\id 1TH - Mbula NT with Gen, Exo, Ruth, Psa, Pro, and Jonah [mna] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2015) \h 1 Tesalonika \toc1 Ro Mataana Kana Ta Paulus Ibeede Pizin Tesalonika \toc2 1 Tesalonika \toc3 1Tes \mt1 Ro Mataana Kana Ta Paulus Ibeede Pizin Tesalonika \c 1 \p \v 1 Nio Paulus. Niamŋan Silas mi Timoti ambeede ro ti ima piom wal ki kar Tesalonika ta kesekap la ki Tamanda Anutu mi Merere Yesu Krisi, mi kombotmbot lela lupŋana ki Krisi na.\x + \xo 1:1 \xt Ŋgo 17:1-13\x* \p Anutu ko ikampe yom, mi imboro yom ma kombot ambai. Ŋonoono. \s1 Paulus, ni leleene ambai kat pa mbulu kizin Tesalonika \p \v 2-3 Mazwaana ta boozomen na, niam taiŋgi leleyam ambai kat pa Tamanda Anutu, mi ampakurkuri piom ta boozomen. Pa gorgori ta amkamam suŋŋana pini na, motoyam ilala pa mbulu tiom. Niom tina, urlaŋana tiom ipiyotyooto uraata ambaimbaiŋan. Mi ku'urur kat leleyom pizin tomtom, tabe kembelmbel uraata pizin. Mi ku'urur motoyom pa miiliŋana ki Merere kiti Yesu Krisi, tabe kemendernder mbolŋana ma kombotmbot.\x + \xo 1:2-3 \xt 1Kor 13:13; Ga 5:6; Kol 1:4+; 1Tes 4:13+\x* \p \v 4 O niom toŋmatiziŋ tiam, Anutu, ni leleene piom ilip. Mi niam amute: Ni ipeikat yom ma kewe lene kek.\x + \xo 1:4 \xt 2Tes 2:13\x* \v 5 Pa indeeŋe ta amsoyaara uruunu ambaiŋana piom na, amkam sua tiam men piom som. Bubuŋana Potomŋana ipombol sua tiam ma ima raama mburaana, mi amzzo raama leleyam iurla kat. Mi mbulu ta amkamam la mazwoyom bekena amuulu yom, ina tomini, niom kuute.\x + \xo 1:5 \xt Ro 1:16+; 1Kor 2:4+, 4:20\x* \v 6 Mazwaana tana, pataŋana biibi kat indeeŋe yom. Tamen kakan la sua tiam, mi Bubuŋana Potomŋana ikam ma leleyom ambai kat. Tana amre yom kembei kototo yam pa mbulu tiam, mi kototo Merere tomini.\x + \xo 1:6 \xt Ŋgo 17:1-9; 1Kor 4:16+\x* \p \v 7 Tana niom kewe kin ambaiŋana pizin urlaŋana kan ta timbot irao Masedonia mi Akaia na, be kapatooŋo zin pa mbulu ta Merere leleene pa i.\x + \xo 1:7 \xt 1Tes 4:10\x* \v 8 Niom kembei keleŋkeleŋ ta itaŋ ma kalŋaana biibi. Pa kewe zaala pa sua ki Merere ma ila ma irao Masedonia mi Akaia kek. Mi tina men som. Lele ta boozomen tileŋ uruyom kek kembei kuurla ki Anutu. Tana niam leyam sua sa be amso pizin mini som. Pa uruyom ta tileŋ kek.\x + \xo 1:8 \xt Ro 1:8\x* \v 9 Tana mbulu tau kakam piam indeeŋe ta ama ma itiŋan tombotmbot na, tomtom boozomen tiwidit mbol pa ma amleŋleŋ. Mi tizzo pa mbulu tiom tau kipizil kat ndemeyom pizin merere pakaamŋan, mi kotooro leleyom ila ki Anutu ŋonoono ta mata yaryaaraŋana i, mi kembesmbeeze pini.\x + \xo 1:9 \xt Ŋgo 14:15; 1Kor 12:2\x* \v 10 Mi iŋgi kazza Lutuunu Yesu tau Anutu ipei i ma imaŋga pa naala na, be imiili ma imar mini. Ni kola izem saamba mi isu be ikamke iti pa Anutu kete malmalŋana kini tabe ipet pa kaimer i.\x + \xo 1:10 \xt Ro 5:9; Pil 3:20; 1Tes 5:9; Tit 2:13\x* \c 2 \s1 Paulus ikam uraata su Tesalonika \p \v 1 O niom toŋmatiziŋ tiam, ituyom kuute: Indeeŋe tau ama mi itiŋan tombotmbot na, uraata tiam itop som. Iur ŋonoono. \x + \xo 2:1 \xt 1Tes 1:5,9\x* \v 2 Mi niom ko motoyom iŋgal: Muŋgu, indeeŋe ta amkam uraata su kar Pilipai na, tibalis yam ma amre yoyouŋana biibi, mi tipamiaŋ yam kat. Mi kaimer ma ama ampet tiom na, parzooroŋana ipet ma tomtom tikam pataŋana biibi piam mini. Tamen Anutu ipombol yam, tana amoto som, mi amender mbolŋana, mi amso yom pa uruunu ambaiŋana ta Anutu iswe piti na. \x + \xo 2:2 \xt Ŋgo 16:19+, 17:1+; Pil 1:30\x* \v 3 Niam sombe amkam sua pizin tomtom be ampombol zin, na ampandelndel zin som, mi ampakamkaam zin som. Amzzo sua ŋonoono men. Mi amzzo raama leleyam ŋgeezeŋana. \x + \xo 2:3 \xt 2Kor 2:17, 4:2\x* \v 4 Anutu, ni itoombo yam ma ire yam kembei amrao pa uraata kek, tanata indemeere yam mi iur uruunu ambaiŋana imar nomoyam. Tana niam sombe amzzo zin tomtom pa uruunu ambaiŋana, na amkamam ŋgar biibi pa Anutu ta itirtiiri leleyam i be ni leleene ambai pa uraata tiam. Mi zin tomtom, sombe lelen ambai piam, o lelen ambai piam som, na amkamam ŋgar biibi pa koroŋ ta kembei som. \x + \xo 2:4 \xt 1Kor 4:2+; Ga 1:10; 1Tim 1:11; Tit 1:3\x* \p \v 5 Mi niom kuute: Indeeŋe ta itiŋan tombotmbot na, amkamam sua mbuyeeneŋana bekena amkam leleyom pa i na som. Mi amkam pakaamŋana sa bekena amwatke leyam koroŋ tiom na som. Sua tio ti, ŋonoono men. Anutu ire yo mi aŋso. \x + \xo 2:5 \xt Ŋgo 20:33; Ro 1:9; 2Kor 2:17\x* \v 6 Mi niam amkamam be niom, som tomtom pakan kiwit uruyam mi kapakur yam na som. \x + \xo 2:6 \xt Yo 5:41,44; 2Kor 11:7+\x* \p \v 7 Ŋonoono, niam ŋgoŋana ki Krisi. Tana irao be amkeke piom, mi amur sua piom be ku'uulu yam. Tamen amkamam ta kembei som. Amkamam mbulu luumuŋana men piom, kembei moori ta mataana pa lutuunu bizin munmun. \x + \xo 2:7 \xt 2Tim 2:24\x* \v 8 Pa niam amur kat leleyam piom. Tana leleyam be amkam uruunu ambaiŋana ki Anutu men piom na som. Amso amzem ituyam ma amwe leyom tomini. Paso, leleyam piom ilip. \x + \xo 2:8 \xt Ŋgo 20:24; 2Kor 12:15; Pil 2:17\x* \v 9 O toŋmatiziŋ tiam, niom ko motoyom iŋgalŋgal. Indeeŋe ta itiŋan tombotmbot mi amkamam uruunu ambaiŋana piom na, leleyam be amkam pataŋana piom som. Tana ambelmbel uraata biibi pa nomoyam ikot mbeŋ ma aigule, bekena amkam leyam pat be iuulu yam. \x + \xo 2:9 \xt Ŋgo 18:3+, 20:34; 1Kor 4:12; 2Kor 11:9, 12:15\x* \p \v 10 Tana mbulu ta amkamam piom wal ta kuurla na, ituyom kere kek. Mi Anutu tomini ire. Niam ti amkam ŋoobo mbulu sa piom som. Mbulu ta amkamam na, potomŋana mi ndeeŋeŋana men. \v 11-12 Mi niom kuute: Mbulu kembei ta tamanda bizin tikamam piti i, ta amkamam ma ikot yom tataŋa. Pa ampakirkiiri yom, mi ampombolmbol yom be kikiskis kat sua ki Anutu. Mi kwoyam imbol piom ta kembei: Kapa pai tiom ma ambai men. Naso mbulu tiom itop la kampeŋana ki Anutu. Pa ni iboobo yom be kombotmbot la peeze kini ma ila irao kala kar kini mi kombot lela azuŋka kini leleene. \x + \xo 2:11-12 \xt Ŋgo 20:31; Ep 4:1; Pil 1:27; Kol 1:10; 1Pe 5:10\x* \s1 Zin Tesalonika urlaŋana kizin imbol kat, tabe timender mbolŋana pa pataŋana \p \v 13 Uunu toro ta gorgori niam leleyam ambai pa Anutu mi ampakurkuri, ina ta kembei: Indeeŋe ta amkam sua ki Anutu piom na, keleŋ sua tiam tana mi kere kembei sua sorok kizin tomtom som. Niom kikilaala kat kembei ina Anutu itunu sua kini, mi kakan la. Mi niom wal tau kuurla na, sua tana ikamam uraata la leleyom men i. \x + \xo 2:13 \xt Ga 1:11+; 1Tes 1:5\x* \p \v 14 Niom toŋmatiziŋ tiam, mbulu tamen ta ipet piom, mi zin wal ki Krisi ta timbotmbot lele pakaana ki Yudea na. Pa zin wal ta niomŋan kar ta na, tikamam pataŋana piom, raraate kembei ta zin Yuda tikamam pa waen bizin ta tiurla ki Krisi na. \x + \xo 2:14 \xt Ŋgo 17:5+; Ibr 10:33+\x* \v 15 Kere. Zin Yuda, muŋgu tipun Merere Yesu Krisi mi Anutu kwoono bizin ma timetmeete. Mi iŋgi tiseseeze niam motoyam tomini. Tana Anutu leleene pizin som kat. Pa tiurur koi pa tomtom ta boozomen. \x + \xo 2:15 \xt Mt 5:12; Mt 23:34+; Ŋgo 2:23\x* \v 16 Mi iŋgi lelen be amkam sua pizin wal ta Yuda somŋan i pepe, mi tikamam be tisekaala zaala piam. Paso, lelen be Anutu ikamke zin wal ta Yuda somŋan i pepe. Tana sanaana kizin ta gorgori tinoknok, ta iŋgi indoundou ma iwe biibi kat, mi ikamam be ise ka seŋgaaŋa i. Tana iŋgi be Anutu kete malmalŋana kini ise kizin mi ikam kat zin. \x + \xo 2:16 \xt Mt 23:32+; Ŋgo 13:45,50, 17:5\x* \s1 Paulus leleene ilip kat be ire zin Tesalonika mini \p \v 17 O niom toŋmatiziŋ tiam, niom kuute: Zin Yuda timaŋga piam, tabe tikam ma loŋa amzem yom, mi