\id REV - Madak Bible [mmx] -Papua New Guinea 2011 (DBL 2015) \h Lisilimet \toc2 Lisilimet \toc1 Lisilimet \toc3 Li \mt1 Lisilimet \mt2 Lisilimet At Ne Jon \imt1 Levelinga Loklox Axasep \imt2 Lumaares 95–96 A.D. \ip Melemu at lanmet at ne Iesu la luruturut teren uto vana at laxalibet lavanna sangaun kopla lavanna sangaun mi lavalimo lenmaares ga men pe i la ne Jon ga malagan i na lovoang ti lotu. Jon ga vara i do mo lotu na lolos tinotno, mila limixin munepen diga lox asongot limixin at ne Moroa mumu levereven kisip atdi ri ne Iesu Karisito i ngan Leeme Silok. I se ne Jon ga nemen at loogu xokoxo to at losoxan Patimos, Moroa ga lox i xusu na ven lisilimet la ga lox ase i mi lempanga salai naba vot melemu. Keneng ap mo lisilimet Iesu ga vas asi lolos at ne Satan mi mo lentaba lavamunepen bok min, la ga lox ase ne Jon do nedik ua ata nunu at ne Iesu ataba nemen to vana at laxalibet. \iot Lengkot silok keneng at na lubuk \io1 \ior 1:1-8\ior* Jon ga lox aonon lavapaase momo ren ti limixin. \io1 \ior 1:9–3:22\ior* Jon ga ven Leeme Silok keneng at lisilimet. \io1 \ior 4:1–8:1\ior* Jon ga ven levenmumuat mo naba vot. \io1 \ior 8:2–11:19\ior* Jon ga ven lavanuti levenangelo. \io1 \ior 12:1–13:18\ior* Satan la luradi vapaase ren diga ravasu. \io1 \ior 14:1-20\ior* Lanasip naba sele utut kepe limixin kakapmek. \io1 \ior 15:1–16:21\ior* Lavanuti levesongsongot silok. \io1 \ior 17:1–20:10\ior* Moroa naba lok li ne Satan at laxao. \io1 \ior 20:11-15\ior* Laaleng ete. \io1 \ior 21:1–22:21\ior* Laxalibet maxat mi lavatbung menemen maxat. \c 1 \s1 Lavapaase Axasep \p \v 1 \x * \xo 1:1 \xt Dan 2:28-29; Li 1:19; 22:6\x*Anaa lovoang, ni lisilimet boro at ne Iesu Karisito, ne Moroa ga raba i min, kusu na lox ase lavasaxaruki ren mi lempanga salai mo naba vot soso mun. La ne Iesu ga riki laangelo ren kusu na vaase axasev i ri ne Jon, lasaxaruki ren, \v 2 la neni naba tong asu mo lempanga axap ni ga ven i. La anai, ni levelinga boro at ne Moroa, la mumu bok mo levelinga ruturun ne Iesu Karisito ga vaase i. \v 3 \x * \xo 1:3 \xt Li 22:7,10\x*Luvukat ti mo laradi do na us na levempapaase ali, la luvukat bok tinedi di ronga na levelinga, la di mu asu levelinga ik lok keneng at na lovoang. Mila levenaleng ira auret pam ti na lempanga naba vot. \s1 Lavapaase Momo \p \v 4 \x * \xo 1:4 \xt Pas 3:14-15; Li 1:8; 3:1; 4:5,8; 5:6; 11:17; 16:5\x*Nenia ne Jon, a malagan na levelinga tinemi lavanuti leventaogu lotu mik lok at lenep silok Asia. \p Letaba nabalamu la lenmila at ne Moroa nak lok eburu minimi. Neni ga nemen gano, i nemen lingina la naba vot bok melemu. La lavapaase momo bok tinemi boro at lavanuti leventoonan, mo di tu ro melamgo at loxonin orong at ne Moroa. \v 5 \x * \xo 1:5 \xt Jo 18:37; Kl 1:18; Sam 89:27; Li 3:14; 17:14; 1 Jo 1:7; 4:10\x*La lavapaase momo bok boro at ne Iesu Karisito, neni laradi ruturun at lavapaase ruturun la neni lara avot mo ne Moroa ga lox axatu kaxat amlong i basinge lanmet. La ni Lamgomgo at lavaorong at na lavatbung menemen. \p Ne Iesu ga balamu nedik la ga lox asepmus dik basinge laxakapmek mi mo lada ren. \v 6 \x * \xo 1:6 \xt 1 Pi 2:5,9; Li 5:10; 20:6\x*La ga lok li nedik ngan lavamaasa at Linintoo ren, kusu dik tana lok lugugu at ne Moroa, ne Temen. Ata emi asu mi ne Iesu, lisisixam mi lolos axap teren. Neni naba nemen amisik. I ruturun. \v 7 \x * \xo 1:7 \xt Mt 24:30; Jo 19:34-37\x*Mina reven avukat tin. Neni mo naba vot eburu mi loxontakabu, la larabung mixin axap eburu minedi diga vaxarem i at laxaba, dinaba ven lovotpot teren. La limixin axap at na lavatbung menemen dinabang teng mumu i. La nai naba ravasu ruturun kuren. I ruturun. \p \v 8 \x * \xo 1:8 \xt Li 1:4; 15:3; 21:6; 22:13\x*Moroa, Leeme Silok ga lok keretna, “Nenia mun Lurutu Kaxat la Lumumupit at lempanga axap. Nia aga nemen gano, a nemen lingina, la anaba vot bok melemu. Nenia Lanaraavuk.” \s1 Levelinga Ri Ne Jon \p \v 9 \x * \xo 1:9 \xt Li 6:9\x*Nenia ne Jon, neton nemi limixin mi nunu at ne Iesu. La nenia na ap kip levesongsongot eburu minimi. Nedik eburu lavaanat at Linintoo ren. Ata tu tuxuruxun at lununu atdik, do nedik ata ekip tangarang mi levesongsongot. \p Nenia agak lok at losoxan to Patimos, nia aga nemen go ngan laradi xokoxo mila nia aga tong asu Lagale Lavavang at ne Moroa mi levelinga ruturun at ne Iesu. \v 10 At lara laaleng, ni laaleng at Leeme Silok, Loroonan at ne Moroa ga suxuna ia, la aga silimet tang ka ne Iesu. La keneng at na lisilimet, aga ronga laxaka linga silok to melemu rak, gang teng ngan luru. \v 11 La mo laxaka linga ga lok, “Una lok kaka lugun la una malagan asu na lempanga nenu unaba ven i. La una lox aonon i uto at lavanuti leventaogu lotu, tara uto Epesas, la tara uto Smena, la tara uto Pegamam, la tara uto Taiataira, la tara uto Sadis, la tara uto Piladelpia, la tara bok uto Lodisia.” \p \v 12 Aga rem gili kusu ana ven i do nege mo laradi ga paase ria, la aga ven lavanuti levenbabao gol gak lok. \v 13 \x * \xo 1:13 \xt Dan 7:13; 10:5\x*La kantubu at nom levenbabao lara laradi ga tu go, neni ga lok ngan Laradi Mevana, ga sigaara mi lavanga singsiga baalom, la loxontamon tantanan ga is korop lobongobong teren min. \v 14 \x * \xo 1:14 \xt Dan 7:9; 10:6; Li 2:18; 19:12\x*La lavatlak teren eburu mi levengkabinim teren gan bun aleng tinotno, ga ngan lovopaxanao i sovosok. La luxatli ren ga babao ngan laxao bokbolot. \v 15 La luxangkedek teren ga ngangao ngan loxonuat, no laxao i an amemeles i. La laxaka linga ren ga reng ngan lenaonkaka at lavatdan silok it los ukopok. \v 16 \x * \xo 1:16 \xt Ib 4:12; Li 1:20; 2:12,16; 19:15,21\x*At lekngen tino, neni gam tebeng lavanuti larapenti, la to at lungusno lavarise sepsep ga anan evan gak lok teren. La lemeren ga lok ngan laxangking i soosoo bobonot mi lolos teren. \p \v 17 Se nia aga ven i, aga subu midi saparap luxangkedek teren la nia aga met aroo. Ketla ni ga sogo tu rak mi lekngen tino, la ga lok tia, “Nemen gat uta marat. Nenia mun Lurutu Kaxat la Lumumupit. \v 18 \x * \xo 1:18 \xt Ais 44:6; 48:12; Li 2:8; 22:13\x*Nenia mun Luntoo Avolo. Aga met pam, ketla nanga a ruuna ka lorooro kopmen taxavaxap teren. La a ruuna bok lolos mavana at lanmet kusu ana suang lumusmaragu at lanmet, la a ruuna lolos mavana at lanmet la a lok tatao lumusmaragu ro Edesa. \p \v 19 \x * \xo 1:19 \xt Li 1:1\x*Kuren la una malagan asu lempanga salai u ven pam i la lempanga salai mo naba vot melemu. \v 20 \x * \xo 1:20 \xt Li 1:16; 2:1; 3:1\x*Levelinga alipe at lavasuun at lavanuti larapenti nenu u ven i de saparap lakngak tino, di lok katling lavanuti nedi lubung angelo dik lok tatao mo lavanuti leventaogu lotu. La lavanuti levenbabao gol, di ru katling nom lavanuti leventaogu lotu.”\fig Lavanuti levenbabao|alt="7 candlesticks" src="wa04002b.tif" size="col" loc="Rev 1:12 or Rev 1:12,20; 2:1" copy="UBS (Wade)" ref="Li 1:12,20; 2:1" \fig* \c 2 \s1 Lempapaase Uto Saparap Limixin Lotu Ro Epesas \p \v 1 \x * \xo 2:1 \xt Li 1:16,20\x*Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ti laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Epesas. \p Na levelinga boro ap mo lara im tebeng lavanuti larapenti at lekngen tino la neni it pas kantubu at lavanuti levenbabao gol. \v 2 \x * \xo 2:2 \xt Li 2:19; 3:1,8,15; 1 Jo 4:1\x*Akleklen lorooro atnimi, la aklen bok leven gugu lolos atnimi la aklen i do mi tu atmatkun kantubu at levesongsongot mo nemi mip kiv i. Aklen box i do mixo esuuxun mi limixin kakapmek, la mira lok tong pen pam nedi di lok do nedi mo luvuttadi vavang. Ketla mira long lenget ka i do nedi limixin kaxarang. \v 3 Aklen i do nemi mira tu tuxuruxun pam at lununu atnimi, la migap kip levesongsongot mi lomomo, mo levesongsongot mumu laasen tarak, la mixo molo xepe lununu atnimi.\fig Levelotu To Asia|alt="map of churches" src="Madak_SevenChurches.pdf" size="col" loc="Rev 2:1–3:14" copy="SIL" ref="Li 2:3" \fig* \p \v 4 Ketla a ruuna na lempapaase mumu nimi at levempanga miga lox i, kopmen na lox avukat. Lavavara atnimi ria kopmen na lolos kerekngan miga vavara avor ia at laaleng miga ravasu ngan limixin nunu. \v 5 \x * \xo 2:5 \xt Li 2:16,22; 3:3,19\x*Mina doma bilong ti mo lavavara avot atnimi ria, kusu mina ven kibis i do mira subu vam basinge ia. La mina leeng tinotno la minamlong ti mo leveloklok nunuan nemi miga lox avor i. Mo do mi noxo leeng, anaba vot saparap nimi la ana lok kepe nom lababao atnimi. \v 6 \x * \xo 2:6 \xt Sam 139:21\x*Ketla lara lavanga mo, nia a lok momo minimi ren, mila mi xopara aleng mo leveloklok kakapmek atnedi limixin di mumu asu ne Nikolaus. La nenia bok axo vara rino mo loklok. \p \v 7 \x * \xo 2:7 \xt Lur 2:9; Li 22:2,14,19\x*Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu. Do tara i tu tuxuruxun la it pas asi lolos at laxakapmek, anaba lox epovo i rin kusu ni na anan at levempeven at luuna at lorooro, mo ik lok to at lagale lemenemen at ne Moroa.” \s1 Lempapaase Uto Saparap Limixin Lotu To Smena \p \v 8 \x * \xo 2:8 \xt Li 1:17\x*Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu to Smena. \p Anai ni levelinga ap mo Lara neni Lurutu Kaxat la Lumumupit, mo ga met ketla gara roo xat amlong pam. \v 9 \x * \xo 2:9 \xt 2 Ko 11:14-15; Je 2:5; Li 3:9\x*Aklen levesongsongot nemi mip kiv i, la aklen i do mit kis pakpakes. Ketla nemi mip novos aleng mi lempanga boro vana at laxalibet. Aklen levelinga xaxarang atnedi limixin di tong i rinimi do nedi me Judaia. Ketla kopmen, nedi mun limixin di lotu saparap ne Satan. \v 10 \x * \xo 2:10 \xt Mt 10:28; 2 Ti 4:8; Je 1:12; Li 3:11\x*Nemen mita marat ap mo levenmumuat minabap kiv i. Mina ronga i na, Satan naba lok li teventaba atnemi ri loklok tong, la naba lok li teventaba atnimi at loogu xokoxo. La minabap kip mo levesongsongot at lasangaun aleng mun. Mina tu atmatkun mi lununu atnimi saparav ia, keke i do miba met mumu i, la anaba raba nemi mi lorooro avolo ngan lavatbungorong tinimi. \p \v 11 \x * \xo 2:11 \xt Li 20:14; 21:8\x*Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu. Do tara i tu tuxuruxun keneng at levenmumuat, neni noxo suma rinotno lanmet sepsev agepura.” \s1 Lempapaase Uto Saparap Limixin Lotu Ro Pegamam \p \v 12 \x * \xo 2:12 \xt Ais 49:2; Li 1:16\x*La Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Pegamam. \p Anai levelinga boro ap mo laradi i ruuna lavarise sepsep i anan evan. \v 13 \x * \xo 2:13 \xt Li 3:8\x*Akleklen i do mik lok at lemenemen, ne Satan i nemen keneng teren ngan lamgomgo. Ketla mim tebeng alolos laasen tarak. La nemi xopmen mi goxo soxope lununu atnimi ap mo levenaleng ne Antipas ga uu ren. Neni ga nemen ngan laradi ruturun la laradi vapaase asu levelinga rak. Limixin at ne Satan diga sev i dom kantubu at lemenemen silok atnimi, nom ne Satan i nemen teren. \p \v 14 \x * \xo 2:14 \xt Kex 22–24; 25:1-2; 31:16; 2 Pi 2:15\x*Ketla a ruuna lempapaase lixilik mun mumu nimi at lempanga mi lox i kopmen na lox avukat. Lentaba atnimi dom dim tebeng alolos levenanasa at ne Balam, mo ga lox ase ne Balak kusu na sar asoogong limixin me Israel ti laxakapmek. Ni ga tong i ridi do dina anan leveluxa laplavang ri lempoovo moroa la ni ga sar asoogong di kusu dina lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot. \v 15 La lentaba luvuttadi bok kantubu atnimi di mumu asu levenanasa at ne Nikolaus. \v 16 \x * \xo 2:16 \xt Li 1:16; 3:11; 22:7,12,20\x*Kuren la mina leeng tinotno. Mo do mi noxo leeng, anaba vot soso mun la ana esep eburu midi mi lavarise sepsep naba sixisu mede at langsuk. \p \v 17 \x * \xo 2:17 \xt Pas 16:4,14-15; Jo 6:48-50; Ais 62:2; Li 3:12; 19:12\x*Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat kusu neni na ronga na levelinga Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu. Ti mo lara do i tu tuxuruxun la it pas asi amisik laxakapmek, anaba raba i mi leveluxa boro vana at laxalibet, laasen teren lamaana, no i nemen alipe. La anaba raba box i mi luuat bunbun, eburu mi laasen maxat, mo nabak lok at luuat bunbun. Kopmen teta naklen mo laasen, ketla mo laradi xusuk mun naba ruuna ka mo luuat nabaklen i.” \s1 Lempapaase Uto Saparap Limixin Lotu Ro Taiataira \p \v 18 \x * \xo 2:18 \xt Li 1:14-15\x*La Leeme Silok ga lok bok, “Una malagan bok na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu to Taiataira. \p Anai levelinga boro at ne Nitna ne Moroa, luxatli ren i babao ngan laxao bokbolot, la luxangkedek teren i ngangao ngan loxonuat, laxao i an amemeles i. \v 19 Akleklen lorooro atnimi, la aklen bok labalamu atnimi la lununu atnimi, la leveloklok nunuan atnimi. Aklen levesongsongot nemi mip kiv i, la mo leveloklok nunuan atnimi at na levenaleng i buaang aleng ti mo leveloklok nunuan nemi miga lox i ap mo levenaleng miga ravasu ngan limixin nunu. \p \v 20 \x * \xo 2:20 \xt 1 Lav 16:31; 2 Lav 9:22; Li 2:14\x*Ketla axo lok momo minimi mumu i na. Mira siam kaka nom latkin ne Jesebel, i tong i do neni latkin papaase ali at ne Moroa. Ketla neni i sar asoogong limixin tarak ti lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot la i lok nedi kusu dina anan leveluxa diplavang min ti lempoovo moroa. \v 21 Ara tong taba vam nom latkin mi levenaleng kusu ni na leeng basinge nom loklok kakapmek, ketla i xopara. \v 22 Kuren la anaba sev i mi levesongsongot silok, la nedi digang longka i, anaba lok li nedi at losongsongot silok do nedi di noxo leeng basinge leveloklok kakapmek ap mo latkin. \v 23 \x * \xo 2:23 \xt Sam 7:9; Jer 11:20; 17:10; 2 Ti 4:14; Li 20:12-13\x*La anaba sev amet bok laxamdak teren. La limixin axap di nunu dinabaklen i do nenia ne Penasiak, aklen lorooro at limixin axap la anaba vorang laxakapmek atnemi mi levesongsongot i epovo at loklok at legetgesa radi. \v 24 Ketla lentaba limixin nunu atnimi dom Taiataira mixo lok momo at nom laanasa at ne Jesebel. Mixo siam ka laanasa ren la miga ke xepe bok mo levenanasa mumuat di tong i do levendomdoma alipe at ne Satan. Nenia a noxo tong bok tevelinga lolos tinimi xusu mina mu asu i. \v 25 \x * \xo 2:25 \xt Li 3:11\x*Ketla na legesa vanga xusuk mun, minam tebeng lolos mo lorooro nunuan atnimi, se at lomlong tarak. \p \v 26 \x * \xo 2:26 \xt Sam 2:8-9\x*Do tara i tu atmatkun la it pas asi lolos at laxakapmek la i lox epovo lavavara rak se at laxavaxap at na lavatbung menemen, anaba raba i mi lolos kusu tim gomgonga ridi buaang limixin at na lavatbung menemen. \v 27 \x * \xo 2:27 \xt Li 12:5\x*I lok ngan ne Tamak ne Moroa ga raba ia mi lolos kusu nia anam gomgonga limixin. Anai i lok ngan nom levelinga at Lovoang Kaala, i lok keretna, \q1 ‘La neni nabam gomgonga di mi lakdak aen i lolos, la neni naba sep povorok nedi ngan lengkong sosopen kangka i reporok.’ \rq Sam 2:9\rq* \m \v 28 \x * \xo 2:28 \xt Li 22:16\x*La nia anaba raba bok nedi limixin tarak mi lentian. \v 29 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at levelinga Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.” \c 3 \s1 Lempapaase Uto Saparap Limixin Lotu Ro Sadis \p \v 1 \x * \xo 3:1 \xt Li 1:4,16; 2:2\x*La Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan i na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Sadis. \p Anai levelinga boro ap mo laradi i ruuna lavanuti leventoonan dik lok to melamgo at ne Moroa, la im tebeng lavanuti larapenti. Akleklen leveloklok atnimi. Limixin di lok do mi ruuna lorooro, ketla kopmen, mi ruuna mun lanmet. \v 2 Araklen pam i do lorooro atnimi xopmen na mu asu lavavara at ne Moroa rak. Kuren la mina xatu kaxat basinge mo lanmet la mina lox alolos mo lorooro. Lavanga mina met epopolo. \v 3 \x * \xo 3:3 \xt Li 2:5; 1 Ts 5:2\x*Mina doxoma bilong ti mo levenanasa miga ronga ka vam i, la mina mu asu i. La mina leeng tinotno basinge mo leveloklok kakapmek atnimi. Mo do mi noxo xatu kaxat basinge mo laxakapmek, anaba vot pasa nimi ngan laradi xipkip pilo, la nemi xa mi noxoklen loxonaleng potpot tarak. \p \v 4 \x * \xo 3:4 \xt Ju 1:23\x*Ketla lentaba mun atnimi ro Sadis kopmen di goxo lok laxakapmek. Nedi mo dinaba sigaara mi levesingsiga bunbun la dinaba emu minia mila nedi mo di epovo rinotno. \v 5 \x * \xo 3:5 \xt Mt 10:32; Lu 10:20; Li 3:18\x*La nedi di tu atmatkun at lununu atdi, nedi bok dinaba sigaara mi levesingsiga bunbun. Nia xopmen tinotno a noxo lok kepe levenasen atdi ro at lubuk at lorooro, ketla nia anaba tong i ri ne Tamak eburu mi lubung angelo ren do nedi limixin tarak. \v 6 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.” \s1 Lempapaase Uto Saparap Limixin Lotu Ro Piladelpia \p \v 7 \x * \xo 3:7 \xt Ais 22:22\x*Leeme Silok ga lok bok tia, “Una malagan na levelinga ri laangelo ik lok tatao limixin lotu dik lok to Piladelpia. \p Anaa levelinga neni boro at laradi i melemelengan la i ruturun. La neni im tebeng lengki at ne Devit, loorong megano. Mo lengki i susuang lumusmaragu at Linintoo at ne Moroa. Mo lumusmaragu neni i susuang i, kopmen tara na epovo xusu na vi pe i, la mo lumusmaragu neni i vi pe i, ixo epovo do tara na suang i. \p \v 8 \x * \xo 3:8 \xt 1 Ko 16:9; Li 2:2\x*Akleklen leveloklok atnimi. Ketla mina ronga i na, ara suang taba vam nimi mi lumusmaragu, la ixo epovo do tara na sat pe i. Aklen i do nemi mi ruuna lolos lixilik mene la aklen box i do nemi migang tonga res at levelinga rak, la kopmen migoxo sok tixirixes laasen tarak. \v 9 \x * \xo 3:9 \xt Li 2:9; Ais 45:14; 49:23; 60:14\x*Lentaba limixin mo di tong i do nedi me Judaia, ketla kopmen, nedi lavaanat babala la nedi limixin di lotu saparap ne Satan. Anaba lok nedi la dina vot pasa nimi la dina xis tiktikbu mi lempatgulom atdi dom melamgo atnimi la dinaba tong asu i do nenia a balamu aleng tinotno nimi. \v 10 \x * \xo 3:10 \xt Lu 21:19; 2 Ti 2:12\x*Nemi miga momo ri mumu asu levelinga rak, ga lok keretna, ‘Mina tu atmatkun kantubu at levenmumuat.’ Kuren la anaba lok kepe nimi basinge nom levenmaares mumuat mo naba vot at na lavatbung menemen, kusu na lok tong pen limixin axap. \p \v 11 \x * \xo 3:11 \xt Li 2:10,16\x*Anaba vot soso mun. Minam tebeng alolos mo lununu atnimi kusu tara noxo xip pilo ka mo lempatbungorong atnimi. \v 12 \x * \xo 3:12 \xt Ais 62:2; 65:15; Isi 48:35; Li 14:1; 21:2\x*Do tara na tu tuxuruxun, anaba lox i ngan luxus una at loogu laplavang at ne Moroa rak, la ixo epovo rinotno do neni naba vas su basinge i. Anaba malagan li laasen at ne Moroa rak teren la laasen orong bok at lemenemen silok at ne Moroa rak. Mo lemenemen silok, ni Jerusalem maxat mo naba ravasi boro vana at laxalibet basinge ne Moroa rak. La anaba malagan bok laasen maxat tarak go ren. \v 13 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.” \s1 Lempapaase Uto Saparap Limixin Lotu Ro Lodisia \p \v 14 \x * \xo 3:14 \xt Li 1:5; 19:11; Kl 1:15\x*La Leeme Silok ga lok bok tia xeretna, “Una malagan na levelinga ti laangelo ik lok tatao limixin lotu ro Lodisia. \p Anaa levelinga boro at ne Luruturun, ni Laradi Ruturun i tong asu levelinga at ne Moroa la ni Lamgomgo at luruntudum li at ne Moroa. \v 15 \x * \xo 3:15 \xt Ro 12:11; Li 2:2\x*Aklen leveloklok atnimi la aklen i do lodomdoma atnimi xopmen naplivi ri lok lugugu at ne Moroa. A vara i do lotu atnimi naplivi aleng kopla na mumudut tinotno. \v 16 Kuren la nenia anaba riki xepe nimi basinge ia mila nemi mik lok kantubu, lotu atnimi kopmen naplivi la kopmen na mumudut tinotno. \v 17 \x * \xo 3:17 \xt Ose 12:8; 1 Ko 4:8; Lu 12:21\x*Nemi mi tong i do, ‘Nema mo map novos aleng la ma ruuna lempanga axap la maxok pakes bok ti tempanga.’ \p Ketla mixoklen i do nemi limixin etaba la mi baava. Nemi mi lok ngan limixin pakpakes, lengkatli atdi i main, la dik lok beleben. \v 18 \x * \xo 3:18 \xt Ais 55:1; Je 2:5; Li 3:5; 4:4; 16:15\x*Kuren la a tong lolos i na rinimi do mina un ka logol nunuan mede rak. Ni logol laxao in tin pes levenmexexe basinge i la imgames aleng. La kerepmo minabap novos aleng. Mina un ka bok levesingsigaara bunbun kusu minaba etara pe lengkot mamangan atnimi min, kusu mi noxok lok beleben. Mina un ka bok levendan momonok kusu minaba saba li i dom at lengkatli atnimi, kusu mina reven. \p \v 19 \x * \xo 3:19 \xt 1 Ko 11:32; Li 2:5\x*Nedi nia a balamu di, a vaase aronga di la a lox aleeng di. Kuren la nemi bok mina doma avukat la mina leeng. \v 20 \x * \xo 3:20 \xt Jo 14:23; 1 Jo 2:24\x*Mina ronga i na. A tu ro at lumusmaragu la ap dipdi. Do tara i ronga xibis laxaka rak la na suang lumusmaragu, anaba vubeles ukeneng at loogu ren la mana anan eburu. \p \v 21 \x * \xo 3:21 \xt Mt 19:28\x*Do tara na tu atmatkun at lununu ren la it pas asi lolos at laxakapmek, anaba mulus ka i xusu ni nabat kis eburu minia ro at loxonin orong tarak, kerekngan ia aga sak tup mi lavamunepen minia la nanga nia at kis eburu mi ne Tamak to at loxonin orong teren. \v 22 Do lubaalung mo at tara, i lox avukat do neni na ronga res at na levelinga at Loroonan at ne Moroa i tong asu i ri limixin lotu.” \c 4 \s1 Loxonin Orong At Ne Moroa Ro Vana At Laxalibet \p \v 1 \x * \xo 4:1 \xt Li 1:1,10\x*Melemu at na, aga ven manga lara lisilimet. Maxeneng teren aga ven lara lumusmaragu ga rem suang to vana at laxalibet. La aga ronga laxaka at Lara xerekngan no avot nia aga ronga i, gang teng ngan luru. Ga lok tia, “Ude vana u, la ana lox ase u mi lempanga naba rupot melemu at nai.” \v 2 \x * \xo 4:2 \xt Sam 47:8; Ais 6:1; Li 4:9\x*La soso mun Loroonan at ne Moroa ga suxuna ia, la to at laxalibet loxonin orong mo gak lok mi Lara gat kis teren. \v 3 \x * \xo 4:3 \xt Isi 1:28\x*La mo laradi gat kis teren, neni ga milik ngan tinotno limikmilik at la jespa, loxonuat gamgames i memele la ga milik bok ngan lakanilian, loxonuat gamgames i memele aleng ngan lada. La laxaburi gak lok kangkan mo loxonin orong ga milik ngan la emeral, loxonuat gamgames i mamaxa. \p \v 4 \x * \xo 4:4 \xt Ais 24:23; Li 3:18; 6:11\x*La legepu sangaun mi lavanuet bok lengkot kitkis orong gak lok kangkan mo loxonin orong la legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo digat kis teren. Diga sigaara mi levesingsiga bunbun la lempatbungorong i gol gak lok to at lempatlak atnedi. \v 5 \x * \xo 4:5 \xt Isi 1:13; Li 1:4; 8:5; 11:19; 16:18\x*Boro at nom loxonin orong, langangao at lavanga i mam ga ravasu. La nia aga ronga leretepaavat ga oon, la to melamgo at nom loxonin lavanuti levenbabao mo ga babao. Nedi lavanuti leventoonan at ne Moroa. \v 6 \x * \xo 4:6 \xt Isi 1:5-10,22; 10:14\x*La to melamgo ap mo loxonin orong, lara lavanga bok mo ga milik ngan ta langsangan liriong silok ga xasep aleng la ga silok ngan lavatdan kis. \p La lavanuet levempanga rooro diga tu kangkan amisik loxonin orong, diga umsu mi laxangkatli to melamgo la to melemu bok. \v 7 Lara avot ga lok ngan la laion, lara sepsev agepura ga lok ngan lubulumaxao, lara sepsev avantun ga ruuna lamakmaran at lavatlak at laradi, la lara sepsev avanuet ga ven ngan lamaalom taptava. \v 8 \x * \xo 4:8 \xt Ais 6:2,3; Isi 1:18; 10:12; Li 1:4,8\x*Ti nom lavanuet levempanga rooro dik lox amisik, nedi getgesara diga ruuna lavanna levempapa, diga umsu mi levengkatli digak lok at lengkot axap la to bok maxopok at levempapa atdi. La at levenaleng kangking la kanimin kopmen dina xap ti tong na levelinga, \q1 “I melemelengan, i melemelengan, i melemelengan. Neni Leeme Silok ne Moroa la Lanaraavuk. Ni ga nemen ganoxa la i nemen mo, la naba vot bok melemu.” \rq Ais 6:2-3\rq* \m \v 9 \x * \xo 4:9 \xt Dan 4:34; 6:26; 12:7; Li 4:2,10\x*La mo lavanuet levempanga rooro di tong asu amisik leemi asu la lasinorong la levelinga rotong avukat ti mo Lara it kis amisik to at loxonin orong teren. La ni naba rooro amisik. Do dina tong i nom, \v 10 \x * \xo 4:10 \xt Li 4:9; 5:1,7,13; 6:16; 7:10,15; 19:4; 21:5\x*mo legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo dit kis tiktikbu mi lempatgulom atdi to melamgo at ne Moroa mo it kis at loxonin orong teren la di lotu parap ne Moroa naba rooro amisik la kopmen taxavaxap teren. La di lok li lempatbungorong atdi ro melamgo at loxonin la di lok keretna, \q1 \v 11 “Moroa, Leeme Silok atnama, nenu xusuk mun u epovo na lok kaka leemi asu, lasinorong mi lolos, mila nenu uga rudum li lempanga axap. La at lavavara mun taram uga rudum li di la uga lok li di xusu dina rooro.” \c 5 \s1 Lanasip Ga Lok Ka Lugun Linga Boro At Ne Moroa \p \v 1 \x * \xo 5:1 \xt Li 4:2,10; Ais 29:11; Isi 2:9-10\x*Melemu nia aga ven lugun linga ro at lekngen tino ap mo Lara gat kis to at loxonin orong. Mo lugun linga ga umsu mi levenmamalagan to melamgo la to bok melemu ren, digam lut avarang i mi lavanuti levelumlut. \v 2 La nia aga ven laangelo lolos gap kup silok mi lususue xeretna, “Nege i epovo do na ba kaxat na levelumlut la na obes na lugun linga?” \v 3 Ketla goxopmen teta ro vana at laxalibet kopla de xopok at lavatbung menemen kopla ro maxopok at lavatkangka gita epovo xusu na obes mo lugun linga la gita us mo levelinga ga nemen keneng teren. \v 4 La nia agang teng aleng mila kopmen teta gita epovo xusu gita obes i nom lugun linga la ri us mo levelinga. \v 5 \x * \xo 5:5 \xt Lur 49:9; Ais 11:1,10; Li 22:16\x*Melemu lara atdi luvuttadi amgomgo ga lok tia, “Nemen utang teng. Mo laion, ni at libibinat at ne Juda, la livisik li at ne Devit, neni ira but asi vam lavamunepen min, la neni mun i epovo ri sak korop mo lavanuti levelumlut la na obes mo lugun linga.” \p \v 6 \x * \xo 5:6 \xt Sak 4:10; Jo 1:36; Li 1:4; 5:12; 13:8\x*La aga ven lara Lanasip ga tu kantubu rinotno at nom loxonin orong, la mo lavanuet levempanga rooro eburu mi loxongkulao amgomgo diga tu kangkan i. Lanasip ga tu, ga ven ngan ta do limixin diga sev amet pam i. Neni ga ruuna lavanuti levengkom la lavanuti levengkatli, nedi leventoonan mo ne Moroa ga riki asi di ri lengkot axap at na lavatbung menemen. \v 7 \x * \xo 5:7 \xt Li 4:2,10\x*La mo Lanasip gat pas la ga lok ka mo lugun linga boro at lekngen tino at ne Moroa, mo gat kis at loxonin orong. \v 8 \x * \xo 5:8 \xt Li 8:3-4; 14:2; 15:2; Sam 141:2\x*Neni ga lok ka mo lugun linga, la nom lavanuet levempanga rooro eburu mi nom legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi ro melamgo at Lanasip. Nedi getgesara digam tebeng lengkon taaleng eburu mi leventingtigon gol mo ga umsu mi levempavaxan una so mavak. Ni ga ru katling levesingising atnedi limixin at ne Moroa. \v 9 \x * \xo 5:9 \xt Sam 33:3; 40:3; 96:1; 144:9; Li 14:3\x*La nom lavanuet levempanga rooro eburu minedi loxongkulao amgomgo diga vixan lara loxompixan maxat, i lok keretna, \q1 “Nenu u epovo rinotno xusu una lok ka lugun linga la una ba kaxat kepe mo levelumlut teren mila limixin diga sev amer u. Ketla uga roo xat amlong la at nom mun lada ram uga un ka amlong limixin ti ne Moroa. Nedi at levenabung mixin axap la boro bok at levempapaase vetpes, la boro bok at lenbantuxu vetpes, la boro bok at larabibinat petpes. \v 10 \x * \xo 5:10 \xt Pas 19:6; Ais 61:6; Li 1:6; 20:6; 22:5\x*La uga lok katling di ngan lavamaasa at Linintoo ram kusu dina lok lugugu at ne Moroa, la dinabam gomgonga limixin axap at na lavatbung menemen ngan limixin amgomgo atdi.” \p \v 11 \x * \xo 5:11 \xt Dan 7:10; Ib 12:22\x*Melemu aga milik la aga ronga buaang nedi laxanangelo, diga umsu aleng la a goxo epovo xusu ana us di. Diga tu kangkan mo loxonin orong eburu mi lavanuet levempanga rooro la loxongkulao amgomgo. \v 12 \x * \xo 5:12 \xt 1 Let 29:11; Li 5:6\x*La diga vixan silok keretna, \q1 “Lanasip, no limixin diga sev amer i. Neni i epovo