\id 1CO - Mbula NT with Gen, Exo, Ruth, Psa, Pro, and Jonah [mna] -Papua New Guinea 1996 (DBL 2015) \h 1 Korin \toc1 Ro Mataana Kana Ta Paulus Ibeede Pizin Korin \toc2 1 Korin \toc3 1Kor \mt1 Ro Mataana Kana Ta Paulus Ibeede Pizin Korin \c 1 \p \v 1-2 Nio Paulus. Anutu itunu leleene mi iboobo yo, mi iur yo ma aŋwe ŋgoŋana ki Yesu Krisi. Niamru gaabaŋoŋ Sostenes ambeede ro tiŋgi ima piom wal ki kar Korin ta kombot lela lupŋana ki Anutu na. Niom wal ta kesekap la ki Yesu Krisi na, ni ikam yom ma kewe Anutu wal kini potomŋan kek. Mi Anutu iboobo yom be kewe ni lene kat mibe kakam mbulu potomŋana. Mi niom men som. Niomŋan karkari boozomen ta tizuŋzuŋ pa Merere kiti Yesu Krisi na. Pa Yesu Krisi, ni Biibi kizin, mi Biibi kiti tomini.\x + \xo 1:1-2 \xt 1Kor 6:11; 2Tim 1:9\x* \p \v 3 Tamanda Anutu mi Merere Yesu Krisi ko tikampe yom, mi timboro yom ma kombot ambai. Ŋonoono. \s1 Paulus leleene ambai pa kampeŋana biibi ta ise kizin Korin \p \v 4 Gorgori na, nio leleŋ ambai pa Anutu mi aŋpakurkuri piom. Pa Yesu Krisi iwe zaala piom ma kampeŋana biibi ki Anutu ise tiom. \v 5 Niom kesekap la ki Krisi, tanata Anutu ikam yom ma karao kat pa koroŋ matakiŋa. Ŋgar ma sua ma.\x + \xo 1:5 \xt 1Kor 12:7+; 2Kor 8:7\x* \v 6 Mi ina iswe kembei: Uruunu ambaiŋana ki Krisi ta muŋgu amsoyaara piom, ina kakam ma imbol piom kek. \v 7 Tana iŋgi kombotmbot mi kazza Anutu be iswe Merere kiti Yesu Krisi ma ipet mat, mi ni ipombolmbol yom be kakam uraata matakiŋa boozomen ta ki Bubuŋana i.\x + \xo 1:7 \xt Pil 3:20; 1Tes 1:10; Tit 2:13\x* \v 8-9 Mi Anutu itunu ko ipombolmbol yom ma kemender mbolŋana ma irao toono swoono. Naso nol ki Merere kiti Yesu Krisi iso ipet, tona leyom uunu sa isaana som. Pa Anutu ta iboobo yom ma niomŋan Lutuunu Yesu Krisi kaparlup yom na, ni itoto sua kini. Tana iti irao tapase pini.\x + \xo 1:8-9 \xt Pil 1:6; Kol 1:22; 1Tes 3:13, 5:23+; 1Pe 5:10; 1Kor 10:13; 1Yo 1:3\x* \s1 Zin Korin tiparyapaala zin \p \v 10-11 O niom toŋmatiziŋ tio, nio aŋsombe aŋpombol yom pa Merere kiti Yesu Krisi zaana ta kembei: Kulup leleyom mi ŋgar tiom ma iwe tamen kat, mi koso sua raraate men. Kokena kaparyapaala yom. Pa Kloe wal kini pakan timar mi tisotaara yo piom ta kembei: Ŋoŋi boozo imbot la mazwoyom.\x + \xo 1:10-11 \xt Ro 12:16; 2Kor 13:11; Pil 2:2, 3:16; 1Pe 3:8\x* \v 12 Iŋgi aŋso pa mbulu tiom tau kaparyapaala yom ma kozzo ta kembei: “Niam ti amtoto ŋgar ki Paulus,” som “Niam amtoto ŋgar ki Apolos,” som “Niam amtoto ŋgar ki Petrus,” som “Niam ti amtoto Krisi.” Mbulu ta kembei irao yom makiŋ.\x + \xo 1:12 \xt Yo 1:42; Ŋgo 18:24+; 1Kor 3:4\x* \p \v 13 Lak, aŋso aŋwi yom. Krisi, tisupaali ma iwe pakan pakan? Som Paulus ikam muriyom, mi tipuni ma imeete sala ke pambaaraŋana piom? Som niom kakam yok pa Paulus zaana? \v 14 Nio leleŋ ambai pa Anutu paso, aŋkam yok piom som. Malanto aŋkam pa Krispus mi Gaius men.\x + \xo 1:14 \xt Ŋgo 18:8; Ro 16:23\x* \v 15 Tana tomtom sa irao imender mi iso: “Nio ti aŋkam yok pa Paulus zaana,” na som. \v 16 O ŋonoono, nio aŋkam yok pa Setepan mi wal kini tomini. Mi zin pakan na, motoŋ iŋgal mini som. Aŋkam yok pizin, o som.\x + \xo 1:16 \xt 1Kor 16:15\x* \v 17 Pa Krisi, ni iŋgo yo ma aŋla be aŋkam yok pizin tomtom som. Ni iŋgo yo be aŋsoyaara uruunu ambaiŋana. Mi ni leleene be aŋkam sua mbuyeeneŋana kembei ta zin ŋgarŋan ki toono i tikamam na pepe. Pa sua ta kembena ko ikoto ke pambaaraŋana ki Krisi ma iwe kembei koroŋ sorok.\x + \xo 1:17 \xt 1Kor 2:1+; Ga 1:15+; 2Pe 1:16\x* \s1 Meeteŋana ki Krisi iswe kat Anutu mburaana mi ŋgar kini \p \v 18 Sua ta iso pa meeteŋana ki Krisi sala ke pambaaraŋana na, zin wal tabe tila len i tire kembei sua kankaanaŋana. Tamen iti ta Anutu ikamam uraata piti be ikamke iti na, tikilaala ta kembei: Meeteŋana kini ta iswe kat Anutu mburaana.\x + \xo 1:18 \xt Ŋgo 17:18; Ro 1:16; 1Kor 2:14; 2Kor 4:3\x* \v 19 Ka sua imbot pataaŋa kek ta kembei: \q1 Wal ŋgarŋan na, Anutu ko itatke ŋgar kizin, mi ipasaana ma iwe koroŋ sorok. \q1 Zin wal ta len ŋgar biibi na, ni ko ikam ma ŋgar kizin iur ŋonoono som.\x + \xo 1:19 \xt Yesa 29:14\x* \b \p \v 20 Tana wal ŋgarŋan, mi zin ta len ŋgar biibi pa tutu na, mi zin wal ta tizorzooro pa sua ma ŋgar pa mazwaana taiŋgi na, ko toso parei pizin? Pa ŋgar ta tomtom toono kan tipakurkur na, Anutu iso iti pa ta kembei: Ina ŋgar kankaanaŋana kat.\x + \xo 1:20 \xt Yesa 19:12; Lu 10:21; Ro 1:22,28; 1Kor 3:18\x* \v 21 Anutu ŋgar kini biibi. Ni iute: Iti tomtom toono kanda na, ŋgar kiti irao ikam ti ma tuute i na som. Tanata ni iur zaala toro pizin wal urlaŋan be ikamke zin pa i. Mi sua ki Anutu ta amzzoyaryaara i, ta iso yom pa zaala tana. Zaala tana, wal toono kan tire kembei mbulu kankaanaŋana.\x + \xo 1:21 \xt Mt 11:25+\x* \v 22 Pa zin Yuda tiso tire mos bibip to tiurla. Mi zin Grik na, tikam kinkiini be tikam ŋgar biibi.\x + \xo 1:22 \xt Mk 8:11; Yo 4:48; Ŋgo 17:18,32\x* \v 23 Tamen niam na, amzzoyaryaara sua pa meeteŋana ki Krisi sala ke pambaaraŋana. Sua tana, sombe zin Yuda tileŋ, na tiurla som, mi lelen pa som kat. Mi so zin wal ta Yuda somŋan i tileŋ, na tire kembei ŋgar kankaanaŋana.\x + \xo 1:23 \xt Yo 6:60+; Ŋgo 22:22; Ro 9:32; 1Kor 2:14\x* \v 24 Tamen iti ta Anutu iboobo iti ma tewe lene na, iti Yuda, mi zin wal pakan tomini, iti tuute: Krisi ta iswe kat Anutu mburaana mi ŋgar kini biibi.\x + \xo 1:24 \xt Ro 1:16; Kol 2:3\x* \v 25 Pa ŋgar ki Anutu ta tomtom tire kembei ŋgar kankaanaŋana, ina ilip pa ŋgar kizin tomtom. Mi mbulu ki Anutu ta tomtom tire kembei mburaana som, ina ilip pa tomtom mburan.\x + \xo 1:25 \xt 2Kor 13:4\x* \p \v 26 O niom toŋmatiziŋ tio, kakam ŋgar pa ituyom. Niom wal ta Anutu iboobo yom ma kewe lene na, niom pareiŋoyom? Wal toono kan tire yom boozo kembei leyom ŋgar biibi? Som. Mi niom boozo mburoyom biibi som, mi zoyom biibi som.\x + \xo 1:26 \xt Lu 16:15; Yo 7:48; Yems 2:1+\x* \v 27 Pa zin wal ta tomtom toono kan tire zin kembei wal kankaanaŋan, ta Anutu ipeikat zin ma tiwe lene, bekena ipamiaŋ zin wal ŋgarŋan ki toono. Mi zin wal ta tomtom toono kan tire zin kembei mburan bibip som, ta Anutu ipeikat zin ma tiwe lene, bekena ipamiaŋ zin wal tau mburan bibip i.\x + \xo 1:27 \xt Mt 11:25; Yems 2:5\x* \v 28-29 Mi zin wal ta tomtom toono kan tirepilpiili zin ma tiso zin sorrokŋan, ta Anutu ipeikat zin ma tiwe lene. Naso iswe zin wal zanŋan ki toono kembei zan tina koroŋ sorok, mi tomtom sa irao ipakur itunu ila Anutu kereene uunu som.\x + \xo 1:28-29 \xt Ro 3:27; Ep 2:9\x* \p \v 30 Anutu itunu, ta ikam yom ma kesekap la ki Yesu Krisi. Mi Yesu Krisi, ta iswe ŋgar biibi ki Anutu piti, mi ikam ti ma tewe ndeeŋeŋanda pa Anutu mataana, mi ipeyei mbulu potomŋana piti, mi ikamke iti.\x + \xo 1:30 \xt Yo 17:19; Ro 4:25; 2Kor 5:21\x* \v 31 Tana toto sua ta tibeede se ro pataaŋa kek. \q1 Tapakur koroŋ toro sa pepe. Tapakur Merere itutamen.\x + \xo 1:31 \xt Yer 9:23+; 2Kor 10:17\x* \c 2 \p \v 1 Niom toŋmatiziŋ tio, motoyom iŋgal. Indeeŋe ta nio aŋma mi aŋsoyaara sua ki Anutu piom na, aŋkam sua mbuyeeneŋana kembei ta wal kwon suaŋan tikamam na som. Mi aŋzzo pa ŋgar bibip ta ki toono i na som. Aŋzzo katkat sua pa Anutu ŋgar kini biibi ta muŋgu ike mi iŋgi ipet mat kek.\x + \xo 2:1 \xt 1Kor 1:17\x* \v 2 Paso, indeeŋe ta aŋma ma aŋbotmbot la mazwoyom na, ŋgar tio imbol be aŋzzo men pa Yesu Krisi, mi meeteŋana kini sala ke pambaaraŋana.\x + \xo 2:2 \xt Ga 6:14; Pil 3:8\x* \v 3 Mazwaana tana, motoŋana biibi ikam yo ma mburoŋ imap, mi aŋyamaana ituŋ kembei aŋrao som kat.\x + \xo 2:3 \xt Ŋgo 18:9; 2Kor 10:1,10, 11:30\x* \v 4 Tana indeeŋe ta aŋsoyaara uruunu ambaiŋana piom na, aŋzzo sua mbuyeeneŋana kembei ta zin ŋgarŋan ki toono tikamam bekena tiyaryaaru zin tomtom na som. Mi Anutu Bubuŋana ta ikamam uraata mburaanaŋana piom, mi ipombolmbol sua tio.\x + \xo 2:4 \xt 2Pe 1:16\x* \v 5 Tana urlaŋana tiom imendernder se tomtom ŋgar kizin som. Imendernder se Anutu itunu mburaana.\x + \xo 2:5 \xt 1Kor 4:20; 2Kor 4:7, 6:7; 1Tes 1:5\x* \s1 Bela Anutu Bubuŋana ikam peeze piti, to takam kat ŋgar \p \v 6-7 Mi zin wal ta tikam ŋgar ki Anutu ma imbol pizin na, amzzo zin pa ŋgar kini biibi ta muŋgu ike mi iŋgi ipet mat kek. Ŋgar tana, indeeŋe toono ipet zen na, Anutu leleene iur pa, bekena ikam ti ma tombot raami lela azuŋka kini leleene. Mi ŋgar tana ipa ndel kat pa ŋgar ta tomtom tipakurkur pa mazwaana taiŋgi, mi ŋgar kizin bibip ki toono tabe tila len i.\x + \xo 2:6-7 \xt Ro 16:25+; 1Kor 1:28; Ep 3:5,9; Kol 1:26; Pil 3:15; Ibr 5:14\x* \v 8 Zin bibip tana, kizin tasa ikilaala Anutu ŋgar kini som. Mi be tikilaala, so tipun Merere kiti ta azuŋka katuunu i sala ke pambaaraŋana som.\x + \xo 2:8 \xt Lu 23:34; Yo 16:3; Ŋgo 13:27; 2Kor 3:14\x* \v 9 Ŋgar ta amzzo pa i na, tibeede ka sua muŋgu kek ta kembei: \q1 Koroŋ ta Anutu iparaŋraŋ pizin wal tau tiur lelen pini na, muŋgu tomtom tire som, tileŋ som, mi tikam ŋgar pa som.\x + \xo 2:9 \xt Yesa 64:4; Yer 3:16\x* \b \p \v 10 Mi niam na, Anutu ikam Bubuŋana piam, mi Bubuŋana tana iswe koroŋ tana piam kek. Pa Bubuŋana, ni irre koroŋ ta boozomen. Anutu ŋgar kini turkeŋana kat tomini, Bubuŋana iute.\x + \xo 2:10 \xt Mt 13:11; Yo 16:13; 1Yo 2:27\x* \v 11 Kere. Asiŋ iute tomtom toro leleene ma imap? Som. Ni itutamen ta iute kat leleene. Mi ina raraate pa Anutu. Bubuŋana men, ta iute Anutu leleene ma imap.\x + \xo 2:11 \xt Ro 11:33+\x* \v 12 Niam taiŋgi amkam ŋgar ki toono som. Amkam ŋgar ki Bubuŋana ta imar pa Anutu na. Mi Bubuŋana tana, ta ipaute yam pa koroŋ ambaimbaiŋan ta Anutu ipomoozo iti pa kek na.\x + \xo 2:12 \xt Ro 8:9\x* \v 13 Mi iŋgi amzzo pa koroŋ ta tana. Tana sua ta amzzo i, imar pa tomtom ŋgar kizin som. Ina, Bubuŋana Potomŋana ta ipaute yam pa. Mi gorgori ta amwesweeze sua ta imar pa Bubuŋana na, amtoto peeze ki Bubuŋana. \f + \fr 2:13 \ft Zaala toro ta tarao be totooro sua suruunu ti na, ta kembei: “Mi zin wal tau tikam ŋgar ta ki Bubuŋana i na, amwesweeze sua ŋonoono ta imar pa Bubuŋana na pizin.”\f*\x + \xo 2:13 \xt 1Kor 1:17, 2:4; 2Pe 1:16\x* \p \v 14 Tomtom ta sombe ŋgar ki toono ikamam peeze pini na, ni irao be ikam ŋgar pa koroŋ ta ki Anutu Bubuŋana i na som. Ni ire koroŋ tana kembei koroŋ kankaanaŋana. Pa bela Bubuŋana ipei ŋgar piti, to takam kat ŋgar pa koroŋ ta ki Bubuŋana i. Uunu tina ta tomtom toono kan, ŋgar kizin irao ipet pa koroŋ ta ki Bubuŋana i na som.\x + \xo 2:14 \xt Yo 6:44, 14:17; Ro 8:5+; 1Kor 1:18,23\x* \v 15 Mi tomtom ta sombe Bubuŋana ikamam peeze pini, na ni irao be ikilaala koroŋ ta boozomen. Iŋgoi ta ambaiŋana, mi iŋgoi ta sananŋana. Tomtom ta kembena na, wal ta tikamam ŋgar ki toono na, irao tiyo kwon pini na som.\x + \xo 2:15 \xt 1Tes 5:21; 1Yo 2:20, 5:20\x* \v 16 Pa zin wal ta tikamam ŋgar ki toono na, \q1 Kizin asiŋ ta iute kat ŋgar ki Merere, som irao be ipaute i pa koroŋ pakan? Som. \b \p Mi niam na, ŋgar ki Krisi ta ikamam peeze piam.\x + \xo 2:16 \xt Ro 11:34\x* \c 3 \s1 Mbulu kizin Korin iswe zin kembei lelen muŋguŋana ikamam peeze pizin men \p \v 1 O niom toŋmatiziŋ tio, muŋgu nio irao aŋkam sua piom kembei ta aŋkamam pizin wal tau Bubuŋana ikamam peeze pizin i na som. Pa mazwaana tana, niom kakam kat ŋgar pa mbulu ki Krisi zen. Ŋgar tiom kembei ta zin pikin. Pa leleyom muŋguŋana ta ikamam peeze piom.\x + \xo 3:1 \xt Ep 4:13+\x* \v 2 Tanata nio aŋkam kini mbolŋana piom som. Aŋkam tui men. Pa mazwaana tana, niom karao pa kini mbolŋana zen. Mi koozi na, raraate men. Karao zen.\x + \xo 3:2 \xt Ibr 5:12+; 1Pe 2:2\x* \v 3 Pa leleyom muŋguŋana ta ikamam peeze piom men. Kere mbulu ta kakamam i. Ŋoŋi imbotmbot la mazwoyom, kakamam kaisiigi pa ituyom ŋgar tiom, mi kakamam be kokoto waeyom bizin. Mbulu tiom tana iswe yom kembei leleyom muŋguŋana ta ikamam peeze piom men. Niom kapa pai tiom kembei zin wal ta titoto ŋgar ki toono na.\x + \xo 3:3 \xt 1Kor 1:10+, 11:18; Ga 5:19+; Yems 3:16\x* \v 4 Pa sombe kaparyapaala yom, mi tomtom tiom pakan tiso: “Niam amtoto ŋgar ki Paulus,” mi pakan tiso: “Niam amtoto ŋgar ki Apolos,” na mbulu tiom tana iswe yom kembei kototo ŋgar ki toono men. \s1 Zin wal ta tikamam uraata ki Merere na, zin ta boozomen mbesooŋo kini men \p \v 5 Apolos, ni asiŋ? Mi Paulus, ni asiŋ? Niamru iŋgi mbesooŋo men ta amwe zaala piom ma kuurla ki Krisi i. Mi Merere, ni iur leyam uraata ndelndelŋa. Uraata tana, ta amkamam i. \v 6 Nio ta aŋpaaza kini. Mi Apolos, ni mataana pa, mi ipun ro pa. Mi Anutu ta ikam ma kini ise. \v 7 Tana tomtom ta iwaswaaza kini na, ni zaana biibi som. Mi tomtom ta mataana pa na, ni tomini zaana biibi som. Anutu itutamen ta zaana biibi. Pa ni ta ikamam ma kini izze. \v 8 Tana tomtom ta iwaswaaza kini, mi ni ta mataana pa na, ziru raraate men. Mi kaimer Anutu ko ikam len kadoono ma ikot uraata kizin kizin.