyom tana ma imar. Mi niom pakan, nako kamap ma kelela ruumu sanaana mi kombotmbot. Mi ko aŋre ten: Sua tiom ŋonoono, som som? Mi sombe som, na aŋso kat pa king zaana ta kembei, niom tina pautu tau.” \v 17 Ni iso sua tana makiŋ, to iur zin ma tilela ruumu sanaana leleene ma timbot irao mbeŋ tel. \p \v 18 Mbeŋ tel tana ilae, to Yosep iso pizin ma isombe: “Keleŋ. Nio ti, aŋmoto Anutu tomini. Tana ko aŋur leyom zaala toro. Zaala tiŋgi, sombe koto, inako kemetmeete som. \v 19 Zaala ta kembei: Niom sombe kapakaam yo som, mi koso sua ŋonoono men, nako tomtom tiom tasa imbot lela ruumu sanaana leleene. Mi niom pakan na, kiŋgiimi koyom kini, mi kakam ma kimiili ma kala kizin wal tiom tau timbot ŋoobo na. \v 20 Tonabe kakam tiziyom kaimerŋana tau ma imar tio. Naso aŋute kembei sua tiom ŋonoono men, mi niom kemetmeete som.” \p Zin tileŋ sua kini tana na, tiyok pa. \v 21 To timaŋga mi tiparzzo sua pizin. Tiso: “Ŋonoono kat. Sosor ta takam pa tizindi Yosep, ta koozi indeeŋe iti i. Pa iti takam pataŋana pini, mi ni itaŋroro iti be tumuŋai i, tamen teleŋi som. Tanata koozi tendeeŋe pataŋana i.” \v 22 Mi Ruben iso pizin ma iso: “Lak, koroŋ ta nio aŋso piom be kapasaana tizindi pepe. Tamen niom keleŋ la sua tio som. Tanata koozi siŋ kini ise kiti i.” \v 23 Zin tizzo sua tana na, tiute tau Yosep ileŋleŋ zin i som. Paso, ni ikamam kembei tau ni ileŋ kalŋan som, mi izzo sua pizin ila ki tomtom toro ta itortooro kalŋan i. \v 24 Ni ileŋ zin na, leleene tiŋisŋiizi. Tana itoori ma kereene ila ndel mi itaŋ, tona itoori, mi iso sua pizin mini. To iso pizin menderŋan ma tipo Simion namaana la toono mi tiziini bizin matan, mi tikami ma tila. \p \v 25 Yosep imaŋga to iur sua pizin mbesooŋo kini be tizeebe zin gomsaaba ki toono bizin pa kini ma bokbok, mi tipimiili pat kizin ma tiur sula gomsaaba kizin tataŋa mini. Mi tikam kan kini mazeene be iuulu zin pa zaala. Tana zin mbesooŋo tila ma tikam kembei ta ni iso na. \p \v 26 To Yosep toono bizin tiur kini mi mburu kizin isala doŋki kizin mi tila len. \v 27 Tiwwa ma tila mi tipet lele tabe tikeene pa i, to tomtom kizin ta ikaaga gomsaaba kini be ikam doŋki kini ka kini sa ma ikan. Beso mataana isula na, ire pat kini milmilŋan imbotmbot se gomsaaba kwoono. \v 28 To iso toono ma tiziini bizin pa ma iso: “Wae! Kamar ma kere. Pat tio, ta tipimiili mini i!” Tabe keten ikam keŋ, mi timoto kan ma tiso: “Wai, parei ta Anutu ikam piti ta kembei?” \p \v 29 Timiili ma tila tipet ki taman Yakop ta Kanaan a, to tiso i pa mbulu boozomen ta ipet pizin isu Aikuptu na. \v 30 Mi tiso: “Biibi ki toono kizin Aikuptu iso sua ŋasasaaraŋana piam ma isombe niam amla be amreut zin pa toono kizin. \v 31 Mi niam amso: ‘E-e, niam ti pautu som. Niam tomtom ki sua ŋonoono men. \v 32 Niam ti tomoyam tamen. Muŋgu na, niam laamuru mi ru. Tamen tiziyam ta, ni imbot mini som. Mi tiziyam toro, ta kaimerŋana i, ni ziru tomoyam timbotmbot ta Kanaan a.’ \p \v 33 To biibi tana isu na iso piam ma isombe: ‘Kena kezem tomtom tiom tasa ma niamru ambotmbot, mi niom pakan kakam kini pa wal tiom mi kimiili ma kala. Kokena petel zin. \v 34 Mi so kimiili mini, to niomŋan tiziyom ta kaimerŋana na kamar. Naso aŋute niom pautu som, mi sua tiom ŋonoono. Tonabe aŋzem toŋmatiziŋ tiom tana ma imiili ma ima tiom mini. Mi aŋyok piom be kapa sorok pa lele tiŋgi mi kakam mburooŋo pa.’” \p \v 35 Tiso sua makiŋ, mi tikam gomsaaba kizin be tiliŋ kini isu pa. Beso matan su na, zin ta boozomen mi tire pat milmilŋan imbot lela gomsaaba kizin kizin. Ziŋan taman tire ta kembei, to keten ikam keŋ mi timoto kan biibi kat. \v 36 To taman Yakop isu mi iso pizin ma iso: “Niom ti kakam yo ma aŋwe maandabi kek pa lutuŋ bizin ru, Yosep mi Simion. Mi koozi kosombe kakam Benyamen tomini ma izem yo? Pataŋana izze tio ta izze tio men i.” \p \v 37 Tona Ruben iso pini ma iso: “Tamaŋ, ndemeere yo be aŋkam Benyamen ma niamru amla. Ni ko imiili ma imar mini. Mi sombe som, nako rao pun lutuŋ bizin ru ma timeete be tikoti.” \v 38 Yakop iso: “Ina som. Lutuŋ ti ko irao niomŋan kala na som. Pa toono, ta imeete kek. Mi iŋgi ni itutamen ta imbotmbot i. Sombe ila ma pataŋana sa indeeŋi isu zaala lwoono, na pataŋana tana kola ipun yo ma aŋmeete. Pa iŋgi aŋwe kolman kek.” \c 43 \s1 Yosep toono bizin ziŋan Benyamen tisula mini pa Aikuptu \p \v 1 Mazwaana tana, peteele biibi imbotmbot men toono Kanaan. \v 2 Tana Yakop ziŋan wal kini tikan kini ta tiŋgiimi su Aikuptu na ma imap, to iso pa lutuunu bizin be tisula ma tiŋgiimi kan kini mini. \v 3 Tamen Yuda imaŋga mi iso: “Tamaŋ, sua ta amso u kek. Biibi kizin Aikuptu iur sua mbolŋana piam, be sombe amkam tiziyam ti ma niamŋan amla som, nako amrao ampet kini mini na som. \v 4 Tana sombe yok pini be niamŋan amla, nako amsula ma aŋgiimi kanda kini mini. \v 5 Mi sombe som, inako som. Pa biibi tana iso piam ta kembei: Sombe amkam tiziyam ma niamŋan amla som, nako amrao ampet kini mini som.” \p \v 6 Yakop ileŋ, to iyaamba zin. Iso: “Niom tina, parei ta keswe tiziyom ila ki biibi tana? Ina kakam pataŋana biibi pio.” \v 7 Mi zin tipekel kalŋaana ma tiso: “Mi tomtom tana, ni iwisese yam pa wal kiti tau. Iso: ‘Tomoyom imbotmbot men, som imeete kek? Mi tiziyom toro sa imbotmbot, som som?’ Tabe niam ampekel wiŋana kini men. Mi ŋgar kini tau isombe niam amkam tiziyam ti ma niamŋan amsula, ina niam amute?” \p \v 8 To Yuda isu mi iso pa tamaana Israel. Iso: “Tamaŋ, kam tiziyam tana imar, to niamŋan ko amaŋga ta buri mi amsula ma amgiimi kanda kini. Kokena itiŋan tumbum bizin temetmeete. \v 9 Nio aŋbuk sua pu ta kembei: Nio ituŋ ko motoŋ pini ma irao aŋuri ma imar ku mini. Mi sombe imar kerem uunu mini som, inako iwe leŋ uunu mi aŋbadbaada ka pataŋana ma irao aŋmeete. \v 10 Re! Sombe yalele yam som, so iŋgi amsula ma amiili mini pa ru sa kek.” \p \v 11 Tana taman Israel iyok, mi iso pizin ma iso: “Ambai. Kala. Mi kakam toono tiŋgi ka koroŋ ambaimbaiŋan pakan kembei ŋgere kuzinŋan, kaŋar, bigil suruunu ma koroŋ ma isula gomsaaba tiom, mi kakam ma kusula be kakam pa biibi tana. \v 12 Mi kakam pat milmilŋan pakan tomini be igaaba muŋguŋana ta tiur sula gomsaaba tiom ma imiili na. Pat muŋguŋana tana na, kakam ma imiili ma ila kizin mini. Pa ina, ko zin matan kankaana ma iŋgi, ta tizeebe sorok sula gomsaaba tiom. \v 13 Tana kakam tiziyom ri ti, mi kamaŋga ta buri ma niomŋan kusula ki tomtom tana. \v 14 Anutu mbura keskeezeŋana, ni itunu ko ikam tomtom tana ma imuŋai yom, mi iyok piom be kakam Simion mi tiziyom ti ma niomŋan kimiili mini. Mi sombe som, mi aŋwe maanda mini, inako kena.” \p \v 15 To timaŋga mi tikam zin koroŋ tabe tipomoozo biibi ki Aikuptu pa na, ramaki pat muŋguŋana mi popoŋana, to ziŋan Benyamen timaŋga ma tisula Aikuptu ma tila tipet ki Yosep. \v 16 Yosep ire ziŋan Benyamen timar, to iso pa mbesooŋo ta imborro ruumu kini na, ma iso: “Kam zin wal tiŋgi ma tila ruumu tio. Mi pun mbili tasa ma urpe be niamŋan amkan pa aigule palakuutu.” \v 17 Tana mbesooŋo ito Yosep kalŋaana, mi ikam Yosep toono bizin mi tiziini ma tila pa ruumu kini. \v 18 Tiwwa ma tila mi tipet Yosep ruumu kini, to keten ikam keŋ, mi timoto kan ma tiso: “Wai! Pat ta tipimiili sula gomsaaba kiti, ta ko lende sua pa i. Uunu tina ta ko tikam ti ma tala ruumu kini pa i. Iŋgi ko timaŋga piti, mi tikam ti ma tewe mbesooŋo kini, mi tiyo doŋki kiti tomini ma tiwe lene.” \p \v 19 Beso tila ma tigarau pa kataama kwoono, to tiso pa mbesooŋo ki Yosep ta mataana pa ruumu na. \v 20-22 Tiso: “Ai biibi, irao amso sua ri pu muŋgu? Niam ti amsu lele tiŋgi ma amgiimi kini pa ta kek. Tamen amiili ma amla mi ampet lele tabe keteyam su pa i, to amkaaga gomsaaba tiam na, amre pat tiam ta boozomen imbotmbot sula. Mi niam amute som, ko asiŋ ta ipimiili pat tiam mini? Tana koozi amsombe ampimiili pat muŋguŋana tana ma ima tiom mini. Mi amar raama tiam popoŋana tomini be amgiimi koyam kini mini.” \v 23 Tamen mbesooŋo iso pizin ma iso: “A kakam ŋgar boozo pa pepe. Pat tiom ta muŋgu kakam ma imar na, nio aŋkam kek. Anutu tiom tau tomoyom imbesmbeeze pini i, ta ko ipimiili pat tana ma isula gomsaaba tiom mini.” Ziŋan tiso sua ma imap, to mbesooŋo ila ma ikam Simion, mi iuri la kizin mini. \v 24-25 To ikam zin ma tilela ruumu, mi ikam yok be tiŋguuru kumbun pa, mi iputu zin doŋki kizin. Mi iso pizin ta kembei: Aigule palakuutu to ziŋan biibi kini Yosep tikan kini. Tana zin tiurpe koroŋ ta tisombe tikam pa Yosep na, mi tinamnaami. \p \v 26 Aigule palakuutu, ma Yosep imar ilela ruumu, to tikam koroŋ kizin pini, mi tilek kumbun mi tituundu pini. \v 27 Mi Yosep iso sua luumuŋana pizin mi iwi zin ma iso: “Parei, tomoyombi ta muŋgu koso yo pini na, ni imbot ambai, som som? Imeete kek, som imbotmbot men a?” \v 28 Zin tipekel kalŋaana ma tiso: “Niam tomoyam ta nu mbesooŋo ku i, ni imbotmbot a. Mete sa ikami som. Ni imbot ambai.” To tilek kumbun mi tituundu pini mini. \v 29 Yosep mataana ila na, ire tiziini Benyamen ta ziru nan tamen na, to iso pizin: “Tiziyom ta muŋgu koso uruunu pio na, to ta tina?” To iso pini: “Aa lutuŋ, Anutu ko ikampe u.” \v 30 Iso ta kembei, mi leleene isaana kat pa tiziini tau, ma rimen mi itaŋ su keren uunu. Tabe loŋa men, mi izem zin ma ila pa ruumu leleene toro mi itaŋ. \v 31 Itaŋ makiŋ, to iŋguuru mataana, mi iyaraama itunu mi ila ipet kizin mini. To iso pizin mbesooŋo be tikam kini ma imar. \p \v 32 Tikam kini ma imar, to tiur Yosep kana isala mbalia ta, mi toono bizin ma tiziini kan isala mbalia toro, mi zin Aikuptu tabe ziŋan tikan i, na kan isala mbalia toro. Pa mbulu kizin Aikuptu imbot pataaŋa kek. Irao ziŋan zin Iburu tikanan kini ila mbata na som. Pa mbulu ta kembei na, zin Aikuptu kan lelen pa ri sa som kat. \v 33 Mi tiur Yosep toono bizin mi tiziini ma mbulen isu mbalia, mi tiur zin ma tiparto zin raraate kembei ta nan bizin tipeebe zin na. Muŋgamuŋga imuuŋgu, to ila ila ma naŋgaŋ kaimerŋana kat. Tabe Yosep toono bizin ma tiziini matan parŋgal zin mi lelen iurur. Pa tikamam ŋgar pa ma tirao som. \v 34 Indeeŋe ta zin mbesooŋo tiŋgal Yosep toono bizin mi tiziini kan kini na, Benyamen, ni ikam pakaana biibi ta ilip kat pa toono bizin. Tana Yosep ziŋan toono bizin ma tiziini tikan ma tiwin ma lelen ambai. \c 44 \s1 Mbooro ki Yosep imbiriizi \p \v 1 Tikan ma imap, to Yosep iso pa mbesooŋo kini ta imborro ruumu kini na. Iso: “Zeebe gomsaaba kizin wal tana pa kini ma bokbok, mi pimiili pat kizin ma ur se gomsaaba kizin kwonkwon. \v 2 Mi tomtom kaimerŋana na, kam mbooro tio milmilŋana ramaki pat kini, mi ur se gomsaaba kini kwoono.” Tana mbesooŋo ila ma ikam kembei ta Yosep iso na. \p \v 3 Tikeene ma mbeŋbeŋŋana na, tiur Yosep toono bizin mi tiziini raama doŋki kizin ma tila. \v 4 Tizem kar biibi ma tila ŋana ri, tona Yosep iso pa mbesooŋo kini: “Maŋga ma loondo toto zin wal ta tila a. La ma sombe se kizin, to wi zin. So: ‘Ai, niom kepekel mbulu ambaiŋana pa mbulu sananŋana paso? \v 5 Parei ta kekem mbooro ki biibi tio ta iwinin la i. Mbooro tana be izzo i pa mbulu tabe ipet pa kaimer i. Niom kakam sosor biibi kat.’” \p \v 6 Tana mbesooŋo imaŋga, mi iloondo toto zin ma ila, mi ise kizin isu zaala lwoono. To iso zin pa sua ta Yosep iso i pa na. \v 7 Tileŋ to tiso: “Wai biibi, nu re yam be parei, ta so ta kembena? Niam mbesooŋo ku, mi irao amkam mbulu