\id 2TH - Mbula NT with Gen, Exo, Ruth, Psa, Pro, and Jonah [mna] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2015) \h 2 Tesalonika \toc1 Ro Ta Paulus Ibeede Pizin Tesalonika Ma Iwe Ru Pa \toc2 2 Tesalonika \toc3 2Tes \mt1 Ro Ta Paulus Ibeede Pizin Tesalonika Ma Iwe Ru Pa \c 1 \p \v 1 Nio Paulus. Niamŋan Silas mi Timoti ambeede ro ti ima piom wal ki kar Tesalonika ta kesekap la ki Tamanda Anutu mi Merere Yesu Krisi, mi kombotmbot lela lupŋana ki Krisi na.\x + \xo 1:1 \xt Ŋgo 17:1\x* \p \v 2 Tamanda Anutu mi Merere Yesu Krisi ko tikampe yom, mi timboro yom ma kombot ambai. Ŋonoono. \s1 Pataŋana ikamam zin Tesalonika. Tamen timender mbolŋana \p \v 3 Niom toŋmatiziŋ tiam, mazwaana ta boozomen na, niam irao leleyam ambai pa Anutu mi ampakurkuri piom. Mi sombe amkam ta kembei, ina indeeŋe. Pa urlaŋana tiom ta izze ma izze. Mi mbulu ki lelende par piti ta kembena. Izze ma iŋgi be niom ta boozomen kombol pa.\x + \xo 1:3 \xt 2Tes 2:13\x* \v 4 Uunu tina ta amwidit uruyom lela lupŋana ta boozomen ki Anutu, mi amzzotartaara zin piom ta kembei: Pataŋana boozomen ikamam yom, mi tomtom tiseseeze motoyom. Tamen kemendernder mbolŋana, mi kikiskis urlaŋana tiom.\x + \xo 1:4 \xt 2Kor 7:4,14; 1Tes 2:19\x* \s1 Anutu kola iur kadoono pizin tomtom ta tizorzooro uruunu ambaiŋana \p \v 5 Ŋonoono, iŋgi niom kerre pataŋana pa peeze ki Anutu. Tamen mbulu tiom ta kemendernder mbolŋana, ina iswe ta kembei: Kaimer sombe Anutu itiiri zin tomtom mi iur kadoono pizin, na ni ko ikam mbulu ndeeŋeŋana piom mi ire yom kembei karao be kelela kar kini.\x + \xo 1:5 \xt Pil 1:28\x* \v 6 Pa mbulu kini, ina indeŋdeeŋe men. Tana zin wal ta tikamam pataŋana piom na, ni kola ikam pataŋana pizin tomini, bekena ipokot mbulu kizin.\x + \xo 1:6 \xt Ro 12:19; Tur 18:6+\x* \v 7 Mi niom ta kerre pataŋana i, na ni kola itatke pataŋana tana piom, mi ikam yom ma kombot ambai. Mi ko ikam ta kembei piam tomini. Merere Yesu ziŋan zin aŋela mbolŋan, sombe tizem saamba mi tisu ma tipet mat raama you bilbilŋana, to mbulu tana ipet.\x + \xo 1:7 \xt Mt 25:31; 1Tes 3:13, 4:16\x* \v 8-9 To zin wal tau tiute Anutu som, mi tizorzooro uruunu ambaiŋana ki Merere Yesu na, Anutu kola ipokot mbulu kizin, mi iur kadoono pizin ta kembei: Zin ko tirao be tila ki Merere, mi timbot su kereene uunu, mi tire azuŋka kini mburaanaŋana na som. Ko timbot ndel ma tisaana kat, mi timbotmbot ta kembei ma alok.\x + \xo 1:8-9 \xt Mt 25:41; Ro 2:8; Pil 3:19; 2Pe 3:7; Tur 20:15\x* \v 10 Merere isombe imiili ma imar be ikam zaana biibi, to mbulu tana ipet. To wal kini potomŋan ta tiurla kini na, ko tiwe kwoono, mi tipakuri mi tiwit uruunu pa uraata biibi mi ndabokŋana ta ni ikam pizin na. Mi niom tomini ko kagaaba zin. Paso, indeeŋe ta amkam sua ki Merere piom na, kuurla.