\x + \xo 3:8 \xt Ŋgo 18:1+, 19:1; 1Kor 4:15; 2Kor 3:3+; Ga 6:3; 2Yo 8\x* \v 9 Tana niamru amgabgaaba Anutu pa uraata kini. Mi lupŋana tiom ta iwe kembei mokleene ki Anutu mi kembei ta ruumu kini.\x + \xo 3:9 \xt Mt 13:3+; 2Kor 6:1; Ep 2:20+; Ibr 3:3+\x* \s1 Wal ta so tipombol lupŋana ki Krisi pa sua ki Anutu na, zin kembei tipo ruumu pa Anutu \p \v 10 Nio kembei tomtom ta ni le ŋgar biibi pa ruumu poŋana. Pa uraata ta muŋgu aŋkam la mazwoyom, ina kembei ta aŋpaaza kitiimbi pa ruumu ki Anutu. Uraata tana, Anutu itunu ta ikampe yo mi ikam leŋ ŋgar pa. To tomtom toro imar ito yo, mi iŋgi iseeŋge uraata pa, mi iwwo ma izalla. Niam wal ta amkamam uraata na, niam tataŋa bela motoyam iŋgal uraata tiam tiam mi ampo kat.\x + \xo 3:10 \xt Ro 15:20; 1Kor 4:15, 15:10; 2Pe 3:15\x* \v 11 Mi Yesu Krisi ta iwe kembei kitiimbi pa ruumu ki Anutu be imender se. Koroŋ toro sa irao na som. Kitiimbi tana, nio aŋpaaza kek.\x + \xo 3:11 \xt 2Kor 11:4; Ep 2:20; 1Pe 2:4+\x* \v 12 Wal uraata kan ta tiwwo ruumu ma izalla na, pakan tiwwo pa koroŋ ŋonoono kembei ta gol, silba, ma pat ndabokbokŋan. Mi pakan na, tiwwo pa koroŋ soroksorok kembei ta ke ma rie mi kooto. \v 13 Talala ma sombe nol biibi ipet raama you, mi Anutu itiiri zin tomtom pa mbulu kizin, tona uraata kizin tomtom ta boozomen kola ipet mat. Pa you \f + \fr 3:13 \ft You ti, ina sua tooroŋana pa tiiriŋana biibi tabe ipet pa mbeŋ kaimer. \f* ko itoombo uraata kizin mi iswe zin.\x + \xo 3:13 \xt 1Kor 4:5\x* \v 14 Tomtom ta so iwwo ruumu ki Anutu pa koroŋ ŋonoono, na you tana ko irao ikam kosa sa pa uraata kini som, mi ni ko ikam le kadoono ambaiŋana. \v 15 Mi sombe tomtom sa iwwo pa koroŋ soroksorok, na you tana ko ikan uraata kini ma imbiriizi ma ila ne lup. Mi rimen ŋonoono mi ni itunu ila ne tomini. Tamen som. Ni ko imbot ambai, kembei tomtom ta you ikanan ruumu kini, mi namaana men, mi iko ma ipet mat. \p \v 16 Niom kuute som? Lupŋana tiom ta iwe kembei Anutu urum kini. Mi Anutu Bubuŋana imbotmbot la mazwoyom.\x + \xo 3:16 \xt 1Kor 6:19; 2Kor 6:16; Ep 2:21+; Ibr 3:6; 1Pe 2:5\x* \v 17 Tana kere. Sombe tomtom sa ipasaana urum kini tana, na ni tomini, Anutu ko ipasaani. Pa urum kini na, koroŋ kini potomŋana. Mi lupŋana tiom ta iwe kembei urum kini. \s1 Iti tapase pizin tomtom mi nindi ise pizin pepe \p \v 18 Kere. Kokena kapakaam ituyom. Sombe tomtom tiom sa ikam ŋgar pa itunu kembei ni irao kat pa ŋgar ta tomtom tipakurkur pa mazwaana ta taiŋgi, na bela ipizil ndemeene pa ŋgar tana, mi ikoto itunu ma iwe kembei tomtom kankaanaŋana. Naso ni irao ikam ŋgar ŋonoono ta ki Anutu i.\x + \xo 3:18 \xt Ga 6:3\x* \v 19 Pa ŋgar ta tomtom toono kan tipakurkur, ina Anutu ire kembei ŋgar kankaanaŋana. Ka sua tibeede pataaŋa kek: \q1 Zin ŋgarŋan ki toono na, ŋgar kizin tana ko iwe kembei ta kilis pizin be Anutu ikeene zin pa.\x + \xo 3:19 \xt Yop 5:13; 1Kor 1:20, 2:6\x* \b \p \v 20 Mi sua lwoono toro iso ta kembei: \q1 Merere, ni iute: Wal ŋgarŋan ki toono na, ŋgar kizin ŋono somŋana.\x + \xo 3:20 \xt Mbo 94:11\x* \b \p \v 21 Tana tapase pizin tomtom mi nindi se pizin pepe. Pa koroŋ ta boozomen, ina timbot be iuulu yom. \v 22 Paulus, Apolos, Petrus, toono ti, mbotŋana tiom, meeteŋana, koroŋ ta timbot ta buri, mi koroŋ tabe tipet pa kaimer i tomini. Koroŋ ta boozomen tana, ina niom tiom men. \v 23 Mi niom ta boozomen ki Krisi. Mi Krisi, ni ki Anutu.\x + \xo 3:23 \xt Ro 14:8; 1Kor 11:3; 2Kor 10:7\x* \c 4 \s1 Anutu itunu ko itiiri zin mbesooŋo kini \p \v 1 Tana tomtom irao tikam ŋgar piam ta kembei: Niam iŋgi mbesooŋo ki Krisi. Mi Anutu indemeere yam, mi iur sua kini imar nomoyam be amboro. Sua tana, muŋgu ike. Mi iŋgi Anutu iswe ma imbot mat kek. \x + \xo 4:1 \xt 1Kor 3:5; 2Kor 6:4; 1Pe 4:10\x* \v 2 Mbesooŋo ta so biibi kini indemeeri mi iur uraata ila namaana, na ni bela mata siŋsiŋ pa uraata tana mi ikam kat. To biibi kini leleene ambai pa uraata kini. \x + \xo 4:2 \xt Lu 12:42\x* \v 3 Mi nio na, sombe niom, som tomtom pakan kere yo kembei nio ambaiŋoŋ, som sananŋoŋ, na aŋkam ŋgar biibi pa koroŋ ta kembena som. Mi ituŋ ta kembena. Irao aŋso nio ambaiŋoŋ, som sananŋoŋ na som. \v 4 Ŋonoono, aŋyamaana ituŋ kembei aŋkam ŋoobo mbulu sa som. Tamen irao aŋdemeere sorok mi aŋso mbulu tio ta boozomen indeeŋe men pa Anutu mataana na som. Aŋbot mi aŋzza Merere itunu be itiiri yo. Tona aŋute kat. Aŋkam ambai, som aŋkam ambai som. \x + \xo 4:4 \xt Mbo 143:2; Ŋgo 23:1; Ro 2:13\x* \v 5 Tana niom ta kembena. Irao loŋa kitiiri zin tomtom mi koso zin sananŋan, som ambaiŋan na pepe. Kombot mi kazza nol ki Merere. Pa ni isombe imiili ma imar, tona iswe koroŋ ta tike lela zugut leleene na, ramaki ŋgar boozomen ta imbot la tomtom lelen na, ma ipet mat. Tona Anutu ko ipakur ti ikot mbulu kiti kiti. \x + \xo 4:5 \xt Ro 2:1,16,29; 1Kor 3:8; 2Kor 5:10; Tur 20:12\x* \s1 Mbulu ki ŋgoŋana ŋonoono ki Krisi \p \v 6 O niom toŋmatiziŋ tio, sua boozomen tana, nio aŋso se ki ituŋ mi Apolos bekena aŋuulu ŋgar tiom. Pa mbulu tiam, ina iwe kin ambaiŋana piom. Kokena niom ta kototo tomtom ta na, kapakur yom mi koso kilip pa waeyom bizin ta titoto tomtom toro. Pa mbulu ta kembei, ina imolo sua ta tibeede pataaŋa kek. \x + \xo 4:6 \xt Ro 12:3\x* \v 7 Lak, nu tina, asiŋ iuru ma lip pa waem bizin pakan? Mi parei, koroŋ ku sa imar pa itum mburom, som ŋgar ku? Som. Koroŋ ku ta boozomen imar pa kampeŋana ki Anutu men. Zaala toro sa som. Nakena uunu parei ta nim se mi pakur itum? \x + \xo 4:7 \xt Yo 3:27; Ro 12:6; Yems 1:17; 1Pe 4:10\x* \p \v 8 Aiss, niom tina na, karao kat pa koroŋ ta boozomen! Pa kozzo ta kembei: Leyom koroŋ boozo ma karao kat. Mi kilip piam ma kewe king kek. \f + \fr 4:8 \ft Sua ki Merere iso ta kembei: Sombe Mesia imar raama mburaana pa mbeŋ kaimer, tona ziŋan wal kini ko tikam peeze pa koroŋ ta boozomen. Zin Korin tikam ŋgar ŋoobo ma tiso mbulu tana ipet pizin kek.\f* Mi niam, na ra zeen. Kozobe sua tiom tana ŋonoono, so ndabok! To itiŋan tewe king mi takamam peeze. Mi som. \x + \xo 4:8 \xt Tur 3:17+\x* \p \v 9 Pa nio aŋre kembei Anutu iur yam ŋgoŋana ki Krisi ma amkemer kat. Niam kembei wal sananŋan ta tiur sua be timeete ila iwal biibi matan bekena zin tire len. Mi zin wal ta tirre yam na, tomtom men som. Zin aŋela tomini. \x + \xo 4:9 \xt Ro 8:36; 1Kor 15:30+; 2Kor 6:9; Ibr 10:33\x* \v 10 Niam ambesmbeeze pa Krisi, mi tomtom tire yam kembei kankaanaŋoyam kat. Mi niom na, koso karao kat pa ŋgar ki Krisi! Niam na, mburoyam biibi som. Mi niom na, mburoyom biibi kat. Niom na, tomtom tipakurkur yom. Mi niam na, tirepilpiili yam. Niom tina karao kat! \x + \xo 4:10 \xt Ŋgo 26:24; 1Kor 2:3; 2Kor 13:9\x* \v 11 Ta muŋgu mi imar indeeŋe koozi na, niam ambotmbot raama petel yam mi miri yam. Mi amzebzeebe yam pa mburu mararaazaŋan, mi tipunun yam sorok. Mi gorgori amwwa men, tana leyam muriyam sa tabe ambot pa i na som. \x + \xo 4:11 \xt Ŋgo 23:2; Ro 8:35; 2Kor 11:23+\x* \v 12 Ambelmbel uraata pa nomoyam. Sombe tomtom tipiri sua sananŋana piam, na amsuŋ Anutu be ikampe zin. Mi sombe tiseeze motoyam pa Krisi zaana, na amender mbolŋana mi ambaada men. \x + \xo 4:12 \xt Mbo 109:28; Mt 5:44; Ŋgo 18:3+; Ro 12:14\x* \v 13 Sombe tiŋgal sua piam, na ampimiili pa sua ambaiŋana. Tana ta muŋgu mi imar na, niam kembei musmuuzu ki toono. Pa tomtom tirepilpiili yam ma tire yam kembei sorrokŋoyam kat. \s1 Paulus leleene be zin Korin tito i pa mbulu kini \p \v 14 Sua tana, nio aŋbeede piom bekena aŋpamiaŋ yom pa i na som. Nio leleŋ piom, mi aŋre yom kembei lutuŋ bizin niom. Tanata iŋgi aŋpazal yom. \v 15 Pa sombe niom leyom tomtom piizi sa ta tipaute yom pa Krisi, na tomoyom boozo som. Tomoyom tamen ta nio i. Pa indeeŋe ta aŋkam uruunu ambaiŋana piom, mi kuurla ma kewe Yesu Krisi lene na, aŋwe kembei tomoyom. \x + \xo 4:15 \xt Ŋgo 18:11; Ga 4:19\x* \v 16 Tana aŋso aŋpombol yom be koto mbulu tio. \x + \xo 4:16 \xt 1Kor 11:1; Pil 3:17; 1Tes 1:6; 2Tes 3:9\x* \v 17 Uunu tina ta aŋgo Timoti ma ima. Ni na, nio leleŋ pini ilip, mi aŋdemeere kati. Pa Merere ilup yam ma aŋre i kembei lutuŋ ŋonoono. Ni ko ipei ŋgar tiom pa mbulu tabe wal ki Krisi tito. Mbulu tana, nio ituŋ aŋkamam, mi aŋpaute lupŋana ki Krisi pa irao lele ta boozomen. \x + \xo 4:17 \xt Ŋgo 19:22; Pil 2:19+\x* \p \v 18 Nio aŋute: Tomtom tiom pakan tikam ŋgar kembei nio ko irao aŋma aŋre yom mini som. Tanata tipakurkur zitun mi tikamam zooroŋana biibi. \v 19 Tamen sombe Merere leleene pa, inako molo som to aŋma. Tona aŋre zin wal ta tipakurkur zitun mi tizorzooro na, mi aŋute kat zin. Tizzo sua men, som tikam Bubuŋana mburaana tomini? \x + \xo 4:19 \xt 1Kor 16:5; 2Kor 1:15\x* \v 20 Pa wal ta timbot lela peeze ki Anutu na, tizzo sua pa kwon men som. Tizzwe Bubuŋana mburaana ramaki. \x + \xo 4:20 \xt 1Kor 2:4+; 1Tes 1:5\x* \v 21 Tana parei? Niom leleyom pa so mbulu i? Ko aŋma raama teene be aŋbalis yom pa, som aŋma raama sua luumuŋana mi mbulu ki lelende par piti? \c 5 \s1 Zin Korin bela tiziiri tomtom sananŋana pa lupŋana kizin \p \v 1 Ayo, iŋgi be aŋpazal yom pa mbulu pakan ta kakamam i. Nio aŋleŋ uruyom kembei kakamam mbulu kizin me ma ŋge. Mi tomtom tiom ta, ni ikam tamaana waene popoŋana mi ziru tiwwa. Mbulu ta kembei na, ambai som kat. Kere. Zin wal ta tiute Anutu som na, tasa irao ikam mbulu ta kembei? Som.\x + \xo 5:1 \xt Lo 27:20; Ep 5:3\x* \v 2 Nakena kapakur yom mi koso niom karao kat pa mbulu ki Anutu be parei? Sombe niom kakam kat ŋgar, so leleyom ipata kat mi kataŋ pa mbulu tana, mi kiziiri tomtom tana ma imbot mat pa lupŋana tiom kek. Mi iŋgi som. \v 3-5 Ŋonoono, mazwaana ti, nio itiŋan tombotmbot som. Tamen ŋgar tio na, imbotmbot raama yom ma kembei ta itiŋan tombotmbot. Tomtom ta ikam mbulu tana na, nio aŋkam ŋgar kek pa kadoono tabe ise kini i. Tana nio aŋso piom pa Merere kiti Yesu Krisi zaana ta kembei: Niom sombe kulup yom, mi sombe Merere kiti Yesu mburaana imbotmbot raama yom, mi Bubuŋana ilup ti ma kembei nio aŋbot raama yom tomini, tona kiziiri tomtom tana pa lupŋana tiom ma imbot mat, bekena iyamaana kat peeze ki Sadan. Naso ŋgar kini ipet mi izem ŋgar kini muŋguŋana ma imborene. Mi sombe nol ki Merere Yesu ipet, na ni ko imbot ambai.\x + \xo 5:3-5 \xt Mt 18:18+; Kol 2:5; 1Tim 1:20; 1Pe 4:6\x* \p \v 6 Mbulu tiom ta kapakurkur yom ma koso karao kat pa mbulu ki Anutu, ina ambai som. Niom kuute som? Yis musaari, ina irao ikam uraata pa palawa biibi.\x + \xo 5:6 \xt Mt 16:6+; Ga 5:9; Yems 4:16\x* \v 7 Mbulu sananŋana ki tomtom tana, ina kembei ta yis muŋguŋana. Tana kigiibi ma ila ne. Naso lupŋana tiom iwe kembei narabu popoŋana ta ka yis somŋana i. \f + \fr 5:7 \ft Narabu ta ka yis somŋana i, ina iwe kin pa mbulu ambaiŋana kizin wal ki Krisi. Mi yis na, iwe kin pa wal sananŋan mi mbulu kizin.\f* Ŋonoono, niom kewe popoŋoyom kek. Pa Krisi, tipuni ma imeete kek. Ni patoronŋana kiti, kembei sipsip ta tipunun zin pa Pasoba na.\x + \xo 5:7 \xt Kam 12:3-21; Yo 1:29; 1Pe 1:19\x* \v 8 Tana iti irao takam Pasoba ka mbulu pa mazwaana ta boozomen, mi menmeen ti, tapakurkur Merere, takamam mbulu ŋgeezeŋana, mi tototo sua ŋonoono. Mi ŋgar sananŋana ramaki ka mbulu ta boozomen na, kipiri ma ila ne lup, kembei ta yis muŋguŋana. Imbot raama yom mini pepe. Naso kewe kembei narabu ta ka yis somŋana i.\x + \xo 5:8 \xt Kam 12:18\x* \p \v 9 Muŋgu nio aŋbeede ro piom mi aŋso piom ta kembei: Zin wal tau tikamam mbulu kizin me ma ŋge na, kombot molo pizin.\x + \xo 5:9 \xt 2Kor 6:14; Ep 5:11; 2Tes 3:14\x* \v 10-11 Sua tana, nio aŋso pizin iwal biibi ta timbotmbot toono mi tikamam mbulu tana na som. Aŋso pizin wal urlaŋan men ta tikamam mbulu tana. Pa sombe leleyom be kombot molo pizin wal matan munŋan ta tikamam mbulu kizin me ma ŋge, som matan koroŋŋan, som tiwatkewe len koroŋ kizin wal pakan, som timbesmbeeze pizin merere pakaamŋan, na niom bela kezem kat toono ti! Tana sombe tomtom sa iso ni toŋmatiziŋ ki Krisi, mi tamen ikamam mbulu kizin me ma ŋge, som mataana koroŋŋana, som imbesmbeeze pizin merere pakaamŋan, som igibgiibi sua sananŋana pizin tomtom, som iwinin ma zaza, som iwatkewe len koroŋ kizin wal pakan, na tomtom ta kembena, niom kombot molo pini. Mi kini kanŋana tomini, kagaabi pa pepe.\x + \xo 5:10-11 \xt Mt 18:17; Yo 17:15; Ro 16:17; 1Kor 10:27; 2Tes 3:6\x* \p \v 12 Zin wal ta timbot lela lupŋana ki Krisi som na, iti lende uraata be titiiri zin pa mbulu kizin na som. Tamen zin wal ta timbot lela lupŋana ki Krisi na, niom bela kitiiri zin pa mbulu kizin mi kapazal zin. \v 13 Mi zin wal ta timbot lela lupŋana ki Krisi som na, Anutu itunu ko itiiri zin mi iso zin ambaiŋan, som sananŋan. \p Tana kakam kembei ta sua ki Merere iso na: \q1 Tomtom sananŋana sa isombe imbot la mazwoyom, na kiziiri i ma imbot mat.\x + \xo 5:13 \xt Lo 13:5\x* \c 6 \s1 Zin wal urlaŋan irao tiparpamender zin ila zin bibip ki toono matan pepe \p \v 1 Niom sombe ŋoŋi imbot la mazwoyom, na parei ta leleyom be kuur sua tiom ila Anutu wal kini naman be tiurpe som? Kere. Niom kaparpamendernder yom ila zin bibip ki toono ta tiute Anutu som na matan. Mbulu tiom tana, koyom miaŋ pa som? \v 2 Niom kuute som? Indeeŋe mbeŋ kaimer ma Anutu isombe itiiri zin tomtom toono kan na, wal kini potomŋan ko tigaabi pa uraata tana. Mi so kembena, na parei ta karao be kuurpe pataŋana munmun ta timbot la mazwoyom ta buri i som?\x + \xo 6:2 \xt Mt 19:28; Tur 20:4\x* \v 3 Niom kuute som? Iti ko titiiri zin aŋela. Tana iti irao tuurpe pataŋana ta ki toono ti tomini.\x + \xo 6:3 \xt 2Pe 2:4; Yud 6\x* \v 4 Aŋso mini. Sombe pataŋana sa imbot la mazwoyom, na parei ta ku'urur ila zin bibip ki toono naman be tiurpe? Zin zan be timboro lupŋana ki Krisi? \v 5 Koyom miaŋ som? Parei, tomtom tiom tasa le ŋgar irao be iurpe zin toŋmatiziŋ ki Krisi sua kizin som? \v 6-7 Tamen niom kototo zaala ta kembei som. Iŋgi kapamendernder waeyom bizin ta ki Krisi i ila zin bibip ki toono ta tiurla som na keren uunu. Kere. Mbulu tana ambai? \p Mbulu tiom tana iswe yom kembei kotop pa mbulu ki Krisi kek. Sombe tomtom tikam ŋoobo yom, som tikem koroŋ tiom, na toŋgo pa. Tikam lak! Niom irao kumuŋai zin.\x + \xo 6:6-7 \xt Mt 5:39+; Lu 6:29; Ro 12:17+; 1Tes 5:15; 1Pe 3:9\x* \v 8 Tamen niom kakamam ta kembei som, mi ituyom kakamam ŋoobo zin tomtom, mi kekemem koroŋ kizin. Mi mbulu tana, kakamam pa toŋmatiziŋ tiom ta ki Krisi i! \p \v 9 Niom kuute som? Zin wal ta so tikamam mbulu ndeeŋeŋana som, nako tirao be tilela Anutu kar kini som. Tana kapakaam ituyom pepe. Wal ta so tikamam mbulu kizin me ma ŋge, mi wal ta timbesmbeeze pizin merere pakaamŋan, mi wal ta tipasaana ula, mi zin tomooto ta tiparmbulmbuulu zin,\x + \xo 6:9 \xt Ga 5:19+; Ep 5:5; Ibr 12:14; Tur 22:15\x* \v 10 mi wal kuumbuŋan, mi wal ta matan koroŋŋan, mi wal ta tiwinin ma zaza, mi wal ta tigibgiibi sua sananŋana pizin tomtom, mi wal ta tiwatkewe len koroŋ kizin tomtom pakan na, wal boozomen ta kembei, kizin tasa ko irao be ilela Anutu kar kini na som. \v 11 Muŋgu tomtom tiom pakan tikamam mbulu ta kembei tomini. Tamen Yesu Krisi ndomoono piom, tanata Anutu kiti Bubuŋana mburaana ipus yom, mi ikam yom ma kewe wal kini potomŋan, mi kewe ndeeŋeŋoyom pa mataana.\x + \xo 6:11 \xt Ep 2:1+; Kol 3:7+; Tit 3:3+; Ibr 10:22; 1Pe 1:2\x* \s1 Iti tewe kembei Urum Merere be Bubuŋana Potomŋana imbot lela. Tana tuurnol pepe \p \v 12 Wal pakan tizzo ta kembei: “Mbulu ta boozomen na, niam amrao be amkam. Ŋgalseki sa som.” Ina ambai. Tamen mbulu ta boozomen iuluulu iti som. Mi tomini, nio leleŋ be aŋwe mbesooŋo pa koroŋ sananŋana sa na som.\x + \xo 6:12 \xt 1Kor 10:23\x* \p \v 13 Mi tomtom pakan tizzo ta kembei: “Mbulu ta so amkam pa kuliyam, ina koroŋ sorok ki toono men. Kembei kini, ina koroŋ ki kopoyam. Mi kopoyom, ina imbot be kini izulla. Mi kaimer na, Anutu ko ikam koroŋ ru tana ma tila len.” Ina ŋonoono. Tamen kulindi, ina imbot be ikam mbulu kizin me ma ŋge na som. Ina imbot be imbeeze pa Merere. Pa ina koroŋ ki Merere.\x + \xo 6:13 \xt Ro 14:17; Kol 2:22+; 1Tes 4:3+\x* \v 14 Kere. Muŋgu Anutu mburaana ipei Merere kiti ma imaŋga pa naala. Mi kaimer, ni ko ipei iti tomini ma tamaŋga kulindi munŋaana.\x + \xo 6:14 \xt Ro 8:11; 2Kor 4:14; Ep 1:19+\x* \p \v 15 Niom kuute som? Kuliyom tana, ina koroŋ ki Krisi. Pa niom ta kewe kembei Krisi namaana, ma kumbuunu ma koroŋŋanŋan ta boozomen. Parei, sombe tulup Krisi koroŋŋana sa raama moori zaala lwoono kana, ko ambai? Som kat!\x + \xo 6:15 \xt Ro 12:5; 1Kor 12:27; Ep 5:30\x* \v 16-17 Kakam ŋgar. Sombe tomtom sa ziru moori zaala lwoono kana tiparlup zin, na ziru tiwe kembei tomtom ta. Pa sua imbot pataaŋa kek: \q1 Ziru ko tiparlup zin ma tiwe tamen.\x + \xo 6:16-17 \xt Un 2:24\x* \b \p Tamen tomtom ta sombe Bubuŋana ikami ma iwe Merere lene, na ni ziru Merere tiparlup zin ma tiwe tamen. Parei, ko tomtom ta kembena isu mini mi ilup raama moori zaala lwoono kana?\x + \xo 6:16-17 \xt Yo 17:21+; Ro 8:9+; 1Kor 12:13; Ep 4:4\x* \p \v 18 Tana kombot molo pa mbulu kizin me ma ŋge. Pa sanaana boozomen ta tomtom tikamam, ina kembei imbot mat pa kulin. Tamen sombe takam mbulu kizin me ma ŋge, na takam sanaana pa itundu kulindi.\x + \xo 6:18 \xt Ro 6:12+; 1Tes 4:3; Ibr 13:4\x* \v 19 Niom kuute som? Kuliyom tana, ina iwe kembei Urum Merere be Bubuŋana Potomŋana ta Anutu ikam piom na imbot lela. Tana niom komboro ituyom mini som.\x + \xo 6:19 \xt Ro 14:7+; 1Kor 3:16+; 2Kor 6:16\x* \v 20 Pa Anutu iŋgiimi yom pa kadoono biibi ma kewe lene kek. Tana mbulu ta kakamam pa kuliyom, ina be ipakur Anutu.\x + \xo 6:20 \xt Yo 15:8; 1Kor 7:23; Ga 3:13; Ibr 9:12; 1Pe 1:18+\x* \c 7 \s1 Paulus ipazal zin Korin pa ula ka ŋgar pakan \p \v 1 Ayo, iŋgi be aŋpekel wiŋana pakan ta imbot la ro tiom ta kebeede ma imar na. Niom kozzo ta kembei: “Sombe tomooto ila ki moori som, ina ambai.” \v 2 Tamen mbulu kizin me ma ŋge ta ipet ma iwe biibi kek. Tana sombe tomooto ziru kusiini tiparmbot molo pizin, na tirre be tiparlup zin mini. \v 3 Sombe moori sa leleene be ziru kusiini tikeene, na kusiini irao iyok pini. Mi tomooto ta kembena. Sombe kusiini leleene be ziru tikeene, na ni irao iyok pini. Pa ina mbulu ki ula.\x + \xo 7:3 \xt Kam 21:10; 1Pe 3:7\x* \v 4 Moori, ni imborro itunu kuliini som. Waene ta imborro. Mi tomooto ta kembena. Ni imborro itunu kuliini som. Waene ta imborro. \v 5 Tana kuruutu kuliyom pa kusiyom bizin pepe. Tamen sombe niomru kusim koyok raraate be kasapaara pa mbulu ki ula pa mazwaana rimen bekena kombot kat pa suŋŋana, ina ambai. Sua sa som. Mi kaimer to kaparlup yom mini. Kokena karao be kayaraama ituyom som, to Sadan iwat yom ma kotop. \v 6 Tana nio aŋsope yom ta kembei: Sombe leleyom be kasapaara pa mbulu ki ula pa mazwaana rimen, na irao. Mi kakam ma iwe tutu piom pepe. \v 7 Mi nio leleŋ aŋso tomtom ta boozomen tiwe kembei ta nio i mi tiwoolo som, to ndabok. Tamen Anutu iur mbotŋana matakiŋa piti. Mi mbulu pareiŋana ta so ni iur piti, na kampeŋana kini ko imbotmbot raama.\x + \xo 7:7 \xt Mt 19:11+; 1Kor 12:4,11\x* \p \v 8 Mi niom kisa ma noroŋa na, nio aŋso piom ta kembei: Niom sombe kowoolo mini som, mi kombot kembei ta nio i, ina ambai. \v 9 Tamen sombe karao be kayaraama ituyom som, na kowoolo koyom! Kokena kowoolo som, to leleyom imaŋgaŋga pa mbulu sananŋana.\x + \xo 7:9 \xt 1Tim 5:14\x* \p \v 10 Mi wal ulaŋan na, nio aŋur sua pizin ta kembei. Mi sua ti, nio sua tio som. Iŋgi Merere itunu kalŋaana. Moori irao izem kusiini mi iyembut ula kizin na pepe. \v 11 Mi sombe moori sa izem kusiini, na irao iwoolo mini pepe. Som na imiili ma ila ki kusiini, mi ziru tilup zin mini. Mi zin tomooto ta kembena. Irao tiyembut ula kizin pepe.\x + \xo 7:11 \xt Mk 10:11+\x* \p \v 12 Mi niom pakan na, nio leŋ sua piom ta kembei. Mi iŋgi Merere sua kini som. Iŋgi ituŋ aŋso. Sombe tomooto urlaŋana sa kusiini iurla som, mi tamen kusiini iyok be imbot raami, na tomooto tana iyembut ula kizin pepe. \v 13 Mi sombe moori urlaŋana sa kusiini iurla som, mi kusiini iyok be imbot raami, na moori tana tomini iyembut ula kizin pepe. \v 14 Pa moori urlaŋana ko iwe zaala pa kusiini ta iurla som na be iwe Anutu lene. Mi tomooto urlaŋana ko iwe zaala pa kusiini ta iurla som na be iwe Anutu lene. Mi sombe keyembut ula tiom, inako kapakaala zaala pa lutuyom bizin be tiŋgeeze pa Anutu mataana. Tamen iŋgi timbot la zaala tabe tiwe Anutu lene i kek. \p \v 15 Tamen sombe tomtom urlaŋana sa kusiini iurla som, mi imaŋmaŋ be iyembut ula kizin, na tomtom urlaŋana tana irao iyok pini, mi izemi ma ila. Ka ŋgalseki sa som. Pa Anutu iboobo iti be tombot la mbulu luumuŋana men.\x + \xo 7:15 \xt Ro 12:18, 14:19\x* \v 16 Mi niom moori ta kuurla na, kuute som. Ko kewe zaala pa kusiyom bizin be Anutu ikamke zin ma iŋgi. Mi niom tomooto ta kembena. Kuute som. Ko kewe zaala pa kusiyom bizin be Anutu ikamke zin ma iŋgi.\x + \xo 7:16 \xt 1Pe 3:1\x* \s1 Mbotŋana pareiŋana taso Anutu ikam piti, na lelende ambai pa men \p \v 17 Mbotŋana pareiŋana ta so Anutu ikam piti, na lelende ambai pa men. Tana mbotŋana kiti ta takamam indeeŋe Anutu iboobo iti ma tewe Krisi lene na, tombot men ta kembei mi ila. Sua ti, nio aŋpaute zin lupŋana ki Krisi pa irao lele ta boozomen. \v 18 Tana sombe tomtom sa tireeti mi Anutu iboobi, na ni itoombo be iurpe kuliini pepe. Mi sombe tomtom sa tireeti som mi Anutu iboobi, na irao ikam ŋgar pa reeteŋana pepe. \v 19 Pa sombe tireete iti, som tireete iti som, ina koroŋ sorok. Mi mbulu tau matanda iŋgalŋgal Anutu tutu kini mi tototo, ina koroŋ ŋonoono.\x + \xo 7:19 \xt Yo 15:14; Ro 2:25; Ga 5:6, 6:15\x* \v 20 Tana mbotŋana kizin tomtom tataŋa ta tikamam indeeŋe Anutu iboobo zin na, irao tikiskis men. \v 21 Sombe tomtom sa ikamu ma mbotmbot kini be mbesmbeeze pini, mi Merere iboobu ma we lene, na lelem ipata pa uraata ku tana pepe. Tamen sombe zaala ambaiŋana sa ipet pu be zem uraata ku tana, na nu rao zem. \v 22 Pa tomtom ta so iwe mbesooŋo pa tomtom toro ma imbotmbot, mi Merere iboobi ma iwe lene, na Merere ire i kembei ni mbesooŋo mini som. Ŋonoono, mbesooŋo tana ko imbesmbeeze men pa biibi kini. Tamen Merere itatke i pa sanaana ta muŋgu imborro i na. Mi tomtom ta ni mbesooŋo som, mi imborro itunu mi Anutu iboobi na, ni iwe mbesooŋo pa Anutu.\x + \xo 7:22 \xt Yo 8:36; Ga 5:13; Ep 6:6; Plm 16; 1Pe 2:16\x* \v 23 Mi niom na, Anutu iŋgiimi yom pa kadoono biibi ma kewe lene kek. Tana kusu mini ma kewe mbesooŋo pa ŋgar soroksorok kizin tomtom pepe.\x + \xo 7:23 \xt 1Kor 6:20; 1Pe 1:18+\x* \v 24 Tana niom toŋmatiziŋ tio, mbotŋana kiti ta takamam indeeŋe Anutu iboobo iti na, iti irao tikiskis men mi tembesmbeeze pa Anutu. \s1 Sua ta ila pizin wal ta tiwoolo zen \p \v 25 Mi zin tamuriŋ ma naŋgaŋ ta tiwoolo zen na, nio leŋ sua pizin tomini. Mi iŋgi tutu ki Merere som. Iŋgi ituŋ sua tio. Tamen muŋaiŋana ki Merere imbotmbot se tio. Tana niom irao kendemeere sua tio ti mi keleŋ la kalŋoŋ.\x + \xo 7:25 \xt 2Kor 8:8+; 1Tim 1:12-16\x* \v 26 Nio aŋre ta kembei: Tomtom sa isombe iwoolo kek, som iwoolo zen, na imbot men ta kembei mi ila to ambai. Pa iŋgi be toporou sala pataŋana biibi i. \v 27 Mi nu sombe mbuk sua pa moori sa be wooli, na reege sua ku mbukŋana tana pepe. Mi sombe woolo zen na, kam kinkiini be woolo pepe. \v 28 Tamen sombe woolo, ina ambai tomini. Sanaana sa som. Mi moori ta kembena. Sombe iwoolo, na ikam sanaana som. Mi nio aŋute: Wal ulaŋan ko tindeeŋe pataŋana boozo isu toono ti. Mi leleŋ be pataŋana ta kembei indeeŋe yom pepe. Tanata aŋkam sua ti piom. \s1 Takam ŋgar biibi pa koroŋ toono kan pepe \p \v 29 O niom toŋmatiziŋ tio, sua tio ti ka uunu ta kembei. Iti ko tombot su toono ma molo na som. Tana ta koozi mi ila na, irao takam ŋgar biibi pa mbotŋana kiti ta ki toono i na pepe. Tana zin tomooto ta tiwoolo kek na, irao timbot kembei zin wal ta tiwoolo som.\x + \xo 7:29 \xt Ro 13:11+; 1Kor 10:11\x* \v 30 Mi zin wal ta lelen ipata na, irao timbot kembei zin wal ta lelen ipata som. Mi zin wal ta menmeen zin na, irao timbot kembei zin wal ta menmeen zin som. Mi zin wal ta tiŋgimgiimi len koroŋ na, irao tikam ŋgar ta kembei: Koroŋ tana, koroŋ kizin som. Ina koroŋ ki Anutu. \v 31 Mi zin wal ta tikamam uraata pa koroŋ ta imbotmbot toono na, irao ŋgar kizin imap ma ilala pa koroŋ tana pepe. Pa iti tuute: Toono ti ramaki ka mbulu, ta iŋgi be imap i.\x + \xo 7:31 \xt Mbo 39:6; Kol 3:2; 2Pe 3:11+; 1Yo 2:15+\x* \p \v 32 Nio leleŋ be niom kopoyom rru mi kakamam ŋgar boozo pepe. Tanata aŋso sua ti. Tomooto urlaŋana ta sombe iwoolo som, na ni ikamam ŋgar biibi pa koroŋ ki Merere. Pa leleene be ikam ma Merere leleene ambai. \v 33 Mi tomooto urlaŋana ta so iwoolo kek, na ni ikamam ŋgar biibi pa koroŋ ki toono. Pa leleene be ikam ma kusiini leleene ambai.\x + \xo 7:33 \xt Lu 14:20\x* \v 34 Tana ŋgar kini iwe ru. Mi zin noroŋa mi tamuriŋ ta tiurla na, ta kembena. Tikamam ŋgar pa Merere men. Pa tisombe tiur zitun ma tiwe ni lene kat. Ŋgar kizin, lelen, kulin, koroŋ kizin ta boozomen. Tamen zin moori urlaŋan ta so tiwoolo kek na, tikamam ŋgar biibi pa koroŋ ki toono. Pa tisombe tikam ma kusin bizin lelen ambai.