ta kembena na som. Som ma som kat! \v 8 Nu re kek. Pat milmilŋan ta amdeeŋe sula gomsaaba tiam isu kar tiam ta Kanaan na, ina ampimiili ma ima tiom mini kek. Tana ko amkem silba mi gol lela ruumu ki biibi ku paso? \v 9 Biibi, sombe ndeeŋe mbooro tana imbot ki tomtom tiam tasa, na tomtom tana ko imeete, mi niam pakan ko amap ma amwe mbesooŋo pa biibi ku.” \v 10 Tana ni iso: “Sua tiom tana ambai. Mi sombe aŋdeeŋe mbooro tana imbot ki tomtom tiom tasa, inako ni itutamen iwe mbesooŋo pio. Mi niom pakan, nako kala leyom.” \p \v 11 Tana loŋa men mi zin tataŋa tipundu gomsaaba kizin kizin isu toono mi tipeeze kwon be mbesooŋo itiiri. \v 12 Tona ni ipa mi itirtiiri zin mi irru mbooro tana. Itiiri ki tomtom kolmanŋana muŋgu, mi ila ila ma imap su ki tizin ta kaimerŋana kat na. Beso itiiri gomsaaba ki Benyamen na, indeeŋe mbooro tana imbot sula. \v 13 Toono bizin tire ma keten ikam keŋ. To tiraaza mburu kizin, mi tiyo mburu kizin isala doŋki ndemen, mi timiili ma tila pa kar biibi mini. \p \v 14 Yosep imbotmbot ruumu kini, mi Yuda ziŋan toono ma tiziini bizin timar ma tipet kini. To tilek kumbun pini mi tituundu su toono. \v 15 Mi Yosep iso pizin: “Parei ta niom kakam mbulu taiŋgi? Niom kakankaana pio? Tomtom kembei ta nio i, ni irao iute koroŋ turkeŋan tomini.” \v 16 Yuda ipekel kalŋaana ma iso: “O biibi tiam, leyam sua sa som. Pa sanaana tiam ta imbot kat mat kek. Tana ko amso so sua i? Som. Pa iŋgi Anutu itunu ta iswe sanaana tiam. Tana biibi, niam ta boozomen ko amap ma amwe mbesooŋo pu. Niamŋan tiziyam ti, tau mbooro ku imbot kini na.” \v 17 Tamen Yosep iso: “Kembena na som. Tomtom ta mbooro tio imbot kini na, ni itutamen ta ko iwe mbesooŋo pio. Mi niom pakan na, kimiili ma kala ki tomoyom. Nio leŋ sua sa piom som.” \s1 Yuda isombe ikam Benyamen muriini \p \v 18 Tona Yuda ila imender su Yosep kereene uunu mi iso: “Biibi tio, nu biibi kembei ta king itunu, mi nio kembei mbesooŋo sorok men. Mi parei, irao aŋso sua ri pu? Mi ketem malmal pio pepe. \v 19 Muŋgu nu wi yam pa tomoyam ma tiziyam bizin. \v 20 Mi niam ampekel wiŋana ku ma amso: ‘E, biibi tiam, tomoyam ziru tiziyam kaimerŋana ta timbotmbot a. Tiziyam tana, tomoyam iwe kolman kat mi naana ipeebi. Mi noyam tana, ni ipeebe pikin ru men. Kolmanŋana, ni imeete kek. Mi kaimerŋana ta imbotmbot a. Mi tomoyam izemzemi som. Pa ni leleene pini ilip kat.’ \v 21 O biibi, nu leŋ sua tiam tana, ta so piam be amkam tiziyam ti ma imar be re kat i. \v 22 Mi niam ampekel sua ku ta kembei. Amso: Tiziyam tana ko irao be izem tamaana na som. Pa sombe izemi, nako tamaana leleene isaana pini ma ila ila ma imeete. \v 23 Tona nu kwom imbol mi so piam be amkam tiziyam tana ma niamŋan amar. Mi so som, inako irao ampet ku mini som. \v 24 Tana indeeŋe niam amiili ma ampet ki tomoyam na, amso i pa sua ku tana. \v 25 Tamen kaimer to, tomoyam iŋgo yam mini be amar ku ma amgiimi koyam kini. \v 26 Mi niam amso pini ma amso: ‘Tomoyam, niam ko irao amsula na som. Pa sombe tiziyam igaaba yam ma niamŋan amsula som, inako niam irao amla ma ampet ki biibi kizin Aikuptu na som. Tana nu sombe yok pa tiziyam ti ma niamŋan amla, nako amsula. Som, nako som.’ \v 27 “Tona tomoyam iso piam ta kembei. Iso: ‘Niom kuute ta kusiŋ Rael ipeebe pikin tomooto ru men. \v 28 Mi ta, ni izem yo kek. Pa indeeŋe ta ni imbiriizi na, aŋre mataana som, mi imar imar ma indeeŋe koozi. Tana buzur saŋsaŋŋana sa ko ikani ma iŋgi. \v 29 Iŋgi aŋwe kolman kek. Mi niom sombe kakam lutuŋ ti ma kala, mi sombe pataŋana sa indeeŋi su zaala lwoono, inako kakam yo ma leleŋ isaana kat, mi aŋmeete.’ Iŋgi tomoyam iso ta kembei. \p \v 30-31 “Tana biibi, leŋ yo. Tamaŋ, ni iwe kolman kat kek. Sombe aŋmiili ma aŋla kini, mi ni ire tiziyam ti ruŋguunu som, inako leleene isaana kat pini mi sosor tiam tina ko ipuni ma imeete. Pa ni leleene ilip kat pini. \v 32 Biibi, nio ituŋ aŋbuk sua pa tomoyam pa tiziyam ti be motoŋ pini ma irao aŋkami ma imiili ma ipet kini mini. Mi aŋso pini ma aŋso: Sombe aŋkam tiziŋ ti ma niamru amiili ma amla kereene uunu som, inako iwe leŋ uunu mi aŋbaada ka pataŋana ma irao aŋmeete. \v 33 Tana biibi parei, ko irao zem tiziyam ti mi ziŋan toono bizin pakan timiili ma tila ki tomoyam? Mi nio ko aŋkam muriini ma aŋwe mbesooŋo pu mi aŋbot lele tiŋgi. \v 34 Pa sombe tiziyam ti igaaba yo som, inako nio irao be aŋmiili ma aŋla ki tamaŋ mini na som. Pa leleŋ be aŋre pataŋana tiŋgi ise ki tamaŋ ma ipasaani na som.” \c 45 \s1 Yosep iswe itunu pizin toŋmatiziŋ kini \p \v 1 Yuda iso sua tana ma imap, to Yosep leleene tiŋisŋiizi, mi irao be iyaraama itunu mini ila mbesooŋo kini matan na som. Tabe kalŋaana biibi mi iso pizin mbesooŋo kini: “Koyooto ma kepera mat.” Tana tiyooto, mi zin men, tona iswe itunu pizin.\x + \xo 45:1 \xt Ŋgo 7:13\x* \v 2 Mi itaŋ ma iyeryer ma kalŋaana biibi. Tabe wal pakan ki Aikuptu ta timbot kolouŋana na tileŋ, to tila ma tiso uruunu ila ki king. \p \v 3 To Yosep iso pa toono bizin mi tiziini ta kembei: “Iŋgi nio Yosep tau! Tamanda imbotmbot men a?” Tamen zin tirao be tipekel kalŋaana na som. Pa sua kizin imap. \v 4 To Yosep iso pizin. Iso: “Kamar kolouŋana pio.” Tila kolouŋana, to iso: “Nio Yosep. Tiziyom tau. Niom koŋgomoono yo ila kizin Midian ta tikam yo ma aŋmar aŋbot lele tiŋgi. \v 5 Tamen leleyom ipata mi kakam ŋgar boozo pa mbulu ta kakam pio na pepe. Ŋonoono, niom koŋgomoono yo, ta tikam yo ma aŋmar aŋbot i. Tamen mbulu tana, niom kakam sorok som. Anutu itunu ta iŋgo yo ma aŋmuuŋgu piom ma aŋmar aŋbot lele tiŋgi, bekena aŋuulu tomtom boozomen ma timbot ambai.