rinotno xusu na ruuna ka lolos, lapnovos, lakleklen, lasinorong, leemi asu la leveloklox anarong.” \p \v 13 \x * \xo 5:13 \xt 1 Let 29:11; Li 4:2,10\x*Melemu aga ronga leemi asu boro at lempanga axap ne Moroa ga rudum li di, nedi limixin eburu mi levempanga mi lavanuet kangkedek atdi, la nedi bok lempanga at laxalibet la lempanga nade xopok at lavatbung menemen la lempanga bok dik lok keneng at lebelen laxangka la lempanga dik lok at lebelen laras. Diga vixan, \q1 “Ti mo Lara it kis at loxonin orong la ti Lanasip bok, ma raba numu mi leveloklox anarong, lasinorong, leemi asu la lolos na nemen amisik la kopmen taxavaxap teren.” \m \v 14 La mo lavanuet levempanga rooro diga lok, “I ruturun.” La mo loxongkulao amgomgo diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga lotu parap ne Moroa eburu mi Lanasip. \c 6 \s1 Lanasip Ga Ba Kaxat Kepe Levelumlut At Lugun Linga \p \v 1 \x * \xo 6:1 \xt Li 4:6; 5:1\x*Melemu aga ven Lanasip ga ba kaxat kepe lumlut avot at nom lavanuti levelumlut. La aga ronga lara atnedi lavanuet levempanga rooro ga vaase silok ngan leretepaavat ga lok ti lara, “Ude u.” \v 2 \x * \xo 6:2 \xt Sak 1:8; 6:1-6\x*La nia aga milik kaxat la aga ven lavaros bunbun, la mo laradi gat kis teren, neni gam tebeng labanara. La ni ga lok ka lavatbungorong, la ni ga sixit kaxat uto at lengkot axap at na lavatbung menemen ngan ta laradi esep kusu na sev asi limixin munepen min. \p \v 3 La melemu Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev agepura. La aga ronga lavanga rooro sepsev agepura ga lok ti lara, “Ude u.” \v 4 La lara lavaros manga ga vas su, ga memele aleng. La mo laradi gat kis teren, ga lok ka lolos kusu na lok kepe lumulum kantubu at limixin at na lavatbung menemen, kusu limixin dinaba esev amet. La neni ga lok ka bok lavarise sepsep i baalom aleng. \p \v 5 La melemu Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev avantun. La aga ronga lavanga rooro sepsev avantun ga lok ti lara, “Ude u!” La aga ven lara lavaros ga bibi aleng, la mo laradi gat kis teren gam tebeng lisikel to at lekngen. \v 6 La aga ronga lavanga ga lok ngan laxaka linga boro xantubu ap mo lavanuet levempanga rooro, ga lok, “I epovo do una lox aurut luunun at lempanga anan. Legesa buxom piao ni luunun lixilik ti laradi i gugu at leges aleng. La lavantun buxom balirais ni luunun lixilik ti laradi i gugu at leges aleng. Ketla nemen uta lok kapmek ladan momonok la laxadan vaen.” \p \v 7 La Lanasip ga ba kaxat kepe levelumlut sepsev avanuet. La aga ronga laxaka linga at lavanga rooro sepsev avanuet ga lok ti lara, “Ude u.” \v 8 \x * \xo 6:8 \xt Jer 15:1-3; Isi 5:12,17; 14:21; 33:27\x*La nia aga milik kaxat, la aga ven lara lavaros ga ngangan la mo laradi gat kis teren, laasen teren ne Lanmet. La lara ga mumu ro melemu, laasen teren ne Edesa. La duga lok ka lolos mavana at lenep i sepsev avanuet at limixin axap at na lavatbung menemen, kusu duna sev amet di keneng at levenesep silok. La loroxo la levenanmeres silok la levempanga mi lavanuet kangkedek atdi dinaba sev amet bok limixin. \p \v 9 La Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev avalimo. La aga ven uto saparap loxonin laplavang la maxopok teren aga ven labaroonan at limixin nunu diga met gano. Limixin diga sev amet di mila diga tong asu levelinga at ne Moroa la levelinga ruturun at ne Iesu Karisito. \v 10 \x * \xo 6:10 \xt Li 16:7; Lal 32:43; Sam 79:10\x*Digap kup silok mi laxaka linga xeretna, “Moroa, nenu Lanaraavuk la u melemelengan la u ruturun aleng. Lingisa ba uba vaxaru li limixin at lavapaase la una sev amet di ri vorang laniu nema maga ekip tangarang min?” \v 11 \x * \xo 6:11 \xt Li 3:18; 7:9,13; 19:14\x*La nedi getgesara diga lok kaka levesingsigaara bunbun la diga lok ka levelinga do dina ngangais be la dina lox amas, se limixin dina sep bok tentaba at luvutneton di eburu mi lavasaxaruki xerekngan nedi diga uu. Do luutus at nom limixin na epovo, Moroa naba vorang laniu atnedi axap. \p \v 12 \x * \xo 6:12 \xt Mt 24:29; Gu 2:20; Li 8:12\x*La aga ven Lanasip ga ba kaxat kepe manga levelumlut sepsev avanna. La langne silok ga vot, la laxangking gak maxat ngan lavanga singsiga limixin di lox i mi laxabinim bibi at lavatme. La lagaaling axap kopmen goxo soosoo axasep bok ba, ketla ga soosoo memeles ngan ta lada. \v 13 \x * \xo 6:13 \xt Ais 34:4\x*La laxampenti boro vana at laxalibet diga subu si ukopok ti lavatbung menemen kerekngan lempeven at luuna pik mo i mada vam, im subu si do lamanman silok it mas i. \v 14 \x * \xo 6:14 \xt Ais 34:4; Li 16:20\x*La lamavangkap ga sonao ngan lugun diga vegun i, la lempatkaana axap eburu mi levesoxan diga vas kaxat uto vetpes. \p \v 15 \x * \xo 6:15 \xt Ais 2:10,19,21\x*Melemu lavaorong at lavatbung menemen la limixin amgomgo la luvuttadi amgomgo at limixin esep, la limixin dip novos la limixin lolos, la nedi bok lavasaxaruki la limixin bok kopmen di lavasaxaruki, diga lipe ro at laratabuang la ro xantubu at lempattaavut silok to at larakaana. \v 16 \x * \xo 6:16 \xt Lu 23:30; Li 4:2,10\x*Digap kup ti lempatkaana mi lemparuat keretna, “Mina subu pavaa nama la mina lox alipe nama basinge mo laradi it kis to at loxonin orong la basinge bok lebelemamao, Lanasip naba lox asu i rinama. \v 17 \x * \xo 6:17 \xt Jol 2:11; Nam 1:6; Mal 3:2\x*Mila mo laaleng silok at lebelemamao atdu nanga ira vot pam la ixo epovo xusu tara naba ekini min.” \c 7 \s1 Limixin Boro Israel (144,000) \p \v 1 \x * \xo 7:1 \xt Jer 49:36; Dan 7:2\x*Melemu at nai nia aga ven lavanuet lubungangelo diga tu ro at lavanuet mesuluk at na lavatbung menemen, digam tebeng alis lavanuet laramera manman at lavatbung menemen kusu lamanman noxot mas lavatbung menemen kopla laras kopla larauna. \v 2 La nia aga ven manga lara laangelo ga vas su boro at loxot, laxangking it losu e. Neni gap kip lavanga loklok katling at ne Moroa, Luntoo Avolo. La ni gap kup mi laxaka silok ti mo lavanuet lubungangelo diga lok ka lolos kusu ti lok kapmek lavatkangka eburu mi laras. \v 3 \x * \xo 7:3 \xt Isi 9:4,6; Li 9:4\x*La ni ga lok, “Nemen mita lok kapmek lavatkangka kopla laras kopla larauna, ise do mana lok li loklok katling to at levenmang at lavasaxaruki at ne Moroa.” \v 4 \x * \xo 7:4 \xt Li 14:1,3\x*La diga tong i ria do leexes atdi axap mo limixin diga ruuna loklok katling at ne Moroa ro at levenmang atdi ga epovo at legesa sangaun kobot mi lavanuet sangaun mi lavanuet larabin sangsangaun kobot (144,000). Nedi at lasangaun mi legepura larabibinat me Israel. \p \v 5 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) diga lok katling di at libibinat at ne Juda; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Ruben; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Gat. \v 6 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Asa; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Napitali; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Manase. \v 7 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Simion; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Levi; lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Isaka. \v 8 Lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Sebulon, lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Josep, la lasangaun mi legepura larabin sangsangaun kobot (12,000) at libibinat at ne Beniamin. \s1 Buaang Limixin Diga Sigaara Levempanga Singsiga Bunbun \p \v 9 \x * \xo 7:9 \xt Li 3:18\x*Melemu at nai aga ven buaang nedi limixin, ixo epovo do tara na us nedi. Nedi boro at lengkot axap at na lavatbung menemen, la at larabibinat axap la at levenasen bantuxu axap la boro at lempapaase axap, diga tu ro melamgo at loxonin orong la to melamgo bok at Lanasip. Diga sigaara mi levempanga singsiga bunbun. La digam tebeng lempavaxan bisi at levengkikngen di. \v 10 \x * \xo 7:10 \xt Sam 3:8; Li 4:2,10\x*La digap kup silok keretna, “Loklox arooro boro at ne Moroa, mo it kis at loxonin orong teren la boro bok at Lanasip.” \p \v 11 La mo lubungangelo axap diga tu kangkan loxonin orong la nedi legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo eburu mi lavanuet levempanga rooro, diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi ro melamgo at loxonin orong la diga lotu parap ne Moroa. \v 12 \x * \xo 7:12 \xt Li 5:12; 11:17\x*Diga lok keretna, \q1 “Tuturun pam. Loklox anarong, la leemi asu, lakleklen, luvukat, la lasinorong, mi lolos ti ne Moroa atdik amisik la kopmen taxavaxap teren. Tuturun tinotno.” \p \v 13 \x * \xo 7:13 \xt Li 3:18\x*La lara atnedi loxongkulao amgomgo ga sue ia, “Nege di na limixin di sigaara mi levesingsiga bunbun, la di laa rinotno meva?” \p \v 14 \x * \xo 7:14 \xt Mt 24:21\x*La aga lok tin keretna, “Leeme silok. Axoklen i, nenu uklen i.” \p La ni ga lok tia, “Nedi na limixin digap tavasu basinge mo levenmaares, laxanmumuat solo ga vot teren. La dira gos pam levesingsigaara atdi mi lada at Lanasip la dira lox anbun axap pam i. \v 15 \x * \xo 7:15 \xt Li 4:2,10\x*Kuren la di tu amisik to melamgo at loxonin orong at ne Moroa la di gugu amisik tin at lengkangking mi lengkanimin keneng ap mo loogu laplavang teren. La ne Moroa, mo it kis at nom loxonin orong, neni naba lok tatao avukat di ro xeneng at loogu ren. \v 16 \x * \xo 7:16 \xt Ais 49:10\x*Di noxo roxo bok ba, la di noxo minu bok ba. La laxangking noxo soosoo lolos bok ba mavana atdi la liplivi at laxangking noxo sep polo ridi. \v 17 \x * \xo 7:17 \xt Sam 23:2; Ais 25:8; Jo 10:11; Li 5:6; 21:4\x*Mila Lanasip mo ik lok kantubu at loxonin orong, neni naba lok tatao di kerekngan laradi ik lok tatao levesipsip teren. La neni naba sat kaka nedi uto at levendan tooro i puuvut su la ne Moroa naba lok kepe axap levengkamkabili dan basinge lengkatli atnedi.” \c 8 \s1 Lanasip Ga Ba Kaxat Kepe Levelumlut Sepsev Avanuti \p \v 1 \x * \xo 8:1 \xt Abk 2:20\x*La Lanasip ga ba kaxat kepe levelumlut sepsev avanuti, la lenmila aoon ga nemen to vana at laxalibet at lavantun sangaun minit. \p \v 2 La aga ven lavanuti lubungangelo mo di tu amisik to melamgo at ne Moroa, la diga lok ka lavanuti leventu. \p \v 3 \x * \xo 8:3 \xt Li 5:8; 9:13; Pas 30:1-3\x*La lara laangelo vetpes, mo gam tebeng logol tingtigon kusu ti xotos levempavaxan una mavak, neni ga vot la ga tu saparap loxonin laplavang to melamgo at ne Moroa. La ni ga lok ka laxampavaxan una kusu na xotos i ri ne Moroa la ga raba bok ne Moroa mi levesingising at limixin teren. Neni ga lox i na ap mo loxonin i gol aleng, ga tu ro melamgo at loxonin orong at ne Moroa. \v 4 \x * \xo 8:4 \xt Li 5:8\x*La lusuxa at nom levempavaxan una mavak ga urut boro at lekngen mo laangelo uto vana saparap ne Moroa eburu mi mo levesingising atnedi limixin at ne Moroa. \v 5 \x * \xo 8:5 \xt Mas 16:12; Pas 19:16-19; Li 4:5; 11:19; 16:18\x*La laangelo ga lok ka lavattingtigon la ga suxa i mi laxao boro at loxonin laplavang la ga lu asi min uto at laxangka, la leretepaavat ga repat aoon mi lavanga ga mam eburu mi langne silok. \s1 Lubungangelo Diga Mas Leventu Atnedi \p \v 6 Melemu mo lavanuti lubungangelo diga gagas mi lavanuti laratu atnedi kusu dina mas di. \v 7 \x * \xo 8:7 \xt Pas 9:23-26; Isi 38:22; Jol 2:30\x*Laangelo avot ga mas mo luru ren. La lengkos uat gan bun aleng eburu mi laxao ga subu ukopok ti laxangka eburu mi lada. La lenep sepsev avantun at laxangka ga aan axap mi laxao la lenep sepsev avantun bok at larauna ga aan axap mi laxao la lempivilis avukat ga an axap. \p \v 8 \x * \xo 8:8 \xt Pas 7:20-21\x*La laangelo sepsev agepura ga mas luru ren, la mo lara lavanga ga lok ngan lavattaavut silok, laxao gak lok teren, lara ga lu asi min uto xopok at laras. La lenep sepsev avantun at laras ga vee da. \v 9 La lenep sepsev avantun at lempanga axap di rooro at lebelen laras diga met. La lenep sepsev avantun at levempatmon diga lok kapmek. \p \v 10 La laangelo sepsev avantun ga mas luru ren la langsangan lavatpenti ga subu si boro vana at laxalibet ga ngangao lolos ngan loxonaros kao silok, la ga subu at lenep sepsev avantun at larataadan. \v 11 \x * \xo 8:11 \xt Jer 9:15\x*Laasen ap mo lenti ne Laksoxobi. Lenep sepsev avantun at laradan axap ga so mamao. Buaang nedi limixin diga in ap mo laradan diga met, mila mo levendan ga rem gili la ga so mamao. \p \v 12 \x * \xo 8:12 \xt Li 6:12-13\x*La laangelo sepsev avanuet ga mas luru ren la laxangking la lagaaling la larapenti, lara ga sep di la lenep sepsev avantun at laxangking ga buxumin, la lenep sepsev avantun bok at lagaaling ga buxumin, la lenep sepsev avantun at larapenti goxo soosoo. Lenep sepsev avantun at levenaleng kangking, laxangking kopmen goxo soosoo. La lenep sepsev avantun at levenaleng kanimin, lagaaling kopmen goxo soosoo bok. \p \v 13 \x * \xo 8:13 \xt Li 9:12; 11:14\x*Nia aga reven i na, la aga ronga lamaalom, gang teng lolos to vana at lamavangkap la ni gang teng keretna, “Naba lok kapmek aleng, naba lok kapmek aleng tinedi limixin di rooro at na lavatbung menemen, mila levenmumuat lolos naba vot at loxonaleng mo lavantun lubungangelo dina mas laratu atdi la mo loxonaleng ira auret ta.” \c 9 \p \v 1 \x * \xo 9:1 \xt Li 20:1\x*La laangelo sepsev avalimo ga mas mo luru ren la aga ven lenti no xopok at laxangka ga subu si vam boro vana lamavangkap. La mo lenti ga lok ka lengki ri suang lumusmaragu at lemeroon. \v 2 \x * \xo 9:2 \xt Lur 19:28; Pas 19:18; Jol 2:2,10\x*La ni ga suang lumusmaragu at lemeroon la lusuxa ga ravasu ngan lusuxa at langsangan laxao. La mo lusuxa ga vula pe laxangking eburu mi lamavangkap la laxangking goxo epovo ri soosoo. \p \v 3 \x * \xo 9:3 \xt Pas 10:12,15\x*La laxanasku ga ravasu boro at lusuxa uto at laxangka, la diga lok ka lolos ngan lolos at