\id PHP - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Filipai \toc1 Filipai Quraŋ \toc2 Filipai \toc3 Fil \mt1 Filipai Quraŋ \mt2 Polji Filipai yoŋore Quraŋ ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Polji misin gio roregaru bako ateine yoyoka fukeme Eisia Maino (Turkey) bokeru Yurop moreŋgo raya. Raru Rom prowins tinaine Masedonia oo maŋyaŋuŋ bapakareko kerisiebi Kristore kufufuŋ fuŋfuŋgaine oi Filipai sitio fukeya. Jiki aposol Pol oi Rom sitire witi pigo ruabi joiserereŋ paio ŋeko gio bobo ŋiŋigo goineji kiso etebuŋ. Oi etebi goineji Filipai maŋineo oŋuakoŋ buŋo kekesiine qaji yarebuŋ ore manebu maneya. Damaŋ oo Biŋe Quraŋine yo Filipai mamanesiŋ kufufuŋ yoŋore quraŋgaya. Manebu eyayoŋ, jibu bobomiriŋ buŋo eru maŋkikitiŋ buŋo yo jeribari paio quraŋgaru ruaya. \ip Polji witi pigo ŋeko Filipai mamanesiŋ kufufuŋ yoŋoji bapi ganimiŋ ore yauŋ ruabi wareya, iŋoji ore daŋge yajiiŋ ore Quraŋ yo quraŋgaya. Oi quraŋgaru jikigaru maŋkikitiŋ buŋoine kokoine moko ruaya. Iŋoyoŋe koŋkoŋ fuŋne fuŋne maneme Filipai yoŋoji Polre buŋo oi manebi jibu sanaŋgaru koimo dimanimiŋ ore maŋyaŋuŋ kitiŋgaya. Kajeqouŋ buŋo goine oi iŋi: Ŋoŋo-ŋaŋunde saki ba ropeku egu aŋi sogo manenimiŋ ore siŋaŋ garu goinebi. Suroŋ fukeru jikigaru notono egu enimiŋyoŋ, Yesu oŋuine maŋ-ŋaŋuŋ bawaki ee eku goinebi. Buŋo yo egu niga ŋabeiŋ: Kristoke qakatoru dimagobi, oi Anuture yauŋ. Juda yoŋoji Mosesre Kadi buŋo buruine reŋgaru boyoberu Anuture mosi ya eegobiyoŋ, maŋkekerisie ogopunoŋuŋ ŋoŋoji oŋu mata. Ŋoŋoji Anutu manesiŋ gabi yauŋmoririine furiine tomiri ŋareme raugaru oo gogo gariine bofukeru gogobi. Uri yoŋoji Kristoke qakatoru gogobi, Anutuji oi womo eyareko jerieku goinebi. \ip Kristo manesiŋ gabeneŋ Anutuji manjeri noreko soine koimo paio sanaŋgaru gokimiŋ eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋoke moko yameŋ keku sanaŋgaru dimainebeneŋ. Polji ore buŋo oi kokoine quraŋgaya. Polji Filipai kufufuŋ yoŋore ohowe sanaŋine banimiŋ ore maneru goya, ore buŋo oi oŋuakoŋ totogo quraŋgaya. \iot Buk yoore mobe qoruine 7 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-11\ior* \io1 Polji uruŋu eru goya \ior 1.12-26\ior* \io1 Kristoke gogore fuŋne \ior 1.27–2.18\ior* \io1 Timoti Epafroditus yokore gio buruine \ior 2.19-30\ior* \io1 Kiso yoŋoji eadu ŋarebi egu wakinimiŋ \ior 3.1–4.9\ior* \io1 Polre ogopu Filipai gobuŋ, yoŋore buŋo \ior 4.10-20\ior* \io1 Qurande buŋo koruŋ qoruine \ior 4.21-23\ior* \c 1 \p \v 1 Pol nonji quraŋ yo quraŋgago. Maŋkekerisie kufufuŋ gbagbataeŋine Kristo Yesuke qakatoru dimaku Filipai sitio gogobi, nonji sosowo ŋoŋo eru ŋoŋore qoruŋaŋuŋ (bisop, pasto) eru Biŋe gio bobo ŋiŋigo goine (dikon) babapi ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore manego Timotiji noke yoo goku niko Kristo Yesure kiŋaŋ qaku gogobere.\x * \xo 1.1 \xt Apo 16.12\x* \p \v 2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. Oŋu manego. \s1 Polji Anutu miteŋ gaku oŋga wosiga. \p \v 3 Nonji manesu ŋabeego ore so Anutu miteŋ gaego. \v 4 Damaŋ so sosowo ŋoŋore Anutu oŋga wosiego, oi jeri paio oŋga wosiego. \v 5 Nonji Anutu iŋi ore miteŋ gaego: Ŋoŋo Bobiaŋ Biŋeo qakatobuŋ, damaŋ fuŋfuŋgaine oone akoŋ fuŋgaru noke maŋkekerisie gio baku kitiŋ nuru go waperu gogobi. \v 6 Anutuji maŋ-ŋaŋuŋgo gio fiine fuŋgaru baku goga, oi jikigaru bame Kristo Yesuji moke fukeinde damanji tariiŋ. Oŋu