\id ROM - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Rom \toc1 Rom Quraŋ \toc2 Rom \toc3 Rom \mt1 Rom Quraŋ \mt2 Polji Rom yoŋore Quraŋ ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Rom sitio yauraine gobi maŋkekerisie kubuine kubuine yoŋoji botuyaŋuŋgo siŋsaŋ qaru roiŋgaru gobuŋ. Juda goineji maŋyaŋuŋ kerisieru Juda eeboboo eru Kadi buŋoo qakatoru Anuture moge sakiyaŋuŋgo ketigaru joma so noku gobuŋ. Kotu kantrire maŋkekerisie kubu yoŋoji Anuture yauŋmoririgo qakatoru Anuture Kadi buŋo rurumaŋgo so raru sigopou paiineo agiburaŋ afagaru enimiŋgo manebuŋ. (6.15) Anutuji Juda kufufuŋ foriine ŋadi yaberu tifeyaŋuŋgo kotu ŋiŋigo oŋga yareko biŋeine fukebuŋ, ore eru goueru igosisi eyarebuŋ. (11.18-20) Oŋu eru Juda maŋkekerisie yoŋoji mosiyaŋuŋ raŋgbaŋine oŋuakoŋ boyobebuŋ ore eru mipemiriŋ eyareku gobuŋ. Juda kubu yoŋoji kotu kantrire maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ sure yaberu Juda mosiyaŋuŋ so boyobebuŋ ore eru buŋoyaŋuŋ fofoakoŋ mitariku sigopou gobuŋ. (2.17-20; 14.3) \ip Qodure yabeiŋ ore Polji kubu yoyoka yoŋore kajeqouŋ buŋo bubu quraŋga yareega. Juda yoŋore fuŋne barariŋga yareko (2.21-27) kotu kantri yoŋoji jeriebuŋ. Buŋo qoruine iŋi yajiya, “Yesu manesiŋ gabeneŋ Anutuji mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneru buŋonoŋuŋ mitariko posikekimiŋ. Kadi furuine mo so pega.” (1.17) Kotu kantri ŋiŋigo sigokeiŋyaŋuŋ qomukuiŋ ore fuŋneyaŋuŋ barariŋga yareru iŋi yajiya: “Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde fiinere eru matayoŋ, iŋoyoŋunde ŋonemainde eru ŋoŋo roosoe ŋabeya. (11.30-32) Ore eru yameŋ keku Kadi buŋo reŋgaru goinebi. (7.12-24) Sosowo yobu agiburande nigiŋ gbedio goku egu sibirigakimiŋ ore egobeneŋyoŋ, (3.23; 5.12) Anutuji iŋoyoŋunde yombenji wakiiŋ ore eru Kristo soreya. (5.8-9) Moro Tiriineji bomukuru agiburaŋ ŋonemainde usuŋgone pirue nobeiŋ. Ore eru agiburaŋ eebobo bokeru (6.11-14) qodureru manjoko naduŋgaduŋ eku yauraine yoŋore botugo yauraine oŋuine so goinebi.” Kajeqouŋ oŋuine yareme waigo waigo reŋgaru qodureru gobuŋ. Polji damaŋ fuŋfuŋgaine Rom rako kitiŋ etebi jikigaru Spein moreŋgo raiŋgo maneru oŋu quraŋgaya. \iot Buk yoore mobe qoruine 7 oi iŋi: \io1 Mimitaniŋ buŋo eru buŋo qoruine \ior 1.1-17\ior* \io1 Sosowoji agiburande munaŋqoqore embimbiŋgagobeneŋ \ior 1.18–3.20\ior* \io1 Anutuji munaŋ qa noreega ore fuŋine \ior 3.21–4.25\ior* \io1 Kristoke gogo gariinere fuŋne \ior 5.1–8.39\ior* \io1 Israel yoŋoji Anuture mamanesu buruo gogobi \ior 9.1–11.36\ior* \io1 Maŋkekerisie niŋore mosi eebobore buŋo \ior 12.1–15.13\ior* \io1 Buŋo tatariine eru iŋoyoŋere momojo buŋo \ior 15.14–16.27\ior* \c 1 \p \v 1 Pol noŋ Yesu Kristore gio bobo ŋi eru Rom maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoke buŋo mi manekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgago. Anutuji oŋga nareko sosore ŋi aposol fukego. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine misaueiŋgo ore roosoe nume gogo. \p \v 2 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde Bobiaŋ Biŋeine barariŋga noreiŋ ore buŋoine oi ronekoŋ kiperu miko kajeqouŋ ŋiŋigoji maneru Biŋe Quraŋ tiriine oo quraŋgabi pega. \v 3 Bobiaŋ Biŋere fuŋne oi iŋoyoŋunde made Yesu Kristo. Iŋoji moreŋ ŋi oŋuine kiŋ Deiwidre osigidapu yoŋoreone fukeya. \p \v 4 Sombuŋ ŋi oŋuine iiruineji posiine tiriine fukeya. Anutuji oi bogboreme komegone pakereko usuŋineji totogo fukeya. Anutuji oŋuine oiji iŋoyoŋunde Made fukega ore buŋoine oi misanaŋgaru igodoŋga teya. Ofoŋnoŋunde fuŋne oŋu. \v 5 Kristoji giore foriine iŋi fukeiŋgo maneya: Niŋoji kotu kantriine kantriine roregaru Yesure tina botuyaŋuŋgo misauebeneŋ maneru maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ gaku buŋoine reŋgaru gonimiŋ. Ore eru aposol gioine eru yauŋmoririine oi noreko baku gogobeneŋ. \v 6 Anutuji ŋiŋigo Yesu Kristore biŋe fukeru gonimiŋ ore oŋga yabeya, Rom ŋoŋo oŋuakoŋ yoŋore botugo gogobi. \p \v 7 Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Rom sitio gogobi, nonji sosowo ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde ŋiŋigo gbagbataeŋine gonimiŋ ore oŋga ŋaberu manji jojoko eŋareega. Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo gonimiŋ. Oŋu oŋga wosiego. \s1 Polji Anutu miteŋ gaku iŋi oŋga wosiya: \p \v 8 Moreŋine moreŋine sosowo yoŋoji Rom ŋoŋore mamanesinde sundu mibi maneego. Ore eru buŋone fuŋgaru Yesu Kristoji maŋgo enareko sosowo ŋoŋore eru Anutune daŋge miego. \v 9 Nonji maŋ aŋine sosowo Anuture gioo ruaru kiŋaŋine qaku Madeinere Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego. Oo jijiki ŋoŋo manesu ŋareego, oi Anutuji kitiŋgaku miega. \p \v 10 Damaŋ so iŋi miku oŋga wosiego, “O Anutu, nonji Rom yoŋoreo rabemiŋgo maneru damaŋ joroine odigago. Ore eru go aŋigore so minde kadi fukeko damaŋ yoo soine rabemiŋ.” \v 11 Ŋone ŋaberu mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋgaiŋ ore maneru soine gio bobore mamane yauŋ mo ŋarebemiŋ. Ore eru damaŋ fuŋfuŋgaine ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋgo aŋi sogo maneru gogo. \v 12 Iŋi ekimiŋgo aŋi sogo maneego: Nonji ŋone ŋabebe qodureku noŋ eru ŋoŋo uruŋu manesiŋ gaegobeneŋ, oi mimane eku manji kitiŋgaku beufi eekimiŋ. \p \v 13 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo iŋi manesuku goinebi: Nonji kotu kantri goine yoŋore botugo roregaru maŋyaŋuŋ bapakare yabebe kerisiebuŋ, ore so ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriine fukeko ŋonebemiŋgo manego. Ore eru damaŋ kokoine ŋoŋoreo iqi warebeminde buru ruaru goboŋyoŋ, ya goineji damaŋine damaŋine kipe nuko embimbiŋgaboŋ.\x * \xo 1.13 \xt Apo 19.21\x* \v 14 Anuture jiŋoo tife iŋi pe narega: Ŋiŋigo kubu fuŋne fuŋne bapi yabebeminde buŋoji nonde paio pega. Ŋiŋigo maŋgboroŋyaŋuŋke eru qanda (grasrut) yoŋore kiŋaŋqoqo sogokoŋ fukego. Qoqodure buŋo Grik manegobi eru qanda\f + \fr 1.14 \ft Qanda, Webo buŋoo bus kanaka, ŋiŋigo gomeŋgo yoŋoyoŋe akoŋ mutu goku mamane piyaŋuŋ tomiri mo qanda gobuŋ.\f* goku yoŋoyaŋunde buŋoji yayaŋ miegobi, oi sosowo bapi ŋabebemiŋgo manego. \v 15 Oŋu maneru Bobiaŋ Biŋe oi Rom siti ŋoŋore oŋuakoŋ mitaniŋgabemiŋgo afagaru joineke eego. Oŋu. \s1 Bobiaŋ Biŋere usuŋ oi iŋi: \p \v 16 Anuture usunji noŋuŋ sosowo qowirie nobeko damaŋ yoo Sombunde biŋe fukegobeneŋ. Juda niŋoji rone maŋnoŋuŋ kerisieru oi manesiŋ gabeneŋ eru niŋore ŋadio kantri goine yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Ore eru Anutuji usuŋine Bobiaŋ Biŋeo ruako pega ore mimigaŋgaŋ so eego.\x * \xo 1.16 \xt Mak 8.38\x* \v 17 Bobiaŋ Biŋeji posiine fukekiminde fuŋne barariŋga noreega. Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Posiine fukega, iŋoji mamanesiŋineji maŋgo eteko sanaŋgaru go ropeiŋ. Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Niŋo Anutu fuŋgaru manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ eru moreŋgo gokiminde so jikigaru manesiŋ gaku jiŋoineo posiine fukeekimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 1.17 \xt Hab 2.4\x* \s1 Noŋunde agiburande ore Anuture maŋ rigaŋgaega. \p \v 18 Soine posiine fukenobeŋyoŋ, ŋiŋigo buŋo foriine eeboboyaŋunji kejigaru jijibu baegobi, Anutuji oi Sombuŋgo paibeone piku ŋoneme so sagako maŋine rigaŋgaega. Ŋiŋigo oŋuine sosowo ŋone yaberu wuwunuŋyaŋuŋ igogaru mosiyaŋuŋ sembene ore eru rosiine barariŋga yareega. \v 19 Oi yoore eru: Anuture fuŋne mane mukukimiŋ ore so fukega, oi iŋoyoŋe barariŋga yareme botunoŋuŋgo totogo akoŋ peko maneegobi. \p \v 20 Anuture gogo so ŋoneegobeneŋyoŋ, usuŋine oi Sombuŋ moreŋ bofuke yaperu oone fuŋgaru noduru go wapeme damaŋ tatariine tomiri fukeru peega. Ore eru Anuture mequraŋ poretiŋ ŋonebeneŋ moreŋfuŋ kuririineke fukega ore fuŋine soine mane mukukimiŋ ore so fukega. Ore eru ŋiŋigoji ya mogo gbedigaru yoŋoyaŋunde buŋore mobeine kitiŋgaku miiŋgo embimbiŋgaegobi. \v 21 Anuture fuŋne mane mukuru gobuŋyoŋ, jibu “Iŋoji ofoŋnoŋuŋ,” oŋu so miku oi so miteŋ gabi tinabiŋeine botuyaŋuŋgo so fukeya. Oŋu so fukeyayoŋ, buŋo omaine kosabasa manesubi mamaneyaŋunji wirieko mutu fukebuŋ. Maŋ mamane-mukuyaŋuŋ tomiri oiji dabu eme qisiri eko tiŋtuŋ gogobi. Ore eru “Anuture fuŋne so manegobeneŋ,” miku gbegbedi kosa ruabi so sagaga.\x * \xo 1.21 \xt Ef 4.17-18\x* \p \v 22 “Maŋgboroŋ ŋiŋigo gogobeneŋ,” miku sakiyaŋuŋ ba ropeku gobuŋyoŋ, oŋuine oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri fukegobi. \v 23 Anutu tinabiŋeine kuririquraŋineke damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ, oi so miteŋ gaku ohoweine so baku gobuŋyoŋ, oi bokeru nemu gboŋ eru merofu sasako goine saribuŋ. Nemu gboŋ pasikebi kamasiyaŋuŋ ŋi komekiinere so fukegobi. Sasako goine babi webo, joma eru moreŋgo beuyaŋunji peperu raegobi, yoŋore so fukegobi. Yoŋoji oi daberu moreŋfuŋ ore so miteŋ yaberu gobuŋ.\x * \xo 1.23 \xt Dut 4.16-18\x* \p \v 24 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mande aŋi sanaŋine kosa boyoberu boesau eku yoŋoyaŋunde saki mimigaŋgaŋ qaku baba waki eku gogobi. \v 25 Anuture buŋo foriine bokeru tifeineo buŋo ikoineo qakatobuŋ. Bobofuke Rauine fofori so araŋ baku kiŋaŋine so qaku gobuŋyoŋ, ya bofukeya me yoŋoyaŋunde meji babuŋ, ore aŋiine fukeko maneru mequraŋ yoŋore ohowe baku miteŋ yaberu gobuŋ. Oŋuine gobuŋyoŋ, niŋoji bobofuke Raunoŋuŋ oi damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori. \p \v 26 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine mimiineke oi kosa boyoberu iŋi ebuŋ: Yoŋore ŋigopuji ŋoe ŋonuŋ kadi poretiŋ bokeru yoŋoyoŋe akoŋ kerisieru rorobaba eku gobuŋ. \v 27 Ŋi yoŋoji oŋuakoŋ ŋigoke rorobaba eku gogo bokeru kasigabi. Boesau eniminde aŋiyaŋuŋ sanaŋine oi ŋi botuyaŋuŋgo popore eku manebi joineke fukeko yoŋoyaŋekoŋ kerisieru rorobaba eku wuwunuŋyaŋuŋke fukeru gobuŋ. Kasigabi qaŋgoqasa gobuŋ ore geoine oi Anutuji soyaŋuŋgo bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko sembeabuŋ. \p \v 28 Anuture fuŋne mane mukukimiŋgo manebi wawakiine fukeme bokebi Anutuji oŋuakoŋ oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mamanesu kekesiineji siŋaŋ yabeko eebobo mimiineke eba eku gobuŋ. \v 29 Eebobo kekesiine eru mosi sembene fuŋne fuŋne oiji maŋyaŋuŋ puseko iŋi eegobi: Ya ebu eku no roiŋgo sase eru sinefuru eegobi. Goine yoŋore yare anda eegobi. Ŋiŋigo yabebi komeegobi. Kekepari baku goine eadu yabeegobi. Ŋiŋigo goine koŋkoŋ paiineo sembene eyarekimiŋgo maneegobi. Ŋiŋigo kajeyaŋuŋgo buŋo saŋu ebi rakame gbiŋgo pougaru raega. \p \v 30 Ŋadiqoqo buŋo miegobi. Anuture kane miegobi. Mosi sembene joineke reŋgaru boyobeegobi. Jauba-iriŋbiriŋ eru sakiyaŋuŋ ba ropeegobi. Sakigo rua eru mosi sembene furuine furuine bofukeegobi. Maŋgomama buŋoyaŋuŋ so reŋgaegobi. \p \v 31 Mamaneyaŋuŋ so tiŋako maŋyaŋuŋ tomiri goku buŋo kosa kiperu so boyobeegobi. Oogo so eru goine yoŋore beusembe so maneru rosi eyareegobi. \v 32 Anutuji kadi poretiŋ iŋi mitigame pega: Ŋiŋigo sembene oŋuine baegobi, yoŋoji kome sanaŋ qaŋqaŋinere biŋe fukeniminde so fukegobi. Yoŋoji mimiti oi mane taniŋgagobiyoŋ, jibu yoŋoyoŋe sembene oi eegobi eru oŋuakoŋ matayoŋ, goineji oŋu ebi oi “Soine!” miku qotikeru kitiŋ yareegobi. Oŋu. \c 2 \s1 Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru poretiŋ akoŋ mitariega. \p \v 1 O ogone, go goine yoŋore buŋo mitariege me mata? Go goine yoŋore buŋo mitariku gake eebobo oi akoŋ baege. Ore eru ogogore buŋo mo mitarige ine, gakere buŋo oŋuakoŋ mitarinde ore geoineji gakere paio ropeiŋ. Ore eru ropekiine me wawakiine fukege, oi jibu ya mogo gbedigaru gakere buŋore mobeine kitiŋgaku mimiŋgo embimbiŋgaege.\x * \xo 2.1 \xt Mat 7.1; Luk 6.37\x* \v 2 Ŋiŋigo eebobo sembene oŋuine eegobi, Anutuji yoŋore buŋo buŋo foriinere so osoeru mitariega, oi manegobeneŋ. \p \v 3 Ore eru uruŋu manesukuge? Go moreŋ ŋi eku jibu ya oŋuine eegobi, yoŋore buŋo mitariku gake eebobo oi akoŋ ende sagaga me mata? Anutuji buŋogo osoeru mitariku geoine bokirie gareko foriine gore paio ropeiŋ. Anuture jiŋoo so kamieru sumuŋgamiŋ. \p \v 4 Anutuji ogo enoreru sembenenoŋunde geo pipa so bokirieiŋyoŋ, odigaru maneku karieega, buŋo ore mipemiriŋ ege me? Anutuji beufiine noduru maŋgo kerisiemiŋ ore kepore guega, ore mutu egu gomiŋ. \v 5 Go kajegi eru maŋgo so kerisiemiŋ ine, oŋuine oo Anuture jiŋoo mimigaŋgaŋ so kamiemiŋyoŋ, yombeŋineji gore paio saue ropeiŋ. Rosi damaŋineji ware fukeme buŋonoŋuŋ poretiŋ akoŋ mitariiŋ. Geoine bokirie noreiŋ, damaŋ oo yombeŋine totogo barariŋga noreme ŋoneru manekimiŋ. \p \v 6 Anutuji “Eebobonoŋunde so moakoŋ moakoŋ noŋunde tife bokirie noreiŋ,” oi iŋi:\x * \xo 2.6 \xt Kiki 62.12; Qoq 24.12\x* \v 7 Anutuji tinabiŋeine noreiŋgo odigaru kuririnoŋuŋke fukekimiŋgo yameŋ keku damaŋ so dimaku gio fiine fiine baku gogobeneŋ, noŋunde gogo sanaŋine noreiŋ. Oi noreko damaŋ tatariine tomiri seŋgiŋbaŋgiŋ go ropekimiŋ. \v 8 Oŋuine go ropekimiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku qoqeqawaki baku Biŋe buŋo foriine ŋadi gaku buŋo sembene yobeegobi, Anuture manji ore eru rigaŋgako yombeŋine ruako paiyaŋuŋgo ropeiŋ. \v 9 Yombeŋine oi rone Juda niŋore paio ropeko niŋore ŋadio kantri goine eebobo sembene eegobi, sosowo yoŋore paio oŋuakoŋ ropeko joiserereŋ sisikoŋkoŋ maneru gonimiŋ. \p \v 10 Oŋu gonimiŋyoŋ, Juda eru niŋore ŋadio kantri goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋ kerisieru eebobo fiine eegobi, Anuture kuririji sosowo noŋunde paio ropeko tinabiŋe noreko womoo gokimiŋ. \v 11 Anutuji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeegayoŋ, so moakoŋgo osoe nobeega.