laksoxomet at na lavatkangka. \v 4 \x * \xo 9:4 \xt Li 7:3\x*La diga lok ka levelinga do nemen gat di guta lok kapmek lempivilis at na lavatkangka kopla levenasen ang bok, kopla levenuna. Ketla dina lox asongot mene limixin, kopmen di goxo ruuna loklok katling at ne Moroa ro at levenmang atdi. \v 5 La diga lok ka lolos kusu ti lox asongot nedi at lavalimo gaaling mun, ketla nemen gat di guta sev amet di. Mo losongsongot nedi diga suma i, ga lok ngan losongsongot at laksoxomet do i bi asongot laradi. \v 6 \x * \xo 9:6 \xt Jop 3:21; Jer 8:3; Li 6:16\x*La keneng ap mo lavalimo gaaling limixin dinabam suma mo losongsongot silok la dinaba vara ri lanmet, ketla di noxo suma ka i. Dinaba vara meremet ketla lanmet naba oo basinge di. \p \v 7 \x * \xo 9:7 \xt Jol 2:4\x*Mo laxanasku diga ven ngan laxanos diga gagas kusu ti leesep. La to at lempatlak atdi diga siga lempatbungorong, ga lok ngan logol. La levenmeren diga lok ngan levenmeren at luvuttadi. \v 8 \x * \xo 9:8 \xt Jol 1:6\x*Lengkabinim atdi ga baalom ngan lengkabinim at lavakin la levesangsa atdi ga lok ngan levesangsa at laion. \v 9 \x * \xo 9:9 \xt Jol 2:5\x*Diga siga pe lenbongobong atdi mi levempanga singsiga aen. La lasasang at levempapa atdi ga lok ngan lasasang at laxanos eburu mi laxangkaris digak sixit uto at leesep. \v 10 La diga ruuna bok levenatketke la ga soxobi ngan at levenaksoxomet. La mo lolos ti sev asongot gak lok at levenatketke atdi la diga epovo na lox asongot limixin keneng ap mo lavalimo gaaling. \v 11 Diga ruuna loorong, neni laangelo ik lok tatao lemeroon. Laasen teren keneng at lavapaase Ibru do ne Abadon la at lavapaase Grik do ne Apolion. Lavasuun at na laasen do “Laradi sesele utut kepe.” \p \v 12 \x * \xo 9:12 \xt Li 8:13\x*Lumumuat avot mo gara xap pam, ketla legepu mumuat move gara vot bok. \p \v 13 \x * \xo 9:13 \xt Li 8:3\x*La laangelo sepsev avanna ga mas luru ren, la aga ronga laxaka linga boro at lavanuet mesuluk ap mo loxonin laplavang i gol la i tu ro melamgo at ne Moroa. \v 14 \x * \xo 9:14 \xt Li 16:12\x*La ni ga lok ti mo laangelo sepsev avanna xeretna, “Una soxomus asu lavanuet lubungangelo mo dik lok at loogu xokoxo to at ladan silok Iupretis.” \v 15 \x * \xo 9:15 \xt Li 8:7-12\x*Ni ga soxomus asu mo lavanuet lubungangelo la mo diga gagas ti mo loxonatat aleng ap mo laaleng ap mo lagaaling la ap mo lamaares kusu dina sev amet lenep sepsev avantun at limixin axap. \v 16 La aga ronga luutus at limixin esep ga buaang aleng, digat kis at laxanos atdi ga epovo at legepu sangaun kobot milion. (200,000,000) \p \v 17 La keneng at na lisilimet tarak aga ven mo laxanos la mo luvuttadi digat kis atdi diga siga pe lenbongobong atdi, mi levempanga singsiga aen mo ga memele aleng, la ga mamaxa ngan la sapai, ni loxonuat gamgames i mamaxa. La nom lempanga singsiga ga ngangan bok ngan salpa, mo i lok ngan laxakup ngangan. La lempatlak ap mo laxanos ga lok ngan lempatlak at laxan laion, la laxao eburu mi lusuxa la lasalpa ga ravasu boro at levenngusno atdi. \v 18 La na lavantun levempanga, laxao, lusuxa, la lasalpa ga sev amet lenep sepsev avantun at limixin axap. \v 19 Lolos ap mo laxanos gak lok to at levenngusno atdi, la to at levenatketke atdi. Mo levenatketke atdi ga lok ngan lempasii la diga ruuna lempatlak atdi kusu dina sev asongot limixin min. \p \v 20 \x * \xo 9:20 \xt Li 16:9,11; Ais 2:8,20; 1 Ko 10:19-20; Sam 115:4-7; 135:15-17; Dan 5:23\x*La nedi limixin di goxo met ap mo levesongsongot, kopmen di goxo leeng basinge leveloklok kakapmek atdi. La move di goxo xap ti lotu saparap lubunggas la lempoovo moroa diga xovox i mi levenuat ngan logol, la siliva la borons la levenuat petpes bok la levengkonuna, mo lempanga dixo epovo do dina reven la dinang tonga la dinat pas. \v 21 La kopmen bok nedi limixin di goxo leeng basinge loklok ti sev amet tadi, la lengkot at lemenemen (magic) la loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot la loklok kipkip pilo. \c 10 \s1 Laangelo La Lugun Linga Lixilik \p \v 1 Melemu aga ven manga lara laangelo lolos ga si boro vana at laxalibet. La loxontakabu ga itis i ngan lavanga singsigaara, la laxaburi gak lok to mavana at lavatlak teren. La lemeren ga soosoo ngan laxangking la luxangkedek teren ga lok ngan legepu xus una, laxao gak lok teren. \v 2 To at lekngen neni gam tebeng loxon gun linga lixilik mo ga repalas pam. La laxangkedek tino ren ni ga vaxaru i ro at laras la laxangkedek kia ren ni ga vaxaru i ro at laxangka. \v 3 La ni ga xup mi laxaka linga silok ga lok ngan lavatlaion im booro lolos. Neni ga xup kerepmo la lavanuti levempanga tepaavat diga vaase porang i. \v 4 \x * \xo 10:4 \xt Dan 8:26; 12:4,9\x*Aga gagas kusu ana malagan mo levelinga diga tong i. Ketla aga ronga laxaka linga at Lara ro vana at laxalibet ga lok tia, “Nemen uta malagan mo levelinga atdi, ni na nemen alipe mun.” \p \v 5 \x * \xo 10:5 \xt Lal 32:40; Dan 12:7\x*La mo laangelo aga ven i, ga tu ro at laras la to at laxangka, ga song urut mi lekngen tino upana ri laxalibet, \v 6 \x * \xo 10:6 \xt Nem 9:6; Sam 146:6\x*la ga vangpe mi laasen at ne Moroa mo i rooro amisik la kopmen taxavaxap teren, la ga rudum li laxalibet la lempanga dik lok teren, la lavatkangka la lempanga dik lok teren, la laras la lempanga dik lok keneng teren. Ni ga lok keretna, “Moroa kopmen noxo ngais abao.” \v 7 \x * \xo 10:7 \xt Dan 9:6,10; Amo 3:7\x*Ketla laangelo sepsev avanuti naba mas luru ren, la ne Moroa naba lox asoorun mo lodoxoma alipe ren, kerekngan neni gara tong axasep pam i ri lavaeme vapaase ali ren, nedi lavaanat saxaruki ren. \v 8 La mo laxaka linga nia aga ronga avor i, ga paase ria boro vana at laxalibet, ga lok manga ria, “Unat pas la una lok ka lugun linga mo i repalas pam la mo ik lok at lekngen laangelo mo i tu ro at laras la laxangka.” \p \v 9 \x * \xo 10:9 \xt Isi 2:8; 3:1-3\x*La aga vot pasa mo laangelo la aga sue i mi lugun linga kusu na raba ia min. La ni ga lok tia, “Una lok ka na lugun linga la una anan i. Naba so mamao to at labalam ketla ro at langsum ni naba so avukat ngan limisiu.” \v 10 Aga lok ka mo lugun linga lixilik boro at lekngen laangelo la aga an i, la ni ga lok ngan tinotno ladan misiu ro at langsuk. Se aga linge i, ni ga so mamao ro at labalak. \v 11 La laangelo ga lok tia, “Mo manga una tong asu levelinga at ne Moroa mumu laxanabung mixin solo, levennep silok i buaang, la levempapaase la lavaorong.” \c 11 \s1 Moroa Ga Riki Legepu Radi Xusu Duna Vavang \p \v 1 \x * \xo 11:1 \xt Isi 40:3; Sak 2:1-2\x*La mo laangelo ga raba ia mi lakdak soksoxovo, la ni ga lok tia, “Unat pas la una soxovo loogu laplavang at ne Moroa la loxonin laplavang keneng teren, la una us bok nedi di lotu go. \v 2 \x * \xo 11:2 \xt Lu 21:24; Li 12:6; 13:5\x*Ketla nemen uta soxovo lemelua ik lok kangkan mo loogu laplavang, mila nom lemelua ik lok ti limixin kopmen di me Judaia. La nedi dinabat pas axangka lemenemen kaala Jerusalem at lavanuet sangaun mi legepu gaaling. \v 3 La nia anaba riki aonon luradi vapaase rak mi lolos kusu duna vavang mi levelinga rak ap mo legesa abin sangsangaun kobot mi legepu sangaun kobot mi lavanna sangaun aleng (1,260). La dunaba siga mun lengkontamon gurusek at limixin di duudu.” \p \v 4 \x * \xo 11:4 \xt Sak 4:3,11-14\x*Mo luradi vapaase, nedu legepu una olip la nedu bok lubabao di tu gagas to melamgo at ne Moroa, ni lo Moroa at na lavatbung menemen. \v 5 \x * \xo 11:5 \xt 2 Sml 22:9; 2 Lav 1:10; Sam 97:3; Jer 5:14\x*La do tara na lok tong i xusu na sep du, laxao naba soli su boro at lungusno du, la naba rin asonao lavamunepen midu. La at na mun langas do tara na lok tong i xusu na sep du, neni naba met kerepmo. \v 6 \x * \xo 11:6 \xt 1 Lav 17:1; Pas 7:17-20; 1 Sml 4:8\x*Dunaba ruuna lolos kusu ti rupe larakabu la noxo vot ap mo levenaleng do nedu dunaba vavang teren, la dunaba ruuna bok lolos kusu duna ba gili levendan ti lada. La dunaba ruuna bok lolos tip sep amisik limixin at na lavatbung menemen mi levenasen songsongot axap, mo do duba vara i do duna lox amisix i. \p \v 7 \x * \xo 11:7 \xt Dan 7:21; Li 12:17; 13:1,7; 17:8\x*Do duna lox axap mo lugugu ri vaase asu levelinga at ne Moroa, lara lavatpanga sio mi lavanuet kangkedek teren naba vasu ap mo lemeroon la naba esep mi mo luradi at ne Moroa la naba ranga alis du la na sev amet du. \v 8 \x * \xo 11:8 \xt Lu 13:34\x*La lubantuxu atdu nabak midi ro at langas ap mo lemenemen silok, ap mo mun loxot Leeme Silok atdu ga met at laxaba ve. Luasen poovo ap mo lemenemen ne Sodom la ne Isip. \v 9 La limixin boro at levengkot axap, la larabibinat, la levempapaase, la levenbantuxu dinaba reven lubantuxu atdu at lavantun mi loxon atat aleng la di noxo mulus kusu dina lok li lubantuxu atdu at lamaaut. \v 10 La limixin axap at lavatbung menemen dinaba momo aleng mumu lanmet atdu. Dinaba lok larapeluxa silok la dinaba etaba ela mi leventamtaba atdi. Lavasuun teren do na luradi vapaase dunaba lok buaang levempanga songsongot mavana at limixin. \p \v 11 \x * \xo 11:11 \xt Isi 37:5,10\x*Ketla melemu at lavantun mi loxon atat levenaleng, Moroa naba raba mamas du, la dunaba xatu kaxat. La nedi limixin dinaba ven du, dinaba marat aleng. \v 12 \x * \xo 11:12 \xt 2 Lav 2:11\x*La na luradi vapaase dunaba ronga Lara na vaase ridu boro vana at laxalibet la na lok, “Ude numu vana.” La dunaba urut uto vana at laxalibet keneng at loxontakabu, la limixin munepen midu mo dinaba tu la dina reven du. \p \v 13 \x * \xo 11:13 \xt Li 8:5; 16:18\x*La ap mo mun loxonaleng langsangan langne naba vot, la lenep i sepsev asangaun ap mo laraogu xeneng ap mo lemenemen silok naba rem tereve axap. La lavanuti larabin sangsangaun kobot (7000) limixin dinaba met at nom langne. La nedi limixin dinaba roo su ap mo langne dinaba marat aleng tinotno la dina emi asu mi ne Moroa no vana at laxalibet. \p \v 14 \x * \xo 11:14 \xt Li 9:12\x*La mo lumumuat sepsev agepura nanga ira xap, ketla lumumuat sepsev avantun move la i auret do na vot. \s1 Laangelo Sepsev Avanuti \p \v 15 \x * \xo 11:15 \xt Pas 15:18; Sam 10:16; 145:13; Dan 2:44; Obe 21\x*La laangelo sepsev avanuti ga mas luru ren, la aga ronga laxaka linga silok at lentaba to vana at laxalibet ga lok keretna, \p “Amonga Leeme Silok atdik eburu mi Lanarong teren du ruka i xusu dunabam gomgonga na lavatbung menemen. La nedu dunabam gomgonga amisix i la kopmen taxavaxap teren.” \rq Sam 145:13\rq* \m \v 16 \x * \xo 11:16 \xt Li 4:4,10\x*La nedi legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo mo digat kis at levengkonin orong atdi to melamgo at ne Moroa, diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga lotu parap ne Moroa. \v 17 \x * \xo 11:17 \xt Li 1:4,8; 15:3\x*Diga lok keretna, \q1 “Ma tong avukat tu, Leeme Silok, ne Moroa nu Lanaraavuk. Mo uga nemen gano la u nemen bok lingina, mila ura gu asu vam mi langsangan lolos taram la ura ruka vam lamgomgonga ram at na lavatbung menemen. \v 18 \x * \xo 11:18 \xt Sam 2:1; 46:6; Ro 2:5; Li 9:5; 20:11-13; Sam 115:13\x*Nedi lavamolon diga musak teng tino, ketla laaleng ira vot pam kusu una lox asuusu lebelemamao ram, la unaba lok li limixin digara met pam at lavapaase. Ni laaleng bok kusu unaba raba luunun avukat ti lavaeme vapaase ali ram. Nedi lavasaxaruki ram la tinedi limixin nunu la nedi bok dik lok ngangao at laasen taram. Nedi limixin kopmen tevenasen silok atdi la nedi bok di ruuna levenasen silok. La laaleng ira vot pam kusu una sele utut kepe nedi limixin diga lok kapmek lixitkis nunuan at na lavatbung menemen.” \p \v 19 \x * \xo 11:19 \xt Ib 9:4; Li 8:5; 15:5; 16:21\x*Melemu at na, loogu laplavang at ne Moroa ga rem suang to vana at laxalibet, la limixin diga ven lobokis kaala, mo ga lok katling lekabus maxat at ne Moroa. La limixin diga ven lavanga ga mam etitit, la diga ronga leretepaavat gak lox epasum la diga suma lavarangne silok la lengkos uat gan bun aleng ga subu. \c 12 \s1 Latkin La Ne Satan \p \v 1 Lara loklok katling silok ga ravasu to vana at lamavangkap. Lara latkin ga rupot, laxangking ga itis i ngan lisingsigaara ren, la lagaaling gak lok to maxopok at luxangkedek teren, la ni ga siga lasangaun mi legepura larapenti ro at lavatlak teren ngan lavatbungorong. \v 2 \x * \xo 12:2 \xt Mai 4:10\x*Neni ga balan madak, la ga auret ta do na visik, la losongsongot teren ga lolos la neni ga reng. \p \v 3 \x * \xo 12:3 \xt Dan 7:7\x*La lara loklok katling bok ga ravasu to vana at lamavangkap. Lara langsangan lavattulaava memele ga rupot. Ni ga ruuna lavanuti lempatlak la lasangaun lempatkom, la lavanuti lempatbungorong gak lok at nom lavanuti lempatlak teren. \v 4 \x * \xo 12:4 \xt Dan 8:10\x*Latketke ren ga rev asi lenep sepsev avantun at larapenti boro vana at laxalibet la ga lu asi midi ude xopok at lavatkangka. La na lavattulaava ga tu ro melamgo at nom latkin kusu neni na anan lamdak teren do ni na visik asu i. \p \v 5 \x * \xo 12:5 \xt Ais 7:14; 66:7; Sam 2:9; Li 19:15\x*La neni ga visik lamdak temes, mo nabam gomgonga limixin axap at na lavatbung menemen la lamgomgonga ren naba lolos aleng. Ketla ne Moroa ga lok ka mo lamdak uto vana at loxonin orong teren. \v 6 \x * \xo 12:6 \xt Li 11:2-3\x*La mo latkin ga sixiro uto at lamatbin at lara loxot ne Moroa ga lox agagas li i. La neni naba lok tatao i go at legesa abin sangsangaun kobot mi legepu sangaun kobot mi lavanna sangaun (1,260) aleng. \p \v 7 \x * \xo 12:7 \xt Ju 1:9\x*La lara leesep ga xatu kaxat to vana at laxalibet. Mikael, ni laangelo gomgo eburu mi lubungangelo ren diga esep eburu mi nom lavattulaava. La nom lavattulaava eburu mi lubungangelo ren diga esep tangarang midi. \v 8 Ketla ne Mikael eburu mi lubungangelo ren diga sak