\id MAT - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Matyu \toc1 Bobiaŋ Biŋe Matyuji quraŋgaya \toc2 Matyu \toc3 Mat \mt1 Matyu \mt2 Bobiaŋ Biŋe Matyuji quraŋgaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Matyu tina ore fuŋine oi Ofonde yauŋ. Tinaine mo Liwai. Rom gawmande takis roro ŋi goya. Gio oi baku gokame Yesuji wareru oŋga teme maŋine kerisieru kiŋariŋ 12 yoŋore botugo goya. \ip Bobiaŋ Biŋe yo Yesure fuŋne iŋoyoŋunde kufufuŋpu Juda yoŋore mitaniŋga yareiŋ ore eru quraŋgaya. Buŋo koruŋ qoruine oi iŋi, “Yesu Kristoji Munaŋqoqo Raunoŋuŋ eru Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ fukega.” Juda ŋiŋigo yoŋore buŋo oi so sagako maŋyaŋunji sembeame quŋgabuŋ. Ore eru Matyuji Yesure giore fuŋne oi totogo mitaniŋgaru poretiŋ qaji yareya. Jojofo Raŋgbaineo munaŋqoqore mimipaŋ buŋo (promis) pega, oi sosowo Yesure eru toto fukeru dekukuŋgaru foriineke fuke foreya. Munaŋqoqo Rauine oi Hibru buŋoo Mesaia eru Grik buŋoo Kristo. \ip Yesuji mande gio mobe yokaomo baku goya: Iŋoji Bobiaŋ Biŋe ŋiŋigo qaji yareru maŋyaŋuŋ oiji bapakareru gemokaku yobe yaberu jibeyaŋuŋ bobiaŋ garu goya. Oŋu baku rako mosi qoqowirie fukeko goku maripoŋ yogo roperu komeme yaŋgabi moke pakereya. Oiji Anuture qorumande fuŋne noduya. Oŋu eme noŋuŋ qowirieru Anuture odumadepu fukekiminde fuŋne fukeya. Yesure buŋo qoruine 5 oi iŋi: 1) Gaŋ 5-7, 2) Gaŋ 10, 3) Gaŋ 13, 4) Gaŋ 18 eru 5) Gaŋ 24-25 \is1 Buk yoore mobe qoruine 7 oi iŋi: \io1 Yesure apa ŋasopu eru fufukeine \ior 1.1–2.23\ior* \io1 Jon Mitimeso ŋiji mande gio baya \ior 3.1-12\ior* \io1 Yesu mitimeso rauko Satanji esoigaya \ior 3.13–4.11\ior* \io1 Yesuji Galili maŋineo tumoqoqo gio baya \ior 4.12–18.35\ior* \io1 Yesuji Galili bokeru Jerusalem raya \ior 19.1–20.34\ior* \io1 Sonda tatariine Jerusalem goku komeya \ior 21.1–27.66\ior* \io1 Komegone pakereru goku Sombuŋgo ropeya \ior 28.1-20\ior* \c 1 \s1 Yesu Kristo iŋore apa ŋaso yoŋore tina buru \r Luk 3.23-38 \p \v 1 Yesu Kristore apa ŋaso yoŋore tina buru oi iŋi: Abrahamde osigida mo Deiwid. Deiwidre osigida mo Yesu. \p \v 2 Abrahamde made Aisak. Aisakre made Jeikob. Jeikobre madepu Juda eru iŋore kakagbopu. \v 3 Judare madeyoka Peres eru Zera, maŋgoyakuŋ Tamar. Peresre made Hesron. Hesronde made Ram. \v 4 Ramde made Aminadab. Aminadabre made Nason. Nasonde made Salmon. \v 5 Salmonde made Boas, maŋgoine kantri more ŋigo Rahab. Boasre made Obed, maŋgoine kantri more ŋigo Rut. Obedre made Jesi. \v 6 Jesire made kiŋ Deiwid. Deiwidre made Solomon, maŋgoine rone Uriare ŋonuŋ goya. Juda kiŋ sosowo oi Deiwidre osigidapu fukeru gobuŋ. \p \v 7 Solomonde made Rehoboam. Rehoboamde made Abija. Abijare made Asa. \v 8 Asare made Jehosafat. Jehosafatre made Jehoram. Jehoramde made Usia. \v 9 Usiare made Jotam. Jotamde made Ahas. Ahasre made Hezekia. \v 10 Hezekiare made Manase. Manasere made Amon. Amonde made Josia. \v 11 Josiare madepu Jekonia eru iŋore kakagbopu. Damaŋ oo Babilon yoŋoji Israel kufufuŋ oga yabebi Babilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine kinaŋqoqoyaŋuŋ gobuŋ. \x * \xo 1.11 \xt 2 Kiŋ 