manesiŋ garu sanaŋgaru Anutu miteŋ gaego. \p \v 7 O sageŋaŋuŋ nobe, yoro ogopune fukegobi ore ŋoŋo sosowo oŋu manesu ŋarebe fiine akoŋ sagaga. Anutuji gio nareme ore eru damaŋ yoo witi pigo ŋeego. Damaŋ goineo Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru jigo qaku bobojibu buŋo kepieru buŋo foforiineji sia goduine baku sanaŋgaiŋ ore roregaego. Oŋu me oŋu baego, sosowo ŋoŋoji noke dimakabi yauŋmoriri oiji akoŋ saga ŋabeme gione kitiŋgabi moko kiwaqawaineke fukegobeneŋ. \v 8 Kristo Yesuji ŋoŋo manjoko eŋareiŋ ore dobe nuega, nonji oi maneru ore paio dimaku sosowo ŋoŋore aŋi sogo maneru ŋone ŋabeiŋgo yameŋ keku gogo. Oŋu miku buŋo foriine migo, oi Anutu iŋoyoŋe soine kitiŋ nuru miiŋ. \p \v 9 Nonji ŋoŋore iŋi oŋga wosiego: Anutu, go Filipai ogopune dobe yabende jikigaru sanaŋgaru manjoko ee ekabi manjokoyaŋunji sogueru saueiŋ. Oŋu fukeme soine kadi foriine ŋone mukuru bobojibu buŋo bokeru gonimiŋ. \v 10 Oŋu goku soine buŋo osoeru kadi fiine sari roosoeru gbagbataeŋine fukeru bakare buŋoyaŋuŋ tomiri go ropebi. Kristoji kirieru wareiŋ. \v 11 Jikigaru iŋi oŋga wosiego: Yesu Kristoji eebobo posiine maŋgo eteko ore fori fukeeiŋ. Foriine oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseko ŋiŋigoji oŋu ŋone ŋaberu Anutu miteŋ gabi tinabiŋeineji saueiŋ ore oŋga wosiego. Buŋo oi foriine. \s1 Pol witi pigo ruabi Biŋe buŋoji sanaŋgaya. \p \v 12 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoji nonde fuŋne mane mukunimiŋ ore iŋi maneru quraŋgago: Ya sembene nondeo fukeyayoŋ, jibu ore biŋeineji saueme Bobiaŋ Biŋenoŋunji ŋiŋigo saga yabeme gionoŋunji moririineke fukeega. \v 13 Noŋ Kristore giore eru niginji kipe nubi Rom yoo ŋego, buŋo oi mamari ŋi sosowo Sisa-kiŋ koitore siŋaŋyayabe pi siŋaŋ gaegobi, yoŋoji manegobi eru oŋuakoŋ ŋiŋigo goine kokoine yoŋore kajeyaŋuŋgo rakame mane foregobuŋ.\x * \xo 1.13 \xt Apo 28.30\x* \p \v 14 Jikigaru foriine iŋi fukeya: Maŋkekerisie ogopunoŋunji witi pigo ŋebe damaŋ yoo Ofonji bapi nuega ore buŋo manebuŋ. Oi maneru boakonji Ofoŋke sanaŋgaru qakatoru dimaku yameŋ keku koimo fukebuŋ. Oŋu fukeru Anuture buŋo kokoi tomiri misauebi jikigaru raega. \p \v 15 Goineji nonde manebi ropeko maŋ aŋi gbagbataeŋineji dimaku Kristore fuŋne mitaniŋgaegobiyoŋ, goineji nonde eru maŋyaŋunji qougaroiŋ eru ŋadi nuru kekepari eiŋ ore manegobi. \v 16 Ogopune foriine yoŋoji nonde fuŋne iŋi manegobi: Anutuji igodoŋ nume Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru jigo qaku bobojibu buŋo kepieego. Oŋu maneru manjoko enareku kitiŋ nuegobi. \v 17 Ŋadiqoqo ŋiŋigo yoŋoji yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku furire ore gbedigabi maŋyaŋuŋ kejigako nonde gio nodureiŋgo maneru Kristore fuŋne oŋu mitaniŋgaegobi. Oŋu eru witi pigo ŋego, damaŋ yoo mibabawaki ebi sisibiri jikigaru fuke nareiŋgo manegobi. \p \v 18 Oŋu manegobiyoŋ, oi jibu. Kristore fuŋne oi ya oo gbedigaru keoma eegobi me Anuture mimiti poretiŋ reŋgaru mitaniŋgaegobi, oi nonji manebe sagaga. Oŋu me oŋu fukeiŋ ore eegobi, maŋneji ore eru fiame fofori jeriego eru jeriebemiŋ. \v 19 Nonde oŋga wosibi Yesu Kristore Moro Tiriineji kitiŋ nuko soine pirue nubi wakibeminde kamasi manego. Oŋu fukeiŋ ore maneru ore eru jerieego. \v 20 Ya mo baku gogu mimi egu bofukebemiŋ ore origago. Oŋu mimineke matayoŋ, damaŋ so Kristo miteŋ gaku goboŋ, ore so damaŋ yoo oŋuakoŋ fukeiŋ ore manego. Saki