\x * \xo 2.11 \xt Dut 10.17\x* \p \v 12 Ore fuŋine oi iŋi: Kantri goine yoŋoji Anuture Kadi buŋo so osegaru maneru agiburaŋ kosa baegobi, yoŋoji sosowo mutu goku sibiriganimiŋ. Juda niŋoji Anuture Kadi buŋo osegaru maneru jibu agiburaŋ eegobeneŋ, Anutuji buŋo ore so sosowo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitariiŋ. \v 13 Ŋiŋigo Anuture Kadi buŋo mo maneegobi, yoŋoji Anuture jiŋoo posiine so fukegobi. Matayoŋ, Kadi buŋo reŋgaru boyobeegobi, Anutuji yoŋore buŋo mitarime posikenimiŋ. \v 14 Kantri goineji Anuture Kadi buŋo so roru gogobiyoŋ, goineji jibu kosa yoŋoyaŋunde aŋi so manesuku eegobi. Anuture kadi buŋo so manegobiyoŋ, jibu mamaneyaŋunji mitiga yareko Anuture kadi buŋore so eru ore rurumaŋgo gogobi. \p \v 15 Oŋu gogobi ore fuŋine oi totogo fukeru iŋi pega: Anutuji ŋiŋigo bofuke noberu oo Kadi buŋore mimiti oi sosowo noŋunde maŋgo ruame pega. Ore eru Anutuji buŋoine miku saŋu eega, oi kotu kantri yoŋoji oŋuakoŋ maneegobi. Oi maŋyaŋunde kajeji manebi buŋoyaŋuŋ yajiko Anutuke sogokoŋ maneegobi. Anutuji maŋmamane yareya, oiji damaŋ goineo buŋo koroineo ruaru bapakare yabeko mane sembeaegobi eru damaŋ goineo buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miko maneru fiaegobi. \v 16 Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego, ore so damaŋ yasogoo iŋi fukeiŋ: Kristo Yesuji Anutu bapi gako ŋiŋigo noŋunde buŋo sumuŋine sumuŋine osoeru mitari noreiŋ. Oŋu. \s1 Kadi buŋo oiji fuŋnenoŋuŋ uruŋu barariŋga norega? \p \v 17 Go gake tina Juda ŋi oŋgaku Kadi buŋoji munaŋqoqo egareiŋ ore manesiŋ garu “Anuture biŋe fukego,” miku sakigo miteŋ gande sagaga me mata? \v 18 Go Anuture mi so gogore buŋo mane sarigaru goge. Anuture Kadi buŋo qaji garebuŋ ore eru kadi fiine yobu boyobeiŋgo miku buŋo sosowo osoeru foriine eru ikoine botuyakuŋgo boroiŋgaege. \v 19 Go “Soine jiŋokombi ŋiŋigo ogo babapiyaŋuŋ fukeru oga yabebemiŋ,” miku gake sakipepe eege. Qisirigo gogobi, oi bataniŋ yabemiŋ ore so koimo fukege. \p \v 20 Oŋu fukeru iŋi miege, “Kadi buŋo qaji norebi mamane-muku bofukeru buŋo foriinere fuŋne mane forego.” Oŋu miku afagaru iŋi miege, “Noŋ soine ŋiŋigo mamaneyaŋuŋ tomiri yoŋore qaqaji fukebemiŋ. Soine odumade yoŋore qaqaji fukeru qaji yareebemiŋ.” \v 21 Oŋu miku goine qaji yareru wamore gake so qaqaji eege? “Kiaŋ so roigoŋ,” miku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yabeegeyoŋ, gake kiaŋ bobo fukende so sagaga. \p \v 22 “Boesau so eigoŋ,” oŋu yajinde manebuŋyoŋ, gake boesau ege me mata? Nemu gboŋ musombe eyareegeyoŋ, jibu gake boji soriŋgo roperu ya sabareku baa baege. Oi so sagaga. \p \v 23 Anuture Kadi buŋoke goge ore sakigo jibu ba ropeegeyoŋ, gake oi kigaru oŋuine oo Anuture tinabiŋe bawakiru eru gokande mimiineke fukeega. \v 24 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋoŋore mosiŋaŋunde eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji Anuture tina igobi eku botuyaŋuŋgo igosisi eegobi.”\x * \xo 2.24 \xt Ais 52.5\x* \p \v 25 Anuture Kadi buŋo boyoberu goge ine, Anuture moge sakigoo ketigabuŋ, oiji bapi guko sagaga. Oi sagagayoŋ, kadi buŋo kigaru agiburaŋ eege ine, mogeine ketigakiine mata kamasi oŋu fukeru omaine kosa goge. \v 26 Goineji Anuture moge sakiyaŋuŋgo so ketigabi jibu kadi buŋore mimiti boyobeegobi ine, Anutuji moge oi sakiyaŋuŋgo pega ore so ŋone yabeme sagaga. \p \v 27 Oŋuine ŋone yabeme yoŋoreone moji soine Kadi buŋore so gore buŋo akoŋ osoeru mitarime wakiiŋ. Anuture moge sakigoo ketigabi Kadi buŋore qoru moakoŋ moakoŋ maneru sabareku gogeyoŋ, oi kigaru agiburaŋ eege ore eru wakiiŋ. \v 28 Ŋi moji sakiji akoŋ Juda ŋi fukega ine, iŋoji Juda ŋi foriine so fukega. Oŋuakoŋ Anuture moge sakiineo akoŋ ketigabi qoqomuku eegobi ine, oi moge omaine, foriine tomiri. \p \v 29 Foriine matayoŋ, ŋi mo maŋineji Juda ŋi fukega, iŋoji Juda ŋi foriine fukega. Oŋuakoŋ Anutuji maŋnoŋuŋ qopogaru Moroine Tiriine oo ruame goga, oiji moge foriine fukega. Kadi buŋore qoru boyoberu ŋi sakiine ketigabi moreŋ ŋiŋigoji manebi ropeegayoŋ, Anutuji mogeine maŋnoŋuŋgo dimaga ore maneko ropeme miteŋ nuega. Oŋu.\x * \xo 2.29 \xt Dut 30.6\x* \c 3 \s1 Anutuji buŋoine damaŋ so boyobeega. \p \v 1 Oŋu peko Juda ŋiŋigo gogobeneŋ, buŋo oiji uruŋu bapi nobena? Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabuŋ, ore foriineji uruŋu fuke norega? \v 2 Foriineji gogo sosowo oo kokoine fukeru fofori bapi nobeega. Ore buŋoine fuŋfuŋgaine oi iŋi: Anutuji Biŋe buŋoine noreko noŋunde biŋe fukeme gogobeneŋ. \p \v 3 Oŋu gogobeneŋyoŋ, noŋundeone goineji Anutu so manesiŋ gaku gobi uruŋu eyareiŋ? Qoqomuku gobuŋ ore geoine bokirieru uruŋu enoreiŋ? Manji jojokoine kiperu sabareko omaine fukeiŋ me uruŋu? \v 4 Oi mata yobu! Noŋuŋ sosowoji ŋiŋigo ikoine fukegobeneŋyoŋ, Anutuji foriine yobu fukega. Anuture fuŋne oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Buŋo koroineo ruaru weu garebi buŋogore tife mitaniŋgaru oo poretiŋ fukeru gbiŋ eyareru dimaigoŋ. Gore fuŋnego oŋu bofukeru kitiŋgaku minimiŋ.”\x * \xo 3.4 \xt Kiki 51.4\x* \p \v 5 Noŋuŋ eebobo kekesiine boyobebeneŋ Anutuji qotiŋga nobeko oo eeboboine poretiŋ oiji totogo fukega ine, noŋuŋ buŋo ore uruŋu minobeŋ? Noŋ buŋo oi moreŋ ŋiŋigo mamanenoŋunde so iŋi migo: Anutuji geoine bokirieme yombeŋineji painoŋuŋgo ropega, iŋore mamaneji oŋu kasigaga me mata? \v 6 Mata, oi use! Anutuji kekesiine fukena ine, iŋoji kaeine kaeine noŋunde buŋo uruŋu osoeru poretiŋ mitarina? \p \v 7 Nonji ŋi ikoine fukebe Anutuji buŋoine foriine oiji botiŋga nareko iŋore tinabiŋeji oŋu totogo fukega. Oŋu fukeko nonji agiburaŋ eboŋ, Anutuji ore buŋoine uruŋure mitariga? Boke nuko nakene aŋigo gobe sagana me mata? Buŋoineji so wirieru wakiiŋ. \v 8 Niŋo iŋi mibeneŋ sagana, “Niŋo soine sembene jikigaru ebeneŋ Anutuji oi botiŋgako mosi fiinere foriji fukeko buŋoineji biŋeroroineke fukeiŋ.” Goineji niŋore buŋo rokaweru oŋu miku jikigaru iŋi miegobi, “Polji buŋo oŋu miku ore so kosa eega.” Oŋu eru mibuŋ ore buŋoine oi Anutuji osoeru soyaŋuŋgo mitari yareiŋ, oi manego. Oŋu. \s1 Ŋiŋigo moji posiine so fukega. \p \v 9 Buŋo oŋu mimane eku oi uruŋu mitarinobeŋ? Juda niŋoji kantri goine yadureru Anuture jiŋoo poretiŋ fukegobeneŋ me mata? Mata yobu! Ore buŋoine ronekoŋ iŋi misanaŋgabeŋ: Juda me kantri goine fukenobeŋ, noŋuŋ sosowo agiburaŋ ebeneŋ qukarie nobeko gogobeneŋ. Ore eru sakinoŋuŋ ba ropekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. \v 10 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Moji mo posiine poretiŋ so yobu fukega.\x * \xo 3.10 \xt Kiki 14.1-3; 53.1-3\x* \q1 \v 11 Monde maŋgo mamane so fuke taniŋgako kosa gogobi. Moji mo Anutu bofukeiŋgo ore so yameŋ keega. \q1 \v 12 Matayoŋ, sosowoji kadi odureru jijibu gogobi. \q1 Sosowoji sembearu Anuture jiŋoo wuwunuŋyaŋuŋke fukegobi. Fiine fukeega, moakoŋ mo oi so yobu bofukego. \q1 \v 13 Namaŋyaŋunji sinefuru eegobi. \q1 Nomeguyaŋuŋji jiŋorunde yoŋ oŋuine aŋgaru dimako komere mumu oŋuine oiji ŋiŋigo kosa sibiri yabeegobi. Buŋo sembene oi qotire mi orabeŋ nombe oŋuine miyaŋuŋgo puseru peko miyaŋunji ŋiŋigo kosa kiyabeegobi.\x * \xo 3.13 \xt Kiki 5.9; 140.3\x* \q1 \v 14 Buŋo mokiine soweinekeji mi bibiyaŋuŋ puseko ŋiŋigo kosa qaiso yareegobi.\x * \xo 3.14 \xt Kiki 10.7\x* \q1 \v 15 Ŋiŋigo kosa yaberu dariyaŋuŋ koŋganimiŋ ore kufuyaŋunji suroŋqoqo pipa ra wareegobi.\x * \xo 3.15 \xt Ais 59.7-8\x* \q1 \v 16 Eeboboyaŋunde fuŋne kesigako gogobi ore soiyaŋuŋ iŋi fukega: Uro uro roregaegobi, oo ketoqototie ebi ŋiŋigo maŋyaŋunji sembearu jajabaega. \q1 \v 17 Womoo gogore fuŋne oi so mane mukugobi. \q1 \v 18 Anutu araŋ batekiminde buŋo oi maŋyaŋuŋgo so pega. Miine egu odureniminde kokoi so maneru mo kosa gogobi.” \m Anuture buŋo oŋu pega.\x * \xo 3.18 \xt Kiki 36.1\x* \p \v 19 Anutuji Kadi buŋo yoore eru noreya, oi manegobeneŋ: Kadi buŋo sosowo oiji moreŋ so kipe nobeega. Noŋuŋ buŋo ore rurumaŋgo raru reŋgaru gobeneŋ sagaiŋ. So reŋgakimiŋ ine, Anutuji geoine bokirie noreko sibirigakimiŋ. Ore eru sombunoŋuŋ maneru gbegbedinoŋuŋ bokeru buŋonoŋuŋ bokeko goku reŋga tebeneŋ sagaiŋ. Anutuji ŋiŋigo fuŋnenoŋuŋ oŋu barariŋga noreko pega. \p \v 20 Kadi buŋoji kipe nobeegayoŋ, niŋo sosowo oi boyobekimiŋ ore embimbiŋgaegobeneŋ. Anuture Kadi buŋoji agiburaŋnoŋuŋ ba taniŋgako ŋoneru soine mane mukukimiŋyoŋ, kadi oo Anuture jiŋoo posiine fukekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Oŋu.\x * \xo 3.20 \xt Kiki 143.2; Gal 2.16\x* \s1 Posiine fukekiminde fuŋne oi mamanesiŋ. \p \v 21 Niŋonoŋe embimbiŋgaegobeneŋyoŋ, Anutuji Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi so miyayoŋ, kadi furuine iŋi burugaru miko pega: Anutuji iŋoyoŋe buŋonoŋuŋ mitarime iŋore jiŋoo posikekimiŋ. Anutuji buŋo oi Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore barariŋga yareko kitiŋgaku miku Biŋe Quraŋgo quraŋgabi damaŋ yoo totogo fukeko manegobeneŋ. \p \v 22 Ore eru oone me oone noŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, Anutuji sosowo noŋunde buŋo mitarime posikekimiŋ. Ŋiŋigo kubu furuine furuine noŋuŋ Anuture jiŋoo sogokoŋ fukegobeneŋ.\x * \xo 3.22 \xt Gal 2.16\x* \v 23 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ agiburaŋ eku Anuture kuririqurande eru embimbiŋgagobeneŋ. \p \v 24 Oi embimbiŋgagobeneŋyoŋ, Anuture yauŋmoririji fukeko Kristo Yesuji duenoŋuŋ baya. Anutuji yauŋ ore eru buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ. \v 25 Rone agiburaŋ eru gobuŋ, Anutuji oi mane karieru geoine pipa so bokirie yareya. Oi so bokirie yareru iŋoyoŋunde eebobo posiineji totogo fukeiŋ ore maneru Kristo Yesu boji joma oŋuine fukeme qabi komeko Anuture jiŋoo ke keririke noreiŋ ore fuŋine fukeya. Dariine koŋgaya, oi manesiŋ gabeneŋ oŋuine oo agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeme posikekimiŋ. \v 26 Fuŋine oi damaŋ yoo totogo fukeiŋ ore maneru Yesu oŋu eteya. Anuture eebobo posiine oi iŋi: Iŋoyoŋe posiine fukega eru moji Yesu manesiŋ gaga, iŋore buŋo mitarime posikeega. \p \v 27 Oŋu fukeko wamore sakinoŋuŋ ba ropenobeŋ? Ya more ore eru oi mata yobu. Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi embimbiŋgagobeneŋ. Oŋu oo posiine so fukekimiŋyoŋ, Yesu manesiŋ gabeneŋ Anutuji ŋone noberu buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ. \v 28 Buŋo yo mitariku koruŋine iŋi misanaŋgobeneŋ: Kadi buŋo boyobeegobeneŋ ore matayoŋ, Yesu manesiŋ gagobeneŋ ore eru Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ. \v 29 Anutuji Juda niŋore Anutu akoŋ so fukega. Iŋo kantri goine yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega me mata? O yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega. \p \v 30 Anutuji moakoŋ fukega. Ore eru sakinoŋuŋ ketigabi gogobeneŋ, niŋoji manesiŋ gabeneŋ bofosike nobeega eru sakiyaŋuŋ so ketigabi gogobi, oi oŋuakoŋ manesiŋ gabuŋ ore eru bofosike yabeega.\x * \xo 3.30 \xt Dut 6.4; Gal 3.20\x* \v 31 Manesiŋ ganiminde buŋo miku oiji bapakare yaberu oŋuine oo Kadi buŋo bawaki ruabeneŋ omaine fukeiŋ me mata? Oi use matayoŋ, Anuture Kadi buŋo oi so kepieegobeneŋyoŋ, oi basanaŋgagobeneŋ. Oŋu. \c 4 \s1 Abrahamji Anutu manesiŋ garu posiine fukeya. \p \v 1 Niŋo miminenoŋuŋ Abrahamde fuŋnere uruŋu mikimiŋ? Iŋoji Anuture fuŋne uruŋu bofukeru iŋore jiŋoo posiine fukeya? \v 2 Fofori, Anutuji iŋore buŋo oi eeboboine fiinere eru mitarime posikenobeŋ ine, iŋoji ore eru soine sakiine ba ropenayoŋ, oi Anuture jiŋoo mata. \v 3 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya.” Buŋo oŋu pega.\x * \xo 4.3 \xt Jen 15.6; Gal 3.6\x* \p \v 4 Buŋoine oi yauŋ mitarime posikeyayoŋ, moji gio bako siŋaŋineji furiine yauŋ matayoŋ, gio baega ore so ŋoneru osoeru furiine oteega. \v 5 Moreŋ siŋanji oŋu oteegayoŋ, Anutuji wuwunuŋ ŋiŋigo noŋunde buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ. Ore eru moji seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋgo ore gio so baku Anutu mo manesiŋ gaga, Anutuji mamanesiŋine oi ŋoneko sagako buŋoine mitarime posikeiŋ. \p \v 6 Deiwidji oŋuakoŋ buŋo ore fuŋine kitiŋgaku buŋo iŋi barariŋga noreru miya, “Moji seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋ ore gio so bame Anutuji mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikega, iŋoji kiwaqawaineke fukega.” \v 7 Oŋu miko buŋoine oi iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Ŋiŋigo Kadi buŋo kigabi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ bokeru keririkeme gogobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.\x * \xo 4.7 \xt Kiki 32.1-2\x* \q1 \v 8 Ofonji more agiburaŋ jureru ŋoneme sagako geoine paiineo so ruame ropeiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋineke fukega.” \m Buŋo oŋu pega. \p \v 9 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne oŋu barariŋga noreru Anuture mogenoŋuŋke niŋore akoŋ miko pega me mata? Oŋu mata. Oi kantri goine mogeyaŋuŋ tomiri yoŋore oŋuakoŋ pega. Niŋoji iŋi miku quraŋga foregobeneŋ, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya.” \p \v 10 Iŋo wamo damaŋgo ŋoneko sagako buŋoine mitarime posikeya? Anuture moge sakiineo ketigabi goya, damaŋ oo matayoŋ, rone mo goya, Anutuji damaŋ oo mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya. \p \v 11 Rone omaine goku Anutu manesiŋ gako buŋoine mitarime posikeya. Ore ŋadio sagaya ore mogeine oi sakiineo ketiganimiŋ ore miko moge soiine oŋuine fukeya. Oŋu fukeko iŋore ŋadio Anuture mogenoŋuŋke so goku manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneme sagako buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ, Abrahamji sosowo noŋunde miminenoŋuŋ fukeya.