\x + \xo 45:5 \xt Mt 1:21; Yo 4:42\x* \v 6 Peteele tiŋgi imbot pa ndaama ru kek. Mi ko imbot pa ndaama lamata tomen. Mi ndaama lamata tabe imar i, ko kini paazaŋana sa som, mi ŋgaamaŋana sa som. \v 7 Tana Anutu, ni iŋgo yo ma aŋmuuŋgu piom, bekena aŋwe tuyom. Naso kemetmeete ma kala leyom som, mi popoŋana tiom timbot ambai, mi tipet ma tiwe boozo kat, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. \v 8 Tana niom tina koŋgo yo, ta aŋmar lele tiŋgi na som. Iŋgi Anutu itunu ta iŋgo yo ma aŋmar. Mi ni ta iur yo be aŋuulu king pa uraata kini, mi aŋboro koroŋ kini ta boozomen ramaki toono biibi ki Aikuptu. \p \v 9 Tana loŋa men mi kimiili ma kala ki tamanda mi kosotaari ta kembei. Koso: ‘Lutum Yosep, ta Anutu iuri ma iwe biibi pa lele ta boozomen ki Aikuptu. Mi ni leleene be nu zem lele ku loŋa men mi sula kini.\x + \xo 45:9 \xt Ŋgo 7:14\x* \v 10 Nu niomŋan lutum bizin, mi tumbum bizin, kayauyau mbili tiom mi koroŋ tiom ta boozomen, mi kamap ma kamar mi kombot kolouŋana pini isu lele pakaana ki Gosen. \v 11 Pa peteele tina, ka ndaama lamata tomen ta imbotmbot i. Tamen ni ko imboro yom pa koyom kini. Tana nu niomŋan wal ku ko kombot ŋoobo na som.’” \p \v 12 To Yosep iso mini ma iso: “O atoŋan mi tiziŋ Benyamen, niom ta boozomen kere kat yo kek. Nio Yosep ta aŋzzo sua piom i. \v 13 Tana kala ma koso pa tamaŋ ta kembei: ‘Lutum Yosep zaana iwe biibi isu lele kizin Aikuptu.’ Mi koso pini pa koroŋ boozomen ta kere su lele tiŋgi na. Tona loŋa mi kakami ma niomŋan kusu tio mini.” \v 14 Ni iso sua tana makiŋ, tona isou tiziini Benyamen mi itaŋ. Mi Benyamen tomini isoukiskis toono mi itaŋ. \v 15 To Yosep isou toono bizin ta boozomen mi ziŋan titaŋ, mana kaimer to ziŋan tiso len sua. \p \v 16 Indeeŋe king ki Aikuptu ziŋan zin wal kini tileŋ kembei Yosep toŋmatiziŋ kini timar tipet kini na, lelen ambai pizin. \v 17-18 Mi king iso pa Yosep: “So pa toŋmatiziŋ ku be tikam mburu mi kini isala doŋki kizin, mi timiili ma tila pa toono Kanaan. To tikam tomom mi wal ku ma ziŋan timiili ma timar. Mi nio ko aŋkam len toono pakaana ta ambaiŋana kat be timbot pa. Naso kan kini irao, mi timbot ambai men.” \p \v 19 Mi king iur sua pizin ta kembei: “Kakam karis pakan ta niam tiam i, mi kala ma kakam lutuyom bizin, kusiyom bizin, mi tomoyom ma niomŋan kamar. \v 20 Mi koroŋ tiom ta so kezem su Kanaan, na kakam ŋgar boozo pa pepe. Pa nio ko aŋpekel pa koroŋ ambaimbaiŋan ki lele tiŋgi.” \p \v 21 Tana Yakop lutuunu bizin tikam kembei ta tiso pizin na. Mi Yosep ito king kalŋaana, mi ikam len karis pakan. Mi ikam kan kini mazeene tomini be tikan pa zaala lwoono. \v 22 Mi irai len mburu ambaimbaiŋan be tizeebe zin pa. Mi Benyamen, to Yosep ipomoozo kati. Ikam le mburu boozo ma ilip pa toono bizin, mi ikam le pat milmilŋan tomto laamoromata (300). \v 23 Mi tamaana Yakop na, Yosep ikam lene doŋki laamuru ramaki lele kizin Aikuptu ka koroŋ ambaimbaiŋan pakan ta imbot sala ndemen na, mi doŋki paŋgarŋgaara laamuru ramaki kini pakan be imboro i pa zaala lwoono. \p \v 24 Tona Yosep iur toŋmatiziŋ kini ma tila zaala. Mi iso pizin ma isombe: “Kala na, komoto pepe, koŋooŋo pepe.” \v 25 Tana zin tizem lele kizin Aikuptu, mi tila ma tipet ki taman Yakop isu Kanaan. \v 26 To tiso pini ma tiso: “Wae, tomoyam! Lutum Yosep, ni imeete som. Imbotmbot men a. Mi ni ta imborro toono ta boozomen ki Aikuptu.” Yakop ileŋ na, keteene ise som. Pa iurla sua kizin som. \v 27 Mi indeeŋe zin tiso i pa sua boozomen tau Yosep iso pizin na, mi ire karis ta Yosep iseŋgeere pini be ise mi ila kini, tona iurla. \v 28 Tana menmeeni biibi ma iso: “Ŋonoono kat! Nio lutuŋ, ni imbotmbot a. Nio ko aŋla ma aŋre i muŋgu, mana aŋmeete.” \c 46 \s1 Yakop bizin tisula pa Aikuptu \p \v 1 Yakopbi iyauyau koroŋ kini ta boozomen, mi ziŋan zin wal kini timaŋga be tisula pa Aikuptu. Tipa ma tila tipet kar Ber-Seba, to ni ikam patoronŋana pa Anutu ki tamaana Isak. \v 2 Mi mbeŋ na, kwoono ipot, to ire Anutu imar kini, mi iboobi ma iso: “Yakop, Yakop!” Mi Yakop iso: “Oi, ituŋ ti.” \v 3-4 To Anutu iso pini ma iso: “Anutu ki tomom Isak ta nio i. Sula pa lele kizin Aikuptu, na moto pepe. Pa nio ko aŋbotmbot raamu. Mi ko aŋkam popoŋana ku ma tipet ma tiwe boozo kat. Mi kaimer, to aŋkam yom ma kimiili ma kamar pa toono taiŋgi mini. Mi sombe meete, na lutum Yosep ko imbot raamu mi iturke motom.” \x + \xo 46:3-4 \xt Un 12:2, 50:1\x* \p \v 5-7 Mankwoono na, Yakop ziŋan lutuunu bizin, mi tumbuunu bizin, mi rwoono moori bizin tise karis kizin tau muŋgu king ki Aikuptu iseŋgeere ma imar pizin na, mi timaŋga pa pai kizin mini. Tizem kar Ber-Seba, to tiwwa raama mbili mi koroŋ kizin ta tikam su lele Kanaan na, mi tisula pa Aikuptu. \x + \xo 46:5-7 \xt Ŋgo 7:15\x* \p \v 8 Iŋgi Yakopbi popoŋana kini ta ziŋan tisula pa Aikuptu ta zan tis: \v 9 Ruben, ni Yakop lutuunu muŋgamuŋga. Ruben lutuunu bizin ta Anok, Palu, Ezron, mi Karmi. \v 10 Mi Simion lutuunu bizin ta Yemuel, Yamim, Oat, Yakin, Zoar, mi Saul. Saul naana, ni Kanaan nan. \v 11 Mi Lebi lutuunu bizin ta Geson, Koat, mi Merari. \v 12 Mi Yuda lutuunu bizin ta Er, Onan, Sela, Peres, mi Zera. Tamen Er ziru Onan, timeete su Kanaan. Mi Yuda lutuunu Peres, ni ipeebe pikin tomooto ru, zan Ezron mi Amul. \v 13 Mi Isaka na, lutuunu bizin ta Tola, Pua, Yasup, mi Simron. \v 14 Mi Sebulun lutuunu bizin ta Seret, Elon, mi Yalel. \v 15 Ruben, Simion, Lebi, Yuda, Isaka mi Sebulun na, Yakop ziru kusiini Lea timbotmbot Mesopotamia mi tipeebe zin raama moori ta, zaana Dina. Tana Lea lutuunu bizin mi tumbuunu bizin, zin tomtom tomoota laamuru mi tel. \p \v 16 To Gat, ni lutuunu bizin ta Zepan, Agi, Suni, Ezbon, Eri, Arodi, mi Areli. \v 17 Mi Aser lutuunu bizin ta Imna, Isba, Isbi, mi