funeji komebemiŋ me gobemiŋ, oi jibu koimo paio Kristo miteŋ gabe tinabiŋeineji sogueiŋ. \p \v 21 Nonji sakineke gobemiŋ ine, gogone Kristore tinabiŋeji sogueiŋ ore eru gobemiŋ. Nubi komenobo ine, oiji bobiaŋ nuko Sombuŋgo seŋgiŋbaŋgiŋ fukebemiŋ. \v 22 Oŋu fukenoboyoŋ, moreŋgo saki fuke gobemiŋ ine, mande gio babe jikigaru foriineke fukeeiŋ. Oi manesuku nakenere gogo me kome roosoenobo, oi soine so manego. \v 23 Gobemiŋ me komebemiŋ fiine fukena oi poretiŋ so mane mukuru botuyakuŋgo quŋgaru gogo. Kristoke paibe gonobo, oiji ya sosowo odureru moriri soguine bofuke narena. Ore eru moreŋ bokeinde aŋi maneru gogo. \p \v 24 Oŋu gogoyoŋ, saki fuke bojororu gobemiŋ ine, oiji ŋoŋo bapi ŋabebe foriine ŋoŋoreo fukeiŋ. Komenobo, oiji ŋoŋo so bapi ŋabenobo. \v 25 Oŋuine manesiŋ garu sanaŋgaru ore eru ŋone nuru emboŋ eru jikigaru goku sosowo ŋoŋo bapi ŋaberu goiŋgo manego. Bapi ŋabekabe mamanesiŋ-ŋaŋunde foriji sogueru sanaŋgako soine mokemoke yobu jerieru gonimiŋ. \v 26 Oŋuakoŋ Kristoji ŋone nuru emboŋ eru moke ŋoŋoreo warebe ŋoŋo soine nonde eru Kristo Yesu mokemoke yobu miteŋ garu gonimiŋ. Oŋu. \s1 Mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋgaiŋ ore jigo qaku goinebi. \p \v 27 Eeboboŋaŋuŋ oi Kristore Bobiaŋ Biŋeji kuririineke fukeinde so eba eku goinebi. Oŋu gobi ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋ me so wareru taitai goku biŋeŋaŋuŋ manebe fuŋneŋaŋuŋ iŋi peme sagaiŋ: Ŋoŋo qoqodure buru moakonde buŋo kiperu maŋmoakoŋ eru dimainebi. Oŋu dimaku Bobiaŋ Biŋere buŋo foriji egu gbaŋiiŋ ore moko kiperu jigo qaku goinebi. \v 28 Oŋuakoŋ goineji kiso eŋareenimiŋ, ŋoŋoji buŋo miyaŋuŋ fuŋne fuŋne ore eru so popureru maŋ-ŋaŋuŋ so wakiine. Fuŋneŋaŋuŋ oŋu manebe sagaiŋ. Anutuji usuŋ ŋareme kiso ŋiŋigo yoŋoji fuŋneŋaŋuŋ ŋoneru iŋi mane taniŋganimiŋ: Yoŋoyaŋe waki yabeko sibirigabi Anutuji bomuku nobeko paibe seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ. \p \v 29 Anutuji buruine rua ŋareya, oi iŋi: Ŋoŋo Kristo manesiŋ gaku aribe jerieru aribe iŋore eru joiserereŋ maneru gonimiŋ. \v 30 Nonji mamanesinde jigo rone ŋoŋoke goku qabe, ŋone nubuŋ eru damaŋ yoo jikigaru qaego ore biŋe buŋo yo manegobi, ŋoŋo jigo oŋuine akoŋ noke kitiŋgaku qaku gogobi, oi manego. Oŋu.\x * \xo 1.30 \xt Apo 16.19-40\x* \c 2 \s1 Kristore so ŋoŋo-ŋaŋe babawaki ee eku goinebi. \p \v 1 Ŋoŋo Kristoke qakatoru maŋ-ŋaŋuŋ kikitiŋ ee enimiŋ ore uŋsowoŋ bofukeinebi. Kristoji manjoko eŋareru bobomiriŋ ŋabeiŋ. Moro Tiriineke rowegaru dimaku ohoweŋaŋuŋ baku ŋonemaiŋ eŋareine. \v 2 Oŋu egobi ore maŋmoakoŋ mamane boyoberu sogokoŋ manjoko naduŋgaduŋ eku womoo goinebi. Ŋoŋo maŋ aŋiŋaŋuŋ eru mamane buruŋaŋuŋ moakoŋ enimiŋ ore kipeinebi. Buŋo oŋu kiperu maŋmoakoŋ ebi foriine fukeeiŋ. \p \v 3 Yareya ŋoŋo-ŋaŋunde akoŋ furuganiminde aŋiji so maŋgo eŋareine. Ŋoŋo-ŋaŋunde tinabiŋeji sogueiŋ ore sakiŋaŋuŋ so ba ropeinebiyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ babawaki eru goine yoŋore manebi ropeeine. Oŋu maneru nonji ŋoŋare mokemoke yobu jerieru gobemiŋ. \v 4 Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde maŋ akoŋ fiaiŋ ore so manesuinebiyoŋ, goine yoŋore manji fiaiŋgo ore oŋuakoŋ yameŋ keku manesuku goinebi. \v 5 Kristo Yesuji moreŋgo gome maŋ mamane pe teya, oŋuine akoŋ ŋoŋoreo peko oi boyoberu goinebi. \q1 \v 6 Anuture mosi oŋuine pe teko goyayoŋ, jibu Anutu oŋuine goya ore so gbedigaru