\x * \xo 4.11 \xt Jen 17.10\x* \v 12 Miminenoŋuŋ iŋoji omaine goku damaŋ oo maŋine kerisieru Anutu manesiŋ garu goya, niŋo mogenoŋuŋke iŋore so eru gogobeneŋ. Anuture mogenoŋuŋke goku maŋnoŋuŋ kerisieru gogobeneŋ, niŋore miminenoŋuŋ oŋuakoŋ fukeya. Moge keti nobebi omaine kosa so gogobeneŋyoŋ, Abrahamde kufu kadi boyoberu manesiŋ gaegobeneŋ. Oŋu. \s1 Anuture jojofo buŋo manesiŋ gabeneŋ foriineke fukeiŋ. \p \v 13 Anutuji Abraham moreŋ biŋe qa teme rauine fukeko osigidapuineji iŋore ŋadio oŋu go ropeniminde buŋo mikipeya. Buŋo oi Kadi buŋo boyobeya ore eru so ojiyayoŋ, Anutuji mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posiine fukeya ore buŋo oi ojiya.\x * \xo 4.13 \xt Jen 17.4-6; 22.17-18; Gal 3.29\x* \p \v 14 Goineji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore Kadi buŋoo qakatoru oŋuine oo Anuture ya oi biŋe qoqo enimiŋ ine, yoŋoji mamanesinde buŋo kepiebi omaine fukena. Oŋu Anuture jojofo buŋore so embimbiŋgabeneŋ buŋo oiji omaine egu fukeiŋ.\x * \xo 4.14 \xt Gal 3.18\x* \v 15 Anuture Kadi buŋo kigabeneŋ maŋine rigaŋgako rosiineji painoŋuŋgo ropeegayoŋ, Kadi buŋo so pena, oŋu agiburande buŋo so minobeŋ. \p \v 16 Abrahamji oŋu qodure noreru sosowo noŋunde miminenoŋuŋ fukega. Ore eru jojofo buŋoine noreya, oi Kadi buŋoo qakatoegobi, yoŋore akoŋ matayoŋ, Abrahamji mane siŋgaya, oŋuine manesiŋ gabeneŋ noŋunde oŋuakoŋ foriineke fukeiŋgo maneya. Ore eru Anutuji jojofo buŋoine oi iŋi burugaru ruaya: Oi manesiŋ gabeneŋ foriine sosowo noŋunde yauŋ noreko yauŋmoririineji totogo fukeega.\x * \xo 4.16 \xt Gal 3.7\x* \p \v 17 Abrahamde buŋo mo oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji go bapakare gube ŋiŋigo kufufuŋ kokoine yoŋore mamayaŋuŋ fukemiŋ.” Buŋo ore so Abrahamji Anuture jiŋoo mama enoreega. Anutuji komekiine bogbore yabeega. Kufufuŋ gogoyaŋuŋ tomiri, oi jiŋoke gogobi ore kamasi oŋuine oŋga yareko fukeegobi. Abrahamji Anutu oŋuine manesiŋ gaya.\x * \xo 4.17 \xt Jen 17.5\x* \p \v 18 Anutuji rone Abrahamde iŋi ojiya, “Gore osigidapugoji fukeru sauebi jareyaŋuŋ bobuŋ oŋuine fukeme gonimiŋ.” Jojofo buŋo oi maneru uruŋu foriineke fukena, oi so maneyayoŋ, oi jibu oori eru ŋiŋigo kufufuŋ kokoine yoŋore mama fukeiŋgo odigaru goya. Jojofo buŋo fuŋfuŋgainere so fukeiŋ ore Anutu manesiŋ gaku goya.\x * \xo 4.18 \xt Jen 15.5\x* \v 19 Sarare woruŋineji odumade rorore so, so fukeme iŋoyoŋe gosaine 100 ore so go wapeya. Ore eru iŋoyoŋe manesuko ŋi pogo sakiine mujugaru gbaŋikine fukeyayoŋ, jibu Anuture buŋoji foriineke fukeiŋ ore manesiŋ gaku gokame Abrahamde mamanesinji so gbaŋiru wirieya.\x * \xo 4.19 \xt Jen 17.17\x* \p \v 20 So wirieyayoŋ, buŋoineji foriineke fukeiŋ ore manesiŋ garu oo sanaŋgaru dimaya. Anuture jojofo buŋo ore maŋineji roqo wareqo so eyayoŋ, mamanesiŋineji sanaŋgako Anutu miteŋ gaku gokame Anuture tinabiŋeji saueya. \v 21 Anutuji ya fukeinde buŋo miku kiperu oi ba foreiŋgo sanaŋgaega, oi mane sanaŋga foreru maŋyoka mo so eku goya. \v 22 Oŋu eku goya ore Anutuji Abrahamde mamanesiŋ ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya. \v 23 Mamanesiŋine ŋoneme sagako buŋoine mitarime posikeya, buŋo oi Abrahamde akoŋ so quraŋgabi pega. \p \v 24 Abrahamde akoŋ matayoŋ, noŋunde ore eru oŋuakoŋ oi quraŋgabi pega. Noŋuŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu bogboreme komegone pakereya, Anutu oŋuine manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneme sagako mitari noreko posikekimiŋ. \v 25 Anutuji noŋunde agiburande ore eru Yesu so sabareko komeko eru posiine fukekimiŋ ore eru bogboreme komegone pakereru goga. Oŋu.\x * \xo 4.25 \xt Ais 53.4-5\x* \c 5 \s1 Anuture jiŋoo posikeru jerieru womoo gogobeneŋ. \p \v 1 Nonuŋ Anutu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikegobeneŋ. Ore eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji maŋgo enoreko Anutuke womo bofukeru gogobeneŋ. \v 2 Oŋuakoŋ Yesu Kristo manesiŋ gabeneŋ maŋgo enoreko yauŋmoriri biŋe qoqo ekiminde fuŋne bofukeru damaŋ yoo yauŋmoriri maŋgo gogobeneŋ. Anuture kuririquraŋ maŋgo ropenimiŋgo oori eru jerieegobeneŋ. \p \v 3 Ore akoŋ so jerieegobeneŋyoŋ, koŋkoŋ maneru ore eru oŋuakoŋ jerieegobeneŋ. Koŋkoŋ mane karieru oŋuine oo yameŋyameŋ bofukekimiŋ. Oi maneru ore eru jerieegobeneŋ. \v 4 Yameŋ keku eesoigo sanaŋgaru dimakimiŋ. Eesoigo sanaŋgaru dimabeneŋ oorinoŋunji sanaŋgaeiŋ. \v 5 Anutuji Moro Tiriine rua noreko kadi fukeme manjokoine kesieko maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ. Ore eru oori eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore eru odigaru mimigaŋgaŋ so bofukekimiŋ. \p \v 6 Ore fuŋine oi iŋi: Noŋuŋ rone wiriine tobirinoŋuŋ tomiri gobeŋ, Kristoji damaŋ poretiŋ oo akoŋ komeru ŋiŋigo wuwunuŋnoŋuŋke noŋunde due baya. \v 7 Moji Kadi buŋo poretiŋ boyoberu poretiŋ fukega, ogoine oŋuinere moji soine so komena? Oi maneko embimbiŋganayoŋ, moji manjijojoko kokoine ŋiŋigo eyareega, ogoine moji iŋore eru soine sakiine kisiŋgaru komeiŋgo manena. \p \v 8 Ŋiŋigoji oŋuine egobeneŋyoŋ, Anutuji manji jojoko noreega, iŋoji oi iŋi noduya: Iŋoji Kristo soreme wakiru rone wuwunuŋ ŋiŋigo gobeŋ, damaŋ oo akoŋ noŋunde ore eru komeya. \v 9 Komeko damaŋ yoo dariineji jureru mitari noreko posikeru gogobeneŋ. Jibu oi wawakiine oŋuine fukeme foriineji jiki iŋi fukeiŋ: Anutuji agiburande manjo totogo yaduko ya mokiineke moreŋgo fukeiŋ. Oi fukeko Anuture jiŋoo posiine fukegobeneŋ ore Yesuji yombeŋ oone bomuku nobeko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. \p \v 10 Nonuŋ rone Anuture rosipu gobeŋ, damaŋ oo iŋoyoŋunde Made soreme komeru iŋoji furinoŋuŋ fukeme Anutuke oogo fukebeŋ. Fukebeŋ, oiji muraŋine fukegayoŋ, foriineji jiki iŋi fukeiŋ: Furinoŋuŋ ruame Anuture ogopuine gobeneŋ Yesuji sanaŋgaru goga ore afagaru bomuku nobeko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. \v 11 Ofoŋnoŋuŋ Yesuji Anuture munaŋqoqo gio bame Anutuji furinoŋuŋ bame iŋoke oogo fukebeŋ, oŋuakoŋ matayoŋ, fofori Anutuke manjoko naduŋgaduŋ eku dimaku kokoriaŋ eru jerieegobeneŋ. Oŋu. \s1 Adam iŋore eru komebeŋyoŋ, Kristore eru gborekimiŋ. \p \v 12 Ŋi moakonji agiburaŋ moreŋgo kesueko fukeya. Anutuji agiburande geo ruame kome fukeya. Ore so ŋiŋigo sosowoji agiburaŋ eru gobeneŋ komeji ore so ŋiŋigo sosowo saga nobeko gogobeneŋ.\x * \xo 5.12 \xt Jen 3.6\x* \v 13 Rone Kadi buŋo so fukeme damaŋ oo oŋuakoŋ agiburaŋ totogo fukeru eforeyayoŋ, Kadi buŋo so peko agiburande buŋo oi so miku osoeru kosa gobuŋ. \p \v 14 Adamde damaŋgone fuŋgaru kosa go wapebi Mosesre damaŋgo Kadi buŋo fukeya. Ŋiŋigo damaŋ botuineo oo agiburaŋ ebuŋyoŋ, Adamji kadi kigaya, ore so akoŋ so kigaru gobuŋyoŋ, komeji jibu oi oŋuakoŋ siŋaŋ yabeko gobuŋ. \p Adam, ŋi fuŋfuŋgaine iŋoji ŋi mo wareinde soso fukeya. \p \v 15 Sosoine fukeyayoŋ, fuŋneyakuŋ oi sogokoŋ so fukegobire. Adamji Kadi buŋo kigaru wakiko agiburaŋ fukeru saueru ŋiŋigo kokoine saga yabeme komeru gobuŋ. Oi komere fuŋne fukegayoŋ, seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne oi mo. Oi iŋi: Ŋi moakoŋ Yesu Kristo iŋoji maŋgo enoreru yauŋmoririine barariŋga noreko Anuture yaunji totogo fukeru ŋiŋigo kokoine sagaru isiri nobeya. \v 16 Jikigaru iŋi mibemiŋ: Kadi yoyoka oi sogokoŋ so fukegobire. Ŋi moakonji agiburaŋ eko Anutuji buŋoine mitarime agiburaŋ ŋiŋigo sosowo noŋuŋ misi korure biŋe fukebeŋ. Oi moreŋ ŋire fuŋne fukegayoŋ, Sombuŋ ŋire fuŋne oi mo. Oi iŋi: Damaŋ kokoine Anuture Kadi buŋo kigabeneŋ yauŋine noduru mitari noreko posiine eegobeneŋ. \p \v 17 Oi moke mibemiŋ: Ŋi moakonji Kadi buŋo kigaru kome kesueko ŋiŋigo sosowo komeru gogobeneŋ. Adamde agiburande eru komeji sosowo sagaru siŋaŋ nobeko kosa gobeŋ. Oi kadi wakiqoqoine fukegayoŋ, Anutu usunde fuŋne oi iŋi: Ŋiŋigo noŋuŋ posiine fukekiminde yauŋ oi boakoŋ yobu biŋe qoqo eku yauŋmoririinere maŋgo gogobeneŋ, noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. Ŋi moakoŋ Yesu Kristo iŋoji kitiŋgaku dobe nobeko ŋonemeqoti oŋuine sanaŋgaru go ropekimiŋ. \p \v 18 Moke jikigaru mibemiŋ: Ŋi moakonji Anuture Kadi buŋo kigaru wakiko Anutuji buŋoine mitarime ŋiŋigo sosowo noŋuŋ misi korure biŋe fukebeŋ. Oŋuakoŋ ŋi moji posiine fukekimiŋ ore kesueko maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ Anutuji soine ŋiŋigo sosowo noŋunde buŋonoŋuŋ mitarime posikeru sanaŋgaru go ropekimiŋ. \v 19 Oŋuakoŋ moke mibemiŋ: Ŋi moakonji qoqomuku eru agiburaŋ qoru eteko saueme ŋiŋigo boakoŋ noŋuŋ kerisieru agiburaŋ ŋiŋigo fukebeŋ. Oŋuakoŋ ŋi moji Anuture mi reŋgaru agiburaŋnoŋunde furi bame kadi fukeko Anutuji ŋiŋigo boakoŋ noŋunde buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ. \p \v 20 Rone omaine kosa go wapebuŋyoŋ, Mosesre damaŋgo Anutuji Kadi buŋo ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ mane mukunimiŋ ore jikiga yareya. Oi jikiga yareyayoŋ, oi manebi agiburaŋyaŋunji saueru totogo fukeya. Oŋu fukeme Anutuji yauŋmoririine oŋuakoŋ basaueme agiburaŋ odureru fukeya. \v 21 Agiburande usuŋ oi yasogo. Ore eru agiburaŋ ebeneŋ oiji siŋaŋ nobeko komekiine fukeru go wapebeŋ. Anuture yauŋmoriri oiji oŋuakoŋ usuŋineke fukega. Yesu Kristo Ofoŋnoŋunji posikekimiŋ ore kesueko Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime poretiŋgaru gogo sanaŋine bofukeru damaŋ tatariine tomiri go ropekimiŋ. Oŋu. \c 6 \s1 Agiburaŋ ŋadi gaku Kristoke gboreru gonimiŋ. \p \v 1 Anutuji yauŋmoririine noreko saueiŋ ore agiburaŋ jikigaru eru gokimiŋ me mata? Ore eru uruŋu mikabeneŋ sagaiŋ? \v 2 Agiburaŋ oi use! Niŋo agiburande nigiŋgone ŋeririkeru maŋnoŋuŋ raŋgbaineji qoŋgbuŋ oŋuine fukeme agiburaŋ ekimiŋ ore useru gogobeneŋ ine, uruŋure agiburanji jikigaru siŋaŋ nobeko gonobeŋ? \p \v 3 Buŋo yo manegobi me mata: Noŋuŋ sosowo Kristoreo qakatokimiŋ ore eru miti meso rau norebuŋ. Oo maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Yesu qabi komeya ore kamasi komeko gokimiŋ ore miti meso oi rau nobebuŋ. \p \v 4 Mamaji kuririquraŋine noduru Kristo bogboreme komegone pakereya, noŋunde manji oŋuakoŋ gboreko gariine fukeru gobeneŋ sagaiŋ. Mamanoŋunji noŋuŋ Kristore kamasi oŋuine gboreru pakereru eebobo gariine eba eku gokimiŋgo manega. Ore eru miti meso oi yoore eru rau norebuŋ: Maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Yesuke moko komeru peiŋ ore maŋnoŋuŋ raŋgbaŋine oi oŋuine yaŋgabuŋ.\x * \xo 6.4 \xt Kol 2.12\x* \p \v 5 Maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Kristoke sogokoŋ komeko oo iŋoke qakatoru gogobeneŋ ine, Mamanoŋunji noŋuŋ oŋuakoŋ Kristoke dimakiminde manega. Kristoji komegone pakereya, iŋore kamasi sogokoŋ gboreru gobeneŋ sagaiŋ. \v 6 Maŋ sakire aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji agiburaŋ ekimiŋ ore sase eega, Anutuji aŋi oi ketotieme rakaiŋgo maneega. Anutuji agiburanji jikigaru siŋaŋ nobeko kiŋaŋine qaku gokimiŋgo so manega. Ore eru maŋnoŋuŋ raŋgbaŋine oi Kristoke maripoŋgo qame komeya. Ore so gogobeneŋ, oi manegobeneŋ. \p \v 7 Monde maŋine raŋgbaineji komeko iŋoji agiburande nigiŋgone ŋeririkeru goga. \v 8 Maŋnoŋuŋ raŋgbaineji Kristoke komeya ine, oŋuakoŋ iŋoke gboreru goku sanaŋgakimiŋgo manesiŋ gagobeneŋ. \p \v 9 Oŋu manesiŋ garu Kristore fuŋne iŋi peko mane mukugobeneŋ: Anutuji oi bogboreme komegone pakereru goku sanaŋgaru moke so komeiŋ. Komeji oi so jikigaru siŋaŋ gako go ropeiŋ. \v 10 Kome komeya, oŋuine oo damaŋ moakoŋ oo agiburande usuŋ ketotieme damaŋ tatariine tomiri wiriine pe ropeiŋ. Gogo sanaŋine goga, oi Anuture go ropeiŋ. \v 11 Goŋgbuŋ yoŋoji agiburaŋ enimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde manebi qoŋgbuŋ oŋuine fukeme Kristo Yesuke qakatoru dimaku Anuture sanaŋgaru goinebi. \p \v 12 Sakiŋaŋuŋ komeiŋ, ore aŋi sanaŋine sembeneji siŋaŋ ŋabeko oi reŋgaru agiburaŋ egu enimiŋ ore oi kiperu goinebi. \v 13 Ore eru saki tifeŋaŋuŋ sosowo oi agiburaŋ Rauinere meo so ruainebi. Raru oŋu ruabi biŋeine fukeko qoru eteko wuwunuŋ egu fukeiŋ. Oŋuine matayoŋ, komegone gboreru ŋoŋo-ŋaŋe Anuture meo rurua einebi. Saki tifeŋaŋuŋ sosowo oi Anuture meo ruabi biŋeine fukeko maŋgo eteko eebobo posiine fukeeiŋ. \v 14 Ŋoŋo Kadi buŋo rurumaŋgo matayoŋ, yauŋmoriri maŋineo gogobi. Ore eru agiburanji omaine kiperu siŋaŋ ŋabeko egu goinebi. Oŋu. \s1 Posiine gogore Raure kiŋaŋ qaku goinebi. \p \v 15 Ore eru uruŋu minobeŋ? Noŋuŋ Kadi buŋo rurumaŋgo matayoŋ, yauŋmoriri maŋineo goku agiburaŋ ebeneŋ sagaga me mata? Oi use! \v 16 Rau yoyoka fukegobire. Ŋoŋo-ŋaŋe yokoreone more meo rurua eku miine reŋgaru kiŋaŋine qaegobi, ore eru buŋo yo mane mukuinebi: Ŋoŋo mo miine reŋgaegobi, iŋore kiŋaŋqoqopu fukegobi. Agiburaŋ Rauinere kiŋaŋqoqopu fukegobi ine, iŋoji oga ŋabeme kome sanaŋine komenimiŋ. Anuture mi reŋgaru kiŋaŋine qaegobi ine, iŋoji buŋoŋaŋuŋ mitarime posiine fukeru go ropenimiŋ. \p \v 17 Ŋoŋo rone agiburaŋ Rauinere kiŋaŋqoqopu fukeru gobuŋ. Oŋu gokabi Biŋe buŋoji botiŋ ŋabeeiŋgo qaji ŋarebi manebuŋ. Oi maneru ore so maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru damaŋ yoo Biŋe buŋo poretiŋ reŋgaru Anuture kadi boyobeegobi. Oŋu maneru ŋoŋore eru “Anutu daŋge!” miku gogobeneŋ. \v 18 Oi boyoberu agiburande nigiŋgone ŋeririkeru Anuture kiŋaŋ qaku eebobo posiine eba eku gogobi. \p \v 19 Maŋsakiŋaŋuŋ wiriine fukega ore eru buŋo ore fuŋine oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde buŋo mimire so nonji iŋi mibemiŋ: Ŋoŋo rone saki tifeŋaŋuŋ sosowo useru jauba Rauinere (Satande) meo ruaru kiŋaŋ qa gobuŋ. Oŋuine gokabi eebobo wuwunuŋineke fukeru maŋ-ŋaŋuŋ kejigako gobuŋ. Oŋuine gobuŋyoŋ, damaŋ yoo saki fu tifeŋaŋuŋ sosowo oi useru Anuture meo ruainebi. Oŋu ruaru kiŋaŋ qabi eebobo posiine fukeko gbagbataeŋine fukeeinebi. \p \v 20 Ŋoŋo agiburaŋ Rauinere kiŋaŋqoqopu gobuŋ, damaŋ oo eebobo posiine oi so boyobebuŋyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo kosa gobuŋ. \v 21 Damaŋ yoo eebobo ore mimiŋaŋuŋ manegobiyoŋ, damaŋ oo oŋu eru goku foriine uruŋu bofukebuŋ? Eebobo mimiineke ore foriine oi kome sanaŋine. \p \v 22 Damaŋ yoo Anutuji agiburande nigiŋgone pirue yabeme ŋeririkeru Anuture kiŋaŋqoqopu fukebi foriine fukeko gbagbataeŋine fukeegobi. Oŋu fukeru gogo sanaŋine goku tatariineo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru go ropenimiŋ. \v 23 Agiburaŋ ebeneŋ Rauineji furi noreko kome sanaŋine bofukekimiŋyoŋ, Anuture yauŋ oi seŋgiŋbaŋgiŋ gogo. Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋke qakatoru dimakimiŋ ine, sanaŋgaru tatariine tomiri go ropekimiŋ. Oŋu. \c 7 \s1 Ŋoe ŋonuŋ gogore soso buŋo \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Kadi buŋo manegobi ore so iŋi ŋajibemiŋ: Kadi buŋoji ŋiŋigo kipe nobega. Moreŋgo go ropekimiŋ ore so ore yukuineo gokimiŋ, ŋoŋo oi manegobi me mata? \v 2 Ore sosoine mo oi iŋi: Kadi buŋoji ŋigo ŋoeineke kipeme ŋiji goiŋ ore so ŋoe ŋonuŋ gonimiyoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, ŋonuŋineji ŋoe ŋonuŋ gogore Kadi buŋoone ŋeririkeiŋ. \p \v 3 Ore eru ŋoeineji sakike gome ŋi more Oŋ miko roiŋ ine, iŋore tina jikiboti ŋigo miegobeneŋ. Oŋu miegobeneŋyoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, Kadi buŋo oiji so jikigaru kipeme goiŋ. Oŋuine goku ŋi mo roiŋ, iŋoji jikiboti ŋigo so fukeiŋ. \p \v 4 Ore eru maŋkekerisie ogopune, ŋoŋore fuŋneji oi oŋuakoŋ pega. Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋi more biŋe fukenimiŋ ore Kristoke qakatobuŋ. Anutuji oi bogboreme komegone wapeko gogonoŋunji foriine Anuture bofukeme fukeiŋ ore maneega. Kristoji komeko maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaineji iŋoke komeko qoŋgbuŋ oŋuine fukeru Kadi buŋore biŋe so gogobi. \v 5 Rone maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji siŋaŋ nobeko kosa gobeŋ. Damaŋ oo Kadi buŋoji boburoru bapakare nobeko agiburaŋ ekiminde aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji fukeru siŋaŋ nobebuŋ. Ore eru maŋ sakinoŋunji pakereme gogonoŋunji kome sanaŋinere fori bofukeru kosa gobeŋ. \p \v 6 Oŋuine gobeŋyoŋ, rone buŋo oiji kipe nobeko witiineo goku kadi buŋore qoru moakoŋ moakoŋ boyobekimiŋ ore yameŋ keku gioine baku gobeŋ. Kristoke qakatoru dimabeneŋ maŋnoŋuŋ raŋgbaineji iŋoke komeko damaŋ yoo kadi buŋore biŋe fukebeŋ oone ŋeririkeru moke kiŋaŋine so qaegobeneŋ. Damaŋ yoo fuŋnenoŋunji gboreko Moro Tiriineji dobe nobeko afagaru Anuture gio baegobeneŋ. Oŋu. \s1 Agiburaŋ egu ekimiŋ ore yameŋ keku jogbasasanaŋ eegobeneŋ. \p \v 7 Ore eru uruŋu minobeŋ? Kadi buŋo iŋoyoŋe agiburaŋineke fukega me mata? Oi use! Kadi buŋoji agiburande fuŋne nadume maneboŋ. Kadi buŋo mo iŋi pega, “More yare so sase eigoŋ.” Oŋu so mina ine, nonji yare sase eego, ore fuŋine so mane mukunobo. Ore eru Kadi buŋo so mane mukunobo, oŋuine agiburaŋ so mane mukunobo.\x * \xo 7.7 \xt Eks 20.17; Dut 5.21\x* \p \v 8 Kadi buŋo so pena, agiburanji buŋo omaine eru komiine fukena. Oŋuine fukenayoŋ, mimiti buŋo manebe dobu kipe nuko oi kigabeminde fuŋne fukeko agiburaŋ ebe fukeya. Mimiti buŋoji bapakare nuko maŋne pakereme aŋine sanaŋine sembene fuŋne fuŋne oi poretiŋ fukebi sembene ore kosa sase eego. \v 9 Rone Kadi buŋo so maneru mutu goboŋyoŋ, mimiti buŋo manebe oiji sabare nobeya ore agiburande aŋiji gboreko maŋne pakereko oi eboŋ. Agiburaŋ ebe qokome nuko komiine fukeboŋ. \p \v 10 Anutuji mimiti buŋo oi boyoberu goku sanaŋgabemiŋgo mane nuyayoŋ, buŋo oi boyobebemiŋgo soebe qokome nuko komiine fukeboŋ. Komeine fukeboŋ, oiji totogo fukeko bofukeboŋ. \v 11 Mimiti buŋo mane mukube dobu kipe nuko oi kigabeminde fuŋne fukeme mimiti buŋoji bapakare nuko agiburanji eadu nareko oi eboŋ. Agiburaŋ eru buŋoneke fukeboŋ. Oŋuine oiji Anuture mimiti buŋo oiji agiburaŋ maŋgo eteko ebe qokome nuko komiine fukeboŋ.\x * \xo 7.11 \xt Jen 3.13\x* \p \v 12 Oŋuine fukeboŋyoŋ, jibu Kadi buŋo oiji mokiine eru gbagbataeŋine fukega. Ore mimiti buŋoineji oi poretiŋ eru fiine fukega. \v 13 Oŋuine fukeko mimiti buŋo fiine oiji qokome nuko komiine fukeboŋ me mata? Oi use! Buŋo fiineji matayoŋ, Kadi buŋoji nakene agiburande fuŋne barariŋga nareko mane mukuboŋ. Agiburande mimi totogo fukeko mokiineke manebemiŋ ore eru mimiti buŋo oiji agiburande dobu kipeme maŋneji pakereko kigaru agiburaŋ eboŋ. Nake agiburaŋne oiji qokome nuko komiine fukeboŋ. Oŋu. \s1 Maŋneo agiburande mamari peko gogo. \p \v 14 Moro Tiriineji Kadi buŋo noreko poretiŋ fukega, oi manegobeneŋyoŋ, nonji agiburaŋ ŋi fukeru aŋine sanaŋine sembeneke fukego. Waki qabe agiburanji siŋaŋ nuko reŋgaru kiŋaŋine qaku agiburaŋ eego. \p \v 15 Ore eru ya fiine eiŋgo maneego, oi so eego. Oiyoŋ, ya sembene ebemiŋgo useru misombeŋ eego, noŋ oi eego. Ore eru ya eego, nonji ore fuŋine soine so mane mukuego.\x * \xo 7.15 \xt Gal 5.17\x* \v 16 Ore eru ya sembene eiŋgo tataki eru oi eego ine, Kadi buŋoji jibu fiine fukega. Kadi buŋore noŋ maŋmoakoŋ ego. \p \v 17 Oŋu fukeme nonji nake oi so jikigaru eegoyoŋ, agiburaŋ maŋneo pega, oiji bapakare nuko oi eego. \v 18 Eebobo fiine ebeminde aŋi fofori maneegoyoŋ, oi ebeminde usunji so fuke nareega. Ore eru nonde maŋneo ya fiine mo so pegayoŋ, maŋsakineji agiburaŋ ebemiŋgo ore bapakare nareega, oi manego. \v 19 Ore eru ya fiine ebeminde aŋi maneego, oi so baegoyoŋ, ya sembene so ebemiŋgo maneego, oi eego. \v 20 Oŋu fukeko ya ebemiŋgo useego, oi jibu baego ine, oi nake so jikigaru baegoyoŋ, agiburaŋ maŋneo pega, oiji bapakare nuko oi eego. \p \v 21 Ore eru nakene fuŋne iŋi peko bofukeego: Ya fiine ebeminde aŋi manebe sembenere aŋiji maŋne kipeme quŋgaego. \v 22 Ore fuŋine oi iŋi: Maŋneji Anuture Kadi buŋore maŋmoakoŋ eru reŋgabemiŋgo maneego. \p \v 23 Oŋu maneegoyoŋ, saki funeo nakene fuŋne iŋi peko bofukeego: saki funere tife yoŋoji agiburande qoru fukebi ebemiŋgo maneego. Agiburaŋ ebeminde aŋiji maŋ aŋine fiine oi bawaki ruaiŋgo maneko jogbasasanaŋ eegobire. Agiburaŋ ebeminde aŋine sanaŋineji saki funere tifeine tifeine boburo yaberu kipe nuko nigiŋ witio gogo. \v 24 O nonji sembea foreru wuwunuŋneke fukego. Maŋsakinere aŋi sembeneji oga nuko kome sanaŋine egu komebemiŋgo ore moji duene baku munaŋ qa narena? \p \v 25 O Yesu Kristo Ofoŋne, iŋoji maŋgo enareko “Anutu daŋge!” migo. Fuŋneji oŋuine fukeme nake maŋneji akoŋ Anuture Kadi buŋore rurumaŋgo raru kiŋaŋine qaegoyoŋ, saki fune agiburaŋineke oŋuineji agiburaŋ ebeminde aŋine sanaŋineji kipe nuko ore nigiŋ witio gogo. Oŋu. \c 8 \s1 Moro Tiriineji oodesiŋnoŋuŋ fukeko sanaŋgaru gogobeneŋ. \p \v 1 Ore eru ŋiŋigo Kristo Yesuke qakatoru dimagobeneŋ, Anutuji noŋunde buŋo mitarime damaŋ yoo misi korure biŋe so fukeru gogobeneŋ. \v 2 Ore fuŋine iŋi: Go agiburande aŋi reŋgaru gomeŋ ore eru kome sanaŋinere biŋe fukeru gomeŋ. Oŋuine gomeŋyoŋ, Kristo Yesuke qakatoru dimande gogo sanaŋinere Moroji kome sanaŋinere nigiŋgone pirue gareko gogo. \p \v 3 Ŋiŋigo maŋ sakinoŋuŋgo aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene oi pega. Oi boyobebeneŋ Kadi buŋore tobiriji wirieru gogo sanaŋine noreiŋgo embimbiŋgako quŋgabeneŋ. Quŋgabeneŋ maŋ sakinoŋunji agiburaŋ eru gobeŋ, Anutuji agiburaŋ ore buŋoine mitariku tifeine iŋi bokirieya: Iŋoji iŋoyoŋunde Made soreme moreŋgo wakiru agiburaŋ ŋire saki oŋuine fukeya. Jikigaru agiburande boji kamasi oŋuine fukeko rigabi komeya. Anutuji gogo sanaŋinere fuŋne oŋu bataniŋgaya. \p \v 4 Anutuji fuŋine oi yoore eru bataniŋgaya: Kadi buŋoji noŋuŋ posiine eru poretiŋ gokimiŋ ore mitiga noreega, Anutuji buŋo ore foriineji noŋundeo fuke foreiŋgo maneya. Ore eru maŋsakinoŋunde aŋi sanaŋine sembeneji so siŋaŋ nobeiŋgo useru Moro Tiriinere maŋ aŋi reŋgakimiŋ ore dimaegobeneŋ. \v 5 Ŋiŋigo maŋsakiyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyobeegobi, yoŋore maŋyaŋunji agiburaŋ eiŋgo ore pega. Ŋiŋigo Moro Tiriinere aŋi boyoberu eegobeneŋ, noŋunde manji Moro Tiriinere eebobo ekimiŋ ore pega. \v 6 Maŋsakinoŋunde aŋi sanaŋine sembeneji furu nobeko kome sanaŋine oobe rakimiŋ ore pegayoŋ, Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo womo eme sanaŋgaru gokiminde aŋi maneega. \p \v 7 Anutuji Kadi buŋo noreko agiburaŋ ekiminde aŋi sanaŋineji buŋo ore rurumaŋgo so raega. Oi raiŋgo embimbiŋgaga. Oi embimbiŋgako kosa goku maŋnoŋunji Anutu igogaru rosi eteegobeneŋ. \v 8 Ŋiŋigo maŋ sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋineji siŋaŋ yabebi kosa gogobi, yoŋoji Anuture jiŋoo saganimiŋ ore quŋganimiŋ. \p \v 9 Yoŋoji quŋganimiŋyoŋ, Anuture Moro Tiriineji ŋoŋore maŋgo goga ine, iŋoji siŋaŋ ŋabeko gogobi. Maŋ sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene yoŋoji ŋoŋo so siŋaŋ ŋabeegobi. Kristore Moro Tiriineji more maŋgo so rakame omaine goga, iŋoji Kristore biŋe so fukega. \v 10 So fukegayoŋ, Kristoji ŋoŋore maŋgo goga ine, saki fuyaŋunji agiburande eru komenimiŋyoŋ, iiruŋaŋunji posiine fukegobi ore eru sanaŋgaru go ropenimiŋ. \v 11 Anutuji Kristo Yesu bogboreme komegone pakereya, iŋore Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo goga ine, yokoji ŋoŋo Anutuke qakatoru dimakabi sakiŋaŋuŋ komekiine oi oŋuakoŋ bogborenimi.\x * \xo 8.11 \xt 1 Kor 3.16\x* \p \v 12 O maŋkekerisie ogopune, gboreru gogobeneŋ ore niŋoji Anuture tifeke gogobeneŋ. Maŋ sakire aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene boyobeniminde tife matayoŋ, Moro Tiriinere mi reŋgaru gokiminde tifeji oi pe norega. Ore eru noŋunde aŋigo kosa egu gokimiŋ. \v 13 Maŋ sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene boyoberu gogobi ine, ŋoŋo kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ. Oŋu fukenimiŋyoŋ, Anutu oŋga wosibi Moro Tiriineji maŋsakiŋaŋunde eebobo sembene bokomeeiŋ ine, oŋuine oo gboreru sanaŋgaru go ropenimiŋ. \v 14 Anuture Moroji ŋiŋigo qotiŋgaru oga yabeko gogobi, yoŋoji sosowo Anuture odumadepu fukegobi. \p \v 15 Gemokaku yoŋoji ŋiŋigo boburo yabebi gburugburu yabeko kiŋaŋqoqo omaine fukeru gogobiyoŋ, ŋoŋo gemo oŋuine oi mo matayoŋ, Moro Tiriine oi biŋe qoqo eku gogobi. Ore eru ŋoŋo moke jikigaru kokoi paio egu goinebi. Moro Tiriine iŋoji qowirie ŋabeme Anuture odumadepu fukegobi. Moro oiji boburo nobeko Anuture “Aba\f + \fr 8.15 \ft Aba oi Arameik buŋoo mama.\f* Mama!” oŋgaegobeneŋ.\x * \xo 8.15 \xt Mak 14.36; Gal 4.6\x* \v 16 Anuture odumadepu fukegobeneŋ, buŋo oi Moro Tiriineji iŋoyoŋe noŋunde iiruke qotikeru moko kitiŋgaku miegobire. \p \v 17 Anuture odumadepu fukegobeneŋ ine, iŋoji iŋoyoŋunde ŋiŋigopuine noŋunde ore seŋgiŋbaŋgiŋ bomogako pega, oi oŋuakoŋ raugakimiŋ. Anutuji Kristore ya bomogako pega, oi oŋuakoŋ Kristore qaŋaŋgo dimaku raugakimiŋ. Kristoke moko joiserereŋ maneegobeneŋ ine, oŋuakoŋ Kristore kuririquraŋineo roperu iŋoke moko tamaeru gokimiŋ. Oŋu.\x * \xo 8.17 \xt Gal 4.5-7\x* \s1 Gogo kuririquraŋinekeo roperu gokimiŋ. \p \v 18 Damaŋ yoo joiserereŋ maneru gogobeneŋ, oiji gogo wakiqoqoine fukega. Jiki Kristore kuririquraŋgo roperu tamaeru seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ, oiji gogo ropekiine kuririineke fukeiŋ. Gogo yoyoka oi mobemobe eru osoekimiŋ ore so mata. Oŋu manesugo. \v 19 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoji odigaru Kristoji wareru Anuture odumadepu bomukuru yaduko kuririquraŋ fuke yareiŋ ore aŋi sogo maneegobi. \p \v 20 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeyayoŋ, yoŋoji goku komeru mataenimiŋ. Yoŋoyaŋunde aŋire so matayoŋ, Anutuji iŋoyoŋunde aŋire so oŋu burugaya. Ya sosowo mataenimiŋyoŋ, jibu oori yareme seŋgiŋbaŋgiŋ iŋi fukeiŋgo odigaegobi:\x * \xo 8.20 \xt Jen 3.17-19\x* \v 21 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoji oŋuakoŋ yoore eru odigaegobi: Anutuji oi oŋuakoŋ wuwunuŋ gogore nigiŋgone pirue yareme so komeru goregaru mataenimiŋyoŋ, Anuture odumade oŋuine ŋeririkeru kuririquraŋyaŋuŋke tamaeru pe ropenimiŋ. \p \v 22 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoji sosowo moko nakafe poreru odumade rorore goji kiyabeega, oŋuine maneru pe waperu damaŋ yoo oŋuakoŋ eegobi, oi manegobeneŋ. \v 23 Anutuji joma eru ya sosowo bofukeme pegobi, yoŋoreone matayoŋ, Anuture bobosu fukebeneŋ Moroine Tiriine yauŋ noreko gogobeneŋ, noŋuŋ oŋuakoŋ maŋnoŋunji nakafe poreru goegobeneŋ. Anutuji oga nobeko odumadepu fuŋine mo fukekimiŋgo odigaru goku nakafe eegobeneŋ. Oga noberu duenoŋuŋ bako sakinoŋuŋ fuŋine mo raugaru Sombuŋgo roperu fiaiŋgo ore aŋi sogo maneru gogobeneŋ.\x * \xo 8.23 \xt 2 Kor 5.2-4\x* \p \v 24 Oŋuine qowiriekimiŋ ore oori eru maŋnoŋuŋ kerisieru Sombunde biŋe fukekimiŋ. Ya fukeiŋ ore oori eegobeneŋ, ore foriine fukeko ŋonebeneŋ oorinoŋuŋ oŋuine oiji tariiŋ. Moji yare foriine fukeko ŋoneru ore ooriine oi so jikigaru eru odigaega. Oi mata. \v 25 Yare foriji so fukeko ŋoneegobeneŋ, ore oori egobeneŋ ine, oi yameŋ keku fukeiŋgo odigabeneŋ maŋnoŋuŋ so wakiega. \p \v 26 Oŋuakoŋ wiriebeneŋ Moro Tiriineji bapi nobeega. Uruŋu oŋga wosikabeŋ sagana, oi so manegobeneŋyoŋ, Moro Tiriineji iŋoyoŋe oŋgawowosi gionoŋuŋgo bapi noberu noŋunde ore eru oŋga wosigaru buŋo miine totogo mimire so matayoŋ, nakafe paiineo saŋugo miega. \v 27 Saŋugo miku Anuture aŋire so ŋiŋigo gbagbataeŋine noŋunde eru oŋga wosiega. Anutuji ŋiŋigo maŋnoŋuŋ ŋoneru osoeega, iŋoji afagaru Moro Tiriinere maŋ mamane maneega. \p \v 28 Anutuji oŋgawowosiine maneru yareya sosowo siŋaŋ gako ore qoqodure foriineji iŋoyoŋunde ogopuji fianimiŋgo fukeega. Oi manegobeneŋ. Foriine oiji ŋiŋigo munaŋqoqo buruinere so oŋga yareko manjoko eteegobi, oi oŋu me oŋu bapi yabeega. \v 29 Anuture burure fuŋne oi iŋi: Iŋoyoŋunde Madeineji maŋkekerisie ogo boakoŋ noŋunde botugo mine ba noreiŋgo maneega. Ore eru ronekoŋ buru rua noreko kamasinoŋunji Madeinere so fukekimiŋgo maneya. Ore eru ŋiŋigo ronekoŋ mane noreya, niŋo oŋuakoŋ fukekimiŋ ore miku roosoe nobeya. \v 30 Ronekoŋ miku roosoe nobeya, noŋuŋ oŋuakoŋ oŋga noreya. Oŋga noreya, noŋunde buŋo oŋuakoŋ mitarime posikebeŋ. Posikebeŋ, noŋunde oŋuakoŋ kadi bataniŋgako iŋoyoŋunde kuririquraŋineo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ. Oŋu. \s1 Anuture manjokore mimiteŋ kiki. \p \v 31 Buŋo oi maneru ore uruŋu minobeŋ? Anutuji sa kipe noberu mobenoŋuŋgo goga ine, moji qomuku norena? \v 32 Anutuji iŋoyoŋunde Made oŋuakoŋ so sabareyayoŋ, oi mitarime gogoine sosowo noŋunde eru kisiŋgaya. Oi kisiŋgako Anutuji iŋoke yauŋ wakimiine goine sosowo oi oŋuakoŋ afagaru noreiŋ. \p \v 33 Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe noberu buŋonoŋuŋ mitarime posikeegobeneŋ, ore eru moji buŋo koroineo rua nobena? \v 34 Kristo Yesuji komeko Anutuji moke bogboreme Sombuŋgo roperu Anuture me furoineo ŋeku jikigaru noŋunde eru oŋga wosiega. Ore eru moji mo buŋonoŋuŋ osoeru misi korugo rakakimiŋ ore mitari noreiŋgo embimbiŋgaiŋ. \p \v 35 Kristore manjoko maŋineo gobeneŋ moji oone boroiŋga nobeko wakinobeŋ? Suroŋqoqo enorekabi koŋkoŋ manenobeŋyoŋ, Kristore manjokogone soine so wakikimiŋ. Kekesuesue enorenobuŋyoŋ, oone soine so wakikimiŋ. Roro bofukenobeŋ me kambaŋ sokinoŋunji mataeme gonobeŋ, soine so wakikimiŋ. Egu komekiminde kokoi paio gonobeŋ me jigo qabi rosi fukenayoŋ, soine so wakikimiŋ. \v 36 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Gore tinare eru kae fufurere akoŋ fuŋgaru nobebi komekimiŋgo manebi ragu kae ubu eega. Lama yaberu noegobi, oŋuine akoŋ niŋore manesuegobi.”