mazwaana ri tiŋgi taparmbot molo piti. Tamen leleyam na, imbotmbot raama yom men. Tana ambot mi amkamam kinkiini be ama mini. \x + \xo 2:17 \xt Ŋgo 17:5-10\x* \v 18 Pa leleyam ilip kat be amre motoyom mini. Nio Paulus aŋrru zaala be aŋma. Tamen aŋmaŋga be aŋma na som. Beso aŋmaŋga mini na som. Pa Tomtom Sanaana ta isekalkaala zaala piam. \x + \xo 2:18 \xt Ro 1:13, 15:22\x* \v 19 Keleŋ. Merere Yesu Krisi isombe imiili ma imar, na niam ko amur motoyam pa sokorei? Mi sokorei tabe ikam yam ma niyam ise, mi menmeen yam isu kereene uunu? Mi sokorei ta ko iwe kembei kadoono ambaiŋana piam? Ina niom tau! \x + \xo 2:19 \xt Pil 2:15+, 4:1; 2Tes 1:4\x* \v 20 Ŋonoono kat. Niom tina, ta ko kakam yam ma menmeen yam biibi mi niyam ise. \x + \xo 2:20 \xt 2Kor 1:14; 1Tes 3:13; Tur 1:7\x* \c 3 \s1 Uunu ta Paulus iŋgo Timoti ma ila kizin Tesalonika kan \p \v 1-2 Indeeŋe ta niam ambotmbot kar Atens na, kopoyam rru piom. Ko kombot ambai, som som? Amru zaala ma som, ta amgo toŋmatiziŋ tiam Timoti ma ima. Mi niam pakan na, ambot. Timoti, ni igabgaaba yam pa uraata ki Anutu, mi iuluulu yam pa Krisi uruunu soyaaraŋana. Tana niam amgo i piom, bekena ipombol urlaŋana tiom, mi iuulu yom ma kemender mbolŋana. \x + \xo 3:1-2 \xt Ŋgo 17:15\x* \v 3 Pa amoto: Kokena pataŋana ta ikamam yom i itok tomtom tiom pakan urlaŋana kizin. Mi niom kuute kek. Sombe toto Anutu zaala kini, nako tabaada pataŋana ta kembei. \x + \xo 3:3 \xt Yo 16:33; Ŋgo 14:22; 2Tim 3:12\x* \v 4 Pa indeeŋe ta itiŋan tombotmbot na, amzzo piom ta kembei: “Kere yom. Pa tomtom ko tikam pataŋana piti.” Sua tiam tana, iŋgi kere iur ŋonoono kek. \v 5 Tana aŋru zaala ma som, to aŋgo Timoti ma ima. Pa aŋmoto: Kokena Watiiŋi itoombo yom, to ikam ma uraata tiam itop ma iwe koroŋ sorok. Tana aŋso aŋute kat: Urlaŋana tiom imbol, som som? \x + \xo 3:5 \xt Pil 2:16\x* \s1 Paulus ileŋ zin Tesalonika urun ma leleene ambai kat \p \v 6 Uunu tina ta aŋgo Timoti ma ima. Mi ni ima ilou yom makiŋ, ta iŋgi imar ipet tiam i. Mi ikam uruyom ambaiŋana ma imar, mi iso piam ta kembei: Niom kikiskis men urlaŋana tiom, mi ku'urur leleyom pizin tomtom. Mi ketwer piam pa mazwaana ta boozomen, mi leleyom ilip be kere yam, kembei ta niam tomini leleyam be amre yom. \x + \xo 3:6 \xt Ŋgo 18:5\x* \v 7-8 Tana niom toŋmatiziŋ tiam, ŋonoono, iŋgi niam ambotmbot raama pataŋana boozomen, mi tomtom tiseseeze motoyam. Tamen amleŋ uruyom kembei kemendernder mbolŋana, mi kikiskis urlaŋana tiom ta ila ki Merere i, tanata