roropeine so goya. \q1 \v 7 Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋe afagaru Anuture kuririquraŋ bokeru wakiru kerisieru ŋi kamasi fukeru kiŋaŋqoqore kamasi roru goya. \q1 Oŋu moreŋ ŋi noŋunde kamasi fukeru goya. \q1 \v 8 Oŋu goku maŋine babawaki eku Mamainere mi buŋo damaŋ so reŋgaru goya. Oŋu gome mimi qa teru “Maripoŋgo qabuŋyoŋ,” jibu, damaŋ oo oŋuakoŋ reŋga foreya. \q1 \v 9 Oŋu reŋgaru goya ore eru Anutuji ogame paibe roperu ŋeko tinabiŋe ropekiine oteya, oiji tina goine sosowo yadureega. \q1 \v 10 Anutuji tinabiŋe ropekiine oi iŋi ore oteya: \q1 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ tina ore eru damaŋ mogo dikanji keru Yesu miteŋ gakimiŋ. Goineji Sombuŋ karorago paibe gogobi. Goineji moreŋgo yoo gogobeneŋ. Goineji komeru kome kaeo me misoŋ kaeo gogobi. Noŋuŋ sosowo qodureru daberu dikanji ketekimiŋ.\x * \xo 2.10 \xt Ais 45.23\x* \q1 \v 11 Sosowo noŋuŋ dikanji keteru minoŋunji Mama Anutu totogo araŋ baiŋ ore tinaine mifukeru iŋi mikimiŋ, \q1 “Yesu Kristoji Ofoŋnoŋuŋ fukega.” Oŋu. \s1 Yesure tatama oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo yaduru goinebi. \p \v 12 Ore eru yoro ogopune, ŋoŋo Kristore soso boyoberu oo so gbaŋiru wakiinebi. Damaŋ so Anuture buŋo reŋgaru qowirieru gobuŋ, ore so mosiŋaŋunji maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoreo sagaga, oi yameŋ keku boyoberu mande gio baku goinebi. Nonji ŋoŋoke goboŋ, damaŋ oo Biŋe buŋo fiine akoŋ kegboreru gbiŋ keru dimaku gobuŋ. Boke ŋaberu taitai gogo, damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture jiŋomaio sombuŋaŋuŋ maneru gburugburu yabeme damaŋ so gio oi basarigaru goinebi. \p \v 13 Anutu iŋoyoŋe ŋoŋo jijiki boburo ŋaberu iŋoyoŋunde burure so maŋ-ŋaŋuŋ bapakareega. Oŋu oo maŋ aŋiŋaŋuŋ Anutureo sagaiŋ ore so fukeko dobe ŋabeko gioine babi foriine fukeeine. \p \v 14 Siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋoke buŋo babawaki so eru goinebi. Mikesoŋ eru manji ŋunuŋ-ŋunuŋ kosa so einebiyoŋ, burunoŋuŋ sosowo maŋyoka miaqaya bokeru mitiga ŋareme oi damaŋ so baku goinebi. \v 15 Oŋu eku eeboboŋaŋunji bakare buŋo tomiri gbagbataeŋine fukeru eba eku goinebi. Ŋiŋigo kekesiine iŋgoŋmaŋgoŋine muŋambe moreŋgo gogobi, ŋoŋoji yoŋore botugo Anuture odumade posiine yobu goinebi. Bobuŋ qonikiŋgo paibe tamaegobi, ŋoŋo oŋuakoŋ moreŋgo eebobo poretiŋinere kadi fiine yadubi oiji ŋiŋigo tamae yareku goinebi.\x * \xo 2.15 \xt Dut 32.5\x* \p \v 16 Oŋu goku gogo sanaŋinere Biŋe buŋo damaŋ so jaueru roru ŋiŋigo yareru goinebi. Oŋu gobi Kristoji kirieru wareiŋ, damaŋ oo nonde fuŋne iŋi fukeiŋ, “Masiri ŋiji sisirio gbiŋ eiŋ ore tobiriine qojugaru raega, nonji ore so mande giore saki qaku basanaŋgaru goboŋ. Oi omaine yobu so baku goboŋyoŋ, ore foriine fukeya.” Fuŋne oŋu fukeme soine nakene saki ŋoŋore eru miteŋ gabemiŋ. \p \v 17 Nonji gogone kisiŋgaru mitari ŋarebe Anuture gio reŋgaru baku goboŋ. Oŋu gobe ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabuŋ ore foriine fukeega. Ore eru Rom gawman yoŋoji buŋone mitariru joma oŋuine nuku boji ririga ore so enarenobuŋ. Saki funere dari oŋu kesenobo ine, oi obu oŋuine mo yobu so rakana. Ŋoŋore mamanesiŋ giore forire eru oi kuririineke fukebe sagana. Ore eru nubi komenoboyoŋ, maŋneji jibu jerieego eru sosowo Anuture biŋe fukeru ŋoŋoke moko goku jerieekimiŋ. \v 18 Oŋuakoŋ ŋoŋo jerieinebi eru noke jerieru