\id ACT - Madak Bible [mmx] -Papua New Guinea 2011 (DBL 2015) \h Leven Gugu \toc2 Leven Gugu \toc1 Leven Gugu \toc3 Gu \mt1 Leven Gugu \mt2 Leven Gugu At Luvuttadi Vavang \imt1 Levelinga Loklox Axasep \imt2 Lumaares 61–62 A.D. \ip Luk ga malagan na lubuk ti ne Tiopilas. Avot tinotno ri na lubuk, Luk ga malagan la ga lox axasep leventetere la levempapaase la lorooro at ne Iesu keneng at lubuk Luk. Nai lubuk ne Luk ga malagan i kusu ti lox axasep ne Tiopilas ti lempanga salai luvuttadi vavang at ne Iesu diga lox i melemu at lanmet teren. Lentaba leventetere at nai diga re i ri ne Luk, ketla lentaba neni ga xasep teren mila neni ga emu mi ne Pol. Kuren la keneng at luvut silok 16, ta ven i do Luk ga vot pasa ne Pol la ga emu min. Na lubuk i ruuna lavantun lengkot silok. Avot tinotno i lox ase dik mi luvuttadi vavang diga ruuna ka Loroonan Kaala ro Jerusalem la diga ruka lugugu. Melemu i lox ase dik do diga vavang la limixin diga beles keneng at luutus atnedi, limixin to at lengkot Judaia la Samaria. I lox ase bok dik do mo Lagale Lavavang mumu ne Iesu ga epeseves la buaang nedi limixin at na lavatbung menemen diga ronga i. Na lubuk i lox ase dik do Loroonan Kaala ga raba lolos ti limixin nunu kusu dina lok buaang lempanga sangsangu kusu buaang nedi limixin diba nunu at ne Iesu. \iot Lengkot silok keneng at na lubuk \io1 \ior 1:1–5:42\ior* Lurutu kaxat la lusuusu atnedi diga nunu. \io1 \ior 6:1–9:31\ior* Limixin nunu di ekip tangarang mi levesongsongot. \io1 \ior 9:32–12:25\ior* Lempapaase mumu levempavang at ne Pita. \io1 \ior 13:1–14:28\ior* Lavatpas avot at ne Pol. \io1 \ior 15:1-41\ior* Luvuttadi amgomgo diga vot buru ro Jerusalem. \io1 \ior 16:1–18:23\ior* Lavatpas sepsev agepura at ne Pol. \io1 \ior 18:24–21:14\ior* Lavatpas sepsev avantun at ne Pol. \io1 \ior 21:15–28:31\ior* Larangtanga alis la lavatpas at ne Pol uto Rom. \c 1 \p \v 1 \x * \xo 1:1 \xt Lu 1:3\x*Saparap leeme silok ne Tiopilas. \p At lovoang avot tarak aga malagan axasev u mi lempanga ne Iesu ga lox i la ga anasa min, ga ruka i ap mo laaleng ni ga vaxaru kaxat leven gugu ren, \v 2 \x * \xo 1:2 \xt Mk 16:19; Lu 24:49-51\x*se at laaleng ne Moroa ga lam kaka i uto vana at laxalibet. Goxovisi ni goxo urut uto vana la ni ga vaase mi levelinga at Loroonan Kaala rinedi luvuttadi ni ga soxolik ka nedi do luvuttadi vavang teren. \v 3 \x * \xo 1:3 \xt Lu 24:36-49; Gu 10:41\x*At lavanuet sangaun aleng melemu at lanmet teren, ni ga ru asuvos tinedi luvuttadi vavang teren ti lox asuusu i do ni i ruturun mo gara roo xat amlong pam basinge lanmet, la nedi axap diga ven i. La ni ga paase axasep limixin mumu Linintoo at ne Moroa. \v 4 \x * \xo 1:4 \xt Lu 24:49; Jo 14:16-17; Gu 2:33\x*At lara laaleng diga vot pasa i la ni ga raba nedi mi lavapaase ali la ga tong lolos i ridi xeretna, “Nemen mita vas kaxat basinge lemenemen Jerusalem. Ketla mina nemen tangais laramtaba ne Tamak ga vaase ali min tinimi, i ngan nia aga tong pam i rinimi xeretna. \v 5 \x * \xo 1:5 \xt Mt 3:11\x*Jon ga sep susu nimi mi ladan, ketla noxo lox abao bok ba la minaba lok kaka lesep susu at Loroonan Kaala.” \s1 Moroa Ga Lam Kaka Ne Iesu Uto Vana At Laxalibet \r (Mt 28:16-20; Mk 16:19-20; Lu 24:50-53) \p \v 6 \x * \xo 1:6 \xt Lu 24:21\x*At lara laaleng luvuttadi vavang digak lok eburu mi ne Iesu la diga sue i, “Leeme Silok. Kereva, uba riki xepe bok leme Rom, kusu nedik axa mede Israel ataba lok tatao nedik at na levenaleng?” \p \v 7 \x * \xo 1:7 \xt Mk 13:32\x*Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Ne Tamak axa ga lok katling pam mo laaleng mo lavanga naba rupot teren, la ixo epovo xusu minaklen i do at ua laaleng. \v 8 \x * \xo 1:8 \xt Mt 28:19; Lu 24:48; Gu 2:32; 3:15; 5:32\x*Ketla nemi minaba umsu mi lolos at laaleng Loroonan Kaala na vubeles atnimi. La minaba paase katling mi lorooro rak tinedi limixin to at lemenemen silok Jerusalem, la to bok at lengkot axap at lunep silok Judaia la Samaria, la to at lengkot axap bok at na lavatbung menemen kopok.” \p \v 9 \x * \xo 1:9 \xt Jo 6:62\x*Melemu at na levelinga ren, Moroa ga lam kaka i upana la loxontakabu ga lok pe i basinge levereven atnedi. \p \v 10 \x * \xo 1:10 \xt Lu 24:4\x*Nedi move diga reven lolos mu at ne Iesu upana at lamavangkap la soso mun lura luradi duga siga levesingsiga bunbun duga ru saparap nedi. \v 11 \x * \xo 1:11 \xt Mt 26:64; Lu 21:27\x*La duga lok, “Luvuttadi me Galili, laai mo mi tu mu i la mia reven upana at lamavangkap? Na ne Iesu, ne Moroa i lam kaka i basinge nimi uto vana, ni nabamlong bok kerekngan tai mo nemi mi ven i, i urut uto vana at laxalibet.” \s1 Diga Soxolik Ka Lara Ri Lok Kun Ne Judas \p \v 12 \x * \xo 1:12 \xt Lu 24:50-53\x*Melemu luvuttadi vavang digamlong uto Jerusalem boro at loxongkaana, laasen teren, Lakaana Olip, ik lok saparap lemenemen silok Jerusalem. \v 13 \x * \xo 1:13 \xt Mt 10:2-4\x*Diga rupot to at lemenemen silok Jerusalem la diga vubeles uto vana at loogu diga nemen teren. Pita, Jon, Jems la ne Endru, Pilip la ne Tomas, Batolomiu la ne Metiu, Jems nitna ne Alpias, Simon neni at lubung mixin me Selot. La ne Judas nitna ne Jems. \v 14 \x * \xo 1:14 \xt Jo 6:42; 7:5\x*Digat pot eburu amisik mi lentaba lavakin la ne Maria nenen ne Iesu mi luvutneton ngan loxonbinam tadi xusu dina ngising. \p \v 15 At lara laaleng Pita ga xatu kaxat kantubu atnedi legesa sangaun kobot mi legepu sangaun (120) luvuttadi nunu. \v 16 \x * \xo 1:16 \xt Sam 41:9\x*La ga lok tidi, “Luvutnetak mi luvurinuk, levelinga keneng at Lovoang Kaala migomgo na ira soorun, kerekngan Loroonan Kaala ga tong asu i at lengkompixan at ne Devit, mu ne Judas. Neni laradi gam gomgo rinedi luvuttadi xusu dina ranga alis ka ne Iesu. \v 17 Judas neni mo lara atnedik ga gugu eburu minedik.” \p \v 18 \x * \xo 1:18 \xt Mt 27:3-10\x*Ni ga lok ka luunun ti mo laxakapmek teren, la neni ga un kaka loxongkangka min. Ni ga subu go la lorongtong teren gara repagam la labantine ren ga sixisu nga ukamang. \v 19 La nedi limixin axap diga nemen go Jerusalem, diga ronga mo lavanga, la diga so asen mo loxongkangka at lavapaase axa atdi, do Akeldama, lavasuun teren keretna, “Loxongkangka at Lada.” \p \v 20 La ne Pita ga lok bok, “Keneng at levempikpixan (Sam) i lok keretna, \q1 ‘Mo loogu ren na nemen gamasa. La tara noxo nemen bok ba ren.’ \rq Sam 69:25\rq* \m Melemu bok, \q1 ‘Mo lugugu ren tara naba xip kaka i ren.’ \rq Sam 109:8\rq* \p \v 21-22 \x * \xo 1:21-22 \xt Jo 15:27\x*Kuren la ata soxolik ka tara, kusu na gugu eburu midik la na tong asu laxakatu kaxat amlong at Leeme Silok ne Iesu. Ata soxolik ka tara atnedi luvuttadi diga nemen eburu midik ap mo levenaleng Leeme Silok ne Iesu ga emu eburu midik. Ga vaxaru ka i ap mo laaleng ne Jon ga sep susu ne Iesu se at laaleng ne Moroa ga lam ka i uto vana at laxalibet. La neni naba xip ka mo lugugu at ne Judas.” \p \v 23 Kuren la diga soxolik ka legepu radi. Josep, laasen bok teren ne Basabas, la lara laasen bok ne Jastas. La ne Matatias. \v 24 \x * \xo 1:24 \xt Jo 2:25\x*La diga sing keretna, “Leeme Silok, nenu ukleklen lodoxoma at limixin. Una lox ase nama mi tara atdu na luradi nu ura soxolik ka vam i, \v 25 kusu na xip ka mo lugugu at ne Judas ngan luvuttadi vavang la ni gat pas uto at lemenemen songsongot i epovo rin.” \v 26 La diga lu buru mi lengkonuat la mo loxonuat at ne Matatias ga subu avot to at laxangka, kuren la ni ga vubeles eburu minedi lasangaun legesara xusu tip kip mo lugugu. \c 2 \s1 Lovotpot At Loroonan Kaala Saparap Limixin Nunu \p \v 1 \x * \xo 2:1 \xt Mas 23:15-21; Lal 16:9-11\x*At lara laaleng limixin me Judaia diga lok laanan silok, diga tong i do Pentikos. Nedi limixin axap diga nunu, diga vot eburu ro at lara loogu. \v 2 La soso mun diga ronga lavanga ga rupot ngan lamanman silok boro vana at laxalibet, la ga lox aumsu mo loogu digat kis to xeneng teren. \v 3 \x * \xo 2:3 \xt Mt 3:11\x*La diga ven lavanga ngan laxao ga rem epeseves ap mo loxot diga nemen teren la gat los kis atnedi getgesara.\fig Loroonan Kaala ga lok ngan laxao.|alt="tongues fire on people" src="cn01890b.tif" size="col" loc="Act 2:1-4" copy="Cook" ref="Gu 2:1-4" \fig* \v 4 \x * \xo 2:4 \xt Gu 4:31; 10:44-46; 19:6; Mk 16:17\x*Loroonan Kaala ga vubeles atnedi axap la diga lox epovo i do dina paase mi lempapaase petpes, i ngan Loroonan Kaala ga raba di min. \p \v 5 Ap mo loxonaleng limixin at ne Moroa boro at lengkot axap at na lavatbung menemen digak lok go Jerusalem ti lotu saparap ne Moroa. Nedi at lubung mixin me Judaia. \v 6 Diga ronga mo lavanga la buaang mun limixin diga rupot eburu ro ap mo loogu. Diga sangu mila nedi getgesara diga ronga i do luvuttadi vavang diga tong asu levelinga at ne Moroa mi lempapaase atdi xa. \v 7 \x * \xo 2:7 \xt Gu 1:11\x*Diga sangu aleng la diga lok, “Na luvuttadi di paase xeretna nedi boro Galili. \v 8 I lok kereva la nedik axap dia ronga nedi di epaase mi lempapaase axa atdik. \v 9 \x * \xo 2:9 \xt 2 Ti 1:15\x*Nedik na boro Patia, Midia, la Ilam. Boro bok Mesopotemia, Judaia la Kapadosia, Pontas la Asia. \v 10 Pirigia la Pampilia la boro Isip la at lengkot bok Libia saparap Sairini. La lentaba bok atdik na boro Rom. \v 11 Lentaba bok at lubung mixin me Judaia, la lentaba atdik boro vetpes, di lok kaka mun lununu at limixin me Judaia. La lentaba bok atdik boro Krit la Arabia ketla nedik axap di ronga di, di paase mi lempapaase axa atdik mumu lempanga sangsangu ne Moroa ga lox i.” \v 12 Diga lingun la diga esue minedi getgesara, “Ua lavasuun at na?” \p \v 13 Ketla lentaba diga lok kalise luvuttadi vavang, la diga lok keretna, “Na luvuttadi dia vinin solo laxangkadan lolos.” \s1 Pita Ga Vavang Ti Limixin \p \v 14 La ne Pita eburu mi luvuttadi vavang diga tu kantubu at limixin axap la ni ga lok tidi xeretna, “Limixin me Judaia la nemi mo mik lok de Jerusalem, mina ronga levelinga rak. Nia ana soxomus lavasuun at na lavanga rinimi. \v 15 Na luvuttadi xopmen dina in kerekngan nemi mi doma i, mo vam i vasik konaleng maxantamak suubu. \v 16 Ketla nai ne Moroa ga vaase asu i at levelinga at leeme vapaase ali, ne Joel. \p \v 17 Moroa ga lok keretna, \q1 ‘Auret ti laaleng kavaxap at lavatbung menemen nia anaba lox i na. Anaba riki asi Loroonan Kaala rak uto xantubu at limixin axap. Laxamdak mi laxaalik atnimi dinaba paase ali tempanga. Luvuraau maxat atnimi dinaba silimet tangarang ka tempanga. La luvuttadi asioxo atnimi dinabam tobo teventomtobo. \v 18 Ap mo levenaleng anaba riki asi Loroonan Kaala rak uto xantubu at lavasaxaruki rak bok, lavatlok mi lavakin. La nedi dinaba paase ali tempanga. \v 19 Anaba lok tempanga loklok katling to vana at laxalibet la tempanga sangsangu ro xopok at lavatkangka. Lada, laxao la lakbus at lusuxa naba rupot. \v 20 Laxangking naba rem gili na ngan lamain la lagaaling naba memele ngan lada. La melemu mo laaleng silok at Leeme Silok naba rupot. \v 21 \x * \xo 2:21 \xt Ro 10:13\x*La do tara na sing keneng at laasen tarak kusu ti loklok tooro, ni naba roo.’” \rq Jol 2:28-32\rq* \p \v 22 \x * \xo 2:22 \xt Jo 3:2\x*La ne Pita ga lok bok, “Leme Israel. Mina ronga na levelinga. Na ne Iesu me Nasaret ni laradi ne Moroa ga lox asilox i mi lempanga sangsangu kantubu atnimi la nemi axa miga ven pam mo lempanga ni ga lox i at lekngen ne Moroa. \v 23 \x * \xo 2:23 \xt Gu 4:28; 1 Pi 1:20\x*Moroa xa ga lox agagas i la gaklen pam lavanga naba ravasu, kerekngan lodoxoma axa ren. La nemi miga sev amer i xeretna, miga siam taba luvuttadi xapmek do dina vaxarem i ro vana at laxaba. \v 24 \x * \xo 2:24 \xt Gu 3:15\x*Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lolos at lanmet mila kopmen goxo epovo kusu lanmet na ranga alis i. \v 25 I lok ngan ne Devit ga paase mumu i xeretna, \q1 ‘Nia a reven Leeme Silok to melamgo rak at levenaleng axap. Ni mo i tu saparap lakngak tino, la kopmen tavanga noxo sev asubu ia. \v 26 Kuren la lorooro rak i umsu mi lomomo, la levelinga rak i paase asu mun lososoro. Keke i do nenia laradi mun, a ruuna lodoxoma voovo, \v 27 \x * \xo 2:27 \xt Gu 13:35\x*atla nenu u noxo raba rulu ia xusu anat pas uto at lemenemen at labarongan, la u noxo ke xepe Laradi Melemelengan taram la labantuxu ren napso. \v 28 Uga lox ase ia mi langas it pas uto at loxot ti lorooro. Ut kis esogo minia, la a momo amisik.’” \rq Sam 16:8-11\rq* \p \v 29 \x * \xo 2:29 \xt 1 Lav 2:10; Gu 13:36\x*La ne Pita ga lok bok, “Luvutnetak mi luvurinuk, ana vaase axasep nimi mumu lurubuno avolo atdik, ne Devit. Ni ga met pam la digak mir i, la lamaaut teren mo i nemen de, ise at na laaleng. \v 30 \x * \xo 2:30 \xt 2 Sml 7:12; Sam 89:3-4; 132:11\x*Neni ga leeme vapaase ali at ne Moroa, la ni gaklen pam laxakaape ali at ne Moroa rin. Moroa ga vangpe do ni naba lok ka tara at livipisik li at ne Devit kusu ni naba lox asilox i, ngan loorong. \v 31 \x * \xo 2:31 \xt Sam 16:10\x*Devit ga ven pam umelamgo ri lavanga salai ne Moroa naba lox i. Kuren la ni ga paase mumu laxakatu kaxat amlong at Lanarong. Ni ga lok, ‘Loroonan teren noxo nemen to at lemenemen at labarongan, la labantuxu ren noxopso.’ \p \v 32 \x * \xo 2:32 \xt Gu 1:8\x*Moroa ga lox aroo amlong ne Iesu basinge lanmet, la nema axap na maga ven lorooro amlong teren. \v 33 \x * \xo 2:33 \xt Gu 1:4; 7:55-56\x*Ni ga lam kaka i uto vana at laxalibet la ga vaxaxis li i ro at lixitkis orong la ne Moroa xa ga raba i mi lolos kusu ni na riki Loroonan Kaala ren tinama, kerekngan tai mo nemi mi ven i la mi ronga i. \v 34 Mo levelinga ro vana xopmen na paase mumu ne Devit do ni ga urut uto vana at laxalibet. Ketla ne Devit ga lok keretna, \q1 ‘Moroa ga tong i ri Leeme Silok tarak. Unat kis de saparap lakngak tino, \v 35 se nenia ana lok li limixin munepen minu, na ngan loxot burubut ti luxangkedek taram.’ \rq Sam 110:1\rq* \p \v 36 \x * \xo 2:36 \xt Gu 5:30-31\x*Kuren la limixin axap me Israel dinaklen avukar i do na ne Iesu, no miga vaxarem i ro at laxaba, ne Moroa ga lok li i xusu neni Leeme Silok la Lanarong.” \p \v 37 \x * \xo 2:37 \xt Lu 3:10,12; Gu 16:30\x*Mo limixin diga ronga i na, diga bulu aleng la diga lok ti ne Pita eburu mi luvuttadi vavang, “Luvutneton nama, maba lok lavanga salai?” \p \v 38 \x * \xo 2:38 \xt Lu 24:47; Gu 3:19\x*Pita ga lok tidi, “Nemi getgesara mina leeng basinge leveloklok kakapmek atnimi, la mina lok kaka lesep susu at laasen at ne Iesu Karisito kusu ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atnimi la minaba ruuna ka na laramtaba at Loroonan Kaala. \v 39 \x * \xo 2:39 \xt Ais 57:19\x*Moroa ga lok na lavapaase ali rinimi la livipisik li bok atnimi la tidi bok no di nemen paxalom, la tinedi axap ne Moroa naba ro xaka nedi.” \p \v 40 \x * \xo 2:40 \xt Lal 32:5; Pl 2:15\x*Pita ga paase aronga di mi laxalinga solo la ni ga sing tinotno bok di xeretna, “Mina lok tatao avukat nemi xusu mi noxo suma langsangan losongsongot mo naba rupot saparap limixin kakapmek at na levenaleng.” \v 41 \x * \xo 2:41 \xt Gu 2:47; 4:4; 5:14\x*Buaang atnedi diga nunu ap mo levelinga la luvuttadi vavang diga sep susu di. Lavantun larabin sangsangaun kobot (3000) limixin diga beles saparap nedi luvuttadi nunu ap mo laaleng. \p \v 42 \x * \xo 2:42 \xt Gu 20:7\x*Diga tupot eburu amisik mi luvuttadi vavang kusu tik lok ka levenanasa at ne Moroa. Digak lok levengkitkis buru la levenanan buru la levesingising atdi. \s1 Lorooro Kantubu At Limixin Nunu \p \v 43 \x * \xo 2:43 \xt Gu 5:11\x*Buaang lempanga sangsangu luvuttadi vavang diga lox i la ga lok buaang limixin diga sangu. \v 44 \x * \xo 2:44 \xt Gu 5:12; 6:8; 4:32-35\x*Mo luvuttadi nunu diga vot eburu amisik la diga vepes bok lempanga axap atdi xantubu atnedi. \v 45 Diga sesep bok mi lempanga atdi la mo levempilas teren diga epes i xantubu atnedi ga epovo at levempakpakes atnedi getgesara. \v 46 \x * \xo 2:46 \xt Lu 24:53\x*At levenaleng axap digat pot eburu amisik ngan loxonbinam tadi ro xeneng at loogu laplavang la diga anan buru leveluxa atdi ro xolonu. Diga anan mo leveluxa eburu mi lumulus la lomomo keneng at lebelen di. \v 47 \x * \xo 2:47 \xt Gu 2:41; 6:7; 11:21,24\x*Diga emi asu mi ne Moroa la limixin axap diga lok ngangao atdi. At levenaleng axap Leeme Silok gam lam abeles bok luvuttadi diga lok kaka lununu at laasen at ne Iesu ukeneng ap mo luutus atdi. \c 3 \s1 Pita Mi Ne Jon Duga Lox Aroo Laradi \p \v 1 \x * \xo 3:1 \xt Gu 10:3,9,30\x*At lara laaleng Pita mi ne Jon dugat pas uto vana at loogu laplavang kusu duna lok lising at lavantun konaleng ukantinao, i ngan leme Judaia digak lox amisix i. \v 2 \x * \xo 3:2 \xt Jo 9:1; Gu 14:8\x*At lara langas povolo, laasen teren do Lumusmaragu Maraanu, lara laradi mo gat kis, luxangkedek teren ga molo axap. Nenen ga visik axa i xuren. At levenaleng axap limixin digap kip kaka i uto ap mo langas povolo xusu na ngising panga rin ap mo limixin digat pas uto at loogu laplavang. \v 3 Ni ga ven ne Pita mi ne Jon duga beles to ap mo loogu, la ni ga sing du xusu duna raba i mi tempanga. \v 4 \x * \xo 3:4 \xt Gu 14:9\x*Duga ru la duga ven tooro i la ne Pita ga lok tin, “Una ven tinama.” \v 5 Mo laradi ga milik tidu, ga nua i do ni mo naba lok ka tempanga atdu. \p \v 6 \x * \xo 3:6 \xt Gu 3:16; 4:10; 16:18\x*Ketla ne Pita ga lok tin, “Nia xopmen tevempilas gamgames kopla leven gol tarak, ketla ana raba u mi lavanga nia a ruuna i. Keneng at laasen at ne Iesu Karisito me Nasaret, a tong i ru do, una ru upana la una vas kaxat.” \v 7 La ne Pita ga ranga axatu i mi lekngen tino la ga lok aurur i upana. Ap mo mene loxonaleng luxangkedek teren ga lolos ta. \v 8 \x * \xo 3:8 \xt Jo 5:14; Gu 14:10\x*Ni ga los kaxat mi luxangkedek teren la ga vas kaxat. La ni ga beles buru midu ukeneng at loogu laplavang gat pas la gat los momo la ga emi asu mi ne Moroa. \v 9 Mo limixin diga ven mo laradi gat pas la ga emi asu mi ne Moroa, \v 10 diga ven kibis i do ni laradi singising panga no gat kis to at Lumusmaragu Maraanu at loogu laplavang, diga sangu aleng ap mo lavanga ga rupot saparav i. \s1 Pita Ga Paase Ri Limixin \p \v 11 Mo laradi move gam tebeng tu at ne Pita mi ne Jon la limixin axap mo diga rakdu aleng la diga sixit la diga vot pasa nedi ro at loxot silok saparap loogu laplavang diga tong i do “Lavatkon gu at ne Solomon”. \v 12 Pita ga ven mo limixin la ga lok tidi, “Leme Israel! Laai mo mi sangu ren mumu i na lavanga? La laai mo nemi mi tu la mia reven tooro nama min? Kereva, mi doxoma i do ma lox avukat na laradi mi lolos axa atnama xopla at loklok nunuan atnama xusu neni i lox epovo i rit pas? Kopmen! \v 13 \x * \xo 3:13 \xt Pas 3:6,15; Mt 22:32; Lu 23:13-25; Gu 2:23; 7:32\x*Moroa at ne Abaram, Aisak, la ne Jakop, Moroa at lavalabat atdik, neni ga lox asilok laasen at ne Iesu, lasaxaruki ren. Nemi miga song araba limixin kakapmek min kusu dina sev amer i. La miga sok tixirixes i ro melamgo at ne Paelat, ap mo loxonaleng ne Paelat ga lok do na soxomus asu i. \v 14 Neni Laradi Melemelengan la Manmanton. Ketla nemi miga lok abulubun kepe i, la miga sing ne Paelat kusu na soxomus asu laradi sepsev amet tadi. \v 15 \x * \xo 3:15 \xt Gu 1:8; 2:36; 4:10\x*La nemi miga sev amet ne Iesu, neni lavasuun at lorooro avolo. Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lanmet, la nema na ma paase katling i mi mo lavanga mila nema maga ven i. \v 16 At lununu mun at laasen at ne Iesu la na laradi mi ven i la miklen i, ira lok ka lolos maxat keneng at luxangkedek teren. Lununu keneng at laasen at ne Iesu na, i lox aroo na laradi de melamgo atnimi axap. \p \v 17 \x * \xo 3:17 \xt Lu 23:34; 1 Ti 1:13\x*La na, luvutnetak mi luvurinuk, nia aklen i do nemi eburu mi luvuttadi amgomgo atnimi miga lox i ri ne Iesu. Miga lox i mila mi goxo xasep at levelinga at ne Moroa. \v 18 \x * \xo 3:18 \xt Lu 24:27\x*Gano migomgo ne Moroa ga vaase asu levelinga at lavaeme vapaase ali ren do Lanarong teren naba xip losongsongot silok. La ne Iesu ga lox asoorun mo levelinga. \v 19 \x * \xo 3:19 \xt Gu 2:38\x*Kuren la mina leeng basinge laxakapmek atnimi xusu ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek atnimi, \v 20 la naba raba nimi mi levenaleng avukat at nai lavatbung menemen kopok la ni naba riki asi amlong ne Iesu, neni Lanarong. Moroa gara soxolik ka vam i do rinimi. \v 21 Ni naba nemen to vana at laxalibet se at laaleng ne Moroa naba lox amaxat lempanga axap, kerekngan neni ga tong asu i mi levelinga at lavaeme vapaase ali ren megano. \v 22 \x * \xo 3:22 \xt Gu 7:37\x*Kerepmo ne Moses ga lok, \q1 ‘Moroa, neni Leeme Silok atnimi naba sak tiki leeme vapaase ali naba vot kantubu atnimi lubung mixin me Judaia, i ngan ni ga sak tiki ia. Mina ronga levelinga axap neni naba tong i rinimi. \v 23 Do tara i xopara na ronga levelinga ren, neni naba nemen petpes basinge mo limixin ne Moroa ga soxolik ka vam nedi do ateren to at lorooro melemu. La ne Moroa naba sev amet nedi axap ding tonga xepe levelinga ren.’” \rq Lal 18:15,18,19\rq* \p \v 24 La ne Pita ga lok bok, “Lavaeme vapaase ali ga vaxaru ka i at ne Samuel la nedi bok lentaba diga rupot melemu ren, nedi axap diga paase ali mumu lorooro at Leeme Silok. \v 25 \x * \xo 3:25 \xt Ga 3:8\x*Nemi mi ruuna leveng kakaape at ne Moroa keneng at lavaeme vapaase ali ren. La nemi mi nemen keneng at nom lekabus no ne Moroa ga lox i eburu mi lavalabat atnimi, kerekngan ni ga tong i ri ne Abaram keretna. \q1 ‘Keneng at livipisik li ram, nia anaba lox anarong limixin axap at lavatbung menemen.’ \rq Lur 22:18; 26:4\rq* \m \v 26 \x * \xo 3:26 \xt Gu 13:46\x*La kerepmo ne Moroa ga soxolik ka lasaxaruki ren la ga sak tiki i saparap nemi avot kusu na lox anarong nimi xeretna. Ni na lok nimi xusu mina ven kibis laxakapmek atnimi la mina leeng basinge laxakapmek atnimi.” \c 4 \s1 Pita Mi Ne Jon Duga Ru // At Lavapaase \p \v 1 \x * \xo 4:1 \xt Lu 22:4,52\x*Pita mi ne Jon move duga paase ri limixin la ap mo loxonaleng lavamaasa, mi laradi gomgo at limixin esep diga lok tatao loogu laplavang, la lubung Sadiusi diga vot pasa du. \v 2 \x * \xo 4:2 \xt Gu 23:8\x*Diga musak mila nedu duga tong i ri limixin do ne Iesu mo ga roo xat amlong pam basinge lanmet, ti lox asuusu i do limixin di met, dinaba roo xat amlong bok. \v 3 \x * \xo 4:3 \xt Gu 3:1\x*Kuren la diga ranga alis du, la diga lok li du at loogu xokoxo se ap mo laaleng melemu, mila laxangking mo ga lok do na lotup ta. \v 4 \x * \xo 4:4 \xt Gu 2:41\x*Ketla buaang atnedi diga ronga i mo lavapaase at ne Pita, diga nunu. La luutus atnedi luvuttadi remes ga urut ti lavalimo larabin sangsangaun kobot. (5000) \p \v 5 Ap mo laaleng melemu luvuttadi amgomgo at lubung mixin me Judaia, loxongkulao silok mi luvuttadi loklox ase at Laulis Linga diga rupot to Jerusalem. \v 6 Diga rupot eburu mi ne Anas neni lamgomgo at lubungmaasa, la ne Kaiapas, ne Jon, ne Aleksanda la nedi bok lentaba at libibinat at ne Anas.\fig Pita mi ne Jon duga ru at lavapaase.|alt="John & Peter before Sanhedrin" src="cn01901b.tif" size="col" loc="Act 4:1-21" copy="Cook" ref="Gu 4:5-7" \fig* \v 7 \x * \xo 4:7 \xt Mt 21:23\x*Diga vaxaru ne Pita mi ne Jon to melamgo atdi la diga sue du, “Lolos atnege nemu mu ruuna ka i xusu muna lox i na? La laasen atnege nemu mu gugu min?” \p \v 8 \x * \xo 4:8 \xt Mt 10:19-20\x*Pita ga umsu mi Loroonan Kaala la ni ga lok tidi, “Luvuttadi amgomgo at limixin, la nemi loxongkulao silok. \v 9 Mi sue nama lingina ri lempanga avukat mata lox i itinongo ri na laradi, luxangkedek teren ga molo, la kereva neni i lox avukat. \v 10 \x * \xo 4:10 \xt Gu 3:6,13-16\x*Minaklen i la limixin axap bok me Israel minaklen i do na laradi na i tu melamgo atnimi, ni ita lox avukat at lolos at laasen at ne Iesu Karisito me Nasaret, no nemi miga vaxarem i at laxaba. Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lanmet. \v 11 \x * \xo 4:11 \xt Mt 21:42\x*Iesu neni laradi Lovoang Kaala ga paase mumu i xeretna, \q1 ‘Mo luuat nemi luvuttadi xipkip gu miga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan Luuat Kis la lugugu ren i silok aleng.’ \rq Sam 118:22\rq* \p \v 12 \x * \xo 4:12 \xt Mt 1:21\x*Keneng mun at laasen teren nedik ataba lok ka lorooro avolo. Mila kopmen bok ba teta at na lavatbung menemen kopok, laasen teren ne Moroa ga raba limixin min kusu nedik ataba rooro mu i at lorooro avolo.” \p \v 13 Luvuttadi amgomgo diga sangu aleng at ne Pita mi ne Jon duga paase lolos la kopmen du goxo marat. Diga ven kibis box i do nedu dugat pas amisik eburu mi ne Iesu. La nedu luradi mene xuren, la kopmen du goxok lok at toloklox ase. \v 14 Di goxo vorang tempanga mila diga ven mo laradi no duga lox avukar i mo ga tu eburu mi ne Pita la ne Jon. \v 15 Kuren la diga tong i ridu kusu duna vas su basinge mo loxot tongtonga linga. La diga epaase mumu mo lavanga kantubu atdi. \v 16 \x * \xo 4:16 \xt Jo 11:47\x*Diga esue xeretna, “Ataba lok lavanga salai ridu na luradi? Limixin axap na di nemen de Jerusalem diaklen pam na lavanga sangsangu nedu na luradi duta lox i itinongo, la nedik kopmen ta epovo bok ba do ataba tong i do du toxo lox i. \v 17 Ketla ata rupe na lavanga xusu noxo epeseves kantubu at limixin. Ata tong i ridu do nemen bok ba duta vaase asu mo laasen ti tara.” \p \v 18 \x * \xo 4:18 \xt Gu 5:28,40\x*La diga ro abeles du ukeneng la diga tong alolos i ridu do nedu noxo tong bok ba mo laasen at ne Iesu la du noxo anasa mi mo laasen teren. \p \v 19 \x * \xo 4:19 \xt Gu 5:29\x*Ketla ne Pita mi ne Jon duga vorang i ridi keretna, “Nemi xa mina doxoma mumu i na, do ua i lox avukat at lemeren ne Moroa. Mana ronga res atnimi xopla mana ronga res at ne Moroa. \v 20 Kuren la nema ma noxo xap ti vaase asu mo lempanga nema maga ven i la maga ronga i.” \p \v 21 Luvuttadi amgomgo diga vaase lolos aleng tidu, la melemu diga soxomus asu du. Di goxo epovo do dina sev amarat du, mila buaang limixin diga emi asu mi ne Moroa ri mo lavanga sangsangu ga rupot kantubu atdi. \v 22 Mo laradi duga lok mo lavanga sangsangu rin, levenmaares teren ga volo lavanuet sangaun. \s1 Lisingising At Luvuttadi Nunu \p \v 23 Melemu at losoksoxomus asu atdu, Pita mi ne Jon dugamlong saparap lentaba atdu, la duga tong mo levelinga, lavamaasa silok mi loxongkulao silok diga tong i. \v 24 \x * \xo 4:24 \xt Pas 20:11; Nem 9:6; Sam 146:6\x*Diga ronga i mo, la diga lok legesa doxoma mi lisingising saparap ne Moroa, diga lok keretna, “Leeme Silok, nenu luruntudum li at laxalibet, lavatbung menemen, laras la lempanga axap mo di rooro xeneng teren. \v 25 Uga vaase asu na levelinga mi Loroonan Kaala at lungusno at ne Devit, lurubuno nama. Neni lasaxaruki ram, ni ga lok, \q1 ‘Tila ba limixin at levenabung mixin petpes di musak la di sevut li leventaangas kapmek kusu dinoxo lok maxopok at ne Moroa. \v 26 Lavaorong at na lavatbung menemen di gagas ti esep eburu mi ne Moroa. La luvuttadi amgomgo dit kis buru ti puse ngas ti lox asi Leeme Silok eburu mi Lanarong, no neni ga soxolik ka i.’ \rq Sam 2:1-2\rq* \p \v 27 \x * \xo 4:27 \xt Mt 27:1-2; Lu 23:7-11; Gu 3:13\x*Kerepmo ne Erodes mi ne Pontias Paelat diga rupot eburu at na lemenemen silok eburu minedi limixin me Judaia la limixin kopmen di me Judaia, kusu dina lox abulubun kepe ne Iesu. Neni Lasaxaruki Melemelengan taram, mo nu ga lok li i do Lanarong. \v 28 \x * \xo 4:28 \xt Gu 2:23\x*Diga rupot buru ri lok lempanga no nenu ugara gagas li vam i mi lolos taram la lodoxoma ram do naba vot. \v 29 \x * \xo 4:29 \xt Ep 6:19\x*Monga Leeme Silok, u ronga vam mo levelinga lolos di tong i. La una lox abelemes nema lavasaxaruki ram kusu mana vaase asu Lagale Lavavang. \v 30 Una song asu mi lakngam ti lox aroo levenanmeres la una lok bok tempanga sangsangu xeneng at laasen at Lasaxaruki Melemelengan taram, ne Iesu.” \p \v 31 \x * \xo 4:31 \xt Gu 2:4\x*Melemu at lisingising atdi, mo loxot nedi diga vot eburu ren gang nengne. Diga umsu mi lolos at Loroonan Kaala la diga vaxaru ka i xusu dina paase asu levelinga at ne Moroa la kopmen bok ba teanmarat. \s1 Luvuttadi Nunu Diga Epes Lempanga Kantubu Atdi \p \v 32 \x * \xo 4:32 \xt Gu 2:44\x*Mo luvuttadi nunu diga nemen mun keneng at legeso doxoma la legese belen. Kopmen teta atnedi ga lok do mo lempanga ren, ateren axa. Ketla diga epes di getgesara mi lempanga axap diga ruuna i. \v 33 \x * \xo 4:33 \xt Gu 2:47\x*Luvuttadi vavang diga ruuna ka lolos la diga paase asu Lagale Lavavang at laxakatu kaxat amlong at Leeme Silok ne Iesu. La ne Moroa ga suxa umsu di mi leveloklox anarong. \v 34 \x * \xo 4:34 \xt Gu 2:45\x*Kopmen teta xantubu atdi gat kis pakpakes. Lentaba diga ruuna lengkongkangka la lentaba diga ruuna laraogu, diga sesep min la diga lok kaka levempilas at nom, \v 35 la diga raba luvuttadi vavang min. La mo levempilas diga epes ba i xantubu atnedi ga epovo at lavakpakes atnedi getgesara. \p \v 36 \x * \xo 4:36 \xt Gu 11:22-26; 13:2-3\x*La ne Josep neni at libibinat at ne Levi, neni boro Saipras, mo luvuttadi vavang diga tong box i do Banabas. Lavasuun at laasen Banabas do, “Laradi loklox alolos.” \v 37 Neni ga sesep mi loxongkangka ren, ga lok ka levempilas, la ga song araba luvuttadi vavang min. \c 5 \s1 Ananias Mi Ne Sapira \p \v 1 Ketla lara laradi laasen teren ne Ananias eburu mi latkin teren ne Sapira. Ni ga sesep mi loxongkangka atdu, \v 2 \x * \xo 5:2 \xt Gu 4:34-35\x*ketla ni ga ranga alis lenep unun ap mo levempilas do tin. Latkin teren gakleklen i, la ni ga raba lenep uto ri luvuttadi vavang. \p \v 3 \x * \xo 5:3 \xt Jo 13:2\x*Pita ga lok tin, “Ananias, tila u siam abeles ne Satan ia umsu at lodoxoma ram? La ia lox u, ura xarang Loroonan Kaala, la ura ranga alis bok lenep pilas ap mo luunun uga lok ka i ap mo loxongkangka. \v 4 Avot nu goxovisi na sesep min, ga taram axa. La melemu nu ga sesep min, levempilas bok ataram. Tila ba nenu u doxoma i do una lok na loklok? Nu xopmen una xarang limixin, nenu u xarang ne Moroa!” \p \v 5 Ananias ga ronga i na la ga subu si ukopok la ga met. La nedi axap diga ronga i na, la diga marat aleng. \v 6 La luvuraau maxat diga beles ukeneng la diga bom labantuxu ren, diga xip asu i ukamang la digak mir i. \p \v 7 Lavantun lengkon aleng ga volo la latkin teren ga vubeles, ketla ni goxoklen i do latlok teren ga met pam. \v 8 Pita ga lok tin, “Una tong i ria. Kereva nai luunun axap nemu mi latlok taram muga ranga ka i ap mo loxongkangka?” \p La ni ga siam la ga lok, “I ruturun, luunun axap.” \p \v 9 La ne Pita ga lok tin, “Tila nemu mi latlok taram mu doma i do muna lok tong pen Loroonan Kaala at Leeme Silok? Limixin no dik mit latlok taram no di tu at lumusmaragu monga, la diba xip kaka box u ukamang.” \p \v 10 Ap mo mene loxonaleng ni ga subu saparap luxangkedek at ne Pita la ni ga met ta. Mo luvuraau diga beles ukeneng la diga ven i do latkin mo ga met, diga xip kaka i ukamang la digak mir i saparap latlok teren. \v 11 Langsangan lanmarat ga ravasu xantubu atnedi axap limixin nunu la nedi bok mo diga ronga mo lavanga. \s1 Luvuttadi Vavang Diga Lok Lempanga Sangsangu \p \v 12 \x * \xo 5:12 \xt Gu 2:43; 14:3\x*Buaang lempanga sangsangu Leeme Silok ga lox i at levengkikngen di luvuttadi vavang teren kusu dina lox i xantubu at limixin. Nedi axap mo luvuttadi nunu digat pot eburu amisik ngan loxonbinam tadi to at loxot laasen teren “Lavatkon gu at ne Solomon.” \v 13 Mo limixin kopmen tununu atdi diga marat tik lok eburu minedi, keke i do buaang limixin diga lok ngangao aleng atdi. \v 14 \x * \xo 5:14 \xt Gu 2:41; 21:20\x*Ketla buaang nedi limixin, lavatlok mi lavakin diga lok kaka lununu at Leeme Silok la diga beles ap mo loxonbinam atdi. \v 15 Kuren la limixin diga lok kaka luvuttadi mekmeres mi levenora atdi uto at levengkonngas kusu do, ne Pita na vas polo, mo lamamau at lovoovo ren naba lok pavaa di. \v 16 \x * \xo 5:16 \xt Mk 6:56; Gu 19:11-12\x*La buaang nedi limixin diga vas kaxat boro at leven menemen saparap Jerusalem, diga lok kaka levenanmeres atdi, la nedi bok lubunggas ga suxuna nedi. La nedi axap diga lok avukat. \s1 Luvuttadi Vavang Diga Xip Levesongsongot \p \v 17 \x * \xo 5:17 \xt Gu 4:1-2,6\x*Ketla lamaasa gomgo at lavamaasa ga xatu kaxat eburu minedi limixin teren. Mo limixin diga tong nedi do lubung Sadiusi, diga umsu mi levereven peves ti luvuttadi vavang. \v 18 Diga ranga alis ka luvuttadi vavang la diga lok li nedi at loogu xokoxo. \v 19 \x * \xo 5:19 \xt Gu 12:7-10\x*Ap mo laxanimin laangelo at ne Moroa ga suang lumusmaragu ap mo loogu xokoxo la ni ga sat asu di ukamang la ga lok tidi, \v 20 “Uto nimi at loogu laplavang la mina tong asu Lagale Lavavang mumu lorooro maxat.” \p \v 21 Luvuttadi vavang diga ronga res la ga maxantamak suubu diga beles to at loogu laplavang la diga vaxaru ka i xusu dina anasa limixin. \p Lamaasa gomgo eburu mi limixin teren, diga ro bubua ka lubung amgomgo at lubung mixin me Judaia kusu nedi axap dina lok lavapaase silok. La diga lox aonon levelinga uto at loogu xokoxo xusu dina lok taba nedi mi luvuttadi vavang. \v 22 Ketla at loxonaleng diga rupot di goxo ven luvuttadi vavang to at loogu xokoxo. Kuren la digamlong uto at luvuttadi amgomgo xusu dina tong axasep nedi min. \v 23 Diga lok keretna, “At loxonaleng ma rupot to at loogu xokoxo, ma ven i do i tu pipe rinotno, la nedi mo luvuttadi rutu mu mo bok di tu at lumusmaragu. La ma suang mo lumusmaragu la nema maxo ven tara go xeneng.” \v 24 La mo lavamaasa silok la laradi gomgo at luvuttadi rutu mu diga ronga i na la diga rangku do laai mo ga rupot saparap mo luvuttadi vavang. \p \v 25 La lara laradi ga rupot la ga lok tidi, “Mina ronga i na. Luvuttadi mita lok li di itinongo ro at loogu xokoxo no di tu at loogu laplavang la dia anasa limixin.” \v 26 \x * \xo 5:26 \xt Mt 14:5\x*Kuren la laradi gomgo ga vas kaxat eburu mi luvuttadi rutu mu la diga lam ka amlong luvuttadi vavang. Kopmen di goxo sep nedi mila diga marat do limixin dina lu amet di mi laxanuat. \p \v 27 Nedi diga lam kaka luvuttadi vavang ukeneng, la diga vaxaru nedi ro melamgo at luvuttadi amgomgo at loxot tongtonga linga. La lamaasa gomgo ga lok tinedi xeretna, \v 28 \x * \xo 5:28 \xt Gu 4:18; Mt 27:25\x*“Maga raba nemi mi levelinga lolos do nemen gat nemi mita anasa mi mo laasen ap mo laradi. Ketla ming tonga xepe i. Mira vaase asu vam nom levenanasa at lengkot axap de xeneng Jerusalem, la nemi mi lox i xuren kusu do nema maba xip tutu mi lanmet teren.” \p \v 29 \x * \xo 5:29 \xt Gu 4:19\x*Pita eburu minedi luvuttadi vavang diga vorang i ridi xeretna, “Mana ronga res kusuk mun at ne Moroa la ma noxo ronga res at limixin mun. \v 30 \x * \xo 5:30 \xt Gu 3:15\x*Moroa, neni lomoroa at lavalabat atnedik, neni ga lox axatu ne Iesu basinge lanmet, melemu atnemi miga vaxarem i ro at laxaba. \v 31 \x * \xo 5:31 \xt Gu 2:33-34; Ep 1:20; Ib 2:10; 12:2\x*Moroa ga xiv aurur i upana la ga vaxaxis i saparap lekngen tino mila neni Lamgomgo la Laradi Loklox Arooro xusu na raba limixin me Israel mi langas ti leeng basinge laxakapmek atdi la ne Moroa naba doxoma xepe i. \v 32 \x * \xo 5:32 \xt Gu 1:8\x*Nema na ma vaase asu na levelinga. Loroonan Kaala bok i vaase asu i, neni nom laramtaba ne Moroa ga raba i rinedi ding tonga res at levelinga ren.” \p \v 33 \x * \xo 5:33 \xt Gu 7:54\x*Diga ronga i mo la diga musak aleng, la diga lok do dina sev amet di. \v 34 \x * \xo 5:34 \xt Gu 22:3\x*Ketla legesara atdi, neni la Parisi laasen teren ne Gamaliel. Neni laradi loklox ase at Laulis Linga la limixin axap diga lok ngangao aleng teren. Ni ga xatu kaxat kantubu at luvuttadi amgomgo la neni ga sing nedi xusu dina riki asu be mo luvuttadi vavang ukamang at toxonaleng mutmut mun. \v 35 La neni ga lok tinedi luvuttadi amgomgo xeretna, “Leme Israel, mina doxoma avukat mumu lavanga salai mi lok do mina lox i ridi na. \v 36 \x * \xo 5:36 \xt Gu 21:38\x*Gano ne Tiudas ga vot, ga lok do neni mo i silok aleng. La mo limixin diga mumu asu i ga epovo at lavanuet sangaun kobot (400). Ketla neni ga uu la mo limixin teren diga epeseves la mo lugugu atdi ga met gamasa nga. \p \v 37 \x * \xo 5:37 \xt Lu 2:1-2\x*Melemu at na, ne Judas boro Galili ga rupot ap mo levenaleng at loklok ka asen. Neni bok ga sat ka buaang limixin saparav i. Ketla neni bok ga uu la mo limixin diga mumu asu i, diga epeseves. \v 38 Kuren la at na lempanga nanga, nia ana tong asu i rinimi. Nemen mita sev amet di. Mina ke mulus di xuren. Mila do na lugugu di lox i mi lodoxoma axa atdi, to gira xap gamasa vam. \v 39 Ketla do lugugu atdi boro vana at ne Moroa, nemi xopmen mina epovo xusu minaba rupe i. Miba ven i do nemi mi esep mi ne Moroa!” \p \v 40 \x * \xo 5:40 \xt Gu 4:18\x*Luvuttadi amgomgo diga mu asu na lavapaase at ne Gamaliel. Diga ro abeles luvuttadi vavang ukeneng, la digak pixis nedi. La diga tong alolos i ridi do nemen gat nedi ta tong asu laasen at ne Iesu, la diga soxomus asu di. \p \v 41 \x * \xo 5:41 \xt Mt 5:10-12; 1 Pi 4:13\x*Luvuttadi vavang diga vas kaxat basinge luvuttadi amgomgo, diga umsu mi lomomo mila ne Moroa ga siam do diga epovo rip kip lainmangan at laasen at ne Iesu. \v 42 \x * \xo 5:42 \xt Gu 9:22; 17:3\x*La at levenaleng axap to xeneng at loogu laplavang la to at leventaogu at limixin, diga anasa la diga vavang mi Lagale Lavavang at ne Iesu, neni Lanarong. \c 6 \s1 Lavanuti Radi Ri Lok Tooro Luvuttadi Vavang \p \v 1 \x * \xo 6:1 \xt Gu 4:35\x*Ap mo levenaleng leexes at luvuttadi nunu ga uturut amisik upana. La leedak ga ravasu xantubu atnedi limixin me Judaia mo diga paase Grik la nedi limixin me Judaia diga paase Judaia. Limixin mo diga paase Grik, diga lok do lempat naa atdi, di goxop kip ka epovo levempanga loklok tooro ridi at levenaleng axap. \v 2 Kuren la nedi na lasangaun mi legepura luvuttadi vavang diga ro bubua ka nedi axap lavaun pinivu la diga lok, “Kopmen nak mokso rinama xusu mana ke xepe na Lagale Lavavang at ne Moroa la mana raba panga nimi. \v 3 \x * \xo 6:3 \xt 1 Ti 3:7\x*Luvutnetak mi luvurinuk, mina soxolik ka tavanuti tuvuttadi xantubu atnemi xa, mo nemi mikleklen di do di umsu mi Loroonan Kaala la lodoxoma avukat. La nema maba lok li di, kusu dina lok tatao na lugugu. \v 4 La nema xa maba raba lorooro axap atnema ri lugugu at lisingising la lugugu at lavapaase asu Lagale Lavavang.” \p \v 5 \x * \xo 6:5 \xt Gu 8:5\x*Nedi axap diga lok momo ap mo levelinga at luvuttadi vavang. Kuren la diga soxolik ka ne Stiven, laradi ga umsu mi lununu la Loroonan Kaala. La ne Pilip, Porokaras, Nakano, Timon, Pamenas. La ne Nikolaus neni boro Antiok, la goxopmen neni laradi me Judaia, ketla neni gam tebeng lununu ngan leme Judaia. \v 6 \x * \xo 6:6 \xt Gu 13:3; 14:23\x*Nedi na diga raba nedi ri luvuttadi vavang la diga lok lising la diga lok li levengkikngen di ro mavana atdi, kusu dina lox anarong di. \p \v 7 \x * \xo 6:7 \xt Gu 2:41; 16:5\x*La levelinga at ne Moroa ga epeseves. Leexes at limixin nunu ro Jerusalem ga uturut amisik mene la buaang atnedi lavamaasa diga lok kaka lununu maxat ap mo Lagale Lavavang. \s1 Luvuttadi Amgomgo Diga Xoxo Ka Ne Stiven \p \v 8 \x * \xo 6:8 \xt Gu 2:43\x*Stiven neni laradi ga umsu mi letaba nabalamu at ne Moroa. La ni ga umsu bok mi lolos la ga lok lempanga sangsangu kantubu at limixin. \v 9 \x * \xo 6:9 \xt 2 Ti 1:15\x*Ketla lentaba luvuttadi di goxopara rin, nedi luvuttadi boro at lumenemen Sairini la Aleksandria. Diga lotu at lara loogu singising, laasen teren, “Loogu Singising at Luvuttadi Sepsen.” La lentaba leme Judaia boro Silisia la Asia di goxopara ne Stiven. Nedi axap eburu mi ne Stiven diga etep mi levelinga. \v 10 \x * \xo 6:10 \xt Lu 21:15\x*Ketla Loroonan Kaala ga raba ne Stiven mi lakleklen silok. Kuren la ni ga vaase mi lolos la di goxo epovo xusu dina vorang i. \p \v 11 \x * \xo 6:11 \xt Mt 26:59-61\x*La diga lok li lentaba xusu dina bala raba i, diga lok keretna, “Nema maga ronga ne Stiven, neni ga paase vupu ri ne Moses la ne Moroa.” \p \v 12 Kerepmo diga lox axatu lodoxoma at limixin, loxongkulao silok la luvuttadi loklox ase at Laulis Linga. Diga vot pasa ne Stiven, la diga ranga alis i. La diga lam kaka i uto melamgo at luvuttadi amgomgo. \v 13 \x * \xo 6:13 \xt Jer 26:11\x*La diga lox abeles lentaba luvuttadi xusu ti xarang taba i. Diga lok, “Na laradi i paase vupu ri na loogu laplavang at ne Moroa la Laulis Linga at ne Moses. \v 14 Maga ronga i do ga lok do ne Iesu me Nasaret ba ut asi na loogu laplavang la naba ba gili bok leretere ne Moses ga raba avolo dik min.” \p \v 15 Nedi axap digat kis go, diga ven tooro ne Stiven la diga ven lemeren ga ngan ta lemeren laangelo at ne Moroa. \c 7 \s1 Levelinga At Ne Stiven \p \v 1 La lamaasa gomgo ga sue ne Stiven, “Kereva na levelinga di lox i ru, i ruturun?” \p \v 2 \x * \xo 7:2 \xt Lur 11:31\x*La ne Stiven ga vorang i ridi xeretna, “Luvutnetak la luvuttamak. Mina ronga be levelinga rak. Moroa at laxasep ga rupot saparap ne Abaram ne temen dik ap mo laaleng neni ga nemen to Mesopotemia, la avot ti laaleng neni gat pas uto Aran. \v 3 \x * \xo 7:3 \xt Lur 12:1\x*La ne Moroa ga lok tin, ‘Una on basinge lemenemen taram eburu mi libibinat taram, la unat pas ti mo lemenemen nia anaba lox ase u min.’ \p \v 4 \x * \xo 7:4 \xt Lur 11:31–12:5\x*Kuren la ni ga vas kaxat basinge lenep silok, laasen teren Kaldia, la ni gat pas kusu ti nemen to Aran. Melemu at lanmet at ne temen ne Abaram, Moroa ga ro ka i xusu na on basinge mo lemenemen la na vubeles at na lenep silok, monga nemi mi nemen teren. \v 5 \x * \xo 7:5 \xt Lur 12:7; 15:18; 17:8; Lal 2:5\x*Moroa xopmen goxo raba ne Abaram mi tenep at nai laxangka do tin axa, kopmen tinotno tekot go at na laxangka. Ketla ne Moroa ga xaape min tin do ni naba raba i min la ateren axa, la mo livipisik li bok teren melemu. Ap mo laaleng ne Moroa ga lok na laxakaape ri ne Abaram, Abaram goxovisi na ruuna taxamdak. \p \v 6 \x * \xo 7:6 \xt Lur 15:13-14; Pas 12:40\x*Ketla ne Moroa ga lok tin, ‘Livipisik li ram dinaba nemen to at lenep petpes, ap mo lenep dinaba lok ngan lavasaxaruki la dinaba xip buaang laxanmumuat at lavanuet sangaun kobot (400) levenmaares. \v 7 \x * \xo 7:7 \xt Pas 3:12\x*Ketla melemu anaba song araba langsangan levengkokoxo rinedi limixin do dina lox asongot limixin tarak. Melemu bok dinaba vas kaxat basinge mo lenep la dinaba lotu saparav ia at na lenep.’ \p \v 8 \x * \xo 7:8 \xt Lur 17:9-14; 21:4\x*La ne Moroa ga raba ne Abaram mi leretere ri rivit kepe lengkontuxu, i ngan loklok katling ti limixin me Israel. Kuren la ne Abaram ga vit kepe loxontuxu at ne Aisak, melemu at lavanuan aleng latkin at ne Abaram ga visik asu i. Aisak ga vit kepe loxontuxu at ne Jakop, la ne Jakop ga vit kepe lengkontuxu at lasangaun legepura nedi lempareme avolo atdik. \p \v 9 \x * \xo 7:9 \xt Lur 37:11,28; 39:1-3,21-23\x*Nedi na laxamdak at ne Jakop, diga reven peves at neton di, ne Josep. La diga sesep min ngan lasaxaruki uto Isip. Ketla ne Moroa ga nemen eburu min, \v 10 \x * \xo 7:10 \xt Lur 41:37-44; Sam 105:21\x*la ni ga lox asepsu i basinge mo laxanmumuat gat pot saparav i. Ap mo loxonaleng ne Josep ga ru ro melamgo at ne Parao, loorong me Isip, Moroa ga raba ne Josep mi lodoxoma avukat la loklok nunuan. Parao ga ven kibis i la ga lok li ne Josep kusu neni lamgomgo ap mo lenep silok la keneng bok at loogu nunuan teren. \p \v 11 \x * \xo 7:11 \xt Lur 41:54\x*Ketla loroxo silok ga vot ap mo lunep silok, Isip la Kanan, la ga lox asu buaang laxanmumuat. Goxopmen bok tempanga anan ti lavalabat atdik. \v 12 \x * \xo 7:12 \xt Lur 42:1-5\x*La ne Jakop ga ronga i do leveluxa mo gak lok to Isip, la ni ga sak tiki mo laxamdak teren uto. Ni lavatpas avot atdi ugo. \v 13 \x * \xo 7:13 \xt Lur 45:1-4,16\x*At lavatpas sepsev agepura atdi, ne Josep ga tong asu i ri luvutneton dola neni neton di. La ne Parao gaklen ba limixin at ne Josep ap mo laaleng. \v 14 \x * \xo 7:14 \xt Lur 45:9-11; 46:27\x*La ne Josep ga lox aonon lavapaase uto ri ne temen, ne Jakop, la ga tong i rin eburu mi libibinat teren kusu dinat pas uto Isip. Nedi axap diga epovo at lavanuti sangaun mi lavalimo. \v 15 \x * \xo 7:15 \xt Lur 46:1-7; 49:33\x*La ne Jakop ga vas kaxat eburu mi limixin teren uto Isip. Ap mo lenep neni eburu mi lavalabat atnedik diga nemen e, se diga met. \v 16 \x * \xo 7:16 \xt Lur 23:2-20; 33:19; Jos 24:32\x*Diga xip kaka amlong labarongan atnedi uto Sekem la digak mit di at loxot ne Abaram ga un kaka i at libibinat at ne Emo mi levempilas. \p \v 17 \x * \xo 7:17 \xt Pas 1:7\x*Mo laaleng ga sixit auret kusu ne Moroa na lox epovo laxakaape ren ga lox i ri ne Abaram. Luutus at lubung mixin me Judaia ga uturut aleng upana. \v 18 \x * \xo 7:18 \xt Pas 1:8\x*Melemu lara loorong petpes, kopmen goxokleklen ne Josep, neni gam gomgonga limixin me Isip. \v 19 \x * \xo 7:19 \xt Pas 1:10-22\x*Ni ga bala vukpuk lavalabat atdik la ni ga musak di, ga lok nedi xusu dina lok pes laxamdak atdi uto kusu mo laxamdak lixilik atdi dinaba met. \p \v 20 \x * \xo 7:20 \xt Pas 2:2; Ib 11:23\x*Ap mo levenaleng lavalabat atdik digap kip levenmumuat, la lara latkin ga visik ne Moses, neni lagale lamdak la ga lox avukat at lemeren ne Moroa. Ni ga nemen maxopok at loklok tatao at ne temen at lavantun gaaling. \v 21 \x * \xo 7:21 \xt Pas 2:3-10\x*Ketla ne temen mi nenen duga lok li i ro xamang la loolik at ne Parao ga lok ka i xusu ni na lox asilox i ngan lamdak tin. \v 22 Ni ga lox ase ro Isip la ga umsu mi lakleklen at leveloklok atdi, la ni ga silok aleng at levempapaase la at lempanga axap ni gak lox i. \p \v 23 Moses ga lavanuet sangaun maares teren la ni ga vara i do na ven limixin teren me Israel. \v 24 \x * \xo 7:24 \xt Pas 2:11-15\x*Ni ga ven lara atnedi, lara me Isip gap sev i. Kuren la ni gat pas la ga lok do na lok tooro mo laradi me Israel, la ni ga sev amer i xusu ti sepo i. \v 25 Ni ga nua i do limixin teren mo digaklen pam i do ne Moroa ga soxolik ka i xusu ni naba soxomus asu di at loxokoxo. Ketla nedi xopmen di goxo xasep teren. \v 26 Ap mo lara laaleng melemu ni ga ven manga legepu radi me Israel duga esep, la ni ga lok do na lok lumulum kantubu atnedu. Ni ga lok, ‘Muna ronga i na. Nemu vam nom leton. Tila nemu mu esep?’ \p \v 27 Ketla mo lara ga vaxaru kaxat mo leesep ga so asu ne Moses la ni ga lok, ‘Nege ga lok li u xusu nenu lamgomgo atnama la unang tonga linga atnama? \v 28 U vara manga i do una sev amer ia xerekngan nenu uta sev amet mo laradi me Isip itinongo?’ \v 29 \x * \xo 7:29 \xt Pas 2:21-22; 18:3-4\x*Moses ga ronga i na la ga sixiro boro Isip la ni gara nemen to Midien ngan laradi xadiong. Mo go neni ga ruuna legepu madak. \p \v 30 \x * \xo 7:30 \xt Pas 3:1-10\x*Ni ga nemen go Midien at lavanuet sangaun maares la melemu at na, laangelo at ne Moroa ga rupot saparav i ro at lamatbin, gak lok at lakaana, laasen teren Sinai. Mo laangelo gak lok to at lara luuna lixilik. Laxao gak lok ap mo luuna, ketla kopmen goxo rin kotos levempavaxan una ren. \v 31 Moses ga sangu aleng teren, la ni ga vas saparap mo luuna xusu na ven avukar i. La ni ga ronga laxaka at Leeme Silok ne Moroa ga lok keretna. \v 32 ‘Nenia ne Moroa at lavalabat atnemi, Moroa at ne Abaram, Aisak la ne Jakop.’ Moses ga dede mi lanmarat la ni goxo lok do na ven bok ba i. \p \v 33 Moroa ga lok tin, ‘Una lok pes luvanga vatpas taram, mila na loxot nenu u tu ren, ni i xaala aleng. \v 34 Nia ara ven pam levenmumuat limixin tarak di suma i ro Isip. Nia ara ronga vam lerengteng atnedi la nia ara si xusu ana lok tooro di. Ude nga u la nia aba sak tiki u uto Isip.’ \p \v 35 Moses neni laradi limixin me Israel di goxopara rin. Diga sue i, ‘Nege ga lok li u do nenu lamgomgo atnama la laradi rongtonga linga atnama.’ Ketla ni laradi ne Moroa ga sak tiki i ngan lamgomgo la laradi loklox asu, kerekngan laangelo ga tong i ro ap mo luuna, laxao gak lok teren. \v 36 \x * \xo 7:36 \xt Pas 7:3; 14:21; Kex 14:33\x*Neni ga lam asu ka limixin basinge lenep Isip, ga lok lempanga sangsangu ro Isip, la to bok at loxontas laasen teren, Laras Memele, la to bok at lamatbin at lavanuet sangaun maares. \v 37 \x * \xo 7:37 \xt Gu 3:22\x*Moses neni laradi ga paase ri limixin me Israel do ‘Moroa naba riki taradi vapaase ali rinimi xerekngan neni ga riki ia. La neni at tara xa atnimi.’ \v 38 \x * \xo 7:38 \xt Pas 19:3; Lal 5:5; 9:10; Gu 7:53\x*Neni mo laradi ga nemen eburu mi limixin me Israel to at lamatbin, neni ga nemen eburu mi lavalabat atdik la laangelo bok mo ga paase rin to at lakaana Sinai. Neni ga lok ka Laulis Linga at ne Moroa xusu na raba i rinedik limixin me Israel. \p \v 39 \x * \xo 7:39 \xt Kex 14:3\x*Ketla lavalabat atdik goxopara na ronga res teren, diga sok tixirixes xepe i la diga lok do dinamlong uto Isip. \v 40 \x * \xo 7:40 \xt Pas 32:1,23\x*Diga tong i ri ne Aron, ‘Una lok tevempoovo moroa rinama xusu namgo rinama at langas. Nema xopmen manaklen i do lavanga salai ga rupot saparap mo laradi, ne Moses mo ga lam asu nama boro Isip.’ \v 41 \x * \xo 7:41 \xt Pas 32:2-6\x*Ap mo loxonaleng mun diga lok lovoovo bulumaxao mi levengkikngen di la digaplavang saparav i mi leventamtaba la diga lok leluxa silok ti lok katling i. \v 42 \x * \xo 7:42 \xt Jer 19:13\x*La ne Moroa ga lox abulubun kepe nedi, la ga ke xepe nedi xusu dina lotu saparap lempanga i nemen to vana at laxalibet. I lok ngan levelinga i nemen keneng at lubuk at lavaeme vapaase ali i lok keretna, \q1 ‘Limixin me Israel! Kopmen mi goxoplavang mi lempanga mi lavanuet kangkedek tia la miga lok letaba min ti lara vetpes ap mo lavanuet sangaun maares to at lamatbin. \v 43 Ketla miga lok tatao loogu at lomoroa ne Molok, la lovoovo at lenti, ne Repan. Nedi axap nom laxampoovo vanga nom nemi miga lox i do ri lotu ren. Kuren la anaba riki xepe nimi uto melemu at lenep silok Babilon.’ \rq Amo 5:25-27\rq* \p \v 44 \x * \xo 7:44 \xt Pas 25:40\x*Lavalabat atnedik diga lok tatao loogu kadis at ne Moroa ro at lamatbin. Diga gugu i ngan ne Moroa ga lox ase ne Moses min to at lakaana Sinai. \v 45 \x * \xo 7:45 \xt Jos 3:14-17; 23:9; 18:1\x*Melemu lavalabat atnedik no diga lok kaka mo loogu boro at luvuttemen nedi la diga xip kaka i eburu minedi at laaleng diga emu mi ne Josua. La diga lok kaka lara lenep kangka basinge lara libibinat petpes no ne Moroa ga lok kepe di ve, avot ti lovotpot atdi. La mo loogu ga nemen go se at levenaleng at ne Devit. \v 46 \x * \xo 7:46 \xt 2 Sml 7:1-16; Sam 132:1-5\x*Moroa ga vara aleng ne Devit la ne Devit ga sue ne Moroa kusu na siam avolo i ri xip toogu laplavang ti ne Moroa at ne Jakop. \v 47 \x * \xo 7:47 \xt 1 Lav 6:1\x*Ketla ne Solomon axa ga xip mo loogu ri ne Moroa. \p \v 48 Ketla Leeme Avolo kopmen na nemen at leven gu limixin dip kiv i. I lok ngan leeme vapaase ali ga tong i xeretna, \q1 \v 49 ‘Moroa ga lok keretna, laxalibet neni loxonin orong tarak, la laxangka ni loxot burubut at luxangkedek tarak. Toogu xereva nemi miba xiv i ria? Ua ba toxot tia ri lox amas? \v 50 Nenia xa aga rudum li na lempanga axap.’” \rq Ais 66:1-2\rq* \p \v 51 \x * \xo 7:51 \xt Pas 32:9; Jer 9:26; Ais 63:10\x*La ne Stiven ga lok bok tidi, “Miba baulang alika? Lingisa ba minaba siam ka levelinga at ne Moroa ukeneng at lebelen nimi? La lingisa ba nemi minaba ronga res at levelinga at ne Moroa? Nemi mi lok ngan pam lavalabat atnimi. Nemi bok na mi xopara ri Loroonan Kaala! \v 52 \x * \xo 7:52 \xt 2 Let 36:16; Mt 23:31\x*Lavalabat atnimi diga lox asongot lavaeme vapaase ali axap. Digap sev amet luvuttadi at ne Moroa, no gano migomgo diga paase asu lovotpot at Laradi Manmanton. Ketla nanga nemi miga song araba i ri limixin esep la miga sev amer i. \v 53 \x * \xo 7:53 \xt Gu 7:38; Ga 3:19; Ib 2:2\x*Nemi vam na miga lok ka Laulis Linga at ne Moroa no lubung angelo diga song araba nemi min. Ketla nemi xopmen mina mumu asu i.” \s1 Diga Luvat Ne Stiven \p \v 54 \x * \xo 7:54 \xt Gu 5:33\x*Mo luvuttadi amgomgo at loogu laplavang diga ronga i nom la diga musak aleng la diga atat etang levesangsa atdi ri ne Stiven mi lumukmusak. \v 55 \x * \xo 7:55 \xt Mt 22:44; Gu 2:33-34; 5:31\x*Ketla ne Stiven ga umsu mi Loroonan Kaala, neni ga milik aurut upana at laxalibet la ni ga ven lisisixam at ne Moroa, la ne Iesu ga tu saparap lekngen tino. \v 56 \x * \xo 7:56 \xt Kl 3:1\x*Ni ga lok, “Mina ven i! Nia a ven laxalibet i rem suang. La Laradi Mevana i tu saparap lekngen tino at ne Moroa.” \p \v 57 Digap kup silok la diga lok pe levenbaalung atnedi mi levengkikngen di. La diga sixit eburu uto saparap ne Stiven, \v 58 \x * \xo 7:58 \xt Gu 22:20\x*diga sar asu i basinge mo lemenemen silok, la diga luvar i. La mo luvuttadi diga luvat ne Stiven diga lok li levempanga singsiga atdi ro at lara laradi, laasen teren ne Sol. \p \v 59 \x * \xo 7:59 \xt Sam 31:5; Lu 23:46\x*Nedi move diga lulu uat ne Stiven mi laxanuat la ni ga sing keretna, “Iesu, Leeme Silok, una lok ka loroonan tarak!” \v 60 \x * \xo 7:60 \xt Lu 23:34\x*Ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ni ga sing silok keretna, “Leeme Silok. Nemen uta doxoma na laxakapmek atnedi di lox i ria.” Ni ga tong i mo la ni ga met ta.