Beria. Aser ipeebe moori ta tomini, zaana Sera. Aser lutuunu Beria, ni ipeebe pikin tomooto ru, zan Eber mi Malkiel. \v 18 Zin tomtom lamoromata mi tel tina, ina Lea mbesooŋo moori kini Silpa ziru Yakop lutun bizin mi tumbun bizin. Silpa tana, Lea tamaana Laban ta iuri ma iwe Lea lene. \p \v 19 Yakop ziru kusiini Rael na, tipeebe pikin tomooto ru men, Yosep mi Benyamen. \v 20 Mi indeeŋe ta Yosep imbotmbot Aikuptu na, ziru kusiini Asenat tipeebe pikin tomooto ru, Manase mi Eparaim. Yosep kusiini Asenat, ni Potipera lutuunu moori. Potipera, ni patoronŋana ka tomtom ki kar On. \v 21 Mi Benyamen lutuunu bizin ta Bela, Beker, Asbel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Upim, mi Art. \v 22 Zin tomtom laamuru mi paŋ tina, ina Yakop ziru kusiini Rael lutun bizin mi tumbun bizin. \p \v 23 To Dan, ni ipeebe pikin tamen, zaana Usim. \v 24 Mi Naptali, ni lutuunu bizin ta Yaziel, Guni, Yezer, mi Silem. \v 25 Zin tomtom lamata mi ru tina, ina Rael mbesooŋo moori kini Bila ziru Yakop lutun bizin mi tumbun bizin. Bila tana, Rael tamaana Laban iuri ma iwe Rael lene. \p \v 26 Tana Yakop lutuunu bizin mi tumbuunu bizin ta ni ziŋan tisula pa Aikuptu na, zin tomtom tomto tel kwoono lamata mi ta (66). Mi rwoono moori bizin tomini. \v 27 Mi sombe tinin zin raama Yosep ziŋan lutuunu bizin ru ta ni ipeebe zin su Aikuptu na, to tipet tiwe kembei zin Israel tomto tel kwoono laamuru (70), ta timbot pa lele kizin Aikuptu. \x + \xo 46:27 \xt Kam 1:5; Ŋgo 7:14\x* \s1 Yakop bizin tipet Aikuptu \p \v 28 Yakop bizin tiwwa ma timar kolouŋana pa Aikuptu, tona iŋgo lutuunu Yuda ma imuuŋgu ma ila mi isotaara Yosep ta kembei: Tamaana bizin timar tipet Gosen kek. \v 29 Tana Yosep ise karis kini, mi ila pa Gosen be ire tamaana. Ipet ki tamaana, to isou i mi itaŋ. Imbel tiŋiizi. \v 30 Itaŋ makiŋ, to Yakopbi iso pini ma iso: “O lutuŋ, ŋonoono kat. Nu mbotmbot. Sombe aŋmeete, na aŋmeete lak! Ŋonoono ta aŋre u i.” \p \v 31 To Yosep iso pa toŋmatiziŋ kini ma iso: “Nio iŋgi be aŋmiili mini ma aŋla ki king be aŋsotaari piom ta kembei: ‘Nio tamaŋ mi atoŋ bizin ma tiziŋ bizin ta muŋgu timbotmbot Kanaan, ta timar tipet tio kek. \v 32 Zin wal ta timborro mbili. Tana timaŋga raama mbili kizin boozo ma timar i.’ \v 33-34 Tana ko aŋla mi aŋso pini ta kembei. Mi keleŋ. Zin Aikuptu kan na, ziŋan zin wal ta timborro mbili ŋan i timbotmbot mbata som. Pa lelen pizin ri sa som. Tana niom, sombe king iboobo yom ma kala kepet kini, mi iwi yom pa uraata tiom, na koso pini ta kembei. Koso: ‘O biibi, indeeŋe ta niam naŋgaŋŋoyam mi imar indeeŋe koozi na, niam tomtom ki amborro zin mbili, kembei ta tumbuyam bizin tikamam ta muŋgu na.’ Kozo koso ta kembei. Naso ni iyok piom be kombot su lele Gosen.” \c 47 \p \v 1-2 Yosep iso sua ma imap, to ikam toono bizin pakan, mi ziŋan tila ma tipet ki king kizin Aikuptu. To isotaara king ta kembei. Iso: “O king, nio tamaŋ ziŋan atoŋ bizin mi tiziŋ bizin tizem toono Kanaan mi timar ramaki mbili mi mburu kizin ta boozomen, mi buri tipet lele Gosen i.” Iso makiŋ, mi iur toono bizin lamata ma tila king kereene uunu be ire zin. \v 3 To king iwi zin. Iso: “Ai, niom tina kakamam so uraata i?” \v 4 Zin tipekel kalŋaana ma tiso: “Biibi, niam tomtom ki amborro zin mbili, kembei ta muŋgu tumbuyam bizin tikamam na. Niam amkan peteele biibi isu toono Kanaan, mi lele tana ka mbutmbuutu sa be mbili tiam tikan i som. Tanata amar ma amsombe amwe leembe su lele ku ti. Mi parei? Ko irao yok piam be ambot su lele pakaana ki Gosen?” \p \v 5 Tona king iso pa Yosep ma iso: “Ina nu itum wal ku. \v 6 Mi lele ta boozomen ki Aikuptu na, nu ta mborro. Tana zin sombe lelen be timbot pa lele pakaana sa, na imbot ma ku tau. Uulu zin mi re len toono pakaana ambaiŋana kat be titu pa. Sombe lelen be timbot lele Gosen, ina ambai. Mi sombe tomtom kizin pakan len ŋgar ambaiŋana pa mbili mboroŋana, tona ur zin be timboro mbili tio tomini.” \p \v 7 Kaimer mana Yosep ikam tamaana Yakopbi mi iuri la king kereene uunu, mi Yakop ipombol king pa sua pakan. \v 8 Ipomboli makiŋ, to king iwi i ma isombe: “Nu kom ndaama piizi?” \v 9 Yakopbi ipekel kalŋaana ma iso: “Nio aŋwwa pa toono ma irao ndaama tomto lamata kwoono tomoota laamuru (130) kek. Tamen, koŋ ndaama boozo kembei tumbuŋ bizin na som. Mi mbotŋana tio na, pataŋana boozo indeeŋe yo.” \v 10 Yakop iso sua makiŋ, to ipombol king pa sua pakan mini, mana izemi, mi iyooto ma ila. \v 11 Tona Yosep ila ma iurpe mbotŋana ki tamaana ziŋan toŋmatiziŋ kini, mi ikam len toono pakaana ambaiŋana kat ta imbot lele pakaana zaana Ramses na, kembei ta king iso pini na. \v 12 Mi ni itunu mataana pizin pa kan kini, tabe ziŋan lutun bizin timbot ambai men. \s1 Zin Aikuptu kan tikan peteele mi Yosep iuulu zin \p \v 13 Indeeŋe tana, peteele iwe biibi kat. Tabe ipun zin Aikuptu mi zin Kanaan ma mburan imap. Paso, kan kini sa imbot mini som. \v 14 Tana tilala ki Yosep be tiŋgiimi kan kini. Mi ni iyyo pat kizin mi iurur la ki king. \v 15 Tikamam ta kembei, ma pat kizin Aikuptu imap. Mi Kanaan kan tomini, pat kizin imap. To zin Aikuptu kan tila ki Yosep mi titaŋroro i ma tiso: “O Yosep, pat tiam ra, imap kat. Kam koyam kini sorok lak. Sombe kam piam som, to ametmeete lup su kerem uunu.” \v 16 To Yosep iso pizin ma iso: “Nakena kakam mbili tiom ma timar tio, mi nio ko aŋpekel pa koyom kini.” \v 17 Tana zin tila ma tikam hos, doŋki, makau, sipsip, mi mekmek kizin ma timar ki Yosep, mi ni iuulu zin pa kan kini pa ndaama tana. \p \v 18-19 Ndaama tana imap ma ila, to zin Aikuptu kan timiili ma timar ki Yosep mini mi tiso: “O biibi, niam amrao amwatkaala pataŋana tiam