\x * \xo 8.36 \xt Kiki 44.22\x* \m \v 37 Buŋo ore so enorenobuŋyoŋ, Kristoji manjokoine barariŋga nobeko manebeŋ, iŋoji kitiŋ nobeko yobiŋ sosowo oo gbiŋ eru kokoriaŋ eru gokimiŋ. \v 38 Ya moji Kristore manjokoineone boroiŋ nobeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oi foriine yobu mane mukugo. Komeji me gogore yaine moji boroiŋ nobeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Sombuŋ mimerereŋ me gemokaku yoŋoji damaŋ yoo me jiki niŋo boroiŋ nobenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Apa ŋaso ŋonemeqoti usuŋyaŋuŋke yoŋoji oi embimbiŋganimiŋ. \p \v 39 Paibere paibe me yukire yukuineo gogobi, yoŋoji boroiŋ nobenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Anutuji yareya goine mo bofukeme pegobi, yoŋoji oŋuakoŋ Anuture manjoko oone boroiŋ nobenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Anuture manjoko oiji Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋ iŋoreo fukeko barariŋga noreme oi manegobeneŋ. Oŋu. \c 9 \s1 Anutuji aŋiinere so Israel roosoe yabeya. \p \v 1 Nonji Kristoke qakatoru dimaku buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu mo mibemiŋ. Moro Tiriinere buŋore kaje ruabe buŋone kitiŋgaku misanaŋgaru maŋneo saŋu enareko iŋi maneru migo: \v 2 Nonji Juda ŋiŋigo goine yoŋore beusembe bubuji nuko maŋneo joiserereŋ yasogo tatariine tomiri iŋi ore maneego: \p \v 3 Yoŋoji noke moreŋ sakiji Israel kufufuŋ moakoŋ fukego-beneŋyoŋ, maŋyaŋunji Kristoke so qakatoru kosa gogobi. Nonji Israel ogopuneji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋgo jogbasasanaŋ eego. Anutuji yoŋore buŋoyaŋuŋ osoeko nake yoŋore tifeyaŋuŋ fukebe geoine bokirieru nonde paio iŋi ropeiŋgo manego: Iŋoji noŋ Kristo iŋoreone boroiŋ nuko misi korure biŋe fukeiŋgo manego. \p \v 4 Yoŋoji Israel kubu maŋineo gobi Anutuji oga yabeme biŋeine fukegobi. Anuture tinabiŋe osigaru kuririyaŋuŋke fukegobi. Anutuji yoŋoke seŋgiŋbaŋgiŋ fukeniminde jojofo raŋgbaŋine eru gariine eru Kadi buŋo yareya. Ore eru boji soriŋgo roperu Anuture ohowe baku miteŋ gaegobi. Anutuji mifiaine saueinde buŋo kipeya, ore foriineji fukeiŋgo odigaegobi.\x * \xo 9.4 \xt Eks 9.4\x* \v 5 Yoŋoji miminenoŋuŋ Abrahamde osigidapu yoŋore ŋaso madepuyaŋuŋ gogobi. Kristoji yoŋoreone moreŋ saki fu roru ŋi fukeya. Kristoji Anutunoŋuŋ fukeru ya sosowo siŋaŋ gako tinaine damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori. \p \v 6 Oŋuine gogobiyoŋ, Israel kufufuŋgone fukeru saueru gogobeneŋ, noŋuŋ sosowo jibu Israel ŋiŋigo foriine so fukegobeneŋ. Ore eru Anuture buŋoji tiriko usuŋineji wawakiine fukeega me? Oŋu minobeŋ, oi buŋo foriine mata. \v 7 Abrahamde osigidapu yoŋoreone fukegobeneŋ ore eru sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji Abrahamde iŋi ojiya, “Aisakre ŋaso madepuji goreo jikigaru tinago osigaru go ropenimiŋ.”\x * \xo 9.7 \xt Jen 21.12\x* \p \v 8 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Abrahamde osigidapu moreŋ ŋiŋigo mosiji odumade fukeegobeneŋ, sosowo noŋuŋ Anuture odumadepu so fukegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Anutuji buŋo kipeme pega ore so fukebeŋ, Anutuji niŋo maneru noreko Abrahamde osigidapu foriine fukegobeneŋ. \v 9 Jojofo buŋo oiji Abrahamdeo iŋi wareko maneya, “Gosa moakoŋ tariko oo moke wareru ŋone gube Saraji madeineke fukeiŋ.”\x * \xo 9.9 \xt Jen 18.10\x* \p \v 10 Buŋo oŋu maneko iŋoreo oi fukeyayoŋ, oo so tariya. Iŋore ŋadio Rebekare oŋuakoŋ Anuture buŋore so fukeya. Apanoŋuŋ Aisak iŋoji ŋonuŋine iŋo kua oteko madeyokayakuŋ gbogbodo fukebu. \v 11 Gbogbodo yokoji beu maŋineo ŋeku so fukeru ya fiine me sembene mo so ebu, Anutuji damaŋ oo made yokoreone mo iŋoyoŋunde roosoeya. Iŋoyoŋunde mamane buruji sanaŋgaru foriineke fuke foreiŋ ore eru gboine roosoeya. \p \v 12 Iŋoyoŋunde maŋ aŋiji foriineke fukeiŋ ore eru Rebeka iŋi ojiya, “Kakaineji gboinere kiŋaŋqoqo fukeru mea rurumaŋgo goiŋ.” Anutuji oŋu ojiru eeboboyakuŋ eenobu ore so oi so osoe yapeyayoŋ, iŋoyoŋunde aŋiine akoŋ boyoberu gboine oŋga teme kakainere soguine fukeya.\x * \xo 9.12 \xt Jen 25.23\x* \v 13 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Jeikob maŋneji manjoko eteru goboŋyoŋ, Esau (Iso) oi use teru rosi eteru goboŋ.”\x * \xo 9.13 \xt Mal 1.2-3\x* \p \v 14 Buŋo ore uruŋu minobeŋ? Anutuji poretiŋ so fukega me? Oŋuine mata yobu! \v 15 Anutuji Mosesre buŋo iŋi ojiko pega, “Nonji nake aŋine boyoberu mo wamo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ etebemiŋgo manego, oi ŋonemaiŋ eteego. Mo wamore beusembe etebemiŋgo migo, iŋore oi beusembe maneego.”\x * \xo 9.15 \xt Eks 33.19\x* \v 16 Buŋo ore eru moreŋ ŋiji Anutu so siŋaŋ gaegayoŋ, yare aŋiine maneru eiŋgo esoigaru bibienayoŋ, oi jibu Anutu so odureiŋ. Anutu iŋoyoŋe yauŋmoririre so ya sosowo siŋaŋ gako iŋore meo pega. \p \v 17 Anutuji farao kiŋ buŋo ojiko Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Nake biŋerorone misauebi moreŋ sosowo sagaiŋgo manego. Oŋu maneru usuŋne barariŋga yarebe totogo fukeiŋgo bapakare gube goji fukemeŋ. Fukeru goku kiso enareku gokande gbiŋ egareboŋ.”\x * \xo 9.17 \xt Eks 9.16\x* \v 18 Buŋo ore so Anutuji iŋoyoŋunde aŋi boyoberu mo ŋoneru emboŋ eru ŋonemaiŋ eteiŋgo manega, oi ŋonemaiŋ oteeiŋ eru more maŋ kebojigabeminde manega, oi kebojigame qoqomuku fukeeiŋ. Oŋu. \s1 Anuture yombeŋ eru ŋonemaiŋ \p \v 19 Ŋoŋoreone moji nonde iŋi mina, “Oŋu fukeme sosowo noŋuŋ Anuture maŋ aŋi kiso etekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Oŋu fukeko Anutuji wamore jikigaru minoreega?” \v 20 Moji oŋu minayoŋ, moreŋ ŋi go wamo fukeru Anutu kiso eru kekepari etena? Mequranji iŋoyoŋunde bobofuke Rau iŋi soine so miteiŋ, “Go wamore kamasi yo oŋuine bofuke naremeŋ?”\x * \xo 9.20 \xt Ais 29.16; 45.9\x* \v 21 Dero bobo ŋiji iŋoyoŋunde usuŋ paio aŋiinere so afe kerisieru roosoeru afe moakoŋ oone gbakeŋ furuine furuine baega. Goine damaŋ so roru gio oteegobeneŋ eru goine kuririyaŋuŋke oi jeri damaŋineo akoŋ gio oteegobeneŋ. \p \v 22 Anutu bobofuke Raunoŋunji oŋuine akoŋ enoreega. Iŋoji yombeŋine ŋiŋigo noduko usuŋine ŋoneru manekimiŋ ore maneega. Oŋu maneru maŋine rigaŋgame rosiineji ŋiŋigo goine yoŋore paio ropeko jaueru ketotie yabeiŋgo eru goya. Oi jibu geoine pipa akoŋ so bokirie yareyayoŋ, yoŋore eru joiserereŋ kokoine mane karieru maŋyaŋuŋ kerisieniminde odigaru goya. \p \v 23 Oŋuine akoŋ yauŋmoririine barariŋga yareko boakoŋ yobu fukeiŋgo maneega. Oŋu maneru ŋiŋigo kuririine raugakimiŋ ore roosoe nobeya, noŋuŋ ŋone noberu emboŋ nobeme kuririineke tamaegobeneŋ. \v 24 Noŋuŋ oŋuakoŋ oŋuine fukekimiŋ ore oŋga noreya. Juda ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, kotu kantriine kantriine oi oŋuakoŋ oŋuine fukenimiŋ ore oŋga ŋareya. \v 25 Anutuji ore buŋoine miko kajeqouŋ ŋi Hosea iŋore quraŋgo iŋi pega, \q1 “Ŋiŋigo nakene kufufuŋpu so fukeru gobuŋ, nonji oi oŋga yarebe nakene kufufuŋ fukenimiŋ. Goineji nakene wombuŋ ogopu so gobuŋ, yoŋore ‘Nake wombuŋ ogopune,’ oŋu miku gobemiŋ.\x * \xo 9.25 \xt Hos 2.23\x* \q1 \v 26 Nonji moreŋ more ŋiŋigo yoŋore iŋi miku goboŋ, \q1 ‘Ŋoŋo nake kufufuŋpune so gogobi.’ Oŋu miku goboŋyoŋ, oi moreŋyaŋuŋgo oone oŋga yareru tinayaŋuŋ iŋi mibemiŋ: Ŋoŋo Anutu gogo Rauinere odumadepu fukegobi. Qaqotiŋ oŋuine fukeiŋ.”\x * \xo 9.26 \xt Hos 1.10\x* \m \v 27 Aisaiaji oŋuakoŋ Israel kufufuŋ niŋore eru iŋi kuyoku miya, “Israel ŋiŋigo jarenoŋuŋ koe mageŋ ore so fukena ine, oi jibu niŋoreone afaineji maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ munaŋ qa noreiŋ. \v 28 Ofonji moreŋine moreŋine sosowo noŋunde buŋo afaine osoeru mitariku geoine sosowo bokirie nore foreiŋ.”\x * \xo 9.28 \xt Ais 10.22-23\x* \p \v 29 Aisaiaji oŋu miku ronekoŋ buŋo mo miya, ore foriineji niŋoreo iŋi fukega, “Ofoŋ usuŋ sosowore Raunoŋunji osigidapunoŋuŋ goine so ŋone yaberu emboŋ eru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ ine, moreŋnoŋunji Sodom oŋuine kerisieme rakame misi jana. Niŋoji Gomora ŋiŋigo oŋuine sibiriganobuŋ. Anutuji oŋuine enorena.” Oŋu miya.\x * \xo 9.29 \xt Ais 1.9\x* \s1 Israel boakoŋ yobuji Anutu qoqomuku eteebi. \p \v 30 Ore eru uruŋu minobeŋ? Kantri goineji Anuture jiŋoo posiine fukekiminde gio so yameŋ keku babuŋ, yoŋoji Anuture jiŋoo posikegobi. Maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabi ore eru buŋoyaŋuŋ mitarime posiine fukeru gogobi. \v 31 Oŋu gogobiyoŋ, Israel niŋoji posiine fukekiminde Kadi buŋo boyobekimiŋ ore yameŋ keku go waperu oi jibu Anuture jiŋoo so posikebeŋ. \p \v 32 Ore fuŋine oi iŋi: Yoŋoyoŋe akoŋ esoiku eebobo poretiŋ eku oŋuine oiji posiine fukekimiŋ ore yameŋ keku Yesu so manesiŋ gabuŋ. Iŋoji ko sanaŋ qaŋqaŋine oŋuine fukega, iŋoreo odetataŋgaru yabeko quŋgaru ŋadi gabuŋ. Ore eru posiine so fukebuŋ. \v 33 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Ŋoneniŋ, Anutu nonji aeŋ ko mo Zaion tukuo Israel kubu maŋyaŋuŋgo saribe yoŋoji oo odetataŋgaru wakiru yabeko ŋadi gaenimiŋ. Moji ŋi yoine sanaŋ qaŋqaŋine oi manesiŋ gateiŋ, iŋoji damaŋ mogo iŋore dimaku mimigaŋgaŋ so bofukeiŋ.” Oŋu.\x * \xo 9.33 \xt Ais 28.16\x* \c 10 \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, nonji nakene Juda kufufuŋpune maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore aŋine sogo maneego. Anutuji munaŋ qa yareiŋ ore maŋne qojugaru yoŋore eru Anutu oŋga wosiego. \v 2 Yoŋore fuŋneji iŋi pega: Yoŋoji Anuture manjo eegobiyoŋ, oi qaqouma paio eegobi. Yoŋore buŋo oŋu kitiŋgaku migo. \p \v 3 Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikegobeneŋ, ore fuŋine so mane mukuku yoŋoyoŋe akoŋ esoigaru posiine fukekimiŋgo yameŋ keegobi. Oŋu eru Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore miega, buŋo ore rurumaŋgo so raru quŋgaru mo kosa gogobi. \v 4 Kristoji iŋoyoŋe akoŋ Kadi buŋo boyobe foreya. Niŋo goineji oi embimbiŋgaru Kristo manesiŋ garu maŋnoŋuŋ kerisiegobeneŋ, oŋu Kristore eru Anuture jiŋoo posikegobeneŋ. Oŋu. \s1 Anutuji noŋuŋ sosowo munaŋ qa noreiŋgo manega. \p \v 5 Mosesji Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukekiminde buŋo oi iŋi quraŋgame pega, “Kadi buŋo boyobe foreiŋ, iŋoji ore eru gogo sanaŋine bofukeiŋ.”\x * \xo 10.5 \xt Lew 18.5\x* \v 6 Buŋo oŋu pegayoŋ, maŋnoŋuŋ kerisieru manesiŋ gakabeneŋ Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikeegobeneŋ, Mosesji ore eru buŋo iŋi miko pega, “Maŋgoo iŋi manesuku egu mimiŋ: Ŋi moji Sombuŋ kaeo ropena?” Ŋiŋigoji oi Kristo ogagaru wakiiŋ ore kosa mibuŋ.\x * \xo 10.6 \xt Dut 30.12-14\x* \v 7 Me “Ŋi moji kome kaere dikiineo rakana?” Ŋiŋigoji oi Kristo ogagaru komegone pakereiŋ ore kosa mibuŋ. \p \v 8 Oŋu miku jikigaru iŋi miya, “Biŋe buŋo oi jorigo matayoŋ, gore migoo eru maŋgoo pega.” Biŋe buŋo oi manesiŋ ganimiŋ ore pega. Niŋoji buŋo oiji ŋiŋigo maŋ bapakare yareru iŋi mitaniŋga ŋareegobeneŋ: \v 9 Anutuji Yesu bogboreme komegone pakereya. Goji buŋo oi maŋ wombuŋgoji manesiŋ garu mi bibigoji “Yesuji Ofoŋne fukega,” oŋu mifukege ine, iŋo munaŋ qa gareko qowiriemiŋ. \p \v 10 Go maŋ wombuŋgoji Biŋe buŋo manesiŋ gande Anutuji buŋogo mitarime posikemiŋ eru mi bibigoji Yesu mifukende munaŋ qa gareko qowiriemiŋ. \p \v 11 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi mibi pega, “Moji oi manesiŋ gaiŋ, iŋoji mimiine so maneiŋ.”\x * \xo 10.11 \xt Ais 28.16\x* \v 12 Anutuji Juda ŋiŋigo so ŋone aŋi eyareku kantri goine so sure yabeega. Ofoŋ moakoŋ iŋoji sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru so moakoŋgo osoe nobeega. Ŋiŋigo oi oŋga wosiegobeneŋ, noŋuŋ sosowo mifiaine boakoŋ yobu noreega. \p \v 13 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Ŋiŋigo uri yoŋoji Ofonde tina oŋga wosinimiŋ, iŋoji oi sosowo munaŋ qa yareko qowirienimiŋ.”\x * \xo 10.13 \xt Joel 2.32\x* \p \v 14 Ŋiŋigoji Ofoŋ so manesiŋ gaku iŋore tina oi uruŋu oŋga wosinobuŋ? Iŋore fuŋne so mikabi manebuŋ, oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? Moji Biŋe buŋo so mitaniŋgaiŋ ine, yoŋoji oi uruŋu manenobuŋ? \v 15 Ŋiŋigo mo Biŋe buŋore so sorekimiŋ ine, iŋoji uruŋu raru oi mitaniŋgana? Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo Biŋe buŋo fiine roru wareegobi, yoŋore kadi fonuŋyaŋuŋ manebeneŋ aŋiine yobu fukega.”