tup mi mo lavattulaava, la neni eburu mi lubungangelo ren goxopmen bok ba toxot tidi xusu tik lok to vana at laxalibet. \v 9 \x * \xo 12:9 \xt Lur 3:1,14; Lu 10:18; 22:31; Li 20:2\x*La ne Mikael eburu mi lubungangelo ren diga lu asi mi mo lavattulaava eburu mi lubungangelo ren. Neni lavattulaava me gaxatnak, luasen teren ne Devel la ne Satan, mo i sasar asoogong limixin axap ti laxakapmek. Nedi diga lu asi midi ude xopok at na lavatbung menemen. \p \v 10 \x * \xo 12:10 \xt Jop 1:9-11; Sak 3:1\x*La aga ronga laxaka linga silok to vana at laxalibet ga lok keretna, \p “Monga loklox arooro at ne Moroa la lolos teren eburu mi Linintoo ren naba ru asaxaven. La nanga Lanarong teren naba lox asuusu lolos teren to xopok at lavatbung menemen. Mila ne Satan mo ga tu ro melamgo at ne Moroa xusu neni na babala raba luvutneton dik at levenaleng kangking la kanimin. La lubungangelo at ne Moroa digara lu asi vam min uto xopok. \v 11 La luvutneton nedik dira sak tup pam mi ne Satan mila diga nunu at lada at Lanasip la at lempapaase ruturun at ne Moroa, mo levelinga diga tong asu i. Ap mo leesep di goxo marat mi lorooro atdi, diga gagas kusu dina met. \v 12 \x * \xo 12:12 \xt Sam 96:11; Ais 44:23; 49:13\x*Kuren la mina momo, nemi limixin mik lok de vana at laxalibet. Ketla naba lolos aleng tinedi limixin di nemen to xopok at lavatbung menemen la to saparap laras. Mila ne Satan ira si vam saparap nimi. I musak aleng tinotno, mila ikleklen i do neni noxo nemen abao ro xopok.” \p \v 13 Nom lavattulaava ga ven kibis i do lubungangelo diga lu asi min ude xopok at lavatbung menemen, la neni ga xala mu mo latkin, no ga visik mo lamdak temes. \v 14 \x * \xo 12:14 \xt Dan 7:25; 12:7\x*Ketla ne Moroa ga raba nom latkin mi legepu vapa at lamaalom silok kusu tin ti rava basinge mo lavattulaava la uto at lamatbin. Mo go ne Moroa ga lox agagas li vam loxot tin, kusu ni nabak lok tatao i go at lavantun mi loxonatat levenmaares. \v 15 La ladan sen silok ga rem sobang su boro at lungusno at lavattulaava, kusu ladanut naba suxu xepe nom latkin la na sev amer i. \v 16 Ketla lavatkangka ga lok tooro nom latkin, la lara lamamara ga rem suang la lavatkangka ga xanom mo ladan silok ga sixisu boro at lungusno at nom lavattulaava. \v 17 \x * \xo 12:17 \xt Li 11:7; 14:12\x*La melemu mo lavattulaava ga musak teng aleng mumu nom latkin, la ni ga vas kaxat basinge i, la ga onon uto at lenep petpes kusu na esep eburu mi livipisik li at nom latkin. Nedi mo ding tonga res at levelinga at ne Moroa la di nunu at levempapaase ruturun at ne Iesu. \v 18 La mo lavattulaava ga tu ro loxon at lisigege at laras. \c 13 \s1 Lavatpanga Sio Mi Lavanuet Kangkedek Teren \p \v 1 \x * \xo 13:1 \xt Li 12:3; 17:3,7-12\x*La nia aga ven lara lavatpanga sio mi lavanuet kangkedek teren ga ravasu boro at laras, ni ga ruuna lasangaun kom la lavanuti lempatlak, la lasangaun lempatbungorong gak lok ap mo lasangaun kom. La at nom lavanuti lempatlak, lavanuti levenasen aksaksa gak lok ti vaase vupu ri ne Moroa. \v 2 \x * \xo 13:2 \xt Dan 7:4-6\x*La mo lavatpanga sio ga lok ngan lavatlepat, la lengkangkedek teren ga lok ngan at lavatbea, la lungusno ga lok ngan at lavatlaion. La mo lavattulaava ga raba i mi lolos teren la lixitkis teren tim gomgonga limixin la lisisilok teren mavana at lempanga axap. \p \v 3 \x * \xo 13:3 \xt Li 17:8\x*La ga milik ngan lara at nom lempatlak at nom lavatpanga sio ga ruuna lining kooxing, lara ga sev aroogo i, ketla neni ga lox avukat manga. La limixin axap at na lavatbung menemen diga sangu aleng at nom lavatpanga sio la diga mumu asu i. \v 4 La diga lotu parap nom lavattulaava mila neni ga raba lolos teren ti lavatpanga sio. La mo limixin diga lotu parap bok lavatpanga sio, diga lok keretna, “Kopmen tara i epovo mi na lavatpanga sio, la kopmen tara i epovo na sak tup min.” \p \v 5 \x * \xo 13:5 \xt Dan 7:8,25; 11:36; Li 11:2\x*La lavatpanga sio ga lok ka lolos kusu na vaase vupu la aksaksa ri ne Moroa. La ni ga epovo bok ti lok lempanga salai i vara rin at lavanuet sangaun mi legepu gaaling. \v 6 La ni ga ruka i xusu na paase vupu ri ne Moroa, la ri laasen teren, la loxot kitkis teren, la tinedi bok dik lok to vana at laxalibet. \v 7 \x * \xo 13:7 \xt Li 11:7\x*La ni ga lok ka lolos kusu na esep mi limixin at ne Moroa la na sak tup midi. La ni ga lok ka bok lolos mavana at limixin boro at larabung mixin axap la boro bok at levenasen bantuxu la boro bok at lempapaase axap la boro bok at levennep silok axap. \v 8 \x * \xo 13:8 \xt Sam 69:28; Li 3:5; 5:6; 17:8; 20:12,15; 21:27\x*La limixin axap at na lavatbung menemen dinaba lotu parav i. Nedi limixin kopmen levenasen atdi ik lok at lubuk at lorooro, mo lubuk ga nemen avot ti luruntudum li at na lavatbung menemen, la ni lubuk at Lanasip, mo ga uu at laxaba. \p \v 9 Do tara i ruuna lubaalung, i lox avukat do neni na ronga ka na levelinga. \p \v 10 \x * \xo 13:10 \xt Jer 15:2; 43:11; Mt 26:52; Li 14:12\x*“Do ne Moroa gara tong li vam i do tara nabat pas ti loxokoxo, neni naba vubeles ti loxokoxo. La do ne Moroa gara tong li vam i do dina sep tara mi lavarise sepsep, neni naba uu at leesep mi lavarise sepsep.” \m Kuren la limixin at ne Moroa dina tu tuxuruxun at lununu atdi la dina ngangais mi lomomo keneng ap mo levenmumuat. \s1 Lavatpanga Sio Ga Vasu Boro Maxopok At Laxangka \p \v 11 La nia aga ven bok lara lavatpanga sio vetpes ga vasu boro maxopok at laxangka. Neni ga ruuna legepu kom, ga lok ngan luvatkom at lanat sipsip. La mo lavatpanga sio ga paase aksaksa ngan mo lavattulaava silok. \v 12 Neni ga ruuna ka lolos ap mo lavatpanga sio avot la ga pu soso limixin kusu dina lotu parap mo lavatpanga sio avot, no diga sev aroogo i, ketla neni ga lox avukat manga. \p \v 13 \x * \xo 13:13 \xt Mt 24:24; 1 Lav 18:24-39\x*La mo lavatpanga sio sepsev agepura ga lok buaang lempanga sangsangu. Ni ga lok laxao ga si boro vana at lamavangkap la ukopok ti laxangka. Ni ga lox i na ro melamgo at limixin axap kusu dina ven i. \v 14 \x * \xo 13:14 \xt Lal 13:1,4; Li 19:20\x*La neni ga ruuna lolos ti lok levempanga sangsangu kusu na lox asilok lavatpanga sio avot. La kerepmo neni ga xarang arup limixin at na lavatbung menemen. Ni ga tong i ridi xusu dina lok lovoovo vanga ap mo lavatpanga sio avot, mo ga ruuna linin kooxing at lavarise sepsep, ketla kopmen goxo met teren. \v 15 \x * \xo 13:15 \xt Dan 3:4-6\x*La mo lavatpanga sio sepsev agepura ga ruuna ka lolos tin kusu na mas arup lamamas tooro uto xeneng at nom lovoovo vanga at lavatpanga sio avot, kusu neni na epovo ri paase la na sev amet nedi di xopara na lotu parav i. \p \v 16 La na lavatpanga sio sepsev agepura ga pu soso limixin axap. Nedi limixin kopmen tevenasen atdi la nedi bok limixin silok, nedi limixin nopnovos la limixin banbalo, la nedi limixin sepmus la limixin saksaxaruki. Ni ga pu soso di xusu dina lok li loklok katling ap mo lavatpanga sio to at levengkikngen tino di xopla to at levenmang atdi. \v 17 \x * \xo 13:17 \xt Li 14:9,11; 16:2; 19:20; 20:4\x*La do tara i vara na un ka tempanga kopla na sesep mi lempanga, neni na ruuna be mo loklok katling. Nom loklok katling ni laasen at nom lavatpanga sio xopla leexes at laasen teren. \p \v 18 Mina lok ka lodoxoma avukat ti na. Do tara ikleklen aleng, neni na gu asu na leexes at lavatpanga sio. Na leexes i lok katling lara laradi, la leexes teren i epovo at lavanna sangaun kobot mi lavanna sangaun mi lavanna. (666) \c 14 \s1 Lanasip Eburu // Mi Limixin Teren \p \v 1 \x * \xo 14:1 \xt Li 3:12; 7:3,4\x*La nia aga milik kaxat la aga ven Lanasip ga tu ro at lakaana Saion. La aga ven bok buaang limixin eburu min, mo diga epovo at legesa sangaun kobot mi lavanuet sangaun mi lavanuet larabin sangsangaun kobot (144,000). Diga ruuna laasen at ne Iesu eburu mi laasen at ne Temen to at levenmang atdi. \v 2 \x * \xo 14:2 \xt Isi 1:24; 43:2; Li 1:15; 19:6\x*La aga ronga laxaka linga boro vana at laxalibet ga ninni ngan ladan silok i sesen lolos la ga ninni ngan bok lavanga i repaavat. Mo laxaka linga aga ronga i ga lok ngan bok luvuttadi diga sep lengkon taaleng. \p \v 3 \x * \xo 14:3 \xt Sam 149:1; Ais 42:10; Li 5:9; 7:4\x*La mo digak pixan mi loxompixan maxat to melamgo at loxonin orong at ne Moroa, la to melamgo at lavanuet levempanga rooro la to melamgo at loxongkulao amgomgo. Kopmen teta goxo epovo nak lok kaka mo loxompixan, ketla nedi na limixin kusuk mun, Moroa gara un ka amlong nedi kantubu at limixin at lavatbung menemen. \v 4 \x * \xo 14:4 \xt Ep 5:27\x*Nedi mun na limixin di goxo lok taxakapmek maxamang at lixitkis epot, mila diga tu asepsu basinge loklok ti elong ka. Nedi na limixin di mumu amisik Lanasip. Moroa ga un ka amlong di xantubu at limixin la diga lok ngan levempipisik avot ti ne Moroa la Lanasip. \v 5 \x * \xo 14:5 \xt Sam 32:2; Sep 3:13\x*La kopmen di goxo tong asu toxolinga xaxarang at lorooro axap atdi. La kopmen tavanga xapmek ik lok atdi. \s1 Lempapaase Asu At Lavantun Lubungangelo \p \v 6 La nia aga ven manga lara laangelo gap tava to vana at lamavangkap, la ni gap kip Lagale Lavavang i nemen amisik kusu na tong asu i ri limixin axap at na lavatbung menemen. Nedi boro at levennep silok axap, la boro bok at larabung mixin axap, la boro bok at levempapaase axap, la boro bok at levenasen bantuxu axap. \v 7 \x * \xo 14:7 \xt Li 10:6\x*Ni ga vaase silok keretna, “Mina lok ngangao aleng at ne Moroa la mina emi asu min, mila loxonaleng i auret kusu neni na ronga linga at limixin axap. Mina lotu parap ne Moroa, mo ga rudum li laxalibet, lavatkangka, laras, la laradan axap.” \p \v 8 \x * \xo 14:8 \xt Ais 21:9; Jer 51:7,8; Li 17:2; 18:2,3\x*La na laangelo avot ga onon la laangelo sepsev agepura ga rupot manga la ga lok, “Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam, mo ga pu soso limixin at levengkot axap kusu dina vubeles at laxakapmek silok teren.” \p \v 9 \x * \xo 14:9 \xt Li 13:12-17\x*Melemu atdu, laangelo sepsev avantun ga rupot manga la ga xup silok keretna, “Mo do tara na lotu saparap mo lavatpanga sio la lavatpoovo vanga ren, la na ruuna ka loklok katling ap mo lavatpanga sio to at lamang teren, kopla to at lekngen, \v 10 \x * \xo 14:10 \xt Lur 19:24; Sam 11:6; 75:8; Ais 51:17,22; Jer 25:15; Isi 38:22; Li 15:7; 16:19; 19:20; 20:10; 21:8\x*neni bok naba suma ka lebelemamao at ne Moroa i lolos aleng. La neni nabang songot aleng to xeneng at laxao at lasalpa to melamgo at lubungangelo at ne Moroa la to melamgo bok at Lanasip. \v 11 \x * \xo 14:11 \xt Ais 34:10; Li 13:12-17; 19:3\x*La mo losongsongot naba lok ngan lusuxa i urut amisik la kopmen noxo xap at levenaleng kangking la kanimin bok. Tara naba ekip tangarang mi na losongsongot do neni ga lotu saparap lavatpanga sio la lavatpoovo ren, kopla neni ga ruuna loklok katling at laasen at lavatpanga sio.” \v 12 \x * \xo 14:12 \xt Li 12:17; 13:10\x*Na lavanga naba rupot, kuren la nedi limixin nunu at ne Moroa mo ding tonga res at levelinga ren la di tu tuxuruxun at lununu atdi saparap ne Iesu, i epovo xusu dina nemen mulus ap mo laaleng levenmumuat naba rupot. \p \v 13 \x * \xo 14:13 \xt 1 Ko 15:58; Ib 4:10\x*La nia aga ronga levelinga ga si boro vana at laxalibet ga lok tia, “Una malagan i na. Luvukat tinedi dinaba met mi lununu atdi keneng at Leeme Silok ne Iesu, i ruka nga i mo.” La Loroonan Kaala ga lok bok keretna, “I ruturun aleng. At lorooro melemu dinaba ruuna ka loklox amas basinge levenmumuat la levesongsongot atdi, mumu mo leveloklok nunuan digara lok pam i.” \s1 Lisilimet At Laaleng Ete \p \v 14 \x * \xo 14:14 \xt Dan 7:13\x*La nia aga milik kaxat, la aga ven loxontakabu bunbun, la to mavana ap mo loxontakabu aga ven Lara gat kis teren, ga milik ngan Laradi Mevana, la lavatbungorong gol gak lok at lavatlak teren, la neni gam tebeng lavarise sengsen. \v 15 \x * \xo 14:15 \xt Jol 3:13\x*La lara laangelo vetpes manga ga vas su boro xeneng at loogu laplavang, la gap kup silok ti mo laradi gat kis at loxontakabu la ga lok, “Una ruka lugugu mi nom lavarise ram, mila laaleng mo ira vot ta, kusu una sep korop ka levempiao at na lavatbung menemen mo ira mukun pam.” \v 16 La mo laradi gat kis ap mo loxontakabu ga gu xat mi mo lavarise ren at lavatbung menemen la ni ga lok bubua ka limixin axap at ne Moroa. \p \v 17 La lara laangelo vetpes manga ga vasu at loogu laplavang to vana at laxalibet, la neni bok gam tebeng lavarise sengsen. \v 18 \x * \xo 14:18 \xt Jol 3:13\x*La lara laangelo vetpes mo gak lok tatao laxao, ga laa boro at loxonin laplavang. La ni ga xup silok ti mo laangelo gam tebeng lavarise sengsen. Ni ga lok keretna, “Una gugu mi nom lavarise sengsen taram la una lok bubua ka levempipisik at lavaen at na lavatbung menemen, mila lempeven teren ira mukun pam.” \p \v 19 Kuren la laangelo ga gu xat mi lavarise ren at na lavatbung menemen la ga lok bubua ka lempeven at lavaen, la ga lu abeles midi ro xeneng at loxot lili at levempeven vaen, mo i ru katling lebelemamao at ne Moroa. \v 20 \x * \xo 14:20 \xt Ais 63:3; Lan 1:15; Li 19:15\x*La mo lempeven vaen limixin digat pas puuvus asu ladan teren to maxamang ap mo lemenemen silok, la lada ga sixisu boro xeneng ap mo loxot lili at levempeven vaen. Mo lada ga umsu aleng ngan ladanut la lamaxat ap mo ladan ga si aleng ngan lababaalom at laradi la ga sesen uto vaxalom, ga epovo at lavantun sangaun kobot (300) leveng kilomita. \c 15 \s1 Lavanuti Lubungangelo La Lavanuti Levesongsongot Silok \p \v 1 \x * \xo 15:1 \xt Mas 26:21; Li 15:6-7\x*La nia aga ven manga lara loklok katling to vana at laxalibet, ga silok aleng la ga ven nunuan. Lavanuti lubungangelo mi lavanuti levesongsongot mo, nedi lumumupit ti leveloklox asongot axap, la di ru katling laxavaxap at lebelemamao at ne Moroa, mo ni naba lox asuusu i. \v 2 \x * \xo 15:2 \xt Li 4:6; 5:8\x*La aga ven lara lavanga ga milik ngan loxontas gan tanan eburu mi laxao. La aga ven bok nedi limixin diga sak tup mi mo lavatpanga sio la lavatpoovo vanga ren, la leexes at laasen teren. Diga tu saparap mo loxontas gan tanan la digam tebeng lengkon taaleng to at levengkikngen di, ne Moroa ga raba di min.