ipombol yam ma leleyam ambai kat! \p \v 9 Mi indeeŋe ta amzuŋzuŋ su Anutu kiti kereene uunu na, leleyam ambai kat mi ampakurkuri piom. Tana ko amso so sua i be amswe leleyam ambaiŋana ti? Som. Pa sua sa irao som. \v 10 Mi mbeŋ ma aigule na, amkamam suŋŋana mbolŋana be Anutu iur leyam zaala sa be ama mi amre motoyom mini. Naso amrao be ampaute yom pa koroŋ pakan ta kuute zen na, mi ampombol urlaŋana tiom ma imbol kat. \x + \xo 3:10 \xt Ro 1:10+; 2Tim 1:3\x* \s1 Paulus isuŋ pizin Tesalonika kan \p \v 11 Tana iŋgi aŋsuŋ Tamanda Anutu ziru Merere kiti Yesu be tiur leyam zaala sa mi ama. \v 12 Mi Merere ko ikam ma ku'urur leleyom par piom mi pizin tomtom ta boozomen. Mi mbulu tana ko izze ma iwe biibi ma raraate kembei ta niam amurur leleyam piom na. \x + \xo 3:12 \xt 1Pe 1:22\x* \v 13 Mi ni itunu ko ipombol leleyom. Beso Merere kiti Yesu Krisi imiili ma imar raama wal kini potomŋan ta boozomen, mi kemender su Tamanda Anutu kereene uunu, na ni ko ire yom kembei niom ndabokŋoyom, mi potomŋoyom, mi leyom uunu sa isaana som. \x + \xo 3:13 \xt 1Kor 1:8+; 1Tes 4:16+; 2Tes 1:10; Tur 14:5\x* \c 4 \s1 Mbulu pakan ta Anutu leleene pa \p \v 1 Ayo, niom toŋmatiziŋ tiam, iŋgi be aŋposop sua tio. Mbulu ta Anutu leleene pa be kakam, ina niam ampaute yom pa ma kuute kek. Mi mbulu tana ta kakamam, mi iseeŋge iseeŋge ma imarmar i. Mi iŋgi amso ampombol yom mini pa Merere Yesu zaana be kakam ma kam kat, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. \x + \xo 4:1 \xt Pil 1:27; Kol 1:10; 1Tes 2:12\x* \v 2 Tutu ta amur piom pa Merere Yesu zaana, ina niom kuute kek. \v 3 Anutu, ni leleene be kewe potomŋoyom. Tana mbulu ki urŋanol na, kombot molo pa. \x + \xo 4:3 \xt 1Kor 6:13+; Ep 5:3,17,27; 1Pe 1:16\x* \v 4 Niom tomtom tataŋa, motoyom iŋgal be koto zaala ki Anutu pa mbulu ki ula, mi kagabiizi ituyom. Naso kakam mbulu potomŋana ta ambai pa Anutu mi tomtom matan. \v 5 Kokena kakam kembei wal matan munŋan ta tiute Anutu som i. Pa zin na, nin zze pa mbulu soroksorok boozomen ki kulin, mi tikamam. \x + \xo 4:5 \xt Ro 1:24+; 1Kor 15:34; Ep 4:17+; Kol 3:5\x* \v 6 Tana kere yom. Kokena kakam mbulu ki urŋanol, to kapasaana toŋmatiziŋ tiom mi kakam ŋoobo zin. Pa mbulu boozomen ta kembei na, Merere kola ipokot. Ka sua ta niam amso ma keleŋ kek. Pa muŋgu amkam sua mbolŋana piom pa mbulu ta ti. \x + \xo 4:6 \xt Kam 20:14; Ibr 13:4\x* \v 7 Anutu, ni iboobo iti be takam mbulu sananŋana som. Ni iboboobo iti be tewe ni lene kat, mibe tewe potomŋanda. \x + \xo 4:7 \xt Yo 17:19; 1Pe 1:15+\x* \v 8 Tana sombe tomtom sa izooro sua ti, na ni izooro yam tomtom som. Ina ni izooro Anutu ta ikamam Bubuŋana Potomŋana piti i. \x + \xo 4:8 \xt Lu 10:16; 2Kor 1:22; Ep 4:30; 1Yo 3:24\x* \s1 Tuur lelende pizin tomtom \p \v 9-10 Mi mbulu ki tuur lelende pizin toŋmatiziŋ ta ki Krisi i, na niam leyam sua sa be ambeede piom som. Pa Anutu itunu ipaute yom pa mbulu tana ma karao pa kek. Mi iŋgi ku'urur leleyom pa toŋmatiziŋ ta boozomen ki Krisi ta timbot irao lele pakaana biibi ki Masedonia na. Tamen amso ampombol yom mini be kakam kat mbulu tana, mibe kikiskis mi iseeŋge iseeŋge ma ila. \x + \xo 4:9-10 \xt Yo 13:34, 15:12; Ep 5:2; 1Yo 3:11+\x* \s1 Takam uraata. Kokena tombot se kizin wal pakan \p \v 11-12 Niam leleyam be kombot se kizin wal pakan pepe. Tana kuur niyom, mi mbuleyom tuŋ su kat, mi kakam uraata pa ituyom nomoyom, kembei ta muŋgu amso piom na. Naso mbulu tiom ambai pizin wal ta tiurla som na matan. Kokena motoyom iŋgal uraata tiom som, mi kawwa leyom sorok. \x + \xo 4:11-12 \xt Ep 4:28; Kol 4:5; 2Tes 3:6+; 1Pe 2:12, 4:15\x* \s1 Miiliŋana ki Yesu \p \v 13 Niom toŋmatiziŋ tiam, niam leleyam be kakam kat ŋgar pizin wal meeteŋan. Ŋonoono, zin wal ta tiurla som na, lelen ipata kat pizin meeteŋan. Paso, zin tiurur matan pa maŋgaŋana kizin meeteŋan som. Mi niom na, leleyom ipata kat kembei ta zin pepe. Kakam ŋgar pizin meeteŋan kembei zin tikenne men. \x + \xo 4:13 \xt Ep 2:12\x* \v 14 Pa iti tuurla ta kembei: Yesu, ni imeete mi imaŋga mini kek. Tana zin wal ta tiwe ni lene mi timeete na, Anutu kola ipei zin ma timaŋga mini, mi ikam zin ma ziŋan Yesu tila kini. \x + \xo 4:14 \xt Ro 14:9; 1Kor 15:13+\x* \p \v 15 Iŋgi Merere itunu kalŋaana ta amso piom: Ni isombe imiili ma imar mini, na iti ta tombotmbot matanda yaryaara i ko tumuuŋgu pizin wal meeteŋan som. \x + \xo 4:15 \xt 1Kor 15:51+\x* \v 16 Pa Merere isombe izem saamba mi isu, na ni ko iur sua raama kalŋaana biibi, mi aŋela kini mataana kana iboobo, mi twiiri ki Anutu itaŋ. To zin wal ta tiwe Krisi lene mi timeete kek na, ko timaŋga muŋgu, \x + \xo 4:16 \xt Mt 24:30+; 2Tes 1:7+\x* \v 17 mana tiyogeege iti pakan ta tombotmbot matanda yaryaara i, mi tilup ti raama zin meeteŋan, mi karau men mi tikam ti ma tasala miiri tieene ta imbot la maŋaanaŋana na. Mi itiŋan Merere ko tasala kar saamba be tombotmbot raami ma alok. \x + \xo 4:17 \xt Yo 12:26; Ŋgo 1:9; Tur 11:12\x* \v 18 Tana motoyom iŋgalŋgal sua ti, mi kaparpombolmbol yom pa. \c 5 \s1 Tuurpe itundu mi tuur matanda pa miiliŋana ki Merere \p \v 1 Niom toŋmatiziŋ tiam, miiliŋana ki Merere ka nol na, niam irao ambeede ka sua sa na som. \v 2 Pa ituyom kuute kek. Nol ki Merere ko ipet kembei tomtom kuumbuŋana ta imar pa mbeŋ i. \x + \xo 5:2 \xt Mt 24:43+; 1Kor 5:5; 2Pe 3:10; Tur 3:3, 16:15\x* \v 3 Tomtom ko tizzo ta kembei: “Aiss, iŋgi mazwaana ambaiŋana kat be tombot. Pa kosa sa irao ipasaana iti na som.” Tana ko tizzo ta kembei, mi pataŋana tabe ipasaana kat zin ipet. Ko ipamurur zin kembei moori ta pikin ikam kati be ipeebe i. Mi ko tirao be tiko na som. \p \v 4 Mi niom toŋmatiziŋ tiam, niom kombotmbot lela zugut lene mini som. Tana nol biibi tana irao be ipamurur yom kembei tomtom kuumbuŋana i na som. \v 5 Pa iti zugut kanda som. Niom ta boozomen tina aigule koyom. Kewe mat lutuunu bizin kek. \x + \xo 5:5 \xt Lu 18:8; Yo 12:36; Ep 5:8+\x* \v 6 Tana iti tekeenemeete kembei ta zin wal pakan pepe. Tagabizbiizi itundu, mi tapamatmaata ma tombotmbot. \x + \xo 5:6 \xt Mt 24:42, 25:1-13; Ro 13:11+; 1Kor 15:34; Ep 5:14; 1Pe 5:8\x* \v 7 Kere. Zin wal ta tikenne na, tikenne pa mbeŋ. Mi zin wal ta tiwinin ma tigadgaada na, tiwinin pa mbeŋ. \v 8 Mi iti na, aigule kanda. Tana tagabiizi itundu, mi tiurla kat, mi tuur lelende pizin tomtom. Pa ina iwe kembei mburu malmal kana ta isekalkaala kanda mbooro na. Mi tu'urur matanda pa mazwaana tabe Anutu ikamke iti ma tombot ambai. Pa ina iwe kembei mburu malmal kana ta isekalkaala utende na. \x + \xo 5:8 \xt Ep 6:13+\x* \v 9 Pa Anutu, ni iur ti be kete malmalŋana kini ise kiti na som. Ni iur ti be takam ulaaŋa kini ma iwe lende. Ulaaŋa tana na, Merere kiti Yesu Krisi ta iwe zaala pa. \x + \xo 5:9 \xt Ro 5:9; 1Tes 1:10; 2Tes 2:13+\x* \v 10 Pa ni ta ikam murindi mi imeete piti, bekena ikam ti ma tala tombotmbot raami su kar saamba. Tana sombe temeete, som tombot matanda yaryaara, nako ni itiŋan tombotmbot. \x + \xo 5:10 \xt Ro 14:8+; 2Kor 5:15; 1Tes 4:14\x* \v 11 Tana niom ta boozomen kaparpombolmbol yom be kemender mbolŋana, kembei ta kakamam i. \x + \xo 5:11 \xt Ibr 10:24+; Yud 20\x* \s1 Sua tutŋana pakan \p \v 12 Niom toŋmatiziŋ tiam, zin wal tau Merere iur zin be timboro yom, mi tikamam uraata piom, mi tipazalzal yom pa sua ki Anutu na, timbelmbel uraata piom. Tana niam leleyam be leyom ŋger pizin, \x + \xo 5:12 \xt 1Kor 16:18; Ga 6:6; Pil 2:29; 1Tim 5:17; Ibr 13:7,17\x* \v 13 mi kuur kat leleyom pizin, mi motoyom ikotse kizin. Pa zin