24.14-15; 2 Hist 36.10; Jer 27.20\x* \p \v 12 Babilon witi pi gogo kamasi oŋuine goku oo Jekoniare made Sealtiel fukeya. Sealtielre made Jerubabel. \v 13 Jerubabelre made Abiud. Abiudre made Eliakim. Eliakimde made Azor. \v 14 Azore made Jadok. Jadokre made Akim. Akimde made Eliud. \v 15 Eliudre made Eleasar. Eleasare made Matan. Matande made Jeikob. \v 16 Jeikobre made Josef, Mariare ŋoe. Mariaji Yesu roya. Tinaine Kristo Munaŋqoqo Rauine miegobeneŋ. \p \v 17 Damaŋ Abrahamdeone fuŋgaru go wapebi kiŋ Deiwid fukeya, mimiŋine yoŋore jare buru oi 14. Moke kiŋ Deiwidreone fuŋgaru go wapebi Israel kufufuŋ oga yabebi Babilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine gobuŋ, mimiŋine yoŋore jare buru oi oŋuakoŋ 14. Babilon witi pi gogo kamasi oŋuine gobuŋ, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru go wapebi Kristo fukeya, mimiŋine yoŋore jare buru oi oŋuakoŋ 14. \s1 Yesu Kristo iŋo iŋi fukeya: \r Luk 2.17 \p \v 18 Yesu Kristo fukeya ore sundu oi iŋi: Iŋore maŋgo Maria iŋo Josefre biŋe goku so qodureru gobire damaŋ oo Moro Tiriineji qowirie teko kuake goko fuŋine oŋu bofukebuŋ. \x * \xo 1.18 \xt Luk 1.27\x* \v 19 Oŋu bofukebi ŋi biŋeine Josef iŋoji gogo poretiŋ goya ore Mariare fuŋneji totogo fukeko mimiineke fukeiŋ ore takigaya. Oŋu takigame maŋineji oi sumuŋgaru bokeiŋgo mamane buruine ruaya. \p \v 20 Oŋu manesuku eko Ofonde mimerereŋ moji kubaŋgo fuke teru iŋi ojiya, “Josef Deiwidre osigida, Moro Tiriineji Maria qowirie teko kuaineke goga. Ore eru go oi ogagaru pigoo wareru ŋonuŋgo fukeinde kokoi so maneigoŋ. \v 21 Mariaji koko made roiŋ. Ŋi iŋoji kufufuŋine agiburaŋyaŋuŋgone munaŋ qa yareko posikenimiŋ. Ore eru goji tinaine Yesu miigoŋ.” Oŋu ojiya. \x * \xo 1.21 \xt Luk 1.31\x* \p \v 22 Ofonji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke fukeiŋgo ore ya sosowo oi fukeya. Kajeqouŋ buŋo oi iŋi, \v 23 “Ŋigo jeŋoŋ jumuine moji kuake eru made mo rome tinaine Imanuel minimiŋ.” Tina ore fuŋine oi iŋi, “Anutuji noŋuŋke goga.” \x * \xo 1.23 \xt Ais 7.14\x* \p \v 24 Josefji maŋine gboreme pakereru Ofonde mimererenji mitiga teko, ore so eku Maria ŋonuŋine fukeiŋ ore ogagaru piineo rabu. \v 25 Raru gobuyoŋ, damaŋ botuineo oo moko so pebire raru madeine rome Josefji tinaine Yesu miya. Made roko iŋore ŋadio ŋoe ŋonuŋ gobu. Oŋu. \x * \xo 1.25 \xt Luk 2.21\x* \c 2 \s1 Maŋgboroŋ ŋi wegi wawapeineone warebuŋ. \p \v 1 Yesuji ŋi koito Herod iŋore damaŋgo Judia prowinsre taoŋ mo tinaine Betlehem oo fukeya. Fukeya, damaŋ oo bobunde mamane ŋi wegi wawapeineone Jerusalem sitio warebuŋ. \v 2 Wareru iŋi weubuŋ, “Juda ŋoŋore ŋi koito fukeiŋ, made oi fukeru uro pega? Niŋo wegi wawapeineo goku iŋore ginja fukeme ŋoneru fuŋine oŋu maneru ohoweine baku miteŋ gakimiŋ ore waregobeneŋ.” \p \v 3 Oŋu weubi ŋi koito Herod eru Jerusalem kufufuŋ iŋoke gobuŋ, yoŋo sosowo buŋo oi maneru popurebuŋ. \v 4 Popurebi kiŋ Herodji buŋo ruaru kufufunde soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru Kadi buŋore qaqaji sosowo kepore yabeme warebuŋ. Wareru tumaŋgabi iŋi weu yareya, “Munaŋqoqo Rauine Kristoji uro fukeiŋgo