pu na som. Peteele imbotmbot men i. Tamen pat tiam mi mbili tiam, ta nu kam ma imap kek. Mi koroŋ toro sa imbot be amkam ma ima ku som. Niam ituyam men ta ambotmbot i, ramaki toono tiam. O biibi, iŋgi be ametmeete lup isu kerem uunu, mi toono tiam imbot sorok. Tana uulu yam mi kam koyam kini ramaki kini iweniwen tabe ampaaza. Mi niam ko amap ma amwe mbesooŋo pa king, mi toono tiam ko iwe ni lene. Kokena ametmeete lup mi toono tiam imbot sorok.” \p \v 20 Tana Yosep iŋgiimi toono ta boozomen kizin Aikuptu kan ma iwe king lene. Paso, peteele ipun zin ma tisaana kat. \v 21 To zin Aikuptu kan tila ki Yosep mi tiŋgomoono zitun tomini ila ki king, bekena tikam kan kini. Tana zin iwal ta timap ma tiwe mbesooŋo pa king be tikamam uraata pini. \v 22 Tamen zin patoronŋana kan na, Yosep iŋgiimi toono kizin som. Pa king ikamam len kadoono, tabe tiŋgimgiimi kan kini pa. Tanata tiŋgomoono toono kizin som. \p \v 23-24 Zin Aikuptu kan ta Yosep iŋgiimi toono kizin na, ni iso pizin ta kembei. Iso: “Koozi nio aŋgiimi yom ramaki toono tiom mi kewe mbesooŋo pa king kek. Tana iŋgi be aŋkam leyom kini iweniwen be kapaaza. Mi kaimer sombe kini ŋonon, tona kuur pakaana ta ila pa king, mi pakaana paŋ, nako iwe koyom. Niomŋan lutuyom bizin mi zin wal tiom kakan pakan, mi pakan imbot be kapaaza.” \p \v 25 Yosep iso sua makiŋ, to tiso pini ta kembei. Tiso: “O biibi, nu we tuyam pa pataŋana tiam kek. Iŋgi amwe mbesooŋo pa king, tana amtaŋroro u be muŋai yam mi kampe yam.” \v 26 Tana Yosep iur tutu pizin Aikuptu kan ta kembei: Kini boozomen ta tiyogeege na, bela tiur pakaana ta ma ila pa king. Mi pakaana paŋ na, imbot pa zitun. Mi kini ta indom pa toono kizin patoronŋana kan, to som. Pa toono kizin, king iŋgiimi ma iwe lene som. Tutu tiŋgi imbol ma imbotmbot men i. \s1 Yakopbi kwoono imbol be titwi i su toono Kanaan \p \v 27 Indeeŋe ta zin Israel timbotmbot su lele kizin Aikuptu na, titu su lele Gosen. Mi tipeebe ma timasak ma tiwe boozo kat. \v 28 Yakopbi, ni imbotmbot Aikuptu ma irao ndaama lamoromata mi ru, \v 29 ma ndaama kini irao kembei tomto lamata, tomtooru kwoono lamata mi ru (147), to iyamaana kembei swoono igarau. Tana iboobo lutuunu Yosep ma imar, mi iso pini ma iso: “O lutuŋ, nu sombe ur kat lelem pio mi to leleŋ, na ur nomom se mbasaŋoŋ mi mbuk sua mbolŋana pio ta kembei: Sombe aŋmeete, na irao twi yo sula toono tiŋgi pepe. \v 30 Pa nio leleŋ be twi yo sula toono ta muŋgu titwi tamaŋ mi tumbuŋ bizin sula pa na. Tana sombe aŋmeete, na kam yo ma la toono Kanaan, mi twi yo su tana.” \p Yakopbi iso sua tana makiŋ, mi Yosep iso pini ma iso: “Tamaŋ, kam ŋgar boozo pepe. Nio ko aŋkam kembei ta so na.” \v 31 To Yakopbi iso pini: “Sua ta nu mbuk pio na, leleŋ be pombol ma imbol kat pa Merere mataana.” Tana Yosep imbuk sua pini, mi ipombol ma imbol kat, to Yakop leleene ambai, mi itop su muriini mi isuŋ pa Merere. \x + \xo 47:31 \xt Ibr 11:21\x* \c 48 \s1 Yakopbi ipombol tumbuunu bizin Manase mi Eparaim \p \v 1 Timbotmbot ma kaimer to tiso pa Yosep: “Tomom, mete ikami.” Tabe Yosep ikam lutuunu bizin ru, Manase mi Eparaim, mi ziŋan tila tire tamaana. \v 2 Tipet kar, to zin wal tiso lae pa Yakop ma tiso: “O, lutum Yosep ta imar i.” Yakopbi ileŋ, to ikam se ki mburaana mini, mi imaŋga ma imbutultul se mbalia kini. \v 3-4 Mi iso pa Yosep ta kembei: “Nu ute: Anutu mbura keskeezeŋana ipet tio isu kar Lus ta imbot toono Kanaan na, mi ipombol yo ma iso ta kembei: ‘Nio ko aŋkam popoŋana ku ma tipet ma tiwe wal un boozo, mi aŋkam toono taiŋgi ma iwe len be ziŋan popoŋana kizin timbotmbot pa, mi iseeŋge iseeŋge ma ila.’”\x + \xo 48:3-4 \xt Un 28:13-14\x* \p \v 5 To Yakopbi iseeŋge sua kini ma iso: “Lutum bizin ru, Eparaim mi Manase, ta peebe zin isu lele tiŋgi mana aŋmar na, leleŋ be ziru tiwe leŋ kat, kembei ta lutuŋ bizin ŋonoono Ruben ma Simion. \v 6 Mi pikin pakan ta so peebe zin pa kaimer i, nako timbotmbot ku, mi tikam len matamur ila ki ton bizin. \v 7 Indeeŋe ta aŋzem lele pakaana ki Mesopotamia mi aŋmiili ma aŋmar toono Kanaan ma aŋgarau pa kar Eparata na, nom Rael imeete su zaala lwoono. Tana nio aŋtwi i sula zaala lwoono ta igarau pa kar Eparata na.” (Kar Eparata, ina Betelem tau.)\x + \xo 48:7 \xt Un 35:16-19\x* \p \v 8 Yakop iso sua ma imap, to mataana ila pa Yosep lutuunu bizin ru, mi iwi i ma iso: “Asiŋ lutuunu bizin ru tina?” \v 9-10 To Yosep ipekel kalŋaana ma iso: “Iŋgi lutuŋ bizin ru ta Anutu ikam pio isu lele ti.” Yakopbi ikilaala zin som paso, ni iwe kolman kat mi mataana isaana kek. Tabe irao ire kat lele som. To Yakop isu mi iso: “Kena kam zin ma timar tio be aŋpombol zin.” Tana Yosep ikam lutuunu bizin ru ma tila ki tumbun Yakopbi. Mi ni isou zin, \v 11 to iso pa Yosep ma iso: “Muŋgu aŋso ko aŋre motom mini som. Tamen iŋgi Anutu ikampe yo mi aŋre u mi lutum bizin tomini.” \p \v 12 Tona Yosep ikam lutuunu bizin ma tilae pa tumbun kereene uunu, mi itunu ilek kumbuunu pa tamaana mi ituundu su toono. \v 13 Mana imaŋga mini, mi ikam lutuunu Manase, mi iuri ma ila imbot su Yakopbi namaana woono. Mi lutuunu Eparaim na, ila imbot su namaana ŋas. \v 14 Tamen Yakopbi iparpekel namaana, mi namaana woono isala Eparaim ta kaimerŋana na uteene, mi namaana ŋas isala Manase ta kolmanŋana na uteene. \v 15 To ipombol zin ma iso: \q1 “O Anutu, nu Anutu ki tumbuŋ Abaraam ziru tamaŋ Isak. Ziru timbesmbeeze pu mi titoto kalŋom. \q1 Indeeŋe ta anaŋ ipeebe yo ma aŋsu, mi imar indeeŋe koozi na, nu mborro yo mi motom pio.