\x * \xo 10.15 \xt Ais 52.7\x* \p \v 16 Oŋu quraŋgabi pegayoŋ, nonde Israel kufufuŋ foriine yoŋoji Bobiaŋ Biŋe so reŋgaru gogobi. Ore buŋoine oi kajeqouŋ ŋi Aisaiaji iŋi nojime pega, “O Ofoŋ, niŋo Biŋe buŋo misauebeneŋ moji maŋine kerisieru oi manesiŋ ganameŋ?”\x * \xo 10.16 \xt Ais 53.1\x* \v 17 Buŋo ore so Kristore buŋo misauebeneŋ kajeyaŋuŋgo rakako manebi mamanesiŋyaŋunji oŋu fukeiŋ. \p \v 18 Mamanesiŋ oŋu fukeiŋyoŋ, iŋi weu ŋarego: Biŋe buŋo oiji Juda yoŋore kajego so rakako manebuŋ me? Mata, oi manebuŋ. Ore buŋo oi iŋi mibi Biŋe Quraŋgo pega, \q1 “Buŋo mibi buŋoyaŋunji oi ra wareru moreŋ sosowo sagaya. Oi moreŋine moreŋine paibe yukube mobemobe oo manebuŋ.”\x * \xo 10.18 \xt Kiki 19.4\x* \m \v 19 Buŋo ore so Biŋe buŋo oi manebuŋyoŋ, moke jikigaru iŋi weu ŋarego: Israel ŋiŋigoji oi mane taniŋgabuŋ me mata? Mosesji ronekoŋ buŋo iŋi miya, \q1 “Ŋiŋigo kufufuŋ maŋkekerisiere fori tomiri nonji oi muŋaŋ qa yarebe ŋoŋore maŋyaŋuŋgo ore eru manetiqotike fukeiŋ. Kotu kubu qaqouma gogobi, yoŋoji ŋoŋo ŋadurebi mosi oiji Juda ŋoŋore maŋ bapakarebe maŋ-ŋaŋuŋ rigaŋgame maŋ-ŋaŋunji pakereiŋ.”\x * \xo 10.19 \xt Dut 32.21\x* \m \v 20 Aisaiaji sanaŋgaru dimaku iŋi miko pega, \q1 “Ŋiŋigo noŋ so baa nuru kosa gobuŋ, yoŋoji noŋ bofuke nubuŋ. \q1 Ŋiŋigo nonde fuŋnere so weuku gobuŋ, nonji fuŋne oi yoŋore barariŋga yarebe ŋoneru manebuŋ.”\x * \xo 10.20 \xt Ais 65.1\x* \m \v 21 Yoŋore oŋu miyayoŋ, Israel niŋore buŋo iŋi nojime pega, “Una so kae fufurere akoŋ fuŋgaru qoqomuku kufufuŋ kajeboji fukeegobi, ŋoŋo nondeo warenimiŋ ore oŋga ŋaberu mewori qaku gobe kae ubu eega.” Oŋu.\x * \xo 10.21 \xt Ais 65.2\x* \c 11 \s1 Israel maŋineo maŋkekerisie kubu mendaine pega. \p \v 1 Ore eru iŋi weugo: Anutuji iŋoyoŋunde kufufuŋ ŋadi nobeya me mata? Oi mata yobu! Nonji oŋuakoŋ Abrahamde osigida mo fukego. Nake Israel kufufunde kubu tinaine Benjamin iŋore maŋgo gogo.\x * \xo 11.1 \xt Fil 3.5\x* \v 2 Anutuji ronekoŋ iŋoyoŋunde kufufuŋ roosoe nobeya, niŋo so ŋadi nobeko gogobeneŋ. Kajeqouŋ ŋi Elaijare (Eliare) binaŋ oi Biŋe Quraŋgo quraŋgabi pega. Iŋoji Anuture jiŋoo Israel ŋiŋigo miyareru oŋga wosiya, ŋoŋo buŋo mobeine oi manegobi me mata? Buŋo oi iŋi, \v 3 “O Ofoŋ, yoŋoji gore kajeqouŋ ŋiŋigopu yabebi komebi gore boji ririga alataine alataine ketoqototiebuŋ. Noŋ moakoŋ boke nubi gobe kamieru rubaru nuiŋgo jauegobi.”\x * \xo 11.3 \xt 1 Kiŋ 19.10, 14\x* \p \v 4 Oŋu miyayoŋ, Anutuji oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “Go gake akoŋ so gogeyoŋ, nonji ŋi 7,000 oŋuakoŋ sa kipe yabebe nakene biŋe fukeru nemu ikoine Bal oi so dikanji ke teru goke jikigaru gogobi.”\x * \xo 11.4 \xt 1 Kiŋ 19.18\x* \v 5 Buŋo ore so damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture kubu mendaine pega. Anutuji yauŋmoririinere so ŋiŋigo afaine roosoe nobeko gogobeneŋ. \p \v 6 Yauŋmoririineji oi maŋgo eteko roosoe nobeya. Niŋo eebobo fiine eba eku gonobeŋ, ore eru so roosoe nobeya. Moreŋ ŋiŋigo eebobonoŋunji maŋgo eteko roosoe nobena ine, iŋore yauŋmoririji ya omaine fukena. \p \v 7 Ore eru uruŋu minobeŋ? Israel kufufunji posiine fukekimiŋgo yameŋ keku gobuŋyoŋ, posikekiminde fuŋne oi so bofukebuŋ. Yoŋoji matayoŋ, Anutuji kubu mendaine roosoe nobeya, niŋoji yauŋine oi bofukeru posiine fukebeŋ. Goineji mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kejigame omaine kosa gogobi. \v 8 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Kubanjiŋojiŋo gobi Anutuji gemo so kipeme maŋyaŋuŋgo rakame komiine fukebuŋ. Ya ŋoneru fuŋine egu ŋone mukunimiŋ ore jiŋoyaŋuŋ bokobeko dabu eya. Buŋo kajeyaŋunji maneru egu mane taniŋganimiŋ ore oi kejigaya. Oŋu mutu go waperu damaŋ yoo oŋuakoŋ mo kosa gogobi.”\x * \xo 11.8 \xt Dut 29.4; Ais 29.10\x* \v 9 Kiŋ Deiwidji ore buŋoine iŋi miko pega, \q1 “O Anutu, yoŋoji jebe rigaru ruaru noku kosa jerieegobi. Oo bofuke ŋone yaberu agiburaŋyaŋunde ore bitiŋ rua yareigoŋ. \q1 Yoŋoyaŋunde ŋeŋeo odetataŋgaru waki yabeko geoine bokirie yabende joiserereŋ maneinebi.\x * \xo 11.9 \xt Kiki 69.22-23\x* \q1 \v 10 O Anutu, go jiŋoyaŋuŋ bokobende piku ŋoneiŋgo embimbiŋganimiŋ. \q1 Go geoine bokirie yabende paiyaŋuŋgo roperu yobiŋgame jijiki daberu goinebi.” \m Deiwidji oŋu oŋga wosiya. \s1 Kotu kantri yoŋoji Anuture yo foriine fukebuŋ. \p \v 11 Jikigaru iŋi weugo: Juda kufufuŋ foriine yoŋoji odetataŋgaru waki yabeko maŋyaŋunji kejigame fianiminde embimbiŋganimiŋ me mata? Oi so embimbiŋganimiŋ! Waki yabeya, oiji Anutu mane mukuinde aŋi sogo manenimiŋ ore fukeya. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi odureru waki yabeko kotu kantri yoŋoji tifeyaŋuŋ fukeru maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture biŋe fukebuŋ. Oŋu fukebuŋ, oiji maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeiŋ ore eru oŋu fukeya. \p \v 12 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi ririru waki yabeko ore eru kotu moreŋine moreŋine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne bofukebuŋ. Oi bofukeru maŋyaŋuŋ kerisieru mifia maŋineo gogobiyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji mutu goku Anuture jiŋoo so sagagobi. Jiki Juda yoŋoji oŋuakoŋ sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ. Oŋu fukeko Anuture mifiaji saueru boakoŋ yobu totogo fukeiŋ. \p \v 13 Nonji buŋone yo Juda ŋoŋore matayoŋ, kotu kantri kufufuŋ ŋoŋore migo. Nonji kotu kantri ŋoŋore sosore ŋi aposol fukego ore “Gione tinabiŋeineke fukega,” miku oŋu manesugo. \v 14 Gione oi babe foriine fukeko maŋ-ŋaŋuŋ kerisieegobi, nakene Israel kufufuŋpuneji ore sunduine manenimiŋgo yameŋ keku aŋi sogo maneego. Biŋe buŋo oiji moakoŋ moakoŋ yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeko kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareiŋ. Gione tinabiŋeineke oi ore eru kotu kantri ŋoŋore botugo baego. \p \v 15 Anutuji Juda kubu ŋadi nobeko ore foriineji iŋi fukeya: Kotu kantriine kantriine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo fukebi Anutuji furiŋaŋuŋ baku oga ŋabeme ogopuine fukebuŋ. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareru mane sabareku oga yabeiŋ, ore foriineji oi komegone gboreru goku sanaŋganimiŋ so fukeiŋ. \p \v 16 Gosa bobosu gariineo uqo Anuture osoeru ruaru jeri ebeneŋ gbagbataeŋine fukega ine, giore uqo munjaŋ sosowo oi oŋuakoŋ gbagbataeŋine fukega. Yo goduineji tiriine fukega ine, tieŋineji oŋuakoŋ tiriine fukegobi. \v 17 Juda kubu oi Anutu iŋoyoŋere oliwe yo fukega. Anutuji iŋoyoŋere oliwe yo oi foriine yobu roru tieŋine goine ketigame wakibuŋ eru gomende oliwe yo tieŋine roru wareru botuyaŋuŋgo ruame jikigaru sogueegobi. Kantri goine ŋoŋo gomende oliwe yo oŋu so fukegobiyoŋ, Anutuji jibu oga ŋabeme damaŋ yoo yo tieŋine fuŋine mo yoŋore botugo goku sanaŋgaegobi. Ŋoŋo Juda kubure oliwe yo goduineone uqo obuine poreru noku sogueegobi. \p \v 18 Ŋoŋo Juda niŋoke dimagobiyoŋ, jibu Juda nodureru sakiŋaŋuŋ egu ba ropenimiŋ. Sakiŋaŋuŋ ba ropenobuŋ ine, buŋo yo maneinebi: Kantri goine ŋoŋo yo tieŋine akoŋ oŋuine fukegobi. Ŋoŋo godunoŋuŋ so osigaegobiyoŋ, niŋore yo goduineji oi osi ŋabeme dimagobi. \p \v 19 Buŋo iŋi minobuŋ, “Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde yo botuineo rua nobeiŋ ore eru yo tieŋine oi ketigame wakiko sawaine fukeya.” \v 20 Buŋo oi foriine. Anutuji Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru manesiŋ gabuŋ ore eru keti yabeko wakibuŋyoŋ, ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋgo odesiŋgaru qiŋ keru dimagobi. Oŋu dimaku jauba-iriŋbiriŋ so fukeru sakipepe eru goinebiyoŋ, iŋi egu waki ŋabeiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi: \v 21 Anutuji iŋoyoŋere yoinere tieŋ foriine so ŋone yabe emboŋ eru Juda kufufuŋ keti yabeya ine, ŋoŋo oi “Soine ŋone nobe emboŋ eiŋ,” oŋu egu minimiŋ. Omaine oŋuine manesuku kosa egu goinebi. \v 22 Ore eru kotu kantri ŋoŋo Anuture fuŋne manesuku iŋi minimiŋ, “Juda ŋiŋigo kadi ririru waki yabeya, Anutuji ore geoine bokirieru fofori joineke eyareegayoŋ, noŋuŋ bobiaŋ Rauineke qakatoru dimabeneŋ bobiaŋ nobeega. Iŋoke so jikigaru dimakimiŋ ine, kantri goine niŋo oŋuakoŋ keti nobeme wakikimiŋ.” \p \v 23 Oŋu soine minimiŋyoŋ, Anutuji ŋiŋigo kadi riribuŋ, oi oŋuakoŋ soine sanaŋgaru yo botuineo moke jikiga yareiŋ. Ore eru Juda kufufuŋ yoŋoji qoqomukuyaŋuŋ bokeru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ine, oi soine Yesuke jikiga yareiŋ. \v 24 Anutuji ŋoŋo gomende oliwe yo oone keti ŋaberu ke sasarire kadi odureru oliwe yo fuŋine more botugo ruaru jikiga ŋareya. Kantri goine ŋoŋo oŋuine eyareya ine, ore eru iŋoyoŋunde yo tieŋine foriine Juda kufufuŋ foriine oi afagaru oga yaberu aŋiineo iŋoyoŋunde oliwe yore botugo rua yabeme moke jikiganimiŋ. Oŋu. \s1 Anutuji Israel sosowo ŋonemaiŋ noreiŋgo manega. \p \v 25 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgboroŋ paio kosa egu gonimiŋ ore buŋo sumuŋine mo barariŋga ŋarebe mane taniŋganimiŋgo manego. Buŋo oi iŋi: Mamane sembeneji Israel kufufunde mobe mo yoŋore maŋyaŋuŋ kejigame gogobiyoŋ, damaŋ tatariine tomiri qoqomuku so jikigaru gonimiŋ. Matayoŋ, rone kotu kantri yoŋoreone boakoŋ yobu yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture qorumaŋ maŋineo wapenimiŋ. Oŋu ebi Anutuji jareyaŋuŋ ŋoneko sagaiŋ, damaŋ oo Juda kufufuŋ niŋore qoqomuku damaŋnoŋunji tariko sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ. \v 26 Maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji Israel kufufuŋ sosowo munaŋ qa yareko qowirienimiŋ. Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Munaŋqoqo Rauineji oi Zaion tukuone fukeru Jeikob kubu niŋore eebobo wuwunuŋineke oi keririkeiŋ.\x * \xo 11.26 \xt Ais 59.20\x* \q1 \v 27 Anutu nonji agiburaŋyaŋuŋ keririkeru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ ore jojofo buruine oi yoŋoke ebe moko gokimiŋ.” \m Buŋo oŋu pega.\x * \xo 11.27 \xt Jer 31.33-34\x* \m \v 28 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji Bobiaŋ Biŋe ŋadi gaku Anuture rosipu fukebuŋ ore kantri goine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo Anuture ogopu fukegobi. Oŋu fukegobiyoŋ, Anutuji Israel fuŋgbodupunoŋuŋ roosoe yabeya ore Juda niŋoji jikigaru yoro ogopuine foriine yobu fukegobeneŋ. \v 29 Anutuji ŋiŋigo mo roosoe yaberu yauŋ yareega, buŋo oi moke maŋine kerisieme igokogaiŋ ore so mata. \v 30 Kotu kantri ŋoŋo oŋuakoŋ ronekoŋ Anuture mi so reŋgaru kosa gobuŋyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji qoqomuku fukebuŋ ore eru Anutuji ŋoŋo ŋonemaiŋ ŋareme qowiriebuŋ. \p \v 31 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji damaŋ yoo Anuture miqomukuru kosa go wapegobiyoŋ, ŋoŋoji qowiriebuŋ ore eru Anutuji Juda kufufuŋ niŋo oŋuakoŋ damaŋ yoo ŋonemaiŋ noreiŋgo manega. Kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru qowiriebi ore mosiineji maŋyaŋuŋ bapakareega, ore eru yoŋoji oŋuakoŋ afagaru maŋyaŋuŋ kerisieru ŋonemaiŋine biŋe qa yarenimiŋ. \p \v 32 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ Anutu qomukuru kosa gobeneŋ buŋo qoqomukunoŋuŋ bofukeru nigiŋ nobeya. Sosowo yobu ŋonemaiŋ noreiŋ ore eru niginji kipe nobeya. Oŋu. \s1 Anutu miteŋ garu owaowa kiki iŋi keegobeneŋ: \p \v 33 Anutu yauŋmoririinere rounji oi yasogo yobu fukega. Mamagore sia, mamaneine oi rarakaine tatariine tomiri. Maŋgboroŋineji nodureru ropekiine yobu fukega. Iŋoji buŋonoŋuŋ osoeru mitariega, niŋoji oi sosowo mitaniŋ forekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Gogonoŋunde kadi burugaega, ore fuŋine oi maneru osoeru bofuke forekimiŋgo so mata.\x * \xo 11.33 \xt Ais 55.8\x* \q1 \v 34 “Ofonde maŋ kiniŋinere buru oi ŋiŋigo sosowoji mane mukukimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ. Moji kajeqouŋ buŋo oteiŋ ore so mata.”\x * \xo 11.34 \xt Ais 40.13\x* \q1 \v 35 “Moreŋ ŋiŋigo yauŋ nareŋgareŋ eegobeneŋyoŋ, iŋoke oŋu ekimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ. \q1 Ya otebeneŋ tifeine so bokirie noreko soine sagaga. Ya mo jiki noreinde tife oteiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.”\x * \xo 11.35 \xt Job 41.11\x* \m \v 36 Oi yoore eru embimbiŋgaegobeneŋ: Iŋoji ya sosowore Rau fukeru fuŋqoduine fukega. Iŋoji ya sosowo maŋgo eteko fukeya. Oi iŋoyoŋunde kuriri bofukeiŋ ore eru fukeya. Ore eru noŋuŋ tinabiŋeine miteŋ gabeneŋ tatariine tomiri kuririineke pe roperu peiŋ. Buŋo oi foriine.\x * \xo 11.36 \xt 1 Kor 8.6\x* \c 12 \s1 Gogonoŋuŋ uruŋu gobeneŋ Anuture sagaiŋ? \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji oŋu ŋonemaiŋ noreya ore nonji maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: Ŋoŋo ŋonemaiŋine oi maŋ kiniŋaŋunji manesuku ore so tifeine bokirieru ohoweine baku miteŋ garu goinebi. Oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde saki fu oi Anuture kikitiŋ pesiŋ ruainebi. Oŋu ruanimiŋ ine, ŋoŋo gboreru gbagbataeŋine fukebi Anutuji pesiŋ-ŋaŋuŋ oi ŋoneme sagako aŋiine maneeiŋ. \p \v 2 Rone morende eebobo sembenere buru boyoberu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo oŋuine oi so jikigaru eku goinebi. Oŋu matayoŋ, maŋ mamaneŋaŋunji gboreko qowirieru goinebi. Oŋu goku Anutuji ŋoŋore aŋi uruŋu manega, oi baaru soine sanaŋgaru osoeru bofukenimiŋ. Oi bofukeru ore so eenimiŋ ine, kadi fiine boyobebi sagako kuririŋaŋuŋke fukeenimiŋ. \p \v 3 Jijibu kosa egu gonimiŋ ore buŋo mo mibemiŋ. Anutuji yauŋmoriri nareme ore paio dimaku sosowo ŋoŋore iŋi ŋajigo: Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋunde manekabi ropekiine so fukeiŋyoŋ, moakoŋ moakoŋ ŋoŋo poretiŋ ŋoŋo-ŋaŋe mane muku goinebi. Anutuji mamanesiŋ noreko ore foriine fukeega ore so ŋoŋo-ŋaŋe oosoe eru ore so buŋo miku goinebi. \p \v 4 Ore fuŋine oi iŋi: Saki funoŋunji moakoŋ fukegayoŋ, saki fu tifenoŋuŋ oi kokoine. Mobeine sosowo yoŋoji gio moakoŋ oŋuakoŋ so baegobi.