\x + \xo 7:34 \xt 1Tim 5:5\x* \p \v 35 Sua tio ti, nio aŋso bekena aŋpakaala yom pa ula som. Iŋgi aŋso bekena aŋuulu yom ma ŋgar tiom imap ma ila ki Merere, mibe kakam kat mbulu mi kewe Merere lene kat. \v 36 Tamen sombe tomtom sa tiroogo moori pini kek, mi tamen ziru tiwoolo zen, mi sombe ire kembei moori tana imbot sorok ta kembei, ina ambai som, mi itunu imaŋmaŋ pa mbulu ki ula, na ambai be ito leleene mi ziru tiwoolo. Sanaana sa som. \v 37 Tamen sombe tomooto sa leleene mi ŋgar kini imbol be iwoolo moori ta tiroogi pini na pepe, mi ni irao be iyaraama itunu, na tomtom ta kembei isombe iwoolo som, na ikam ambai. Sua sa som. Tamen bela itunu iyok kat. Kokena ito wal pakan ŋgar kizin, mi ikam ta kembei. \v 38 Tana tomooto ta sombe iwoolo, na ni ikam ambai. Mi tomooto ta sombe iwoolo som, na ni ikam ambai ma ilip.\x + \xo 7:38 \xt Ibr 13:4\x* \p \v 39 Mi zin moori ulaŋan na, sombe kusin bizin timetmeete zen, na irao tiyembut ula kizin pepe. Timbot men ki kusin bizin. Mi sombe moori sa kusiini imeete, na irao iwoolo mini. Mi kozo mataana iŋgal be iwoolo tomooto urlaŋana men.\x + \xo 7:39 \xt Ro 7:2+; 2Kor 6:14\x* \v 40 Tamen nio aŋre ta kembei: Sombe zin noroŋa tiwoolo mini som mi timbotmbot men ta kembei, inako lelen ambai ma ilip pizin noroŋa ta tiwoolo mini na. Mi nio tomini aŋso Anutu Bubuŋana ikamam peeze pa ŋgar tio. \c 8 \s1 Sua pa buzur ta tipatoron zin merere pakaamŋan pa i \p \v 1 Ayo, iŋgi be aŋso pa buzur ta tipatoron zin merere pakaamŋan pa i. \p Niom pakan kozzo ta kembei: “Buzur tana ka ŋgar, niam ta boozomen ambot mat pa kek.” Ina ambai. Mi kere yom. Kokena ŋgar tiom ikam yom ma kapakur yom mi koso kilip pa waeyom bizin pakan. Mi mbulu ki lelende par piti, ina ikam ti ma taparpombolmbol ti.\x + \xo 8:1 \xt Ŋgo 15:20; Ro 14:3,10,14\x* \v 2 Sombe tomtom sa indemeere kembei ni irao kat pa ŋgar, ina iswe kembei ni ikam kat ŋgar zen.\x + \xo 8:2 \xt 1Kor 13:8-12; Ga 6:3; 1Tim 6:4\x* \v 3 Mi sombe tomtom sa iurur kat leleene pa Anutu mi zin tomtom, ina iswe kembei ni ikam kat ŋgar.\x + \xo 8:3 \xt 1Yo 4:7+\x* \p \v 4 Aŋmiili mini pa buzur ta tipatoron zin merere pakaamŋan pa i. Niom kiwi ta kembei: “Ko wal urlaŋan irao tikan, som som?” \p Mi pekelŋana tio ta kembei: Iti tuute: Merere pakaamŋan, ina koroŋ ŋonoono som. Pa Anutu tamen ta imbotmbot i. Toro sa som.\x + \xo 8:4 \xt Kam 34:14+; 1Kor 10:19+; Ga 4:8; Ep 4:5+; 1Tim 2:5\x* \v 5 Ŋonoono, tomtom tiurla ki koroŋ boozo ta timbot saamba ma toono na, mi tiwatwaata zin be ‘anutu’ som ‘merere’ kizin. \v 6 Tamen iti na, tuurla ki Anutu tamen. Ni Tamanda ta iur koroŋ ta boozomen, mi iti tombot be tembeeze pini. Mi iti tuurla ki Merere tamen, Yesu Krisi. Ni ta iwe zaala pa koroŋ ta boozomen ma tipet, mi iwe zaala piti ma tewe Anutu lene.\x + \xo 8:6 \xt Yo 1:3+; Ŋgo 17:28; Ro 11:36; Pil 2:11\x* \p \v 7 Tamen wal pakan ta urlaŋana kizin imbol zen na, timbot mat pa koroŋ taiŋgi som. Wal ta kembei, ta muŋgu mi imar na, timbesmbeeze pizin merere pakaamŋan. Tana koozi, sombe tikan kini, som buzur sa ta tipakur merere pakaamŋana pa na, to ŋgar kizin ilala pa merere pakaamŋana tana. Tabe ikam ma tiyamaana zitun kembei tikam ŋoobo mbulu ma tisaana pa Anutu mataana.\x + \xo 8:7 \xt Ro 14:14,23; 1Kor 10:28+\x* \v 8 Ŋonoono, kini ma buzur, sombe takan, som takan som, ina koroŋ sorok. Irao ikam ti ma tewe ambaiŋanda, som sananŋanda pa Anutu mataana na som.\x + \xo 8:8 \xt Mk 7:19; Ro 14:14,17; Ibr 13:9\x* \p \v 9 Tamen niom wal ta leyom ŋgar pa koroŋ taiŋgi mi kuute kembei kini ma buzur tana ka ŋgalseki sa som na, kere yom. Kokena kayaaru zin wal ta urlaŋana kizin imbol zen na, ma titop.\x + \xo 8:9 \xt Ro 14:13+; Ga 5:13; 1Pe 2:16\x* \v 10 Nu tomtom ta ndemeere kembei mbot mat pa ŋgar ki Krisi na, sombe kanan kini lela urum ki merere pakaamŋana sa, mi sombe tomtom sa ta urlaŋana kini imbol zen na, imar mi ire u, nako pomboli be ito u ma ikan kini tana tomini. \v 11 Tana re u. Kokena ŋgar ku tana ipasaana urlaŋana ki toŋmatiziŋ ku ta Krisi imeete pini na, ma ila lene.\x + \xo 8:11 \xt Ro 14:15+\x* \v 12 Pa niom sombe kakam ta kembei, na kakam sanaana pa Krisi. Paso, kakam sanaana pa zin toŋmatiziŋ ku ta urlaŋana kizin imbol zen na, mi kakam zin ma tiyamaana zitun kembei tikam ŋoobo mbulu. \v 13 Tana sombe kini sa, som buzur sa irao ikam toŋmatiziŋ tio ma itop pa urlaŋana kini, na nio ko irao aŋkan mini koroŋ tana na som. Kokena aŋkami ma itop pa urlaŋana kini.\x + \xo 8:13 \xt Ro 14:19+\x* \c 9 \s1 Paulus isotaara zin Korin pa uunu tau ni iyok pizin be tikam le kadoono som \p \v 1 Niom Korin koyom kere yo be parei? Nio irao aŋboro ituŋ som? Nio zoŋ pa uraata ki ŋgoŋana som? Nio ti aŋre kat Merere kiti Yesu som? Uraata ki Merere ta aŋkamam na, iur ŋonoono piom som?\x + \xo 9:1 \xt Ŋgo 9:3, 9:15+; 1Kor 3:5+, 4:15\x* \v 2 Ŋonoono, wal pakan sa ko tire yo kembei nio ŋgoŋana ŋonoono ki Krisi som. Mi niom na, kuute. Pa uraata ta aŋkam la mazwoyom ma iur ŋonoono, ta iswe yo kembei nio ŋgoŋana ŋonoono ki Merere.\x + \xo 9:2 \xt 2Kor 3:2+\x* \p \v 3 Zin wal ta titirtiiri yo ma tizzo nio ŋgoŋana ŋonoono som na, nio aŋpekel sua kizin ta kembei: \v 4 Parei, niam ta zoyam pa uraata ki Merere na, irao tomtom tiuulu yam pa koyam kini ma yok som?\x + \xo 9:4 \xt Lu 10:8\x* \v 5 Mi parei, sombe amwoolo, na irao amkam kusiyam bizin ta tiurla i, mi niamŋan amwwa pa uraata ki Merere som? Irao amkam kembei Merere itunu tiziini bizin, mi Petrus, raama ŋgoŋana pakan som? \v 6 Mi parei, niom koso niamru Panabas men ta amrao be amkam uraata pa nomoyam som, tanata leleyom be ambot mi amdemeere yom men pa mbotŋana tiam? \p \v 7 Kakam ŋgar pizin wal malmal kan. Zin timborro zitun pa len pat mi kan kini? Som. Mi sombe tomtom sa ipaaza baen, ko itunu irao ikan ka ŋonoono som? Som. Ni irao ikan. Mi parei? Ko mboroŋan kizin sipsip mi mekmek irao ikam tui kizin mi iwin som?\x + \xo 9:7 \xt 2Tim 2:6\x* \v 8-9 Sua tio ti, kokena niom koso nio aŋto ŋgar kizin tomtom men mi aŋso. Na som. Pa tutu ki Mose iso sua raraate men ta kembei: \q1 Sombe bapalo ikamam uraata pu mi ipadagdaaga kini wit, na po kwoono pepe. Bela kwoono imbot sorok. Naso irao ikan kana tomini.\x + \xo 9:8-9 \xt Lo 25:4; 1Tim 5:18\x* \b \p Parei, Anutu ikam ŋgar pizin bapalo men, mi iur tutu tana? \v 10 Som. Ni ikam ŋgar piti tomtom tomini. Sua tana indeeŋe kat niam ŋgoŋana. Kokena tomtom ta itaara toono be ipaaza kini, mi tomtom ta iŋgaama kini na, tikam ŋgar kembei tikamam sorok uraata. Ina ambai som. Zin irao tiur matan pa kan kini pakan tomini. Uunu tina ta tibeede tutu tana. \v 11 Indeeŋe ta amkam uraata la mazwoyom na, niam kembei ampaaza kini ta ki Bubuŋana i. Tana niom sombe kipimiili koroŋ pakan tabe ipombol kuliyam i, ina indeeŋe. Mi niom kere be parei? Amur motoyam pa koroŋ biibi mete?\x + \xo 9:11 \xt Ro 15:27; Ga 6:6\x* \v 12 Wal pakan na, kere zin kembei zan be kakam ulaaŋa pizin. Ina ambai. Mi so kembena, na niom irao kakam leyam tomini. Naso indeeŋe kat. \p Tana niamru Panabas tomini zoyam be amkam ulaaŋa pakan pa uraata tiam. Tamen muŋgu amyok be ku'uulu yam som. Pa amoto: Kokena amkam, to ipakaala zaala pa uruunu ambaiŋana ki Krisi. Mi sombe ambot ŋoobo, na toŋgo. Pa niamru amrao ambaada pataŋana ta boozomen.\x + \xo 9:12 \xt Ŋgo 20:33+; 2Kor 11:7-12+; 1Tes 2:9\x* \p \v 13 Niom kuute som? Zin wal ta tikamam uraata lela Urum Merere na, tikanan urum tana ka kini. Mi zin wal ta tikamam patoronŋana sala artaal na, zin tikanan patoronŋana pakan.\x + \xo 9:13 \xt Wkp 6:16,26; Lo 18:1\x* \v 14 Ina zaala raraate men pizin wal ta tizzoyaryaara uruunu ambaiŋana na. Pa Merere, ni itunu iur len zaala ta kembei: Zin tirao be tikam len kadoono pa uraata kizin. Naso iuulu zin pa mboti kizin.\x + \xo 9:14 \xt Lu 10:7; 1Tim 5:17+\x* \p \v 15 Tana nio sombe aŋkam leŋ kadoono pa uraata tio, ina indeeŋe men. Tamen ta muŋgu mi imar na, aŋyok be aŋkam som. Mi koozi tomini, aŋbeede sua ti bekena aŋkam leleyom ma kakam leŋ kadoono na som. Leleŋ pa som kat. Bela aŋmeete muŋgu, tona kakam leŋ kadoono! Pa zaala ta aŋkamam uraata pa i, ta ikam yo ma niŋ ise. Tana ŋgar tio imbol kat be aŋkam leŋ kadoono sa pa uraata tio pepe. Mi tomtom sa irao itooro ŋgar tio ti na som.\x + \xo 9:15 \xt Ŋgo 18:3, 20:34; 2Kor 11:10\x* \v 16 Nio sombe aŋsoyaara uruunu ambaiŋana, na leŋ uunu sa be aŋpakur ituŋ pa i na som. Pa Anutu itunu ta iur uraata tana imar nomoŋ. Tana nio sombe aŋsoyaara uruunu ambaiŋana som, na aŋbel ituŋ kek.\x + \xo 9:16 \xt Yer 20:9; Ŋgo 9:15; Ro 1:14+\x* \v 17 Nio sombe ituŋ leleŋ men mi aŋsoyaara sua ki Merere, so irao aŋkam leŋ kadoono pa uraata tana. Mi iŋgi som. Pa aŋwe Anutu mbesooŋo kini kek, mi ni iur uraata ti imar nomoŋ be aŋkam.\x + \xo 9:17 \xt 1Kor 4:1; Ga 2:7; Kol 1:25\x* \v 18 Tana ko aŋkam leŋ kadoono pareiŋana? Pa gorgori ta aŋzzoyaryaara uruunu ambaiŋana pizin tomtom na, aŋboboobo pa kadoono ta zoŋ pa i som. Aŋkamam pizin sorok. Mi mbulu tina, ta ikam yo ma niŋ ise. Kadoono tio ta tina. \s1 Paulus ito mbulu matakiŋa bekena iyaaru zin tomtom ma tiwe Krisi lene \p \v 19 Nio ti, tomtom sa imboro yo som. Ituŋ aŋboro yo. Tamen aŋurur ituŋ ma aŋwe mbesooŋo pa wal ta boozomen, bekena aŋyaaru tomtom boozo ma tiwe Krisi lene.\x + \xo 9:19 \xt Mt 20:26+; Ga 5:13\x* \v 20 Sombe aŋbot raama zin Yuda, na aŋto mbulu kizin bekena aŋyaaru zin ma tiwe Krisi lene. Ŋonoono, tutu kizin imboro yo mini som. Tamen aŋbot kembei zin wal ta tutu imborro zin na, bekena aŋyaaru zin ma tiwe Krisi lene.\x + \xo 9:20 \xt Ŋgo 16:3, 20:21-24; Ro 6:14+; Ga 3:25\x* \v 21 Mi sombe aŋbot raama zin wal ta tiute Yuda tutu kizin som, na nio tomini aŋto tutu tana som. Pa aŋso aŋyaaru zin tomini ma tiwe Krisi lene. Tamen nio aŋzooro Anutu tutu kini som. Pa tutu ki Krisi ta ikamam peeze pio.\x + \xo 9:21 \xt Ro 2:12+, 7:6; Ga 2:3+\x* \v 22 Sombe aŋbot raama zin wal ta urlaŋana kizin imbol zen, na nio aŋbot kembei ta zin, bekena aŋkam zin ma timbol kat. Tana nio aŋto wal ta boozomen pa mbulu kizin kizin, bekena aŋkamke tomtom kizin pakan ma tiwe Krisi lene. Tana zaala pareiŋana ta sombe ambai pizin, na nio aŋto men.\x + \xo 9:22 \xt Ro 15:1+; 1Kor 10:33; 2Kor 11:29\x* \v 23 Pa mbulu tio ta boozomen na, aŋkamam bekena aŋpoloondo uruunu ambaiŋana mi irak ma irao zin tomtom. Naso niamŋan mi ambot lela kampeŋana ki uruunu ambaiŋana. \s1 Matanda siŋsiŋ pa londi biibi ta ki Anutu i \p \v 24 Iti tuute: Londi sa isombe ipet, na zin wal ta zan imbot pa londi tina, inako timap ma tiloondo. Mi tomtom tamen ta ko ilip mi ikam le kadoono. Tana motoyom siŋsiŋ pa londi biibi ta ki Anutu i, mi koloondo kat. Naso kakam leyom kadoono ambaiŋana.\x + \xo 9:24 \xt Pil 2:16, 3:14; 2Tim 4:7+; Ibr 12:1\x* \v 25 Wal boozomen ta tisombe tiloondo pa londi biibi, na tigabiizi kat zitun pa koroŋ boozo. Pa tiso ko iuulu zin be tilip. Mi kadoono ta tikam kinkiini pa i, ina irao imbot ma molo na som. Loŋa men mi isaana. Mi iti na, takam kinkiini pa koroŋ tabe imbot ma alok i.\x + \xo 9:25 \xt 1Tim 6:12; 2Tim 2:4+; Yems 1:12; 1Pe 1:4, 5:4; Tur 2:10\x* \v 26 Nio kembei tomtom ta mata lawelawe pa londi i som. Nio aŋkamam kembei tomtom ta iŋgun uteene, mi iloondo kat bekena ise londi ka seŋgaaŋa ta imap pa i. Mi nio kembei tomtom ta iwirri sorok namaana pa malmal i som. Nio kembei tomtom ta iwirri namaana mi ipunun katkat tomtom i. \v 27 Pa aŋpunun ŋgar ta ki kuliŋ i bekena aŋkoto ŋgar tana mi aŋyaraama kat ituŋ. Kokena aŋkam kat mbulu som, mi aŋkamam sua pizin tomtom, to kaimer ituŋ aŋrao aŋkam leŋ kadoono ambaiŋana som.\x + \xo 9:27 \xt Ro 13:14; Pil 3:13+; Kol 3:5\x* \c 10 \s1 Tere ti. Kokena tagabiizi itundu som, to totop kembei ta zin Israel \p \v 1 O niom toŋmatiziŋ tio, nio leleŋ be motoyom iŋgal mbulu ta muŋgu ipet pa tumbundu bizin na. Indeeŋe ta ziŋan Mose tizem Aikuptu na, miiri tieene ikamam peeze pizin ta boozomen. Mi zin ta boozomen tindu tai.\x + \xo 10:1 \xt Kam 13:21+, 14:22+; Mbo 78:13\x* \v 2 Mbulu ta ipet pizin pa tai ma miiri tieene na, ina kembei tikam yok. Pa mazwaana tana timaŋga pa mbotŋana popoŋana be tito Mose. \v 3-4 Mi zin ta boozomen tikan kini ta ki Bubuŋana i, mi tiwin yok ta ki Bubuŋana i. Tana zin ta boozomen raraate men. Pa timap tiwinin yok la pat ta ki Bubuŋana i tau igabgaaba zin ma ziŋan tiwwa. Pat tana na, Krisi itunu tau. \f + \fr 10:3-4 \ft Kam 17:1+ mi Nam 20:1+ iso pa mazwaana ru ta Anutu ikam ma yok ireere pa pat bekena zin Israel tiwin. Zin Yuda pakan tiwidit mbol pa mbulu tana ma tiso ina pat tamen tau. Mi tizzo ta kembei: Pat tana, muŋgu tumbun bizin tiwwa raama isu lele bilimŋana. Mi gorgori yok irereere pa. Tamen wal ŋgarŋan pakan tisombe pat tana, ina sua tooroŋana pa Anutu itunu. Pa ni iwwa raama zin mi ipombolmbol zin. Re Lo 32:4,31. \f*\x + \xo 10:3-4 \xt Kam 16:14+, 17:1+; Nam 20:1+; Mbo 78:15-24\x* \v 5 Tamen kaimer tomtom boozomen kizin Israel tizooro Anutu. Tanata ni leleene ambai pizin som, mi ikasgeege zin ma timetmeete leŋaleŋa pa lele bilimŋana.