\fig Duga lu amet ne Stiven.|alt="Stoning Stephen" src="wa03953b.tif" size="span" loc="Act 7:54-60" copy="UBS (Wade)" ref="Gu 7:58-60" \fig* \c 8 \s1 Sol Ga Lox Asongot Limixin Nunu \p \v 1 \x * \xo 8:1 \xt Gu 7:58; 8:4; 11:19\x*La ne Sol ga siam ap mo laniu at ne Stiven. \p Ap mo mun laaleng luvuttadi nunu ro Jerusalem diga vaxaru ka i xusu dina suma ka laxasongsongot silok. Luvuttadi nunu diga epeseves at lengkot axap Judaia la Samaria, ketla luvuttadi vavang diga nemen to Jerusalem. \v 2 Ket lentaba luvuttadi diga lotu saparap ne Moroa digak mit ne Stiven, diga lok tuntun mu i. \v 3 \x * \xo 8:3 \xt Gu 9:1,13; 22:4; Gu 26:9-11\x*Ketla ne Sol ga lok tong pen i do na sev amet limixin axap diga nunu. La limixin esep digat pas uto at laraogu atnedi xusu dina ranga alis ka di, lavatlok eburu mi lavakin, la diga lok li di at loogu xokoxo. \s1 Pilip Ga Vavang To Samaria \p \v 4 \x * \xo 8:4 \xt Gu 6:5\x*Luvuttadi nunu no diga epeseves, digat pas ti lengkot axap, la diga vavang mi Lagale Lavavang. \v 5 Pilip gat pas uto at lara lemenemen at lenep Samaria la ni ga vavang mi Lagale Lavavang at Lanarong tinedi limixin me go. \v 6 Buaang limixin diga ru pilo la diga ronga avukat mo levelinga at ne Pilip. Digang tonga i mo la diga ven bok lempanga sangsangu neni ga lox i. \v 7 \x * \xo 8:7 \xt Mt 10:1; Mk 16:17\x*Laxan gas diga ravasu basinge buaang limixin mi langsangan lerengteng. Buaang atnedi limixin mo lengkot atnedi ga molo la nedi bok lentaba di goxo epovo rit pas, diga lox avukat. \v 8 Kuren la langsangan lomomo ga rupot saparap limixin ap mo lemenemen. \p \v 9 Keneng ap mo lemenemen lara laradi laasen teren ne Simon. Neni at leventaba levenaleng neni gak lox asangu limixin me Samaria mi mo lempanga sangsangu ren. Ni ga lok do neni mo i silok tinotno. \v 10 La buaang nedi ap mo lemenemen, nedi limixin mun kuren la nedi lentaba silok diga lok ngangao aleng teren. Diga lok, “Neni nom lara i ruuna lolos at ne Moroa la lolos teren i silok.” \v 11 At levenaleng buaang neni gak lox asangu nedi mi mo lengkot at lemenemen (magic). Kuren la diga mumu asu levelinga ren. \v 12 La nedi diga nunu at lavapaase at ne Pilip mumu Lagale Lavavang at Linintoo at ne Moroa la at laasen at ne Iesu me Nasaret, Pilip ga sep susu di, lavatlok la lavakin bok. \v 13 Simon bok neni ga nunu, la melemu at lesep susu ren ni ga nemen auret ne Pilip, la ni ga sangu aleng at lempanga sangsangu ni ga ven ne Pilip gak lox i. \p \v 14 Luvuttadi vavang to Jerusalem diga ronga i do limixin to Samaria diga nunu at levelinga at ne Moroa. Kuren la diga riki ne Pita mi ne Jon saparap nedi. \v 15 Duga rupot la duga sing ne Moroa xusu nedi bok dina lok ka Loroonan Kaala. \v 16 Loroonan Kaala goxovisi na vubeles at tara atdi, diga lok kaka mene lesep susu at laasen at ne Iesu neni Leeme Silok. \v 17 \x * \xo 8:17 \xt Gu 19:6\x*La ne Pita mi ne Jon duga lok li levengkikngen du at lempatlak atdi, la nedi diga lok ka Loroonan Kaala. \p \v 18 Simon ga ven i do ne Moroa ga suxa nedi mi Loroonan Kaala ap mo loxonaleng ne Pita mi ne Jon duga lok li levengkikngen du at lempatlak atdi. La ni ga lok do na raba ne Pita mi ne Jon mi levempilas \v 19 la ni ga lok, “Muna raba ia mi nom lolos, kusu do nia ana lok li lukngak at tara, ni na umsu mi Loroonan Kaala.” \p \v 20 Ketla ne Pita ga vorang i rin, “Nenu eburu mi lempilas taram unat pas uto at lemenemen songsongot mila nu u doxoma i do nenu mo una un ka laramtaba at ne Moroa mi lempilas! \v 21 \x * \xo 8:21 \xt Sam 78:37\x*Nenu xopmen tekot taram at na lugugu atnama, mila labalam kopmen nak mokso at lemeren ne Moroa. \v 22 Una lox ekun lorooro ram la una sing saparap Leeme Silok, kusu neni ba doxoma xepe na laxakapmek ik lok at labalam. \v 23 \x * \xo 8:23 \xt Ib 12:15\x*Nia a ven i do nenu u umsu mi levereven peves, la lorooro ram i umsu mi laxakapmek la kopmen na epovo xusu una sixiro basinge i.” \p \v 24 La ne Simon ga lok ti ne Pita mi ne Jon, “A vara i do muna sing ti Leeme Silok, kusu kopmen tara at na lempanga mu tong pam i, naba rupot saparav ia.” \p \v 25 Melemu at lavapaase asu atnedu la levelinga at Leeme Silok, Pita mi ne Jon duga vas bilong uto Jerusalem. Ap mo lomlong atnedu duga vavang mi Lagale Lavavang to at laxanmenemen solo me go Samaria. \s1 Pilip Eburu Mi Leeme Gomgo Boro Itiopia \p \v 26 Laangelo at ne Moroa ga vaase ri ne Pilip keretna, “Una lok agagas li u la una vas kaxat uto at langa i laa boro Jerusalem la uto Gasa.” (Na langa kopmen bok ba dinat pas teren.) \v 27 \x * \xo 8:27 \xt Ais 56:3-7\x*La ne Pilip ga gagas la ga vas kaxat. La lara laradi boro Itiopia, neni la iunak. Ni leeme silok me go la ga lok tatao lempilas at latkin gomgo ne Kades boro Itiopia. Ni gat pas uto Jerusalem kusu naplavang saparap ne Moroa, la ni ga vas bilong mi lavatkaris teren. \v 28 Ni gat kis la ga utus at lubuk at leeme vapaase ali ne Aisaia. \v 29 Loroonan Kaala ga tong i ri ne Pilip, “Una vas tangarang mo lavatkaris la unat pas saparav i.” \p \v 30 Pilip ga sixit soso mun uto at lavatkaris la ni ga ronga mo laradi ga utus lubuk at leeme vapaase ali ne Aisaia. La ni ga sue i, “U xasep at levelinga mo nu u utus i?” \p \v 31 \x * \xo 8:31 \xt Jo 16:13\x*Mo laradi ga vorang i rin, “Nia aba xasep teren kereva? Kopmen tara vetpes kusu naba tong axasev ia min.” La ni ga sing ne Pilip do na eng urut la na xis to at lavatkaris eburu min. \p \v 32 Mo levelinga at ne Moroa xeneng ap mo lubuk ni ga utus i, ga lok keretna, \q1 “Neni ga lok ngan ta lisipsip no diga lok ka i xusu dina sev i. Neni ga lok ngan lisipsip maxat no xopmen nak lok gusugus do di sep korop levengkabinim teren, ni goxo tong tekolinga. \v 33 Neni ga lox alixilix i la ni goxo vorang i mi tekolinga. Kopmen teta noxo lox epovo do na paase mumu livipisik teren, mila lorooro ren nade at lavatbung menemen ira vot pam at laxavaxap teren.” \rq Ais 53:7-8\rq* \p \v 34 Mo leeme silok ga lok ti ne Pilip, “Tong i ria, do nege mo na leeme vapaase ali ga paase mu i? Tin kopla ti tara vetpes?” \v 35 Pilip ga vaase rin, ga vaxaru ka i ap mo loxot, neni ga utus i, Pilip ga tong Lagale Lavavang at ne Iesu rin. \p \v 36 \x * \xo 8:36 \xt Gu 10:47\x*Nedu dugat pas ap mo langa la duga rupot to at lara loxot ladan ga nemen teren. La mo laradi gomgo ga lok, “Ladan na ik lok. Laai mo ik lok pe ia do ana lok kaka lesep susu?” \v 37 [Pilip ga lok tin, “Nenu u epovo do una lok ka lesep susu, mo do u nunu ruturun mi lorooro axap taram.” Ni ga vorang i rin, “A nunu do Iesu Karisito neni Nitna ne Moroa.”] \v 38 Mo leeme silok ga lox alis mo lavatkaris la lakaris ga ru. La Pilip eburu mi mo laradi duga vas si uto xopok at ladan la diga ru ro xeneng teren, la ne Pilip ga sep susu i. \v 39 \x * \xo 8:39 \xt 1 Lav 18:12\x*Diga vas su boro at ladan la Loroonan Kaala at ne Moroa ga lok ka ne Pilip uto vetpes. La mo laradi goxo ven bok ba i, ketla ni gat pas epolo mun at langa, la ga umsu mi lomomo. \v 40 \x * \xo 8:40 \xt Gu 21:8\x*Pilip ga ven kibis i do ni mo ga nemen ta ro Asotas, la ni ga vas kaxat la gat pas keneng ap mo levenmenemen, la ni ga vavang mi Lagale Lavavang se neni ga rupot to Sisaria. \c 9 \s1 Sol Ga Ven Kibis Ne Iesu \r (Gu 22:6-16; 26:12-18) \p \v 1 \x * \xo 9:1 \xt Gu 8:3\x*Ap mo levenaleng Sol move ga lolos do nap sev amet limixin nunu at Leeme Silok. Ni gat pas uto at lamaasa gomgo, \v 2 la ga sue i do ni na lok ka lavapaase axasep ti lox ase nedi limixin me Judaia diga nemen to Damasko. Neni ga vara i xusu na vuse ka nedi diga mumu asu langas at Leeme Silok go, la ni naba ranga alis di, lavatlok eburu mi lavakin la na sat ka di uto Jerusalem. \p \v 3 At lavatpas teren uto Damasko, ga auret ti mo lemenemen silok, soso mun langsangan laxasep boro vana at laxalibet ga soo pavaa i. \v 4 Ni ga subu si ukopok at laxangka la ni ga ronga laxaka at lara ga lok tin, “Sol, Sol. Tila uk lox asongor ia?” \p \v 5 \x * \xo 9:5 \xt Gu 5:39; 1 Ko 15:8\x*Ni ga sue i, “Leeme Silok, nenu nege?” \p Mo laxaka at lara ga lok tin keretna, “Nenia ne Iesu, mo nu uk lox asongor ia. \v 6 Ketla una xatu la unat pas uto at lemenemen silok la mo go tara ba tong tempanga salai nenu uba lox i.” \p \v 7 Mo luvuttadi diga emu mi ne Sol, diga ru pilo, la di goxo tong tekolinga. Diga ronga laxaka at lara ketla di goxo ven teta. \v 8 Sol ga xatu kaxat boro xopok at laxangka la ga valas luxatli ren, ketla ni goxo ven tempanga. Kuren la diga ranga ka i ro at lekngen la diga lam ka i uto Damasko. \v 9 At lavantun aleng ni goxo epovo do na ven tempanga, la ap mo bok levenaleng ni goxo anan la goxo inin. \p \v 10 Lara lun pinivu ga nemen to Damasko, laasen teren ne Ananias. Ni ga ven lisilimet, la keneng teren Leeme Silok ga lok tin, “Ananias.” \p La ni ga vorang i, “Leeme Silok, nenia na.” \p \v 11 \x * \xo 9:11 \xt Gu 21:39; 16:9\x*Leeme Silok ga lok tin, “Una gagas la unat pas uto at langas, laasen teren, Langas Mokmokso, la mo go at loogu at ne Judas, una sue ri laradi me Tasas laasen teren ne Sol, neni mo i ngising. \v 12 La at lisilimet teren ni i ven lara laradi, laasen teren ne Ananias i beles ukeneng la i lok li lukngen at lavatlak teren kusu ni na ven bok ba.” \p \v 13 \x * \xo 9:13 \xt Gu 8:3\x*Ananias ga vorang i rin keretna, “Leeme Silok, buaang limixin diga tong lempanga ria mumu nom laradi, la mumu bok lempanga xakapmek ni ga lox i ri limixin taram to Jerusalem. \v 14 \x * \xo 9:14 \xt Gu 9:1-2,21; 1 Ko 1:2\x*La ni gat pas ude Damasko mi levelinga lolos at lavamaasa silok, kusu na xoxo ka nedi di mumu asu laasen taram.” \p \v 15 \x * \xo 9:15 \xt Gu 25:13; 27:24; Ro 1:5\x*Leeme Silok ga lok tin, “Una vot pasa i, mila nia ara soxolik ka vam i xusu ni na mumu asu ia, la ni naba lox axasep laasen tarak tinedi limixin kopmen di me Judaia la ti lavaorong la ti limixin me Israel. \v 16 \x * \xo 9:16 \xt 2 Ko 11:23-28\x*La nia anaba lox ase i mi mo lempanga ni naba songot teren mumu lununu ren saparav ia.” \p \v 17 La ne Ananias ga vas kaxat la ga rupot to at loogu at ne Judas la ga beles ukeneng la ga lok li lukngen to at ne Sol la ni ga lok, “Netak ne Sol, Leeme Silok i riki ia, Iesu axa, no ga rupot saparav u ro at langas at lavatpas taram ude. Ni i riki ia xusu una reven bok ba la una lok ka Loroonan Kaala.” \v 18 Ap mo mene loxonaleng, lavanga ga lok ngan lengkexeleng mat ga subu su boro at luxatli at ne Sol la ni ga epovo manga xusu ni na reven bok ba. Ni ga xatu kaxat la ga lok ka lesep susu. \v 19 La melemu at laanan teren, lolos teren garamlong bok ba. Sol ga nemen to Damasko eburu mi limixin nunu at lentaba levenaleng. \s1 Sol Ga Vavang To Damasko \p \v 20 Sol ga beles to xeneng at laraogu singising la soso mun ni ga vaxaru ka i xusu na vavang mi laasen at ne Iesu. Ni ga lok, “Iesu neni Nitna ne Moroa.” \v 21 \x * \xo 9:21 \xt Gu 8:3\x*La nedi diga ronga i, diga rakdu la diga esue, “Kereva na? Na laradi ga nemen to Jerusalem la ni gap sev amet limixin diga nunu at ne Iesu. La ni gat pas ude xusu na ranga alis nedi la na lok kaka nedi uto at lavamaasa silok.” \v 22 \x * \xo 9:22 \xt Gu 17:3; 18:5,28\x*Ketla lavavang at ne Sol ga mumuat amisik, la ni ga lox asuusu i do ne Iesu mo neni Lanarong. La levelinga ren ga mumuat aleng la buaang atnedi limixin me Judaia mo diga nemen to Damasko di goxo epovo do dina vorang i. \p \v 23 \x * \xo 9:23 \xt Gu 23:12\x*Buaang levenaleng gara volo, la limixin me Judaia diga vot buru la diga lok li lara langas linga ri sev amet ne Sol. \v 24 Ketla ne Sol ga ronga ka levelinga atdi. At levenaleng kangking la levenaleng kanimin diga reven tin to at levenngas povolo ap mo lemenemen kusu dina sev amer i. \v 25 \x * \xo 9:25 \xt 2 Ko 11:32-33\x*Ketla ga at lara laxanimin luvuttadi no diga mumu asu ne Sol, diga lok ka i la diga suxa abeles i at laxaxi buso la diga lox asi i uto xopok at loxon musmaragu lixilik ga nemen to at lenep at langas uat diga rit kangkan mo lemenemen min.\f * \fr 9:25 \ft Lentaba laraogu diga lox i ro mavana at larangas uat la diga ruuna larago lixilik uto maxamang at lemenemen silok.\f* \s1 Sol Ga Vot Pasa Luvuttadi Nunu To Jerusalem \p \v 26 \x * \xo 9:26 \xt Ga 1:17-19\x*Sol ga vas bilong uto Jerusalem la ni gak lok tong pen i do ni na gugu eburu mi limixin nunu. Di goxo nunu do neni mo laradi nunu la diga e amarat teren. \v 27 \x * \xo 9:27 \xt Gu 9:4,20; 1 Ko 9:1; 15:8\x*Melemu ne Banabas ga lok tooro i la ga lam ka i uto saparap luvuttadi vavang. Ni ga soxomus ba i ridi do ne Sol ga ven Leeme Silok to at langa la Leeme Silok ga paase rin. Ni ga tong box i ridi do ne Sol ga vavang mi laasen at ne Iesu ro Damasko la kopmen goxo marat. \v 28 Kuren la ne Sol ga nemen eburu minedi la gat pas uto at lengkot axap Jerusalem, la ni ga vavang lolos mi laasen at Leeme Silok la kopmen goxo marat. Goxopmen tara ga rupe lugugu ren. \v 29 Ni eburu minedi limixin me Judaia mo diga paase Grik diga etep mi levelinga, ketla diga lok tong pen i do dina sev amer i. \v 30 \x * \xo 9:30 \xt Gu 11:25; Ga 1:21\x*Ketla limixin nunu diga ronga i mo la diga lam ka ne Sol uto loxon at lemenemen Sisaria la diga lox aonon i uto Tasas. \p \v 31 Kuren la luvuttadi nunu at lengkot axap Judaia, Galili, la Samaria, diga ruuna limila la kopmen bok ba di goxo marat. La leexes at limixin nunu ga urut. Mila Loroonan Kaala ga gugu kantubu atdi, la diga lok ngangao aleng Leeme Silok. \s1 Pita Ga Nemen // To Jopa La Lida \p \v 32 Pita ga vas tangtagap at lengkot axap saparap Jerusalem, la at lara laaleng ni gat pas kusu na ven limixin at ne Iesu no diga nemen to Lida. \v 33 Mo go ni ga ekip tangarang mi lara laradi, laasen teren ne Inias, labantuxu axap teren ga molo la ni goxo lox epovo i do na xatu kaxat at loora mikmidi ren at lavanuan maares axap. \v 34 Pita ga lok tin, “Inias. Iesu Karisito i lox aroo u. Katu kaxat la una sa avukat loora ram.” Ap mo mene loxonaleng Inias ga xatu kaxat upana. \v 35 Mo limixin diga nemen go Lida la Seron diga ven mo laradi ga lox avukat nga la buaang atnedi diga nunu at Leeme Silok. \p \v 36 To Jopa lara latkin ga nemen, laasen teren ne Tabita, neni latkin nunu. (Laasen bok teren at lavapaase Grik do ne Dokas). Ni ga raba axap lorooro ren kusu na lok tooro limixin pakpakes mi leven gugu nunuan. \v 37 At lara laaleng ni ga meres la ni ga met. Labantuxu ren diga gos i la diga vaxamdi li i ro xeneng at lara loogu ga nemen to vana. \v 38 Jopa xopmen goxo vaxalom boro Lida. La mo luvuttadi nunu ro Jopa diga ronga i do ne Pita mo gak lok to Lida. Kuren la diga riki legepu radi saparav i mi lavapaase keretna, “Soso mene u la unat pas uto Jopa.” \p \v 39 La ne Pita ga xatu kaxat la ga vas kaxat eburu midu. At loxonaleng neni ga rupot diga lam kaka i uto ap mo loogu mevana. Mo lempat naa diga ru bubua saparav i, digang teng la diga lox ase i mi lempanga singsiga la lenbantamon ne Dokas gak sox i ap mo levenaleng ni ga rooro ren. \p \v 40 \x * \xo 9:40 \xt Mk 5:40-41\x*Pita ga lox asu axap di ukamang ap mo loogu, la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing. Melemu ren, neni ga rem gili mu ne Tabita la ga lok, “Tabita, katu kaxat.” La ni ga valas luxatli ren la ga ven ne Pita la ga xis upana. \v 41 Pita ga ranga axatu i mi lekngen. La ni ga ro bubua ka luvuttadi nunu la lempat naa, la ga lox ase di mi ne Tabita mo gara roo xat pam. \v 42 Levelinga at na lavanga sangsangu ga rem epeseves at lengkot axap Jopa, la buaang limixin diga nunu at Leeme Silok. \v 43 \x * \xo 9:43 \xt Gu 10:6\x*Pita ga nemen go Jopa at levenaleng buaang eburu mi laradi ga gugu lenbantuxu at levenbulumaxao laasen teren ne Simon. \c 10 \s1 Moroa Ga Siam Ka Limixin Kopmen Di Me Judaia \p \v 1 \x * \xo 10:1 \xt Mt 8:5; Gu 27:1,3\x*Lara laradi ga nemen to Sisaria laasen teren ne Konilias, neni laasesep at limixin esep boro Rom diga tong nedi do, “Limixin esep me Itali.” \v 2 Konilias laradi ga lotu saparap ne Moroa. Nedi axap diga nemen ap mo loogu ren diga lok ngangao at ne Moroa. Buaang lempanga neni ga lox i xusu ti lok tooro limixin pakpakes boro Judaia, la ni ga ngising amisik ne Moroa. \v 3 \x * \xo 10:3 \xt Gu 3:1\x*At lara laaleng at lavantun konaleng ga ukantinao, neni ga ven lisilimet la keneng ap mo lisilimet teren neni ga ven axasep avukat laangelo at ne Moroa ga vubeles ukeneng at loogu ren la ga lok tin, “Konilias!” \p \v 4 La ni ga ven tooro laangelo mi lanmarat la ni ga lok, “Kereva mo, Leeme Silok?” \p Laangelo ga lok, “Moroa ira siam ka vam levesingising taram la leven gugu nunuan taram, la ni ira doxoma vam u. \v 5 La nanga una riki tuvuttadi uto Jopa kusu dina lam ka lara laradi, laasen tinotno ren ne Simon Pita. \v 6 \x * \xo 10:6 \xt Gu 9:43\x*Neni loose i nemen to at loogu at laradi i gugu lempanga singsiga mi lenbantuxu at levenbulumaxao, laasen teren ne Simon no i nemen saparap laras.” \p \v 7 La nom laangelo at ne Moroa ga vas kaxat ta, la ne Konilias ga ro xaka luradi saksaxaruki ren eburu mi laradi esep, neni laradi ga mumu asu ne Moroa la neni bok ap mo limixin esep diga gugu tooro ne Konilias. \v 8 La ne Konilias ga tong axasep di mi lavanga salai mo ga vot saparav i la ni ga riki di uto Jopa. \p \v 9 Ap mo lara laaleng melemu at lavatpas atnedi diga vas auret to Jopa, la ga xanangking ne Pita ga eng urut uto vana at lavatlak gu xusu na lok lising. \v 10 La ni ga roxo la ga vara i do na anan. Luvuttadi ap mo loogu diga lox agagas li vam mo leveluxa ketla neni ga ven lara lisilimet. \v 11 \x * \xo 10:11 \xt Gu 11:5-17\x*Neni ga ven laxalibet ga rem suang la lara lavanga ga si boro vana at laxalibet ga lok ngan lavattamon silok, mo lavanga ga ruuna lavanuet mesuluk la diga lox asi i uto xopok saparap ne Pita.\fig Pita ga ven lisilimet.|alt="Peter sees vision" src="wa03963b.tif" size="span" loc="Act 10:9-16" copy="UBS (Wade)" ref="Gu 10:11-15" \fig* \v 12 Ma xeneng at nom labantamon silok buaang levenasen panga mi lavanuet kangkedek ga nemen eburu mi lempanga axap diga vokaxao mi lebelen di la levenasen pixa axap. \v 13 La ni ga ronga laxaka at ne Moroa ga lok tin, “Pita, una xatu kaxat, la una sep ka na leveluxa la una anan i.” \p \v 14 \x * \xo 10:14 \xt Mas 11:1-47; Isi 4:14\x*Ketla ne Pita ga lok, “Kopmen tinotno, Leeme Silok. Nia xovisi a goxo anan tempanga xeretna mila i bilinga.” \p \v 15 \x * \xo 10:15 \xt Mk 7:15,19\x*La ne Moroa ga lok bok tin keretna, “Nemen uta tong tempanga do i bilinga mila nenia ara lox adadat pam i.” \p \v 16 La na lavatamon ga vot ga vantun la soso mun gamlong uto vana at laxalibet. \p \v 17 Pita gam doma mu lavasuun ap mo lisilimet. La ap mo mun loxonaleng mo luvuttadi ne Konilias ga riki di, diga sue axasep ka loogu at ne Simon ga nemen ua. Monga diga tu ro melamgo at lumusmaragu ap mo loogu. \v 18 Diga seega la diga sue, “Tara nade laasen teren ne Simon Pita?” \p \v 19 \x * \xo 10:19 \xt Gu 11:12; 13:2\x*Pita move gam doma i do ni naklen tinotno lavasuun ap mo lisilimet, la Loroonan Kaala ga lok tin, “Una ronga i na. Lavantun luvuttadi no di vara epaase minu. \v 20 Una xatu la una vas si ukopok, la nemen uta doma solo ri emu minedi, mila nenia a riki nedi ude.” \p \v 21 La ne Pita ga vas si ukopok kusu na ven mo luvuttadi. La neni ga lok tidi, “Nenia laradi nemi mi reven tin. Tila nemi mi vot de?” \p \v 22 \x * \xo 10:22 \xt Gu 10:1-2\x*Diga lok tin, “Laasesep at luvuttadi esep, ne Konilias i riki nema. Neni lagale laradi la ni i lotu saparap ne Moroa la limixin me Judaia di lok ngangao aleng teren. Laangelo at ne Moroa ga tong i rin do ni ba lam ka u uto at loogu ren, kusu neni naba ronga levelinga nu na vaase i min.” \v 23 \x * \xo 10:23 \xt Gu 10:45; 11:12\x*Pita ga xup abeles di ukeneng la ga tong i rinedi do dina nemen be go ap mo laxanimin. \p Ap mo laaleng melemu Pita ga gagas, la ni ga emu minedi. La lentaba luvuttadi nunu bok boro Jopa diga emu eburu min. \v 24 Ap mo laaleng melemu ni ga rupot to Sisaria. La ne Konilias ga nemen tangais i eburu mi lentaba ren la larapen tangas avukat teren no ni ga xup kaka nedi. \v 25 At loxonaleng ne Pita ga lok do na beles ukeneng at loogu at ne Konilias, Konilias ga vas tangarang i, la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren to melamgo at ne Pita. \v 26 \x * \xo 10:26 \xt Gu 14:13-15; Li 19:10\x*Ketla ne Pita ga ranga axatu i la ga lok, “Una xatu kaxat upana, mila nenia mun laradi xuren.” \p \v 27 Pita ga epaase mi ne Konilias at loxonaleng ni ga beles la ni ga vot pasa buaang nedi limixin go xeneng. \v 28 Ni ga lok tidi, “Nemi xa mi xasep do lotu me Judaia kopmen dina mulus do tara atnama na etangas minedi limixin kopmen di me Judaia. Ketla ne Moroa ga lox ase ia do nia a noxo tong taradi do i bilinga at lemeren ne Moroa. \v 29 Kuren la ap mo laaleng uga xup mu ria la nia nga na ara rupot, la nia a goxo ronga xepe u. A sue nga u na, tila nenu uga xup mu ria?” \p \v 30 \x * \xo 10:30 \xt Gu 3:1; 1:10\x*Konilias ga lok, “At lavanuet aleng gara xap pam at lavantun konaleng ga ukantinao i epovo mi loxonaleng keretna, nia aga ngising to xeneng at loogu rak. La soso mun lara laradi ga siga labantamon gamgames ga ru ro melamgo rak. \v 31 La ni ga lok, ‘Konilias! Moroa ira ronga vam levesingising taram, la ni ira doxoma vam leven gugu loklok tooro ram. \v 32 Una riki tentaba uto Jopa ri lam kaka lara laradi laasen teren ne Simon Pita. Neni loose i nemen eburu mi laradi i gugu lempanga singsiga mi lenbantuxu at lenbulumaxao, laasen teren ne Simon, no i nemen saparap laras.’ \p \v 33 Kuren la nenia aga riki soso luvuttadi gugu rak ap mo mun loxonaleng kusu dina lam kaka u, la i lox avukat dola ura vot pasa ia. Nanga nema mak lok at lemeren ne Moroa, ma ngangais kusu mana ronga levelinga mo ne Moroa ga tong pam i ru do unaba vaase i rinama.” \s1 Pita Ga Vavang Ti Ne Konilias Eburu Mi Limixin Teren \p \v 34 \x * \xo 10:34 \xt 1 Sml 16:7; Ro 2:11; Ga 2:6\x*Pita ga vaase kaxat la ga lok, “Naaba, nia a ven kibis i do i ruturun tinotno do ne Moroa kopmen na ven kepe lentaba vetpes, i ven limixin axap ngan legesara mun. \v 35 \x * \xo 10:35 \xt Jo 9:31\x*Do tara i lok ngangao ren la ik lok lempanga ik mokso, ne Moroa naba siam kaka i, keke i do neni at lubung mixin petpes. \v 36 \x * \xo 10:36 \xt Sam 107:20; Ais 52:7; Li 17:14\x*Nemi miklen Lagale Lavavang neni ga song araba limixin me Israel min. Na Lagale Lavavang i lok lumulum kantubu at ne Moroa la limixin mumu lanmet at ne Iesu Karisito. Neni Leeme Silok at limixin axap at na lavatbung menemen kopok. \p \v 37 \x * \xo 10:37 \xt Mt 4:12-17\x*Nemi miklen leretere ri lempanga silok ne Iesu ga lox i at lengkot axap at na lenep silok Judaia. Ni ga ruka i ro Galili, melemu at ne Jon ga vavang mi lesep susu ren. \v 38 \x * \xo 10:38 \xt Mt 3:16; Lu 4:17-20\x*Nemi miklen i do ne Iesu me Nasaret, ne Moroa ga lox anarong i mi Loroonan Kaala la ga raba box i mi lolos teren. Ni gat pas at lengkot axap la ga lok lempanga nunuan la ga lox aroo nedi bok ne Satan ga xoxo di, mila ne Moroa ga nemen eburu min. \p \v 39 Nema na maga reven mo lempanga neni ga lox i ro at lenep Judaia la Jerusalem. Diga vaxarem i at laxaba la ni ga met. \v 40 \x * \xo 10:40 \xt 1 Ko 15:4-7\x*Ketla ne Moroa ga lox arooro amlong i basinge lanmet at laaleng sepsev avantun, la ga lox i xusu na ru asuvos, \v 41 \x * \xo 10:41 \xt Jo 14:19,22-24; 15:27; Gu 1:8; Lu 24:42-43\x*kopmen do ti limixin axap, ketla tinama xusuk mun, luvuttadi ne Moroa ga soxolik ka vam nama kusu ti vaase asu levelinga ren. Maga anan la maga inin eburu min melemu at laxakatu kaxat amlong teren. \v 42 \x * \xo 10:42 \xt Gu 17:31; 2 Ti 4:1; 1 Pi 4:5\x*La ni ga tong alolos i rinama do mana paase asu Lagale Lavavang ti limixin la mana tong asu i do neni mun laradi ne Moroa ga soxolik ka i xusu neni naba ronga linga atnedi di rooro la nedi digara met pam. \v 43 \x * \xo 10:43 \xt Ais 33:24; 53:5-6; Jer 31:34; Dan 9:24\x*Nedi axap, lavaeme vapaase ali diga paase mumu vam i, diga tong ali i do tara i nunu ren, nom laxakapmek teren, ne Moroa naba doxoma xepe i xeneng at laasen teren.” \s1 Limixin Kopmen Di Me Judaia Diga Ruuna Ka // Loroonan Kaala \p \v 44 \x * \xo 10:44 \xt Gu 11:15; 15:8\x*Pita move ga paase la Loroonan Kaala ga vubeles atnedi nom, mo digat kis la digang tonga levelinga ren. \v 45 Luvuttadi nunu at limixin me Judaia, no diga vas kaxat eburu mi ne Pita boro Jopa, diga rakdu aleng mila ne Moroa ga riki asi Loroonan Kaala ren saparap nedi limixin kopmen di me Judaia. \v 46 \x * \xo 10:46 \xt Gu 2:4; 19:6\x*Diga ronga nedi diga epaase mi lempapaase vetpes la diga emi asu mi ne Moroa. \p Pita ga lok, \v 47 \x * \xo 10:47 \xt Gu 8:36\x*“Na limixin dia ruuna ka vam Loroonan Kaala kerekngan pam nedik taga ruuna ka i. Ixo epovo do tara na sep pepe di, do di noxo lok ka lesep susu mi ladan.” \v 48 \x * \xo 10:48 \xt Gu 2:38\x*Kuren la ni ga tong i ridi xusu dina lok ka lesep susu xeneng at laasen at ne Iesu Karisito. Melemu diga sue i do ni na nemen eburu minedi at tentaba tevenaleng. \c 11 \s1 Pita Ga Vaase Asu Lugugu Ren To Jerusalem \p \v 1 Luvuttadi vavang eburu mi luvuttadi nunu at lengkot axap Judaia diga ronga i do limixin kopmen di me Judaia bok mo diga siam ka vam levelinga at ne Moroa. \v 2 La ne Pita gamlong uto Jerusalem. La nedi limixin nunu diga lok do ik mokso ri rivit kepe lengkontuxu, diga musak aleng ne Pita. \v 3 \x * \xo 11:3 \xt Gu 10:28; Ga 2:12\x*Diga lok, “Nenu loose mun keneng at loogu atnedi limixin kopmen di me Judaia, kopmen dina rivit kepe lengkontuxu atnedi. La nenu uga anan eburu minedi.” \p \v 4 La ne Pita ga tong axasep nedi mi mo lempanga ga ravasu. \v 5 \x * \xo 11:5 \xt Gu 10:9-48\x*Ni ga lok keretna, “Nia aga ngising to Jopa la nia aga ven lisilimet. La aga ven lavanga ga si boro vana la ukopok, ga lok ngan lavattamon silok diga lox asi i boro vana at laxalibet ga ruuna lavanuet mesuluk, la ni ga los kis saparav ia. \v 6 Nia aga ven avukat keneng teren la nia aga ven lempanga mi lavanuet kangkedek, limixin di lok tatao nedi la lentaba kopmen limixin dina lok tatao nedi, la lempanga axap di vokaxao mi lebelen di la levenasen pixa axap. \v 7 La nia aga ronga laxaka at ne Moroa ga lok tia xeretna, ‘Pita, una xatu upana, una sep di la una anan i.’ \p \v 8 Ketla nia aga lok, ‘Kopmen tinotno, Moroa. Nenia a goxovisi na an tepempanga i bilinga.’ \p \v 9 La ne Moroa ga vaase manga ria boro vana at laxalibet keretna, ‘Nemen uta tong tavanga do i bilinga, mila nenia ara lok pam do i lox avukat.’ \v 10 Na lavanga ga ravasi ga vantun, la melemu nom lempanga axap garamlong bok nga uto vana at laxalibet. \p \v 11 Ap mo mene loxonaleng lavantun luvuttadi diga rupot boro Sisaria. Nedi diga rupot ap mo loogu nenia aga nemen teren. \v 12 \x * \xo 11:12 \xt Gu 10:23,45\x*La Loroonan Kaala ga tong i ria xusu anat pas eburu midi uto Sisaria la nemen nia ta doma solo i. La nedi na lavanna luvuttadi nunu boro Jopa, nedi diga emu eburu minia uto Sisaria. La nema axap maga beles ukeneng at loogu at ne Konilias. \v 13 Ni ga tong i rinama do ni ga ven laangelo ga tu ro xeneng at loogu ren la ga lok tin keretna, ‘Una riki tentaba uto Jopa kusu dina lam kaka lara laradi, laasen tinotno ren ne Simon Pita. \v 14 \x * \xo 11:14 \xt Gu 16:31\x*Ni naba vaase tevelinga ru la nenu minedi axap na di nemen at loogu ram mina lok ka lorooro avolo.’ \p \v 15 \x * \xo 11:15 \xt Gu 2:4\x*La nia aga vaxaru xaka i do ana vaase, la Loroonan Kaala ga vubeles atnedi getgesara kerekngan ap mo laaleng Loroonan Kaala ga beles atdik. \v 16 \x * \xo 11:16 \xt Gu 1:5\x*La nia aga doxomangke at levelinga at Leeme Silok ga lok keretna, ‘Jon ga sep susu limixin mi ladan mene, ketla nemi minaba lok ka lesep susu at Loroonan Kaala.’ \v 17 I xasep do ne Moroa ga raba limixin kopmen di me Judaia mi Loroonan Kaala, kerekngan ni ga raba nedik min. Nedik taga lok ka lorooro maxat at ne Iesu Karisito. Nenia nege la ana lok tong pen i do ana lok pe lugugu at ne Moroa.” \p \v 18 \x * \xo 11:18 \xt Gu 13:48; 14:27\x*Diga ronga i na la lodoxoma atdi ga lok mulus la diga emi asu mi ne Moroa. Diga lok, “Moroa ira suang pam langas ti lorooro xusu limixin kopmen di me Judaia, dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina ruuna ka lorooro maxat.” \s1 Luvuttadi Nunu At Ne Iesu Diga Rupot To Antiok \p \v 19 \x * \xo 11:19 \xt Gu 8:1-4\x*Buaang nedi luvuttadi nunu diga epeseves uto at levengkot Judaia la at lengkot petpes bok mumu levesongsongot limixin kakapmek diga ruka i at loxonaleng diga sev amet ne Stiven. Lentaba atnedi digat pas upaxalom uto Ponisia la Saipras la Antiok, diga tong asu Lagale Lavavang at ne Iesu ti leme Judaia kusuk la kopmen ti levenabung mixin petpes.\fig Lemenemen silok Antiok|alt="town Antioch" src="hk00365b.tif" size="span" loc="Act 11:19-27" copy="BFBS (Knowles)" ref="Gu 11:19-27" \fig* \v 20 Ketla lentaba luvuttadi nunu boro Saipras la Sairini, digat pas uto Antiok la diga vavang go ri limixin kopmen di me Judaia. Diga tong asu Lagale Lavavang at Leeme Silok ne Iesu. \v 21 \x * \xo 11:21 \xt Gu 2:41\x*La Leeme Silok ga lox alolos nedi la buaang nedi limixin diga nunu la diga leeng basinge laxakapmek atdi la diga raba lorooro atdi ri Leeme Silok. \p \v 22 \x * \xo 11:22 \xt Gu 4:36\x*Levelinga mumu i na lavanga ga rupot ti limixin nunu ro Jerusalem; kuren la diga riki ne Banabas uto Antiok. \v 23 \x * \xo 11:23 \xt Gu 13:43\x*Ni ga rupot la ni ga ven i do ne Moroa ga lox aumsu mo limixin mi letaba nabalamu ren. Ni ga lok momo la ga vaase alolos nedi axap kusu dina tu atmatkun mi lununu la luruturun atnedi saparap Leeme Silok mi lodoxoma atdi axap. \v 24 \x * \xo 11:24 \xt Gu 2:41; 6:5\x*Banabas ga lok tooro di mila neni lagale laradi ga umsu mi Loroonan Kaala la lununu ren ga lolos. La buaang nedi limixin me Antiok diga raba lorooro atnedi ri Leeme Silok. \p \v 25 \x * \xo 11:25 \xt Gu 9:30\x*Melemu ne Banabas gat pas uto Tasas kusu na ven ti ne Sol. \v 26 \x * \xo 11:26 \xt 1 Pi 4:16\x*La ne Banabas ga vot pasa i la ni ga lam kaka i uto Antiok. At legesa maares kudun nedu dugat pot eburu minedi buaang limixin ap mo loxot la duga anasa di. Mo go mun Antiok limixin nunu diga lok ka avot na laasen Kristien. \p \v 27 \x * \xo 11:27 \xt Gu 13:1; 15:32\x*Ap mo levenaleng lentaba lavaeme vapaase ali diga vas kaxat boro Jerusalem la diga rupot to Antiok. \v 28 \x * \xo 11:28 \xt Gu 21:10\x*Lara atnedi ne Agabas ga xatu upana la at lolos at Loroonan Kaala ga vaase ali do lean kangking naba rupot at lavatbung menemen axap. Ga vot ap mo levenaleng ne Kolodias gam gomgo ri limixin me Rom. \v 29 Limixin nunu boro Antiok diga vaase i do dina lok tooro limixin nunu ro Judaia. Nedi diga ruuna lempilas buaang, diga raba i. \v 30 \x * \xo 11:30 \xt Gu 12:25\x*Diga lox i xuren la diga lox aonon lempilas at lukngen ne Banabas mi ne Sol, kusu duna raba luvuttadi amgomgo at lotu min, go Jerusalem. \c 12 \s1 Levesongsongot Ga Vot Manga Saparap Limixin Nunu \p \v 1 Ap mo levenaleng loorong, ne Erodes ga ranga alis lentaba atnedi luvuttadi diga nunu at ne Iesu la ga lok li di at loogu xokoxo. \v 2 Neni ga ra korop laxaka at ne Jems, neton ne Jon mi lavarise sepsep. \v 3 \x * \xo 12:3 \xt Gu 4:3\x*La ni ga ven i do na laniu ga lox amomo luvuttadi amgomgo at leme Judaia, kuren la ni ga ranga alis bok ne Pita la ga lok li i at loogu xokoxo. Anai ga ravasu at levenaleng limixin me Judaia diga lok laanan at loxongkide diga ove vetpes i. \v 4 Melemu at larangtanga alis at ne Pita, diga lok li i ro at loogu xokoxo, mo go diga song araba lavanuet lara binam tadi esep, lavanuet at legesa binam kusu na lok tatao i. Erodes ga doxoma i do ni naba lok li i at lavapaase melemu ap mo laanan, laasen teren, Lovovolo Pe. \p \v 5 \x * \xo 12:5 \xt Je 5:16\x*Kuren la ne Pita ga nemen to xeneng at loogu xokoxo, ketla luvuttadi nunu diga ngising amisik ne Moroa mi lorooro axap atnedi xusu ne Moroa na lok tooro i. \s1 Laangelo Ga Soxomus Asu Ne Pita At Loogu Xokoxo \p \v 6 \x * \xo 12:6 \xt Gu 5:23\x*At laxanimin avot ap mo laaleng kusu ne Erodes na lok li ne Pita at lavapaase ro melamgo at limixin, Pita ga unga xantubu at luradi rutu mu. Ni goxo epovo na sixiro mila diga xoxo i mi luvaroos sen, la luvuttadi rutu mu mo digak lok at lumusmaragu ap mo loogu xokoxo. \v 7 Soso mun laangelo at ne Moroa ga ru go, la laxasep ga soo to xeneng ap mo loxot. La laangelo ga sox aus ne Pita ro at laxavis teren la ga lok tin, “Soso mun! Katu kaxat!” La mo luvaroos sen ga subu basinge lukngen ne Pita.\fig Laangelo ga sox aus ne Pita.|alt="Peter in prison" src="cn01953B.tif" size="span" loc="Act 12:6-8" copy="Cook" ref="Gu 12:7" \fig* \p \v 8 La laangelo ga lok, “Una sevut atmatkun labaane ram, la una xoxo li luvanga vatpas taram.” Pita ga lox i xuren la laangelo ga lok tin, “Una siga lavanga singsiga ram, la una mumu asu ia.” \v 9 Pita ga mumu asu i uto xamang. Ni goxo xasep at levelinga ap mo laangelo. Ni ga nua i do ni mo ga reven mun lapnobo. \v 10 \x * \xo 12:10 \xt Gu 5:19\x*Duga vas polo lara loxot avot, mo luvuttadi rutu mu diga lok tatao i. La melemu duga volo loxot sepsev agepura. La melemu duga vot to at lumusmaragu mi lemparoos sen teren no ga tu raba uto at lemenemen silok. Mo lumusmaragu ga rem suang ka parang axa ridu, la duga vas su ukamang. Duga mu asu mo langas ap mo lemenemen la soso mun laangelo ga on basinge ne Pita. \p \v 11 La ne Pita ga ven kibis mo lavanga ga rupot saparav i la ga lok, “Na nia aklen ba i do i ruturun tinotno! Moroa i riki laangelo ren la ni ira lox asepsu ia at lolos at ne Erodes la basinge lempanga xakapmek leme Judaia di lok do dina lox i ria.” \p \v 12 \x * \xo 12:12 \xt Gu 12:25; 15:37\x*Se ni ga ven kibis pam mo lavanga ga vot saparav i, la ni gat pas uto at loogu at ne Maria, nenen ne Jon Mak. Buaang limixin diga nemen go la diga ngising. \v 13 Pita gapdipdi ro maxamang at lumusmaragu la lara loolik asaxaruki, laasen teren ne Rodi ga vas kaxat kusu na vorang linga ren. \v 14 Ni ga ronga xibis laxaka at ne Pita la ni ga lok momo aleng la ni ga sixit beles manga ukeneng. Ketla ni xopmen goxo suang lumusmaragu. Ni ga vaase axasev i do ne Pita mo ga tu xamang. \p \v 15 \x * \xo 12:15 \xt Gu 26:24; Mt 18:10\x*La diga lok tin, “U baulang!” Ketla ni ga tong amisix i do mo levelinga ren i ruturun. Kuren la diga lok, “Laangelo ren mo.” \v 16 Nedi move diga epaase la ne Pita garapdi amu bok. La diga suang mo lumusmaragu la diga ven i la diga rakdu aleng. \v 17 \x * \xo 12:17 \xt Gu 13:16; 19:33; 21:40\x*Ni ga sep makmak nedi xusu dinak lok pilo, la ni ga soxomus ba i ridi do ne Moroa ga lox asu i boro at loogu xokoxo kereva. Ni ga lok, “Mina tong i na ri ne Jems la luvuttadi nunu. La ni ga on basinge nedi la gat pas uto at lemenemen petpes.” \p \v 18 \x * \xo 12:18 \xt Gu 5:22-24\x*Ga maxantamak luvuttadi rutu mu diga rangku aleng at lavanga salai mo ga rupot saparap ne Pita. \v 19 Erodes ga raba linga di xusu dina ven tin, ketla di goxo long lenget kaka i. Kuren la ni ga lok li luvuttadi rutu mu at lavapaase la ni ga tong i ri luvuttadi esep do dina sev amet di. \p Melemu at na, Erodes ga on basinge lenep Judaia la ga nemen at lentaba levenaleng to Sisaria. \s1 Lanmet At Ne Erodes \p \v 20 \x * \xo 12:20 \xt 1 Lav 5:11; Isi 27:17\x*Erodes ga musak aleng mi limixin boro Taia la Sidon. Ketla mo limixin diga lok ka ne Balastas ti lok tooro nedi. Neni laradi ga lok tatao loogu at ne Erodes. Kuren la digat pas saparap ne Erodes keneng at legesa binam tadi. La diga vara aleng do na lok luburadong. Mila ap mo loxot atnedi, digak lok kaka leveluxa atnedi boro at lenep teren. \p \v 21 Diga lok katling pam lara laaleng at lixitkis buru atnedi, la ap mo laaleng ne Erodes ga sigaara mi lempanga singsiga nunuan teren. Ni gat kis to at loxonin orong teren, la ga lok lavapaase ri mo limixin. \v 22 Diga xup silok keretna, “Kopmen laradi nom i paase, ketla lomoroa nom.” \v 23 \x * \xo 12:23 \xt Dan 5:20\x*Ap mo mene loxonaleng laangelo at ne Moroa ga sep ne Erodes mi lanmeres, atla neni goxo lok ngangao at ne Moroa. Laxangkolon ga anan labantuxu ren la ga met ta. \p \v 24 \x * \xo 12:24 \xt Ais 55:11; Gu 6:7; 19:20\x*Ketla levelinga at ne Moroa ga epeseves uto at lengkot axap la buaang limixin diga nunu ren. \p \v 25 \x * \xo 12:25 \xt Gu 11:29-30; 12:12; 15:37\x*Banabas mi ne Sol duga lox axap lugugu atdu, la dugamlong boro Jerusalem. Duga lok kaka ne Jon Mak eburu midu. \c 13 \s1 Diga Sok Katling Ne Banabas Mi Ne Sol \p \v 1 \x * \xo 13:1 \xt Gu 11:27\x*At loogu lotu go Antiok lentaba lavaeme vapaase ali la lentaba luvuttadi loklox ase mo gak lok. Banabas, Simion (diga tong box i do laradi bibi), Lusias (boro Sairini), Manaen (mo nedu mi laradi gomgo ne Erodes duga etangas eburu), la ne Sol. \v 2 \x * \xo 13:2 \xt Gu 9:15\x*At lara laaleng nedi diga lotu saparap Leeme Silok la diga mun anan, Loroonan Kaala ga lok tinedi, “Mina raba ia mi ne Banabas la ne Sol, kusu ti lok lugugu i ngan nia aga soxolik ka vam du rin.” \v 3 \x * \xo 13:3 \xt Gu 6:6\x*La digan mun anan la diga ngising, la diga lok li levengkikngen di mavana atdu, la diga riki aonon ba du. \s1 Banabas Mi Ne Sol To Saipras \p \v 4 \x * \xo 13:4 \xt Gu 15:39\x*Loroonan Kaala ga riki ne Banabas mi ne Sol, la dugat pas uto Selusia la mo go duga los urut at lavatmon la duga mumu i uto at losoxan Saipras.\fig Pol ga los kas at lavatmon.|alt="Paul sails on ship" src="cn02017b.tif" size="span" loc="Act 13:4" copy="Cook" ref="Gu 13:4" \fig* \v 5 \x * \xo 13:5 \xt Gu 12:12; 13:13\x*Duga rupot go Salamis, la duga tong asu levelinga at ne Moroa go at laraogu singising at limixin me Judaia. Jon Mak gak lok eburu minedu kusu ti lok tooro du at lugugu. \p \v 6 Diga vas kaxat basinge mo lemenemen la digat pas tangtagap ap mo losoxan axap, se diga rupot to Papos. Mo go diga ekip tangarang mi lara laradi laasen teren ne Ba-Iesu, ni laradi me Judaia la gakleklen lengkot at lemenemen (magic). Ni ga xarang limixin do neni leeme vapaase ali at ne Moroa. \v 7 Neni ga gugu ri laradi gomgo ap mo losoxan laasen teren ne Segias Paulus, ni laradi ga umsu mi lakleklen. Laradi gomgo ga ro xaka ne Banabas mi ne Sol uto saparav i, mila neni ga vara i do na ronga levelinga at ne Moroa. \v 8 \x * \xo 13:8 \xt 2 Ti 3:8\x*Ketla ne Ba-Iesu ga lolos kusu na rupe levelinga atdu. Laasen bok teren ne Elimas (na laasen at lavapaase Grik). Ni ga lok tong pen i do na rupe laradi gomgo xusu noxo nunu at ne Iesu. \p \v 9 La ne Sol, laasen bok teren ne Pol, ga umsu mi Loroonan Kaala, ni ga saga xatli at ne Ba-Iesu, \v 10 la ga lok tin, “Nu lamdak at ne Satan! Nenu u xopara ri leveloklox axap i lox avukat. Buaang lempanga xaxarang la laxakapmek i umsu at lorooro ram. Nenu uk lox amisik do una baba gili levenanasa ruturun at Leeme Silok ne Moroa ri laxaxarang! \v 11 \x * \xo 13:11 \xt Gu 9:8\x*Monga lolos at Leeme Silok ne Moroa na rupot saparav u, la luxatli ram na main. La nenu u noxo ven laxasep at laaleng kangking at lentaba levenaleng.” \p Ap mo mun loxonaleng Elimas ga suma lamain ga lok pe luxatli ren, la ni gat pas tangtagap, gak lok tong pen i do na vuse ka tara xusu na ranga tu at lekngen la nam lam i. \p \v 12 Laradi gomgo ga ven mo lavanga la ga nunu. Ni ga sangu ap mo levenanasa ni ga ronga i mumu Leeme Silok. \s1 Banabas Mi Ne Pol // Duga Rupot To Antiok \p \v 13 \x * \xo 13:13 \xt Gu 13:5; 15:38\x*Pol eburu mi larapen tangas teren diga mu lavatmon boro Papos la diga rupot to Pega at lenep silok Pampilia. Ketla ne Jon Mak ga on basinge du go, la gamlong uto Jerusalem. \v 14 Duga vas kaxat boro Pega la duga rupot to Antiok at lenep silok Pisidia. La at laaleng kaala duga beles uto at loogu singising la duga xis kopok. \v 15 \x * \xo 13:15 \xt Gu 15:21\x*Melemu at leexes at Laulis Linga at ne Moses la levelinga at lavaeme vapaase ali, luvuttadi amgomgo at loogu singising diga lok tidu, “Lunetak, ma vara i do muna vaase ri limixin do nemu mu ruuna tevelinga loklox alolos tinedi.” \p \v 16 \x * \xo 13:16 \xt Gu 12:17\x*Pol ga xatu kaxat upana, la ga sep makmak di, la ga lok keretna, “Luvuttadi me Israel la nemi bok kopmen me Judaia mi lotu saparap ne Moroa. Mina ronga ia. \v 17 \x * \xo 13:17 \xt Pas 1:7; 6:6; 12:51\x*Moroa at lubung mixin me Israel ga soxolik ka lavalabat atdik, la ga lox asilok lubung mixin atdik at levenmaares nedi diga nemen ngan limixin kadiong to at lenep silok Isip. Moroa ga lox asu di mi lolos silok teren basinge mo lenep silok. \v 18 \x * \xo 13:18 \xt Pas 16:35; Kex 14:34; Lal 1:31\x*La ga at lavanuet sangaun maares ni gak lok tatao di ro at lamatbin. \v 19 \x * \xo 13:19 \xt Lal 7:1; Jos 14:1\x*La ni ga nemen eburu minedi la diga sak tup mi lavanuti larabung mixin go ap mo lenep silok Kanan, la ni ga raba di mi mo lenep silok ngan laramtaba tidi. \v 20 \x * \xo 13:20 \xt Amg 2:16; 1 Sml 3:20\x*Mo lempanga ga ravasu at levenmaares ga epovo at lavanuet sangaun kobot mi lavalimo sangaun (450). \p Melemu at na, Moroa ga lok katling li luvuttadi ngan luvuttadi rongtonga linga kusu dinabam gomgonga di, se at lovotpot at leeme vapaase ali ne Samuel. \v 21 \x * \xo 13:21 \xt 1 Sml 8:5,19; 10:20-24\x*La melemu diga sing ti toorong la ne Moroa ga lok taba di mi ne Sol, lamdak at ne Kis, at libibinat at ne Beniamin, kusu neni loorong tinedi at lavanuet sangaun maares. \v 22 \x * \xo 13:22 \xt 1 Sml 16:13; Sam 89:20\x*Melemu at loklok pes teren, Moroa ga soxolik ka ne Devit kusu nam gomgonga di. Anaa levelinga at ne Moroa ga paase mumu na ne Devit min, \q1 ‘Nia ara ven i do ne Devit nitna ne Jesi, neni laradi ik lox amomo ia. Neni laradi naba lok lempanga axap do nia ana vara i do ni na lox i.’ \rq 1 Sml 13:14\rq* \m \v 23 \x * \xo 13:23 \xt 2 Sml 7:12-16; Ais 11:1\x*Keneng at lurubuno avolo mun at ne Devit, Moroa ga riki ne Iesu saparap leme Israel ngan Laradi Loklox Arooro ridi la kerepmo ne Moroa ga lox epovo laxakaape ren. \v 24 \x * \xo 13:24 \xt Mt 3:1-2\x*Avot ti lovotpot at ne Iesu, Jon ga vavang ti limixin solo xusu dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina lok ka lesep susu. \v 25 \x * \xo 13:25 \xt Jo 1:20,27\x*La ga auret do ne Jon na lox axap mo lugugu ren, la ni ga lok ti limixin keretna, ‘Nemi mi doma i do nia nege? Nia xopmen mo laradi mi nemen tangais i. Ketla neni mo naba vot melemu rak, i silok aleng la axo epovo xusu ana soxomus asu luvanga vatpas at luxangkedek teren.’ \p \v 26 \x * \xo 13:26 \xt Gu 13:16\x*Luvutnetak mi luvurinuk. Nia ana tong na levelinga rinemi. Moroa ga riki ne Iesu ri livipisik li at ne Abaram, la tinemi bok kopmen me Judaia mi nemen de, mo mi lotu saparap ne Moroa. Ni ga raba nedik mi na Lagale Lavavang ti lorooro avolo! \v 27 \x * \xo 13:27 \xt Jo 16:3; Gu 3:17\x*Mo limixin diga nemen to Jerusalem, la luvuttadi amgomgo atdi, di goxo ven kibis ne Iesu. La di goxo xasep at levelinga ro xeneng at levenbuk at lavaeme vapaase ali no diga vutus i at levenaleng kaala. Ketla diga lox asoorun levelinga at lavaeme vapaase ali, mila diga sok tixirixes ne Iesu. \v 28 \x * \xo 13:28 \xt Mt 27:22-23\x*La nedi xopmen di goxo vuse ka tavasuun kusu dina sev amet ne Iesu, diga sing mun ne Paelat kusu na sev amer i. \v 29 \x * \xo 13:29 \xt Mt 27:59-60\x*La melemu at lempanga axap diga lox i rin, kerekngan Lovoang Kaala i tong i, diga lox asi i ukopok basinge laxaba, la diga li i ro at lamaaut. \v 30 \x * \xo 13:30 \xt Gu 2:24\x*Ketla ne Moroa ga lox aroo kaxat amlong i basinge lanmet, \v 31 \x * \xo 13:31 \xt Gu 1:3,8\x*la buaang levenaleng neni ga ru asuvos tinedi digat pas eburu min boro Galili la uto Jerusalem. La nedi nom di tong asu levelinga ren ti limixin me Israel. \p \v 32 \x * \xo 13:32 \xt Gu 13:23\x*La nema na, ma tong na levelinga rinimi do ne Moroa ga lox epovo vam laxakaape ren ti lavalabat atdik. \v 33 La mo laxakaape ira soorun pam tinedik luvuttubuno avolo atnedi limixin me Israel keretna. Moroa ga lox aroo amlong ne Iesu basinge lanmet. I lok ngan mo levelinga ik lok at levempikpixan (Sam) sepsev agepura. Moroa ga lok keretna, \q1 ‘Nenu ne Nuruk. Lingina nia a lok ngan ne Tamam.’ \rq Sam 2:7\rq* \p \v 34 La ne Moroa ga paase mumu laxakatu kaxat amlong at ne Iesu basinge lanmet, la kopmen bok ba noxo met. Ni ga lok keretna, \q1 ‘Nia anaba raba ruturun u mi leveloklox anarong tarak kerekngan nia aga xaape min ti ne Devit.’ \rq Ais 55:3\rq* \m \v 35 \x * \xo 13:35 \xt Gu 2:27\x*La kerepmo bok levelinga at ne Devit saparap ne Moroa i lok keretna, \q1 ‘U noxo ke xepe Laradi Melemelengan taram la labantuxu ren napso!’ \rq Sam 16:10\rq* \p \v 36 \x * \xo 13:36 \xt Gu 2:29\x*Devit gam tebeng lugugu at ne Moroa ap mo levenaleng teren, la melemu ni ga met, la digak mir i saparap lavalabat teren, la ni gap sopso. \v 37 Ketla nom laradi ne Moroa ga lox aroo amlong i basinge lanmet, ni goxopso. \v 38 \x * \xo 13:38 \xt Gu 10:43\x*Luvutnetak mi luvurinuk. Nemi axap, minaklen avukar i do, keneng mun at ne Iesu, langas i rem suang kusu ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek at limixin. Monga ma tong asu na levelinga rinimi. \v 39 \x * \xo 13:39 \xt Ro 10:4\x*Minaklen box i do nedi axap di nunu ren, Moroa ira lox asepmus pam di basinge leveloklok kakapmek atdi. Laulis Linga at ne Moses kopmen na epovo na lox i xuren. \v 40 Mina lok tatao avukat nimi, mumu levelinga at lavaeme vapaase ali, i lok keretna, \q1 \v 41 ‘Nemi limixin mik lok kalise levelinga at ne Moroa, mina ronga i na. Minaba sangu la mina met! Nia anaba lok lara lugugu at levenaleng atnimi, ketla nemi xopmen mi noxo nunu ren. La do tara na soxomus box i rinimi, move mi noxo nunu ren.’” \rq Abk 1:5\rq* \p \v 42 La ne Pol mi ne Banabas duga vas su basinge loogu singising, la limixin diga sing bok du do dubamlong ap mo lara laaleng kaala melemu, la duna vaase bok mo levelinga rinedi. \v 43 \x * \xo 13:43 \xt Gu 11:23; 14:22\x*Melemu at limixin diga on basinge loogu singising, buaang atnedi limixin me Judaia la nedi bok kopmen di me Judaia, mo diga lok ka vam lotu at limixin me Judaia, diga mumu asu ne Pol mi ne Banabas. Duga paase ridi la duga lox alolos di xusu dina nemen keneng at letaba nabalamu at ne Moroa. \p \v 44 Ap mo laaleng kaala melemu nedi axap ap mo lemenemen digat pas kusu dina ronga levelinga at ne Moroa. \v 45 \x * \xo 13:45 \xt Gu 14:2\x*Ketla lentaba limixin me Judaia diga ven i, la diga umsu mi levereven peves. Diga paase tangarang mo levelinga ne Pol ga tong i, la diga paase xapmek tin. \p \v 46 \x * \xo 13:46 \xt Lu 7:30; Gu 3:26; 18:6\x*Ketla ne Pol mi ne Banabas duga paase lolos aleng la kopmen du goxo marat. Duga lok keretna, “Ik mokso at lemeren ne Moroa do mana tong avot be levelinga at ne Moroa rinemi limixin me Judaia. Ketla nemi mi xopara rin, la kerepmo xopmen mina epovo ri ruuna ka lorooro avolo. Mana ke xepe nimi la mana tong asu levelinga at ne Moroa ri limixin kopmen di me Judaia. \v 47 I lok ngan levelinga at ne Moroa ga raba dik min. I lok keretna, \q1 ‘La nia ara soxolik ka vam nimi, kusu nemi minaba lok ngan laxasep la mina tong asu levelinga rak tinedi limixin kopmen di me Judaia, la minaba lok ngan langas ti lorooro ri limixin to at lengkot axap at na lavatbung menemen.’” \rq Ais 49:6\rq* \p \v 48 \x * \xo 13:48 \xt Gu 11:18\x*Mo limixin kopmen di me Judaia diga ronga i na la diga lok momo aleng, la diga emi asu mi Leeme Silok ne Moroa, mumu levelinga ren. La nedi ne Moroa ga soxolik ka vam di ri lorooro avolo, diga nunu at ne Iesu. \p \v 49 Levelinga at ne Moroa ga epeseves at lengkot axap ap mo lenep silok. \v 50 \x * \xo 13:50 \xt Gu 17:4,12\x*Ketla limixin me Judaia diga lox axatu kaxat lodoxoma at luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen silok. Diga lox axatu bok lodoxoma at lavakin diga ruuna levenasen silok la diga lotu saparap ne Moroa. Diga vaxaru kaxat leedak ti ne Pol mi ne Banabas, la diga lok kepe du basinge lenep silok atdi. \v 51 \x * \xo 13:51 \xt Mt 10:14; Gu 18:6\x*La luradi vavang duga pes kepe laxakup basinge lengkangkedek atdu saparap nedi xusu duna lox asu lebelemamao at ne Moroa ridi. La dugat pas uto Aikoniam. \v 52 Luvuttadi nunu me go Antiok diga umsu mi Loroonan Kaala la lomomo bok. \c 14 \s1 Pol Mi Ne Banabas Duga Vavang To Aikoniam \p \v 1 Pol mi ne Banabas duga lok mun lugugu ro Aikoniam kerekngan diga lox i ro Antiok. Duga beles to at loogu singising at limixin me Judaia la duga vavang avukat tinotno. Kuren la buaang nedi limixin me Judaia eburu mi limixin bok kopmen di me Judaia diga nunu. \v 2 \x * \xo 14:2 \xt Gu 13:45\x*Ketla lentaba limixin me Judaia no di goxo nunu, diga lox axatu lodoxoma at lentaba limixin kopmen di me Judaia la diga vaase pe lusumsuma atnedi basinge nedu na luradi nunu. \v 3 \x * \xo 14:3 \xt Mk 16:20; Gu 19:11; Ib 2:4\x*Pol mi ne Banabas duga nemen go at lentaba leven gaaling. Du goxo marat la duga paase asu Lagale Lavavang atla Leeme Silok ga lok tooro levelinga atdu mumu letaba nabalamu mila ni ga lok lempanga sangsangu at levengkikngen du. \v 4 Nedi mo limixin ap mo lemenemen diga epes nedi, lentaba ri leme Judaia la lentaba ri luradi vavang. \p \v 5 \x * \xo 14:5 \xt Gu 14:19; 2 Ti 3:11\x*Melemu mo limixin kopmen di me Judaia la limixin me Judaia eburu mi luvuttadi amgomgo atdi, diga vaxaru kaxat kaka i xusu dina lok kapmek luradi vavang la dina lu amet du mi laxanuat. \v 6-7 \x * \xo 14:6-7 \xt Mt 10:23\x*Ketla luradi vavang duga ronga i na la duga sixiro uto at lenep Likonia. Mo go duga vavang mi Lagale Lavavang to at lumenemen Listra la Debi, la to at lengkot petpes bok ap mo lenep. \s1 Pol Mi Ne Banabas Duga Vavang To Listra La Debi \p \v 8 \x * \xo 14:8 \xt Jo 9:1; Gu 3:2\x*Lara laradi ga nemen to Listra, luxangkedek teren ga molo axap. Mo lanmeres gak lok teren at laaleng nenen ga visix i la ni goxo epovo do nat pas. \v 9 \x * \xo 14:9 \xt Gu 3:4; Mt 9:28\x*Gat kis go la gang tonga levelinga at ne Pol. Pol ga saga xatli ren la ga ven kibis i do mo laradi ga nunu do ne Moroa ga epovo ri lox aroo i. \v 10 La ni ga vaase silok tin keretna, “Katu kaxat upana mi luxangkedek taram.” La soso mun mo laradi ga xatu kaxat upana la gat pas tangtagap. \p \v 11 \x * \xo 14:11 \xt Gu 28:6\x*Nedi mo limixin diga ven i, la di ga vaxaru kaka i do dina xup at lavapaase Likonia xeretna, “Na legepu radi du lok ngan ta levenmoroa, duga si ude xopok saparap nedik!” \v 12 Diga raba ne Banabas mi lara laasen Sius, la ne Pol laasen Eemes, mila neni laradi vapaase. \v 13 Lamaasa at lomoroa Sius, loogu laplavang teren ga nemen go maxamang ap mo lemenemen, ni ga lok ka leven bulumaxao eburu mi levesisinang uto at langas povolo ap mo lemenemen. Ni eburu mi nom limixin diga vara i do dinaplavang mi mo leven bulumaxao saparap luradi vavang.\fig Limixin diga lok do dinaplavang saparap du.