\x + \xo 1:10 \xt Ŋgo 1:11; Kol 3:4; 1Tes 3:13\x* \s1 Paulus bizin tisuŋ pizin Tesalonika kan \p \v 11-12 Niam amkam ŋgar pa koroŋ boozomen tana, tabe gorgori amzuŋzuŋ Anutu kiti be ikam ma bobi kini iur ŋonoono piom. Naso ire yom kembei karao be kakam mbotŋana ta ni iboobo yom pai. Mi amzuŋzuŋi be ipombol yom pa itunu mburaana. Naso karao be kakam uraata ambaimbaiŋan boozomen ta leleyom pa be kakami, mi urlaŋana tiom ko ipiyotyooto ka mbulu. To kakam Merere kiti Yesu zaana ma iwe biibi, mi ni ko ipakur yom wal ta kesekap la kinii tomini, mi ikam yom ma kombot lela azuŋka kini leleene. Tana Anutu kiti ziru Merere Yesu Krisi ko tikampe yom ta kembei. Ŋonoono.\x + \xo 1:11-12 \xt Yo 17:10; Pil 1:27+, 2:13; Kol 1:9; 1Tes 1:2+\x* \c 2 \s1 Tomtom Sananŋana Ŋonoono Tabe Izooro Kat Anutu I kola ipet muŋgu, mana Krisi imiili \p \v 1 Niom toŋmatiziŋ tiam, iŋgi be amso sua pa miiliŋana ki Merere kiti Yesu Krisi, mi mazwaana tabe tiyogeege iti ma tala kini be itiŋan tombotmbot. \x + \xo 2:1 \xt Mt 24:31; 1Tes 4:13+\x* \v 2 Ŋonoono, wal pakan sa ko tiso piom ta kembei: Nol ki Merere ta ipet kek. Tamen niom kumurur pa sua kizin tana pepe. Mi kakam ŋgar boozo pa pepe. Sombe tiso sua kizin tana imar pa Bubuŋana, som tisoyaara sua ta kembei piom, som tiso niam ambeede ka sua ta kembei ise ro sa, na toŋgo. Kuurla sua kizin pepe. \x + \xo 2:2 \xt Mt 24:4; Ep 5:6; 1Yo 4:1\x* \v 3 Kokena tipakaam yom. Pa nol tana irao ipet sorok na som. Bela tomtom tikam zooroŋana biibi ŋonoono pa Anutu muŋgu, mi Tomtom Sananŋana Ŋonoono Tabe Izooro Kat Anutu I ipet tomini. Ni tana kola ila lene kat ta kar sanaana. \x + \xo 2:3 \xt Mk 13:22; 1Tim 4:1; 1Yo 2:18; Tur 19:20\x* \v 4 Pa ni ko iur koi pa Anutu. Mi koroŋ boozomen ta tomtom tiwatwaata be Merere kizin mi tizuŋzuŋ pizin na, ni ko ipakur itunu ma iso ilip pizin. Mi ko ilela Urum Merere leleene ma mbuleene su ta biibi muriini, mi iso ta kembei: “Nio ti, Anutu ŋonoono.” \x + \xo 2:4 \xt Dan 7:25, 11:36; Mk 13:14; Tur 13:5+\x* \v 5 Sua taiŋgi, popoŋana piom som. Pa indeeŋe ta itiŋan tombotmbot na, aŋzzo yom pa. \v 6 Mi niom kuute: Mazwaana ti na, koroŋ ta imbotmbot mi ipakalkaala zaala pa Tomtom Sananŋana Ŋonoono tana. Kokena ipet karau. Mi ko talala ma indeeŋe ka nol, to ni ipet. \x + \xo 2:6 \xt Tur 20:1+\x* \v 7 Pa mbulu ki zooroŋana ta iŋgi iwedet kek. Tamen ikamam ki keŋana men. Mi ko ikamam ta kembei ma irao Anutu itatke koroŋ ta ipakalkaala zaala pa tomtom sananŋana tana, to ni ipet kat mat. \x + \xo 2:7 \xt 1Yo 2:18, 4:3\x* \v 8 Tomtom Tabe Izooro Kat Anutu I, isombe ipet, to Merere Yesu ko imar raama azuŋka kini mburaanaŋana, mi ipasaani ma ila lene. Ko iwilaali men, mi mburaana imap. \x + \xo 