\id TIT - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Taitus \toc1 Taitusre Quraŋ \toc2 Taitus \toc3 Tai \mt1 Taitusre Quraŋ \mt2 Polji Taitusre Quraŋ ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Ŋi jeŋoŋ tinaine Taitus iŋoji maŋine kerisieru Polke sogokoŋ kiperu bapi garu misin gio babu. Baku koe botuineo nu tinaine Krit (Crete) oo gokabire Polji botuineo ketiguru ogo babapiine bokeme zioz gio burugaru ŋone osoeru siŋaŋ gaya. Polji bokeru raru iŋore oŋga wosiru goku Biŋe Quraŋ yo quraŋgaya. \ip Krit oi buŋo Grik oike egu bojibuganimiŋ. Krit oi koe botuineo nu mo eru Grik (Greece) oi kantri mo. \ip Polji Taitusre manebu yokaomo maneru uŋsowoŋ buŋo iŋi quraŋgaru oteya: Krit yoŋore fuŋne oi kasiga foreko kaneŋ jiŋokombi fukeru gobuŋ. Goineji maŋyaŋuŋ kerisiebi gogoyaŋunji poretiŋneya, yoŋoji moke egu sembeanimiŋ. Ore eru yoŋore mineboboji mosi fiine yobu oduru oŋgawowosi eru Baibel stadi gio so bokeru kubuyaŋuŋ botiŋgaru goinebi ore miga. Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋore botugo qoko memenda oi uruŋu botiŋgaru qaji yareru gonobuŋ? Ŋi pogo, ŋigo pogo, ŋigo jeŋoŋ, ŋi jeŋoŋ eru kiŋaŋqoqo yoŋore uŋsowoŋ buŋo oi bubu iŋi mitaniŋgaga: “Maŋyaŋuŋ kerisieru Biŋe buŋo boyoberu womoo goku soguine yoŋore buŋo rurumaŋgo raru miine komuniti gio fiine akoŋ baku dimaku egu pouganimiŋ ore rosi kekepari bokeru goinebi.” \iot Buk yoore mobe qoruine 5 oi iŋi: \io1 Polji aposol gioinere fuŋne miga \ior 1.1-4\ior* \io1 Anuture minebobo yoŋore kajeqouŋ buŋo \ior 1.5-16\ior* \io1 Ŋiŋigo qoko memenda yoŋore kajeqouŋ buŋo \ior 2.1-15\ior* \io1 Maŋbapakare eru siŋaŋ bobo buŋo \ior 3.1-11\ior* \io1 Momojo eru buŋo tatariine goine \ior 3.12-15\ior* \c 1 \s1 Polji aposol gioinere fuŋne miga. \p \v 1 Anutuji ŋiŋigo roosoe yabeya, yoŋore mamanesinji fukeru sogueiŋ ore eru Yesu Kristoji Pol noŋ sore nume iŋore aposol fukego. \p Nonji Anutu kiŋaŋ qateru buŋo foriine qaji yareego. Buŋo foriine oi mane mukuru kegborenimiŋ ine, ŋoŋore gogoji qopieru qowirieeiŋ. Ore eru quraŋ yo quraŋgago. \p \v 2 Anutuji buŋo ikoine miiŋ ore so mata, iŋoji ronere ronekoŋgo gogo sanaŋine noreiŋgo mikiperu ore ŋadiineo ya sosowo bofukeya. Ŋoŋoji buŋo foriine mane mukuru manesiŋ gabi oiji maŋgo eŋareko gogo sanaŋineo ropenimiŋgo odigaru origaegobi. \v 3 Anutu, Munaŋqoqo Raunoŋunji seŋgiŋbaŋgiŋ gogoinere buŋo mikiperu ore damaŋine poretiŋ bame wareru fukeme oo Biŋe buŋoine barariŋga noreru oi misauekiminde mimiti ruaya. Ore so oi mitaniŋgabi Anutuji noŋ oi misauebemiŋgo manesiŋ nuru igodoŋ nuya. \p \v 4 O maŋkekerisie made sarine Taitus! Nonji bapi gube maŋgo kerisieru ogo babapine fukeru moko Ofoŋ manesiŋ garu goegobere. \p Mamanoŋuŋ Anutu eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri garekabire womoo goigoŋ.