|alt="wreaths for Paul and Barnabas called gods" src="cn01964b.tif" size="span" loc="Act 14:11-15" copy="Cook" ref="Gu 14:13" \fig* \p \v 14 Ketla Banabas mi ne Pol duga ronga i nom, la duga lolos kusu duna lok pe di. Kuren la duga ba koxorop lempanga singsiga atdu la duga sixit uto xantubu at limixin la duga xup keretna, \v 15 \x * \xo 14:15 \xt Gu 10:26; Sam 146:6\x*“Nemi limixin, tila mi lox i na? Nema mun luradi, luradi xerekngan nimi! Nema na ma nemen de xusu mana tong asu Lagale Lavavang la mina ba gili lorooro atnimi basinge lempanga gamasa xeretnom. La mina mumu asu ne Moroa, Luntoo Avolo, ga rudum li laxalibet, laxangka, laras la lempanga axap mo di nemen maxeneng atdi. \v 16 \x * \xo 14:16 \xt Gu 17:30\x*Ganoxa ni ga mulus do limixin axap dina mumu xa lavavara atdi. \v 17 \x * \xo 14:17 \xt Sam 147:8; Jer 5:24\x*Ketla neni i lox asuvos amisix i ap mo lempanga ni ga rudum li i. La im taba nimi mi larakabu boro vana at laxalibet, la ga lok katling levenaleng tik lok li bubua leveluxa at levenaleng axa ren. Ni im taba nemi mi leveluxa solo la ik suxa umsu lorooro atnimi mi lomomo.” \v 18 Limixin diga lok do dinaplavang saparap du, la ga lolos aleng kusu luradi vavang duna lok pe di mi na levelinga. \p \v 19 \x * \xo 14:19 \xt Gu 17:13; 2 Ko 11:25; 2 Ti 3:11\x*Lentaba limixin me Judaia diga laa boro Antiok at lenep Pisidia la boro bok Aikoniam. La diga lox axatu kaxat lodoxoma at limixin me go Listra la diga lu ne Pol mi laxanuat, la diga sar asu i basinge mo lemenemen. Diga nua i do ni mo ga met. \v 20 Ketla luvuttadi nunu diga ru kangkan i, la ni ga xatu kaxat, la gamlong bok uto ap mo lemenemen. Ap mo laaleng melemu nedu mi ne Banabas dugat pas uto Debi. \s1 Pol Mi Ne Banabas Dugamlong Uto Antiok \p \v 21 \x * \xo 14:21 \xt Mt 28:19\x*Pol mi ne Banabas duga tong asu Lagale Lavavang to Debi, la duga lok ka buaang luvuttadi diga lok ka lununu maxat. Dugamlong bok uto Listra, la uto bok Aikoniam, la melemu dugat pas uto Antiok at lenep Pisidia. \v 22 \x * \xo 14:22 \xt Mt 7:14; Gu 11:23; 15:32; 18:23; 1 Ts 3:3\x*Duga lox alolos lununu at luvuttadi nunu, la duga vaase alolos di xusu dina tu tuxuruxun at lununu atnedi. Duga lok, “Nedik ataba ekip tangarang mi laxanmumuat solo, la kerepmo ataba beles at Linintoo at ne Moroa.” \v 23 \x * \xo 14:23 \xt Gu 13:3\x*At laraogu lotu getgesara luradi vavang duga sok katling loxongkulao silok ti lok tatao limixin. Duga ngising la duga mun anan la duga lok li di maxopok at loklok tatao at Leeme Silok, mo diga nunu ren. \v 24 La nedu duga vas kaxat la dugat pas kantubu at lenep silok Pisidia, duga rupot to at lenep silok Pampilia. \v 25 Duga vavang mi Lagale Lavavang to at lemenemen Pega, la melemu duga vas kaxat uto Atalia. \p \v 26 \x * \xo 14:26 \xt Gu 13:1-2; 15:40\x*La duga los kas at lavatmon go Atalia la duga sen uto Antiok. Ap mo lemenemen no limixin nunu diga raba nedu maxopok at letaba nabalamu at ne Moroa ri lugugu mo duga lox axap pam i. \v 27 \x * \xo 14:27 \xt Gu 11:18; 15:4,12\x*Duga rupot to Antiok la duga ro bubua limixin axap at lotu, la duga tong asu lempanga ne Moroa ga lox i at levengkikngen du. La duga tong i do ne Moroa ga suang langas ti limixin kopmen di me Judaia xusu dina nunu. \v 28 La buaang leven gaaling duga nemen go eburu mi limixin nunu. \c 15 \s1 Lovotpot Buru To Jerusalem \p \v 1 \x * \xo 15:1 \xt Ga 5:2\x*Lentaba luvuttadi nunu diga laa boro Judaia uto Antiok la diga lok ti luvuttadi nunu me go keretna, “Nemi xopmen mi noxo lok ka lorooro do xopmen mi noxo vit kepe lengkontuxu atnimi xerekngan Laulis Linga at ne Moses i tong i.” \v 2 \x * \xo 15:2 \xt Gu 11:30; Ga 2:1\x*Pol mi ne Banabas duga ronga i na la duga vaase mukmusak aleng la duga etep mi levelinga minedi. Kuren la limixin nunu ro Antiok diga lok katling ne Pol mi ne Banabas la lentaba bok kusu dibat pas uto Jerusalem la dina vot pasa luvuttadi vavang la loxongkulao silok la dina paase mumu na lavanga. \v 3 Luvuttadi lotu me go Antiok diga sak tiki nedi uto Jerusalem, la digat pas maxeneng at lengkot Ponisia la Samaria. Diga tong asu i ri limixin nunu go, do limixin kopmen di me Judaia, mo diga leeng la diga nunu at ne Iesu. Lavavang at na ga lox amomo buaang nedi luvuttadi nunu. \v 4 \x * \xo 15:4 \xt Gu 14:27\x*Se diga rupot to Jerusalem, limixin at lotu me go la luvuttadi vavang la loxongkulao silok diga seega rangarang di, la ne Pol mi ne Banabas duga tong mo lempanga ne Moroa ga lox i xantubu at lugugu atnedu. \p \v 5 Ketla lentaba luvuttadi nunu, nedi lubung Parisi diga xatu kaxat la diga vaase lolos keretna, “Nedi mo limixin kopmen di me Judaia dina rivit kepe lengkontuxu atnedi la ata tong box i ridi do dina mumu asu Laulis Linga at ne Moses.” \p \v 6 Luvuttadi vavang eburu mi loxongkulao silok diga vot eburu xusu dina paase mumu loklok ti rivit kepe lengkontuxu. \v 7 \x * \xo 15:7 \xt Gu 10:1-43\x*Melemu at laxampapaase solo atdi ga xap, Pita ga xatu kaxat upana la ga lok, “Luvutnetak, mikleklen i do gano migomgo Moroa ga soxolik ka ia xantubu atnimi xusu ana tong asu Lagale Lavavang tinedi limixin kopmen di me Judaia kusu dina ronga i la dina nunu ren. \v 8 \x * \xo 15:8 \xt Gu 10:44; 11:15\x*La ne Moroa no ikleklen luruptuvuk at limixin, ga lox asuusu i do ni ga siam ka limixin kopmen di me Judaia keretna. Ni ga raba di mi Loroonan Kaala xerekngan ni ga raba dik min. \v 9 \x * \xo 15:9 \xt Gu 10:34-35\x*Moroa ga lok legesa ngas mun ti lorooro rinedik limixin me Judaia la tinedi limixin kopmen di me Judaia. Ni ga gos amaxat lebelen di mila diga nunu ren. \v 10 \x * \xo 15:10 \xt Mt 11:30; Ga 3:10; 5:1\x*Kuren la nemen dik ta lok tong pen ne Moroa la nemen dik ta raba limixin nunu mi na lumumuat ti rivit kepe lengkontuxu kusu dina lox epovo Laulis Linga at ne Moses. Mila no migo lavalabat atdik la nedik ta goxo epovo ri lox epovo na Laulis Linga. \v 11 \x * \xo 15:11 \xt Ga 2:16; Ep 2:5-8\x*Nedik taga lok ka lorooro maxat keneng mun at letaba nabalamu at Leeme Silok ne Iesu, kerekngan bok nedi.” \p \v 12 \x * \xo 15:12 \xt Gu 14:27\x*Nedi axap mo diga xis pilo at loxonaleng ne Banabas mi ne Pol duga tong asu lempanga sangsangu ne Moroa ga lox i at levengkikngen du kantubu atnedi limixin kopmen di me Judaia. \v 13 \x * \xo 15:13 \xt Ga 2:9\x*Melemu at lavapaase atdu, Jems ga lok keretna, “Luvutnetak, mina ronga ia! \v 14 \x * \xo 15:14 \xt Gu 15:7-9\x*Anaa vam ne Simon ira soxomus pam i do ganoxa ne Moroa ga lox asu labalamu ren saparap limixin kopmen di me Judaia la ga lok kaka lentaba atnedi xusu tin. \v 15 Na levelinga rak i sixit epovo mi levelinga at lavaeme vapaase ali, i ngan lara atdi ga lok keretna, \q1 \v 16 ‘Leeme Silok ga lok keretna. Melemu at na, anabamlong, la nia anaba vaxaru amlong bok loogu at ne Devit no ga subu. Anaba lok li amlong lengkot to ap mo loogu ga lok kapmek la ana vaxaru amlong box i. \v 17 Nia anaba lox i na xusu limixin kopmen di me Judaia bok dinaba puse ria. Nedi mo, nia ara ro ka vam di do atarak. \v 18 Nenia, Leeme Silok atnimi, a tong i na la anaba lok epovo na levelinga kerekngan aga tong li i gano migomgo.’” \rq Amo 9:11-12\rq* \p \v 19 Jems ga lok bok keretna, “At lodoxoma rak do nemen dik ta lox asoogong nedi limixin kopmen di me Judaia mo dit pas saparap ne Moroa. \v 20 \x * \xo 15:20 \xt Lur 9:4; Pas 34:15-17; Mas 17:10-16\x*Ketla ata malagan tevelinga ri vaase axasep nedi do kopmen di noxo anan leveluxa no diaplavang pam min ti laxampoovo moroa. La dina ke loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot, la di noxo anan lempanga mi lavanuet kangkedek no diga xur amer i la lada ren goxo sen su ukamang, la lempanga vetpes bok mi lada atnedi. \v 21 \x * \xo 15:21 \xt Gu 13:15\x*La kerepmo dinaba lok ngangao at leme Judaia, no di utus Laulis Linga at ne Moses to xeneng at laraogu singising at levenaleng kaala ga ruka i gano migomgo i se lingina. La mo levelinga ren dira vavang pam min at levenmenemen axap.” \s1 Levelinga Ri Limixin Kopmen Di Me Judaia Di Nunu \p \v 22 La luvuttadi vavang la loxongkulao silok eburu mi limixin axap at lotu, diga doma i do dina soxolik ka lentaba luvuttadi ap mo libinam tadi la dina sak tiki nedi uto Antiok eburu mi ne Pol la ne Banabas. Diga soxolik ka ne Judas, laasen bok teren ne Basabas, la ne Sailas. Nedu luradi silok kantubu at limixin nunu. \v 23 Diga raba nedu mi na lovoang ga lok keretna, \q1 “Nema na luvuttadi vavang la loxongkulao silok, luvutneton nimi. Ma lox aonon lomomo atnama rinemi limixin kopmen nemi me Judaia mo mi nemen to Antiok, Siria, la Silisia. \v 24 \x * \xo 15:24 \xt Gu 15:1\x*Maga ronga i do lentaba atnama digat pas udo saparap nimi, la diga lox ekarakat nimi la diga lox abulu nimi mumu loklok ti rivit kepe lengkontuxu. Di xopmen di goxo lok ka tevelinga atnama xusu ti lox i mo. \v 25 Kuren la nema ma vot eburu la ma siam do mana soxolik ka teventaba tuvuttadi vapaase la mana riki nedi udom tinemi. Dinabat pas eburu mi larapen tangas atnama, ne Banabas mi ne Pol, \v 26 no duga raba lorooro atdu ri lugugu at Leeme Silok, ne Iesu Karisito. La kopmen du goxo marat at laniu. \v 27 Ma riki bok nedu lura rinimi, ne Judas mi ne Sailas kusu duna vaase asu levelinga at lungusno atdu xerekngan nema ma malagan i. \v 28 \x * \xo 15:28 \xt Mt 23:4\x*Loroonan Kaala la nema mara siam pam do ma noxo lok li bok ba teventaangas mavana atnimi, ketla mina ronga res at na levelinga. \v 29 \x * \xo 15:29 \xt Gu 15:20\x*Mi noxo anan teveluxa no diraplavang pam min ti lempatpoovo moroa. Mi noxo anan lempanga mi lada atnedi. Mi noxo anan tempanga mi lavanuet kangkedek no diga xur amer i la lada ren kopmen goxo sen su. La mina ke loklok kakapmek maxamang at lixitkis epot. Naba lox avukat tinotno rinimi do mina ke xepe na lempanga. Atnimi bok be.” \p \v 30 Limixin lotu diga riki mo luvuttadi vapaase asu levelinga uto Antiok. Diga rupot la diga ro bubua ka mo axap limixin nunu la diga raba nedi mi levelinga loklox axasep keneng ap mo lovoang. \v 31 Limixin diga utus i mo levelinga, la diga umsu mi lomomo ti mo levelinga loklox alolos. \v 32 \x * \xo 15:32 \xt Gu 11:27; 13:1; 14:22\x*Judas la ne Sailas, nedu vam luradi vapaase ali, duga vaase abao aleng eburu mi luvuttadi nunu, la duga lox alolos nedi. \v 33 Melemu at lentaba levenaleng mo go, diga lox aonon du mi lenmila atnedi mo luvuttadi nunu. La dugamlong uto saparap nedi mo limixin no diga sak tiki avot be du. \v 34 Ketla Sailas ga doxoma i do na nemen go. \p \v 35 La ne Pol mi ne Banabas duga nemen go Antiok. Nedu eburu mi lentaba buaang diga anasa limixin la diga vavang mi levelinga at Leeme Silok. \s1 Pol Mi Ne Banabas Duga Epeseves \p \v 36 Lentaba levenaleng ga volo la ne Pol ga lok ti ne Banabas, “Atamlong la ata ven luvuttadi nunu ro at levenmenemen axap no neda taga vavang mi levelinga at Leeme Silok e, la ataba ven i do nedi mo diak lok ta xereva.” \v 37 \x * \xo 15:37 \xt Gu 12:12,25\x*Banabas ga vara i do na lok ka ne Jon Mak eburu midu. \v 38 \x * \xo 15:38 \xt Gu 13:13; Kl 4:10\x*Ketla ne Pol ga doma i do goxo lox avukat do neni na emu eburu midu. Mila gano ne Jon Mak goxo nemen eburu minedu ap mo lugugu, ketla ni gamlong kot mene atdu ro Pampilia. \v 39 Duga vaase lolos aleng mumu i na xantubu atnedu, la duga epeseves. Banabas ga lam kaka ne Mak la duga mu lavatmon uto Saipras. \v 40 \x * \xo 15:40 \xt Gu 4:36; 13:4; 14:26\x*Ketla ne Pol ga soxolik ka ne Sailas. La luvuttadi nunu diga song araba ne Pol mi ne Sailas ti loklok tatao at Leeme Silok la duga vas kaxat. \v 41 Dugat pas maxeneng at lunep silok Siria la Silisia, la duga lox alolos luvuttadi nunu. \c 16 \s1 Timoti Ga Emu Eburu Mi Ne Pol La Ne Sailas \p \v 1 \x * \xo 16:1 \xt Gu 14:6; 2 Ti 1:5\x*Pol ga vas kaxat basinge mo lunep silok, la gat pas uto Debi la Listra. Lara laradi nunu laasen teren ne Timoti ga nemen go Listra. Nenen bok, ni latkin nunu at lubung mixin me Judaia, ketla ne temen neni at lubung mixin me Grik. \v 2 \x * \xo 16:2 \xt Pl 2:19-22\x*Luvuttadi nunu ro Listra la Aikoniam diga tong i do ne Timoti neni lagale laradi. \v 3 \x * \xo 16:3 \xt Ga 2:3-5\x*Pol ga vara i do ni na lok ka ne Timoti min, kuren la ni ga vit kepe loxontuxu ren. Ni ga lox i na mila lentaba limixin me Judaia digak lok ap mo lemenemen, digaklen i do ne temen ne Timoti at limixin kopmen di me Judaia. \v 4 \x * \xo 16:4 \xt Gu 15:23-29\x*Pol, la ne Sailas eburu mi ne Timoti digat pas kantubu ap mo laramenemen la diga tong asu mo leventaangas, luvuttadi vavang la loxongkulao silok diga tong li vam i ro Jerusalem. La ne Pol midi diga tong i ri limixin nunu do dina mumu asu i. \v 5 \x * \xo 16:5 \xt Gu 2:47\x*Kuren la limixin nunu ap mo lengkot ga suu lolos at lununu atdi la leexes atnedi limixin nunu ga uturut amisik keneng at levenaleng getgesara. \s1 Pol Ga Ven Lisilimet To Troas \p \v 6 \x * \xo 16:6 \xt Gu 18:23\x*Pol mi larapen tangas teren digat pas epolo maxeneng at lunep silok Pirigia la Galesia, mila Loroonan Kaala goxo siam do dina vaase asu Lagale Lavavang ap mo lenep Asia. \v 7 \x * \xo 16:7 \xt 2 Ti 1:15\x*Diga rupot to at lapdopdo at lenep Misia, la diga lok tong pen i do dina beles at lenep mo go Bitinia, ketla Loroonan at ne Iesu goxo siam do dina beles. \v 8 Kuren la digat pas kantubu at lengkot Misia la diga rupot to Troas. \v 9 Ap mo laxanimin Pol ga ven lisilimet la ni ga ven laradi boro Masadonia ga tu, la ga sing i, “Unat pas ude Masadonia la una lok tooro nama!” \v 10 Melemu at ne Pol ga ven na lisilimet, soso mun nema maga gagas kusu manat pas uto Masadonia, mila magaklen i do Moroa ga ro ka vam nama kusu mana vaase asu Lagale Lavavang ti limixin me go. \s1 Lidia Ga Ven Kibis Leeme Silok To Pilipai \p \v 11 Maga los kas at lavatmon la maga on basinge mo lemenemen Troas, la maga sen akmokso epolo uto Samoteres. La ap mo lara laaleng petpes melemu maga sen uto Neopolis. \v 12 Maga vas kaxat me go uto Pilipai, lemenemen silok avot at lenep silok Masadonia. Ni lemenemen buaang limixin boro Rom diga nemen go. Maga nemen ap mo lemenemen silok at lentaba levenaleng. \p \v 13 At laaleng kaala maga vas kaxat basinge lemenemen silok uto at lisigege at ladan. Maga nua i do toxot mo go at limixin me Judaia digat pot buru e la diga ngising. Maga xis kopok la maga paase ri lavakin mo diga rupot eburu go. \v 14 Lara atdi mo gang tonga nama, laasen teren ne Lidia, neni boro Taiataira. Neni ga sesep mi lempanga singsiga nunuan. Ni latkin ga lotu saparap ne Moroa, la Leeme Silok ga suang lebelen kusu ni na siam kaka mo lavapaase at ne Pol. \v 15 \x * \xo 16:15 \xt Gu 16:33; 18:8\x*Neni eburu minedi diga nemen min ap mo loogu ren diga lok ka lesep susu. Melemu ni ga xup kaka nama, “Ude nimi la mina nemen to at loogu rak, mo do nemi mi doxoma i do nenia latkin nunu ruturun at Leeme Silok.” La ni ga sing lolos tinama la maga beles. \s1 Pol Mi Ne Sailas At // Loogu Xokoxo To Pilipai \p \v 16 \x * \xo 16:16 \xt Gu 19:24\x*At lara laaleng magat pas uto at loxot singising, maga ekip tangarang mi lara loolik, ni lasaxaruki la lagas ga nemen teren la ga lox epovo i do na paase ali umelamgo. La kerepmo ni ga lox asuusu laxampilas solo ri lamgomgo ren, mila ni ga tong levempanga salai naba rupot at levenaleng mo i tu migo ridi. \p \v 17 \x * \xo 16:17 \xt Mk 1:24,34\x*Ni ga mumu asu nema mi ne Pol, la gap kup keretna, “Na luvuttadi nedi luvuttadi gugu at Leeme Avolo ne Moroa! Di tong asu langas at lorooro rinimi!” \v 18 \x * \xo 16:18 \xt Mk 16:17\x*La buaang levenaleng, ni ga lox i na. Se ne Pol gara molo nga, la ni ga rem gili la ga lok ti mo lagas, “At laasen at ne Iesu Karisito, a tong i ru do una vas su basinge i!” Ap mo mene loxonaleng lagas ga on basinge i. \p \v 19 Mo limixin digak lok tatao mo loolik diga ven i do langas atnedi rik lok ka pilas ga xap ta. Kuren la diga ranga alis ne Pol mi ne Sailas la diga sat kaka du uto at luvuttadi amgomgo at loxot tongtonga linga. \v 20 \x * \xo 16:20 \xt Mk 13:9; Gu 17:6; Mt 5:11\x*Nedu duga ru ro melamgo at luvuttadi silok boro Rom. La nom limixin digak lok tatao mo loolik diga lok, “Na luradi nedu boro Judaia, la nedu du lok kaxat lekarakat de at lemenemen silok atdik. \v 21 Nedu duk lox ase limixin mi leveloklok no xopmen na epovo at loklok atdik. Nedik at lubung mixin me Rom la ixo epovo do tana siam ka i la tana lok tong pen i.” \p \v 22 \x * \xo 16:22 \xt 2 Ko 11:25; Pl 1:30; 1 Ts 2:2\x*Buaang limixin diga beles ap mo leedak silok la diga ru buru mi limixin amgomgo diga lok kepe lempanga singsiga at ne Pol mi ne Sailas, la diga tong i ri limixin esep do dinabak pixis du mi lubuso. \v 23 Digak pixis aleng nedu mi lubuso la diga lok ka du uto at loogu xokoxo, la diga tong i ri mo laradi loklok tatao loogu xokoxo, kusu na lok pe avarang du la kopmen du noxo sixiro. \v 24 Laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga ronga na levelinga, la ni ga xoxo palaga lengkangkedek atdu kantubu at lempatkonuna mumuat. \p \v 25 At laxanimin tubu Pol mi ne Sailas duga lok lising la dugak pixan momo saparap ne Moroa, la lentaba luvuttadi bok mo at loogu xokoxo, digang tonga du. \v 26 La soso mun langsangan langne silok ga vot la gak ma mo loogu xokoxo axap. Ap mo mene loxonaleng lumusmaragu ga rem suang la lemparoos sen ga remus basinge nedi axap go xeneng at loogu xokoxo. \v 27 \x * \xo 16:27 \xt Gu 12:18-19\x*Laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga rakdu tuang la ni ga ven i do laramusmaragu ap mo loogu xokoxo ga rem suang axap pam, la ni ga nua i do limixin kokoxo digara sixiro vam. Kuren la ni ga rev asu ka lavarise sepsep teren la ni ga lok do na bo bang amer i min. \v 28 Ketla ne Pol ga xup silok keretna, “Nemen uta sev u! Nema axap na ma nemen.” \v 29 Laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga xup ti tababao, ni ga sixit beles ukeneng, la ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga dede saparap lengkangkedek at ne Pol mi ne Sailas. \p \v 30 \x * \xo 16:30 \xt Gu 2:37\x*Ni ga lam asu du ukamang la ga lok, “Luave, ana lok lavanga salai xusu anaba ruuna ka lorooro maxat?” \p \v 31 Duga lok, “Una nunu at Leeme Silok ne Iesu, la nenu naba ruuna ka lorooro maxat, la nedi axap nom di nemen at loogu ram dinaba ruuna ka lorooro maxat.” \v 32 La duga tong Lagale Lavavang at Leeme Silok tin la tinedi bok mo diga nemen ap mo loogu ren. \v 33 \x * \xo 16:33 \xt Gu 16:15\x*Ap mo mene laaleng at laxanimin laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga sat kaka du la ga gos levenin kooxing atdu. La neni eburu minedi diga nemen at loogu ren diga lok ka lesep susu ap mo mene loxonaleng.\fig Laradi loklok tatao ga gos levenin kooxing atdu.|alt="jailor dressing their wounds" src="cn01990b.tif" size="col" loc="Act 16:29-34" copy="Cook" ref="Gu 16:33" \fig* \v 34 Ni ga lok ka ne Pol mi ne Sailas uto at loogu ren la ga raba nedu mi leveluxa ri anan. Nedi axap diga nemen at loogu ren diga umsu mi lomomo, mila diga nunu ba at ne Moroa. \p \v 35 Ga maxantamak luvuttadi amgomgo diga sak tiki lavasaxaruki mi levelinga xeretna, “Mina soxomus asu du nom luradi uto.” \v 36 Kuren la laradi loklok tatao at loogu xokoxo ga tong i ri ne Pol, “Luvuttadi amgomgo di lox aonon levelinga rinumu mi ne Sailas kusu mana soxomus asu numu. Muna onon ta, la munat pas keneng at lenmila.” \p \v 37 \x * \xo 16:37 \xt Gu 22:25\x*Ketla Pol ga lok ti mo lavasaxaruki xeretna, “Di goxo vuse ka taxakapmek maxeneng atnama. Diga vixis nema at lemeren limixin, la kopmen nak mokso, mila nema na lunat boro Rom. Melemu diga lok li nama at loogu xokoxo. La at na di lok do dina lox aonon nemnem nama. Kopmen tinotno! I epovo do luvuttadi amgomgo axa dinabat pas ude la dina soxomus asu nama.” \p \v 38 Diga tong i na levelinga ri luvuttadi amgomgo. La diga ronga i do ne Pol mi ne Sailas nedu lunat boro Rom la kopmen luradi gamasa, la diga marat aleng. \v 39 \x * \xo 16:39 \xt Mt 8:34\x*Kuren la digat pas la diga vaase loklok bukbulu ridu. La diga lam asu du basinge loogu xokoxo la diga sing du do duna vas kaxat basinge mo lemenemen. \v 40 Pol mi ne Sailas duga on basinge loogu xokoxo, la dugat pas uto at loogu at ne Lidia. Mo go duga ekip tangarang mi limixin nunu, la duga lox alolos di mi levelinga la duga onon ta. \c 17 \s1 Pol Mi Ne Sailas Duga Xip Losongsongot To Tesalonia \p \v 1 \x * \xo 17:1 \xt 1 Ts 1:1,2\x*Pol mi ne Sailas dugat pas kantubu at lunep silok Ampipolis la Apolonia, la duga vas pot to Tesalonia. Ap mo lemenemen loogu singising at lubung mixin me Judaia ga nemen e. \v 2 Pol ga beles at loogu singising kerekngan ni gak lok amisix i. Mo go ni ga paase eburu mi limixin, la ga tong asu levelinga at Lovoang Kaala, at lavantun levenaleng kaala. \v 3 \x * \xo 17:3 \xt Lu 24:26; Gu 3:18; 9:22\x*Ni ga soxomus mo levelinga la ga lox asuusu i rinedi do ga epovo Lanarong na met, la na xatu kaxat amlong bok basinge lanmet. La ne Pol ga lok, “Na ne Iesu mo nia a tong asu i rinemi, neni Lanarong.” \v 4 \x * \xo 17:4 \xt Gu 13:50\x*Lentaba atnedi leme Judaia diga nunu la diga mu asu ne Pol la ne Sailas. La buaang nedi bok limixin me Grik no diga lotu saparap ne Moroa, la buaang bok atnedi lavakin doxodok diga nunu. \p \v 5 Ketla lentaba at lubung mixin me Judaia diga reven peves aleng atdu la diga xup bubua ka limixin gamasa to at lengkot etang. La diga lox axatu lodoxoma atdi kusu dina esep. Diga lok li nom lemenemen axap at langsangan lekarakat la diga ut das lumusmaragu at loogu at ne Jeson. Diga lok tong pen i do dina vuse ka ne Pol mi ne Sailas la dina lok ka du kusu duna ru at lavapaase. \p \v 6 \x * \xo 17:6 \xt Gu 16:20\x*Ketla di goxo vuse ka du, kuren la diga sat kaka ne Jeson la lentaba luvuttadi nunu uto at limixin amgomgo ap mo lemenemen. Digap kup keretna, “Na luvuttadi di lok lekarakat silok at lengkot axap! La na dira beles pam at lemenemen atdik. \v 7 \x * \xo 17:7 \xt Lu 23:2; Jo 19:12\x*La ne Jeson ira lam ka di uto at loogu ren. Nedi dira los polo vam leventaangas at laradi gomgo ne Kaisar. Di lok do lara loorong petpes mo, laasen teren ne Iesu.” \p \v 8 Neni na levelinga diga lox axatu lodoxoma at limixin mi luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen ti langsangan leedak. \v 9 Luvuttadi amgomgo ap mo lemenemen diga tong i ri ne Jeson la nedi luvuttadi nunu xusu dina lok li tempilas ti un asu di, la melemu diga lox aonon nedi. \s1 Buaang Nedi Limixin Boro // Beria Diga Nunu At Ne Iesu \p \v 10 Ap mo mene laxanimin luvuttadi nunu diga riki ne Pol mi ne Sailas uto Beria. Duga rupot, la at laaleng kaala dugat pas uto at loogu singising at lubung mixin me Judaia. \v 11 \x * \xo 17:11 \xt Jo 5:39\x*Limixin me go diga lox avukat aleng mila diga siam ka levelinga atdu. Di goxo ronga xepe levelinga at ne Moroa kerekngan limixin to Tesalonia. Digang tonga mo levelinga mi langsangan lomomo. At levenaleng axap diga utus avukat levelinga at Lovoang Kaala, kusu dina ven i do levelinga at ne Pol ga ruturun. \v 12 Buaang atnedi diga nunu, la buaang nedi lavakin silok boro Grik la buaang atnedi lavatlok boro Grik diga nunu bok. \p \v 13 \x * \xo 17:13 \xt Gu 13:50; 14:19\x*Ketla lentaba limixin me Judaia boro Tesalonia diga ronga i do ne Pol mo ga vavang mi levelinga at ne Moroa ro Beria. Diga vas kaxat ugo la diga lox axatu lodoxoma at limixin. \v 14 La soso mun luvuttadi nunu diga sak tiki ne Pol uto loxon, kusu na mu lavatmon. Ketla Sailas mi ne Timoti duga nemen go Beria. \v 15 La nedi diga emu mi ne Pol, digat pas eburu min uto Atens. Melemu digamlong uto Beria mi levelinga loklox axasep boro at ne Pol do ne Sailas mi ne Timoti dunaba vot pasa soso i. \s1 Pol Ga Vavang Ti Limixin To Atens \p \v 16 Pol ga nemen tangais ne Sailas mi ne Timoti ro Atens, ni ga bulu aleng mila ni ga ven i do mo lemenemen ga umsu mi laxampoovo moroa. \v 17 \x * \xo 17:17 \xt Gu 18:19\x*Kuren la ni ga paase ro at loogu singising eburu mi leme Judaia la limixin kopmen di me Judaia bok no diga lotu saparap ne Moroa. La at levenaleng axap ni ga vavang bok ti limixin mo digat pot amisik to at loxot potpot buru. \v 18 Lentaba luvuttadi loklox ase diga tong nedi do Epikurian\f * \fr 17:18 \ft Lara libinam tadi diga nunu do lampeneves at labantuxu neni i silok aleng ti levelinga ruturun.\f* la Stoik\f * \fr 17:18 \ft Lara libinam tadi di goxo nunu at ne Moroa, ketla diga nunu axa at lolos atdi. Di goxok lox asuusu bok lomomo kopla lainbulu keneng at lorooro atdi.\f* diga etep mi levelinga eburu mi ne Pol. Lentaba diga sue, “Lavanga salai na laradi baulang i lok do na tong asu i?” Lentaba vetpes diga lok, “Ni i paase mumu levenmoroa at lengkot petpes.” \p Diga tong i na mila Pol ga vavang mumu ne Iesu la laxakatu kaxat amlong teren. \v 19 Kuren la diga lam ka ne Pol, la diga vaxaru i ro melamgo at lixitkis buru at la Ariapagas\f * \fr 17:19 \ft Lara loxongkaana ro Atens la neni lenep digat pot buru e ri levengkitkis buru atnedi luvuttadi amgomgo me go.\f* la diga lok, “Nema ma vara i do mana ronga na loklox ase maxat, nenu u paase mumu i. \v 20 Lentaba levelinga ram i reng petpes at lodoxoma atnema, la ma vara i do manaklen i do ua lavasuun teren.” \v 21 (Limixin me go Atens la limixin petpes bok mo diga nemen go, diga vavara amisix i do dina tere la dinang tonga tevelinga mumu lempanga maxat). \p \v 22 Pol ga xatu kaxat upana ro melamgo atdi ro at la Ariapagas la ga lok, “Limixin mede Atens! A ven i do at lorooro axap atnimi mi lotu saparap buaang levenmoroa, \v 23 mila nia at pas tangtagap at levengkot at lemenemen silok atnemi la a ven lengkot nemi mi lotu ren. A long lenger i do loxonin laplavang mo, miga malagan i do ‘Ti lomoroa kopmen dinakleklen i.’ Nemi mi lotu saparav i, ketla nemi xopmen minakleklen i la nenia na ana tong asu i rinimi.\fig Pol ga vavang to Atens.|alt="Paul before unknown god altar Athens" src="cn01998b.tif" size="span" loc="Act 17:23" copy="Cook" ref="Gu 17:23" \fig* \p \v 24 \x * \xo 17:24 \xt 1 Lav 8:27; Gu 7:48\x*Moroa ga rudum li lavatbung menemen axap la lempanga axap maxeneng teren. Ni Lamgomgo at laxalibet la laxangka, la ni xopmen na nemen at laraogu lotu limixin di lox i. \v 25 \x * \xo 17:25 \xt Sam 50:12; Ais 42:5\x*La ni xopmen nak pakes ti tavanga do tara na raba i min, mila neni xa im taba lorooro la lamamas la lempanga axap ti limixin. \v 26 Moroa ga rudum li legesa radi la limixin axap livipisik li ren. Ni ga lok li nedi xusu dina nemen at lengkot axap at na lavatbung menemen. La neni xa ga sok katling levenaleng ti limixin la levenmenemen atdi. \v 27 \x * \xo 17:27 \xt Lal 32:8; Ais 55:6; Sam 145:18; Jer 23:23\x*Moroa ga lox i na kusu dinaba ven tin, la dina vot pasa i mo do di vara i. Neni xopmen na nemen paxalom basinge dik. \v 28 I lok ngan lentaba diga tong i xeretna. \q1 ‘Moroa im taba dik mi lorooro la lolos.’ \m I ngan bok lentaba luvuttadi vapaase atnimi diga tong i do. \q1 ‘Nedik laxamdak teren.’ \p \v 29 \x * \xo 17:29 \xt Ais 40:18-20; 44:10-17; Gu 19:26\x*Nedik laxamdak at ne Moroa, kuren la nemen dik ta doxoma i do lampoovo ren i lok ngan lampoovo at logol kopla lisiliva xopla levenuat limixin di lox i mi lakleklen la lolos atdi. \v 30 \x * \xo 17:30 \xt Gu 14:16\x*Gano ne Moroa goxo doma solo laxakapmek at limixin ap mo levenaleng limixin kopmen di goxokleklen i. Ketla lingina i tong lolos i ri limixin at lengkot axap do dina leeng basinge laxakapmek atdi. \v 31 \x * \xo 17:31 \xt Sam 9:8; 96:13; Gu 10:42\x*Mila neni ira lok katling pam lara laaleng neni naba lok li limixin axap at lavapaase, la mo lavapaase ren nabak mokso aleng. La ni ga soxolik ka vam lara laradi xusu na ronga linga at laaleng ete. Ni ga lox asuvos pam mo laradi ri limixin axap mi loklok katling keretna, ni ga lox aroo amlong i basinge lanmet.” \p \v 32 Diga ronga ne Pol ga vaase mumu laxakatu kaxat amlong at lanmet la lentaba atnedi diga lok kalise i. Ketla lentaba diga lok, “Ma vara i do mana ronga box u, una vaase amu box i.” \v 33 Kuren la ne Pol ga on basinge loxot papaase. \v 34 La lentaba luvuttadi mene diga mumu i la diga nunu. Kantubu atnedi ne Dionisias lara atnedi boro at la Ariapagas, la lara latkin, laasen teren ne Damaris, la lentaba vetpes bok. \c 18 \s1 Pol Ga Tong Asu Lagale Lavavang To Korin \p \v 1 Melemu at na, Pol ga on basinge lemenemen Atens la gat pas uto Korin. \v 2 \x * \xo 18:2 \xt Ro 16:3\x*Mo go ni ga ekip tangarang mi laradi me Judaia laasen teren ne Akuila. Lemenemen aulis teren Pontas. Ni ga nemen to Itali at lemenemen Rom eburu mi latkin teren ne Pirikila. Ketla diga on basinge mo lemenemen, mila lakaisar ne Kolodias ga tong i ri limixin me Judaia xusu nedi axap dina vas kaxat basinge lemenemen Rom. Pol gat pas kusu na ven tidu, \v 3 \x * \xo 18:3 \xt Gu 20:34; 1 Ko 4:12\x*la ni ga nemen midu la ga gugu eburu midu, mila neni gakleklen lugugu gu mi levengkadis, kerekngan du. La kerepmo diga lok kaka lempilas tidi.\fig Diga gugu laraogu kadis.|alt="making tents" src="cn01950b.tif" size="span" loc="Act 18:1-3" copy="Cook" ref="Gu 18:3" \fig* \v 4 Ni ga vavang amisik to at loogu singising at levenaleng kaala, gak lok tong pen i do na lok limixin me Judaia la me Grik dina nunu. \p \v 5 \x * \xo 18:5 \xt Gu 17:14-15; 9:22\x*At lara laaleng ne Sailas mi ne Timoti duga rupot boro Masadonia, la melemu ne Pol ga raba levenaleng axap teren ti vavang mi Lagale Lavavang la ga tong i ri limixin me Judaia do ne Iesu, neni Lanarong. \v 6 \x * \xo 18:6 \xt Gu 13:46,51; 20:26\x*Ketla limixin me Judaia diga lox abulubun i la diga vaase levelinga xapmek mumu i, la ni ga vaase lolos tidi la ga semla xepe laxakup at lavanga singsiga ren. La ni ga lok tidi, “Do nemi mi xopara levelinga at ne Moroa, nemi xa minabap kip lumumuat teren. Kopmen bok ba toxot tarak ap mo i. Nia anat pas kusu ana vavang ti limixin kopmen di me Judaia.” \p \v 7 La ni ga on basinge di la ni gat pas kusu na nemen to at loogu at laradi xopmen neni me Judaia, laasen teren ne Tisias Jastas, neni ga lotu saparap ne Moroa. La loogu ren ga nemen saparap loogu singising. \v 8 \x * \xo 18:8 \xt 1 Ko 1:14\x*Krispas, neni laradi gomgo ap mo loogu singising ga nunu at Leeme Silok, nedi axap diga nemen at loogu ren diga nunu. La buaang bok atnedi go Korin diga ronga Lagale Lavavang, la diga nunu la diga lok ka lesep susu. \p \v 9 \x * \xo 18:9 \xt 1 Ko 2:3\x*At lara laxanimin Pol ga ven lisilimet, la Leeme Silok ga lok tin, “Nemen utak marat, ketla una vavang amisik la nemen uta doxoma abulubun la una ke xepe na lugugu rak. \v 10 \x * \xo 18:10 \xt Jos 1:9; Ais 41:10; Jer 1:8; Jo 10:16\x*Mila nenia ak lok eburu minu, kopmen tara noxo lok empana i do na sev u, mila buaang nedi at na lemenemen, nedi limixin tarak.” \v 11 Kuren la ne Pol ga nemen go at legesa maares mi lavanna gaaling, ga vanasa limixin mi levelinga at ne Moroa. \p \v 12 At lara laaleng ne Galio ga nemen ngan lamgomgo at limixin to Grik. Limixin me Judaia, diga vot eburu la diga ranga alis ne Pol la diga lok ka i uto at lavapaase. \v 13 Diga lok, “Na laradi i lok tong pen i do na lok pes lununu at limixin di lotu saparap ne Moroa la i anasa di mi lara langas petpes kopmen na sixit emu mi Laulis Linga.” \p \v 14 Pol ga lok do na vaase, la ne Galio ga lok ti limixin me Judaia, “Do ni ga lok laxakapmek, i epovo do nia ana ronga levelinga atnemi limixin me Judaia. \v 15 \x * \xo 18:15 \xt Gu 23:29; 25:18-19; Jo 18:31\x*Ketla nemi mi paase mumu mene levelinga la levenasen at Laulis Linga atnimi. Nia xopmen laradi rongtonga ri lempanga xerepmo. Nemi xa mina epaase mumu i nom.” \v 16 La ni ga lox asu di ukamang basinge lavapaase. \v 17 Ketla diga ranga alis ne Sositenes, laradi gomgo at loogu singising, la digap sev i ro melamgo at loxot tongtonga linga. Galio ga ven i na, ketla ni ga ven kepe mun i. \s1 Pol Gamlong Uto Antiok \p \v 18 \x * \xo 18:18 \xt Gu 21:24\x*Pol ga nemen to Korin at levenaleng buaang. Melemu ni ga on basinge luvuttadi nunu la ni ga los kas at lavatmon la ni eburu mi ne Pirikila la ne Akuila diga sen uto Siria. Avot ti mo lavatpas, Pol ga lok laxakaape saparap ne Moroa to Senkiria, la ni ga gan pes levengkabinim at lavatlak teren. \v 19 \x * \xo 18:19 \xt Gu 17:17\x*Diga rupot to Epesas, la ne Pol ga on basinge ne Pirikila mi ne Akuila. Ni gat pas uto at loogu singising la neni eburu mi limixin me Judaia diga etep mi levelinga. \v 20 Diga sing i xusu neni na nemen eburu minedi at tevenaleng, ketla ni goxo siam. \v 21 \x * \xo 18:21 \xt Ro 1:10; 1 Ko 4:19; Je 4:15\x*La ni ga lok tidi, “Mo do lavavara at ne Moroa, anabamlong bok ude rinimi.” La ni ga los kas at lavatmon la ga sen kaxat boro at lemenemen Epesas. \v 22 La ni ga rupot to Sisaria la gat pas uto Jerusalem la ga vot pasa mene limixin nunu me go. Melemu ni gat pas uto Antiok. \p \v 23 Melemu at leventaba levenaleng at loklok teren go, ni ga vas kaxat, la gat pas maxeneng at lengkot axap, Galesia, la Pirigia, neni ga paase alolos limixin nunu me go. \s1 Apolos Ga Vavang To Epesas \p \v 24 Lara laradi me Judaia laasen teren ne Apolos, neni boro Aleksandria, gat pas uto Epesas. Ni laradi levelinga ren ga lok nunuan amisik la ni gakleklen avukat levelinga at Lovoang Kaala. \v 25 \x * \xo 18:25 \xt Ro 12:11; Gu 19:3\x*Ni ga lok ka levelinga mumu langas at Leeme Silok. Ni ga ruuna langsangan lomomo xusu ni na anasa limixin mi levelinga mumu ne Iesu, la levelinga ren gak mokso. Ketla neni gaklen kusuk mun lesep susu at ne Jon. \v 26 \x * \xo 18:26 \xt Gu 19:8\x*Ni ga vavang to xeneng at loogu singising la goxopmen lanmarat. La ne Pirikila mi ne Akuila duga ronga i la duga lam ka i uto at loogu atdu. La duga soxomus avukat box i rin, mi langas nunuan at Leeme Silok. \p \v 27 \x * \xo 18:27 \xt 2 Ko 3:1; Kl 4:10\x*Apolos ga doxoma i do ni nat pas uto at lenep silok Grik. Kuren la luvuttadi nunu ro Epesas diga paase tooro i la diga malagan lovoang ti luvuttadi nunu ro Grik. Diga tong i ridi do dina siam ka i ugo. Ni ga rupot, la ni ga lok tooro avukat nedi mo diga nunu at ne Iesu mi loklok tooro at ne Moroa. \v 28 \x * \xo 18:28 \xt Gu 9:22\x*At lemeren limixin axap ni ga volo aleng limixin me Judaia at loxonaleng diga etep mi levelinga. Ni ga lox asuusu i at Lovoang Kaala do ne Iesu, neni Lanarong. \c 19 \s1 Pol Ga Vavang Mi Laasen At Ne Iesu To Epesas \p \v 1 \x * \xo 19:1 \xt 1 Ko 3:6\x*Ap mo levenaleng ne Apolos ga nemen to Grik at lemenemen Korin, la ne Pol gat pas at langas babaalom maxeneng ap mo lunep silok Galesia la Pirigia la ni ga rupot to Epesas. Mo go ni ga vot pasa lentaba luvuttadi nunu. \v 2 \x * \xo 19:2 \xt Gu 2:38; 8:16\x*La ni ga sue di, “Kereva, miga lok kaka bok Loroonan Kaala at loxonaleng nemi miga nunu?” \p Diga vorang i xeretna, “Nema xovisi mana ronga i do Loroonan Kaala mo i nemen.” \p \v 3 Pol ga sue di, “Lesep susu salai nemi miga lok ka i?” \p Diga vorang i xeretna, “Maga lok ka lesep susu at ne Jon.” \p \v 4 \x * \xo 19:4 \xt Mt 3:11\x*Pol ga lok, “Lesep susu at ne Jon tinedi diga on basinge laxakapmek atdi. La ne Jon ga tong i ri limixin do dina nunu at lara mo ga mumu asu i, neni ne Iesu.” \v 5 Diga ronga i na la diga lok ka lesep susu at laasen at Leeme Silok ne Iesu. \v 6 \x * \xo 19:6 \xt Gu 8:17; 10:44,46\x*Pol ga lok li lukngen to mavana atdi, la Loroonan Kaala ga vubeles atdi la diga paase mi lempapaase vetpes la diga tong asu levelinga at ne Moroa. \v 7 Nedi axap diga epovo at lasangaun mi legepura. \p \v 8 Maxeneng at lavantun gaaling Pol ga pubeles at loogu singising, la ni ga vavang ti limixin la goxopmen lanmarat. Ni ga vetep mi levelinga eburu minedi la ga lok tong pen i do na sat ka lununu atnedi ri Linintoo at ne Moroa. \v 9 \x * \xo 19:9 \xt 2 Ko 6:14-18\x*Ketla lentaba atdi di goxopara levelinga ren la di goxo nunu, la diga vaase kapmek ti langas at Leeme Silok to melamgo at limixin axap. Kuren la ne Pol ga on basinge di la ga lam ka luvuttadi nunu eburu min. La at levenaleng axap ni ga paase ro at loogu vapaase at ne Tirinas. \v 10 \x * \xo 19:10 \xt 2 Ti 1:15\x*Pol ga nemen go la ga anasa limixin at legepu maares. Kuren la limixin no diga nemen taba ro at lengkot Asia, nedi leme Judaia la leme Grik bok diga ronga levelinga at ne Moroa. \s1 Lubunggas Digap Sep Laxamdak At Ne Siva \p \v 11 \x * \xo 19:11 \xt Gu 14:3\x*Moroa ga lok buaang lempanga sangsangu ga lok petpes aleng at lekngen ne Pol. \v 12 \x * \xo 19:12 \xt Gu 5:15\x*La limixin diga soe ka lengkontamon at labantuxu ren, la diga lok li at labantuxu at limixin mekmeres la levenanmeres atdi gara xap, la lubunggas diga ravasu basinge di. \p \v 13 \x * \xo 19:13 \xt Mk 9:38\x*Lentaba at leme Judaia mo digat pas tangtagap la digak lok pes lubunggas basinge limixin. Diga lok tong pen i do dina gugu mi laasen at Leeme Silok ne Iesu. Diga lok ti lubunggas keretna, “Nia a tong i rinimi do mina sixisu at laasen at ne Iesu, mo ne Pol i vavang min.” \p \v 14 Nedi lavanuti laxamdak at laradi boro Judaia, ni laradi gomgo at lubungmaasa, laasen teren ne Siva, mo digak lox i na. \v 15 \x * \xo 19:15 \xt Mk 1:24,34\x*Ketla lara lagas ga lok tidi, “Aklen ne Iesu la aklen bok ne Pol, ketla axoklen nimi.” \v 16 Laradi mi nom lagas ga nemen teren ga xala di mi langsangan lolos teren ga volo axap di, la gap sep kakapmek di. Diga sixiro basinge mo loogu ren la lengkot atdi ga lok kakapmek tinotno, la diga sixiro beleben nga. \p \v 17 \x * \xo 19:17 \xt Gu 5:5,11\x*La nedi axap limixin me Judaia la boro Grik bok, no diga nemen to Epesas diga ronga i na. Diga lingun, la limixin axap diga lok ngangao aleng at laasen at ne Iesu. \v 18 Buaang atnedi luvuttadi nunu mi lavakin nunu diga vot eburu la diga tong asu lempanga xakapmek digak lox i gano. \v 19 Buaang atnedi mo digakleklen lengkot at lemenemen (magic), diga lok buru levenbuk kakapmek atnedi la diga xotos i ro melamgo at limixin axap. Diga exes luunun ap mo levenbuk diga un i min, ga volo lavalimo sangaun larabin sangsangaun kobot (50,000) levempilas siliva.\fig Limixin diga xotos levenbuk kakapmek.|alt="burning scrolls" src="cn02003b.tif" size="span" loc="Act 19:18-20" copy="Cook" ref="Gu 19:18-19" \fig* \v 20 \x * \xo 19:20 \xt Gu 12:24\x*La kerepmo levelinga at Leeme Silok ga epeseves la ga lox alolos bok limixin nunu. \s1 Langsangan Lekarakat To Epesas \p \v 21 \x * \xo 19:21 \xt Gu 23:11; Ro 1:13\x*Melemu at na lempanga ga ravasu, Pol ga doma li be i do ni nat pas uto Jerusalem la na mu langas keneng at lenep silok Masadonia la at lenep silok Grik. Ni ga lok, “Melemu at lavatpas tarak uto Jerusalem, anabat pas uto Rom.” \v 22 \x * \xo 19:22 \xt Ro 16:23; 2 Ti 4:20\x*Kuren la ni ga riki ne Timoti mi ne Erastas, nedu luradi loklok tooro ren uto Masadonia, la ni ga nemen to Asia at lentaba levenaleng. \p \v 23 \x * \xo 19:23 \xt 2 Ko 1:8\x*Ap mo levenaleng langsangan lekarakat ga nemen go Epesas mumu langas at Leeme Silok. \v 24 \x * \xo 19:24 \xt Gu 16:16\x*Lara laradi ga nemen go, laasen teren ne Demitrius. Ni ga gugu lempoovo moroa mi lisiliva, la gak lok bok lempoovo vanga at loogu laplavang at lomoroa rixin ne Atemis. Nedi luvuttadi diga gugu lugugu xerepmo diga xip kaka langsangan luunun ap mo lugugu. \v 25 Kuren la ni ga xup bubua ka nedi digak lok mo lugugu la ga lok tidi, “Nemi limixin, miklen i do luunun atdik ip tavasu mun at na leven gugu. \v 26 \x * \xo 19:26 \xt Gu 17:29; 2 Ti 1:15\x*Nemi xa mira ven pam i la mira ronga vam mo levelinga ne Pol i tong i. Ni lok do levenmoroa limixin di lox i mi levengkikngen di, kopmen levenmoroa ruturun. La ni ira sat ka vam buaang nedi limixin mi levelinga ren, la ira lox asubu di basinge lomoroa rixin nade Epesas la at lengkot axap bok at na lenep Asia. \v 27 I lok kapmek do na ne Pol ira vot de la na lok limixin kusu dina lox abulubun kepe lempoovo vanga nedik tak lox i. I lok kapmek bok do limixin dina lox abulubun kepe loogu laplavang at lomoroa rixin ne Atemis la dina lok abulubun kepe bok ne Atemis. Limixin axap nade Asia la at na lemenemen axap di lotu saparav i.” \p \v 28 Mo limixin diga ronga na levelinga la diga musak aleng la diga xup silok kaxat, “Atemis me Epesas neni i silok aleng.” \v 29 \x * \xo 19:29 \xt Gu 20:4; 27:2; Kl 4:10; Pm 1:24\x*Mo luxupkup ga epeseves ap mo lemenemen axap. Mo limixin diga ranga alis ne Gaius mi ne Aristakas, nedu boro Masadonia dugat pas amisik eburu mi ne Pol, la diga sixit eburu minedu uto at loxot papaase buru. \v 30 Pol ga vara i do nat pas uto melamgo at limixin axap, ketla luvuttadi nunu di goxo siam do ni nat pas. \v 31 \x * \xo 19:31 \xt 2 Ti 1:15\x*Lentaba luvuttadi amgomgo at lenep silok Asia, nedi larapen tangas at ne Pol diga lox aonon bok lavapaase rin. Diga sing tin do ni noxo vas uto at loxot papaase buru, kuren la ne Pol goxot pas tin. \p \v 32 La nedi limixin axap ap mo loxot papaase buru diga lok langsangan luxupkup. Ketla buaang atdi digap kup gamasa mene mila di goxoklen lavasuun ap mo lovotpot buru. \v 33 Lentaba atdi diga lok do ne Aleksanda neni lavasuun at nai, mila leme Judaia diga lok li i do ni na ru ro melamgo at limixin. Kuren la ne Aleksanda ga sep makmak di mi lekngen kusu na lok lavapaase axasep tinedi limixin do neni eburu mi larapen tangas teren kopmen toxot atdi ap mo leedak. \v 34 Ketla diga ven kibis i do neni laradi me Judaia, la digap kup amisik aleng ngan legesa radi xeretna, “Atemis me Epesas neni i silok aleng!” \p \v 35 La melemu at nai leeme gomgo at limixin ga lox amila di. Ni ga lok, “Limixin me Epesas! Nemi axap miklen i do nedik mede Epesas tak lok tatao loogu laplavang at lomoroa silok ne Atemis la lovoovo ren, no ga subu boro vana at laxalibet. \v 36 Ixok mokso do tara na tong i do na levelinga kopmen na ruturun. Kuren la minak lox atnaasan la nemen mita lok tempanga xapmek. \v 37 Mi lam ka vam na luradi ude, ketla kopmen du goxo xip pilo tavanga ro at laraogu laplavang la du goxo vaase xapmek ti lomoroa rixin atdik. \v 38 Dola ne Demitrius la nedi luvuttadi gugu bok eburu min di ruuna tekarakat eburu mi tentaba, levengkonaleng move ri lavapaase la luvuttadi amgomgo mo di nemen. Di epovo ri lok li tara at lavapaase ren. \v 39 Ket do tavanga gove nemi mi vara rin, minaba epaase mu ba i ro at lovotpot buru atnimi xa. \v 40 I epovo do dina lok li dik at lavapaase mumu na leedak i ngan mo lingina. Kopmen tavasuun at na leedak, la nedik ta noxo lox epovo i do ataba tong tavasuun nunuan ti nai.” \v 41 Melemu at lavapaase ren ni ga lox aepeseves nedi. \c 20 \s1 Pol Gat Pas // Uto Masadonia La Grik \p \v 1 Melemu at leedak gara xap pam, Pol ga xup bubua ka luvuttadi nunu, la ni ga vaase loklok tooro rinedi la diga xaduk aonon i. La ni ga on basinge nedi la gat pas uto Masadonia. \v 2 Ni gat pas to xeneng ap mo loxot la ni ga vaase loklok tooro ri limixin nunu mi levelinga buaang. La melemu ni gat pas uto Grik. \v 3 Ni ga nemen go at lavantun gaaling. Ga se ni ga gagas kusu ti mu lavatmon uto Siria, ni ga long lenger i do leme Judaia mo diga paase ali ri sev amer i. Kuren la ni ga doma li i xusu namlong kantubu at lenep silok Masadonia. \v 4 \x * \xo 20:4 \xt Gu 19:29; 21:29; Ep 6:21\x*Sopata, nitna ne Pairas boro Beria, gat pas eburu min. Lentaba bok digat pas, ne Aristakas la ne Sekandas boro Tesalonia, Gaius boro Debi, Timoti, Tikikas la ne Tropimas boro at lenep silok Asia. \v 5 Digamgo rinama la diga ngangais tinama ro Troas. \v 6 Maga sen kaxat boro Pilipai melemu at lara leluxa laasen teren Lovovolo Pe. La melemu at lavalimo aleng maga vot pasa di ro Troas, mo go maga nemen eburu midi at lavanuti aleng. \p \v 7 \x * \xo 20:7 \xt Gu 2:42,46\x*At laaleng avot ap mo luik ga ukantinao maga vot buru ri lok katling laanan kaala at ne Iesu. Pol ga vaase ri limixin, la ni ga vavang babaalom se at laxanimin tubu mila ni ga lok do naba onon ap mo laaleng melemu. \v 8 Buaang levenbabao ga nemen to vana ap mo loogu nema magak lok teren. \v 9 Lara laau radi laasen teren ne Iutikas, gat kis to at loxon musmaragu lixilik. Pol ga vaase aleng la lemeren ne Iutikas ga unga aleng tinotno, se ni ga unga met, ni ga subu si boro vana xa ap mo loogu babaalom upana, la ukopok ti laxangka. Diga ranga axatu i, ga lavanga met ta.\fig Iutikas ga subu si.|alt="Eutychus falls" src="cn02005b.tif" size="span" loc="Act 20:7-12" copy="Cook" ref="Gu 20:9" \fig* \v 10 \x * \xo 20:10 \xt 1 Lav 17:21\x*Ketla ne Pol ga vas si ukopok la ga subu pavaa i la ga ot kongkodan ka i la ni ga lok tidi, “Nemen mita bulu, neni mo i rooro mene la kopmen na met!” \v 11 Melemu digamlong upana ap mo loogu la diga lok laanan kaala. La ne Pol ga vaase babaalom tidi se at laxangking ga losu maxantamak suubu, la ni ga on basinge di. \v 12 Diga lok ka mo laau radi uto xolonu, la lebelendi gak lox atnaasan aleng mila ni goxo met. \p \v 13 La nema maga vas kaxat me go uto at lavatmon la maga sen kaxat uto Asos kusu manaba xas ka ne Pol upana ri lavatmon. Ni ga tong i rinama do manabak lok ngais i go, mila ni gat pas mene ugo. \v 14 La ni ga ekip tangarang minama ro Asos, la maga xas ka i upana at lavatmon la maga sen kaxat uto Matilini. \v 15 Maga sen kaxat me go la maga rupot to saparap losoxan Kios ap mo laaleng petpes. Melemu at lara laaleng bok nga, maga sesen uto saparap losoxan Samos, la ap mo manga lara laaleng petpes maga rupot to Mailitas. \v 16 \x * \xo 20:16 \xt 2 Ti 1:15\x*Pol ga doxoma i do ni naba sen polo go Epesas, kusu ni noxo nemen abao ro at loxot Asia. Ni gak lok soso xusu ni naba rupot to Jerusalem, edompo mi laaleng ti lok katling la Pentikos. \s1 Pol Ga On Basinge Limixin Nunu Boro Epesas \p \v 17 \x * \xo 20:17 \xt Gu 18:21\x*Pol ga riki lara laradi mi levelinga boro Mailitas uto Epesas, ga sing loxongkulao silok at lotu xusu dina ekip tangarang min. \v 18 \x * \xo 20:18 \xt Gu 18:19; 19:10\x*Diga vot pasa i la ni ga lok tinedi, “Miklen i do luruptuvuk tarak ga lox avukat ap mo levenaleng nia aga nemen eburu minemi, ga vaxaru ka i at laaleng nia aga rupot de at lenep Asia. \v 19 \x * \xo 20:19 \xt Gu 20:3\x*Mi langsangan loklok ngangao la lanteng, aga lok leven gugu rak kerekngan lasaxaruki at ne Moroa, la aga ekip tangarang mi levenmumuat at leme Judaia diga lok li i rak. \v 20 Mikleklen i do nia a goxo lipe tekolinga ri lok tooro nemi limixin. Ketla nia agak lox ase nimi ro at lengkot potpot buru la to at leventaogu atnimi. \v 21 Ti leme Judaia la limixin kopmen di me Judaia bok aga vaase lolos tinedi do dina leeng basinge laxakapmek atnedi, la dina vot parap ne Moroa, la dina nunu at Leeme Silok ne Iesu. \p \v 22 \x * \xo 20:22 \xt Gu 19:21\x*La ananga nia a ronga res at Loroonan Kaala, kusu anat pas uto Jerusalem. La nia axoklen i do lavanga salai naba rupot saparav ia go. \v 23 \x * \xo 20:23 \xt Gu 9:16; 21:4,11\x*Nia akleklen i do at laramenemen axap Loroonan Kaala ik lok tia dola limixin dinaba lok li ia at loogu xokoxo la ana xip laxanmumuat aleng. \v 24 \x * \xo 20:24 \xt Gu 21:13; 2 Ti 4:7\x*Ketla nia a lok do lorooro rak i lok ngan ta do lavanga gamasa mun tia. Nia a vara mun i do ana lox axap lavatpas tarak la ana lox axap lugugu at Leeme Silok ne Iesu ga raba ia min. Mo lugugu ri tong asu Lagale Lavavang mumu letaba nabalamu at ne Moroa. \p \v 25 Agarat pas tangtagap pam kantubu atnimi, aga tong asu langas ti Linintoo at ne Moroa. La na a tong tuturun i rinimi. Aklen i do kopmen tara atnimi noxo ven bok ba ia. \v 26 \x * \xo 20:26 \xt Gu 18:6\x*Kuren la a tong tuturun i rinimi na lingina. Mo do tara atnimi na ronga abulubun levelinga at ne Moroa, ni nabap kip lumumuat teren. Nia xopmen lavasuun teren, \v 27 mila nia a goxo lipe tevelinga. Ketla aga tong asu levelinga axap ne Moroa ga vara i xusu na gugu keneng at lorooro atnimi. \v 28 \x * \xo 20:28 \xt 1 Ti 4:16; 1 Pi 5:2-4\x*Mina lok tatao avukat nemi la mina lok tatao nedi bok limixin, Loroonan Kaala gara lok li vam nedi maxopok at loklok tatao atnimi. Mina lok ngan luvuttadi loklok tatao sipsip kantubu at limixin at ne Moroa, no ni ga lok li di do ateren axa mumu lanmet at ne nitna. \p \v 29 \x * \xo 20:29 \xt Mt 7:15; Jo 10:12\x*Aklen i do melemu at loxonaleng nia ana onon, limixin kakapmek dinaba rupot kantubu atnimi, dina lok ngan lubungman atat la dinaba lok kapmek lununu at lentaba atnimi. \v 30 \x * \xo 20:30 \xt 1 Jo 2:19\x*Laaleng move naba rupot la lentaba atnimi dinaba ba gili levelinga ruturun kusu ti sat ka limixin nunu basinge ne Moroa. \v 31 \x * \xo 20:31 \xt Mk 13:37; Gu 19:8,10; 1 Ts 2:11\x*Mina lok tatao avukat nemi. Mina doma bilong ti mo lavantun maares nenia aga paase aleng tinemi axap at levenaleng kangking la kanimin, la agang teng mu nimi. \p \v 32 \x * \xo 20:32 \xt Gu 26:18\x*La ananga nia a lok li nimi maxopok at loklok tatao at ne Moroa la levelinga mumu letaba nabalamu ren naba lok tooro nimi. Neni xa i epovo ri lox alolos lununu atnimi la na raba nemi mi lapnovos no ni i gagas li i ri limixin teren. \v 33 \x * \xo 20:33 \xt 1 Sml 12:3; 1 Ko 9:11-12\x*Nia a goxom doma mu tempilas kopla tempanga singsiga atnimi. \v 34 \x * \xo 20:34 \xt Gu 18:3; 1 Ts 2:9\x*Nemi xa miklen i do aga gugu mi na lukngak la aga lox epovo ka lempanga, nema mi larapen tangas tarak magak pakes tin. \v 35 \x * \xo 20:35 \xt Mt 10:8\x*At lempanga axap nia aga lox i, aga lox ase nimi do mina lolos kusu mina lok tooro mo limixin banbalo. Mina lox i xuren mila ne Iesu ga lok keretna, ‘I lox avukat do tara i lok kaka levempanga, ketla i lox avukat aleng do tara na raba levempanga ri limixin petpes.’” \p \v 36 \x * \xo 20:36 \xt Gu 21:5\x*Pol ga vaase axap la ni ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren eburu minedi axap limixin la ni ga sing. \v 37 Nedi axap digang teng aleng la diga votor i la digat nes i. \v 38 \x * \xo 20:38 \xt Gu 20:25\x*Diga lok bukbulu aleng at levelinga ni ga tong i do di noxo ven bok ba i. La diga emu min uto at lavatmon. \c 21 \s1 Pol Gat Pas Uto Jerusalem \p \v 1 Limixin me Epesas diga lox abeese nama mi lainbulu silok la maga on basinge di. Maga sen kaxat la maga sen epopolo uto Kos. Ap mo laaleng melemu maga rupot to Rodes, la maga sen kaxat me go uto at lemenemen Patara. \v 2 Mo go maga long lenget lara lavatmon, mo ga lok do na sen kaxat uto Ponisia. Kuren la maga los kas ap mo lavatmon la maga sen kaxat. \v 3 Maga vot at lara loxot la maga ven losoxan Saipras, la maga sen polo i at lenep kia ap mo losoxan uto at lenep silok Siria. Maga oso ro Taia, mo go lavatmon ga oso xusu dina xip asu lentaba lempanga. \p \v 4 \x * \xo 21:4 \xt Gu 20:23\x*Maga long lenger i do lentaba luvuttadi nunu mo diga nemen go, la maga nemen eburu minedi at lavanuti aleng. Mi lolos at Loroonan Kaala diga tong i ri ne Pol do ni noxot pas uto Jerusalem. \v 5 Ketla levenaleng atnama ri nemen go ga xap, la maga on basinge mo lemenemen silok. Nedi axap, eburu mi lavakin atnedi la laxaalik kakalik atdi, diga vas kaxat eburu minema uto loxon. Maga xis tiktikbu mi lempatgulom atnama ro loxon la maga lok lising. \v 6 \x * \xo 21:6 \xt Gu 20:36\x*Melemu diga xaduk aonon nema, la maga los kas at lavatmon la nedi digamlong ukolonu. \p \v 7 Maga sen kaxat boro Taia la uto Potolemas, mo go maga vot pasa luvuttadi nunu la maga nemen eburu minedi at leges aleng. \v 8 \x * \xo 21:8 \xt Gu 6:5; 8:40\x*Ap mo lara laaleng melemu maga on basinge di la maga rupot to Sisaria. Mo go magat pas uto at loogu at laradi vapaase asu Lagale Lavavang, laasen teren ne Pilip, la maga nemen eburu min. Neni lara atnedi lavanuti luvuttadi no diga soxolik ka di ro Jerusalem. \v 9 \x * \xo 21:9 \xt Gu 2:17\x*Neni ga ruuna lavanuet laxaalik kovisi di goxo epot, mo diga vavang mi levelinga at ne Moroa. \p \v 10 \x * \xo 21:10 \xt Gu 11:28\x*Maga nemen go at lentaba levenaleng, la lara leeme vapaase ali, laasen teren ne Agabas ga rupot boro Judaia. \v 11 \x * \xo 21:11 \xt Jo 21:18; Gu 20:23; 21:33\x*Ni ga vot pasa nama, la ga lok ka labaane at ne Pol, la ni ga xoxo ka lukngen ne Pol mi luxangkedek teren la ga lok, “Loroonan Kaala i tong i do laradi at na labaane, limixin me Judaia dinaba xoxo i. Dinaba lox i na ro Jerusalem, la dinaba song araba i ri limixin kopmen di me Judaia.” \p \v 12 \x * \xo 21:12 \xt Mt 16:22\x*Maga ronga i na la nema eburu mi lentaba me go maga ngising tinotno ne Pol do ni noxot pas uto Jerusalem. \v 13 \x * \xo 21:13 \xt Gu 20:24\x*Ketla ni ga lok, “Laai nom nemi mik lox i, ming teng keretnom la mirak lox abulu lorooro rak? Nia a gagas pam kusu dinaba