2:8 \xt Yesa 11:4; Dan 7:10; Tur 19:15,20\x* \v 9 Tomtom tana, Tomtom Sanaana ko ipombolmboli pa itunu mburaana. Tana ni ko ikam uraata bibip mi mos mburanŋan matakiŋa bekena ipakaam zin tomtom pa. \x + \xo 2:9 \xt Mt 24:24; Ep 2:2; Tur 13:11+\x* \v 10 Mi ko ikam pakaamŋana sananŋan matakiŋa. Mi zin wal tabe tila leni, ko tikan la sua kini. Paso lelen pa sua ŋonoono som. Mi be lelen pa, so tikan la, mi Anutu ikamke zin ma timbot ambai. Tamen som. \x + \xo 2:10 \xt 2Kor 2:15, 4:3\x* \v 11 Tana Anutu ko izem zin mi ŋgar sananŋana izeebe zin, bekena tikan la pakaamŋana tana mi tiurla. \x + \xo 2:11 \xt Mt 24:5,11; Mk 13:5; Ro 1:24; 2Tim 4:4\x* \v 12 Naso ni irao be ipamender zin mi iur kadoono pizin, mi timap ma tila len. Paso, tiurla sua ŋonoono som, mi lelen pa mbulu sananŋana ilip. \x + \xo 2:12 \xt Ro 1:32\x* \s1 Anutu leleene iur pizin Tesalonika kan ta muŋgu kek be ikamke zin \p \v 13 Mi niom toŋmatiziŋ tiam, Anutu leleene piom ilip. Tana mazwaana ta boozomen na, niam irao leleyam ambai pini mi ampakurkuri piom. Pa indeeŋe ta muŋgu kat na, ni leleene iur kek be ikam yom ma kuurla sua ŋonoono, mibe Bubuŋana ikam uraata piom mi itooro yom ma kewe potomŋoyom. Naso ni ikamke yom ma kombot ambai. \x + \xo 2:13 \xt Ep 1:4; 1Tes 5:9; 2Tes 1:3\x* \v 14 Anutu iboobo yom pa koroŋ tina paso, ni leleene be Merere kiti Yesu Krisi azuŋka kini iwe leyom tomini. Tanata iŋgo yam ma ama, mi amkam uruunu ambaiŋana piom. \s1 Paulus ipombol zin Tesalonika kan mi isuŋ pizin \p \v 15 Tana niom toŋmatiziŋ tiam, kemender mbolŋana. Mi sua boozomen ki Merere ta tikam mar tiam mi niam kadoono amkam ma tiom, tau amso pa kwoyam, som ambeede se ro na, kozo kikiskis mi koto. \x + \xo 2:15 \xt 2Tes 3:6\x* \p \v 16-17 Tamanda Anutu, ni leleene piti, mi ikampe iti pa koroŋ tabe imbot ma aloki. Koroŋ ambaiŋana tana, ta koozi tu'urur matanda pa mi ipombolmbol ti. Ni ziru Merere kiti Yesu Krisi ko tipotor leleyom, mi tipombol yom be kakam uraata mi sua ambaimbaiŋan matakiŋa ta boozomen. Ŋonoono. \x + \xo 2:16-17 \xt 1Tes 3:13; 1Pe 5:10\x* \c 3 \s1 Zin Tesalonika be tisuŋ pa Paulus bizin \p \v 1 Niom toŋmatiziŋ tiam, iŋgi be amposop sua tiam. Niam leleyam be kusuŋ Anutu be iuulu yam, mibe sua ki Merere irak karau ma irao pa lele ta boozomen, mibe tomtom tikilaala sua kini kembei sua ŋonoono. Naso tiurla mi timbeeze pa sua tana kembei ta niom kakamam na. \v 2 Mi kusuŋ pini be ikamke yam pizin wal sananŋan naman. Pa tomtom ta boozomen tiurla zen. \x + \xo 3:2 \xt Ŋgo 28:24; Ro 10:16, 15:31\x* \p \v 3 Merere ni itoto sua kini mbukŋana. Tana iti irao tapase pini. Ni ko ipombol yom, mi iporoukaala yom pa Tomtom Sanaana. \x + \xo 3:3 \xt Yo 17:15; 1Kor 1:9, 10:13; 1Tes 5:24; 2Pe 2:9\x* \v 4 