\x * \xo 1.4 \xt 2 Kor 8.23; Gal 2.3; 2 Tim 4.10\x* \s1 Siŋaŋ minebobo yoŋore buŋo buru \p \v 5 Koe nu Krit (Crete) oo moko misin gio baku botuineo boke gubemiŋ ore eru iŋi mitiga gareboŋ: “Maŋkekerisie yoŋoji iriŋbiriŋ kosa gogobi, oi bio buru yaberu (ŋirau pasto eru) minebobopuyaŋuŋ kae eru taoŋ so igodoŋ yaberu qaji yarende buruyaŋuŋke zioz gio baku goinebi.” Oŋu miku roiŋgabe. \p \v 6 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋore botugone ŋi yo oŋuine roosoeigoŋ: Monde sakigo bakare buŋo tomiri, ŋonuŋine moakoŋ roru goga. Odumadepuineji maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ garu qoqomuku kajegi mosiyaŋunde buŋo sakiyaŋuŋgo so ruaru miyareegobi.\x * \xo 1.6 \xt 1 Tim 3.2-7\x* \p \v 7 Maŋkekerisie kufufunde soguneyaŋuŋ pasto (bisop)\f + \fr 1.7 \ft Rubobo, zioz paris lida, bisop, gio siŋaŋ qoruine iŋoji tina soguine omaine so osigaiŋyoŋ, paris kubupuine yoŋore oŋga wosiru qaji yareru maŋyaŋuŋ bapakareko gioyaŋunde buru yareru kajeqouŋ uŋsowoŋ paiineo siŋaŋ yaberu botiŋ yabeeiŋ.\f* iŋoji Anuture kufufuŋ siŋaŋ yabeeiŋ, ore eru ŋi yo oŋuine igodoŋgaigoŋ: Monde sakigo bakare buŋo tomiri, jauba-iriŋbiriŋ eru maŋgiine tomiri. Obu sanaŋine so noku jigo kosa so qaku gbegbedi paiineo rembeŋine so goku moneŋ yare so yameŋ keega. \v 8 Iŋoreo warenimiŋ, oi soine kepore yaberu maŋgo mama eyareku buŋo eebobo fiinere aŋi maneru maŋine oo ruaru goiŋ. Kunuŋkunuŋ iiŋguŋ tomiri, buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru gbagbataeŋine tiriine fuŋine mo fukeru iŋoyoŋunde eebobo poretiŋ sisiŋaŋ ee ega. \p \v 9 Biŋe buŋo qaji norebi oiji otuŋ ŋiine oŋuine gogo koboru kitiŋ gaiŋgo ore dimaga, pastoji oi gbeŋ baru oi qakatoru dimaiŋ. Oŋu dimaku soine Biŋe Quraŋ boyoberu mamanesinde buŋo mobeine mobeine ŋiŋigo qaji yareru oiji maŋyaŋuŋ bapakareeiŋ eru goineji Biŋe buŋo boŋorieru igogaenimiŋ, yoŋore buŋo kekesiine oi soine kepieru botiŋgaeiŋ. Oŋu. \s1 Qaqaji jijibuine oi qomuku yareinebi. \p \v 10 Ŋiŋigo kokoineji buŋo qaku kajegi eru jijikora oŋuine buŋo rerekaine miku ŋiŋigo eadu yabeegobi. Anuture moge sakiyaŋuŋgo ketigabuŋ, yoŋore kubuone ŋiŋigo jiŋoraraji oŋuine fukeegobi. \p \v 11 Ŋiŋigo oŋuine yoŋore buŋo oi bokobeinebi. Yoŋoji Biŋe buŋo qaji yarekiminde ore gbedigaru moneŋ ya furugaiŋgo maneru pepesisiri buŋo kosa mibi mimigaŋgaŋineke fukeega. Oŋu eru garikiŋ goine sosowo bojibu yabebi mimijibu fukebuŋ. \v 12 Krit yoŋoyaŋunde kajeqouŋ ŋi moji eeboboyaŋunde iŋi miku quraŋgaya, “Krit ŋiŋigoji damaŋ so buŋo ikoikoine miku rembeŋine qefeŋ goku gieŋ kaneŋ rukakiine oŋuine oruŋoruŋ keku kanenji nonone akoŋ kudi qaku noegobi.” \v 13 Yoŋore buŋo oŋu kitiŋgaku miya, oi foriine. Ore eru jibeyaŋuŋ oiji mataeme mamanesiŋyaŋunji fukeru foriineke fukeiŋ ore oi sanaŋine miku kane yabeeigoŋ. \p \v 14 Mamanesiŋyaŋunji foriineke fukeko Juda niŋore nemu saiŋ eru ŋiŋigo buŋo foriine tiriru mimiti eegobi, buŋo oŋuinere kaje so ruainebi. \v 15 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ Moro Tiriineji kekeririke enoreko gbagbataeŋine fukegobeneŋ, noŋunde uqo munjaŋ more sowa oi so pega. Noŋuŋ uqo munjaŋ sosowo soine nokimiŋ ore so fukegayoŋ, penaroŋ ŋiŋigo buŋo foriinere qoqomuku eegobi, yoŋoji oi me oi ebi maŋyaŋunji jibu kejigaega. Maŋyaŋunji bapeboriŋineke fukeko maŋ kajeyaŋuŋ gigako kaneŋ jiŋokombi kamasi oŋuine gogobi. \p \v 16 Yoŋoji “Anutu mane mukugobeneŋ,” miyaŋunji oŋu miku eeboboyaŋunji oi mugaru kepiegobi. Oŋu fukeru Anuture buŋo qabi ŋone yabeme mamagiyaŋuŋke fukeme gio fiine mo baniminde so, so fukegobi. Oŋu. \c 2 \s1 Ŋiŋigo yasogo yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 1 Goji oŋuine so goge ore mamanesinde buŋo mobeine mobeine oi Biŋe Quraŋ boyoberu iŋi qaji yareeigoŋ: \v 2 Ŋi sogo ŋoŋoji kunuŋkunuŋyaŋuŋ tomiri gokabi araŋ ba yarekiminde so fukeinebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo poretiŋ sisiŋaŋ ee ekabi mamanesiŋ-ŋaŋunde jibeji mataeme foriine maŋyauŋ fukeeiŋ. Foriine fukeme ŋiŋigo poretiŋ manji jojoko eyareru goinebi eru yameŋ keku qiŋ keru dimainebi. Oŋu gonimiŋ ore qaji yareeigoŋ. \p \v 3 Ŋigo sogo ŋoŋoji oŋuakoŋ Anuture ŋigo gbagbataeŋine yoŋore so eeboboŋaŋuŋ eba eku goinebi. Ŋadiqoqo buŋo so kisoŋgaru ra wareeinebi. Wain obu kokoine noniminde suba buduŋineo so rakaru quŋgainebi. Maŋkekerisie eebobore mosi fiine yaduru goine qaji yareeinebi. \p \v 4 Oŋu eru goku ŋigo mea yukuyaŋuŋgo gogobi, yoŋore soine uŋsowoŋ buŋo yajiru gokabi yoŋoji oŋuakoŋ ŋoe madepuyaŋuŋ maŋ wombuŋyaŋunji manji jojoko eyareru goinebi. \v 5 Manji jojoko eyareru yoŋoyaŋunde eeboboyaŋuŋ poretiŋ sisiŋaŋ ee eku gbagbataeŋine fukenimiŋ. Oŋu fukeru pire gioine baku qafagaru suŋoŋ fororo paiineo baku ŋoe madepuyaŋuŋ maŋgo eyareku ŋoepuyaŋunde buŋo rurumaŋgo raru kitiŋ yabeeinebi. Eebobo gbagbataeŋine oŋu qaji yarebi eba eku gobi goineji Anuture Biŋe buŋo igosisi enimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Oŋu. \s1 Ŋi jeŋoŋ eru kiŋaŋqoqo yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 6 Ŋi jeŋoŋ yoŋore maŋyaŋuŋ oŋuakoŋ iŋi bapakare yabeeigoŋ: Yoŋoji gio fiine banimiŋ ore oyaŋkasa goku ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo poretiŋ sisiŋaŋ ee einebi. \v 7 Maŋyaŋuŋ oŋu bapakare yaberu gogake eebobo sosowo oiji mosi fiine yaduru goigoŋ. Bio kiko tomiri qiŋ keru dimaku mikoroŋ tomiri qaji yareeigoŋ. \v 8 Buŋo mamane aŋike miku gokande ŋiŋigoji so igosisi eku bawaki guiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu miku gokande kisopunoŋunji buŋo sembene minoreiŋgo buŋo baaru foriine so bofukeru mimiyaŋuŋ manenimiŋ. Oŋu qaji yareeigoŋ. \p \v 9 Kiŋaŋqoqopunoŋuŋ oi iŋi qaji yareeigoŋ: Yoŋoji raupuyaŋuŋ yoŋore buŋo sosowo reŋgaru buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Rau oi jeri eyarenimiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Buŋo yajinimiŋ, oi bio namaŋ paiineo so bokirieru miyareeinebi. \v 10 Soguneyaŋunde pigone ya yoyoka moko oi sumuŋgaru so roeinebiyoŋ, soguneyaŋunji ŋone yaberu manesiŋ ŋabeeiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Gioŋaŋuŋ sosowo kiko tomiri damaŋ so baku goinebi. Oŋu goku Anutu Munaŋqoqo Raunoŋunde Biŋe buŋo qaji yareegobi, oi kitiŋgaru kerikabi foriine fukeko ŋonebi kuririineke fukeeiŋ. Oŋu. \s1 Gogo gbagbataeŋinere maŋgo oi yauŋmoriri. \p \v 11 Gogo gbagbataeŋinere maŋgo oi iŋi: Anutuji ŋiŋigo sosowo munaŋ qa noreiŋ ore eru yauŋmoririine barariŋga noreme moreŋ so fukeya. \v 12 Yauŋmoriri oiji yaurainere gogo wuwunuŋineke oi ŋadi gakiminde kadi naduru morende aŋi sanaŋine sembene bokobekimiŋ ore botiŋgaru qaji noreega. Eebobonoŋuŋ poretiŋ sisiŋaŋ ee eku buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru gokimiŋ ore kegbore noreega. Oŋuine oo Anuture gogo sanaŋine oi damaŋ yoo kegboreru moreŋgo gokimiŋ. \p \v 13 Oŋu gobeneŋ Yesu Kristoji moke wareiŋ, noŋuŋ damaŋ oo Anutu tinabiŋeineke eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ yokore kuririquraŋyakuŋ fukeko ŋonekimiŋ. Noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ damaŋine oi ware fukeiŋ ore oori eru odigaru gogobeneŋ. \p \v 14 Yesu Kristoji noŋunde eru iŋoyoŋunde gogo kisiŋgaru bokeya. Noŋuŋ eebobo sembene fuŋne fuŋne oone bomuku noberu duenoŋuŋ baiŋgo ore maneru kekeriri enoreru iŋoyoŋunde biŋe gbagbataeŋine fukekimiŋ ore eru gogoine kisiŋgaru bokeya. Oi bokeru penaroŋnoŋuŋ jureko iŋoyoŋere kufufuŋ fukeru gio fiine fiine bakimiŋ ore manjo eru jaueru gokimiŋ.\x * \xo 2.14 \xt Kiki 130.8; Eks 19.5; Dut 4.20; 7.6; 14.2; 1 Pi 2.9\x* \p \v 15 Ore buŋoine qaji yareru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kitiŋgaku kadi ririnimiŋ, oi usuŋ sosowore paio kanegaru miyareeigoŋ. Oŋu ende moji mipemiriŋ egu egareiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goigoŋ. Oŋu. \c 3 \s1 Maŋkekerisie yoŋo mosi iŋi eru baku goinebi: \p \v 1 Qaji yareku buŋo yo kegbore yarende soine maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru manesuinebi: Maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji kaunsol komiti eru gawmande sogunepuyaŋuŋ goine yoŋore buŋo yukuyaŋuŋgo raru buŋoyaŋuŋ reŋgaru goinebi. Qoqodure gio fiine banimiŋgo ore mibi oi sosowo jaueru baeinebi. \v 2 Maŋqoqo buŋo gomogofo oi more so miinebi. Kekepari so einebiyoŋ, ogo bobo eeru maŋmoakoŋ eru goinebi. Ŋiŋigo sosowo oi waigo paiineo eyareku maŋwomoo qoqoju ee eku goinebi. Oŋu. \p \v 3 Noŋuŋ oŋuakoŋ rone maŋnoŋuŋ so untome buŋo qomuku tiŋtuŋ gobeŋ. Aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene fuŋne fuŋne ore suba buduŋineo rakaru quŋgaru gokabeneŋ siŋaŋ nobebi saki fure aŋi jeriine baaru kosa gobeŋ. Maŋgi paiineo suroŋqoqo eru oo gogonoŋuŋ sibirigaru gobeŋ. Goineji mamagi maneru rosi enorebi botunoŋuŋgo rosi jiŋo ŋoŋone eeku gobeŋ. \p \v 4 Oŋu gobeŋyoŋ, Anutu Munaŋqoqo Raunoŋunji mosiine fiine kisiŋgaru barariŋga noreko maŋyauŋineji fuke foreko qoromureru maŋineji jojoko enoreya. \v 5 Manji jojoko enoreru qorunoŋuŋ kiperu munaŋ qa noreya. Niŋonoŋe