tikamam uraata biibi piom. Mi leleyam be niom ta boozomen kaparlup leleyom ma kewe tamen, mi kombotmbot la mbulu luumuŋana men. \p \v 14 Niom toŋmatiziŋ tiam, niam amso ampombol yom pa mbulu pakan tabe kakam i. Zin wal ta so mburan pa uraata som, mi timbombooren sorok i, na kapazal zin. Mi zin wal ta so timototo, na kopombol zin. Zin wal ta so timbol som, na kapalot zin bekena timender mbolŋana. Mi kakam mbulu luumuŋana men pa tomtom ta boozomen. \x + \xo 5:14 \xt Mt 18:15; Ro 14:19; Ga 6:1+; Kol 3:12; 2Tes 3:6+\x* \v 15 Sombe tomtom sa ikam ŋoobo mbulu piom, na kopokot pepe. Mazwaana ta boozomen na, kakam kinkiini be kaparkam mbulu ambaiŋana piom, mi pizin tomtom ta boozomen. Tana kere be kaparpombolmbol yom pa mbulu ta kembei. \x + \xo 5:15 \xt Mt 5:39+; Ro 12:17; 1Pe 3:9\x* \p \v 16 Leleyom ambai pa mazwaana ta boozomen. \x + \xo 5:16 \xt 2Kor 6:10; Pil 4:4\x* \v 17 Mi kuzuŋzuŋ taparpaara. \x + \xo 5:17 \xt Lu 18:1; Ro 12:12; Ep 6:18; Kol 4:2\x* \v 18 Mbulu pareipareiŋan ta so ipet, na leleyom ambai men pa Anutu mi kapakuri. Pa ni leleene be niom wal ta kesekap la ki Krisi i kakam mbulu ta kembei. \x + \xo 5:18 \xt Ep 5:20; Kol 3:17\x* \p \v 19 You ki Bubuŋana Potomŋana na, kupunmeete pepe. \x + \xo 5:19 \xt Ep 4:30; 2Tim 1:6\x* \v 20 Mi Anutu kalŋaana ta kwoono bizin tiso yom pa na, kerepiili kembei koroŋ sorok pepe. \x + \xo 5:20 \xt 1Kor 14:1,39\x* \v 21 Tamen sua mi mbulu ta boozomen na, niom bela kipitpeleele. Koroŋ ambaimbaiŋan na kikiskis. \x + \xo 5:21 \xt 1Kor 14:29; 1Yo 4:1\x* \v 22 Mi koroŋ sananŋan ta boozomen na, kombot molo pa. \s1 Sua pemetŋana \p \v 23 Anutu, ni imborro iti ma tombot ambai, mi ni mbulu luumuŋana katuunu. Ni itunu ko ikam yom ma kewe potomŋoyom kat, mi imborro kunuyom, ŋgar tiom, leleyom, mi kuliyom ma ambai men ma irao miiliŋana ki Merere kiti Yesu Krisi. Naso leyom uunu sa isaana som. \x + \xo 5:23 \xt Ro 15:33; 1Kor 1:8; 1Tes 3:13; 2Tes 3:16\x* \v 24 Anutu ta iboboobo yom i, ni itoto sua kini mbukŋana. Tana ni kola ikam ta kembena. \x + \xo 5:24 \xt 1Kor 1:9, 10:13; Pil 1:6; 2Tes 3:3\x* \p \v 25 Niom toŋmatiziŋ tiam, motoyom iŋgalŋgal yam pa suŋŋana. \x + \xo 5:25 \xt Kol 4:3; 2Tes 3:1\x* \v 26 Mi zin toŋmatiziŋ kiti ta tiurla na, kakam zin ta boozomen mi kaparteege nomoyom. \x + \xo 5:26 \xt Ro 16:16\x* \p \v 27 Nio aŋkam sua mbolŋana piom pa Merere zaana be kapaata ro ti pizin wal urlaŋan ta boozomen ma tileŋ. \p \v 28 Kampeŋana ki Merere kiti Yesu Krisi ko ise tiom. Ŋonoono.