\fig Loxon taaleng|alt="harp" src="bk00175b.tif" size="col" loc="Rev 14:2; 15:2" copy="BFBS (Knowles/Bass)" ref="Li 15:2" \fig* \v 3 \x * \xo 15:3 \xt Pas 15:1; Li 11:17; 16:7; Sam 92:5; 139:14; 111:2\x*La digak pixan mi loxompixan at ne Moses, lasaxaruki at ne Moroa la digak pixan bok mi loxompixan at Lanasip. Diga lok keretna, \q1 “Moroa Leeme Silok, nenu Lanaraavuk. Lempanga axap nenu uk lox i, i silok la i lox avukat aleng. Leventaangas taram la leveloklok taram in manton tino la i ruturun aleng. Nenu Loorong Silok mavana at limixin axap at na lavatbung menemen. \v 4 \x * \xo 15:4 \xt Jer 10:6-7; Sam 86:9\x*Leeme Silok. Limixin axap dinaba lok ngangao ram la dinaba emi asu mi laasen taram, mila nenu xusuk mun u melemelengan. Limixin axap at na lavatbung menemen dinaba vot pasa u la dinaba lotu parav u, mila levendomdoma manmanton taram ga ravasu vam at lasaxaven.” \p \v 5 \x * \xo 15:5 \xt Pas 38:21\x*Melemu at na nia aga ven loogu laplavang ga rem suang to vana at laxalibet la aga ven mo lenep i xaala aleng to xeneng teren. \v 6 \x * \xo 15:6 \xt Li 15:1\x*La lavanuti lubungangelo eburu mi lavanuti leveloklox asongot diga vas su boro xeneng ap mo loogu laplavang. Diga sinang mi levesingsigaara gamgames, gan tanan aleng la levengkontamon gol ga itis korop lenbongobong atdi. \v 7 \x * \xo 15:7 \xt Li 14:10\x*La lara ap mo lavanuet levempanga rooro ga raba na lavanuti lubungangelo mi lavanuti leventingtigon gol ga umsu mi langsangan lebelemamao at ne Moroa, mo naba nemen amisik, la kopmen taxavaxap teren. \v 8 \x * \xo 15:8 \xt 1 Lav 8:10-11; Ais 6:4; Isi 44:4\x*La loogu laplavang ga umsu mi lusuxa boro at lisisixam la lolos at ne Moroa la goxo epovo do tara gita beles ukeneng at loogu laplavang ise at laxavaxap ap mo lavanuti leveloklox asongot at lavanuti lubungangelo. \c 16 \s1 Lavanuti Leventingtigon At Lebelemamao At Ne Moroa \p \v 1 \x * \xo 16:1 \xt Ais 66:6; Li 16:17; Sam 69:24; Jer 10:25; Sep 3:8\x*La nia aga ronga laxaka linga silok ga vaase su boro xeneng at loogu laplavang, la ga lok ti mo lavanuti lubungangelo xeretna, “Minat pas la mina soli asu lebelemamao at ne Moroa i nemen keneng at nom lavanuti leventingtigon to at lavatbung menemen.” \p \v 2 \x * \xo 16:2 \xt Pas 9:10; Lal 28:35; Li 13:12-17\x*La laangelo avot gat pas la ga soli asu mo lebelemamao ri limixin at na lavatbung menemen. La lemparabi silok gang songot aleng, ga vot saparap mo limixin diga ruuna loklok katling ap mo lavatpanga sio la diga lotu parap lavatpoovo vanga ren. \p \v 3 \x * \xo 16:3 \xt Pas 7:17-21\x*La laangelo sepsev agepura ga soli asu lebelemamao at ne Moroa ti laras la laras ga ravasu ngan ta lada at laradi i met, la lempanga axap at lebelen laras ga met. \p \v 4 \x * \xo 16:4 \xt Sam 78:44\x*La laangelo sepsev avantun ga soli asu mo lebelemamao at ne Moroa ti laradan silok la levempuuvut dan bok, la diga ravasu ngan lada. \v 5 \x * \xo 16:5 \xt Sam 119:137; Li 1:4\x*La aga ronga laangelo ik lok tatao laradan ga lok ti ne Moroa, \p “Lodoxoma ram ti lok li na losongsongot ura lok li vam i at lavatbung menemen ik mokso aleng. Kuren la ne Moroa, nenu u melemelengan lingina la gano bok. \v 6 \x * \xo 16:6 \xt Sam 79:3; Ais 49:26\x*Mila nedi limixin kakapmek diga sev amet limixin nunu eburu mi lavaeme vapaase ali ram. Kuren la ura raba nedi limixin kakapmek mi lada kusu nedi dina in i, la ik mokso aleng do nedi limixin kakapmek dina in mo lada.” \p \v 7 \x * \xo 16:7 \xt Sam 19:9; Li 15:3; 16:14; 19:2\x*La melemu aga ronga lempapaase boro at loxonin laplavang ga lok keretna, “I ruturun aleng. Nenu ne Moroa, Leeme Silok, nenu Lanaraavuk. La lodoxoma ram ti lox asuusu mo levesongsongot, ik mokso la i epovo rinotno at loklok, mo limixin diga lox i.” \p \v 8 La laangelo sepsev avanuet ga soli asu lebelemamao at ne Moroa ro at laxangking. La laxangking ga lok kaka lolos kusu nan bonbo limixin mi liplivi silok teren. \v 9 \x * \xo 16:9 \xt Li 9:20-21; 16:21\x*La laxangking gan bonbo nedi, la diga paase aksaksa ri laasen at ne Moroa, mo i ruuna lolos mavana at nom levesongsongot. Ketla nom limixin di goxopara rinotno xusu dina leeng basinge laxapmek atdi la dina emi asu mi ne Moroa. \p \v 10 \x * \xo 16:10 \xt Pas 10:22; Ais 8:22\x*La laangelo sepsev avalimo ga soli asu manga lebelemamao at ne Moroa ro at loxot kitkis at lavatpanga sio, la mo lixitkis teren ga nemen at lamain bonot. La limixin diga atat aleng leven gam atdi mumu losongsongot silok atdi. \v 11 \x * \xo 16:11 \xt Li 9:20-21; 16:21\x*La diga paase aksaksa ri ne Moroa no vana at laxalibet mumu losongsongot la laxanabi atdi. Ketla di goxopara rinotno xusu dina leeng basinge mo laxakapmek diga lox i. \p \v 12 \x * \xo 16:12 \xt Ais 11:15; Jer 50:38\x*La laangelo sepsev avanna ga soli asu lebelemamao at ne Moroa to at ladan silok Iupretis. La mo ladan ga mes axap, kusu ti lox agagas li langas ti lavaorong boro at lenep laxangking it losu e. \v 13 La nia aga ven lavantun lubunggas ga milik ngan laxarokrok. Lara ga sixisu boro at lungusno at lavattulaava, la lara boro at lungusno at lavatpanga sio, la lara boro at lungusno at laradi vapaase ali xaxarang. \v 14 \x * \xo 16:14 \xt Li 16:7; 19:6,15,19\x*Nedi na leventoonan at lubunggas di ruuna lolos kusu dinak lok lempanga sangsangu. La diga epeseves ti lavatbung menemen axap, kusu dina lok bubua ka lavaorong eburu mi limixin esep atdi ri mo leesep naba vot ap mo langsangan laaleng silok at ne Moroa ni Lanaraavuk. \p \v 15 \x * \xo 16:15 \xt Li 3:3,18\x*La ne Iesu ga lok keretna, “Nia anaba vot ngan laradi xipkip pilo. Luvukat ti mo lara i gagas amisik la ik lok gagas nunuan lisingsigaara ren kusu neni noxo lok beleben la noxo lok mamangan.” \p \v 16 \x * \xo 16:16 \xt Amg 5:19; Sak 12:11\x*La mo leventoonan kapmek diga lok bubua ka lavaorong to at lemenemen laasen teren at lavapaase Ibru do “Amagedon.” \p \v 17 \x * \xo 16:17 \xt Li 16:1\x*La laangelo sepsev avanuti ga soli asu lebelemamao at ne Moroa ti lamavangkap. La langsangan lavapaase silok ga ravasu boro at loxonin orong, mo ik lok keneng at loogu laplavang. Ga lok keretna, “Ira xap ta.” \v 18 \x * \xo 16:18 \xt Li 4:5\x*La lavanga ga mam etitit ga vot, la leretepaavat boro vana at laxalibet ga tit la langsangan langne silok ga vot. La goxovisi tangne silok kerepmo ga vot, ga ruka i at luruntudum li at limixin, la mo langne ni ga lok kapmek aleng. \v 19 \x * \xo 16:19 \xt Li 14:10\x*La mo lemenemen silok ga epeseves ti lavantun levengkot la mo levenmenemen silok at na lavatbung menemen ga rem utut axap. La ne Moroa ga doma asu laxakapmek at limixin to at lemenemen silok, Babilon, la neni ga lox asuusu lebelemamao silok teren ti mo limixin. \v 20 \x * \xo 16:20 \xt Li 6:14\x*La levesoxan axap mi lempattaavut diga sonao. \v 21 \x * \xo 16:21 \xt Pas 9:24; Li 11:19; 16:9,11\x*La langsangan larakabu ga vot la lengkos teren ga lok ngan lemparuat. Lumumuat teren ga epovo at lavanuet sangaun mi lavalimo leven kilogerem. Ga subu at limixin, la diga paase aksaksa ri ne Moroa mila losongsongot at na lavatakabu ga lok kapmek aleng. \c 17 \s1 Latkin Ngarangat \p \v 1 \x * \xo 17:1 \xt Jer 51:12-13; Li 17:15\x*La lara atdi na lavanuti lubungangelo, mo digam tebeng mo lavanuti leventingtigon, ga vot pasa ia la ga lok, “Pen ba i na, la ana lox ase u mi losongsongot silok, ne Moroa naba sep mo latkin ngarangat min, mo it kis saparap laxan taadan solo. \v 2 \x * \xo 17:2 \xt Ais 23:17; Li 14:8\x*Lavaorong axap at na lavatbung menemen digang longka i la limixin at na lavatbung menemen diga lok laxakapmek min, i lok ngan ta do diga inin tangtangku mi lavaen.” \p \v 3 \x * \xo 17:3 \xt Li 13:1\x*La Loroonan Kaala ga vubeles tarak la nom laangelo ga xip kaka ia uto at lamatbin. La nia aga ven lara latkin gat kis to vana at lara lavatpanga sio ga memele aleng la ga ruuna lavanuti lempatlak la lasangaun lempatkom. La laxanasen kapmek, ni levelinga vupu ri ne Moroa ga umsu at labantuxu ren. \v 4 \x * \xo 17:4 \xt Isi 28:13,16; Jer 51:7; Li 18:16\x*Na latkin ga sigaara mi lisingsiga ga memele aleng la ga umsu mi logol eburu mi lengkonuat gamgames, luunun silok ap mo lengkonuat. Leven peal inbun gak lok bok ap mo lisingsigaara ren. Ni gam tebeng lavattingtigon gol ga umsu mi laxangkakapmek teren eburu mi libilinga at loklok teren. \v 5 \x * \xo 17:5 \xt Li 14:8\x*La levelinga ga nemen to at lamang teren ketla lavasuun teren goxo xasep. Mo levelinga ga lok keretna, \q1 “Lemenemen silok Babilon, ni lavasuun at loklok ngarangat la neni bok lavatturunen at leveloklok kakapmek axap at na lavatbung menemen.” \m \v 6 \x * \xo 17:6 \xt Li 18:24; 19:2\x*La nia aga ven mo latkin ga inin tangtangku mi lada at limixin at ne Moroa, la atnedi bok limixin diga met mila diga nunu at ne Iesu. \p Se nia aga ven i, aga sangu aleng. \v 7 \x * \xo 17:7 \xt Li 13:1\x*Ketla laangelo ga lok tia, “Tila u sangu? Ana soxomus lavasuun at nom latkin eburu mi lavatpanga sio, neni it kis pana ren, la i ruuna lavanuti lempatlak teren la lasangaun lempatkom. \v 8 \x * \xo 17:8 \xt Dan 12:1; Li 11:7; 13:8\x*Mo lavatpanga sio ga rooro gano, kopmen na rooro lingina. Ketla melemu naba vasu boro at lemeroon la naba seeve ro at lemenemen songsongot. La nedi limixin at na lavatbung menemen, kopmen levenasen atnedi goxok lok keneng at lubuk at lorooro, ga ruka i at lurutu kaxat at na lavatbung menemen, dinaba sangu aleng do dina ven na lavatpanga sio. Neni ga rooro be, ketla monga neni kopmen na rooro, ketla naba rupot melemu. \p \v 9 Do tara i vara na xasep at na, neni na doma mumu avukar i. Mo lavanuti lempatlak i ru katling lavanuti lengkong kaana la latkin ngarangat it kis to mavana atdi. La mo lavanuti levempatlak i ru katling bok lavanuti lavaorong. \v 10 La lavalimo atdi diga met pam, la legesara atdi monga it kis ngan loorong. La legesara bok naba vot ketla naba nemen at lentaba levenaleng mun. \v 11 La lavatpanga sio, mo ga rooro la nanga i met pam, neni loorong sepsev avanuan. La neni bok lara atnedi lavanuti lavaorong la ni naba seeve. \p \v 12 \x * \xo 17:12 \xt Dan 7:24\x*La mo lasangaun lempatkom nenu ura ven pam i, di ru katling lasangaun lavaorong kovisi dina lok ka lixitkis atdi kusu dinam gomgonga limixin. Ketla nedi eburu mi lavatpanga sio dinaba lok ka lolos ngan lavaorong at lavanna sangaun minit mene. \v 13 La nedi dinaba ruuna legesa doxoma mun la dinaba raba lavatpanga sio mi lolos atdi la dinaba mumu asu i. \v 14 \x * \xo 17:14 \xt 1 Ti 6:15\x*La na lavatpanga sio eburu mi lasangaun lavaorong dinaba esep eburu mi Lanasip. La Lanasip eburu minedi neni ga ro xaka di, la nedi bok neni ga soxolik ka di la nedi bok di mumu asu ruturun i, dinaba sak tup mi na lavatpanga sio eburu mi lasangaun lavaorong. Mila Lanasip neni Leeme Silok mavana at lavaeme silok axap la neni Loorong Silok mavana at lavaorong.” \p \v 15 \x * \xo 17:15 \xt Ais 8:7; Jer 47:2\x*La nom laangelo ga lok bok tia, “Mo laxantaadan nenu ura ven pam i, la latkin ngarangat it kis saparav i, ni i ru katling limixin boro at levenasen bantuxu, la boro at larabung mixin axap, la boro at levennep silok axap, la boro at levempapaase axap. \v 16 \x * \xo 17:16 \xt Li 18:8\x*La mo lavatpanga sio eburu mi lasangaun levempatkom nenu ura ven pam i, nedi dinaba munepen mi latkin ngarangat. Dinaba lok kapmek tinotno i la dinaba ke i nak lok beleben. La dinaba anan levenbaaxin teren la dinaba xotos labantuxu ren mi laxao. \v 17 Dinaba lox i na mila ne Moroa ira lok pam di xusu dina mumu asu lodoxoma at ne Moroa. Kuren la dinaba mulus kusu dina raba axap lolos atdi ri lavatpanga sio la neni naba lok lugugu ren min, naba se at levelinga at ne Moroa mumu na levesongsongot naba soorun. \v 18 La mo latkin ngarangat ura ven i, i ru katling mo lemenemen silok, ni im gomgonga laramenemen silok at lavaorong at na lavatbung menemen.” \c 18 \s1 Moroa Ga Sele Utut Lemenemen Silok Babilon \p \v 1 Melemu at nai nia aga ven lara laangelo vetpes manga ga si boro vana at laxalibet, mi langsangan lolos teren. La na lavatbung menemen axap ga xasep mi losoosoo ap mo laangelo. \v 2 \x * \xo 18:2 \xt Li 14:8; Ais 13:21; 34:11; Jer 50:39\x*La ni ga xup silok keretna, “Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam. La nanga ira lok ngan pam lemenemen aulis ti lubunggas mi laxantoonan kapmek. La lavapixa axap di bilingot la di lok kapmek, dik lok teren. \v 3 \x * \xo 18:3 \xt Li 14:8\x*La limixin boro at levennep silok axap dira in pam laxandan vaen teren, mo i ru katling loklok ti elongka. La lavaorong axap at na lavatbung menemen diga elongka min, la nedi limixin diga sesep mi lempanga atdi digap novos aleng mila mo latkin, lebelen ga ngaongao aleng ti mo lempanga diga sesep min.” \p \v 4 \x * \xo 18:4 \xt Ais 48:20; Jer 50:8; 51:6,45; 2 Ko 6:17\x*La aga ronga laxaka linga vetpes ga si boro vana at laxalibet ga lok, \q1 “Limixin tarak. Mina vas kaxat basinge lemenemen Babilon. Lavanga mina sok ka toxot tinimi at laxakapmek at limixin at nom lemenemen. La lavanga minang songot eburu minedi mi mo losongsongot nenia anaba raba nedi min. \v 5 \x * \xo 18:5 \xt Lur 18:20-21; 19:15; Jer 51:9\x*Laxakapmek at nom latkin ira ekovana upana at laxalibet i ngan ta lavatkaana, la ne Moroa ira doma asu vam laxakapmek teren. \v 6 \x * \xo 18:6 \xt Sam 137:8; Jer 50:15,29; 2 Ts 1:6\x*Mina vorang amlong taba i mi laxakapmek ngan neni ga lox i rinimi. La mo laxakapmek neni ga lox i rinimi, mina vorang i rin na gepura. La mina raba i mi laxadan vaen no i so bobo aleng ti lara neni ga raba nemi min. \v 7 \x * \xo 18:7 \xt Ais 47:7-9\x*Mina raba i mi langsangan losongsongot aleng la lainbulu silok mo naba silok kerekngan ni ga simi aurut axa i mi leemi asu axa rin la lapnovos. La keneng at lebelen ni i lox asilox i xeretna, ‘Nenia latkin gomgo. Nenia kopmen lavatnaa, la nia xopmen noxo suma lainbulu at lorooro axap tarak.’ \v 8 \x * \xo 18:8 \xt Lur 19:15; Jer 50:34; Li 17:16\x*Kuren la at legesa aleng mene, ne Moroa naba sev i mi tangsangan tevesongsongot. Lemeremet, la lainbulu silok la langsangan loroxo silok naba vot parav i. La laxao naba rin asonao i mila Leeme Silok ne Moroa i lolos la neni naba ila mumu loklok teren.” \p \v 9 \x * \xo 18:9 \xt Li 17:2; Isi 27:30-35\x*La lavaorong at na lavatbung menemen, mo digang longka mo latkin la digak lok laxakapmek eburu min, dinabang teng la dina duudu, mo do dina ven lusuxa ap mo laxao na xotos asonao lemenemen Babilon. \v 10 \x * \xo 18:10 \xt Isi 26:17; Dan 4:30\x*Dinaba tu ro vaxalom mi lainmarat mumu mo losongsongot, la dina lok, “I lok kapmek aleng. Babilon ira xapmek pam. Ni lemenemen silok la i lolos aleng. Ketla at lavanna sangaun minit mene ira lok kapmek pam.” \p \v 11 \x * \xo 18:11 \xt Isi 27:36\x*La limixin sesep at na lavatbung menemen dinabang teng la dinaba duudu mumu i, mila kopmen teta noxo un kaka bok ba lempanga atdi. \v 12 \x * \xo 18:12 \xt Isi 27:12,13,22\x*I lok ngan leven gol, levesiliva, levenasen uat gamgames, leven peal, levenasen bantamon avukat, lenbantamon memele, levenasen una avukat, levempanga axap limixin di lox i mi la ivori, levenuna mi luunun silok teren, borons, aen, lemparuat nunuan. \v 13 La sinomon, spais, levempavaxan so mavak, la laxadan i so mavak, la laxadan vaen, la laxadan monok at la olip, la palava avukat eburu mi levempiao, laxanbulumaxao, la laxasipsip, laxanos, lempatkaris, lavasaxaruki, la i ruturun do diga sesep bok mi limixin. La na lempanga axap no xopmen bok ba teta ba un kaka i. \v 14 La mo limixin sesep dinaba lok ti mo lemenemen, “Lempanga nunuan taram uga xovox i, ira sonao vam, la lapnovos taram eburu mi lempanga nunuan taram ira xap pam, la u noxo lok ka amlong bok ba i.” \p \v 15 \x * \xo 18:15 \xt Isi 27:31,36\x*La limixin sesep digap novos aleng ap mo lemenemen, dinaba tu ro vaxalom la dinaba marat aleng mumu mo losongsongot la dinabang teng. \v 16 \x * \xo 18:16 \xt Li 17:4\x*La dinaba lok, “I lok kapmek aleng. Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam. Ni ga umsu mi levesingsigaara ga lok nunuan aleng la ga memele aleng, la ga vonga logol eburu mi levenuat gamgames la leven peal. \v 17 \x * \xo 18:17 \xt Isi 27:27-29\x*La keneng mun at lavanna sangaun minit mo lapnovos silok teren ira sonao la ira xap pam.” \p La nedi limixin amgomgo at lempatmon la nedi di gugu go xeneng, la nedi bok limixin dik lok ka luunun at lugugu ro saparap laras, dinaba tu ro vaxalom, \v 18 \x * \xo 18:18 \xt Isi 27:32\x*la dinaba ven lusuxa silok ap mo lemenemen, la dinabap kup keretna, “Goxopmen temenemen at na lavatbung menemen kerekngan na lemenemen silok.” \p \v 19 \x * \xo 18:19 \xt Isi 27:30-34\x*La dinaba revi laxakup to mavana at lempatlak atdi la dinabang teng, la dinabang teng gagalinga xeretna, “I lok kapmek aleng. Lemenemen silok Babilon ira xapmek pam. Laxanmon ga oso go kusu na lox asu lapnovos silok ti limixin ap mo lemenemen silok. La keneng mun at lavanna sangaun minit la lempanga axap teren ira rem utut axap pam.” \p \v 20 \x * \xo 18:20 \xt Ais 44:23; Lal 32:43; Jer 51:48-49\x*La lara laxaka linga ga lok bok, “Nemi axap mik lok to vana at laxalibet, mina momo. Nemi limixin at ne Moroa, la luvuttadi vavang la lavaeme vapaase ali, mina sosoro aleng. Mila ne Moroa ira vorang taba vam mo lemenemen silok mi langsangan losongsongot mumu lempanga xapmek neni ga lox i rinimi.” \p \v 21 \x * \xo 18:21 \xt Jer 51:63-64; Isi 26:21\x*La lara laangelo lolos ga ranga ka lara langsangan lavaruat la ga lu arup min to at laras la ga lok keretna, “Lemenemen silok Babilon. At na mun langas dinaba lu asi mi na lemenemen kerekngan na lavaruat, la kopmen tara noxo vuse ka bok ba i. \v 22 \x * \xo 18:22 \xt Ais 24:8; Isi 26:13\x*La teta noxo ronga ka bok ba lerengteng at lengkon taaleng, lerengteng kaka tadi, lerengteng kaatu eburu mi lerengteng at luru keneng teren. La taradi gugu noxo lok bok ba lugugu ren go, la kopmen bok ba tavaruat noxo sax amumus levempiao. \v 23 \x * \xo 18:23 \xt Jer 7:34; 16:9; 25:10; Ais 47:9\x*Di noxo ven kaka bok ba losoosoo at lababao do xeneng at nom lemenemen, la di noxo ronga bok ba teepang amomo at teloklox epot maxat. La luvuttadi apnovos me go nedi diga lolos aleng keneng at lavatbung menemen axap, la diga sak tup mi limixin at lara menemen axap mumu mun lengkot at lemenemen (magic) digak lox i. \v 24 \x * \xo 18:24 \xt Jer 51:49; Mt 23:35; Li 17:6\x*La na lemenemen Babilon i ruuna ka losongsongot mila diga sev amet lavaeme vapaase ali eburu mi limixin at ne Moroa ro xeneng ap mo lemenemen silok. Laaba, nedi axap no limixin diga sep amet nedi at na lavatbung menemen.” \c 19 \s1 Ata Emi Asu Mi Ne Moroa \p \v 1 Melemu at nai, aga ronga laxaka linga atnedi buaang limixin to vana at laxalibet, digap kup silok keretna, “Leeme asu ri ne Moroa, neni Laradi Loklox Arooro atdik, la i ruuna lisisixam la lolos teren i silok aleng. \v 2 \x * \xo 19:2 \xt Li 6:10; 16:7\x*Mila lodoxoma ren ti raba limixin mi levesongsongot ik mokso aleng la i ruturun. Moroa ira lok li vam lumumuat at latkin ngarangat, mo ga lox abilinga limixin at na lavatbung menemen mi loklok ti elongka. La ne Moroa ira vorang pam laxakapmek ap mo latkin ga sev amet lavasaxaruki at ne Moroa.” \p \v 3 \x * \xo 19:3 \xt Ais 34:10; Li 14:11\x*La digap kup bok, “Leemi asu ri ne Moroa. Neni ga sele utut lemenemen Babilon la lusuxa ren i urut uto vana la mo laxao noxo xap.” \p \v 4 \x * \xo 19:4 \xt Li 4:2,10\x*La mo legepu sangaun mi lavanuet loxongkulao amgomgo la lavanuet levempanga rooro diga xis tiktikbu mi lempatgulom atdi la diga lotu parap ne Moroa. Diga lok, “I ruturun, leemi asu ri ne Moroa.” \p \v 5 \x * \xo 19:5 \xt Sam 22:23; 115:13; 134:1; 135:1; Li 11:18\x*La nia aga ronga laxaka linga ga laa boro at loxonin orong at ne Moroa la ga lok keretna, “Leemi asu ri ne Moroa. Nemi lavasaxaruki ren, la nemi mi lok ngangao ren la nemi limixin kopmen tevenasen silok atnimi la nemi limixin silok, mina emi asu mi ne Moroa.” \s1 Loklox Epot At Lanasip \p \v 6 \x * \xo 19:6 \xt Li 11:15; 14:2; 15:3; 21:2\x*La aga ronga laxaka linga at limixin buaang ga ninni ngan ladan silok i sesen lolos la ga lok ngan bok leretepaavat boro vana at laxalibet i tit. La mo laxaka linga ga ravasu xeretna, “Leemi asu ri ne Moroa, mila Leeme Silok atdik ne Moroa, neni i silok aleng la naba nemen amisik ngan Lamgomgo at lempanga axap. \v 7 Ata momo la ata sosoro la ata emi asu min, mila laaleng loklox epot at Lanasip mo ia vot ta la loono maxat tin monga ira gagas li vam i. \v 8 \x * \xo 19:8 \xt Ais 61:10\x*La ni ira lok ka vam labantamon avukat in bun aleng, in tanan la im games aleng.” \m Na labantamon bunbun i ru katling leveloklok nunuan at limixin at ne Moroa. \p \v 9 \x * \xo 19:9 \xt Mt 22:2-3; Gu 10:25-26; Li 22:8-9\x*La mo laangelo ga lok tia, “Una malagan i na, ‘Luvukat tinedi limixin ne Moroa ba xup ka di ri leluxa at loklox epot at Lanasip.’” \p La ni ga lok bok tia, “Anai, ni levelinga ruturun boro at ne Moroa.” \p \v 10 Nia aga ronga i na la aga xis tiktikbu mi luvatgulom tarak to saparap luxangkedek teren kusu ana lotu parav i, ketla ni ga lok tia, “Nemen gat uta lotu parav ia. Nenia lasaxaruki mun at ne Moroa kerekngan nenu eburu mi luvutnetam, mo mim tebeng levelinga ruturun at ne Iesu. Una lotu parap ne Moroa. Mo levelinga ruturun ne Iesu ga tong asu i, ni lavasuun at levempavang at luvuttadi vapaase asu levelinga.” \s1 Laradi Ruturun Gat Kis At Lavaros Bunbun \p \v 11 \x * \xo 19:11 \xt Li 1:5; 6:2; Sam 96:13; Ais 11:4\x*La nia aga ven laxalibet ga rem suang la aga ven lara lavaros bunbun. La mo laradi gat kis go mavana ren, laasen teren, ne Luruturun. Lodoxoma ren in manton tino la kerepmo neni laradi ing tonga linga la ik paxaru kaxat levenesep. \v 12 \x * \xo 19:12 \xt Li 1:14; 2:17\x*Luxatli ren i soosoo ngan laxao i ngangao, la ni ga xua buaang lempatbungorong to at lavatlak teren. La lara laasen ik lok teren la kopmen teta naklen lavasuun teren, ketla neni xusuk mun iklen i. \v 13 \x * \xo 19:13 \xt Ais 63:1-3; Jo 1:1,14\x*La mo lavanga singsigaara ren i umsu mi lada la laasen ap mo laradi “Lenavolo at ne Moroa.” \v 14 La limixin esep boro vana at laxalibet di mumu asu i, dit kis at lemparos bunbun la di sigaara mi levesingsiga i nunuan la in bun aleng la i dadat. \v 15 \x * \xo 19:15 \xt Li 1:16; 12:5; 14:20; 4:8; 21:22\x*Lavarise sengsen i sixisu boro at lungusno ren kusu ti sak tup mi levenabung mixin di munepen min. La neni nabam gomgonga di ngan lamgomgo atnedi, la lamgomgonga ren naba lolos aleng. Neni naba lox asuusu lebelemamao silok at ne Moroa, ni Lanaraavuk. \v 16 \x * \xo 19:16 \xt Li 17:14\x*La lara langas linga ik lok to at lisingsigaara ren la to bok at laaon teren. Nom langas linga i lok keretna, “Loorong Silok mavana at lavaorong la Leeme Silok mavana at lavaeme silok.” \p \v 17 \x * \xo 19:17 \xt Isi 39:17-20\x*La nia aga ven lara laangelo ga tu ro mavana at laxangking. La ni ga xup silok ti lavapixa axap dip tava de vana at lamavangkap keretna, “Ude nimi la mina vot buru ri langsangan leluxa at ne Moroa. \v 18 Ude nimi la mina anan levenbaaxin at lavaorong la luvuttadi amgomgo at limixin esep, la levenbaaxin at luvuttadi lolos, la levenbaaxin at lemparos eburu minedi limixin dit kis teren, la levenbaaxin atnedi limixin sepmus eburu mi limixin saksaxaruki, la atnedi bok limixin kopmen tevenasen silok atdi la nedi limixin mi levenasen silok.” \p \v 19 \x * \xo 19:19 \xt Sam 2:2\x*La aga ven bok lavatpanga sio eburu mi lavaorong at na lavatbung menemen eburu mi limixin esep atdi. Diga vot eburu xusu dina esep eburu mi nom laradi gat kis at lavaros bunbun la limixin esep teren. \v 20 \x * \xo 19:20 \xt Li 13:12-17; 20:10,15; Ais 30:33\x*La nedi diga ranga alis lavatpanga sio eburu mi leeme vapaase ali xaxarang, mo gak lok lempanga sangsangu ri sar asoogong limixin kusu dina lox asilok laasen at lavatpanga sio. Ni ga lok mo lempanga sangsangu xusu na bala arup buaang nedi limixin la diga ruuna ka loklok katling at lavatpanga sio la diga lotu parap lavatpoovo vanga ren. La Laradi Ruturun eburu mi limixin esep teren diga lu arup mi lavatpanga sio la leeme vapaase ali xaxarang, move duga rooro, ro at lemet kao, mo i tos amisik mi lasalpa. \v 21 \x * \xo 19:21 \xt Li 19:17-18\x*La mo lavarise sepsep ga sixisu boro at lungusno ap mo Lara gat kis at lavaros bunbun, la ga sep kutkut axap limixin esep at lavatpanga sio. La lavapixa axap diga anan tino at levenbaaxin atdi. \c 20 \s1 Satan Nabak Lok At Loogu Xokoxo \p \v 1 \x * \xo 20:1 \xt Li 9:1\x*La nia aga ven lara laangelo ga si boro vana at laxalibet, neni gam tebeng lengki at lemeroon la gam tebeng bok lavaroos sen silok. \v 2 \x * \xo 20:2 \xt Li 12:9\x*La mo laangelo ga ranga alis lavattulaava la ga xoxo i kusu na nemen kuren at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares. Mo lavattulaava ga nemen ganoxa, neni ne Devel la laasen bok teren ne Satan. \v 3 \x * \xo 20:3 \xt Ju 1:6\x*La mo laangelo ga lu arup min ukopok at lemeroon, la ni ga vipe lavatban la gam lut pe avarang lumusmaragu ap mo lemeroon. La ne Satan nabak lok go at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares la ap mo levenaleng neni noxo bala arup bok ba limixin at lavatbung menemen ba se at laxavaxap ap mo levenmaares. Melemu at nom neni naba sepmus at lentaba levenaleng mene. \p \v 4 \x * \xo 20:4 \xt Dan 7:9,22,27; 1 Ko 6:2; Li 13:17\x*La nia aga ven lengkonin at lavaorong, la nedi limixin digat kis teren, diga ruuna lolos kusu dina ila mumu loklok at limixin. La aga ven bok leventoonan atnedi limixin la limixin petpes diga ra korop lengkaka atdi mila diga tong asu lununu atdi keneng at ne Iesu, la diga nunu bok at levelinga at ne Moroa. At lorooro atdi di goxo lotu parap lavatpanga sio la lavatpoovo vanga ren la di goxo lok ka loklok katling at lavatpanga sio to at lenmang atdi kopla levengkikngen di. Diga roo xat amlong la nedi eburu mi ne Karisito digam gomgonga limixin at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares. \v 5 La nedi limixin petpes diga met pam, kopmen di goxo roo xat amlong se at laxavaxap ap mo legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares. Anai, ni laxakatu kaxat amlong avot at labarongan. \v 6 \x * \xo 20:6 \xt Li 1:6\x*Naba lox avukat aleng tinedi na lavaanat soxolik at ne Moroa, dinaba nemen ap mo laxakatu kaxat amlong avot. Di noxo suma lanmet sepsev agepura ketla dinaba lok ka lugugu ngan lavamaasa ri ne Moroa la ri ne Karisito. La nedi eburu mi ne Karisito dinabam gomgonga limixin at legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares. \s1 Lanmet At Ne Satan \p \v 7 Melemu ap mo legesa abin sangsangaun kobot (1000) levenmaares na xap, Moroa naba soxomus asu ne Satan boro at loogu xokoxo. \v 8 \x * \xo 20:8 \xt Isi 38:2,9,15-16\x*La ni naba vasu ri bala limixin at lengkot axap at na lavatbung menemen. La nedi lubung mixin me Gok