xoxo ia. La nia a gagas bok kusu ti met mo go Jerusalem kusu ti xip aurut laasen at Leeme Silok ne Iesu.” \v 14 Ma goxo lox epovo i xusu ti ba gili lodoxoma ren, kuren la maga ke xepe i la maga lok, “Lavavara at ne Moroa do ni na lox i xuren.” \p \v 15 Melemu at lentaba levenaleng maga nemen go, maga lok agagas li lempanga atnama la maga vas kaxat uto Jerusalem. \v 16 Lentaba luvuttadi nunu boro Sisaria bok mo digat pas eburu minema, la diga lok ka nama uto at loogu at lara laradi, laasen teren ne Nason boro Saipras, neni lara atnedi diga lok ka avot lununu saparap Leeme Silok. \s1 Pol Ga Ven Ti Ne Jems \p \v 17 At lovotpot atnama go Jerusalem luvuttadi nunu diga lok momo aleng minama. \v 18 \x * \xo 21:18 \xt Gu 15:2,13; Ga 1:19\x*Ap mo lara laaleng melemu nema mi ne Pol magat pas kusu mana ven ti ne Jems. Nedi axap luvuttadi amgomgo at lotu go Jerusalem diga rupot to ap mo lovotpot buru. \v 19 \x * \xo 21:19 \xt Gu 15:12\x*Pol ga paase momo rinedi la ga tong asu lempanga axap no ne Moroa ga lox i at lekngen kantubu at limixin kopmen di me Judaia. \p \v 20 \x * \xo 21:20 \xt Gu 15:1,5\x*Melemu at levelinga at ne Pol, limixin diga emi asu mi ne Moroa. La diga lok ti ne Pol, “Neton nama. U ven i do, buaang limixin me Judaia di nunu, la nedi dim tebeng lolos Laulis Linga. \v 21 \x * \xo 21:21 \xt Gu 16:3; Ga 2:3\x*La lentaba vetpes di tong i do, nenu mo uk lox ase leme Judaia mo dik lok at laramenemen at limixin kopmen di me Judaia, la u tong i ridi do dina ke xepe Laulis Linga at ne Moses, la nemen nedi guta vit kepe lengkontuxu at laxamdak atdi la nemen diguta mumu asu leveloklok atnedik leme Judaia. \v 22 Dibaklen i do nenu mo u rupot pam. Ataba lok lavanga salai? \v 23 Una lok lempanga keretna. Lavanuet luvuttadi mo diga xaape saparap ne Moroa. \v 24 \x * \xo 21:24 \xt Kex 6:1-20; Gu 18:18\x*Una lam ka di la una mu asu mo loklok eburu minedi xusu una dadat at lemeren ne Moroa, la una lok bok luunun ap mo loklok tinedi. Kuren la diba epovo do dina gan kepe lempat kabinim at lempatlak atdi xusu dina lox epovo mo laxakaape atdi saparap ne Moroa. Kerepmo la limixin axap dibaklen i do mo levelinga mumu u xopmen na ruturun. La diba xasep do nenu ung tonga res at Laulis Linga at ne Moses. \v 25 \x * \xo 21:25 \xt Gu 15:29\x*Ketla mara lox aonon pam levelinga ri limixin kopmen di me Judaia no diga nunu. Mo levelinga i tong i ridi do di noxo anan teveluxa no diplavang min ti lempatpoovo moroa, la di noxo anan tavanga mi lada ren, la di noxo anan lempanga mi lavanuet kangkedek no diga xut amer i, la dina ke loklok ting longka tixin.” \p \v 26 \x * \xo 21:26 \xt 1 Ko 9:20\x*Kuren la ne Pol ga lam ka di mo lavanuet luvuttadi la ga emu minedi la ap mo lara laaleng melemu ni ga lox epovo luunun tidi la diga gan kepe levengkabinim at lempatlak atdi. La ni ga beles to xeneng at loogu laplavang la ga vaase axasep lavanisa levenaleng ti laxavaxap ap mo loklok la at ua laaleng diba raba laramtaba atdi. \s1 Leme Judaia Diga Ranga Alis Ne Pol \p \v 27 \x * \xo 21:27 \xt 2 Ti 1:5\x*Levenaleng ap mo loklok ga lok do na xap ta, lentaba leme Judaia boro at lenep Asia diga ven ne Pol to xeneng at loogu laplavang. Diga lox axatu kaxat levendoxoma at limixin axap me go, la diga ranga alis i. \v 28 \x * \xo 21:28 \xt Isi 44:7; Gu 6:13\x*Digap kup keretna, “Nemi limixin me Israel. Ude nimi la mina lok tooro nama. Anai laradi na it pas tangtagap at lengkot axap la ik lox ase limixin do dina lox abulubun kepe limixin me Judaia la dina ke xepe Laulis Linga atdik la na loogu laplavang. La ananga ira lok ka laradi xopmen me Judaia ukeneng at loogu laplavang la kerepmo i lok puvula na loogu xaala!” \v 29 \x * \xo 21:29 \xt Gu 20:4; 2 Ti 4:20\x*Diga tong i na mila diga ven ne Tropimas boro Epesas eburu mi ne Pol to xeneng ap mo lemenemen silok, la diga nua i do ne Pol ga lam ka i uto xeneng ap mo loogu laplavang. \p \v 30 Mo lemenemen silok axap ga umsu mi langsangan leedak, la limixin digak sixit eburu, la diga ranga alis ne Pol la diga sat ka i ukamang basinge loogu laplavang. La soso mun diga vipe lumusmaragu ap mo loogu laplavang. \v 31 Mo limixin diga lok tong i do dina sep ne Pol la soso mun lara laradi ga lox aonon levelinga ri leeme gomgo at limixin esep boro Rom do limixin axap go Jerusalem mo diga lok lekarakat. \v 32 La soso mun mo leeme gomgo ga lok ka lentaba digak lok mu ren la lentaba limixin esep la diga sixit uto saparap mo limixin. Mo limixin diga ven mo leeme gomgo eburu mi limixin esep, la diga xap ta lesepsep ne Pol. \p \v 33 \x * \xo 21:33 \xt Gu 20:23\x*Leeme gomgo ga vas saparap ne Pol, la ga ranga alis i, la ga tong i ri limixin esep do dina xoxo i mi luvaroos sen. La ni ga sue, “Nege i na laradi, la lavanga salai mo ni i lox i?” \p \v 34 Lentaba xeneng atdi mo limixin diga tong lara levelinga vetpes. La lentaba diga tong leta lepelinga vetpes bok. Langsangan lekarakat silok ga vot, la mo leeme gomgo goxo lox empana i do naklen ka lavasuun at na leedak. Kuren la ni ga tong i ri limixin teren kusu dina lam ka ne Pol uto at loogu matmatkun atdi. \v 35 Diga emu min uto at laata at loogu, la limixin esep diga xip ka i mila limixin diga musak aleng. \v 36 \x * \xo 21:36 \xt Lu 23:18; Gu 22:22\x*Diga mumu asu i la digap kup keretna, “Sev amer i!” \s1 Pol Ga Vaase \p \v 37 Mo limixin esep diga lok do na lok ka ne Pol uto at loogu matmatkun la ni ga vaase ri leeme gomgo mi lavapaase Grik, “I epovo bok do ana tong tevelinga ru?” \p Mo leeme gomgo ga rakdu la ga sue i, \v 38 \x * \xo 21:38 \xt Gu 5:36-37\x*“Kereva. Nenu xopmen mo laradi boro Isip? At lentaba levenaleng ga xap pam, neni ga lok kaxat leesep eburu mi lagavaman la gam gomgo rinedi lavanuet larabin sangsangaun kobot (4000) limixin esep uto at lamatbin.” \p \v 39 Pol ga lok keretna, “Nenia lara at limixin me Judaia, boro at lemenemen Tasas at lenep Silisia. Nenia me go ap mo lemenemen doxodok. A sing u do i epovo ana vaase ri limixin.” \p \v 40 Leeme gomgo ga siam do ni na vaase. Kuren la ne Pol ga xatu kaxat to at laata ap mo loogu la ga sep makmak di. Diga lok pilo, la ne Pol ga vaase ridi mi lavapaase Ibru. \c 22 \p \v 1 “Luvutnetak mi luvuttamak, mina ronga ia. Ana paase de melamgo atnimi!” \p \v 2 Diga ronga ne Pol ga vaase ridi mi lavapaase Ibru, la diga ru atnaasan, la ne Pol ga paase ridi. \v 3 \x * \xo 22:3 \xt Gu 5:34; Ro 10:2\x*“Nenia lara at limixin me Judaia, boro at lemenemen Tasas at lenep Silisia, ketla ganoxa diga lok ka ia ude Jerusalem i ngan lun pinivu at ne Gamaliel. Aga lox ase avukat keneng at Laulis Linga at lavalabat atdik, la aga lolos tinotno ri mumu asu ne Moroa kerekngan nemi axap na lingina. \v 4 \x * \xo 22:4 \xt Gu 8:3; 22:19\x*Aga ranga alis buaang nedi limixin diga mumu asu ne Iesu la agap sev amet di. Agang tanga alis lavatlok mi lavakin la agak lok li di at loogu xokoxo. \v 5 Lamaasa gomgo at luvuttadi laplavang la nedi bok luvuttadi amgomgo dikleklen i do nia a paase ruturun. Aga lok ka levelinga loklox axasep boro atdi luvuttadi amgomgo rinedi leme Judaia ro Damasko. Kuren la nia agat pas ugo xusu ana xoxo ka mo limixin la ana lok ka amlong di uto Jerusalem kusu dina xip levenmumuat. \s1 Pol Ga Tong Asu Lorooro Ren \r (Gu 9:1-19; 26:12-18) \p \v 6 Nia agat pas mu langa la aga vas saparap lemenemen Damasko. Ap mo loxonaleng laxangking ga xis tubu la aga ven langsangan laxasep boro vana at laxalibet ga ngao pavaa ia. \v 7 Aga subu ukopok ti laxangka la aga ronga laxaka at lara ga sue ia, ‘Sol, Sol. Tila uk lox asongor ia?’ \p \v 8 Aga sue i, ‘Leeme Silok, nenu nege?’ \p Ni ga lok tia, ‘Nenia ne Iesu boro Nasaret mo nu uk lox asongor ia.’ \v 9 Nedi luvuttadi diga emu minia diga ven mo laxasep, ketla di goxo ronga laxaka ap mo laradi ga paase ria. \p \v 10 Aga sue i, ‘Leeme Silok, aba lok lavanga salai?’ \p La Leeme Silok ga lok tia, ‘Una xatu kaxat la unat pas uto Damasko, la mo go tara ba tong lugugu no ne Moroa ira lok katling pam i ru.’ \v 11 Luxatli rak ga main mila mo laxasep ga lolos aleng. Kuren la nedi diga emu minia diga ranga tu at lakngak la diga lam ka ia uto Damasko. \p \v 12 Lara laradi, laasen teren ne Ananias, laradi lotu la gang tonga res at Laulis Linga atdik la limixin me Judaia go Damasko diga lok ngangao aleng teren. \v 13 Ni ga vot pasa ia la ga ru saparav ia la ga lok, ‘Netak ne Sol, una ven mi luxatli ram.’ Ap mo mene loxonaleng nia ga valas luxatli rak la aga reven bok ba min, la aga ven mo laradi. \p \v 14 Ni ga lok, ‘Moroa at lavalabat atdik ga soxolik ka vam u do unaklen lodoxoma ren, la unaba ven kibis Lanarong teren, luruptuvuk teren in manton. La unang tonga levelinga ren. \v 15 La nenu unaba tong asu levelinga ri limixin axap mumu mo lempanga nenu uga ven i la ugang tonga i. \v 16 \x * \xo 22:16 \xt Gu 2:21\x*La nemen utat kis gamasa. Katu kaxat la una lok ka lesep susu la ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek taram, mo do una sing ti loklok tooro at Leeme Silok.’” \s1 Pol Laradi Vavang Ti Limixin Kopmen Di Me Judaia \p \v 17 La ne Pol ga lok bok keretna, “Agamlong uto Jerusalem, la aga ngising to xeneng at loogu laplavang la aga ven lara lisilimet. \v 18 \x * \xo 22:18 \xt Gu 9:29-30\x*Keneng at na lisilimet nia aga ven Leeme Silok ga lok tia, ‘Soso u la una vas kaxat basinge lemenemen Jerusalem, mila limixin me de di noxo siam ka levelinga ram mumu ia.’ \p \v 19 \x * \xo 22:19 \xt Gu 8:3; 26:9-11\x*Aga lok, ‘Leeme Silok, diklen avukat tinotno i do nia agat pas uto at laraogu singising la agap sep mo limixin diga nunu ram. \v 20 \x * \xo 22:20 \xt Gu 8:1\x*La at laaleng diga sev amet laradi vapaase ram ne Stiven, nenia mo aga tu saparap di, la nia aga siam ti mo laniu ren la agak lok tatao levempanga singsiga ap mo limixin diga sev i.’ \p \v 21 \x * \xo 22:21 \xt Gu 9:15; 13:2\x*Moroa ga lok tia, ‘Una vas kaxat basinge na lemenemen. Nia anaba riki u uto vaxalom tinedi limixin kopmen di me Judaia.’” \p \v 22 \x * \xo 22:22 \xt Gu 21:36\x*Leme Judaia diga ronga levelinga at ne Pol at loxonaleng ni ga tong i na levelinga. Diga xup kaxat lolos keretna, “Tiki pes i! Sev amer i! Neni xopmen na epovo ri rooro at na lavatkangka!” \p \v 23 Digap kup silok la diga ba koxorop levempanga singsiga atdi la diga lulu mi laxakup upana. \v 24 Ketla leeme gomgo at limixin esep ga sak tiki limixin teren do dina lok ka ne Pol uto at loogu matmatkun, la ga tong i ridi do dinak pixis i xusu ti vuse ka ua lavasuun teren la leme Judaia diga vaase lolos tangarang i. \v 25 \x * \xo 22:25 \xt Gu 16:37\x*Se diga xoxo ka i do dinak pixis i, Pol ga lok ti laasesep mo ga tu go, “Kereva, ik mokso at leventaangas atnimi do minap sep lanat boro Rom, no xopmen di goxo ronga levelinga ren at lavapaase?” \p \v 26 Mo laasesep ga ronga i na la ni gat pas uto at leeme gomgo la ga sue i xeretna, “U lok do una lok lavanga salai? Anaa laradi neni lanat boro Rom!” \p \v 27 Kuren la leeme gomgo ga vot pasa ne Pol la ga sue i, “Una tong i ria. Kereva, nenu lanat boro Rom?” \p Pol ga vorang i xeretna, “I ruturun.” \p \v 28 Leeme gomgo ga lok, “Nia bok lara xuren, mila nia aga xepe buaang laxampilas.” \p Pol ga lok, “Ketla nenia lanat boro Rom mila ne tamak gak lok bok kuren.” \p \v 29 \x * \xo 22:29 \xt Gu 16:38\x*La soso mun mo limixin esep diga lok do dina sue i mi levesusue, digasko bilong basinge i. La mo leeme gomgo ga marat mila ni gaklen ba i do ne Pol neni lanat boro Rom, la diga xoxo aru i. \s1 Pol Ga Ru Ro Melamgo At Luvuttadi Amgomgo La Ga Paase \p \v 30 Leeme gomgo ga vara i do naklen ua lavasuun teren la leme Judaia diga lok li ne Pol at lavapaase. Kuren la ap mo lara laaleng melemu, ni ga soxomus asu ne Pol, la ga tong i ri lavamaasa silok la nedi luvuttadi amgomgo at leme Israel kusu dina rupot buru min. La ni ga lam ka ne Pol, la ga vaxaru i ro melamgo atdi. \c 23 \p \v 1 \x * \xo 23:1 \xt Gu 24:16\x*Pol ga sok katli ka luvuttadi silok la ga lok tidi, “Luvutnetak. Luruptuvuk tarak i lox avukat axap at lemeren ne Moroa, ise at na laaleng lingina.” \v 2 \x * \xo 23:2 \xt Jo 18:22-23\x*Ketla lamaasa gomgo ne Ananias ga tong i ridi luvuttadi diga tu auret ne Pol do dina vasa lungusno ren. \v 3 \x * \xo 23:3 \xt Mt 23:27\x*Pol ga lok tin, “Moroa naba vasa u, nenu u ngan ta laxapla ro maxamang i nunuan la to xeneng it pospa xapmek tinotno! Ut kis de xusu una mumu asu Laulis Linga at ne Moroa la una ronga linga rak. Ketla nenu xa u los polo Laulis Linga at ne Moroa la ura tong i ridi do dina vasa ia!” \p \v 4 Mo luvuttadi diga tu saparap ne Pol diga lok tin, “Nenu u paase kapmek ti lamaasa gomgo at ne Moroa!” \p \v 5 \x * \xo 23:5 \xt Pas 22:28\x*Pol ga vorang i ridi, “Luvutnetak, nia axoklen i do neni lamaasa gomgo. Levelinga ik lok to xeneng at Lovoang Kaala i lok keretna, ‘U noxo vaase kapmek ti laradi gomgo at limixin.’” \p \v 6 \x * \xo 23:6 \xt Gu 4:2; 24:15,21; 26:5\x*La ne Pol ga ven i do lentaba atdi na limixin nedi lubung Sadiusi la lentaba bok atdi nedi lubung Parisi, la ni ga vaase silok tinedi luvuttadi, “Luvutnetak, nenia la Parisi, la ne tamak bok, neni la Parisi. A tu at lavapaase mila nia aklen i do ne Moroa naba lox arooro amlong nedi diga met pam.” \v 7 Diga ronga i na, la lubung Parisi mi lubung Sadiusi diga edak kaxat, la diga epeseves ti legepu binam tadi. \v 8 \x * \xo 23:8 \xt Mt 22:23\x*Mila lubung Sadiusi dik lok do limixin di noxo roo xat amlong basinge lanmet, la do kopmen tubung angelo mi labaroonan. Ketla lubung Parisi di nunu at na lavantun lempanga. \p \v 9 \x * \xo 23:9 \xt Gu 25:25\x*Luxupkup go ga silok la lentaba luvuttadi loklox ase at Laulis Linga, nedi at lenep at lubung Parisi diga xatu kaxat la diga vaase lolos, “Maxo vuse ka tavanga i lok kapmek at na laradi. Agut loroonan at na lorooro xopla laangelo mo ga paase rin!” \v 10 Mo leedak ga lolos tinotno la leeme gomgo at limixin esep ga marat do limixin dina etep mi ne Pol la dina sev amer i. Kuren la ni ga tong i ri luvuttadi esep do dinat pas uto saparap mo limixin la dina lam ka ne Pol basinge di, la dina lok li i ro at loogu matmatkun. \p \v 11 \x * \xo 23:11 \xt Gu 18:9; 19:21; 27:24; 28:16,23\x*Ap mo laxanimin Leeme Silok ga ru saparap ne Pol la ga lok, “Una lolos! Ura tong asu vam levelinga rak nade Jerusalem, la unaba tong asu box i ro Rom.” \s1 Leme Judaia Diga Tong Li Langas Ti Sev Amet Ne Pol \p \v 12 Ga maxantamak suubu ap mo lara laaleng melemu, lentaba at leme Judaia diga rupot buru la diga tong li levempapaase. Diga xaape ri ne Moroa do di noxo an tempanga anan la di noxo in taxadan se dina sev amet ne Pol. \v 13 Nedi axap diga epovo at lavanuet sangaun mo diga lok na lavapaase ri sev amet ne Pol. \v 14 Kuren la diga vot pasa lavamaasa silok la loxongkulao silok la diga lok tidi, “Mara lok pam laxakaape saparap ne Moroa do nema axap ma noxo anan tempanga anan la ma noxo in taxadan se manaba sev amet ne Pol. \v 15 \x * \xo 23:15 \xt Gu 25:3\x*Monga nemi eburu mi luvuttadi amgomgo mina lox aonon tevelinga ri leeme gomgo at limixin esep boro Rom kusu na lok taba nimi mi ne Pol. Mina xarang i dola mi vara i xusu mina ronga levelinga ruturun mumu i. Ketla nema manaba nemen gagas go mun auret ti sev amer i, mo neni xovisi noxo rupot nade.” \p \v 16 Ketla lisixilik at ne Pol ga ronga mo lodoxoma gagas atdi. Kuren la ni gat pas la ga beles to xeneng ap mo loogu matmatkun la ga tong na levelinga ri ne Pol. \p \v 17 Kuren la ne Pol ga ro xaka lara laasesep la ga lok tin, “Una lok ka na laau radi uto at leeme gomgo. Neni i ruuna levelinga xusu na tong i rin.” \v 18 Mo laasesep ga lam ka i uto at leeme gomgo at la ga lok, “Laradi xokoxo ne Pol i xup kaka ia la i sing ia xusu ana lam ka na laau radi ude saparav u, mila neni i ruuna levelinga xusu na tong i ru.” \p \v 19 Leeme gomgo ga ranga tu at lekngen la ga lam ka i uto at loxot mimila la ga sue i, “Laai mo nu u lok do una tong i ria?” \p \v 20 La ni ga lok, “Leme Judaia di siam do dinaba sue u kantamak kusu una lok ka ne Pol uto saparap nedi axap luvuttadi amgomgo. Dinaba xarang i dola luvuttadi amgomgo di vara i do dina ronga levelinga ruturun mumu i. \v 21 Ketla nemen uta ronga res atdi, mila i vanuet sangaun la i soxope asu lenep bok mo dinaba lipe tangais i. Dira lok pam laxakaape saparap ne Moroa do di noxo anan tempanga anan la di noxo in taxadan, se dinaba sev amet ne Pol. Monga di gagas ti lox i, la di ngangais linga mun taram.” \p \v 22 Leeme gomgo ga lok, “Nemen uta tong i na ri tara do nenu ura tong pam i ria.” La ni ga sak tiki aonon i uto. \s1 Leeme Gomgo Ga Lox Aonon Ne Pol Uto Saparap Ne Pelik \p \v 23 Leeme gomgo at luvuttadi esep ga ro xaka luasesep teren la ga lok tidu, “Muna lox agagas li tegepu sangaun kobot (200) luvuttadi esep la minat pas uto Sisaria, eburu mi lavanuti sangaun luvuttadi esep no dit kis at lemparos, la legepu sangaun kobot (200) luvuttadi esep mi levesoso. Mina gagas ti vas kaxat at lavasik konaleng at laxanimin. \v 24 Mina lox agagas li bok temparos tip kip ne Pol la lempanga ren, la mina lok ka atnaasan i uto saparap laradi gomgo ne Pelik.” \p \v 25 Kuren la leeme gomgo at luvuttadi esep ga malagan levelinga ga lok keretna, \q1 \v 26 “Nenia ne Kolodias Lisias. Nia a malagan na levelinga ru laradi gomgo ne Pelik ma lok ngangao rino ram. Nia a lox aonon lavapaase momo ru. \v 27 \x * \xo 23:27 \xt Gu 21:30-33; 22:25-27\x*Leme Judaia diga ranga alis na laradi la diga lok do dina sev amer i. Agaklen ka ba i do na laradi neni lanat boro Rom. Kuren la nenia atat pas itinongo eburu mi luvuttadi esep tarak la mata lox aroo su i basinge di. \v 28 \x * \xo 23:28 \xt Gu 22:30\x*Ata vara i do anaklen tinotno ua lavasuun at lumukmusak atdi rin. Kuren la nia ata lam ka i uto saparap luvuttadi amgomgo axap atdi. \v 29 \x * \xo 23:29 \xt Gu 18:14-15\x*Nia ata long lenger i do ni xopmen toxo lok tepanga xapmek kusu ni naba met nov i xopla ana lok li i at loogu xokoxo. Lelinga dita lok li rin mumu mene Laulis Linga atdi. \v 30 \x * \xo 23:30 \xt Gu 24:5-8\x*La lelinga i rupot tia do lentaba me Judaia mo di tong li leventaangas do ri sev amer i. Kuren la mo a lox aonon soso i udom saparav u. Aba tong i ridi do dina lok li i at lavapaase ro melamgo ram.” \p \v 31 Luvuttadi esep diga lox epovo levelinga at leeme gomgo. Diga lam ka ne Pol la diga emu eburu min ap mo laxanimin uto vaxalom at lemenemen Antipatris. \v 32 Ap mo lara laaleng melemu, nedi luvuttadi esep mo digat pas at laxangka, digamlong uto at loogu matmatkun. Diga on basinge no limixin mi lemparos kusu dina emu mi ne Pol. \v 33 Diga lam ka i uto Sisaria la diga raba lovoang mi levelinga loklox axasep ti laradi gomgo ne Pelik, la diga lok li ne Pol saparav i. \v 34 Laradi gomgo ga exes mo levelinga la ga sue ne Pol do ni meva. La ni ga ronga i do neni boro Silisia. \v 35 La ni ga lok tin, “Nia aba ronga linga ram at laaleng mo luvuttadi di lok li u at lavapaase dina rupot.” Kuren la ni ga tong i ri limixin loklok tatao do dina lok tatao ne Pol to at loogu nunuan at ne Erodes. \c 24 \s1 Leme Judaia Diga Lok Li Ne Pol At Lavapaase \p \v 1 Melemu at lavalimo aleng lamaasa gomgo, ne Ananias gat pas uto Sisaria eburu mi lentaba at loxongkulao silok at limixin me Judaia, la lara leeme vapaase bok, laasen teren ne Tetalas. Diga ru ro melamgo at laradi gomgo ne Pelik la diga lok li lavapaase atdi ri ne Pol. \v 2 Diga xup kaka ne Pol ukeneng ap mo loogu la ne Tetalas ga lok keretna, “Laradi silok ne Pelik! Loklok tatao ram tinama i lok li nama at langsangan lumulum, la buaang lempanga loklok tooro mo nenu uga lox i ri limixin at lenep silok atnama. \v 3 Ma lok momo aleng at na ro at lengkot axap at levenaleng getgesara, la ma tong avukat tinotno ru. \v 4 Axo vara i do ana lox amolo u mi lempapaase rak, ketla a vara i do una ronga avukat na levelinga lixilik atnama. \p \v 5 \x * \xo 24:5 \xt Gu 17:6\x*Maga long lenget ka i do na laradi i lox araut lekarakat. Ni ik paxaru kaxat levenesep to xantubu at leme Judaia no di nemen at lengkot axap at na lavatbung menemen. Neni lamgomgo at loxonbinam tadi laasen teren Nasarin. \v 6 \x * \xo 24:6 \xt Gu 21:28-30\x*Neni ga lok bok pam do na lok puvula loogu laplavang, la maga xoxo xaka i. [Maga lok do mana lok li i at lavapaase kerekngan Laulis Linga atnama i tong i. \v 7 Ketla leeme gomgo ne Lisias eburu mi buaang limixin esep teren diga rupot pasa nama la diga lam ka i basinge nama. \v 8 Kuren la ne Lisias ga lok tinama do maba sok taba ne Pol mi levelinga ro melamgo ram. Mo do una susue na laradi, nenu uba ronga i do levelinga rak i ruturun.”] \p \v 9 La nedi axap leme Judaia diga lok tooro ne Tetalas ap mo lavapaase la diga tong lolos i do mo levelinga ga ruturun. \s1 Pol Ga Vorang Levelinga Atdi Ro Melamgo At Ne Pelik \p \v 10 La ne Pelik ga lok loklok katling ti ne Pol kusu na vaase, la ne Pol ga lok, “Aklen i do nenu ugang tonga linga at na lenep silok at levenmaares buaang. Kuren la nia a momo ri vorang levelinga atdi de melamgo ram. \v 11 \x * \xo 24:11 \xt Gu 21:17\x*Nenu xa uba long lenget ka i atdi do una sue di, do gat lasangaun mi legepura levenaleng ga xap pam, nia agat pas uto Jerusalem ti lotu saparap ne Moroa. \v 12 Leme Judaia di goxo ven ia mi tara, do ma gita epaase musak to xeneng at loogu laplavang, kopla a gita lox axatu lodoxoma at limixin to xeneng at laraogu singising kopla to ap mo lemenemen silok. \v 13 Ketla dixo epovo do dina lox asuusu i do na levelinga atdi i ruturun. \p \v 14 \x * \xo 24:14 \xt Gu 24:5\x*Ana tong i na ru. Nia a lotu saparap ne Moroa at lavalabat atnama keretna. A mumu asu mo langas di tong i do i xaxarang. Ketla a nunu at levelinga diga malagan i at Laulis Linga at ne Moses, la levenmamalagan at lavaeme vapaase ali. \v 15 \x * \xo 24:15 \xt Jo 5:28-29\x*Nia a doxoma voovo ri ne Moroa xerekngan bok di, di nunu do limixin axap, limixin avukat la limixin kakapmek, dinaba roo xat amlong basinge lanmet. \v 16 \x * \xo 24:16 \xt Gu 23:1\x*Kuren la a lolos amisik ti ke laxakapmek la ana nemen manmanton at lemeren ne Moroa la limixin. \p \v 17 \x * \xo 24:17 \xt Ro 15:25-26; Ga 2:10\x*Melemu at lentaba levenmaares aga nemen petpes basinge lemenemen Jerusalem, agat pas ugo ri xip ka lempilas tinedi limixin tarak mo dik pakes, la aga vara i do anaplavang saparap ne Moroa. \v 18 \x * \xo 24:18 \xt Gu 21:26-27\x*Aga lox i na la aga lox epovo loklok tik lox adadat. Nedi na diga vot pasa ia ro at loogu laplavang. Goxopmen bok timixin solo diga nemen eburu minia la goxopmen bok tekarakat ap mo loxot. \v 19 \x * \xo 24:19 \xt 2 Ti 1:15\x*Ketla leme Judaia boro at lenep Asia mo diga nemen go. Ba lox avukat do nedi axa dina ru de melamgo ram la dina lok lavapaase, mo do di ruuna tevelinga xusu dina lok li i mavana rak. \v 20 Kopla i epovo do na limixin na di tu de, dina tong lavanga salai diga ven i rak, aga bilinga ren ap mo laaleng nia aga tu ro melamgo at luvuttadi amgomgo. \v 21 \x * \xo 24:21 \xt Gu 23:6\x*Nia aga tu mun at legesa vanga. Nia aga xup silok ap mo laaleng nia aga tu ro melamgo atdi xeretna, ‘Mi vaxaru ia at lavapaase mo lingina mila a nunu do limixin no diga met pam dinaba roo xat amlong ti lorooro.’” \p \v 22 \x * \xo 24:22 \xt Gu 23:26\x*Kuren la ne Pelik, gakleklen tinotno mo langas at Leeme Silok ga lox axap mo lavapaase. Ni ga lok tidi, “Aba ronga bok ba na levelinga melemu, la aba lok axav i, mo do leeme gomgo at limixin esep ne Lisias na rupot.” \v 23 \x * \xo 24:23 \xt Gu 27:3; 28:16,30\x*Ni ga tong i ri laradi loklok tatao at ne Pol do ni nak lok maxopok at loklok tatao at luvuttadi rutu mu. Ketla dina raba i mi tevengkonaleng tin kusu na vas tangtagap la dina siam abeles larapen tangas teren kusu dina raba i mi tempanga i epovo at lavakpakes teren. \s1 Pol Ga Ru To Melamgo At Ne Pelik Mi Ne Darusila \p \v 24 Melemu at lentaba levenaleng Pelik ga rupot mi latkin teren ne Darusila, neni latkin me Judaia. Pelik ga tong mu ri ne Pol do neni na vubeles la ni ga ronga ne Pol ga paase mumu lununu at ne Iesu Karisito. \v 25 Ketla ne Pol ga paase mumu luruptuvuk avukat, la loklok ti lok tatao avukat lodoxoma, la laaleng at ne Moroa naba lok li limixin at lavapaase. La ne Pelik ga marat aleng tinotno la ga lok, “I epovo nga. Aba ro xaka bok ba u do nia ana ruuna bok ba taaleng.” \v 26 Pelik ga vara ri tempilas boro at ne Pol la ni ga tong i rin do ni naba soxomus asu ne Pol mo do neni na raba i mi tempilas. Kuren la ni gap kup kaka amisik ne Pol la ga paase mumu mo lempilas ti un asu i. \p \v 27 \x * \xo 24:27 \xt Gu 25:9\x*Melemu at legepu maares gara volo, Pokias Pestas ga lok ka loxot at ne Pelik ngan laradi gomgo ap mo lenep silok. Pelik ga vara i do na lox atdan lodoxoma at leme Judaia, kuren la ni ga ke xepe ne Pol to at loogu xokoxo. \c 25 \s1 Pol Ga Sing Do Dina Lox Aonon I Uto Saparap Ne Kaisar \p \v 1 Pestas ga rupot go Sisaria, la melemu at lavantun aleng ga volo i, neni ga vas kaxat me go Sisaria la ga rupot to Jerusalem. \v 2 \x * \xo 25:2 \xt Gu 24:1; 25:15\x*Mo go lavaeme silok la luvuttadi amgomgo at leme Judaia diga lok li levelinga atdi mumu ne Pol. \v 3 \x * \xo 25:3 \xt Gu 23:15\x*Diga sing lolos ne Pestas kusu na lok tavanga avukat tidi la na lox aonon ne Pol uto Jerusalem, mila diga lok li vam levelinga do dina sev amer i at loxonaleng neni na vas polo go at langa. \v 4 Pestas ga vorang i xeretna, “Pol mo i nemen at loogu xokoxo to Sisaria, la nenia axa abamlong soso bok ugo. \v 5 Mina riki tentaba at luvuttadi amgomgo atnimi xusu dinat pas uto Sisaria eburu minia la dina lok li lavapaase mumu mo laradi go, mo do neni gara lok pam tavanga xapmek.” \p \v 6 Pestas ga nemen eburu minedi at lavanuan aleng kopla i sangaun aleng, la neni gamlong uto Sisaria. Ap mo lara laaleng melemu ni gat kis to at loxot tongtonga linga, la ga tong mu ri ne Pol kusu na beles uto xeneng saparav i. \v 7 \x * \xo 25:7 \xt Gu 24:5-6,13\x*Pol ga rupot, la leme Judaia no diga vas kaxat boro Jerusalem diga ru xangkan i la diga lok li laxampapaase