mibi pega?” \p \v 5 Weu yareme iŋi bokirie tebuŋ, “Iŋoji Judia prowinsre taoŋ tinaine Betlehem oo fukeiŋ. Ore buŋo oi kajeqouŋ ŋi Maikaji iŋi quraŋgame pega, \q1 \v 6 ‘O Betlehem kufufuŋ Juda moreŋgo gogobi, ŋoŋore botugone koito sogo fukeru nakene Israel kufufuŋ botiŋgaru siŋaŋ nobeiŋ. \q1 Ore eru ŋoŋo Juda morende minebobo yoŋore botugo gobi tinabiŋeŋaŋunji wakiqoqoine so yobu fukeiŋ.’” \x * \xo 2.6 \xt Mai 5.2\x* \p \v 7 Oŋu bokirie tebi maŋgboroŋ ŋi oi kamiine oŋga yareme warebi iŋi weu yareya, “Ginja oi wamo damaŋgo fukeme fuŋgaru ŋonebuŋ?” Ore fuŋine poretiŋ maneiŋgo maneru oŋu weu yareya. \v 8 Ore buŋo maneru sore yaberu iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Betlehem raru made oi poretiŋ weuku bofukeru oo akoŋ biŋe buŋo ruabi nondeo wareiŋ. Nonji oi maneru oŋuakoŋ raru iŋo ohowe baku miteŋ gabemiŋ.” \p \v 9 Kiŋ koitoji oŋu eadu eku mitiga yareko maneru kadio rabuŋ. Raru ginja wegi wawapeineo goku ŋonebuŋ, oiji qoruyaŋuŋgo bonieru rako boyoberu Betlehem raru pi koko made peya, oo dimaya. \v 10 Ginja oi dimako ŋoneru jeribari soguine yobu manebuŋ. \v 11 Jeribari maneru pi maŋineo roperu made eru maŋgoine Maria ŋone yapebuŋ. Oi ŋone yaperu dikanji keru daberu ohowe baku miteŋ gabuŋ. Miteŋ garu kopu kekereyaŋuŋ basiru oone goul, jinaŋ paora eru toki tinaine mor oi uduru yauŋ otebuŋ. \p \v 12 Ubu mo pebi Anutuji kubaŋgo fukeru kiŋ Herodreo moke so ranimiŋ ore qomuku yareya. Ore eru kadi mogo yoŋoyaŋunde kae moreŋyaŋuŋgo kirieru rabuŋ. Oŋu. \s1 Herodre sumuŋgaru Josef ŋonuŋ madeine Ijipt rabuŋ. \p \v 13 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji rabi Josefji kubaŋ ŋoneko Ofonde mimerereŋ moji fuke teru iŋi ojiya, “Herodji made qame komeiŋgo ore baaiŋ. Ore eru bio pakereru made eru maŋgoine oga yaperu sumuŋgaru Ijipt moreŋgo raniŋ. Oo raru gobi jiki nonji wareniminde damaŋ mibemiŋ, oo kirieru wareinebi.” \p \v 14 Oŋu ojime pakereru ubu oo akoŋ koko made eru maŋgoine oga yaperu Ijipt rabuŋ. \v 15 Ijipt raru gobi kiŋ Herodji komeko damaŋ oo akoŋ kirieru warebuŋ. Rone Ofonji kajeqouŋ ŋi Hosea boburogame buŋo iŋi miya pega, “Nonji madene oŋga tebe Ijipt moreŋ bokeru wareya.” Kajeqouŋ buŋo oiji oŋu fukeko foriineke fukeya. Oŋu. \x * \xo 2.15 \xt Hos 11.1\x* \s1 Made Betlehem kaeo yabebi komebuŋ. \p \v 16 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji Juda moreŋ kamiine bokeru rabi Herodji ore fuŋine ŋoneru “Eadu nubuŋ,” miku maŋine kokoine rigaŋgame mimiti iŋi ruaya, “Mamari ŋi, ŋoŋo Betlehem eru moreŋ sosowo oi roregaru pega, oo raru made gosayaŋuŋ yoyoka eru ore yukuineo fukegobi, yoŋo sosowo yabebi komenimiŋ.” Maŋgboroŋ ŋi ginja fukeya ore damaŋine ore poretiŋ weu yareme ojibuŋ, ore so made gosayaŋunde mimiti oi ruaya. \v 17 Kajeqouŋ ŋi Jeremaiaji buŋo mo miya pega, oiji oŋu fukeko foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, \q1 \v 18 “Betlehem bembeŋgo kae mo tinaine Rama oone ku oyowoyaŋuŋ manebi oŋga jojoraku soguŋ soguine bagobi. \q1 Reizel ŋigore osigidapu yoŋoji osigidapuyaŋuŋ mataebi kuyobi. \q1 Ore eru kuyobi bobomiriŋ eyareiŋgo ebi maŋmoki akoŋ maneegobi.” Oŋu. \x * \xo 2.18 \xt Jer 31.15\x* \s1 Ijipt bokeru Josef ŋonuŋ madeine Nazaret kiriebuŋ. \p \v 19 Josefji Ijipt gokame kiŋ Herodji komeko oo akoŋ Ofonde mimerereŋ moji kubaŋgo fuke teru \v 20 iŋi ojiya, “Made qabi komeiŋ ore rubabuŋ, yoŋoji kome forebuŋ. Ore eru pakereru made maŋgoineke oga yaperu kirieru Israel moreŋgo rainebi.” \v 21 Oŋu ojime Josefji pakereru made maŋgoineke oga yaperu kirieru Israel moreŋgo rabuŋ. \p \v 22 Kadio raru buŋo iŋi maneya, “Herod iŋore made Arkelaus iŋoji mamainere tifeo Judia prowins siŋaŋ yaberu goga.” Oŋu maneru oo rainde kokoi maneya. Maneru gome Anutuji kubaŋgo Galili prowinsgo raniminde mitiga teme pakereru oo rabuŋ. \v 23 Galili prowinsgo roperu taoŋ tinaine Nazaret oo gobuŋ. Oŋu gobi kajeqouŋ ŋi yoŋoji Munaŋqoqo Rauinere buŋo mibuŋ, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, “Iŋore tina oi Nazaret ŋi miku gonimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 2.23 \xt Mak 1.24; Luk 2.39; Jon 1.45\x* \c 3 \s1 Jon Mitimeso ŋiji Yesure kadi bataniŋgaya. \r Mak 1.1-8; Luk 3.1-18; Jon 1.19-28 \p \v 1 Gosa goine tariko Jon Mitimeso ŋiji wareru Judia prowinsre moreŋ buroineo roregaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ Biŋe buŋoji bapakareru iŋi yajiru goya, \v 2 “Sombuŋ Rauineji qorumaŋine ruainde damanji wareru fukega. Ore eru ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru oo ropeniŋ.” \x * \xo 3.2 \xt Mat 4.17; Mak 1.15\x* \v 3 Jonde kajeqouŋ ŋi Aisaiaji buŋo mo iŋi miku quraŋgaya, \q1 “Kiŋaŋ mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gome raru buŋo fonuŋine iŋi manenimiŋ, \q1 ‘Ofonji warei-iiŋ! Ore eru bio jaueru kadiine bataniŋgainebi. Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ botiŋgaru kadiine reuinebi.’” \x * \xo 3.3 \xt Ais 40.3\x* \p \v 4 Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru botuineo bifuŋ joma sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqoine oi putogisi burugisi eru gomende moruŋ obu. Oi sosowo kajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so. \x * \xo 3.4 \xt 2 Kiŋ 1.8\x* \v 5 Jonji gioine bako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji Jerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goine sosowo yoŋoreone iŋoreo kekogaru warebuŋ. Oŋuakoŋ Jordan obu mobemobe moreŋ sosowo pe rabuŋ, oone warebuŋ. \v 6 Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋ mifukebi Jonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rau yareya. \p \v 7 Rau yareyayoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji miti meso rau yareiŋ ore warebi ŋone yaberu iŋi yajiya, “O qoti kobende osigidapu, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisiebi Anuture manji rigaŋgame geoine bokirie ŋareiŋgo ega. Oi sumuŋganiminde uŋsowoŋ buŋo oi moji ŋajime sombuŋaŋuŋ maneru yo waregobi? \x * \xo 3.7 \xt Mat 12.34; 23.33\x* \v 8 Ore eru fofori maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Sembeneŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi foriine fukeko oi eeboboŋaŋunji totogo yaduru goinebi. \p \v 9 “Maŋ-ŋaŋunji gbegbedi buŋo iŋi miiŋgo so manesuinebi, ‘Niŋoji Abrahamde osigida gobeneŋ Anutuji so sibiri nobeiŋ.’ Oŋu miku omoŋaŋuŋgo qaegobiyoŋ, foriine oi so fukeega. Nonji ore eru iŋi ŋajibemiŋ, Anutuji ko yo soine mitiga yareko qowirieru Abrahamde osigidapu fukeru Anutu miteŋ gaenimiŋyoŋ, ŋoŋo uruŋu? \x * \xo 3.9 \xt Jon 8.33\x* \p \v 10 “Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, Anutuji ŋoŋo yo oŋuine keti ŋabeme wakiiŋgo egobi. Yo sosowo foriyaŋuŋ fiine so fukeegobi, oi ketigame wakibi misigo bokeme rakanimiŋ. Yo oŋuine ketigainde ome oi miine jomuru yo fuŋineo ruame jaueru pega. Anutuji sembeneŋaŋunde geo bokirie ŋareiŋ. \x * \xo 3.10 \xt Mat 7.19\x* \p \v 11 “Nonji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ore obu omaineji rau ŋaregoyoŋ, nonde ŋadio ŋi sanaŋ qaŋqaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ soguine oi nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komoŋ bapi garu kekereo nikeru rubeiŋgo embimbiŋgabemiŋ. Iŋoji Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame jo boruŋineji keririke ŋabeku oo miti meso oŋuine rau ŋareiŋ. \p \v 12 “Iŋoji foriine eru yauine boroiŋ yapeinde sara roru waperu pioru ketikieru osoeiŋ. Osoeru wit koruŋ roru qojugaru rouŋineo ruaiŋyoŋ, yau rasaine oi ofaŋgako misigo rakaru misi tatariine tomiri oo jaiŋ.” Oŋu. \s1 Jonji Yesu miti meso rau teya. \r Mak 1.9-11; Luk 3.21-22 \p \v 13 Damaŋ oo Yesuji Galili prowins bokeru Jordan obu rendaineo Jondeo wareru miti meso rau teiŋgo weu teya. \v 14 Weu teyayoŋ, Jonji qomuku teku iŋi ojiya, “Goji soine noŋ miti meso rau narenoŋyoŋ, goji agiburaŋ so eru uruŋu eru nondeo warege?” \p \v 15 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Damaŋ yoo oi soine eigoŋ. Oŋu egobere, oo Anutuji eebobo poretiŋ boyobekiminde buŋo miya, ore foriine fukeko sagaiŋ.” Oŋu bokirieme Jonji maneme sagako maŋmoakoŋ eya. \p \v 16 Maŋmoakoŋ eru miti meso rau teme tariko oo akoŋ obuone wapeme iŋi fukeya: Qonikinji aŋgame Yesuji piku ŋoneme Anuture Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋuine fukeru Yesure qorugo wakiya. \v 17 Waki roko Sombuŋgone maru mo iŋi fukeya, “Iŋoji nakene yoro made fukega ore eru beune fiame ŋoneru aŋiine manego.” Oŋu. \x * \xo 3.17 \xt Jen 22.2; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 12.18; 17.5; Mak 1.11; Luk 9.35\x* \c 4 \s1 Satanji Yesu esoigaru goya. \r Mak 1.12-13; Luk 4.1-13 \p \v 1 Ore ŋadiineo Moro Tiriineji Yesu bapakareru soreme moreŋ buroineo Sembene Rauineji esoigaiŋgo ore eru raya. \x * \xo 4.1 \xt Hib 2.18; 4.15\x* \v 2 Oo raru ubu una 40 Anuture eru uqo sowo gogu uqore komeya. \v 3 Uqore komeko gemokaku qoruyaŋuŋ tinaine Eesoi Rauine iŋoji fukeru iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukege ine, go usuŋgo naduru ko yo mitigande qowirieru poroŋ fukeme noigoŋ.” \p \v 4 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Uqoji akoŋ ŋiŋigo gogo so noreegayoŋ, Anuture mione buŋo wareega, oi sosowo reŋgabeneŋ oiji gume nobeko sanaŋgaru gokimiŋ’.” \x * \xo 4.4 \xt Dut 8.3\x* \p \v 5 Oŋu ojime Sembene Rauineji Yesu ogagaru Jerusalem siti tiriine oo raru boji sorinde bubuo paibe roperu ruame dimaya. \v 6 Oŋu dimako iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukege ine, bio yoone tariru yuku rakaigoŋ. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, \q1 ‘Anutuji gore eru mimerereŋpuine mitiga yareko soine romaiŋga gubi rakaru koji kufugo so keku sibiri guiŋ.’ \m Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.” \x * \xo 4.6 \xt Kiki 91.11-12\x* \p \v 7 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo oŋuakoŋ iŋi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo so esoigaigoŋ.’” \x * \xo 4.7 \xt Dut 6.16\x* \p \v 8 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji moke ogagaru tuku ropekiine yobu mogo roperu moreŋ sosowo yoŋore kantri jokoroŋine jokoroŋine eru yoŋore mebo konu yayaŋuŋ qembibiyaŋuŋke sosowo oduya. \v 9 Oduru iŋi ojiya, “Goji dikanji kenareru ohowene baku miteŋ numiŋ ine, nonji yareya sosowo yo mitari garebe raugaru siŋaŋ yabemiŋ.” \p \v 10 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Mata! Satan go bio use. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo, iŋo moakoŋ dikanji keteru ohowe baku miteŋ gaigoŋ.’” \x * \xo 4.10 \xt Dut 6.13\x* \p \v 11 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji oo akoŋ Yesu bokeru useya. Oŋu fukeko mimerereŋ yoŋo wareru Yesu bapi gabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji fuŋgaru Galili maŋineo mande gio baya. \r Mak 1.14-15; Luk 4.14-15 \p \v 12 Ore ŋadiineo Jon Mitimeso ŋi witi pigo\f + \fr 4.12 \ft Kiŋ koito Herodji ŋigo mo kamiine roko Jon Mitimeso ŋiji Herod ore eru buŋo miteme maŋine rigaŋgame miko kambanti yoŋo Jon kiperu witi pigo ruabi ŋeya.\f* ruabi ŋeko Yesuji oi maneru Judia prowins bokeru Galili raya. \x * \xo 4.12 \xt Mat 14.3; Mak 6.17; Luk 3.19-20\x* \v 13 Raku prowins oo roperu kaeine Nazaret bokeru Kaperneam raru goya. Kaperneam taoŋ oi Zebulun eru Naftali moreŋgo Galili obu joguŋ keririŋineo pega. \x * \xo 4.13 \xt Jon 2.12\x* \v 14 Oo goku gioine bako Anutuji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, \q1 \v 15 “Ŋiŋigo Zebulun eru Naftali moreŋgo Jordan mobeineo gobi botuyaŋuŋgo kadi soguine koe oobe raru dimaga, oi Juda tomiriyoŋ, kubu goineji Galili prowinsgo gobuŋ, \q1 \v 16 kufufuŋ yoŋoji qisirigo goku tatama soguine ŋonenimiŋ. \q1 Komeji ŋiŋigo oi sabare yabeme qisiri moreŋgo gobuŋ, yoŋoreo kaere wegi jiriŋ qosoiŋ.” \x * \xo 4.16 \xt Ais 9.1-2\x* \p \v 17 Yesuji Kaperneam goku damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Biŋe buŋo mitaniŋgaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miku goya, “Sombuŋ Rauineji qorumaŋine ruainde damaŋ oi ware fukega. Ore eru ŋoŋo agiburaŋ gogoŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.” Oŋu. \x * \xo 4.17 \xt Mat 3.2\x* \s1 Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya. \r Mak 1.16-20; Luk 5.1-11 \p \v 18 Oŋu miku roregaru goku Galili obu joguŋ keririŋineo boyoberu raru kakagbo yoyoka Saimon tinaine mo Pita eru gboine Andru ŋone yapeya. Yokoji jembaeŋ fufuru ŋi goku simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi ore bokeru