la Magok, Satan naba lok bubua ka di kusu ti leesep. Luutus atdi naba umsu aleng kerekngan laxangkaneng to loxon. \v 9 \x * \xo 20:9 \xt 2 Lav 1:10; Isi 39:6\x*Dinabat pas boro at lengkot axap la dinaba rupot to ap mo lemenemen silok at ne Moroa i vavara aleng tin, la dinaba ru xangkan i. Ketla laxao naba si boro vana at laxalibet la naba xotos axap di. \v 10 \x * \xo 20:10 \xt Lur 19:24; Sam 11:6; Li 19:20; 21:8\x*La mo laradi babala arup, ne Satan, Moroa naba lu arup min uto at lemet kao at lasalpa. Mo lemet kao lavatpanga sio eburu mi laradi vapaase ali xaxarang dunabak lox e, la ap mo lenep nedi lavantun dinaba ruuna ka losongsongot silok at levenaleng kangking la kanimin la kopmen taxavaxap teren. \s1 Laaleng Ete Silok \p \v 11 La nia aga ven langsangan loxonin orong bunbun la mo Laradi gat kis teren. La lavatkangka eburu mi laxalibet duga sixiro basinge i la duga sonao nga. \v 12 \x * \xo 20:12 \xt Dan 7:9-10; Mt 25:31-46; Gu 17:31; 2 Ko 5:10; Li 13:8\x*La aga ven nedi diga met pam, limixin silok la limixin kopmen tevenasen silok atdi, diga tu ro melamgo at loxonin orong at ne Moroa. Lentaba lempatbuk mo ga repalas. La lara lubuk ap mo levenbuk diga suang i, ni lubuk at lorooro. La ne Moroa ga ila mumu loklok atnedi limixin, la mo leveloklok atdi gak lok ap mo levenbuk. \v 13 \x * \xo 20:13 \xt Ro 2:6; 1 Pi 1:17; Li 2:23; 22:12\x*La nedi limixin diga met to at laras la nedi bok limixin diga met la diga nemen to Edesa, la limixin axap diga met, diga tu ro melamgo at ne Moroa la neni ga ila mumu loklok atdi la diga lok ka luunun ga epovo mi leveloklok digara lok pam i. \v 14 \x * \xo 20:14 \xt 1 Ko 15:26,55\x*La ne Moroa ga lu arup axap tino nga mi lanmet eburu mi lenep Edesa uto at lemet kao. Mo lemet kao, ni lanmet sepsev agepura. \v 15 \x * \xo 20:15 \xt Li 13:8; 19:20\x*La nedi limixin levenasen atdi goxok lok at lubuk at lorooro, Moroa ga lu arup bok midi uto at lemet kao. \c 21 \s1 Laxalibet Maxat // Mi Lavatkangka Maxat \p \v 1 \x * \xo 21:1 \xt 2 Pi 3:13\x*La nia aga ven laxalibet maxat la lavatkangka maxat, mila laxalibet avot mi lavatkangka avot ga xap la laras ga sonao. \v 2 \x * \xo 21:2 \xt Ais 52:1; 61:10; Ib 11:16; 12:22; Li 3:12\x*La aga ven lemenemen melemelengan, ni lemenemen maxat Jerusalem, ga si boro vana at laxalibet boro at ne Moroa. Ni ga nganang ngan latkin i gagas kusu na epot maxat at latlok teren. \v 3 \x * \xo 21:3 \xt 2 Let 6:18; Sak 2:10; 2 Ko 6:16; Li 7:17\x*La aga ronga luxupkup silok boro at loxonin orong at ne Moroa ga lok, “Mina ven ba i, lemenemen aulis at ne Moroa monga ira si vam la neni nak lok eburu mi limixin. La ne Moroa naba nemen eburu minedi, la nedi dinaba ravasu ngan limixin teren, la ni naba nemen ngan ne Moroa atdi. \v 4 \x * \xo 21:4 \xt Ais 35:10; 65:19\x*Neni naba ves kepe lengkabili dan basinge lengkatli atnedi. La limixin kopmen di noxo met bok ba, la di noxo duudu bok ba kopla dinang teng la di noxo songot bok ba. Mila lavatkangka avot ga sonao vam eburu mi lempanga axap gak lok keneng teren.” \p \v 5 \x * \xo 21:5 \xt 2 Ko 5:17; Li 4:2,10\x*La mo Laradi gat kis to at loxonin orong teren ga lok, “Monga ana lox amaxat lempanga axap.” La ni ga lok bok tia xeretna, “Una malagan i na mila na levelinga i ruturun la i epovo do limixin dina nunu ren.” \p \v 6 \x * \xo 21:6 \xt Sam 36:9; Jer 2:13; Jo 7:37; Li 1:8,17; 22:17\x*La ni ga lok bok, “Nia ara lox empampana vam lugugu rak. Nenia Lurutu Kaxat la Lumumupit. Anaba vaxain nedi limixin do di minu mi mo ladan i puuvut su boro at lavatturunen at ladan at lorooro la kopmen di noxo un i. \v 7 \x * \xo 21:7 \xt 2 Sml 7:14\x*Dola nege na vas asi lolos at laxakapmek, neni naba ruuna na leveloklox anarong keretna. Nenia anaba nemen ngan ne Moroa ren la neni naba nemen ngan ne nuruk. \v 8 \x * \xo 21:8 \xt Mt 25:41; Ib 10:38-39; Li 19:20; 21:27; 22:15\x*Ketla nedi limixin makmarat la nedi dina sok tixirixes lununu atdi, la nedi dina lok laxakapmek silok la nedi dina sev amet parang limixin, la nedi dina lok loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, la nedi dina lok lengkot at lemenemen (magic), la nedi dina lotu parap levempoovo moroa, nedi limixin babala. Nedi axap na, nenia anaba lu arup midi uto xeneng at lemet kao i ngangao mi lasalpa. Na losongsongot, ni lanmet sepsev agepura.” \s1 Lemenemen Maxat Jerusalem \p \v 9 \x * \xo 21:9 \xt Li 15:1\x*La lara at nom lavanuti lubungangelo mo gam tebeng lavanuti lempattingtigon ga umsu mi lavanuti levesongsongot. Ni ga lok tia, “Ude u, la ana lox ase u mi mo loono maxat, neni latkin ti Lanasip.” \v 10 \x * \xo 21:10 \xt Isi 40:2; Li 21:2\x*La Loroonan Kaala ga vubeles tarak, la nom laangelo ga xip kaka ia uto at lakaana silok la ga lox ase ia mi lemenemen melemelengan Jerusalem, mo ga si boro vana at laxalibet la boro at ne Moroa. \v 11 \x * \xo 21:11 \xt Ais 60:1-2,19\x*La mo lemenemen gan tanan aleng mi lisisixam at ne Moroa. Mo lemenemen ga soosoo aleng ngan lengkonuat gamgames, luunun teren i urut aleng, i ngan jespa, i gamgames la i xasep aleng. \v 12 \x * \xo 21:12 \xt Isi 48:30-35\x*La langsangan larangas uat matmatkun ga baalom aleng upana la ga tu xangkan mo lemenemen silok Jerusalem. La lasangaun mi legepura laramusmaragu gak lok ap mo larangas uat. Lasangaun mi legepura lubung angelo ga lok tatao mo laramusmaragu, legesa angelo at legesa musmaragu. La ap mo laramusmaragu levenasen atnedi lasangaun mi legepura larabibinat at limixin boro Israel gak lok atdi, leges asen at legesa musmaragu. \v 13 Lavantun laramusmaragu gak lok to meso, lavantun levenmusmaragu gak lok to mero, lavantun laramusmaragu gak lok to mexun, la lavantun laramusmaragu gak lok to mesi. \v 14 La mo langas uat gat kis mavana ap mo lasangaun legepura larauat kis, la levenasen atnedi lasangaun mi legepura luvuttadi vavang at Lanasip gak lok teren. \p \v 15 \x * \xo 21:15 \xt Li 11:1\x*La mo laangelo ga paase tia, ni ga ruuna losoxovo i gol, kusu na soxovo mo lemenemen silok eburu mi laramusmaragu ren la larangas uat teren. \v 16 Lababaalom at larangas uat ap mo lemenemen silok mi lerepteplas teren la lababaalom upana ukopok ga epovo mun. La nom lababaalom teren ga epovo at legepu abin sangsangaun kobot mi lavalimo sangaun kobot (2500) kilomita. \v 17 La ni ga soxovo bok lerepteplas ap mo larangas uat la ga epovo at lavantun sangaun mi legepu asongo. Laangelo ga soxovo mo lemenemen kerekngan limixin di soxovo lemenemen. \p \v 18 Langas uat ap mo lemenemen diga lox i mi la Jespa, la mo lemenemen silok diga lox i mi logol tinotno, la ga xasep ngan lagalas. \v 19 \x * \xo 21:19 \xt Ais 54:11-12\x*La mo larauat kis at larangas uat diga xovox i mi laxanasen uat axap i gamgames. Lara avot neni la Jespa; lara mumu neni la Sapai; lara sev avantun neni la Aget; la lara sev avanuet neni la Emeral. \v 20 Lara sev avalimo neni la Onikis; lara sev avanna neni la Kanelien; lara sev avanuti neni la Krisolait; lara sev avanuan neni la Beril; la lara sev avasik neni la Topas; la lara sev asangaun, neni la Kirisoperes; la lara sev asangaun mi legesara, neni la Jasin, la lara sev asangaun mi legepura, neni la Emetis. \p \v 21 La mo lasangaun mi legepura laramusmaragu, nedi lasangaun legepura leven peal la at legetgesa musmaragu diga lox i mi legesa peal mun, la langas lom ap mo lemenemen ga gol tinotno la ga xasep ngan lagalas. \p \v 22 \x * \xo 21:22 \xt Li 15:3\x*La nia a goxo ven toogu laplavang go xeneng at nom lemenemen silok, mila ne Moroa xa Leeme Silok neni Lanaraavuk eburu mi Lanasip duk lox amisik ap mo lemenemen silok. Kuren la limixin dixok pakes ti toogu kusu dina lotu parap ne Moroa mi Lanasip go. \v 23 \x * \xo 21:23 \xt Ais 60:19-20; Li 22:5\x*La mo lemenemen silok ixok pakes ti laxangking mi lagaaling kusu duna soosoo axasev i. Lisisixam at ne Moroa im taba amisik losoosoo at levenaleng axap, la Lanasip ni lababao ren. \v 24 \x * \xo 21:24 \xt Ais 60:3,5\x*La limixin axap at na lavatbung menemen dinaba nemen at nom losoosoo, mo i soosoo su boro ap mo lemenemen silok. La lavaorong axap at na lavatbung menemen dinaba xip beles levenapnovos atdi ukeneng teren. \v 25 \x * \xo 21:25 \xt Ais 60:11\x*La laramusmaragu ap mo lemenemen silok noxo tu vipipe, la noxopmen bok ba taxanimin go. \v 26 \x * \xo 21:26 \xt Sak 14:7; Li 22:5\x*La limixin at lavatbung menemen diba xip beles mi levenapnovos atdi uto xeneng ap mo lemenemen silok. \v 27 \x * \xo 21:27 \xt Ais 52:1; 1 Ko 6:9-10; Li 13:8; 21:8\x*Ketla kopmen tinotno taxakapmek naba beles keneng teren, nedi dik lok lengkot mamangan kopla di xaxarang, di noxo vubeles teren. Nedi xusuk mene levenasen atdi ik lok to at lubuk at lorooro at Lanasip dinaba beles keneng teren. \c 22 \s1 Ladan Tooro \p \v 1 \x * \xo 22:1 \xt Isi 47:1\x*La laangelo ga lox ase ia mi ladan at lorooro ga xasep aleng. La ga puuvut su boro at loxonin orong at ne Moroa la Lanasip, \v 2 \x * \xo 22:2 \xt Jol 3:18; Sak 14:8; Lur 2:9; Isi 47:12; Li 22:14,19\x*la ga sesen to xantubu at langas lom at lemenemen silok. La to meo la meo at na ladan, luuna at lorooro i tu go la keneng at legesa maares mo luuna i pisik, i epovo at lasangaun mi legepu aleng, la i pisik gesara at legetgesa gaaling. Lempavaxan una ren dik lok ka i ri lox aroo limixin at lavatbung menemen. \p \v 3 La mo lasaxaek ik lok mavana at na lavatbung menemen noxok lok ap moi lemenemen silok. Loxonin orong at ne Moroa eburu mi Lanasip naba nemen go la lavasaxaruki ren dina lotu parav i. \v 4 \x * \xo 22:4 \xt Sam 42:2; Mt 5:8; Li 3:12\x*La dinaba epen etang mi ne Moroa, la laasen teren nabak lok to at lenmang atdi. \v 5 \x * \xo 22:5 \xt Dan 7:18,27; Li 5:10; 20:6; 21:23,25\x*La noxopmen bok ba taxanimin, la limixin di noxok pakes bok ba ri taxasep at lababao xopla laxangking. Mila Leeme Silok ne Moroa neni naba lok ngan laxasep tidi, la dinaba ruuna lixitkis silok ti lok tatao limixin la dinaba nemen amisik kuren, la kopmen taxavaxap teren. \p \v 6 \x * \xo 22:6 \xt Li 1:1\x*La laangelo ga lok tia, “Na levelinga i ruturun amet la i epovo do limixin dina nunu ren. La Leeme Silok, ne Moroa im taba Loroonan Kaala ren ti lavaeme vapaase ali ren la ni ga riki laangelo ren kusu na lox ase lavasaxaruki ren mi lempanga salai naba vot soso.” \s1 Iesu Mo Naba Vot \p \v 7 \x * \xo 22:7 \xt Li 1:3; 2:16\x*Iesu ga lok keretna, “Mina ronga i na, anaba vot soso mun. Luvukat tinedi di mumu asu levempapaase ali at na lubuk.” \p \v 8 \x * \xo 22:8 \xt Li 19:10\x*Nenia ne Jon. Aga ronga na levelinga la aga ven na lempanga, la aga xis tiktikbu mi luvatgulom tarak ti lotu parap laangelo mo ga lox ase ia mi na lempanga. \v 9 Ketla neni ga lok tia, “Nemen uta lotu parav ia. Nenia mun lasaxaruki at ne Moroa kerekngan u la luvutnetam, nedi lavaeme vapaase ali la nedi bok ding tonga res at levelinga at na lubuk. Una lotu parap kusuk ne Moroa.” \p \v 10 \x * \xo 22:10 \xt Li 1:3; 10:4\x*La ni ga lok tia, “Nemen uta lipe levelinga vapaase ali at na lubuk, mila loxonaleng monga i auret kusu na levelinga na soorun. \v 11 \x * \xo 22:11 \xt Dan 12:10\x*La nedi dik lok laxakapmek, una ke nedi dinak lok laxakapmek. La nedi loklok atdi i bilinga, dina nemen kuren. La nedi dik lok leveloklok i nunuan, dina lox epasum i mi leveloklok i nunuan. La nedi di ruuna loklok i melemelengan, dina nemen kuren.” \p \v 12 \x * \xo 22:12 \xt Ais 40:10; 2 Ko 11:15; Li 2:16,23\x*La ne Iesu ga lok, “Mina ronga ia. Nenia anabamlong soso mun! Nia anaba xip ka luunun eburu minia, kusu anaba raba limixin getgesara mi luunun naba epovo mi lempanga salai diga lox i. \v 13 \x * \xo 22:13 \xt Li 1:8,17; 21:6\x*Nenia Lamgomgo la Laxavaxap, Lurutu Kaxat mi Lumumupit. \p \v 14 \x * \xo 22:14 \xt Li 22:2\x*Luvukat tinedi dira gos adadat pam levesingsiga atdi, kusu lorooro atdi naba epovo xusu dina anan at lempeven una boro at luuna at lorooro, la dina beles keneng at levenngas povolo uto at lemenemen silok. \v 15 \x * \xo 22:15 \xt Li 21:17\x*Ketla limixin kakapmek la nedi di lok lengkot at lemenemen (magic), la nedi limixin diga lok laxakapmek maxamang at lixitkis epot la limixin sepsev amet tadi, la nedi di lotu parap lempoovo vanga, la nedi bok di vavara aleng i xusu dina paase babala la dik lox amisix i. Nedi axap na di noxo vubeles to xeneng ap mo lemenemen silok. \p \v 16 \x * \xo 22:16 \xt Kex 24:17; Ro 1:3; Li 2:28; 5:5\x*Nenia ne Iesu. Ara riki vam laangelo rak tinemi limixin at lotu xusu ni na vaase axasep nimi mi na levelinga. Nenia lavatturunen la livisik li at ne Devit. La nenia lentian i soosoo aleng. \v 17 \x * \xo 22:17 \xt Lem 8:14; Li 21:6\x*Loroonan Kaala eburu mi latkin epot maxat du lok keretna, ‘Ude nimi.’ La nedi di ronga i na, dina lok bok keretna, ‘Ude nimi.’ Do nege i minu, i epovo do neni na rupot, la nege i vara ladan tooro, neni na lok ka i, mila kopmen tuunun teren.” \p \v 18 \x * \xo 22:18 \xt Lal 4:2; 12:32; Li 15:1,6\x*Nenia ne Jon. A vaase aronga nemi axap mira ronga vam na lempapaase ali at na lubuk. Do tara na tong abeles parang tengkot ukeneng at na lubuk, Moroa naba raba i mi nom levesongsongot ik lok keneng at na lubuk. \v 19 \x * \xo 22:19 \xt Li 22:2\x*La do tara na lok pes tempanga basinge na lempapaase ali at na lubuk, Moroa naba lok kepe levempeven una ren to at luuna at lorooro la neni noxo nemen bok ba ro xeneng at lemenemen melemelengan at ne Moroa. Mo luuna la mo lemenemen, ik lok at na lubuk. \p \v 20 \x * \xo 22:20 \xt Li 2:16\x*La neni mo i paase aru i na, i lok keretna, “I ruturun aleng. Nenia mo anaba vot soso nga.” \p I ruturun. Ude u, Leeme Silok ne Iesu! \p \v 21 Letaba nabalamu at Leeme Silok ne Iesu nak lok eburu mi limixin at ne Moroa. I ruturun.