\x + \xo 48:15 \xt Mbo 23:1; Yo 10:11\x* \q1 \v 16 Mi aŋela ku ta iwe tuŋ, mi ikamke yo pa pataŋana tio ta boozomen. \q1 Iŋgi aŋsuŋu be pombol pikin ru taiŋgi. \q1 Naso nio zoŋ ramaki tamaŋ Isak mi tumbuŋ Abaraam zan timbot se ki popoŋana kizin, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. \q1 Mi popoŋana kizin ko tipet ma tiwe boozo kat.” \b \p \v 17 Yosep ire tamaana iur namaana woono isala lutuunu kaimerŋana uteene na, leleene ambai som. Tana isombe itatke tamaana namaana woono pa lutuunu kaimerŋana, mi iur sala kolmanŋana uteene. \v 18 To iso pini ma iso: “Tamaŋ, kam ta kembena pepe. Nomom woono isala kolmanŋana uteene, to ambai.” \p \v 19 Tamen Yakopbi ileŋ la kalŋaana som. Iso: “Lutuŋ, mbulu ta aŋkam i, ina ka uunu. Lutum kolmanŋana, popoŋana kini tomini ko tipet ma tiwe tomtom boozo mi wal zanŋan. Tamen tiziini zaana ko ilip pini. Pa popoŋana kini ko tipet ma tiwe wal boozo kat, mi wal un boozo ko tiyooto pini.” \v 20 Aigule tamen ta tana Yakopbi ipombol Yosep lutuunu bizin ru ma iso: “Kaimer sombe zin Israel tikam pombolŋana pa wal sa, to tiwatwaata zoyom mi tiso: ‘A, Anutu ko ikampe yom kembei ta ikampe Eparaim mi Manase na.’” Tana iwit Eparaim zaana ma ilip pa toono Manase zaana.\x + \xo 48:20 \xt Ibr 11:21\x* \p \v 21 Ipombol ziru makiŋ, to iso pa Yosep: “Nio iŋgi be aŋmeete i. Tamen Anutu ko imbotmbot raama yom. Mi kaimer, ni ko ikam yom ma kimiili ma kala mini pa toono ki tumbuyom bizin mi tomoyom bizin. \v 22 Mi koozi aŋpakuru ma lip pa tom bizin. Mi aŋkam toono mbukuunu Sekem ma iwe lem. Toono tana, ta niamŋan zin wal ki Amor amkam malmal su pa mi aŋlip pizin.” \c 49 \s1 Yakopbi ipombol lutuunu bizin \p \v 1 Tona Yakopbi iboobo lutuunu bizin ma timar. Tipet kini to iso: “Kamar ma kiliu yo, bekena aŋpaute yom pa mbulu tabe ipet piom pa kaimer i. \q1 \v 2 “O lutuŋ bizin, tomoyom Israel ta nio i. \q1 Tana kamar kulup yom mi keleŋ sua tio. \b \q1 \v 3 “Ruben, nu na nio lutuŋ muŋgamuŋga. \q1 Indeeŋe ta nio naŋgaŋ kaibiim na, aŋpeebu. \q1 Tanata mburoŋ ise ku. Zom mi mburom ko ilip pa tizim bizin. \b \q1 \v 4 Tamen nu kembei wo biibi ta ikas ke ma ipet i. \q1 Pa nu rao be gabiizi itum na som. \q1 Tana nu ko we mataana pa tizim bizin mini na som. \q1 Pa nu lem ŋger pio som, mi mbuulu waeŋ. \q1 Tana pasaana mbalia tio kek.\x + \xo 49:4 \xt Un 35:22\x* \b \q1 \v 5 “Simion ziru Lebi na, mbulu kizin tamen. \q1 Ziru tikamam sorok malmal mi tikazas zin tomtom pa buza kizin.\x + \xo 49:5 \xt Un 34:25\x* \b \q1 \v 6 Tana nio leleŋ ila kizin som, \q1 mi irao aŋgaaba zin pa lupŋana kizin som tomini. \q1 Pa ziru keten malmalŋan, mi tipunun zin tomtom ma timetmeete, \q1 mi tipasansaana zin mbili sorok. \b \q1 \v 7 Anutu ko iur kadoono ise kizin. \q1 Pa zin keten malmalŋan, mi lelen tataŋa men. \q1 Mi tileleele zin tomtom risa som. \q1 Tana nio ko aŋyaŋgwiiri zin mi popoŋana kizin ma timbot leŋaleŋa pa toŋmatiziŋ kizin mazwan. \b \q1 \v 8 “Mi Yuda na, tom ma tizim bizin ko tipakuru. \q1 Pa nu ko sabuleeze kom koi bizin ŋguren. \q1 Tana tom bizin mi tizim bizin ko tilek kumbun pu. \b \q1 \v 9 Yuda, nu kembei laion popoŋana \q1 ta mburaana biibi mi tomtom timoto kan pini. \q1 Laion sa isombe ikan buzur ma imap, to isu mi ikeene. \q1 Mi asiŋ ko irao be imbuuli? Som.\x + \xo 49:9 \xt Tur 5:5\x* \q1 \v 10 “Yuda ko iteege tete ki king, \q1 mi popoŋana kini ko tikamam peeze pizin tomtom \q1 ma ila irao tete katuunu ŋonoono imar, \q1 tonabe ni ikam, mi wal ta boozomen ko timbot la ni kopo mbarmaana.\x + \xo 49:10 \xt Mbo 2:9, 110:2; Mt 2:6\x* \q1 \v 11-12 “Ni ko irao kat pa koroŋ ta munŋaana men, \q1 mi toono kini ipiyooto baen mi kini boozo. \b \q1 \v 13 Popoŋana ki Sebulun ko timbot kolouŋana pa tai, \q1 mi wooŋgo boozo ko tilela pa maata kizin. \q1 Toono kizin ko ila ma imap su kar Sidon. \b \q1 \v 14-15 “Isaka, ni kembei mbili uraata kana ta mburaana biibi, \q1 mi izza be mburu isala ndemeene ma imaŋga pa uraata. \q1 Mi lele kini ko ambaiŋana be tomtom timbot pa mi tikam uraata. \q1 Tana popoŋana kini ko timbel uraata. \q1 Mi kizin pakan ko tiwe mbesooŋo mi tikam uraata pataŋana. \b \q1 \v 16-17 “Dan popoŋana kini ko tipet ma tiwe wal uunu ta. \q1 Mi zin ko tiurpewe pataŋana kizin tomtom. \q1 Tamen ko loŋa mi tipasaana zin tomtom tomini. \q1 Zin ko kembei ta mooto sananŋana ta imbot la zaala zilŋaana mi izaŋzaaŋa, \q1 beso tomtom sa imar ramaki hos kini, \q1 to loŋa mi iŋa lae pa hos kumbuunu, \q1 mi tomtom ta imbot sala hos ndemeene na, itop su toono. \b \p \v 18 “O Merere, nio aŋur motoŋ pu be uulu yo. \q1 \v 19 “Popoŋana ki Gat na, zin wal kuumbuŋan ko tipamurur zin, mi tikam malmal pizin. \q1 Tamen zin ko mburan mburan, mi tiketo zin ma tila len. \b \q1 \v 20 “Toono tabe popoŋana ki Aser timbot pa i, ko mbuyeeneŋana, mi ipiyotyooto kini ambaimbaiŋan boozo kat. \q1 Tana zin king ko matan berber pa be tikan. \b \q1 \v 21 “Popoŋana ki Naptali ko kembei ta mekmek saŋsaŋŋana \q1 ta itoto itunu leleene mi iwwa le sorok, \q1 mi ipeebe lutuunu bizin ambaimbaiŋan. \b \q1 \v 22 “Yosep popoŋana kini ko kembei ta ke ŋonoonoŋana \q1 ta imbot igarau yok kezeene, mi namaana iburakraaga, \q1 mi ipiyooto ŋonon ambaimbaiŋan boozo.