lolos mumu i. Ketla kopmen di goxo lox asuusu i do levelinga atdi ga ruturun. \p \v 8 La ne Pol ga lok keretna, “Axo lok kapmek tempanga mumu Laulis Linga at leme Judaia, kopla loogu laplavang kopla at ne Kaisar.” \p \v 9 \x * \xo 25:9 \xt Gu 24:27\x*Pestas ga vara i do na lox amomo leme Judaia, kuren la ni ga sue ne Pol, “U vara box i do unat pas uto Jerusalem la una ru ro melamgo rak e la nia ana ronga na levelinga di lok li i ram?” \p \v 10 Pol ga lok, “A tu nade melamgo at loxot tongtonga linga at ne Kaisar. At na loxot mun minaba ronga linga rak. A goxo lok kapmek tempanga at leme Judaia, kerekngan nenu ukleklen avukat tinotno i. \v 11 Dola nia agara los polo vam Laulis Linga la agara lok pam tavanga xusu nia anaba met nov i, i lox avukat mene. A noxo sing do ana sixiro basinge i. Ket do na levelinga di lok li i rak kopmen na ruturun, ixo epovo do tara na song araba ia uto atdi. A vara i do una lox aonon ia uto at ne Kaisar.” \p \v 12 Pestas ga epaase eburu mi limixin papaase ren la ni ga lok, “Ura sing pam do unat pas uto at ne Kaisar, kuren la nenu unaba vot pasa i.” \s1 Pestas Ga Soxomus Lavapaase Mumu Ne Pol \p \v 13 Melemu at lentaba levenaleng gara volo la loorong, ne Agripa eburu mi neinen, laasen teren ne Benis duga rupot to Sisaria xusu duna ven ti ne Pestas la kusu duna vaase momo rin. \v 14 \x * \xo 25:14 \xt Gu 24:27\x*Duga nemen go Sisaria at levenaleng buaang, la ne Pestas ga paase mumu ne Pol ti mo loorong keretna, “Lara laradi i nemen at loogu xokoxo, no ne Pelik ga on basinge i. \v 15 Nia agat pas uto Jerusalem, la lavamaasa silok la loxongkulao silok at leme Judaia diga lok li levempapaase rin la diga sing ia xusu ana lok li lumumuat teren. \p \v 16 Ketla nia aga tong i ridi do nedik limixin boro Rom kopmen dik tana song araba gamasa taradi uto ri lanmet. Neni naba epen etang mi mo laradi nedu gi edak, kusu neni bok naba ronga levelinga ren la na vorang i. \v 17 Mo luvuttadi silok diga rupot de, la nia xopmen a goxok lok sila. Ap mo mun lara laaleng melemu aga xis to at loxot tongtonga linga la aga tong i ri laradi esep kusu na lox abeles ne Pol ukeneng. \p \v 18 La nedi mo limixin diga lok li i at lavapaase, diga xatu upana, kusu dina vaase. La nia aga nua i do diba sok taba i levelinga mumu taxapmek. Ketla di goxo lox i. \v 19 \x * \xo 25:19 \xt Gu 18:15\x*Diga ruuna mun levesusue eburu min mumu leventaangas at lotu atnedi la mumu bok lara laradi laasen teren ne Iesu, no gara met pam. Pol ga lok do neni mo i rooro. \v 20 \x * \xo 25:20 \xt Gu 25:9\x*A goxo epovo do anaba lok ka tevelinga mumu na lavanga. Kuren la aga sing ne Pol kusu ni nat pas uto Jerusalem, la ana ronga mo lavapaase ren go. \v 21 Ketla ne Pol ga sing do ni na nemen maxopok at loklok tatao rak nade Sisaria, la ne Kaisar axa naba ronga linga ren. Kuren la aga tong i ri luvuttadi esep kusu dina lok tatao avukar i se nia aba lox aonon i uto at ne Kaisar.” \p \v 22 Agripa ga lok ti ne Pestas, “A vara i do nenia xa aba ronga linga bok ap mo laradi.” \p Pestas ga vorang i xeretna, “Uba ronga linga ren kantamak.” \p \v 23 \x * \xo 25:23 \xt Mt 10:18; Mk 13:9\x*Kuren la ap mo laaleng melemu Agripa la ne Benis duga rupot mi lisisinang avukat atdu, la limixin diga lok ngangao aleng atdu. La duga beles to xeneng at loxot tongtonga linga ua luvuttadi amgomgo at limixin esep la limixin silok ap mo lemenemen digat kis tangais i ve. La ne Pestas ga tong mu ri ne Pol la limixin esep diga lox abeles i ukeneng. \p \v 24 \x * \xo 25:24 \xt Gu 22:22; 25:2,7\x*Pestas ga lok, “Loorong ne Agripa, la nemi axap mik lok eburu minama. Mina ven na laradi ne Pol! Limixin me Judaia nade la boro bok Jerusalem diga raba linga ia mumu i. Diga paase lolos do ni naba met. \v 25 Ketla a goxo vuse ka tempanga do ni ga lok kapmex i xusu ni ba met nov i. Ketla neni xa ga sing ti ne Kaisar. Kuren la nia a doma li vam i xusu ana sak tiki ne Pol uto saparav i. \v 26 Ketla axo vuse ka tevelinga loklox axasep teren kusu ana malagan i uto ri leeme gomgo atdik ne Kaisar. Kuren la ana lok li i uto melamgo atnimi la to melamgo ram, ne Agripa! Kuren la, melemu at na lavapaase, aba malagan tevelinga. \v 27 Mila ixok mokso do ana riki gamasa taradi xokoxo la xopmen tavapaase axasep ti levelinga diga lok li i ren.” \c 26 \s1 Pol Ga Vorang Lavapaase Ro Melamgo At Ne Agripa \p \v 1 La ne Agripa ga lok ti ne Pol, “I lox avukat do una lok lavapaase ram.” \p Pol ga sep makmak di, la ga lok keretna, \v 2 “Laradi silok ne Agripa, a vara na tong i do a lok momo mila ana lok bok lavapaase rak de melamgo ram na lingina, la ana vorang levelinga at leme Judaia diga lok li i rak. \v 3 Anaa i ruturun mila nenu ukleklen tinotno leretere la levenekarakat ik lok kantubu atnedi leme Judaia. A sing u, do una xis atnaasan la una ronga ia.\fig Pol ga paase ro melamgo at ne Agripa mi ne Benis.|alt="Paul before Agripa & Bernice" src="cn02036b.tif" size="span" loc="Act 25:23–26:29" copy="Cook" ref="Gu 26:1-2" \fig* \p \v 4 Buaang atnedi leme Judaia diklen avukat lorooro rak ga vaxaru xaka i at laau rak. Diklen avukat luruptuvuk tarak ga lok kereva to at lemenemen tarak la to bok Jerusalem. \v 5 \x * \xo 26:5 \xt Pl 3:5-6\x*Buaang levenmaares digakleklen ia. La nanga dikleklen i do aga nemen keneng at lara libinam tadi at lotu atnama mo di mumu asu aleng Laulis Linga. Di tong nedi do lubung Parisi. Di epovo do dina tong i do na levelinga rak i ruturun, mo do di vara i. \v 6 \x * \xo 26:6 \xt Gu 23:6; 28:20\x*La na a tu nade at lavapaase atla a ngangais ne Moroa do ni naba lox empana laxakaape ren ga lox i ri lavalabat atdik. Na laxakaape ri lox axatu limixin basinge lanmet la dinaba vubeles at Linintoo at ne Moroa. \v 7 La lasangaun mi legepura levenabung mixin atnama di ngangais ne Moroa xusu naba lox epovo na laxakaape ren tidi la dina lotu saparap amisix i at levenaleng axap. La mumu vam i na laxakaape, la leme Judaia, limixin tino rak, dia lok li ia at lavapaase! \v 8 Tila ba, i lolos aleng tinimi xusu nemi mina nunu do ne Moroa i epovo naba lox arooro amlong limixin diga met pam? \p \v 9 \x * \xo 26:9 \xt Gu 8:3\x*Ganoxa nenia bok aga doxoma i do ana lok lempanga axap kusu ti rupe lugugu at ne Iesu boro Nasaret. \v 10 Aga lok na lempanga ro Jerusalem la aga lok ka levelinga axasep boro at lavamaasa silok kusu ana lok li limixin buaang at ne Moroa ro at loogu xokoxo. Se diga lok do dina sev amet di, la nenia bok aga sisiam do dinap sev amet di. \v 11 Buaang laxanaleng agak lox asongot di ro xeneng at laraogu singising, la agak lok di xusu dina sok tixirixes ne Iesu. Agak musak aleng tinotno di, kuren la agat pas bok uto vaxalom at lara menemen petpes kusu anak lox asongot nedi. \s1 Pol Ga Ven Kibis Ne Iesu Ro At Langas \r (Gu 9:1-19; 22:6-16) \p \v 12 La kerepmo agat pas uto Damasko mi lavapaase axasep boro at lavamaasa silok, diga raba ia mi lisisiam. \v 13 Mo go mun ap mo langas ga xanangking tubu, aga ven lababao gamgames aleng, ga soosoo boro vana at laxalibet. Laxasep teren ga volo laxasep at laxangking la ga ngao pavaa ia eburu minedi luvuttadi diga emu minia. \v 14 Nema axap maga subu ukopok at laxangka, la aga ronga laxaka at lara ga vaase Ibru ria, ga lok keretna, ‘Sol, Sol! Tila uk lox asongor ia? Uk lox asongor axa u xerekngan lodongki i rubut alu mi laxangkedek teren la kerepmo i lox asongor i at loxonuna at laradi loklok tatao ren!’ \p \v 15 Aga sue, ‘Leeme Silok, nenu nege?’ \p La Leeme Silok ga lok, ‘Nia ne Iesu, mo nenu uk lox asongor ia. \v 16 Ketla una xatu kaxat la una ru mi luxangkedek taram. Anaa, ara vot asaxaven pam tu xusu ti soxolik ka u, i ngan lasaxaruki rak. Nenu uba tong asu na lavanga nenu u ven i rak lingina ri lentaba vetpes la lempanga bok anaba lox ase u min melemu. \v 17 Anaba lox asepsu u basinge limixin me Judaia la basinge bok limixin kopmen di me Judaia, nia anaba riki u saparap di. \v 18 \x * \xo 26:18 \xt Ais 35:5; 42:7,16; Ep 2:2; Kl 1:13; Gu 20:32\x*Nenu uba suang lodoxoma atnedi la uba sat kaka nedi basinge lamain at ne Satan uto at laxasep at ne Moroa, la basinge lolos at ne Satan uto saparap ne Moroa, kusu dina nunu rak. La kerepmo ne Moroa naba doxoma xepe leveloklok kakapmek atnedi la dinaba ruuna ka loxot tidi xantubu ap mo limixin soksoxolik at ne Moroa.’” \s1 Pol Ga Vaase Asu Lugugu Ren Ngan Laradi Vavang \p \v 19 Pol ga lok bok tidi, “Kuren la laradi silok ne Agripa, a goxo ronga xepe mo lisilimet aga ven i boro vana at laxalibet. \v 20 \x * \xo 26:20 \xt Mt 3:8\x*Aga vavang avot to Damasko la to bok Jerusalem, la melemu bok to at lengkot axap Judaia, la kantubu bok at limixin kopmen di me Judaia. Aga vavang do dina leeng basinge laxakapmek atnedi la dina mumu asu ne Moroa la dina lok lempanga ri lox asuusu i do dira leeng pam. \v 21 \x * \xo 26:21 \xt Gu 21:30-31\x*Lavasuun mun at nai la leme Judaia diga ranga alis ia ro at loogu laplavang, la diga lok do dina sev amer ia. \v 22 Moroa ga lok tooro aleng ia ise at na laaleng lingina. Kuren la nia a ru nade, a tong asu levelinga ruturun tinemi axap, limixin silok la limixin kopmen tevenasen silok atdi. La na levelinga rak nia a tong asu i, i epovo mi levelinga at lavaeme vapaase ali la ne Moses, nedi diga tong i do na lempanga naba vot. \v 23 \x * \xo 26:23 \xt Lu 24:44-47; 1 Ko 15:20\x*Diga tong i do Lanarong naba xip losongsongot la neni lara avot naba roo xat amlong basinge lanmet, kusu ti vaase asu langas ti lok ka lorooro ri leme Judaia la ti limixin kopmen di me Judaia.” \p \v 24 Pol move ga paase la ne Pestas ga xup tin keretna, “U baulang nom, ne Pol! Langsangan lakleklen taram i lox u la ura baulang!” \p \v 25 Pol ga vorang i rin keretna, “Leeme silok! Nia xopmen ana baulang. Na levelinga rak i ruturun la ik mokso. \v 26 \x * \xo 26:26 \xt Jo 18:20\x*Loorong ne Agripa! Ana vaase ru mi lolos la kopmen a noxo marat, mila nenu u xasep at na lempanga mumu ne Iesu. Nia a lok do nenu u xasep at na lempanga axap, mila na lempanga xopmen goxo ravasu ro at toxot lipe. \v 27 Kereva, u nunu at levelinga at lavaeme vapaase ali? Aklen i do nenu u nunu xuren!” \p \v 28 Agripa ga lok ti ne Pol, “Kereva, at na mun loxonaleng u lok do una lox ia ngan laradi nunu?” \p \v 29 Pol ga lok, “At na loxonaleng kopla loxonaleng melemu, lisingising tarak ti ne Moroa do nenu la nedi axap nom ding tonga ia mo lingina, dinaba nunu at ne Iesu xerekngan ia, ketla di noxo nemen ngan laradi xokoxo ngan ia.” \p \v 30 La ne Agripa, la laradi gomgo ne Pestas, la ne Benis, la nedi bok lentaba vetpes diga xatu kaxat. \v 31 \x * \xo 26:31 \xt Gu 23:29; 25:25\x*La diga vas su la diga lok tinedi getgesara xeretna, “Na laradi ixo lok kapmek tepanga xusu ni naba met nov i xopla na nemen at loogu xokoxo.” \p \v 32 \x * \xo 26:32 \xt Gu 25:11\x*La ne Agripa ga lok ti ne Pestas, “I epovo xusu ata lox asu na laradi mo do ni xopmen goxo sing ti ne Kaisar kusu na ronga linga ren.” \c 27 \s1 Limixin Esep Diga Lok Ka // Ne Pol Uto Rom \p \v 1 \x * \xo 27:1 \xt Gu 25:12\x*Lavaeme silok diga tong li levelinga rinama xusu mana sen kaxat mi lavatmon uto Itali at lemenemen silok Rom. Diga lok ka ne Pol la lentaba limixin kokoxo bok uto saparap ne Julias, neni laasesep at limixin esep boro Rom. Diga tong nedi do, “Limixin esep at ne Kaisar.” \v 2 \x * \xo 27:2 \xt Gu 19:29\x*Nema mi ne Pol maga los kas at lavatmon boro Adramatiam, mo ga gagas kusu na sen kaxat uto at levesoolom at lenep silok Asia, la maga sixit kaxat. Aristakas, neni boro Masadonia at lemenemen Tesalonia, neni ga emu eburu minema. \p \v 3 \x * \xo 27:3 \xt Gu 24:23\x*Ap mo lara laaleng melemu maga rupot to Sidon. Julias gak lok loklox avukat aleng ti ne Pol la ni ga siam ti ne Pol kusu ni nat pas la na ven larapen tangas teren, kusu dina raba i mi levempanga salai neni gak pakes tin. \v 4 Maga sen kaxat basinge mo lenep, la maga sesen uto melemu ap mo losoxan Saipras kusu lamanman noxo mas tangarang lavatmon. \v 5 Maga volo laras saparap lenep Silisia la Pampilia, la maga vot to Mira at lenep Lisia. \v 6 Mo go laasesep ga ronga i do lara lavatmon boro Aleksandria mo ga lok do na sen kaxat uto Itali. Kuren la ni ga lox aurut nema uto vana ren. \v 7 Maga sesen sila at laxanaleng buaang, ga lolos aleng tinama xusu mana sesen saparap lemenemen Kinidas. La ma goxo lox epovo i xusu mana mu mo lenep tas mumu langsangan lamanman. Kuren la maga sesen epopolo uto melemu at losoxan Krit, maga volo lungusungus laasen teren Salmoni. \v 8 Maga sesen auret tinotno ro loxon, la lavatpas ga lolos aleng. Ketla maga vot to at lara loxot diga tong i do Losoolom Avukat. Goxo vaxalom bok boro at lemenemen silok Lasia. \p \v 9 Maga nemen at lentaba levenaleng mo go, ga lolos tinotno rinama ri sen mi lavatmon, mila leven gaaling at lamanman ga rupot pam la laras ga tepit aleng. Laaleng at ne Moroa ti mun anan no gara volo vam, neni laaleng ga lok katling laxakatu kaxat at leven gaaling at lamanman. Kuren la ne Pol ga vaase aronga di. Ni ga lok keretna, \v 10 \x * \xo 27:10 \xt Gu 27:22\x*“Nemi limixin, a ven i do lavatpas atdik mede la uto, naba lok kapmek tinotno. Langsangan lumumuat naba vot saparap lempanga atdik la ti lavatmon bok, la ti lorooro bok atdik.” \v 11 Ketla laasesep ga mumu asu levelinga at laradi gang tanga lisitia ap mo lavatmon la at laradi gam gomgo ap mo lavatmon, la kopmen ni goxo nunu at levelinga at ne Pol. \v 12 Mo losoolom kopmen goxo lox avukat tinama xusu mana nemen teren ap mo leven gaaling at lamanman. Kuren la buaang atnedi diga lok do dina sen kaxat mi lavatmon la dina sen epopolo uto Pinisia mo do dina epovo. Ni lara losoolom to Krit ga nemen alipe at lamanman la diba nemen go at leven gaaling at lamanman. \s1 Langsangan Lamanman Ga Rupot To At Laras \p \v 13 Lamanman kakalik borou ga mas kaxat, la limixin diga lok do naba lox avukat mun mo lavatpas atnedi. Kuren la diga rep aurut laaga la diga sen auret tinotno ro loxon at losoxan Krit. \v 14 Ketla soso mun mo lamanman lolos ga mas kaxat boro at losoxan. Limixin diga so asen mo lamanman mi lamanman silok borois mero xopok. \v 15 Ga mas lolos mo lavatmon la lavatmon goxo epovo xusu na sixit tangarang mo lamanman. Maga molo ri lok tong pen i la maga ke xepe i la lamanman gat mas aonon lavatmon atnama. \v 16 Maga sesen alipe ro melemu ap mo losoxan kakalik, laasen teren Koda. Ga lolos aleng kusu mana lok li avukat lesepang kakalik mo maga sasar i go melemu at lavatmon. \v 17 Maga xip aurur i la maga dos alis lavatmon mi lempatkua. Diga marat aleng mila lavanga dina sixit mavana at laxangkaneng to at lenep Libia la lavatmon na reporok. Kuren la diga lox asi laaga ap mo lavatmon la maga ke lavatmon, lamanman gat mas aonon gamasa i. \v 18 Mo langsangan lamanman ga lolos aleng tinotno. Kuren la ap mo lara laaleng melemu diga lok kaxar i xusu dina lu asi mi lempanga go vana ap mo lavatmon ukopok ti laras. \v 19 La ap mo manga lara laaleng melemu diga lu asi mi lempanga gugu ap mo lavatmon. \v 20 Buaang laxanaleng ma goxo ven laxangking mi laxampenti. La lamanman mo gat mas lolos aleng, maga nua i do nema axap ma noxo roo su. \p \v 21 La buaang laxanaleng mo limixin di goxo anan la ne Pol ga ru ro melamgo atdi la ga lok, “Nemi loxongkulao, nemi mi goxo mumu asu levelinga rak la taga sen kaxat boro Krit. Do mi gita ronga res tarak, dik gixo ekip tangarang mi na lumumuat. \v 22 \x * \xo 27:22 \xt Gu 27:10,31\x*Ketla na a sing nimi do mina lolos! Kopmen teta atnimi naba met. Ketla lavatmon kusuk mun naba lok kapmek. \v 23 Nia aklen i na mila at laxanimin laangelo boro at ne Moroa no nenia ateren la a lotu saparav i, i vot pasa ia. \v 24 \x * \xo 27:24 \xt Gu 23:11\x*La i lok tia xeretna, ‘Pol! Nemen uta marat gat. Unaba tu ro melamgo at ne Kaisar, la ne Moroa i balamu nimi la i siam pam do nedi axap at lavatmon dinaba roo su.’ \v 25 Kuren la nemi limixin mina lolos mila nia a nunu at ne Moroa do ni naba lox epovo lempanga xerekngan ni i tong pam i ria. \v 26 \x * \xo 27:26 \xt Gu 28:1\x*Ketla lamanman naba rev aoso lavatmon uto loxon at lara losoxan.” \p \v 27 At laxanimin at laaleng sev asangaun mi lavanuet at lamanman gap kiv aonon nema ro at laras Adaria. At laxanimin tubu luvuttadi loklok tatao ap mo lavatmon diga nua i do nema mo maga sesen auret ta uto loxon. \v 28 Kuren la diga lu asi mi luxua, losoxovo ga nemen teren la maga long lenger i do mo laras ga epovo at legesa sangaun kobot mi legepu sangaun (120) lababaalom teren ukopok. Melemu xakalik diga soxovo manga i la diga long lenger i do ga vasik sangaun (90) lababaalom teren ukopok. \v 29 Diga marat aleng mila lavatmon naba ebaa ro at laxanuat. Kuren la diga lox asu lavanuet lemparaga ro melemu at lavatmon la maga sing kusu laxangking na losu. \p \v 30 Luvuttadi loklok tatao ap mo lavatmon diga lok do dina sixiro basinge lavatmon. Diga lox asi lesepang kakalik uto xopok at laras la diga lok poovo i do dina lok li laxanaga ro melamgo ap mo lavatmon. \v 31 \x * \xo 27:31 \xt Gu 27:22\x*Ketla ne Pol ga lok ti laasesep eburu mi limixin esep keretna, “Mo do na luvuttadi loklok tatao di noxo nemen de vana at lavatmon, nemi xopmen mi noxo roo su.” \v 32 Kuren la limixin esep diga ra korop luxua no gang tanga mo lesepang lixilik la ni ga sen su basinge di la uto nga. \p \v 33 Laxangking mo ga lok do na losu nga, la ne Pol ga sing nedi axap kusu dina an tempanga anan. “Migak lok bukbulu la miga nemen gamasa at lasangaun mi lavanuet aleng ta, la at na axap levenaleng mi goxo anan tempanga anan. \v 34 \x * \xo 27:34 \xt Mt 10:30\x*A sing nimi, do monga mina an tempanga anan. Mik pakes tin kusu kopmen tara atnimi noxo met la kopmen tara atnimi noxo seeve.” \p \v 35 \x * \xo 27:35 \xt Mt 15:36; 1 Ti 4:4-5\x*Melemu at na lavapaase ren, Pol ga lok ka lengkongkide, la ga tong avukat ti ne Moroa ro melamgo atnedi axap, la ga sebex i la ni ga an kaxat. \v 36 Diga lok ka lolos at levelinga at ne Pol, la nedi getgesara bok diga an bok lempanga anan. \v 37 Leexes atnama ga epovo at legepu sangaun kobot mi lavanuti sangaun mi lavanna (276) mo maga nemen go vana at lavatmon. \v 38 Melemu atnedi diga an mais, diga lu asu mi laxampiao uto xopok ti laras kusu lavatmon naba balalak. \p \v 39 Laxangking ga losu la luvuttadi loklok tatao ap mo lavatmon di goxo ven kibis mo losoxan. Ketla diga ven lara losoolom mi laxangkaneng teren la diga doxoma i do, mo i epovo, diba sen oso mi lavatmon atdi uto at laxangkaneng. \p \v 40 Kuren la diga ra korop asu lemparaga la diga ke nedi diga dong si ukopok at laras. La ap mo mene loxonaleng diga soxomus lara kua no diga xoxo alis mo lisitia min. Diga lox aurut labantamon to melamgo at lavatmon kusu lamanman naba mas aonon lavatmon, la na sen epopolo uto loxon. \v 41 Ketla lavatmon ga so ru ro mavana at laxangkaneng, la ga xis tino nga, no melamgo at lavatmon ga ebaa la goxo epovo ri sen bilong uto melemu la lara paxanao ga saava vovorok axakalik mo lavatmon. \p \v 42 Limixin esep diga lok lodoxoma xusu ti sev amet luvuttadi xokoxo, kusu di noxo box oso uto loxon la dina sixiro. \v 43 Ketla laasesep ga vara i xusu na lox arooro ne Pol, kuren la ni ga vaase vepe di do nemen di guta lox i mo. Ni ga tong i rinedi digakleklen ti xobok kusu dina losu boro at lavatmon la ukopok la dina box oso uto loxon. \v 44 \x * \xo 27:44 \xt Gu 27:22-25\x*La nedi di goxo epovo ri xobok, diba mumu mi lengkonuna ga tepovorok ap mo lavatmon. La kerepmo nema axap maga rupot avukat to loxon.\fig Pol midi diga box oso ro Malta.|alt="Paul shipwreck Malta" src="cn02046b.tif" size="span" loc="Act 27:41-44" copy="Cook" ref="Gu 27:43-44" \fig* \c 28 \s1 Pol Ga Nemen To Malta \p \v 1 Maga rupot avukat go loxon, la maga long lenger i do mo losoxan laasen teren Malta. \v 2 \x * \xo 28:2 \xt 2 Ko 11:27\x*Limixin me go diga lok tooro avukat nama. Larakabu mo ga vot kaxat la maga mudut aleng tinotno. La diga xip kaka lengkumut la diga mas antos laxao la diga lox avukat tinotno nama. \v 3 Pol ga lok ka lengkonuna la ga lok li i ro at laxao la lara lisii ga sixisu ukamang, basinge lengkonuna mumu liplivi ap mo laxao la ga at avarang at lekngen ne Pol. \v 4 Limixin ap mo losoxan diga ven mo lisii ga merem to at lekngen ne Pol la diga lok tinedi getgesara xeretna, “Na laradi neni laradi sepsev amet tadi, kuren la ne Moroa noxo lox arooro i, keke i do ni goxo seeve ro at laras.” \v 5 \x * \xo 28:5 \xt Mk 16:18\x*Ketla ne Pol ga semla xepe mo lisii uto at laxao la tavanga xapmek goxo rupot saparav i. \v 6 \x * \xo 28:6 \xt Gu 14:11\x*Diga ngangais mo lekngen ne Pol do naba dang kaxat kopla neni na subu la na met. Ketla melemu diga ngais babaalom aleng la kopmen di goxo ven tepanga xakapmek ga vot saparav i. Kuren la diga ba gili lodoxoma atdi la diga lok, “Neni lomoroa.” \p \v 7 Goxo vaxalom at langkolonu at laradi silok ne Pabilias, neni laradi gomgo ap mo losoxan. Ni ga lok tooro aleng nama, la at lavantun aleng maga nemen ngan lavaose ro at loogu ren. \v 8 Temen ne Pabilias mo gak midi at loora, ni gak meres aleng mi liplivi la lebelen dedele. Pol ga beles uto xeneng at loogu ren, ga sing, la ga lok li lukngen to mavana ren, la ni ga lox avukat ta. \v 9 Mo limixin diga ven i na la diga lok ka bok nedi limixin mekmeres me go ap mo losoxan uto saparap ne Pol la ni ga lox aroo nedi. \v 10 Diga lok ngangao aleng atnema la diga raba nema mi buaang leventamtaba. Melemu at lavantun gaaling ga auret do mana sixit kaxat mi lavatmon la diga lok li lempanga rinama ro vana at lavatmon, diga raba nama mi lempanga ri mo lavatpas atnema. \s1 Pol Ga Vas Kaxat // Boro Malta Uto Rom \p \v 11 Maga nemen go at lavantun gaaling la maga sen kaxat mi lavatmon boro Aleksandria, laasen teren, “Luxalaisang Moroa.” Mo lavatmon ga nemen go ap mo losoxan at leven gaaling at lamanman. \v 12 Maga rupot to at lemenemen silok Sirakus la maga nemen go at lavantun aleng. \v 13 Maga sen kaxat manga me go la maga rupot to at lemenemen Regiam. Ap mo laaleng melemu lamanman avukat ga vot, la ap mo manga lara laaleng melemu maga rupot to at lemenemen Putioli. \v 14 Maga long lenget lentaba luvuttadi nunu mo go la diga sue nama xusu mana nemen eburu minedi at lavanuti aleng. La magak lox amisix i xuren at lavatpas atnama uto Rom. \v 15 Luvuttadi nunu ro Rom diga ronga i do nema maga vot la digat pas epolo uto at lenep etang at ne Apias la uto at lemenemen laasen teren Lavantun Laraogu kusu ti ekip tangarang minama. Pol ga ven di la ga tong avukat ti ne Moroa la lodoxoma ren ga lolos ba. \s1 Pol Ga Ekip Tangarang // Mi Leme Judaia Ro Rom \p \v 16 \x * \xo 28:16 \xt Gu 24:23\x*Maga rupot to Rom, la diga siam do ne Pol na nemen kusuk la lara laradi esep na lok tatao i. \p \v 17 \x * \xo 28:17 \xt Gu 25:8\x*Melemu at lavantun aleng Pol ga xup bubua ka luvuttadi amgomgo at leme Judaia. Diga rupot buru, la ne Pol ga lok tinedi, “Luvutnetak! A goxo lok tepanga xapmek mumu limixin atdik kopla leretere at lavalabat atdik. Ketla diga lok li ia at loogu xokoxo ro Jerusalem la diga song araba ia uto at limixin me Rom. \v 18 \x * \xo 28:18 \xt Gu 26:31\x*Diga susue ia la diga lok do dina soxomus asu ia, mila diga long lenger i do nia xopmen a goxo lok kapmek tepanga xusu nia aba met nov i. \v 19 \x * \xo 28:19 \xt Gu 25:11\x*Ketla leme Judaia di goxopara i do dina soxomus asu ia la nia aga sing kusu uto ia at ne Kaisar kusu na ronga linga rak. Nia aga lox i nom ketla nia a goxo lok li tevempapaase mumu rinedi mo limixin me Judaia. \v 20 \x * \xo 28:20 \xt Gu 24:15; 26:6-7\x*Kuren la aga sing kusu ana ven nimi la ana epaase eburu minimi. Nia a nemen at loogu xokoxo mila a nunu at Lanarong, mo nedik limixin me Judaia ta nemen tangais i.” \p \v 21 Diga lok tin, “Maxo ruuna tevelinga loklox axasep boro Judaia mumu u, kopla tara atnema me Judaia ga laa me go mi tevelinga, kopla gita tong tevelinga xapmek mumu u. \v 22 \x * \xo 28:22 \xt Gu 24:14\x*Ketla ma vara i do mana ronga levelinga ram, mila ma ronga i do at lengkot axap limixin di paase mumu nom libinam tadi nenu uk lok teren.” \p \v 23 Kuren la diga lok katling lara laaleng eburu mi ne Pol, la buaang limixin diga vot ap mo laaleng to ap mo loogu ne Pol ga nemen teren. Ga maxantamak suubu se at laxanimin neni ga soxomus lavasuun at levelinga at Linintoo at ne Moroa rinedi. Ni ga lok tong pen i do na sat ka lodoxoma atdi mi levelinga ma xeneng at Laulis Linga at ne Moses la levenmamalagan at lavaeme vapaase ali xusu dina nunu at ne Iesu. \v 24 Lentaba atnedi diga nunu at levelinga ren, ketla lentaba xopmen di goxo nunu. \v 25 \x * \xo 28:25 \xt Mt 13:14\x*Kuren la diga vas kaxat basinge i mila levendoxoma atnedi ga ekarakat melemu at levelinga at ne Pol. Ni ga tong i ridi xeretna, “Loroonan Kaala ga vaase ruturun at lungusno at leeme vapaase ali ne Aisaia tinedi lavalabat atnemi. \v 26 Ni ga lok, \q1 ‘Una vot pasa nom limixin la una lok tinedi keretna, Mibang tonga, ketla mi noxo xasep teren. Miba reven, ketla mi noxo ven kisiv i. \v 27 Mila levendoxoma atnedi na limixin ira rebonot pam, dira lok pe vam levenbaalung atnedi. La dira vampe vam levengkatli atdi. Do dina ven mi levengkatli atdi, la dina ronga mi levenbaalung atdi, la levendoxoma atdi nakleklen, la dina rem gili saparav ia, la nia ana lox avukat nedi.’” \rq Ais 6:9-10\rq* \p \v 28 \x * \xo 28:28 \xt Sam 67:2; Lu 3:6; Gu 13:46; 18:6\x*La ne Pol ga lok bok, “Minaklen avukar i do, levelinga loklox arooro at ne Moroa diga lox aonon pam i uto at limixin kopmen di me Judaia. Dinabang tonga i.” \v 29 [Melemu at ne Pol ga tong i na, leme Judaia diga on basinge i, la diga epaase mukmusak aleng kantubu atdi.] \p \v 30 \x * \xo 28:30 \xt Gu 28:16\x*Ga legepu maares Pol ga nemen mo go ap mo loogu neni ga unun amisix i, la gak lok momo aleng tinedi digat pot pasa i. \v 31 \x * \xo 28:31 \xt Gu 28:23\x*Ni ga vavang mi Linintoo at ne Moroa la ga vanasa bok mi laasen at Leeme Silok, ne Iesu Karisito la kopmen tara goxo ru pe lugugu ren. Ni ga paase mi lolos la kopmen gita marat.