goinebi. Oŋu. \s1 Timoti sorebe Filipai ŋoŋoreo foiŋ. \p \v 19 Ofoŋ Yesuji nonde maneko sagaiŋ ine, pipa Timoti soreiŋgo maneru origago. Ŋoŋoreo foru biŋenoŋuŋ ŋajime jeriebi ŋoŋo uruŋu gogobi, oi maneru kirieru wareru najime maneru nonde manji oŋuakoŋ fiaru oroine yobu fukena. \v 20 Mamanesiŋ-ŋaŋuŋgo sanaŋgagobi me wiriebi, iŋoji iŋoyoŋe akoŋ ŋoŋore manebu oŋu maneru nonde keririŋgo dimaga. Goineji yoo gogobi, yoŋoji “Yoŋoyaŋunde manebu,” miku kitiŋ ŋabeiŋ ore so maneegobi Mata yobu. \v 21 Yoŋoji sosowo yoŋoyaŋunde yare maneru oi keporeru bosogueiŋgo janjaŋbumbuŋ odeegobiyoŋ, Kristo Yesure gioji foriineke fukeeiŋ ore so yameŋ keegobi. Yoŋo qaqosori kosa gogobi. \p \v 22 Kosa gogobiyoŋ, Timotiji fuŋine fiine oduya, oi ŋoŋo-ŋaŋe mane mukugobi. Madeji iŋoyoŋunde mama kiŋaŋ qa teega, iŋoji ore so noŋ Bobiaŋ Biŋe misaueiŋ ore bapi nuru kiŋaŋ qaku goya. \v 23 Ore eru Rom gawman yoŋoji noŋ uruŋu enarenimiŋ ore buŋo kipenimiŋ, oi maneru soine Timoti sorebe pipa ŋoŋoreo foiŋ ore origago. \v 24 Nake oŋuakoŋ Ofoŋke dimaku damaŋ so joroko ŋoŋoreo wareinde koimo oŋu manesiŋ gago. \s1 Epafroditus sorebe Filipai ŋoŋoreo foiŋ. \p \v 25 Nonji ya baaru embimbiŋgaru gobe ŋoŋoji muraŋne Epafroditus sorebi wareru kitiŋ nuku bapi nuya. Iŋoji Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru nonde keririŋgo gio baku jigo qaku goyayoŋ, jikigaru kipenobo, oiji so sagana. Oŋu manesuku maŋkekerisie ogone oi damaŋ yoo sorebe ŋoŋoreo kirieru wareiŋ. \v 26 Iŋoji sosowo ŋoŋo ŋone ŋabeiŋgo yameŋ keku goga. Jibe bame peya, ŋoŋo buŋo oi manebi ŋoŋoreo yobiŋgame maneru ore eru maŋwawaki goga. \v 27 Iŋoji fofori jibe eteme kome maigaru eyayoŋ, Anutuji ŋonemaiŋ oteko fiaya. Anutuji Epafroditus oi akoŋ so ŋonemaiŋ oteyayoŋ, noŋ oŋuakoŋ ŋone nuru emboŋ eru baafe nuya. Iŋoji komena ine, nakene beusembeji sogueru saueru paine paine ropeko gonobo. \p \v 28 Ŋoŋo Epafroditus ŋoneru moke jeriebi nonde beusembeji oŋuakoŋ afagaiŋ ore manego. Ore eru damaŋ yoo akoŋ pipa sorebe ŋoŋoreo foiŋ. \v 29 Ŋoŋo Ofonde ŋiŋigo yoŋore mokemoke yobu jerieegobi, jeribari ore paio iŋoji wareme keporeinebi eru gio bobo ŋiŋigo oŋuine oi araŋ ba yareru goinebi. \v 30 Iŋoji Kristore gio ore eru kome maigaru roperu komeiŋ eya. Ŋoŋo noŋ kitiŋ nuku bapi nunimiŋgo manebuŋyoŋ, oi embimbiŋgabuŋ ore iŋoji ŋoŋore tife oŋu enareiŋgo ore wareru gogoine kisiŋgaru sibirigaiŋ eya. Oŋu. \c 3 \s1 Posiine fukekiminde kadi foriine oi iŋi: \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, buŋo koruŋ iŋi jikigaru mibemiŋ: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru jerieru goinebi. Buŋo oi ŋeŋeo moke quraŋga ŋareiŋ ore tataki so manego. Ŋiŋigo goineji egu eadu eru bosembe ŋabenimiŋ ore oi quraŋga ŋarebe soine sagaga. \v 2 Zioz gio bobo ŋiŋigo sembene yoŋore siŋaŋ-ŋaŋuŋ baku goinebi. Yoŋoji maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo botugo roregaru maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miegobi, “Anuture biŋe fukenimiŋ ore ŋoŋo moge baku sakiŋaŋuŋ ketigainebi.” Oŋu yameŋ keku buŋo akoŋ miku qoro rigaŋine oŋuine gbogbo oŋgaku “Kufufuŋ raŋgbaŋine fukegobeneŋ,” miku mo yobu miegobi. \p \v 3 Yoŋoji Anuture jiŋomaio so poretiŋgagobi. Sakiyaŋuŋgo moge oi akoŋ keti yabebuŋyoŋ, foriine oi noŋunde iŋi fukeya: Anuture Biŋe buŋoji maŋnoŋuŋ bobogaya, noŋuŋ iŋore maŋkekerisie kufufuŋ foriine yobu fukeru gogobeneŋ. Anuture