\x + \xo 10:5 \xt Nam 14:29+; Mbo 106:26; Ibr 3:17+; Yud 5\x* \p \v 6 Mbulu boozomen ta ipet pizin, ina iso iti ta kembei: Kokena tuur lelende pa koroŋ sananŋan kembei ta zin na, to iti tomini tala lende.\x + \xo 10:6 \xt Nam 11:4; Mbo 106:14\x* \v 7 Tana kembeeze pizin merere pakaamŋan kembei ta muŋgu zin Israel pakan tikam na pepe. Pa sua ki Anutu iso ta kembei: \q1 Zin tomtom mbulen su, mi tikanan ma tiwinin, to tisu na tikam mbulu bozboozo.\x + \xo 10:7 \xt Kam 32:6\x* \b \p \v 8 Mi takam mbulu kizin me ma ŋge pepe. Pa zin Israel pakan tikam ta kembei, mi tomtom kizin 23,000 timetmeete pa aigule tamen ŋonoono.\x + \xo 10:8 \xt Nam 25:1+; Mbo 106:29; Tur 2:14\x* \v 9 Mi totoombo Merere mburaana pepe. Pa zin Israel pakan tikam ta kembei, to mooto sananŋan tipet, mi tipasaana zin ma timetmeete.\x + \xo 10:9 \xt Kam 17:2,7; Nam 21:5+; Mbo 95:9\x* \v 10 Mi toyyo kwondo pa Anutu mi wal peeze kan kini pepe. Pa zin Israel pakan tikam ta kembei, to aŋela ta ikamam zaaba pizin tomtom i, ikas zin ma timetmeete.\x + \xo 10:10 \xt Kam 12:33; Nam 14:1+; Ibr 3:11,17\x* \p \v 11 Ŋonoono, mbulu boozomen tana ipet pizin Israel. Mi ina ipei ŋgar kiti tomini be matanda iŋgal itundu. Pa iŋgi tombot la mazwaana kaimer kana tabe koroŋ ta boozomen imap pa i.\x + \xo 10:11 \xt Ro 15:4; 1Kor 7:29; 1Pe 4:7; 1Yo 2:18\x* \v 12 Tana sombe tomtom sa indemeere kembei imender mbolŋana, na ire i. Kokena itop.\x + \xo 10:12 \xt Ro 11:20\x* \v 13 Toomboŋana boozomen ta tiwedet piom, ina raraate men pa toomboŋana ta gorgori tiwedet pizin tomtom ta boozomen. Tipa ndel som. Mi niom irao kapase pa Anutu. Pa toomboŋana ta so karao be kabaada som, na ni ko iyok pa be ise tiom na som. Som kat. Mi sombe izem toomboŋana sa ma ipet piom, na ni kola iur leyom zaala tomini be koko pa. Naso kemender mbolŋana mi kilip pa toomboŋana tana.\x + \xo 10:13 \xt Mbo 68:19; 1Kor 1:9; 1Tes 5:24; 2Pe 2:9\x* \s1 Tombot molo pizin merere pakaamŋan mi urum kizin \p \v 14 Tana mbulu ki tembeeze pizin merere pakaamŋan na, kombot molo pa. O niom, nio leleŋ piom, tanata aŋkam sua taiŋgi piom.\x + \xo 10:14 \xt Ŋgo 15:20; 2Kor 6:16+; 1Yo 5:21\x* \v 15 Niom leyom ŋgar. Tana ituyom irao kitiiri sua tio ti. \v 16 Iti sombe takan Pasa ma tiwin la mbooro, na tapakur Anutu mi lelende ambai pini pa kampeŋana kini. Mi iti tuute: Sombe tiwin la mbooro tana, inabe itiŋan Krisi tulup ti ma tewe tamen ma kembei siŋ kini iwe lende. Mi narabu ta tetete na, ta kembena. Sombe takan, inabe itiŋan Krisi tulup ti ma tewe tamen ma kembei mazaana iwe lende.\x + \xo 10:16 \xt Mk 14:22+; Ŋgo 2:42,46\x* \v 17 Mi narabu tamen ta iti ta boozomen takan la, ina iwe kin kembei iti ta boozomen tulup ti ma tewe kembei tomtom tamen. Pa takan la narabu tamen tau.\x + \xo 10:17 \xt Yo 6:33+; Ro 12:5; 1Kor 12:13,27\x* \p \v 18 Kakam ŋgar pa mbulu kizin Israel tomini. Sombe tikam patoronŋana, na mbili suruunu ta, tineene sala artaal pa Anutu. Mi suruunu toro na, zitun tikan bekena ziŋan Anutu tiparlup zin ma tiwe tamen.\x + \xo 10:18 \xt Wkp 7:15\x* \v 19 Kenako toso parei pizin merere pakaamŋan mi kini ta tikamam pizin na? Ina koroŋ ŋonoono? Som.\x + \xo 10:19 \xt 1Kor 8:4+\x* \v 20 Patoronŋana ta wal matan munŋan tikamam lela urum kizin merere pakaamŋan, ina tikamam pa Anutu som. Tikamam pa zin bubuŋana sananŋan. Mi nio leleŋ be kagaaba zin pa mbulu tana pepe. Kokena niomŋan zin bubuŋana sananŋan kaparlup yom ma kewe tamen.\x + \xo 10:20 \xt Lo 32:17; Mbo 106:37; Tur 9:20\x* \v 21 Tana niom irao kiwin la Merere mbooro kini, to kusu mi kiwin la mbooro kizin bubuŋana sananŋan na pepe. Mi niom irao kakan kini ta imbot sala Merere mbalia kini, to kusu mi kakan kini ta imbot sala mbalia kizin bubuŋana sananŋan lela urum kizin na pepe.\x + \xo 10:21 \xt 2Kor 6:15+\x* \v 22 Kokena kakam ta kembei, to kapamalmal Merere keteene. Pa ni mata mburmburŋana. Mi parei, iti mburanda ilip pini?\x + \xo 10:22 \xt Lo 32:21; Mbo 78:58\x* \s1 Mbulu kiti ta boozomen bela iuulu waende bizin mi ipakur Anutu \p \v 23 Tomtom tiom pakan tizzo ta kembei: “Niam amrao amkam mbulu ta boozomen. Koroŋ sa ko iwe ŋgalsekŋana piam som.” Ina ambai. Tamen mbulu ta boozomen iuluulu iti som. Mi mbulu ta boozomen ipombolmbol ti som.\x + \xo 10:23 \xt 1Kor 6:12\x* \v 24 Mi takam ŋgar pa itundu men pepe. Takam ŋgar pa waende bizin be tu'uulu zin.\x + \xo 10:24 \xt Ro 15:1+; 1Kor 13:5; Pil 2:4-21\x* \p \v 25 Mi buzur ta so kere imbot su nol muriini na, kakam ŋgar boozo pa mi kiwi pa pepe. Irao kiŋgiimi mi kakan. Pa sombe imar pa urum ki merere pakaamŋana sa, ina koroŋ sorok.\x + \xo 10:25 \xt 1Tim 4:4\x* \v 26 Pa sua ki Merere iso ta kembei: \q1 Toono ramaki koroŋ boozomen ta timbot pa, ina koroŋ ki Merere men.\x + \xo 10:26 \xt Kam 19:5; Mbo 24:1\x* \b \p \v 27 Tana sombe tomtom sa ta iurla ki Krisi som na, iso piom be kala ruumu kini mi niomŋan kakan kini, mi sombe leleyom be kala, na irao kala. Mi kini pareiŋana ta so tikam piom na, kakan men. Kakam ŋgar boozo pa mi kiwi pa pepe.\x + \xo 10:27 \xt Lu 10:7+\x* \v 28 Tamen sombe tomtom sa isotaara yom kembei buzur tana imar pa urum ki merere pakaamŋana sa, na kakan pepe. Kokena kakan, to ni ikam ŋgar boozo piom, mi iso niom kakam ŋoobo.\x + \xo 10:28 \xt 1Kor 8:7\x* \v 29 Ŋonoono, niom sombe kakan buzur tana, na kakam ŋoobo mbulu som. Mi kakam ŋgar pa waeyom tana. Kokena ni isombe niom kakam ŋoobo. \p Mi nio aŋute: Tomtom pakan ko timaŋga ma tiso: “Niam ti amrao amyok pa tomtom toro sa be imboro yam na som. Ko tomtom toro sa irao be iso yam pa mbulu ambaiŋana mi mbulu sananŋana? Som kat!\x + \xo 10:29 \xt Ro 14:14,16\x* \v 30 Sombe ampakur Anutu pa kini tiam, mi leleyam ambai pini, na parei ta tomtom toro iyyo kwoono piam.”\x + \xo 10:30 \xt Ro 14:6; 1Tim 4:3+\x* \p \v 31 Mi nio aŋso ta kembei: Niom sombe kakan, som kiwin, som kakam mbulu pareiŋana sa, na kakam mbulu ta boozomen be kapakur Anutu zaana pa.\x + \xo 10:31 \xt Kol 3:17; 1Pe 4:11\x* \v 32 Tana kakam ŋgar pizin Yuda, mi zin Grik ta tiurla som na, mi lupŋana ki Anutu tomini. Kokena kakam mbulu sa ta irao pa ŋgar kizin som, to kapakaala zin pa Krisi, som kakam zin ma titop.\x + \xo 10:32 \xt Ro 14:13+; 1Kor 8:13; 2Kor 6:3\x* \v 33 Kakam kembei ta nio i. Nio aŋkam ŋgar pa ituŋ som. Iŋgi aŋtomtoombo be aŋkam mbulu ta irao pa wal ta boozomen lelen ma ŋgar kizin. Pa leleŋ be Anutu ikamke zin. Tana aŋso aŋkam mbulu tabe iuulu zin.\x + \xo 10:33 \xt Ro 15:2; 1Kor 9:19+\x* \c 11 \q1 \v 1 Tana koto yo pa mbulu tio, kembei ta nio aŋtoto Krisi pa mbulu kini. \x + \xo 11:1 \xt 1Kor 4:16+; Pil 3:17; 2Tes 3:7+\x* \s1 Zin moori bela tiurpe ruŋgun ma irao tomtom matan \p \v 2 Nio aŋpakur yom pa mbulu tiom ta motoyom iŋgalŋgal sua tio ta boozomen. Sua tana, muŋgu tikam pio. Mi nio kadoono aŋkam piom, ta kikiskis men na. \x + \xo 11:2 \xt 2Tes 2:15; 2Tim 1:13+\x* \v 3 Tamen leleŋ be niom kuute kat ta kembei: Krisi ta iwe uteene pa tomooto ta boozomen. Mi zin tomooto ta tiwe kusin bizin uten. Mi Anutu ta iwe uteene pa Krisi. \x + \xo 11:3 \xt Un 3:16; 1Kor 15:27+; Ep 5:23; 1Pe 3:1,5+\x* \v 4 Tomooto boozomen ta sombe tipakaala uten ruunu pa koroŋ sa, mi tisuŋ, som tiwe kembei Anutu kwoono be tiso kalŋaana pizin tomtom na, tipamiaŋ Krisi ta iwe uteene pizin na. \v 5 Mi moori boozomen ta sombe tipakaala uten ruunu som, mi tisuŋ, som tiwe kembei Anutu kwoono be tiso kalŋaana pizin tomtom na, zin tomini tipamiaŋ kusin bizin ta tiwe uten na. \f + \fr 11:5 \ft Zin ŋgarŋan pakan tisombe sua ti ka uunu ta kembei: Zin moori ta tipakaala uten som mi tizuŋzuŋ na, tipamiaŋ zitun, som tipamiaŋ kusin bizin. Pa kar Korin ŋgar kizin ta kembei: Sombe moori sa ipakaala uteene som, na ni moori naikikiŋana.\f* Moori ta kembei na, zin raraate kembei zin moori sananŋan ta tomtom tipup uten ruunu ma isu lene lup bekena tipamiaŋ zin. \v 6 Tana sombe moori sa izooro mi leleene be ipakaala uteene som, na ambai be tipup uteene ruunu ma isu lene lup. Mi sombe moori sa ka miaŋ be tipup uteene ruunu, na mataana iŋgal be ipakaala uteene. \p \v 7 Tana tomooto, ni irao ipakaala uteene pepe. Pa ni iswe Anutu ruŋguunu, mi imbot be iwit Anutu uruunu. Mi moori ta kembena. Sombe mbulu kini ambai, nako ikam ma waene uruunu ambai. \x + \xo 11:7 \xt Un 1:26+\x* \v 8 Kere. Tomooto mataana kana iyooto pa moori som. Moori ta iyooto pa tomooto. \v 9 Pa Anutu iur tomooto muŋgu, mana iur moori be iwe le gaabaŋana. \x + \xo 11:9 \xt Un 2:18+; 1Tim 2:13\x* \v 10 Tana zin moori bela len ŋger pizin aŋela, mi tipakaala uten. Naso tikam kat mbulu. \p \v 11 Tamen iti moori ma tomooto ta tesekap la ki Krisi na, irao tombot ndelndelŋa na som. Zin moori len uraata pizin tomooto, mi zin tomooto ta kembena. Len uraata pizin moori. \v 12 Kakam ŋgar pa Adam mi Eba. Mata popoten moori iyooto pa tomooto. Mi koozi na, tomooto tiyotyooto pizin moori. Mi Anutu itunu ta iwe uunu ŋonoono mi ipiyotyooto koroŋ ta boozomen. \v 13 Niom ituyom kitiiri. Sombe moori sa ipakaala uteene som, mi isuŋ pa Anutu lela lupŋana tiom, ko ambai? \v 14 Mi itundu mbulu kiti ipaute iti pa koroŋ taiŋgi tomini. Sombe tomooto sa uteene ruunu biibi, ina ipamiaŋi. \v 15 Mi sombe moori sa uteene ruunu biibi, ina ikami ma niini ise. Pa ikam ma kaibiim kini ipet. Uteene ruunu biibi tana, ina Anutu itunu ikam pini bekena ipakaala uteene. \v 16 Sua tio ti, sombe tomtom sa izooro pa, na pekelŋana tio ta kembei: Niamŋan lupŋana ta boozomen ki Anutu amtoto mbulu tamen ta ti. \s1 Zin Korin tipasaana mbulu ki Pasa \p \v 17 Ayo, iŋgi be aŋpazal yom pa mbulu tiom pakan. Irao aŋpakur yom na som. Ko aŋyaamba yom. Pa sombe kuluplup yom pa suŋŋana, na iuluulu yom som. Ipasansaana yom. \p \v 18 Sua tio mataana kana ta kembei: Nio aŋleŋ uruyom kembei niom, sombe kulup yom pa kini kanŋana mi suŋŋana, na kaparyapalpaala yom ma kewe uunu boozo, mi kombotmbot ndelndelŋa. Sua tana, nio aŋso ko ŋonoono. \x + \xo 11:18 \xt 1Kor 1:10+, 3:3\x* \v 19 Mbulu tiom ta kaparyapalpaala yom, ina ambai som. Mi toŋgo. Kakam lak! Naso tere kat: Ziŋoi ta urlaŋana kizin ambai pa Anutu mataana. \x + \xo 11:19 \xt 1Yo 2:19\x* \p \v 20 Niom sombe kulup yom pa kini kanŋana mi suŋŋana, na kini ta kakanan, ina kawatwaata be kini ki Merere. Mi som. \v 21 Pa kakam ŋgar pa waeyom bizin mi kaparsa yom som. Kombotmbot ndelndelŋa, mi ituyam tataŋa kakanan kini tiom tiom. Tana tomtom ta, ni ikan som mi peteli. Mi toro na, ni ikam ka kini biibi mi iwin ma ikankaana. \v 22 Parei, niom tina karao be kakan mi kiwin ila ruumu tiom som? Niom leleyom be kerepiili lupŋana ki Anutu mi kapamiaŋ waeyom bizin ta len koroŋ som na? Ko aŋso parei piom? Aŋpakur yom pa mbulu tiom tana? Som kat! \x + \xo 11:22 \xt Yems 2:5+\x* \p \v 23 Sua ta aŋkam la ki Merere, ta muŋgu aŋkam piom na. Sua ta kembei: Indeeŋe mbeŋ ta Yudas iur Yesu ila ka koi bizin naman na, Yesu ikam narabu. \x + \xo 11:23 \xt Mt 26:26+; Mk 14:22+; Lu 22:17+\x* \v 24 Mi ipakur Anutu pa, to itete mi iso: “Iŋgi nio mozoŋ. Pa nio ko aŋkam muriyom mi aŋmeete piom. Kakam mbulu ti bekena motoyom iŋgal yo.” \v 25 Tikan kini makiŋ, to ikam mbulu raraate men pa mbooro. Iteege mi iso: “Mbooro ti, iŋgi siŋ tio tabe ireere be ipiyooto zaala popoŋana tabe Anutu ziŋan zin tomtom tiparlup zin ma tiwe tamen. Gorgori ta niom sombe kiwin la mbooro ti, na kakam mbulu ti bekena motoyom iŋgal yo.” \x + \xo 11:25 \xt Kam 24:3+; Lu 22:20+; Ibr 8:8+, 9:15+\x* \p \v 26 Yesu sua kini tana iso iti ta kembei: Gorgori ta niom sombe kakan narabu tana mi kiwin la mbooro tana, na kozzoyaryaara meeteŋana ki Merere uruunu ma irao miiliŋana kini. \x + \xo 11:26 \xt Yo 14:3; Ŋgo 1:11\x* \p \v 27 Tana mazwaana ta sombe takan narabu mi tiwin la mbooro ki Merere, sombe tomtom sa ikam mbulu ta indeeŋe som, na iwe le uunu. Pa ina kembei ni ikam Merere mazaana mi siŋiini ma iwe kembei koroŋ sorok. \v 28 Tana tomtom tataŋa bela titiiri zitun muŋgu, tona tikan narabu mi tiwin la mbooro. \x + \xo 11:28 \xt 2Kor 13:5\x* \v 29 Pa iti ta tombot lela lupŋana ki Krisi na, tewe kembei Krisi namaana, kumbuunu, mi koroŋŋana ta boozomen. Mi wal ta tikamam ŋoobo zin toŋmatiziŋ kizin ta ki Krisi i na, tikilaala koroŋ tana som. Wal ta kembei, sombe tikan Merere mazaana mi tiwin la mbooro na, tikam sorok. Tana Anutu ko iur kadoono pizin. \v 30 Uunu tina ta tomtom tiom boozo mete ikamam zin ma mburan imap. Mi pakan na, timetmeete kek. \v 31 Mi be titiiri kat itundu muŋgu, so Anutu iur kadoono piti som. \v 32 Tamen ni isombe iur kadoono piti mi ibalis ti, ina ambai. Pa ina, ni ikam bekena ipazal ti. Kokena izem ti ma tikiskis sanaana kiti, to mbeŋ kaimer iur kat kadoono piti, mi itiŋan iwal biibi ki toono tala lende. \x + \xo 11:32 \xt Mbo 94:12+; 2Kor 7:10; Ibr 12:7+; Tur 3:19\x* \p \v 33 Tana niom toŋmatiziŋ tio, sombe kulup yom pa suŋŋana mibe kakan kini ki Merere, na kasa waeyom bizin mi niom ta boozomen kakan raraate. \v 34 Mi sombe tomtom sa peteli ma isaana, na ambai be ikan ka kini pataaŋa ta ruumu kini, mana ila pa lupŋana. Kokena lupŋana tiom isaana, to Anutu leleene ambai piom som, mi iur kadoono piom. Nio leŋ sua pakan tabe aŋsope yom pa, mi toŋgo. Ituŋ aŋma, tona aŋso. \c 12 \s1 Peeze ta ki Bubuŋana i \p \v 1 O niom toŋmatiziŋ tio, nio leleŋ be kakam kat ŋgar pa uraata ta Bubuŋana ipombolmbol yom pa ma kakamam. \p \v 2 Motoyom imiili pa mazwaana ta kuute Anutu som na. Indeeŋe tana, zin merere pakaamŋan ta tirao be tiso sua som na, tikamam peeze piom mi tiyaryaaru yom pa mbulu sananŋana.