\x + \xo 49:22 \xt Mbo 1:3\x* \q1 \v 23 Yosep ka koi bizin timbuuru pini, mi tiso tipeeni ma imeete. Tamen tirao som. \q1 \v 24 Pa ni namaana alalalŋana, mi tomtom mburaanaŋana. \q1 Paso, Anutu mbolkeŋkeŋŋana ki Yakop, tau mboroŋana kizin Israel mi tun ŋonoono, ni iporoukaali. \q1 \v 25 Yosep, Anutu ki tomom iuluulu u. \q1 Anutu mbura keskeezeŋana ko ikampe popoŋana ku, \q1 mi ikam yaŋ ma izzu pizin, \q1 mi ikam yok ta imbot toono leleene na ma izze pizin. \q1 Mi ko ikampe zin pa mbili, mi pikin, mi kini boozo. \q1 \v 26 Pa toono tabe timbot pa i, ka mba boozo, mi lele abalabalŋana. \q1 Tana yaŋ ko izzu pa totomen. \q1 Pombolŋana ta aŋkamam pu i, ko imbotmbot se ku ma alok. \q1 Pa nu na, aŋuru be we biibi pa tom bizin. \b \q1 \v 27 “Benyamen, mbulu kini kembei ta me saŋsaŋŋana. \q1 Ni izaŋzaaŋa putar mi ikanan buzur pa aigule ma mbeŋ.” \b \p \v 28 Tana taman Yakopbi ipombol lutuunu bizin tataŋa pa sua tana. Zin Israel un laamuru mi ru tiyooto pa Yakop lutuunu bizin laamuru mi ru tana. \s1 Yakopbi imeete \p \v 29-30 Yakopbi ipombol lutuunu bizin makiŋ, to iur sua pizin ta kembei. Iso: “Nio iŋgi be aŋzem yom i mi aŋla kizin wal tio ta timetmeete kek na. Sombe aŋmeete, na kakam yo mi kala, mi kuur yo lela raŋ sumbuunu ta imbot toono Makpela ta muŋgu tumbuŋ Abaraam iŋgiimi la ki Eporon na. Raŋ sumbuunu tana imbot igarau pa kar Mamre ta Kanaan a.\x + \xo 49:29-30 \xt Un 23:16-19, 50:13\x* \v 31 Pa ina, tiur Abaraam ziru kusiini Sara, mi Isak ziru kusiini Rebeka lela. Mi nio aŋur kusiŋ Lea ilela tomini. \v 32 Tana raŋ sumbuunu ta Abaraam iŋgiimi la kizin wal ki Et na, nio aŋsombe niom kuur yo lela tomini.” \v 33 Kolman Yakopbi iso sua tana ma imap, to iswooro kumbuunu se mbalia, mi iyataaŋa, mi ipas. \c 50 \p \v 1 Yosep ire tamaana Yakopbi imeete, to itop sala ŋwaana mi itaŋ. \v 2-3 Itaŋ ma imap, to iso pizin mbesooŋo kini be tikam koroŋ kizin pakan ma tiurpe tamaana putuunu be imbot ma molo mi irao ibuuzu som. Tana tikam uraata tana pa putuunu ma irao aigule tomtooru. Pa ka mbulu imbot ta kembei. Mi zin Aikuptu kan titaŋ pa Yakopbi mi timbot baibai pini ma irao aigule tomto tel laamuru. \p \v 4 Baibai imap, to Yosep iso pizin menderŋan ki king ma iso: “Niom sombe leleyom ambai pio, na kakam ruŋguŋ mi kala koso pa king. \v 5 Koso: ‘Indeeŋe ta Yosep tamaana imeete zen na, ni isotaara Yosep bizin kembei ni leleene be titwi i lela raŋ sumbuunu ta, ta ni itunu iurpe su toono Kanaan kek. Tana kwoono imbol pa Yosep, to Yosep imbuk sua pini, beso ni imeete, to itwi i su toono Kanaan. Tana koozi, Yosep leleene be ikam tamaana putuunu ma ila toono Kanaan, mi itwi i su tana. Mi sombe itwi i makiŋ, tonabe imiili ma imar mini.’” \v 6 Yosep iso sua tana, mi zin menderŋan tila ma tiso pa king. King ileŋ, to iyok. Iso: “To sua ta mbuk pa tomom na, mi la twi i su Kanaan.” \p \v 7-9 Tana Yosep imaŋga mi ila be itwi tamaana su toono Kanaan. Mi ni itutamen som. Pa zin menderŋan ki king, mi zin bibip pakan kizin Aikuptu, ziŋan zin wal ki Yosep mi Yakopbi lutuunu bizin timap ma tila. Pakan tise hos, pakan tise karis, mi tila. Tana zin wal ta tigaaba Yosep na, sorok som. Boozo kat. Mi pikin ziŋan nan bizin mi mbili kizin men timbot Gosen. \p \v 10 Tila ma tindeeŋe lele ta tiparamut wit ŋonon pa, ta imbot igarau kar Atat ta yok Yordan pakaana mbaaga na, to timaŋga pa tiŋiizi mini pa Yakop ma irao aigule lamata mi ru. Timbel tiŋiizi. \v 11 Titaŋ ma zin wal ki Kanaan ta timbot lele tina tileŋ tiŋiizi kizin, to tiso: “A iŋga ra, zin Aikuptu kan ta titaŋtaŋ a.” Uunu tina ta tiwatwaata lele tana ‘Abel Mizraim.’ \p \v 12 Tana Yakopbi lutuunu bizin tito kalŋaana, \v 13 mi tikam putuunu ma ila toono Kanaan, mi titwi i lela raŋ sumbuunu ta imbot toono Makpela mi igarau pa kar Mamre na. Raŋ sumbuunu tina ramaki ka toono, ina muŋgu Abaraam iŋgiimi la ki tomtom ta kizin wal ki Et, zaana Epron. \x + \xo 50:13 \xt Un 23:16-18; Ŋgo 7:16\x* \v 14 Titwi i makiŋ, tona Yosep ziŋan toono ma tiziini bizin mi zin wal pakan ta tigaabi na, timiili ma tila mini pa Aikuptu. \s1 Yosep ikam sua luumuŋana pa toono bizin \p \v 15 Yakopbi imeete, to Yosep toono bizin timoto kan ma tisombe: “Aiss, tembel ti kek. Mbulu sananŋana ta takam pa Yosep na, iŋgi ko ipokot piti.” \v 16 Tana tikam sua ila pa Yosep ma tisombe: “Tamanda imeete zen, mi isope yam ma iso: \v 17 Kala ma koso kalŋoŋ pa lutuŋ Yosep ta kembei: ‘Nu irao be muŋai tom bizin pa sanaana kizin, mi motom mbiriizikaala mbulu sananŋana ta tikam pu na.’ Tamanda iso ta kembei, tana niam, ta mbesooŋo sorok ki Anutu ta tamanda imbesmbeeze pini na, amtaŋroro u be muŋai yam pa sanaana tiam.” Yosep ileŋ sua kizin tana na, leleene isaana pizin mi itaŋ. \p \v 18 Kaimer mana, toono bizin zitun timar tipet kini, mi tilek kumbun pini mi tiso: “Niam ko amap ma amwe mbesooŋo pu.” \v 19 Tamen Yosep iso pizin ma iso: “Komoto pepe. Pa nio aŋrao aŋkam Anutu muriini na som. \x + \xo 50:19 \xt Ro 12:19; Ibr 10:30\x* \v 20 Muŋgu niom kapaata koŋ be kapasaana yo. Tamen Anutu itooro mbulu sananŋana tiom ma iwe zaala be aŋkamke tomtom boozomen. \x + \xo 50:20 \xt Un 45:5; Yo 11:51; Ro 8:28; Ŋgo 2:23, 3:13\x* \v 21 Tana komoto pepe. Nio ko motoŋ piom, mi kusiyom bizin, mi lutuyom bizin.” Tana Yosep iso sua luumuŋana pa toono bizin, tabe ipotor lelen. \s1 Yosep imeete \p \v 22 Yosep ziŋan toono mi tiziini bizin timbot Aikuptu. Timbot timbot ma Yosep ndaama kini irao kembei tomto lamata mi laamuru (110). \v 23 Mi ni ire tumbuunu bizin, mi le saaza bizin ta ki Eparaim i. Mi ire Manase lutuunu Makir lutuunu bizin tomini, mana imeete. \p \v 24 Yosep swoono igarau, to iso pa toono ma tiziini bizin ma iso: “Iŋgi be aŋzem yom. Tamen Anutu kola mataana piom ma kombot ambai. Mi kaimer, ni ko ikam yom ma kezem lele taiŋgi, mi kala kombot pa toono ta muŋgu ni imbuk ka sua ila ki Abaraam, Isak, mi Yakop na.” \v 25 To Yosep kwoono imbol kat pizin ma timbuk sua pini, beso Anutu ikamke zin ma tizem lele kizin Aikuptu, to tikam ni putuunu tomini ma tila raama. \x + \xo 50:25 \xt Kam 13:19; Ibr 11:22\x* \v 26 Tana indeeŋe Yosep ndaama kini tomto lamata kwoono laamuru, to imeete. Mi zin tiurpe putuunu bekena irao ibuuzu som, mana tiur sula koror, mi timbotmbot raama.