tinao sakinoŋuŋgo moge ba norebuŋ, niŋoji ore paio so dimaku kitiŋgaku manesiŋ gaegobeneŋyoŋ, Kristo Yesuji munaŋ qa noreya, ore eru iŋo miteŋgaegobeneŋ. Anuture Moro Tiriineji dobe nobeko afagaru Anuture ohowe baku miteŋ gaegobeneŋ. \p \v 4 Goineji sakiyaŋunde yaji kitiŋgaku Anuture biŋe fukekimiŋ ore manesiŋ gagobi, nonji oi yadurego. Ore eru fiine akoŋ suhuŋ oŋuine furarieru tone ba pakereru erioŋbarioŋ kamasi enobo. \v 5 Nonde kuririquraŋ oi iŋi: Nonji Israel ŋiŋigo kubu maŋineo minebobo mo fukego. Apa ŋasonere kubu tinaine Benjamin. Maŋgo mamane Hibru ŋiŋigo. Nonji yokoreone fukeru Hibru ŋi foriine fukego. Fukeru pebe una 8 fukeko oo sakine ketigabuŋ. Farisi fukeru goboŋ ore Mosesre Kadi buŋo oi poretiŋ boyobeiŋgo yameŋ keku goboŋ.\x * \xo 3.5 \xt Apo 23.6; 26.5; Rom 11.1\x* \v 6 Farisi goku maŋneo jo fukeko maŋkekerisie kufufuŋ oi fofori kekesuesue eyareku goboŋ. Mosesre Kadi buŋo reŋgaru boyoberu poretiŋ fukenobeŋ ine, nonji ore so bakare buŋo tomiri posiine goboŋ.\x * \xo 3.6 \xt Apo 8.3; 22.4; 26.9-11\x* \p \v 7 Ya oŋuine oi manebe ropeko oo kitiŋgaku manesiŋ garu goboŋyoŋ, maŋne kerisieru oi sosowo bokeru gbeŋ sureru migo. Damaŋ yoo Kristoji munaŋ qa nareko qowiriebe, ore eru manebe ropeega. \v 8 Ofoŋne Kristo Yesu mane mukuru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukebemiŋ, oi maneru osoebe furiine ropekiine ore so fukega. Ore eru gogone raŋgbainere kuriri yane sosowo oi Kristo jikigaru oo bokeru gbeŋ surego. Kristo bofukeru nonde ya sosowo oi manebe yau rasa yobu oŋuine fukeme sureru ŋadineo bokeboŋ. \p \v 9 Goineji “Mosesre Kadi buŋo reŋga foreru oŋuine oiji niŋonoŋe Anuture jiŋomaio poretiŋ fukekimiŋ,” migobiyoŋ, nonji oŋu posiine so gogo. Damaŋ yoo Kristo manesiŋ gabe Anutuji oŋuine oiji buŋone mitarime iŋore jiŋoo posikeru gogo. Mamanesiŋ paio gobe Anutuji ŋonemaiŋ enareku mitigako agiburaŋnere buŋoji komeko gogo. Kristoke qakatoru dimaku gobe Anutuji nonde fuŋne oŋu bofukeiŋgo ore yameŋ keego. \p \v 10 Nonji Kristo iŋi mane mukubemiŋgo yameŋ keego: Kristoji komeru pakereya iŋore usuŋ oiji dobe nuko sanaŋgabemiŋ ore manego. Joiserereŋ maneya, oi iŋoke jikigabemiŋ ore jauego eru komeru kamasi oŋuine oiji iŋore kamasi ore so fukebemiŋ ore manego. Joiserereŋ maneru komeya, nonji kamasi oŋuine akoŋ komeru oŋuine oiji iŋore kamasi oŋuine fukeiŋ ore jauego. Komeru pakereya, iŋore usuŋ oiji dobe nuko sanaŋgabemiŋgo manego. \v 11 Komebe Anutuji bogbore nume komegone pakerebemiŋ ore origago. Oŋu. \s1 Anuture sisirigo yameŋ keku mogeineo rainebi. \p \v 12 Nakenere iŋi so migo, “Anutuji moge ruaya, oo wape foreru maŋkekerisiere kuririine sosowo bofukeru gogo.” Ore so fukeru gogoyoŋ, Kristo Yesuji roosiŋ enareya ore seŋgiŋbaŋgiŋine raugaiŋgo ore yameŋ keego. \p \v 13 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji moge ruaya oo so wape forego, oi manego. Moakoŋ iŋi maneru eego: Ya kemukuru ŋadi gaboŋ, oi niga nuko Anutuji ya jiŋomaineo ruame pega, oo obe pipa rabemiŋgo aŋi sogo maneego. \v 14 Anutuji paibe ropebemiŋ ore oŋga nareru moge oŋu qa nareya. Ore eru Kristo Yesuji munaŋ qa nareya ore nonji eesoigo sanaŋgaru gbiŋ eru Anuture mogeo ropebe iŋoji hendiŋ eri qoruneo kenareiŋ. Oi roiŋgo aŋi sogo maneru moge oobe poretiŋ akoŋ usuŋne qojugaru giniŋgaego. \p \v 15 Ore eru mande kuririnoŋuŋke fukegobeneŋ, Anutuji noŋuŋ sosowo mamane moakonde paio Kristo