\x + \xo 12:2 \xt Mbo 115:5+; 1Kor 6:11; Ep 2:11+; 1Tes 1:9\x* \v 3 Tana nio aŋso aŋpaute yom ta kembei: Tomtom ta sombe Bubuŋana ikamam peeze pini, na ni ko irao ipiri sua sananŋana pa Yesu na som. Mi tomini bela Bubuŋana ikamam peeze pa tomtom, to tomtom tana irao iso raama leleene ta kembei: “Yesu, ni Merere.”\x + \xo 12:3 \xt Mt 16:17; 1Yo 4:2+\x* \s1 Bubuŋana ipombolmbol iti be takam uraata mi mbulu matakiŋa \p \v 4 Anutu ipomoozo iti mi ipombolmbol ti ma takamam uraata mi mbulu matakiŋa ta ki Bubuŋana i. Mi Bubuŋana tamen ŋonoono ta ipeyei uraata mi mbulu tana.\x + \xo 12:4 \xt Ro 12:6+; Ep 4:4; Ibr 2:4; 1Pe 4:10\x* \v 5 Mi iti lende zaala matakiŋa be tembeeze pa Merere. Mi Merere tamen ŋonoono ta tembesmbeeze pini i.\x + \xo 12:5 \xt Ep 4:11\x* \v 6 Mi iti takamam uraata matakiŋa ta ki Anutu i. Mi Anutu tamen ŋonoono ta ipombolmbol ti, mi ikamam lende mburanda be takam uraata tana. \p \v 7 Bubuŋana, ni izzwe mburaana matakiŋa ma ikot iti tataŋa, bekena tu'uulu lupŋana ki Krisi pa.\x + \xo 12:7 \xt 1Kor 14:26; Ep 4:12; 1Pe 4:10+\x* \v 8 Tomtom ta na, Bubuŋana ipomboli ma imbot kat mat pa Anutu ŋgar kini, bekena iso zin tomtom pa. Mi tomtom toro na, Bubuŋana tamen ta ikam le ŋgar pa koroŋ pakan, bekena iso zin tomtom pa. \v 9 To tomtom toro na, Bubuŋana tamen ta ipomboli ma le urlaŋana biibi. Mi tomtom toro na, Bubuŋana tamen ta ipomoozi mi ikam le mburaana be iurpe zin meteŋan ma nin ndabok.\x + \xo 12:9 \xt Mk 16:17+; 1Kor 13:2; Yems 5:14\x* \v 10 Mi tomtom toro na, Bubuŋana ikam le mburaana be itooro mos pakan. Mi tomtom toro na, Bubuŋana ipomboli ma iwe kembei Anutu kwoono be iso kalŋaana pizin tomtom. Mi tomtom toro na, Bubuŋana ipomboli ma irao ikilaala mbulu ta iwedet i: Imar pa Anutu Bubuŋana, som imar pizin bubuŋan sananŋan? To tomtom toro na, Bubuŋana ikami ma iso sua pakaukauŋana ta tomtom tileŋ mi tikam ŋgar pa som. Mi tomtom toro na, Bubuŋana ipomboli ma irao itooro sua tana, bekena tomtom tileŋ mi tikam ŋgar pa.\x + \xo 12:10 \xt Ŋgo 2:4; Ro 12:6; 1Kor 14:5; 1Yo 4:1\x* \v 11 Mbulu ta boozomen tana, ina imar pa Bubuŋana tamen tau. Ni itoto itunu leleene mi ipeyei mbulu ta munŋaana men tana ma ikot iti tomtom tataŋa. Tomtom ta ikam mbulu ta, toro ikam mbulu toro.\x + \xo 12:11 \xt Ro 12:3+; 1Kor 7:7; Ibr 2:4\x* \s1 Krisi tamen, mi ni koroŋŋanŋan boozo \p \v 12 Iti tuute: Tomtom ta, ni koroŋŋanŋan boozo. Namaana, kumbuunu, mataana, ma. Mi koroŋŋana ta boozomen tana ilup ma iwe tomtom tamen. Ina raraate pa Krisi wal kini.\x + \xo 12:12 \xt Ro 12:4+; 1Kor 10:17; Ep 4:4-16\x* \v 13 Pa iti ta boozomen takam Bubuŋana tamen. Mi Bubuŋana tana isalakaala iti, mi ilup ti ma tewe kembei ta tomtom tamen. Iti Yuda, mi Grik, mi mbesooŋo, mi zin wal pakan ta tiwe mbesooŋo som mi timboro zitun na tomini. Tana Anutu ikam Bubuŋana tamen ŋonoono piti ta boozomen. Bubuŋana tana, ina kembei ta yok mata yaryaaraŋana. Pa ipombolmbol ti, mi ipayaryaara iti.\x + \xo 12:13 \xt Yo 6:63; Ro 10:12; Ga 3:28; Kol 3:11\x* \p \v 14 Iti tuute: Tomtom, ni koroŋŋana tamen som. Ni koroŋŋanŋan boozo. Ina kembei iti. Pa Bubuŋana ipombolmbol ti ma takamam uraata mi mbulu matakiŋa bekena tu'uulu lupŋana ki Krisi. \v 15 Kere. Sombe tomtom kumbuunu ikam ŋgar ma iso: “A, nio ti aŋso aŋwe tomtom ti namaana, to ambai. Mi som. Tana ko aŋmet mi aŋla aŋbot ndel.” Ko sua kini tana ikami ma izem muriini, mi ila imbot ndel pa tomtom tana? Som. \v 16 Mi talŋaana ta kembena. Sombe iso: “A, nio ti aŋso aŋwe tomtom ti mataana, to ambai. Mi som. Tana ko aŋmet mi aŋla aŋbot ndel.” Ko sua kini tana ikami ma izem muriini, mi ila imbot ndel pa tomtom tana? Som. \v 17 Mi parei? Sombe tomtom sa koroŋŋana ta boozomen titooro zin ma tiwe tomtom tana mataana men, ko ni irao be ileŋ sua? Som. Mi sombe koroŋŋana ta boozomen titooro zin ma tiwe talŋaana men, ko tomtom tana irao be iyoozo? Na som. \p \v 18 Mi Anutu, ni ikamam ta kembei som. Ni ito itunu leleene, mi iur iti tomtom koroŋŋanda ta boozomen ma timbot la murinmurin be tikam uraata kizin kizin.\x + \xo 12:18 \xt Ro 12:3; 1Kor 3:5\x* \v 19 Tamen sombe koroŋŋanda ta boozomen titooro zin ma tiwe koroŋŋanda tamen sa, inako parei? Ko tombot ambai? Som. \v 20 Pa bela tomtom koroŋŋana ta boozomen tilup mi tikam uraata kizin kizin, to tomtom tana imbot ambai. Mi ina raraate men piti. Pa Bubuŋana ipombolmbol ti ma takamam uraata mi mbulu matakiŋa bekena tu'uulu lupŋana ki Krisi ma imbot ambai. \p \v 21 Tana tomtom mataana irao irepiili namaana ma iso: “Aiss, nu rao uulu yo na som.” Mi uteene ta kembena. Irao iso sua ta kembei pa kumbuunu na som. \v 22 Kakam ŋgar pa koroŋŋanda pakan ta timbot la lelende i. Ŋonoono, koroŋ tana timbol som. Tamen tikamam uraata biibi piti. Sombe timbot som, inako temetmeete. \v 23 Mi koroŋŋanda pakan ta tere kembei ambai pe som mi kanda miaŋ pa, ina kembei tapakur zin. Pa matanda iŋgalŋgal kat be tapakaala zin. \v 24 Mi koroŋŋanda pakan ta tere kembei ambaimbaiŋan na, takamam mbulu ta kembei pizin som. Timbotmbot mat men. Anutu itunu ta iur koroŋŋanda matakiŋa, mi ilup zin ma tiwe tomtom tamen. Mi ipakur koroŋŋanda pakan ta tere zin kembei ambai pe som na, ma ilip pa koroŋŋanda pakan. \v 25 Pa ni leleene be koroŋŋanda timbot ndelndelŋa pepe, mibe tilup ma tiwe tamen, mi lelen par pizin mi tiparuulu zin. \v 26 Iti tuute: Sombe koroŋŋanda sa ire yoyouŋana, inako koroŋŋanda ta boozomen tire yoyouŋana. Mi sombe tipakur koroŋŋanda sa, nako koroŋŋanda ta boozomen menmeen zin tomini. \p \v 27 Lupŋana tiom, ta iwe kembei Krisi itunu. Mi tomtom tiom tataŋa na, kewe kembei Krisi koroŋŋanŋan. Pa kakamam uraata mi mbulu matakiŋa bekena kopombol lupŋana tiom tana.\x + \xo 12:27 \xt Ro 12:5; Ep 1:23, 5:30; Kol 1:24\x* \v 28 Takam ŋgar pa lupŋana ki Krisi. Anutu iur zin ŋgoŋana ma tiwe mataana pa, to zin wal ta tiwe kembei ni kwoono be tiso kalŋaana pizin tomtom. Mi iwe tel pa na, zin wal ta tipaute zin tomtom pa Anutu ŋgar kini. To zin wal ta titortooro mos, mi zin wal ta ni ipomoozo zin mi ikam len mburan be tiurpe zin meteŋan, mi zin wal ta tiuluulu zin tomtom, mi zin wal ta len ŋgar ambaiŋana be tikam peeze pa uraata, mi zin wal ta Bubuŋana ipombol zin ma tirao be tiso sua pakaukauŋana ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som na.\x + \xo 12:28 \xt Ŋgo 13:1; Ro 12:6+; Ep 2:20, 4:11+\x* \v 29 Parei? Wal ta boozomen tiwe ŋgoŋana? Som wal ta boozomen tiwe kembei Anutu kwoono be tiso kalŋaana pizin tomtom? Som wal ta boozomen tirao be tipaute zin tomtom? Som wal ta boozomen tirao be titooro mos? \v 30 Som ni ipomoozo wal ta boozomen ma tirao be tiurpe zin meteŋan? Som wal ta boozomen tirao be tiso sua pakaukauŋana ta tomtom tikam ŋgar pa som na? Som wal ta boozomen tirao be titooro sua ta kembei? Som. \v 31 Tana Anutu ipomoozo iti mi ipombol ti be takam uraata mi mbulu matakiŋa ta ki Bubuŋana i. Mi niom kozo kakam kinkiini pa uraata mi mbulu ta ambaimbaiŋan ma ilip. Mi iŋgi be aŋso yom pa zaala ta ambaiŋana kat.\x + \xo 12:31 \xt 1Kor 14:1\x* \c 13 \s1 Mbulu ki lelende par piti, ina ilip pa uraata mi mbulu boozomen ta ki Bubuŋana i \p \v 1 Nio sombe aŋrao be aŋso sua ila karkari kalŋan, som zin aŋela kalŋan, mi tamen aŋur leleŋ pizin tomtom som, na nio kembei koŋ ta itaŋtaŋ sorok, som kombom ta tizze sorok. \v 2 Mi sombe aŋwe kembei Anutu kwoono be aŋso kalŋaana pizin tomtom, mi aŋute ŋgar kini turkeŋan ta munŋaana men, mi aŋkam ŋgar ta boozomen ma imap, mi urlaŋana tio biibi kat mi aŋrao aŋso pa abal boozomen ma tila len, mi tamen aŋur leleŋ pizin tomtom som, na nio koroŋ sorok. \x + \xo 13:2 \xt Mt 17:20; 1Kor 12:8+, 12:28\x* \v 3 Mi sombe aŋrai koroŋ tio ta boozomen pizin wal sorrokŋan, mi aŋzem ituŋ ila tomtom naman be tineene yo pa you, mi tamen aŋur leleŋ pizin tomtom som, ina tomini irao iuulu yo risa som. \x + \xo 13:3 \xt Mt 6:2\x* \p \v 4 Iti sombe tuur lelende pizin tomtom, nako takampewe zin. Mi sombe tikam pataŋana piti, nako ketende malmal som, mi tabaada men. Mi sombe tuur lelende pizin tomtom, nako matanda mburmbur pizin som, mi tapakurkur itundu ma toso tilip pizin som. \x + \xo 13:4 \xt 1Pe 4:8\x* \v 5 Mi takam ŋoobo zin som, mi takam ŋgar pa itundu men som. Mi ko loŋa ketende malmal pizin som, mi matanda iŋgalŋgal sanaana kizin som. \x + \xo 13:5 \xt Ro 13:10; 1Kor 10:24,33; Pil 2:4\x* \v 6 Sombe tuur lelende pizin tomtom, mi pataŋana sa isombe indeeŋe zin, nako menmeen ti pa pataŋana kizin som. Mi ko lelende ambai pa sua ma mbulu ŋonoono. \x + \xo 13:6 \xt Mbo 15:2+; Ro 1:32, 12:9; 1Pe 1:22; 2Yo 4\x* \v 7 Mi mazwaana ta boozomen, sombe tomtom tikam ŋoobo iti, nako tokototo itundu mi tabaada men. Mi ko takam ŋgar ambaiŋana men pizin tomtom, mi tuur matanda pa Anutu be ikampe zin. Mi mbulu pareiŋana ta so ipet piti, nako tu'urur lelende pizin men. \x + \xo 13:7 \xt Ro 15:1; Ga 6:2; 2Tim 2:24; 1Pe 4:8\x* \p \v 8 Mbulu ki tuur lelende pizin tomtom, ina irao imap na som. Tamen mbulu ki tewe kembei Anutu kwoono be toso kalŋaana pizin tomtom, nako imap. Mi mbulu ta Bubuŋana ipombol iti ma toso sua pakaukauŋana ta tomtom tikam ŋgar pa som, inako imap. Mi mbulu ta Bubuŋana izzwe Anutu ŋgar kini piti, ina tomini ko imap. \v 9 Pa iti takam kat ŋgar zen. Takam supurpuuru men. Mi mbulu ki tewe kembei Anutu kwoono mi toso kalŋaana pizin tomtom, ina tomini takam supurpuuru men. \x + \xo 13:9 \xt 1Kor 8:2+\x* \v 10 Mi talala ma koroŋ ambai komboono iso ipet, tona mbulu boozomen ta takamam supurpuuru men na, ko timap. \x + \xo 13:10 \xt Ep 4:13; Pil 3:12\x* \p \v 11 Muŋgu indeeŋe ta nio pikin na, sua tio, leleŋ, mi ŋgar tio kembei ta zin pikin i. Mi iŋgi aŋwe kolman kek. Tana aŋmap pa mbulu kizin pikin. \x + \xo 13:11 \xt 1Kor 3:1\x* \p \v 12 Koozi tere koroŋ saamba kan kunun men, kembei tomtom ta itiiri itunu ila yok. Tamen kaimer ko tere kat. Koozi nio aŋkam supurpuuru ŋgar. Mi kaimer to aŋute kat, kembei ta Anutu iute kat yo. \x + \xo 13:12 \xt Mbo 17:15; 2Kor 3:18, 5:7; 1Yo 3:2; Tur 22:4\x* \p \v 13 Tana koozi mbulu bibip tel ta timbotmbot i: urlaŋana, mbulu ki tuur matanda pa koroŋ ndabokŋana tabe Anutu ikam piti i, mi mbulu ki tuur lelende pizin tomtom. Mi mbulu ki tuur lelende pizin tomtom, ta ambaiŋana ma ilip pa mbulu tel tina. \x + \xo 13:13 \xt Kol 1:4+; 1Tes 1:3, 5:8; 1Yo 4:16\x* \c 14 \s1 Mbulu ki tewe kembei Anutu kwoono mi toso kalŋaana pizin tomtom, ina ilip pa mbulu ki toso sua ta tomtom tikam ŋgar pa som \p \v 1 Tana kakam toto mbulu ki lelende par piti, mi koroŋ boozomen ta imar pa Bubuŋana i. Mi koroŋ kini tabe kakam kinkiini pa kati, ina mbulu ki tewe kembei Anutu kwoono mi toso kalŋaana pizin tomtom ila sua ta tirao be tileŋ mi tikam ŋgar pa. \v 2 Pa tomtom ta sombe Bubuŋana ipomboli ma iso sua pakaukauŋana ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som na, ni izzo sua pizin tomtom som. Ina ni izzo sua turkeŋana pa Anutu tau. Tana tomtom tileŋ mi tikam ŋgar pa som.