\x * \xo 12.4 \xt 1 Kor 12.12\x* \v 5 Ore so maŋkekerisie ŋiŋigo noŋuŋ oŋuakoŋ kokoine gogobeneŋyoŋ, jibu Kristoke qakatoru dimaku saki fu oŋuine foriine moakoŋ fukegobeneŋ. Moakoŋ fukegobeneŋyoŋ, bubu niŋoji jikigaru eru moko gio babeneŋ sagako dimagobeneŋ. \p \v 6 Anutuji yauŋmoririine noreya ore so gio bobore mamane yauŋ furuine furuine raugaru gogobeneŋ. Moji kajeqouŋ giore mamane yauŋ biŋe qoqo ega ine, iŋoji oi gioo ruaeine. Mamanesiŋineji otesiŋgaega ore so gioo ruaru Anuture buŋo miku goine.\x * \xo 12.6 \xt 1 Kor 12.4-11\x* \v 7 More kiŋaŋqoqo giore mamane yauŋ oteya ine, ore so goine damaŋ so bapi yaberu goine. More qaqaji gio bainde mamane yauŋ oteya ine, iŋoji boseqosembe tomiri damaŋ so goine qaji yareru goine. \p \v 8 More maŋ kikitiŋ giore mamane yauŋ oteya ine, iŋoji damaŋ so yameŋ keku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru kitiŋ yaberu goine. Goineji yare basiqasi baku embimbiŋgabi more oi kitiŋ yabeinde mamane yauŋ oteya ine, iŋoji tuturiine tomiri damaŋ so kitiŋgaku bapi yaberu goine. More siŋaŋyayabe giore mamane yauŋ oteya ine, iŋoji qiŋ keru dimaku goine siŋaŋ yaberu goine. More manjijojoko giore mamane yauŋ oteya, iŋoji gio oi jeri paio baku goigoŋ. Oŋu. \s1 Manjokore kadi oi poretiŋ boyobeinebi. \p \v 9 Ŋoŋo kiko bokeru poretiŋ manjijojoko naduŋgaduŋ eku goinebi. Sembene misombeŋ baku ŋadi gaku goinebi. Oroinere eŋareme oo qakatoru goinebi. \v 10 Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oi waigo paiineo eyareku poretiŋ manjoko naduŋgaduŋ eku goinebi. Araŋ qoqo naduŋgaduŋ enimiŋgo yameŋ keegobi, oo aŋi sogo maneru mimiteŋ eru goinebi. \p \v 11 Maŋ-ŋaŋunji so gbaŋiru wirieiŋyoŋ, oŋga wosibi Moro Tiriineji dobe ŋabeko jojoineke dimaku Ofonde gio baku goinebi. \v 12 Ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋgo odigaru oori eru jeri paio goinebi. Suroŋqoqo maneru karieru goinebi. Ŋoŋo damaŋ so dimaku Anutu oŋga wosigaru goinebi. \v 13 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋineji yare embimbiŋgagobi, oi bapi yaberu goinebi. Ŋoŋo ŋiŋigo kepore yaberu moko ŋeku uqo munjaŋ noku jeri eku goinebi. \p \v 14 Kekesuesue eŋareegobi, ŋiŋigo oi so qaiso yabeinebiyoŋ, ŋoŋo Anutu oŋga wosigabi mifia ŋareeiŋ.\x * \xo 12.14 \xt Mat 5.44; Luk 6.28\x* \v 15 Jeriegobi, yoŋoke bapi yaberu jerieinebi. Kuyogobi, yoŋoke bapi yaberu kuyoinebi. \v 16 Bio maŋmoakoŋ eyareku womoo goinebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde so manebi ropeine. Jauba-iriŋbiriŋ so einebiyoŋ, ŋiŋigo wakiqoqoine oi ogo eyareku goinebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde manebi maŋgboroŋ ŋiŋigo gogobi ore so, so fukeine.\x * \xo 12.16 \xt Qoq 3.7\x* \p \v 17 Minde mibe, nunde gube, ende ebe oi more so einebi. Ŋiŋigo sosowoji mosi goine yoŋore manebi eebobo fiine fukegobi, oi yameŋ keku baku goinebi. \v 18 Ya more embiŋqombiŋ so egobi, sasanaŋ pe ŋarega ore so yameŋ keku ŋiŋigo sosowo yoŋoke womoo goinebi. \p \v 19 Buŋo mo oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji sembenere tife bokiriebe paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Oi nonde gio. Ofoŋ nonji oŋu migo.” Ore eru yoro ogopune, ŋoŋo-ŋaŋe sembenere geo so bokirieinebiyoŋ, oi Anuture bokebi maŋine rigaŋgame iŋore tife bokirieru bomuku ŋabeiŋ.\x * \xo 12.19 \xt Dut 32.35\x* \p \v 20 Ore eru oi ŋoŋo-ŋaŋe so bokirieinebiyoŋ, Biŋe buŋo yo boyoberu goinebi, “Rosigoji uqore komega ine, oi uqo gume. Gore rosiji obure manega ine, oi obu otende noine. Oŋu eku gore mosi fiine oiji maŋ bapakare etende mimiine maneru bokena.” Buŋo oi boyoberu goinebi.\x * \xo 12.20 \xt Qoq 25.21-22\x* \v 21 Moji mosi sembene oiji egu gbiŋ egareiŋyoŋ, gake mosi fiine eru oiji gbiŋ eteru mosiine sembene oi gboremiŋ. Oŋu. \c 13 \s1 Gawman yoŋore buŋo yukuyaŋuŋgo raru reŋgaru goinebi. \p \v 1 Gawman mo oi iŋoyoŋe akoŋ so fukeyayoŋ, Anutu, usuŋ Rauine iŋoji oi gawman igodoŋgako ore so Sogunenoŋunde usuŋ paio dimaku siŋaŋ noreegobi. Mimiti giore kukure oi Anutu. Ore eru ŋoŋo sosowo ŋoŋo-ŋaŋunde gawman yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. \v 2 Fuŋine oŋu manegobi ore eru moji mimiti siŋaŋ yoŋore usuŋ qopiega, iŋo Anutuji gogore buru ruaya, oi qopiega. Mimiti Rauine qopiegobi, Anutuji yoŋore buŋo mitariku geoine bokirie yareme yobiŋ bofukenimiŋ. \p \v 3 Siŋaŋbobo yoŋoji ŋiŋigo eebobo sembene baegobi, oi kokoi mamane eyareegobiyoŋ, fiine baegobi, oi oŋuine so eyareegobi. Ore eru siŋaŋ usuŋyaŋuŋke yoŋore kokoi maneiŋgo manege me mata? Oi so maneiŋgo manege ine, eebobo fiine eba eku gokande miteŋ gunimiŋ. \p \v 4 Gawman yoŋoji oi Anutu kiŋaŋ qa teru bobiaŋ gunimiŋgo manegobi. Oŋu manegobi ore ŋiŋigo sembene fukegobi, ore geoine bokiriebi paiyaŋuŋgo ropeme yobiŋ manenimiŋ ore dimagobi. Anuture kiŋaŋqoqopu fukebi kambantire siqo sogo yareya, oi omaine yobu so baku gogobi. Ore eru ya sembene ege ine, go kokoi maneru goigoŋ. \v 5 Yobiŋ paiyaŋuŋgo egu ropeiŋ ore gawman miyaŋuŋ reŋgaru goinebi. Ore akoŋ matayoŋ, Anuture jiŋoo oŋuakoŋ sagaiŋgo ore oŋu eku goinebi. So reŋgabi Anuture maŋ rigaŋgame miko maŋ wombuŋyaŋuŋgo oŋu manebi maŋyaŋunji egu sembeaiŋ ore oŋuakoŋ gawman yoŋore buŋo yukuineo raru goinebi. \p \v 6 Gawman yoŋoji oi Anuture gio mobe mo baku oo qiŋ keru dimaku siŋaŋ ŋabeegobi. Gioyaŋuŋ oi banimiŋ ore ŋoŋoji bapi yaberu takis oŋuakoŋ eegobi. \v 7 Gawmande takis ruaru kikitiŋ fuŋne fuŋne wojimu yarenimiŋ ore miegobi, oi sosowo ore so yareeinebi. Gawmande takis fuŋne fuŋne sosowo yareru komuniti gio oi poretiŋ baeinebi. Gawmande gio bobo ŋiŋigo yoŋore kobi eru araŋ ba yareeinebi. Oŋu.\x * \xo 13.7 \xt Mat 22.21; Mak 12.17; Luk 20.25\x* \s1 Damaŋ yasogoji bembeŋgako jojoko naduŋgaduŋ eru goinebi. \p \v 8 Oŋu eku more tife mo ŋoŋoke so eko goinebi. Jibu ŋoŋore tifeŋaŋuŋ moakoŋ oi damaŋ so iŋi pega: Ŋoŋo manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebi. Moji goine jojoko maŋyauŋ eyareega, iŋoji Kadi buŋo boyobe foreega. \p \v 9 Mimiti buŋo qoruine oi iŋi, “Gake manji jojoko eege, ore so goine sosowo manjoko eyareeigoŋ.” Buŋo ore maŋgo mimiti buŋo yo oŋuine pegobi, “Boesau so eigoŋ,” “Ŋiŋigo mo so qande komeiŋ,” “Kiaŋ so baigoŋ,” “Yare so sase eigoŋ.” Oi eru mimiti buŋo goine sosowo oi buŋo qoruine ore meaineo fukegobi.\x * \xo 13.9 \xt Eks 20.13-15, 17; Dut 5.17-19, 21; Lew 19.18\x* \p \v 10 Ŋiŋigo mo manji jojoko etege ine, iŋore ya sembene mo so eteigoŋ. Ore eru manjoko eru oŋuine oo mimiti buŋo sosowo reŋgaru boyobeege. \p \v 11 Damaŋ yoore fuŋne mane mukugobi ore eebobo oŋuine eba eku goinebi. Rone Kristo manesiŋ garu maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru go wapebeneŋ Ofonji bomuku nobeko Sombuŋgo ropekimiŋ, ore damaŋineji maŋfuŋgo ware forega. Ore eru ŋoŋo kubaŋ pegobi, oone maŋ-ŋaŋuŋ gboreko pakareniminde damaŋ oi warega. \v 12 Ubu joroine gobeneŋ wegi jiŋoine jojiriŋgo wape tamaiŋgo ega. Ore eru qisirire eebobo oi keririkebi wakiko tatamainere jigo qakiminde kuriri oi ro kebi rakame dimainebeneŋ. \p \v 13 Tatamare maŋgo gogobeneŋ ore so eebobo gbagbataeŋine eba eku goinebeneŋ. Goineji jebe pati eru kanenji noegobi, oŋuine noku obu sanaŋine noku bobojibu eegobi. Sau ekesoŋ eru kosa ŋigo kiaŋ poreegobi. Pougaru roiŋgaru kekepari eru kiki rorori eru manji roroiŋ maneru ŋaŋadi eegobi. Eebobo oŋuine oi so sagaga. \v 14 Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji gboreru pakerebi yokore aŋi egu reŋganimiŋ ore oi kaje so ruaru so manesuku yabeeinebi. Oŋu matayoŋ, Ofoŋ Yesu Kristo iŋore eeboboji oi tebe garikiŋ-ŋaŋuŋ fukeko oi mariku oŋuine keru goinebi. Oŋu. \c 14 \s1 Ogo gbagbaŋine oi so miyareru goinebi. \p \v 1 Monde mamanesinji gbagbaŋine fukeko oi siŋaŋ maŋgo eyareru kepore teru goinebi. Iŋoke mimane eku migobobo buŋo fukeko ore eru pepesisiri so eku goinebi.\x * \xo 14.1 \xt Kol 2.16\x* \v 2 Goineji mamanesiŋyaŋunde so uqo munjaŋ sosowo soine noegobiyoŋ, goine yoŋore mamanesinji gbagbaŋine fukeko uqo kuŋgaŋine akoŋ noegobi. Maŋyaŋunji egu kejigaiŋ ore maŋyoka eru joma nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine oi misombeŋ eku munjaŋ akoŋ iŋoyoŋe rigaru noegobi. \v 3 Uqo munjaŋ sosowo noegobi, iŋoji ogopuyaŋuŋ munjaŋ akoŋ noegobi, oi mipemiriŋ so eyareru goinebi. Anutuji ogopuŋaŋuŋ uqo munjaŋ sosowo noegobi, oi oŋuakoŋ “Sagagobi,” miku ŋonemaiŋ eyareega. Ore eru munjaŋ akoŋ noegobi, ŋoŋoji ogopuŋaŋuŋ yoŋore buŋo so mitariinebi. \p \v 4 Goji wamo fukeru more kiŋaŋqoqo mitari tenoŋ? Iŋoji oi iŋoyoŋe rauinere jiŋoo buŋore mobe miko osoeru mitarime sagako dimaiŋ me yobiŋ paiineo ropeko wakiiŋ. Ofonji sanaŋgaru qiŋ keru dimaiŋ ore kitiŋ gateeiŋ. Ore eru soine qiŋ keru dimaiŋ. \p \v 5 Goineji una kokoinere manesubi kamasiyaŋuŋ sogokoŋ egobiyoŋ, goineji unaine unaine osoeru una more manebi ropeko fuŋine mo fukeko una goineji ore mea yukuineo fukegobi. Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde mamanego qakatoru oo maŋyoka sosowo yoberu koimo dimaku goinebi. \v 6 Goineji unaine unaine osoeru roperu wakiru ruaegobi, yoŋoji oi Ofoŋ tinabiŋe oteiŋgo maneru eegobi. Goineji joma sosowo noegobi, yoŋoji Anutu miteŋ garu Ofonji oŋu tinabiŋeineke fukeiŋ ore noegobi. Goineji joma goinere sowo goegobi, yoŋoji Ofonji tinabiŋeineke fukeiŋ ore maneru oi eegobi eru oŋu goku Anutu miteŋ gaegobi. \v 7 Noŋundeone moji iŋoyoŋere akoŋ so goga eru iŋoyoŋere akoŋ so komeiŋ. \p \v 8 Ore fuŋine oi iŋi: Gariine gokimiŋ ine, gogonoŋuŋ Ofondeo kisiŋgaru gokimiŋ. Komekimiŋ ine, Ofondeo komekimiŋ. Ore eru gokimiŋ me komekimiŋ ine, Ofonde biŋe fukegobeneŋ. \v 9 Kristoji komebuŋ eru jiŋoke gogobeneŋ, sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru goiŋgo ore komeru gboreya. \v 10 Anutuji sosowo oga noberu iŋoyoŋere buŋo koroineo rua nobeko dimakimiŋ. Ore eru goine ŋoŋoji wamo fukeru maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ mitari yareegobi? Oŋuakoŋ ogopune goine ŋoŋoji wamore maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ goine oi mipemiriŋ eyareegobi? Pougaru roroiŋ ebi mosiŋaŋuŋ oiji so sagaga.\x * \xo 14.10 \xt 2 Kor 5.10\x* \v 11 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Ofoŋ nonji goku sanaŋgago, ore so buŋo foriine yobu iŋi ŋajigo: Ŋiŋigo sosowo ŋoŋo nonde jiŋo maio dikanji keru miŋaŋunji Anutu noŋ miteŋ nunimiŋ.”\x * \xo 14.11 \xt Ais 45.23\x* \m \v 12 Buŋo ore so noŋuŋ sosowoji bubu eebobonoŋunde sundu oi Anutu ojiru mitaniŋgabeneŋ osoe nobeiŋ. Oŋu. \s1 Moji odetataŋgaru egu waki qaiŋ ore manesuinebi. \p \v 13 Ore eru so jikigaru mimisembe eru buŋoŋaŋuŋ so mitariinebi. Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋore kadio odetataŋgaru egu waki yabeiŋ ore ya mo oi so ruaeinebi. Ore buŋoine yameŋ keku mikipeinebi. \v 14 Uqo munjaŋ ya moji iŋoyoŋe akoŋ wuwunuŋineke so fukegayoŋ, ŋiŋigoji yare manebi wuwunuŋineke fukega, yoŋoyoŋunde akoŋ oi wuwunuŋineke fukega. Nonji Ofoŋ Yesuke dimaku buŋo oi maneru ore eru maŋyoka mo so manego. \v 15 Anutuji uqo munjaŋ sosowo munaŋ qa foreko gbagbataeŋine fukegobiyoŋ, jibu ogopunoŋuŋ goineji sowobotuyaŋuŋ eru joma goine so noegobi. Kristoji yoŋore eru komeyayoŋ, goine ŋoŋoji wamore joma noku oŋuine oiji yoŋore maŋ bosembeaegobi? Oŋuineo ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi boyobebi maŋkekerisie ogopuŋaŋunji ore eru beusembe bofukeegobi, oŋuine oo manji jojokore kadi oi so jikigaru boyobeegobi. \p \v 16 Mamane fiine pe ŋaregayoŋ, ore paiineo eeboboŋaŋunji kosa ebi goineji ore eru buŋo urugo miku miyareegobi. Oŋu egu enimiŋ ore ŋoŋo sisiŋaŋ eku goinebi. \v 17 Wamo uqo nokimiŋ eru wamo obu nokimiŋ, oiji Anuture qorumande moge so fukega. Ya oiji oi wawakiine fukega. Iŋore qorumaŋ maŋineo gogore fori oi iŋi: Moro Tiriineji dobe nobeko eebobo poretiŋ boyobebeneŋ womo qa noreko jerieru gogobeneŋ. Oiji mogeine fukega. \v 18 Uri yoŋoji oŋu eru Kristore kiŋaŋ qaegobi, yoŋoji Anuture jiŋoo sagabi ŋiŋigoji buŋoyaŋuŋ manebi saga yabeega. \p \v 19 Ore eru niŋo womo ee ebeneŋ maŋmoakonji saueiŋgo ore yameŋ keinebeneŋ. Oŋuine oo maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru babasanaŋ einebeneŋ. \v 20 Anutuji uqo munjaŋ sosowo munaŋ qa foreko gbagbataeŋine fukegobi, oi manegobeneŋyoŋ, moji joma me uqo mo noko ogoinere manji ore eru sembeako yombeŋine fukeko agiburaŋke fukega, oiji so sagaga. Moji goine yoŋore so manesuku iŋoyoŋere akoŋ maneru kosa noga, iŋoji oŋuakoŋ agiburaŋke fukeiŋ. Ore eru Anutuji yoŋore maŋyaŋuŋgo gio baya, goine ŋoŋoji gioine fiine oi uqore eru so bosembeainebi. \p \v 21 Ore eru maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋore eru jomare sowo goku wain obu oi so noku goinebi. Oŋuine oo moko bobobiaŋ enimiŋ. Oŋuakoŋ maŋ-ŋaŋunji yare me yare eru sembeako agiburaŋke fukeru gbaŋiena, ŋoŋoji oi so einebi. Oŋu moko bobobiaŋ enimiŋ. \v 22 Pepesisiri buŋore mamanesiŋine oŋu me oŋu pe garega, oi Anuture jiŋo maio sabareku goigoŋ. Moji buŋo more “Sagaga,” miku oo qakatoru mane sanaŋgaru ore eru iŋoyoŋe so mimitari ega, iŋoji kiwaqawaineke fukega. \p \v 23 Oi me oi mamanesiŋ paiineo so dimaku eegobeneŋ, oi sosowo agiburaŋ fukega. Ore eru moji uqo more maŋyoka eru jibu oi naga, iŋoji agiburaŋ eiŋ. Mamanesiŋ paiineo so dimaku nega ore Anutuji iŋore buŋo mitarime quŋgaru yobiŋ bofukeiŋ. Oŋu. \c 15 \s1 Ŋoŋo Kristore mamanesu boyoberu goinebi. \p \v 1 Mamanesiŋnoŋunji sanaŋ qaŋqaŋine fukega, niŋoji noŋunde akoŋ kosa jerieru noŋunde aŋigo egu gokimiŋ. Goine yoŋore mamanesinji gbagbaŋine fukeko fogaturuŋgo kadi odureru poretiŋ so boyobeegobi, noŋuŋ oi manjijojoko eyareku yobiŋyaŋuŋ osiganimiŋ ore bapi yabeinebeneŋ. \v 2 Noŋuŋ moakoŋ moakoŋ ogopunoŋunji fianimiŋgo so manesuku bapi yabeinebeneŋ. Oŋu eyareku maŋyaŋuŋ bobiaŋgabi sasanaŋ bofukenimiŋ. \v 3 Kristoji oŋuakoŋ iŋoyoŋere akoŋ iŋoyoŋunde aŋigo so jerieyayoŋ, Biŋe buŋo yoore so etebi goya, “Ŋiŋigo buŋo fofoine miku go migareegobi, yoŋore buŋoji oi nuko joiserereŋine maneego.” Buŋo oŋu pega.