poretiŋ goku gio fiine fiine baku gonobeŋ, ore eru so ŋone noberu emboŋ nobeya. Ore eru matayoŋ, iŋoyoŋunde ŋonemaiŋineji maŋgo eteko agiburaŋnoŋuŋ jureko fufuke gariine fukebeneŋ Moro Tiriine maŋnoŋuŋgo ruame bogbore nobeya. \v 6 Anutuji munaŋ qa noreru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ Yesu Kristo ojime Moro Tiriine soreru boakoŋ yobu keseme maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ. \p \v 7 Anuture yauŋmoririji maŋgo eteko buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore eru Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo rakame gborebeŋ. Gboreru dimaku seŋgiŋbaŋgiŋ gogo tatariine tomiri gokimiŋ ore oori eru odigaegobeneŋ, oi soine raugakimiŋ. Oŋu. \p \v 8 Buŋo quraŋgago, oiji foriine yobu. Goji buŋo iŋi yameŋ keku mitaniŋga yareru goigoŋ: Ŋiŋigo Anutu manesiŋ gagobi, yoŋoji miine qiŋ keru dimaku maŋyaŋuŋ damaŋ so gio fiine fiine banimiŋ ore eru goinebi. Oŋu enimiŋ, oiji ŋiŋigo bapi yabeko gioyaŋunde foriine ŋoneru “Fiine yobu!” miku gonimiŋ. \v 9 Goineji maŋ tomiriji buŋo mimiine migobi eru apa ŋaso yoŋore tina buruine buruine mimane ebi pepesisiri eru kekepari fukeega, goji oi yoberu ŋadi gaigoŋ. Oŋuakoŋ Mosesji Kadi buŋo noreya, goineji buŋo moakoŋ moakoŋ ore gbedioosoe ebi qoqopuse keku jibugaega. Mikakane oŋuine oi ya omaine yobu fukeru so yobu bapi yabeega. Ore eru oi bio ŋadi gaku bokeigoŋ. \p \v 10 Moji buŋo oŋu mi poreru oiji maŋ kekeroiŋ eyareega, oi siŋaŋ bobo buŋo mitende so reŋgako moke mitende ate yoyoka fukeko jibu qoqomuku eiŋ ine, oi yobende maŋkekerisie kubu bokeru sakibe goine. \v 11 Iŋore fuŋne iŋi eko mane mukuge: Iŋoji kadi ririru mamutu qaku jijibu eku agiburaŋ eebobo eega. Agiburaŋine oiji fuŋine yadume jibuga foreme Anutuji buŋoine mitarime misi korure biŋe fukeiŋ. Oŋu. \s1 Momojo buŋo tatariine \p \v 12 Noŋ kueyoiko damaŋ yo siti tinaine Nikopolis Grik oo ŋeku gobemiŋ ore manego. Ore eru Artemas me Tikikus tifego goiŋ ore sorebe goreo wareiŋ, damaŋ oo go damaŋ so ba joraiŋyoŋ, pipa bokeru Nikopolis wareru bofuke nuigoŋ.\x * \xo 3.12 \xt Apo 20.4; Ef 6.21-22; Kol 4.7-8; 2 Tim 4.12\x* \v 13 Kadi buŋore mamane ŋi (lawyer) tinaine Zenas eru Apolos yokoji ya more embimbiŋgaru basiqasi eru Krit oo egu quŋgaru ŋenobu. Ore eru yameŋ keku yareya goineji soyakuŋgo kitiŋ yatebi soine jikigaku rainebire.\x * \xo 3.13 \xt Apo 18.24; 1 Kor 16.1\x* \v 14 Ogopunoŋunji gio fiine fiine baniminde fuŋne mane sarigaru gbeŋ akoŋ miine qiŋ keru dimaku maŋyaŋuŋ oo ruaru goinebi. Oŋu ruabi goineji yobiŋ soguine yobu biobio bofukenimiŋ, oi afagaru kitiŋ yabeeinebi. Mamanesinde foriine oŋu fukeme gogo gimpiine (aputa) omaine yobu so goinebi. \p \v 15 Noke yo gogobi, yoŋoji sosowo momojoyaŋuŋ mibi goreo foga. Goji ogopunoŋuŋ Krit oo Ofoŋ manesiŋ garu maŋyaŋunji manjoko enoreegobi, oi nonde momojo yajinde maneinebi. \p Ofonde yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke peine.