\x + \xo 14:2 \xt Ŋgo 10:46\x* \v 3 Mi wal ta so Bubuŋana ipombol zin ma tiwe kembei Anutu kwoono be tiso kalŋaana pizin tomtom, ina tipombol zin tomtom, mi tiuulu ŋgar kizin, mi tipotor lelen. Pa sua ta tiso, ina tomtom tirao be tileŋ mi tikam ŋgar pa. \v 4 Tana tomtom ta sombe Bubuŋana ipomboli ma iso sua pakaukauŋana ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som na, ni ipombol itunu men. Mi tomtom ta so iwe kembei Anutu kwoono, mi iso kalŋaana pizin tomtom ila sua ta tirao be tileŋ mi tikam ŋgar pa na, ni ipombol lupŋana ki Krisi. \p \v 5 Nio leleŋ be Bubuŋana ikam yom ta boozomen ma koso sua pakaukauŋana. Mi leleŋ ilip kat be kewe kembei Anutu kwoono mi koso kalŋaana pizin tomtom ila sua ta tirao be tileŋ mi tikam ŋgar pa. Pa tomtom ta sombe iso sua pakaukauŋana na, bela itooro sua tana ila tomtom zitun kalŋan, to ambai. Mi so som, na tomtom ta so iwe kembei Anutu kwoono mi iso kalŋaana pizin tomtom ila sua ta tirao be tileŋ mi tikam ŋgar pa na, uraata kini ambai ma ilip. Paso, ipombol lupŋana ki Krisi.\x + \xo 14:5 \xt Nam 11:26,29\x* \p \v 6 O niom toŋmatiziŋ tio, sombe aŋma mi aŋso sua pakaukauŋana ta karao be kakam ŋgar pa som, inako aŋuulu yom be parei? Som. Pa bela aŋso sua pa koroŋ pakan ta Anutu iswe mar tio, som aŋpaute yom pa ŋgar pakan, som aŋwe kembei Anutu kwoono mi aŋso kalŋaana piom ila sua ta niom karao be keleŋ mi kakam ŋgar pa, to aŋuulu yom. \v 7 Kakam ŋgar pa koroŋ pakan ta kalaŋan som mi titaŋtaŋ na, kembei ta kombom mi mamaaza. Sombe titaŋ kat som, inako tomtom tiute mboe ka ŋger be parei? \v 8 Mi twiiri ta tiwi be tiboobo zin tomtom pa malmal na, ta kembena. Sombe itaŋ kat som, nako tomtom tiurpe zin pa malmal be parei? \v 9 Ina raraate piom. Sombe koso sua ta tomtom tirao be tileŋ som, nako tikam ŋgar pa be parei? Som. Sua tiom tana ko iwe miiri men. \v 10 Ŋonoono, tomtom ta timbot su toono na, tizzo kalŋan ndelndelŋa. Mi sombe tileŋ sua ila zitun kalŋan, na tikam kat ŋgar pa ka uunu. \v 11 Tamen sombe tomtom sa izzo sua mi nio aŋute kalŋaana som, nako niamru amparre yam kembei wal ndelndelŋa. \v 12 Niom tina kakam kinkiini pa uraata mi mbulu matakiŋa ta ki Bubuŋana i. Ina ambai. Mi kakam kinkiini kat pa uraata mi mbulu kini ta ipombolmbol lupŋana ki Krisi na. \p \v 13 Tana tomtom ta so Bubuŋana ipomboli ma iso sua pakaukauŋana ta tomtom tikam ŋgar pa som na, bela isuŋ pa Anutu be iuuli ma irao itooro sua tana ila tomtom zitun kalŋan. Naso tileŋ mi tikam kat ŋgar pa. \v 14 Nio sombe Bubuŋana ipombol yo ma aŋkam suŋŋana tio ila sua pakaukauŋana, ina Bubuŋana ta imbot la leleŋ i ta izzo sua tana. Mi ŋgar tio na ikam som. \v 15 Tana ko aŋkam parei? Bubuŋana ta imbot la leleŋ i ko isuŋ, mi ko aŋsuŋ raama ŋgar tio tomini. Mi Bubuŋana ta imbot la leleŋ i ko imbo mboe pakurŋana pa Merere, mi ko aŋbo raama ŋgar tio tomini.\x + \xo 14:15 \xt Mbo 136:1; Ep 5:19; Kol 3:16\x* \v 16 Re. Sombe Bubuŋana ta imbot la lelem i izuŋzuŋ mi ipakurkur Anutu, mi sombe tomtom toro ta ni ikankaana pa sua ku na imbot raama yom, inako ni irao iyok pa sua ku tana mi iso “ŋonoono” be parei? Som. Pa sua ta zzo i, ni ikam ŋgar pa som. \v 17 Ŋonoono, nu zzo sua ambaiŋana mi pakurkur Anutu. Tamen sua ku ipombol tomtom tana som. \p \v 18 Nio leleŋ ambai pa Anutu mi aŋpakuri paso, aŋlip pa niom ta boozomen pa mbulu ki takam suŋŋana ila sua pakaukauŋana. \v 19 Tamen sombe niamŋan Anutu wal kini amlup yam pa suŋŋana, na leleŋ be aŋso sua ta tomtom ta boozomen tirao be tileŋ mi tikam ŋgar pa. Sombe aŋso sua lamata men ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa, ina ambai ma ilip pa sua munŋaana ma munŋaana kat (10,000) ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som na. \v 20 Niom toŋmatiziŋ tio, kakam ŋgar kembei zin pikin ndabok. Ŋonoono, koroŋ sananŋan na, niom sombe kakam ŋgar pa som kembei ta zin pikin i, ina ambai. Tamen koroŋ ambaimbaiŋan, to kakam kat ŋgar pa, kembei ta zin kolman.\x + \xo 14:20 \xt Mt 18:3; Ro 16:19+; 1Kor 3:1; Ep 4:14+; Ibr 5:12+\x* \p \v 21 Sua ki Anutu iso ta kembei: Muŋgu indeeŋe Merere keteene malmal pizin Israel na, ikam sua pizin ma iso: \q1 Nio ko aŋkam lele pakaana toro ka tomtom bizin ta kalŋan ndelŋan na, ma timar. Mi zin ko tiwe kwoŋ mi tiso kalŋoŋ pizin wal tio ti. Tamen kalŋoŋ tabe wal tana tiso i, na wal ti ko tileŋ la som.\x + \xo 14:21 \xt Yesa 28:11+\x* \b \p \v 22 Tana mbulu ki toso sua pakaukauŋana ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som, inabe ipei ŋgar pizin wal urlaŋan som. Mi sombe zin wal ta tiurla som na tileŋ sua ta kembei, ina ikam zin ma tikankaana. Tana iswe zin kembei tiwe Anutu lene zen, mi kete malmalŋana kini imbotmbot men se kizin. Mi mbulu ki tewe kembei Anutu kwoono bizin mi toso kalŋaana pizin tomtom, ina iwe kilalan pizin wal urlaŋan kembei Anutu imbotmbot la mazwan. Mi zin wal ta tiurla som, na som. \p \v 23-24 Tana kere yom. Sombe kulup yom pa suŋŋana, mi niom ta boozomen kozzo sua pakaukauŋana ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som na, mi sombe wal pakan ta tiurla som mi tikankaana pa Anutu na, tilela mi tigaaba yom pa suŋŋana tiom, inako tire mi tiso niom kankaanaŋoyom kat! Tamen sombe tomtom ta kembena ilela mi ileŋ tomtom boozomen ta tiwe kembei Anutu kwoono mi tizzo kalŋaana ila sua ta ni irao be ikam ŋgar pa, inako ipei ŋgar kini ma ikilaala sanaana kini mi kadoono tabe Anutu ikam pini i.\x + \xo 14:23-24 \xt Yo 16:8; Ŋgo 2:13\x* \v 25 Pa ni ko iyamaana kembei ŋgar kini turkeŋan ta imbot la leleene i, ina tiswe ma imbot mat lup kek. Tana ko itop su toono, mi ipakur Anutu ma iso: “Ŋonoono kat, Anutu imbotmbot la mazwoyom.”\x + \xo 14:25 \xt Yo 4:19\x* \s1 Mbulu pakan tabe takam, to suŋŋana iloondo ambai \p \v 26 Tana niom toŋmatiziŋ tio, ko toso parei? Sombe kulup yom pa suŋŋana, na niom tataŋa kakam uraata ikot yom. Tomtom ta, imbo mboe. Mi toro na, ni ipaute yom pa sua ki Anutu. Mi toro, ni iso yom pa koroŋ pakan ta Anutu iswe pini na. Mi toro, ni iso sua pakaukauŋana ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som na, som itooro sua ta kembena ila niom kalŋoyom bekena keleŋ mi kakam ŋgar pa. Mi mbulu boozomen ta so kakam, na kakam bekena kopombol lupŋana ki Krisi.\x + \xo 14:26 \xt Ro 14:19; 1Kor 12:7+; Ep 4:12\x* \p \v 27 Zin wal ta so Bubuŋana ipombol zin ma tiso sua pakaukauŋana na, sombe wal ru, som tel sa tiso, ina irao. Mi sombe koso sua, na niom ta boozomen kamaŋga raraate pepe. Tomtom ta iso sua kini ma imap, tona toro irao iso sua kini. Mi bela tomtom sa itooro sua kizin. Naso tomtom tileŋ mi tikam ŋgar pa. \v 28 Mi sombe tomtom sa irao be itooro sua kizin som, na tiso ma kalŋan biibi lela lupŋana ki Krisi pepe. Timbot mi tisuŋ pa Anutu la lelen men. \p \v 29 Mi zin wal ta tiwe kembei Anutu kwoono be tiso kalŋaana pizin tomtom na, ta kembena. Wal ru, som tel sa tiso sua kizin, to tomtom pakan bela titiiri sua kizin. Ito Anutu ŋgar kini, som som?\x + \xo 14:29 \xt Ŋgo 17:11; 1Tes 5:20+; 1Yo 4:1\x* \v 30 Mi sombe tomtom sa izzo sua, mi Anutu iswe koroŋ sa pa tomtom toro ta mbuleene isu ma imbotmbot, na bela tomtom mataana kana imbot muŋgu, mi tomtom toro tana iso sua kini. \v 31 Tana niom wal ta so kewe kembei Anutu kwoono mi koso kalŋaana pizin tomtom na, bela kakam ta kembei: Tomtom ta, iso sua kini ma imap, tona tomtom toro iso sua kini. Naso tipaute tomtom ta boozomen mi tipombol zin. \v 32 Pa Bubuŋana isombe izeebe tomtom sa ma iwe kembei Anutu kwoono be iso kalŋaana pizin tomtom, na tomtom tana irao iyaraama itunu ma imbot, mi tomtom toro iposop sua kini muŋgu. Tona ni kadoono iso sua. \v 33 Pa Anutu, ni leleene be uraata kini iloondo ambai men. Kokena tomtom tiyo orooro pa sua kini. Mi ni leleene be tombot la mbulu luumuŋana men. Anutu wal kini potomŋan ta boozomen tikamam mbulu ta kembei lela lupŋana kizin. \p \v 34 Niom sombe kulup yom pa suŋŋana, na zin moori bela timaane men. Irao tiso sua pepe. Bela tikoto zitun kembei ta tutu iso na.\x + \xo 14:34 \xt 1Kor 10:32; 1Tes 5:23; 1Tim 2:11+\x* \v 35 Mi sombe len wiŋana pakan, na tila ruumu kizin to tiwi kusin bizin. Pa sombe moori sa iso sua ilela lupŋana, na tere kembei ambai som. \p \v 36 Mi niom ta koso kozooro la kalŋoŋ na, parei? Sua ki Anutu ipet tiom muŋgu, mana ila pizin karkari? Som niom men ta kakam sua ki Anutu? \v 37 Sombe tomtom sa iso iwe Anutu kwoono be iso kalŋaana pizin tomtom, som indemeere kembei Bubuŋana ikamam peeze pini, na ni irao iyok pa sua ta aŋbeede piom i, mi ikilaala kembei ina Merere tutu kini.\x + \xo 14:37 \xt 2Kor 10:7; 1Yo 4:6\x* \v 38 Mi sombe tomtom sa itit sua tio ti, na ni tomini Anutu ko ititi. \p \v 39 Tana niom toŋmatiziŋ tio, kakam kinkiini pa mbulu ki tewe kembei Anutu kwoono mi toso kalŋaana pizin tomtom ila sua ta tirao be tileŋ mi tikam ŋgar pa. Mi zin wal ta so Bubuŋana ipombol zin ma tiso sua pakaukauŋana ta tomtom tirao be tikam ŋgar pa som na, kepeteke zin pepe.\x + \xo 14:39 \xt 1Kor 12:31; 1Tes 5:20\x* \v 40 Mi sombe kulup yom pa suŋŋana, na kakam kat mbulu. Naso suŋŋana tiom iloondo ambai men mi indeeŋe.\x + \xo 14:40 \xt 1Kor 14:33; Kol 2:5\x* \c 15 \s1 Krisi imeete mi imaŋga pa naala kek \p \v 1-2 O niom toŋmatiziŋ tio, nio aŋso aŋpei ŋgar tiom mini pa uruunu ambaiŋana ta aŋsoyaara piom ma kakan la kek na. Uruunu ambaiŋana tina, ta koozi kemendernder se, mi iwe zaala piom be Anutu ikamke yom. Tamen niom bela kikiskis sua ta muŋgu aŋsoyaara piom na. Kokena kezem, to urlaŋana tiom iur ŋonoono som.\x + \xo 15:1-2 \xt Ro 1:16+; 1Kor 3:5+; Ga 1:11+, 3:4\x* \p \v 3 Sua biibi kat ta muŋgu tikam pio, mi nio aŋkam piom ma keleŋ kek, ina ta kembei: Krisi, ni ikam murindi mi imeete pa sanaana kiti, kembei ta sua ki Merere iso na.\x + \xo 15:3 \xt Yesa 53:5+; Ga 1:4,12; 1Pe 2:24\x* \v 4 Mi titwi i ma ka aigule iwe tel pa, to Anutu ipei i ma imaŋga pa naala. Ina tomini ito sua ta imbot pataaŋa kek na.\x + \xo 15:4 \xt Mbo 16:8+; Lu 24:26,46\x* \v 5 Mi Petrus ire kati muŋgu, to naŋgaŋ kini pakan tire i.\x + \xo 15:5 \xt Mk 16:14; Lu 24:34+; Yo 20:19\x* \v 6 To aigule ta na, ipet kizin toŋmatiziŋ kiti 500 mi kwoono, mi tire i lup. Wal tana, kizin boozomen ta timbotmbot men i. Mi tomtom kizin tataŋa, na ra, timetmeete kek. \v 7 To ni ipet ki Yems, mana ipet kizin ŋgoŋana ta boozomen.\x + \xo 15:7 \xt Ŋgo 1:3+\x* \v 8 Mi ta imap pa na, ipet tio tomini mi aŋre kati. Ŋonoono, zaala ta aŋwe ŋgoŋana pa i, ina ipa ndel pa zaala kizin ŋgoŋana pakan.\x + \xo 15:8 \xt Ŋgo 9:3+; 1Kor 9:1\x* \v 9 Nio aŋkemer kat pizin ŋgoŋana ki Krisi. Mi nio ambaiŋoŋ be zoŋ pa uraata ki ŋgoŋana na som. Pa muŋgu aŋseseeze Anutu wal kini matan.\x + \xo 15:9 \xt Ŋgo 8:3, 9:1; Ga 1:13; Ep 3:8; 1Tim 1:13+\x* \v 10 Mi kampeŋana ki Anutu, ta itooro yo ma aŋwe kembei. Mi kampeŋana kini tana iwe koroŋ sorok som. Iur ŋonoono. Pa nio aŋbel uraata ma aŋlip pizin ŋgoŋana pakan. Mi nio som. Kampeŋana ki Anutu, ta imbotmbot raama yo mi ipombolmbol yo ma aŋkamam uraata.\x + \xo 15:10 \xt Ro 15:18+; 1Kor 3:10; 2Kor 11:5,23; Pil 2:13\x* \v 11 Tana nio, som ŋgoŋana pakan, sombe amkam sua pizin tomtom, na amzzo sua ta tina. Mi ina sua ta muŋgu keleŋ mi kuurla na. \s1 Anutu ko ipei zin wal urlaŋan ma timaŋga mini pa naala \p \v 12 Gorgori na, amzzoyaryaara sua ta kembei: “Anutu ipei Krisi ma imaŋga pa naala kek.” Kena parei ta tomtom tiom pakan tizzo sua kankaanaŋana ma tiso zin meeteŋan tirao be timaŋga mini som? \v 13 Kere. Sombe sua kizin tana ŋonoono, mi zin meeteŋan tirao be timaŋga mini som, na Krisi tomini, Anutu ipei i ma imaŋga som. \v 14 Mi sombe Anutu ipei Krisi ma imaŋga som, na sua ta amkamam pizin tomtom, ina koroŋ sorok. Mi urlaŋana tiom ta kembena. Ina koroŋ sorok. \v 15 Mi tina men som. Sombe Krisi imaŋga pa naala som, na niam taiŋgi wal pakamkaamŋoyam. Paso, ampombolmbol sorok sua pakaamŋana pa Anutu, mi amzzo ni ipei Krisi ma imaŋga pa naala kek. Tamen sombe sua tiom tana ŋonoono, mi zin meeteŋan tirao be timaŋga mini som, na Krisi tomini, Anutu ipei i ma imaŋga som.\x + \xo 15:15 \xt Ŋgo 2:24,32+, 4:33, 5:32, 13:30\x* \v 16 Aŋso mini. Sombe zin meeteŋan tirao be timaŋga mini som, na Krisi tomini, Anutu ipei i ma imaŋga som.\x + \xo 15:16 \xt Ro 8:11; 1Tes 4:14\x* \v 17 Mi sombe Anutu ipei Krisi ma imaŋga som, na urlaŋana tiom koroŋ sorok, mi niom kombotmbot men raama sanaana tiom. \v 18 Mi zin wal ta tiurla ki Krisi mi timetmeete na, zin tomini tila len kek.\x + \xo 15:18 \xt 1Tes 4:14\x* \v 19 Iti tu'urur matanda pa maŋgaŋana kizin wal meeteŋan mi mbotŋana ki kar saamba tabe Krisi ikam piti i. Tamen sombe mbotŋana tana koroŋ ŋonoono som, mi urlaŋana kiti iuluulu iti pa mbotŋana kiti ta ki toono men, na ra, tembel ti kek. Wal ta boozomen ko lelen isaana piti ma ilip kat. \p \v 20 Tamen som! Pa Anutu ipei Krisi ma imaŋga pa naala kek. Ni ta iwe mataana pizin wal meeteŋan tabe timaŋga pa mbeŋ kaimer i.