\x * \xo 15.3 \xt Kiki 69.9\x* \p \v 4 Anutuji noŋunde ore aŋiine iŋi maneega: Noŋuŋ yameŋ keku sanaŋgaru dimaku Biŋe Quraŋ osegabeneŋ maŋnoŋuŋ kitiŋgako oŋuine oo seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋgo odigaru oori eru gokimiŋ. Ore eru Biŋe buŋo sosowo ronekoŋ quraŋgabuŋ, Anutuji ore so qaji noreiŋgo manega. Ore eru oi quraŋgabi pega. \v 5 Anutuji iŋoyoŋe maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgako soine yameŋ keku sanaŋgaru dimainebi. Iŋoji Moroine ŋareme dobe ŋabeko botuŋaŋuŋgo manji kikipe eku Kristo Yesure mamanesu boyoberu goinebi. \p \v 6 Oŋu goku soine maŋmoakoŋ paiineo miŋaŋuŋ qodureru Anutu, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama oi miteŋ garu goinebi. Anutuji ŋoŋo oŋu eru gonimiŋ ore maneega. Oŋu. \s1 Bobiaŋ Biŋeji kantri goineo raru wareya. \p \v 7 Kristoji ŋoŋo mane sabareku maŋgo eŋareega, ore so ŋoŋo oŋuakoŋ maŋgo sisiŋaŋ eku goinebi. Anuture tinabiŋeji saueiŋ ore oŋu eru goinebi. \v 8 Nonji buŋo foriine yo mibemiŋ: Anutuji buŋoine buŋoine Juda kufufuŋ niŋore fuŋgbodupu yoŋore mikipeya, oiji foriineke fukeiŋgo maneya. Ore eru Kristo soreme Anuture Biŋe buŋo fofori sanaŋgaiŋgo ore eru Juda niŋore botugo wakiru kiŋaŋ qa noreru goya. \v 9 Juda niŋo kiŋaŋ qa noreru goyayoŋ, kantri goine yoŋoji oŋuakoŋ iŋore ŋonemaiŋ maneru ore eru Anutu miteŋ garu gogobi. Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Ore eru nonji kantri goine yoŋore botugo goku miteŋ guru tinabiŋegoji saueinde kiki keebemiŋ.”\x * \xo 15.9 \xt 2 Sml 22.50; Kiki 18.49\x* \m \v 10 Ore buŋoine mo oi iŋi miku quraŋgabi pega, \q1 “Anutuji Juda niŋo roosoe nobeko kufufuŋine fukeru jerieegobeneŋ. Kantri goine ŋoŋo niŋoke jikigaru jerieru kokoriaŋ eru goinebi.”\x * \xo 15.10 \xt Dut 32.43\x* \m \v 11 Ore buŋoine mo oi iŋi, \q1 “Kotu kantrire kubu sosowo ŋoŋo oi Ofoŋ miteŋ garu goinebi. Kae so gogobi, ŋoŋo oi sosowo ‘Anutu daŋge!’ miku kiki keku goinebi.”\x * \xo 15.11 \xt Kiki 117.1\x* \m \v 12 Kajeqouŋ ŋi Aisaia iŋoji oŋuakoŋ ore buŋoine iŋi miko pega, \q1 “Yo goduone gidaine pougaru pakarega, ore so ŋi tinaine Jesi iŋore osigidagone mo fukeru ŋiŋigo moreŋ so siŋaŋ yabeiŋ. \q1 Oŋu eyareme morende kufufuŋ sosowo yoŋoji bapi yabeiŋgo odigaru oori eru gonimiŋ.” \m Buŋo raŋgbaŋine oiji damaŋ yoo foriineke fukeega.\x * \xo 15.12 \xt Ais 11.10\x* \p \v 13 Moro Tiriinere usunji kitiŋ ŋabeko ooriŋaŋunji sanaŋgaru sanaŋ qaŋqaŋine fukeiŋgo manego. Ore eru oori Rauine Anutu iŋoji womo eyareku jeri sosowo oiji maŋ-ŋaŋuŋ bofuseine. Oŋu oŋga wosibe soine Anutu manesiŋ gaku seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋgo odigaru oori eru gonimiŋ. Oŋu. \s1 Buŋo sanaŋine oi uruŋure quraŋgago? \p \v 14 O maŋkekerisie ogopune, nake ŋoŋore iŋi mane sanaŋgago: Ŋoŋo mutu so gogobiyoŋ, Anutuji ya sosowo fiine oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame puseko mamane fuŋne fuŋne bofukeru oiji soine uŋsowoŋ buŋo qaji naduŋgaduŋ enimiŋ ore so fukegobi. \v 15 Oŋu fukegobiyoŋ, jibu buŋo oi egu niga ŋabeiŋgo maneru ore fuŋine oi moke kegbore ŋarego. Anutuji yauŋmoriri nareko ore paio dimago ore koimo paiineo buŋo sanaŋ qaŋqaŋine goine quraŋga ŋarego. \p \v 16 Ore fuŋine iŋi: Anutuji kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi Moro Tiriineji bagbagbaga yabeme gbagbataeŋine fukenimiŋgo maneega. Rone boji rigabi konduŋineji ropeko Anutuji jerieya, ore so damaŋ yoo Anutuji ŋiŋigo moreŋ so biŋeine fukebi ŋone yaberu jerieiŋ ore aŋi sogo maneega. Ore eru Bobiaŋ Biŋeine kantri goine yoŋore botugo misaueiŋgo miku gioine paineo ruame ore so mande giore siŋaŋ fukeru Kristo Yesure kiŋaŋ qaego. \p \v 17 Ore eru Kristo Yesuke qakatoru dimaku Anuture gio babe biŋeroro nareme sakine ba ropeku koimo dimago. \v 18 Kristoji kantri goine yoŋoji Anuture mi reŋganimiŋ ore maneru boburoru bapakare nuega, oiji maŋgo enareko buŋone miku eebobone baego. Buŋo goine kosa misaueinde koimo oi so pe narega. \p \v 19 Moro Tiriinere usunji maŋgo enareko mosi qoqowirie moge usuŋyaŋuŋke fukebuŋ. Nonji Jerusalem siti bokeru kantriine kantriine roregaru raru raru Yuropre siti mo tinaine Ilirikum oo ropebe. Oŋu moreŋ so roregaru Kristore Bobiaŋ Biŋe oi mitaniŋga yare foreboŋ. \v 20 Moji otuŋ sariko moji wareru iŋoyoŋe piine ore paiineo baku buŋoineke fukeiŋ. Ore so moji Kristore buŋoji mamanesinde otuŋ sari foreko dimaya, nonji wareru iŋore otuŋ paiineo ode sanaŋgaru dimaku maŋyaŋuŋ jikigaru bobiaŋgaru basanaŋ yabebemiŋgo useru goboŋ. Mande gio fuŋfuŋgaine baku oiji kuririquraŋne bofukeiŋgo yameŋ keku goboŋ. Ore eru ŋiŋigo uri yoŋoji Kristore tina so maneru mutu gobuŋ, nonji Bobiaŋ Biŋe yoŋore mitaniŋgabeminde aŋine sogo maneru goboŋ. \v 21 Ore buŋoine Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Uri yoŋoji buŋoine so yajibi manebuŋ, yoŋoji goku oi ŋonenimiŋ. Uri yoŋoji fuŋine rone so maneru mutu gobuŋ, yoŋoji goku oi mane taniŋganimiŋ.”\x * \xo 15.21 \xt Ais 52.15\x* \p \v 22 Gio oŋuineji kipe nuya ore damaŋ so ŋoŋoreo warebeminde embimbiŋgaru goboŋ. Oŋu.\x * \xo 15.22 \xt Rom 1.13\x* \s1 Polji Rom rarare buruine ruaya. \p \v 23 Oŋu goboŋyoŋ, roregaru maŋbapakare gio fuŋfuŋgaine baku kae sosowo mane yabegobeneŋ, oo oi ba foreru goboŋ. Mande gio fuŋfuŋgaine babemiŋ ore kaeine oi damaŋ yoo moke so pega. Oŋuakoŋ ŋoŋo ŋone ŋabebeminde aŋi maneru gobe gosa kokoine tariya. \v 24 Ore eru kantri tinaine Spein rabemiŋ, ore ŋadiineo ŋoŋoreo warebeminde buru ruaru ŋone ŋabebemiŋ ore oori eru iŋi manego: Ŋone ŋaberu ŋoŋoke jeri eru kokiine mo aŋibaŋi ŋebe bapi nubi soine kadi jikigaru Spein rabemiŋ. \p \v 25 Oŋu manegoyoŋ, damaŋ yoo Jerusalem sitire kufufuŋ gbagbataeŋine kitiŋga yabekimiŋ ore oo rabemiŋ. Oo raru ŋoŋoreo warebemiŋ.\x * \xo 15.25 \xt 1 Kor 16.1-4\x* \v 26 Masedonia eru Akaia prowins yoyoka yokore maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine yoŋoji Jerusalem sitire ŋiŋigo gbagbataeŋine bapi yarekiminde buŋo kipebuŋ. Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine wakiqoqoine gogobi, yoŋore buŋo kiperu pesiŋ kokoine soguine ruaru qodurebi oi roru raru yarebemiŋ. \p \v 27 Oŋu ruaniminde manjeri maneru buŋo kiperu qoqodure pesiŋ yasogo oi ruabuŋ. Oŋu eniminde tife pe ŋareko ruabi soine sagaga. Anutuji Juda kufufuŋ mifia noreinde buŋo miko eko mifia oiji kotu kantriine kantriine sagaru paiyaŋuŋgo ropeko gogobi. Ore eru kotu kantri yoŋore tife eko mobeine bokirieru yauŋyaŋunji Juda kufufunde wakiqoqoine bapi yabebi sagaga.\x * \xo 15.27 \xt 1 Kor 9.11\x* \v 28 Nonji yauŋ oi roru raru meyaŋuŋgo ruabe gione oiji tariko ore ŋadiineo oi boke yaberu iqi akoŋ ŋoŋoreo wareru ŋone ŋaberu ŋadio jikigaru Spein kantrigo rabemiŋ. \v 29 Ŋoŋoreo warebemiŋ, damaŋ oo Kristore mifia oi sosowo roru wareru ŋarebemiŋ. Oŋu mane mukugo. \p \v 30 O maŋkekerisie ogopune, nonji Ofoŋ Yesu Kristoke qakatoru dimaku iŋi maŋ bapakare ŋabego: Moro Tiriineji manjoko eteru kitiŋ ŋabeega ore so nonde eru Anutu oŋga wosiru goinebi. Jogbasasanaŋ ego, oo manjokoŋaŋunji bapi nuru goinebi. \p \v 31 Judia prowinsgo raru ŋiŋigo Kristore qoqomuku eegobi, yoŋore meo egu ropebemiŋ ore Anuture oŋga wosibi dobu kipe narena. Oŋuakoŋ pesiŋ yauŋ yasogo roru Jerusalem raru ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore meo ruabe sagako aŋiine manenimiŋgo ore oŋga wosiru goinebi. \v 32 Oŋu oŋga wosibi Anutuji aŋi oŋu manega ine, nonji jeri paiineo ŋoŋoreo wareru ŋoŋoke aŋibaŋi ŋeku beufi enarebi gobemiŋ. \v 33 Womo Rauine Anutu iŋoji sosowo ŋoŋoke dimaine. Buŋo oi foriine. \c 16 \s1 Momojo buŋo tatariine \p \v 1 Ogonoŋuŋ Fibi (Foibe) iŋoji Seŋkria maŋkekerisie kufufunde gio bobo ŋigo fukega. Iŋoji Rom ŋoŋoreo wareiŋ, oi siŋaŋ maŋgo etenimiŋ ore weu ŋareru meŋaŋuŋgo ruago. \v 2 Iŋoji ŋiŋigo kokoine eru noŋ oŋuakoŋ bapi noberu goya. Ore eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋineji ogopunoŋuŋ kepore yareegobeneŋ, ore so Fibiji wareme oi Ofonde tinao oŋga wosigaru keporeinebi. Ŋoŋoreo wareru ya more embimbiŋgako ore so bapiniŋ. \p \v 3 Ŋoe ŋonuŋ yoyoka Prisila eru Akwila Kristo Yesuke dimagobire, muraŋyokane oi nonde momojo mibi manenimi.\x * \xo 16.3 \xt Apo 18.2\x* \v 4 Yokoji nonde eru gogoyakuŋ kisiŋgaru komenimi ore fukebu. Nonji akoŋ so miteŋ yapegoyoŋ, kantri goineo maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine yoŋoji oi oŋuakoŋ yokore ore daŋge miegobi. \p \v 5 Maŋkekerisie kufufuŋ piyakuŋgo tumaŋgaegobi, oi oŋuakoŋ nonde momojo mibi maneniŋ. Eisia prowinsgo gio babe foriine fuŋfuŋgaineji fukeko Epainetus iŋoji maŋine kerisieru Kristore biŋe fukeya, yoro ogone oi nonde momojo mibi maneiŋ. \v 6 Mariaji ŋoŋore eru gio soguine baku goya, iŋore nonde momojo mibi maneiŋ. \v 7 Andronikus eru Junias tifeyokane yokoji rone Kristoreo qakatobire nonji yokore ŋadigo maŋne kerisiebe ore ŋadio noke witi pigo gobeŋ. Aposol yoŋoji yokore ore manebi botuyaŋuŋgo ropekiine fukegobire. Oi nonde momojo mibi manenimi. \p \v 8 Yoro ogone Ampliatus Ofoŋke dimaga, iŋore nonde momojo mibi maneiŋ. \v 9 Neŋanoŋuŋ Urbanus Kristoke dimaga eru yoro ogone Stakis yoko nonde momojo mibi manenimi. \v 10 Apeles Anutuji eesoi oteme sagako Kristoke qakatoru dimaga, iŋore nonde momojo mibi maneiŋ. Aristobuluske pi moko gogobi, yoŋore nonde momojo mibi maneniŋ. \v 11 Tifene Herodion iŋo nonde momojo mibi maneiŋ. Narsisuske Ofoŋke qakatoru pi moakoŋ gogobi, yoŋo nonde momojo mibi manenimiŋ. \p \v 12 Trifina eru Trifosa ŋigo yoyoka yokoji gio yasogo baku Ofoŋke dimagobire, yoko nonde momojo mibi manenimi. Yoro ŋigo ogone Persis iŋoji Ofonde gio soguine yobu baku goga, iŋo nonde momojo mibi maneiŋ. \v 13 Rufus iŋoji Ofonde gio fiine yobu baega eru iŋore maŋgo damaŋ so noŋ oŋuakoŋ madeine oŋuine siŋaŋ maŋgo enareku goya, yokore nonde momojo mibi manenimi.\x * \xo 16.13 \xt Mak 15.21\x* \p \v 14 Asiŋkritus, Flegon, Hermes, Patrobas, Hermas eru maŋkekerisie ogo goine yoŋoke dimaku gogobi, yoŋore nonde momojo mibi manenimiŋ. \v 15 Filologus, Julia, Nereus seŋineke eru Olimpas eru ŋiŋigo gbagbataeŋine goine sosowo yoŋoke gogobi, yoŋore nonde momojo mibi manenimiŋ. \p \v 16 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋore botugo kokobo eru meayaŋuŋ soseku mijeriyaŋuŋ eku goinebi. Kristore maŋkekerisie kufufuŋ sosowo yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Oŋu. \s1 Uŋsowoŋ buŋo tatariine \p \v 17 O maŋkekerisie ogopune, nonji maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakareru ŋajigo: Ŋiŋigo goineji maŋ roroiŋ fukeiŋ ore qoru qaegobi, yoŋore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Maŋmoakonde mosi fiine qaji yarebi manegobiyoŋ, buŋo oi qomukuru pepesisiri buŋo goine oiji maŋ-ŋaŋuŋ bapakarebi sembeako quŋgaru wakiegobi. Ŋiŋigo oŋuine oi boke yaberu jojorigo goinebi. \v 18 Ŋiŋigo oŋuineji noŋunde Ofoŋ Kristore gio so baegobiyoŋ, yoŋoyaŋunde aŋire so fukeiŋ ore gigiraŋ miku yoŋoyoŋe kiŋaŋ qaegobi. Jiji buŋo fiine fiine aŋiineke miku ŋiŋigo kikoyaŋuŋ tomiri yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareru eadu yabeegobi. \p \v 19 Ŋoŋo Bobiaŋ Biŋe reŋgaru boyobeegobi, buŋo oi sosowo niŋore kajego rakame manegobeneŋ. Ore eru nonji ŋoŋore eru mokemoke yobu jerieego. Oŋu egoyoŋ, ŋoŋo iŋi eru gonimiŋgo manego: Ŋoŋo sembene baniminde maŋgboroŋ-ŋaŋuŋ bokebi wakiiŋ. Gio oroine baniminde maŋgboroŋ-ŋaŋuŋ oi damaŋ so kegboreru bosogueinebi. \v 20 Womo Rauine Anutu iŋoji Satan pipa odejaŋgako ŋoŋore yukuo wakiko kokoriaŋ eru jerieru gonimiŋ. \p Ofoŋnoŋuŋ Yesure yauŋmoririji ŋoŋoke peine. \p \v 21 Nonde muraŋ Timoti iŋoji momojoine ruame ŋoŋoreo foga. Nonde tifepune Lusius, Jeison eru Sosipater yoŋoji oŋuakoŋ momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga.\x * \xo 16.21 \xt Apo 16.1\x* \p \v 22 Tertius nonji Polre buŋo maneru quraŋ yo quraŋgago, nonji oŋuakoŋ Ofoŋke dimaku momojone ruabe ŋoŋoreo foga. \p \v 23 Gaiusji piine mitarime gobe maŋkekerisie kufufuŋ sosowo yoŋoji oŋuakoŋ yoo wareru tumaŋgabi uqo aŋibaŋi enoreega, iŋoji momojoine ruame ŋoŋoreo foga. Erastus iŋoji sitire siŋaŋ muraŋinere ofis maŋgo takis moneŋ siŋaŋ gaega eru maŋkekerisie ogonoŋuŋ Kwartus yokoji momojoyakuŋ ruabire ŋoŋoreo foga.\x * \xo 16.23 \xt Apo 19.29; 1 Kor 1.14; 2 Tim 4.20\x* \v 24 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore yauŋmoririineji ŋoŋoke peine. Buŋo oi foriine. \s1 Ofoŋ miteŋ garu iŋi oŋga wosiego: \p \v 25 Bobiaŋ Biŋe buŋo foriine oi ronere ronekoŋgo go wapebuŋ, oo soŋsoŋgo peya. Oŋu peko Yesuji wakiru barariŋga noreru mitaniŋgako maneru misaueego. Biŋe buŋo ore so Anutuji sanaŋgaru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ basanaŋgako soine qiŋ keru dimaku sanaŋgainebi. Ore eru noŋuŋ Anuture tinabiŋe miteŋ gabeneŋ saueeiŋ. \p \v 26 Rone Biŋe buŋo foriineji sumuŋineo pe wapeyayoŋ, damaŋ yoo kajeqouŋ ŋiŋigo quraŋ quraŋgabi pega ore so totogo fukeya. Anutuji damaŋ so go waperu tatariine tomiri go ropeiŋ, iŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine noŋuŋ maŋnoŋuŋ kerisieru Biŋe buŋo manesiŋ garu reŋgaru gokimiŋgo manega. Ore eru gio iŋi bakimiŋ ore mitiga noreya, “Ŋoŋo raru moreŋ so roregaru Biŋe buŋo mitaniŋgaru goinebi.” Buŋo ore so niŋoji Biŋe buŋo oi ŋiŋigo kubu sosowo manenimiŋ ore mitaniŋgaru gobeŋ. \p \v 27 Anutu iŋoyoŋe akoŋ maŋgboroŋ Rauine fukega, noŋuŋ Yesu Kristore tinao iŋore tinabiŋe miteŋ gabeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke pe roperu peiŋ. Buŋo oi foriine.