mane mukuru gokimiŋ ore manega. Buŋo more mamane maru furuine mo pe ŋarena ine, Anutuji buŋo yoore uruŋu manebi sagaga, oi oŋuakoŋ miku barariŋga ŋareiŋ. \v 16 Ŋoŋore manebu qoruine oi iŋi fukeko sagaiŋ: Noŋuŋ damaŋ joroine me pompoŋine maŋnoŋuŋ kerisieru Anuture kadio go wapebeŋ, eebobore kadi moakoŋ oi akoŋ jikigaru rabeneŋ sagaiŋ. \p \v 17 O maŋkekerisie ogopune, nonji eebobone eego, ŋoŋo noŋ ŋone nuru nonde mosi boyoberu goinebi. Goineji ore so oderu pore ŋabeegobi, ŋoŋo yoŋore eebobo oi ŋoneru boyobeinebi.\x * \xo 3.17 \xt 1 Kor 4.16; 11.1\x* \v 18 Ŋiŋigo boakoŋ yobu yoŋoji eeboboyaŋunji Kristo rosi eteru yoŋoyaŋunde aŋigo kosa gogobi. Maripoŋgo komeya, ore fuŋine oderu gboreru gogobi. Buŋo oi damaŋ kokoine tiŋtuŋ egu fukenimiŋ ore ŋajibe manebuŋyoŋ, damaŋ yoo oi kuyoku jiŋo obune wakiko migo. \p \v 19 Saki fuyaŋunde aŋi sanaŋine sembeneji nemuyaŋuŋ fukega. Ya mimiineke eegobi, ore manebi ropeko kuririyaŋuŋ fukeko sigopou gogobi. Maŋmamaneyaŋuŋ morende eebobo sembeneo kipebi nigiŋ yabeko kosa goku tatariineo misi korugo rakanimiŋ. \v 20 Yoŋoji yuku rakanimiŋyoŋ, goine niŋore qoqodure sa oi Sombuŋgo paibe pega. Moreŋgo kotuine fukeru yayaba akoŋ goku Ofoŋ Yesu Kristo Munaŋqoqo Raunoŋunji moke fukeru oga nobeiŋ ore odigaegobeneŋ. \v 21 Iŋoji moreŋ saki funoŋuŋ wakiqoqoine yo oi qowirieme iŋoyoŋunde Sombuŋ saki fu oŋuine kuririquraŋineke fukeiŋ. Usuŋ oŋuine oi Kristo pe tega. Iŋoji usuŋ oŋuine oiji ŋiŋigo eru moreŋ Sombunde yareya sosowo oi soine sanaŋgaru bawaki nobeko iŋore mea rurumaŋgo rabeneŋ siŋaŋ nobeko gokimiŋ. Oŋu. \c 4 \s1 Uŋsowoŋ buŋo goine \p \v 1 O yoro ogopune, oŋu fukeiŋ ore Ofonji ŋoŋo bapi ŋabeko gbiŋ keru sanaŋgaru dimainebi. Nonji ŋoŋore aŋi maneru ŋone ŋabeiŋgo yameŋ keego. Ŋoŋo jeri enarebuŋ. Botuŋaŋuŋgo gio babe ore foriine fukeko odubi Anutuji ore furi enoreiŋ, ore eru sigopou eru jerieego. \p \v 2 Minebobo ŋigo yoyoka Yuodia Sintike, ŋokoji pougaru kekepari eru gogobire, oŋu maneboŋ. Ore eru nonji maŋ-ŋakuŋ iŋi bapakarego: Ŋoko Ofoŋke moakoŋ dimagobire, ore eru maŋmoakoŋ eru goinebire. \v 3 O muraŋne foriine, giore kioŋ moko osigaru gobu, go oŋuakoŋ iŋi weu garego: Ŋigo yoyoka yokoji maŋmoakoŋ enimi ore bapi yapeigoŋ. Yokoji noke Bobiaŋ Biŋe sanaŋgaru saueiŋ ore jigo qaku gobu. Yokoji Klemen eru ogopune goine noŋunde keririŋgo moko jigo qaku gobu. Sosowo yoŋore tina oi gogo sanaŋinere tina buru buk papiago paibe pega. \p \v 4 Damaŋ so Ofoŋke dimaku jerieru goinebi. Jerieinebi buŋo oi ŋeŋeo moke migo. \p \v 5 Ŋoŋo denaŋdenaŋ paio ŋiŋigo eyarebi sosowoji kamasiŋaŋuŋ oi maneinebi. Ofonji wareiŋgo bembeŋgaga. \v 6 Ya more manebu so maneru goinebiyoŋ, ya sosowo ore weweuŋaŋuŋ Anutu ojibi maneine. Oŋu me oŋu fukeiŋ, ŋoŋo Anutu oŋga wosiru karieru daŋge miku goinebi. \v 7 Anutuji maŋwomo eŋarega, niŋo ore fuŋine so mane muku egobeneŋ. Oi mamanemukunoŋuŋ sosowo odureru fuŋine mo fukega. Kristo Yesuke qokotabi dimakabi Anutuji maŋ-ŋaŋuŋ eru buŋo mamaneŋaŋuŋ dobu kiperu iporo ba ŋareko goinebi. \p \v 8 O maŋkekerisie ogopune, buŋone mitariiŋ ore eru uŋsowoŋ buŋo iŋi migo: Wuwunuŋ buŋo so manesuinebiyoŋ, ya sosowo araŋ babeneŋ kuririineke fukega, maŋ-ŋaŋuŋ oo kiperu goinebi. Buŋo foriine, buŋo poretiŋ eru gbagbataeŋine oi manesuku goinebi. Buŋo aŋiineke maneegobeneŋ, oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseko goinebi. Buŋo kobiineke mimiteŋ fukeiŋ ore so fukega, maŋ-ŋaŋuŋ oo qakatoru goinebi. \v 9 Nonde eebobo ŋoneru Biŋe buŋone maneru maŋ kiniŋ-ŋaŋuŋgo ruaru robi biŋeŋaŋuŋ fukeya, ŋoŋo oi kegboreru eba eku goinebi. Oŋu gokabi womo Rauine Anutu iŋoji ŋoŋoke dimaiŋ. Oŋu. \s1 Polji Filipai yoŋore yaunde daŋge miga. \p \v 10 Nonji Ofoŋke qakatoru goku ŋoŋore beufi soguine manego. Ŋoŋo ronekoŋ noŋ siŋaŋ nuku moneŋ nareiŋgo aŋi maneru gobuŋyoŋ, uruŋu eniminde fuŋne baaru embimbiŋgabuŋ. Damaŋ joroine embimbiŋgaru gobi Ofonji damaŋ yoo maŋ-ŋaŋuŋ bogboreme afagaru moke bapi nubuŋ. \v 11 Saki funere yobiŋgo ŋeku embimbiŋganobo, ore eru buŋo yo so migo. Nonde ya pega, nonji oke maŋwomoo waigo goiŋgo manego. \v 12 Noŋ janjaŋbumbuŋ oderu womoo goboŋ eru gogo kobiineke batiqatiine tomiri goku womoo goboŋ. Pi so damaŋ so maŋne waigo eko goiŋgo manego. No gaba enobo me roro ŋenobo, ore eru maŋne so bawaki eego. Yane boakoŋ yobu me kokiine pe narena, oi jibumeŋ. Noŋ yoore fuŋne mane mukuru soine waigo gobemiŋ. \v 13 Oi me oi mo fukena, Kristoji basanaŋ nuko ya moji mo so bawaki enareiŋ. \p \v 14 Jibu koŋkoŋne ore maŋineone ogo babapi ruaru baafe nubi sagaya. \v 15 Filipai ŋoŋo oŋuakoŋ nonde fuŋne mane komegobi. Nonji fuŋgaru roregaru Bobiaŋ Biŋe gio baku ŋoŋoke Masedonia prowinsgo goku boke ŋabeboŋ, damaŋ oone fuŋgaru mamanesiŋ kufufuŋ goineji noŋ sakire yayaŋunji so kitiŋ nubuŋ. Nonji mande Biŋe yarebe robi biŋeyaŋuŋ eyayoŋ, sakire mobe mo so bokirie narebuŋ. Filipai maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋo moakonji noke kikipe eru gogone kitiŋgabi pesiŋ moneŋ-ŋaŋuŋ roru nareŋgareŋ eku gobeŋ.\x * \xo 4.15 \xt 2 Kor 11.9\x* \p \v 16 Nonji yare embimbiŋgaru goboŋ, ŋoŋo oi nonde ruabi Tesalonaika sitio wareya. Ate moakoŋ matayoŋ, ate yoyoka sakinere yare embimbiŋgaboŋ, oi ruabi nondeo wareya.\x * \xo 4.16 \xt Apo 17.1\x* \v 17 Nonji ŋoŋore mebo yauŋ-ŋaŋunde sase so eego, ore eru buŋo yo so quraŋgago. Anutuji ŋoŋore ogo babapire tifeine bokirie ŋareeiŋ, nonji foriine sogo oi ŋoŋoreo saueiŋgo manego. \v 18 Ŋoŋoji damaŋ yoo ya ruabuŋ, oi raugaru nonde ya sosowo oiji kiririne odureru kokoine pe narega. Epafroditus iŋoji ŋoŋore ogo babapi yauŋ-ŋaŋuŋ roru wareru nareme moririineke fukeru gogo. Ŋoŋo pesiŋ tahaŋoŋuŋ ruabi iŋoji roru wareya, Anutuji ore aŋiine maneko soine sagaga. Anutuji ŋoŋore pesiŋ maneru sabareko kouine fiine junjinaŋ oŋuine fukeru iŋore jiŋomaio isirigame jerieega.\x * \xo 4.18 \xt Eks 29.18\x* \p \v 19 Nonde Anutuji touŋmoriri sosowore Rau fukega. Iŋore rouŋgo ya sosowo oi tatariine tomiri pega. Ore eru ŋoŋo Kristo Yesuke qakatoru dimaku yare embimbiŋgagobi, oi sosowo pe tega ore so eŋareeiŋ. \v 20 Ore eru Anutu Mamanoŋuŋ damaŋ so miteŋ gaeinebeneŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture tinabiŋeji damaŋ tatariine tomiri saueeiŋ. Buŋo oi foriine. \s1 Momojo tatariine \p \v 21 Nonji momojone ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Kristo Yesuke moko akoŋ dimagobi, sosowo ŋoŋore ruabe fuga. Ogopune noke yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo fuga. \v 22 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine goine sosowo yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo fuga. Yoŋoreone goineji Sisa-kiŋ koitore morumboŋ pigo gio baegobi, yoŋoji oŋu maneru yameŋ keku migobi. \p \v 23 Ofoŋ Yesu Kristore yauŋmoririji ŋoŋoke pe roperu iiruŋaŋuŋ mifiagaine.