Mi ni ikam yam ma amurla kat ta kembei: Sua boozomen ta amur piom be koto, ta iŋgi kototoi. Mi kaimer tomini niom kola koto. \x + \xo 3:4 \xt 2Kor 7:16\x* \p \v 5 Merere itunu ko ipei ŋgar tiom ma kikilaala kat ta kembei: Anutu, ni iur leleene piom. Mi ni ko ipombol yom ma kemender mbolŋana pa pataŋana kembei ta muŋgu Krisi ikam na. \s1 Tomborende sorok pepe. Takam uraata \p \v 6 Niom toŋmatiziŋ tiam, niam amkam sua mbolŋana piom pa Merere Yesu Krisi zaana ta kembei: Wal tiom ta so tikamam uraata som, mi timbombooren sorok, mi tizorzooro sua ta amkam piom na, niom kombot molo pizin. \x + \xo 3:6 \xt Mt 18:17; Ro 16:17; 1Kor 5:11+; Tit 3:10; 2Yo 10\x* \v 7 Pa niom kuute. Bela koto yam pa mbulu tiam. Kere. Indeeŋe ta itiŋan tombotmbot na, niam amboreyam sorok som. \x + \xo 3:7 \xt 1Kor 4:16; 1Tes 1:6\x* \v 8 Mi amkan sorok kini ki tomtom sa na som. Amgimgiimi. Pa leleyam be amkam pataŋana piom som. Tana ambelmbel uraata biibi pa nomoyam ikot mbeŋ ma aigule, bekena leyam pat be iuulu yam. \x + \xo 3:8 \xt Ŋgo 18:3; 2Kor 11:9; 1Tes 2:9\x* \v 9 Ŋonoono, niam irao amur motoyam piom pa ulaaŋa pakan. Tamen amkam ta kembei som. Pa amsombe ampatooŋo yom pa mbulu ambaiŋana bekena kere mi koto. \x + \xo 3:9 \xt Lu 10:7; 1Kor 9:4; 1Tes 1:6\x* \v 10 Mi indeeŋe ta itiŋan tombotmbot men na, amur tutu piom ta kembei: Tomtom ta so leleene be ikam uraata som, na irao ikan kini som. \x + \xo 3:10 \xt Un 3:19; 1Tes 4:11\x* \v 11 Tamen iŋgi amleŋ kembei tomtom tiom pakan tikamam uraata som, mi timbombooren sorok. Mi tinono ruumu, mi tizeizei len sua kizin wal pakan. \x + \xo 3:11 \xt 1Tim 5:13; 1Pe 4:15\x* \v 12 Wal ta kembei na, amkam sua mbolŋana pizin pa Merere Yesu Krisi zaana be tiur nin, mi naman iteege uraata. Naso kan kini. \x + \xo 3:12 \xt Ep 4:28\x* \v 13 Mi niom toŋmatiziŋ tiam, niyom gesges pa mbulu ambaiŋana kamŋana pepe. \x + \xo 3:13 \xt Ga 6:9\x* \p \v 14 Sombe tomtom tiom tasa izooro pa sua ta ambeede se ro ti, na niom kerei pataaŋa, mi kombot molo pini. Naso itunu ikilaala mbulu kini mi ka miaŋ pa. \x + \xo 3:14 \xt Mt 18:17; 1Kor 5:9+; Tit 3:10\x* \v 15 Tamen kerei kembei koyom koi pepe. Pa ni toŋmatiziŋ tiom. Tana kosopei mi kapazali. \x + \xo 3:15 \xt Ga 6:1; 1Tes 5:14\x* \s1 Sua pemetŋana \p \v 16 Merere, ni mbulu luumuŋana mi mbotŋana ambaiŋana katuunu. Ni itunu ko imbot raama yom ta boozomen, mi ikam yom ma kombot ambai pa koroŋ ta munŋaana men, mi kombot la mbulu luumuŋana leleene pa mazwaana ta boozomen. \x + \xo 3:16 \xt 1Tes 5:23\x* \p \v 17 Iŋgi nio Paulus ituŋ aŋbeede aigule tio ti ima piom. Bude tio ti iwe kilalan pa ro tio ta boozomen. \p \v 18 Kampeŋana ki Merere kiti Yesu Krisi ko ise tiom ta boozomen. Ŋonoono. \x + \xo 3:18 \xt 1Kor 16:21\x*