\x + \xo 15:20 \xt Ŋgo 26:23; Kol 1:18; 1Pe 1:3; Tur 1:5\x* \v 21 Kere. Muŋgu tomtom tamen ta iwe zaala pa meeteŋana ma ipet. Mi ina raraate pa maŋgaŋana kizin wal meeteŋan. Tomtom tamen ta iwe zaala pa.\x + \xo 15:21 \xt Yo 11:25; Ro 5:12+\x* \v 22 Koozi, tere iti tomtom ta toyooto pa Adam na, tamap ma temetmeete. Mi zin wal ta tisekap la ki Krisi i, na kaimer Anutu ko ipei zin ta boozomen ma timap timaŋga matan yaryaara. \v 23 Tamen tomtom ta boozomen bela tito nol kizin kizin. Krisi imaŋga muŋgu. Pa ni ta iwe mataana. Mi talala ma sombe ni imiili ma imar, tona zin wal kini kadoono timaŋga.\x + \xo 15:23 \xt 1Tes 4:15+; Tur 20:5\x* \v 24 Tonabe toono swoono ipet, mi ni ipambiriizi koroŋ sananŋan ta bibip, mi mburanŋan, mi zanŋan na, ma tila len lup. Mi ipimiili koroŋ boozomen ta ni ikamam peeze pizin na, ma tila ki Tamaana Anutu mini. \v 25 Pa ni bela ikamam peeze ma irao ikoto ka koi bizin ta boozomen ma mburan imap kat, mi kumbuunu ise ŋguren.\x + \xo 15:25 \xt Mbo 110:1; Mt 22:44\x* \v 26 Mi ka koi kaimer kana kat tabe ni ipambiriizi i ma ila lene i, ina meeteŋana.\x + \xo 15:26 \xt Tur 20:14, 21:4\x* \v 27 Sua ki Anutu iso ta kembei: Anutu ko ikoto koroŋ ta boozomen, mi iur zin ma timap timbot la Krisi kopo mbarmaana. Ŋonoono, sua ti iso koroŋ ta boozomen ko timbot la Krisi kopo mbarmaana. Tamen iti tuute: Tamaana itunu, nako imbot la Krisi kopo mbarmaana som.\x + \xo 15:27 \xt Mbo 8:6; Mt 28:18; Ibr 2:8; 1Pe 3:22\x* \v 28 Sombe Anutu ikam uraata tana ma imap, mi koroŋ ta boozomen timbot la Krisi kopo mbarmaana lup, tona Lutuunu ko iur itunu ma imbot la Anutu kopo mbarmaana. Naso Anutu imboro koroŋ ta boozomen, mi koroŋ ta boozomen timap ma tito kat ni leleene.\x + \xo 15:28 \xt 1Kor 3:23; Pil 3:21\x* \p \v 29 Lak, sombe niom kuurla kembei zin meeteŋan tirao be timaŋga mini som, na parei ta wal tiom pakan tikamam yok be tiuulu zin wal meeteŋan? Sombe sua tiom tana ŋonoono, na kakamam mbulu tana paso? \v 30 Mi niam tomini, sombe sua tiom tana ŋonoono, na parei ta mazwaana ta boozomen ambadbaada sorok pataŋana pa Krisi zaana, mi amurur ituyam ila zaaba kwoono?\x + \xo 15:30 \xt Ro 8:36; 2Kor 11:26\x* \p \v 31 O niom toŋmatiziŋ tio, niom ta kakam yo ma niŋ ise paso, uraata tio iur ŋonoono piom ma kewe Merere kiti Yesu Krisi lene kek. Mi aŋso kat sua ŋonoono piom ta kembei: Aigule ta boozomen, nio aŋute som: Ko aŋbot, som aŋmeete?\x + \xo 15:31 \xt Ro 8:36; 2Kor 4:10+\x* \v 32 Kere. Sombe aŋto ŋgar soroksorok kizin tomtom men pa uraata ta aŋkamam i, na uunu parei ta aŋzem ituŋ mi niamŋan zin buzur saŋsaŋŋan amporou su kar Epesus. Aŋbaada sorok pataŋana tana paso? Sombe zin wal meeteŋan tirao be timaŋga mini som, na toŋgo. Takanan ma tiwinin mi turu lende mboti ambaiŋana isu toono. Pa gaaga, malama, to temetmeete.\x + \xo 15:32 \xt Ŋgo 19:23+; 2Kor 1:8\x* \p \v 33 Wal pakan tipandelndel yom ndabok! Motoyom iŋgal ituyom. Tomtom ambaiŋana sa isombe igaaba zin wal sananŋan, inako tikeske i ma ni tomini, mbulu kini isaana. \v 34 Niom katalli irao. Kakam kat ŋgar mi kezem mbulu tiom sananŋana. Koyom miaŋ som? Pa nio aŋso kat yom ta kembei: Tomtom tiom pakan, zin tiute Anutu risa som kat.\x + \xo 15:34 \xt Ro 13:11+; 1Kor 6:5; Ep 5:14; 1Tes 4:5\x* \s1 Sombe zin meeteŋan timaŋga mini, nako kulin pareiŋan? \p \v 35 Tomtom sa ko iwi yo ma iso: “Sombe Anutu ipei zin meeteŋan ma timaŋga mini, nako ka zaala parei? Mi so timaŋga, nako kulin pareiŋan?” \p \v 36 Nu kankaanaŋom! Sombe tapaaza koroŋ sa, na bela koroŋ tana isula toono ma kuliini tana ibuuzu, tona ipiyooto popoŋana ma ise.\x + \xo 15:36 \xt Yo 12:24\x* \v 37 Mi sombe tapaaza kini wit, som koroŋ toro sa ta kembei, na putuunu ta tapaaza na, ruŋguunu raraate pa popoŋana ta ise pa kaimer i som. \v 38 Pa Anutu ikam ma kini iweniwen mi koroŋ putunputun tipiyotyooto namannaman ma runrun ma ŋonon matakiŋa. Tito ni itunu leleene tau. \p \v 39 Koroŋ ta timbotmbot su toono na, ruŋgun ndelndelŋa. Iti tomtom, ruŋgundu ta. Mi zin mbili ma buzur na, ruŋgun toro. Mi man na, ruŋgun toro. Mi ye ta kembena, ruŋgun toro. \p \v 40 Koroŋ ta timbotmbot na, pakan ki toono, mi pakan na koroŋ saamba kan. Koroŋ saamba kan tipa ndel pa koroŋ toono kan. \v 41 Mi zoŋ azuŋka kini ipa ndel pa puulu. Mi pitik ta kembena. Azuŋka kizin ipa ndel pa zoŋ ma puulu. Mi pitik ta boozomen raraate som. Pitik pakan, azuŋka kizin ilip. \p \v 42 Ina raraate men pizin wal meeteŋan tabe timaŋga i. Sombe titwi iti ma tusula toono, na kulindi ibuuzu. Mi sombe Anutu ipei iti ma tamaŋga mini, inako ikam lende kulindi toro. Kulindi popoŋana tana ko irao isaana na som.\x + \xo 15:42 \xt Mt 13:43\x* \v 43 Kulindi ta titwi sula toono, ina koroŋ sorok. Tamen kaimer, sombe Anutu ipei iti ma tamaŋga mini, inako kulindi ndabokŋana kat mi ka azuŋka biibi. Kulindi ta titwi sula toono na, mburaana biibi som. Mi so Anutu ipei iti ma tamaŋga mini, inako mburanda biibi.\x + \xo 15:43 \xt Pil 3:20+; Kol 3:4\x* \v 44 Mi kulindi ta titwi sula toono na, koroŋ ki toono. Mi sombe Anutu ipei iti ma tamaŋga mini, inako kulindi ambai pa mbotŋana tabe takam su kar saamba i. \p \v 45 Sua ki Merere iso ta kembei: Adam, ta tomtom mataana kana na, Anutu iuri ma imaŋga mataana iyaryaara. Mi Adam kaimer kana \f + \fr 15:45 \ft Adam kaimer kana na, Krisi tau. Mi ves 47 ipaati be Adam ta iwe ru pa na.\f* na, ni bubuŋana ta irao ikam ti ma tombot matanda yaryaara.\x + \xo 15:45 \xt Un 2:7; Yo 5:21, 6:33,39-54,63; Ro 5:15+\x* \v 46 Tana mbotŋana ta ki Bubuŋana i tabe takam su kar saamba, ina imuuŋgu som. Pa mbotŋana ki toono ta ipet muŋgu, mana mbotŋana ta ki Bubuŋana i. \v 47 Adam mataana kana na, Anutu imbuuzi pa toono. Tana ni tomtom toono kana men. Mi Adam ta iwe ru pa na, ni imar pa kar saamba.\x + \xo 15:47 \xt Un 3:19; Yo 3:13,31\x* \v 48 Wal toono kan na, zin kembei tomtom ta Anutu imbuuzi pa toono na. Mi zin wal tabe tila pa kar saamba i, nako tiwe kembei Ni ta imar pa saamba na. \v 49 Iŋgi iti ruŋgundu ma mbotŋana kiti kembei tomtom ta ipet pa toono na. Mi kaimer, nako ruŋgundu ma mbotŋana kiti iwe kembei Ni ta imar pa saamba na.\x + \xo 15:49 \xt Un 5:3; Ro 8:29+; 1Yo 3:2\x* \p \v 50 O niom toŋmatiziŋ tio, nio aŋso kat piom ta kembei: Kulindi ta ki toono ti, ina irao be ikam mbotŋana ta ki kar saamba i na som. Bela itoori, to irao ikam mbotŋana tana. Pa kar saamba ramaki ka koroŋ ta boozomen na, tizanzaana som. Tana koroŋ ta izanzaana i, ina irao ikam mbotŋana ta ki kar saamba i na som.\x + \xo 15:50 \xt Yo 3:5+\x* \s1 Meeteŋana mburaana kola imap \p \v 51-52 Keleŋ. Iŋgi be aŋso yom pa koroŋ ta muŋgu ike, mi iŋgi Anutu iswe ma ipet mat kek. Iti ta boozomen ko temetmeete som. Pa sombe mbeŋ kaimer ipet, mi twiiri kaimer kana itaŋ, nako bil pa tamen mi Anutu itooro iti lup. To zin meeteŋan ko timaŋga raama kulin munŋaana ta irao isaana mini som. Mi iti ta matanda yaryaara i na, Anutu ko itooro iti tomini.\x + \xo 15:51-52 \xt Mt 24:31; Pil 3:21; 1Tes 4:15+\x* \v 53-54 Pa kulindi ta izanzaana ma imeete i, bela itooro ma iwe koroŋ ndabokŋana ta irao isaana mini som. Mi bela iwe koroŋ mata yaryaaraŋana ta irao imeete mini som. Mbulu tana iso ipet, to Anutu sua kini iur ŋonoono. Sua ta kembei: “Anutu, ni ilip kek. Pa ipambiriizi meeteŋana ma imap kat.”\x + \xo 15:53-54 \xt Yesa 25:8; 2Kor 5:4; Ibr 2:14+; Tur 20:14\x* \q1 \v 55 O meeteŋana, mburom iŋgoi? Nu rao lip na som! \q1 O meeteŋana, nu lem izi iŋgoi tabe ŋgal zin tomtom pa i? Som.\x + \xo 15:55 \xt Hos 13:14\x* \v 56 Pa izi ki meeteŋana na, sanaana. Mi sanaana ikamam mburaana la ki tutu.\x + \xo 15:56 \xt Un 3:3; Ro 3:19,20, 4:15, 5:12+, 7:5,13\x* \v 57 Tamen iti tapakur Anutu mi lelende ambai pini! Pa Merere kiti Yesu Krisi ndomoono piti, tana ni ikamam ti ma tiliplip pa zin koroŋ tana.\x + \xo 15:57 \xt Ro 8:37; 2Kor 2:14; 1Yo 5:4+\x* \p \v 58 Tana niom toŋmatiziŋ tio ta leleŋ piom ilip na, kemender mbolŋana. Kezem kosa sa ma itok yom pepe. Mi motoyom siŋsiŋ pa uraata ki Merere pa mazwaana ta boozomen. Pa niom kuute: Uraata ta kakamam pini na, kakamam sorok som. Kola iur ŋonoono.\x + \xo 15:58 \xt 1Kor 3:8; 2Pe 3:14; Tur 14:13\x* \c 16 \s1 Paulus iso pa pat tabe zin Korin tiyogeege pa wal ki Krisi ta timbot ŋoobo su Yerusalem na \p \v 1 Ayo, nio leŋ sua ri pa pat tabe koyogeege pa Krisi wal kini potomŋan ta timbot ŋoobo su Yerusalem a. Zaala ta nio aŋur pizin lupŋana ki Anutu ta timbot lele pakaana ki Galesia na, niom tomini irao koto. \x + \xo 16:1 \xt Ŋgo 24:17; Ro 15:25+; 2Kor 8:1–9:15\x* \v 2 Wik ta boozomen, aigule mataana kana iso ipet, na niom tataŋa bela ku'urur pat tiom pakan ta kakam pa wik tana na ila lae. Naso ipet ma iwe boozoŋana. Beso aŋma to aŋkam men. Kokena kakam ta kembei som, mi aŋma to aŋboboobo yom pa. Ina ambai som. \x + \xo 16:2 \xt Ŋgo 20:7\x* \v 3 Sombe aŋma, to ituyom kuur wal pakan ta kere zin kembei tirao na, be tikam pat tana ma ila pizin Yerusalem kan. Mi nio ko aŋbeede sua sotaaraŋana pakan pa wal tana be tikam mi tila raama. \v 4 Mi sombe aŋre kembei ambai be nio tomini aŋla, nako niamŋan mi amla. \s1 Paulus isombe ila ma ire zin Korin \p \v 5 Iŋgi nio aŋso aŋla aŋre zin Masedonia kan. Tana ko aŋla aŋre zin muŋgu, tona aŋma ma aŋre yom. \v 6 Mi aŋso ko itiŋan tombotmbot ma moloŋana ri. Tana ko aŋbot tiom ma irao gorgor ki lomoŋana imap, tona niom irao kere yo pa pai tio, mi kuur yo ma aŋla pa lele swoi tabe aŋla pa i. \v 7 Tana sombe Merere leleene, na nio leleŋ be itiŋan tombotmbot ma moloŋana ri. Pa leleŋ be aŋlou yom men mi aŋla pepe. \v 8 Tamen ko aŋbot men su kar Epesus ti muŋgu ma irao lupŋana biibi ki Pentekos. \v 9 Pa iŋgi Merere ikaaga kat kataama pio be aŋkam uraata biibi isu kar ti. Mi uraata tio iurur ŋonoono. Tamen wal boozo tizorzooro yo tomini. \x + \xo 16:9 \xt 2Kor 2:12; Kol 4:3; Tur 3:8\x* \s1 Paulus isotaara zin pa Timoti mi Apolos \p \v 10 Sombe Timoti ima ma ipet tiom, na kere be kakami ma leleyom ambai pini. Kokena imoto. Pa ni ikamam uraata ki Merere kembei ta nio i. \x + \xo 16:10 \xt 1Kor 4:17\x* \v 11 Tana tomtom sa mata pasomi pepe. Mi sombe imaŋga mini pa pai, na ku'uuli. Naso ila raama leleene ambai, mi imiili ma imar. Pa nio iŋgi aŋzza i mi toŋmatiziŋ kiti pakan. \p \v 12 Mi toŋmatiziŋ kiti Apolos na, nio aŋpombolmboli be ziŋan toŋmatiziŋ kiti pakan tima ma tire yom. Tamen ni leleene be ima ta buri i som. Mi ko ire le mazwaana sa, to ima ire yom. \s1 Sua pemetŋana \p \v 13 Motoyom izze, kemender mbolŋana, mi kikiskis urlaŋana tiom. Mi kaparaama ma tuŋ mi kombotmbot. \x + \xo 16:13 \xt Mbo 31:24; Ep 6:10; Pil 1:27; Kol 1:11; 1Tes 5:6\x* \v 14 Mi mbulu tiom ta boozomen bela iswe kembei ku'urur leleyom pizin tomtom. \x + \xo 16:14 \xt 1Kor 14:1; 1Pe 4:8\x* \p \v 15 Niom kuute: Setepanas ziŋan wal kini, ta tiwe mataana piom Akaia koyom ma tiurla. Mi zin tizem kat zitun pa Anutu wal kini potomŋan mi timbesmbeeze pizin. \x + \xo 16:15 \xt 1Kor 1:16\x* \v 16 Wal ta kembei, ziŋan wal boozomen ta tigabgaaba zin mi timbelmbel uraata pa Merere na, aŋso aŋpombol yom be kombot la kopon mbarman, mi keleŋ la kalŋan. \x + \xo 16:16 \xt Pil 2:29; 1Tes 5:12; 1Tim 5:17; Ibr 13:17\x* \p \v 17 Indeeŋe Setepanas ma Portunatus mi Akaikus timar tipet tio na, tikam yo ma tau leleŋ ambai kat. Pa tikam niom Korin ruŋguyom, mi timar ma tiuulu yo. \v 18 Tana zin tikam yo ma leleŋ ambai, kembei ta tikam yom tomini ma leleyom ambai. Wal ta kembei na, kapakur zin. \p \v 19 Lupŋana ki Krisi ta timbot pa lele pakaana ki Asia ti na, tikam aigule kizin piom. Mi Akwila ma Prisila ziŋan wal ki Krisi ta tiluplup zin pa suŋŋana lela ruumu kizin na, zin tomini tikam aigule piom pa Merere zaana. \x + \xo 16:19 \xt Ŋgo 18:2,18,26; Ro 16:3,5\x* \v 20 Mi zin toŋmatiziŋ ki Krisi ta niamŋan ambotmbot i na, zin ta boozomen tikam aigule kizin piom tomini. \p Niom ta boozomen toŋmatiziŋ ki Krisi. Tana leleyom ambai par piom mi kaparteege nomoyom. \x + \xo 16:20 \xt Ro 16:16\x* \p \v 21 Iŋgi nio Paulus ituŋ ta aŋbeede sua tiŋgi. Aŋkam aigule tio piom. \x + \xo 16:21 \xt Kol 4:18; 2Tes 3:17\x* \p \v 22 Sombe tomtom sa leleene pa Merere som, na Anutu kete malmalŋana kini ko imbotmbot se kini. \p O Merere, mar lak! \p \v 23 Kampeŋana ki Merere Yesu ko ise tiom. \p \v 24 Mi nio aŋso piom ta kembei: Itiŋan Yesu Krisi tulup ti ma tewe tamen kek, tana nio leleŋ piom ta boozomen.