gobu. \v 19 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋuine pore yabenimi.” \v 20 Oŋu yasime oo akoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu. \p \v 21 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raru moke kakagbo yoyoka Zebedire madeyoka Jeims eru Jon ŋone yapeya. Yokoji mamayakuŋ Zebedike ogâo ŋeku simemeŋyaŋuŋ bobiaŋgaru kipeku gokabi ŋone yaberu oŋga yateya. \v 22 Oŋu ŋone yaberu oŋga yateme oo akoŋ pakereru ogâ eru mamayakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu. \s1 Yesuji ŋiŋigo qaji yareru bobiaŋ yabeya. \r Luk 6.17-19 \p \v 23 Yesuji raru Galili prowins maŋineo kae sosowo roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakareru qaji yareru goya. Oŋu eru botuyaŋuŋgo ŋiŋigo jibe eru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yaberu goya. \x * \xo 4.23 \xt Mat 9.35; Mak 1.39\x* \p \v 24 Oŋu baku gome Yesure Biŋeji saueru Siria kantri maŋineo sagaru raya. Oŋu rako oi maneru jibe ŋiŋigo sosowo oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Goineji jibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ. Goineji gemokakuji maŋyaŋuŋgo rakame biriqepoŋ me bapeboriŋke gobuŋ. Goineji rondiŋgaru wakiru yabeko yoyowo baku isiŋbiriŋ qaku gobuŋ. Goineji sakiyaŋunde mobe komekiine gobuŋ. Oŋuine oŋuine yoŋoji Yesureo warebi bobiaŋ yabeya. \p \v 25 Oŋu eyareme ŋonebuŋ ore ŋiŋigo kufufuŋ sogo yoŋo Yesure ŋadio boyoberu warebuŋ. Kubu sogo oi Galili prowins eru Ten-taoŋ distrikgone warebuŋ. Kubu goineji Jerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goineone warebuŋ. Kubu goineji Jordan obu mobeone warebuŋ. Oŋu. \c 5 \s1 Yesuji tukuo dimaku qaji yareya. \p \v 1 Yesuji ŋiŋigo kubu yasogo ŋone yaberu tukuo roperu ŋeko kiŋariŋpuineji waperu roregabuŋ. \v 2 Roregabi fuŋgaru ŋiŋigo kubuine kubuine qaji yareru iŋi miya: \s1 Uri yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi? \p \v 3 “Uri yoŋoji yoŋoyaŋunde maneru Anuture jiŋoo wakiqoqoine gogobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi rauganimiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi. \p \v 4 “Uri yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyogobi, Anutuji yoŋo bomiriŋ yabeiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi. \x * \xo 5.4 \xt Ais 61.2\x* \p \v 5 “Uri yoŋoji denaŋdenaŋ boyobeegobi, Anutuji moreŋ yo oi yoŋore biŋe qa yareiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi. \x * \xo 5.5 \xt Kiki 37.11\x* \p \v 6 “Uri yoŋoji Anuture jiŋoo posikekiminde yameŋ keku oi uqo obure kokome oŋu komeru qapeqawaki eku gogobi, Anutuji aŋiyaŋuŋ oi gume yabeiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. \x * \xo 5.6 \xt Ais 55.1-2\x* \p \v 7 “Uri yoŋoji goine ŋonemaiŋ eyareegobi, Anutuji yoŋo ŋonemaiŋ eyareiŋ ore yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. \p \v 8 “Uri yoŋore maŋyaŋunji gbagbataeŋine fukega, yoŋoji soine Anutu ŋonenimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. \x * \xo 5.8 \xt Kiki 24.3-4\x* \p \v 9 “Uri yoŋo womo eegobi, yoŋore tina oi Anuture odumadepu minimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. \p \v 10 “Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikegobi ore eru kekesuesue eyareegobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi biŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. \x * \xo 5.10 \xt 1 Pi 3.14\x* \p \v 11 “Ŋiŋigoji ŋoŋo nonde eru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru kekesuesue eku buŋo sembene fuŋne fuŋne sakiŋaŋuŋgo ruaku iko eegobi, ŋoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. \x * \xo 5.11 \xt 1 Pi 4.14\x* \p \v 12 “Maneniŋ, Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega ore bio kokoriaŋ keru jeribari paio goinebi. Oi iŋi ore migo: Kajeqouŋ ŋiŋigo rone gobuŋ, oi kekesuesue kamasi oŋuine akoŋ eyarebi ŋoŋoji yoŋore ŋadiyaŋuŋgo fukeru yoŋoke sogokoŋ gogobi.” Oŋu. \x * \xo 5.12 \xt 2 Hist 36.16; Apo 7.52\x* \s1 Ŋoŋo morende seki eru doi oŋuine fukegobi. \r Mak 9.50; Luk 14.34-35 \p \v 13 Yesuji miya, “Ŋoŋo moreŋ ŋiŋigo yoŋore seki kamasi fukegobiyoŋ, seki aŋiine tomiri fukeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? Ore fuŋine mo mata. Jikigaru ya mo ruabeneŋ so sagaiŋyoŋ, oi yau oŋuine bokebi rakame ŋiŋigoji oi kufuyaŋunji odepereganimiŋ. \p \v 14 “Ŋoŋo moreŋine moreŋine yoŋore doi oŋuine fukeru gogobi. Siti mo tukuo roperu babuŋ ŋega, oo soŋsoŋgo ŋeiŋgo embimbiŋgaega. \x * \xo 5.14 \xt Jon 8.12; 9.5\x* \v 15 Moji doi qureru dero rurumaŋgo so ruaiŋyoŋ, doire ŋeŋeo ruame ŋeiŋ. Oŋu ŋeku tamaeko ŋiŋigo pi maŋineo ŋegobi, sosowo yoŋo jiŋo piku tatama ŋoneenimiŋ. \x * \xo 5.15 \xt Mak 4.21; Luk 8.16; 11.33\x* \p \v 16 “Oŋuakoŋ ŋoŋore tatama yadubi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo tamaeko ŋoneegobi. Ŋiŋigoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru ore eru Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, oi miteŋ garu gonimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 5.16 \xt 1 Pi 2.12\x* \s1 Yesuji Kadi buŋore fuŋne qaji yareya. \p \v 17 “Nonji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oi kepiebemiŋ ore eru so wareru gogo. Oŋu kosa so manesuinebi. Nonji kepiebemiŋ ore matayoŋ, buŋo oi reŋga forebe ore foriineji damaŋ so fukeiŋ ore eru wareru gogo. \v 18 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Mosesre Kadi buŋoo quraŋ mendaine yobu mo me kirifi ququrande sipa moakoŋ oi so yobu mataeiŋyoŋ, buŋo sosowo oi rone foriineke fukeme Sombuŋ moreŋ yokoji niniŋganimi. \p \v 19 “Ore eru moji Kadi buŋore mimiti mendaine oone buŋo mo ketaru ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋgo ropeme tinaine mendainemeŋ minimiŋ. Oŋu oŋganimiŋyoŋ, moji oi reŋgaru boyoberu ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo ropeme tinaine Sogunenoŋuŋ minimiŋ. \p \v 20 “Nonji ore so iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋore eebobo posiine oiji Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore mosi oŋuine sogokoŋ egu fukeiŋ. Mosiyaŋunji yoŋore mosi oi kokoine so odureiŋ ine, ŋoŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 5.20 \xt Luk 16.17\x* \s1 Kakane rosi eru yabebi kokomere fuŋne. \p \v 21 Yesuji jikigaru miya, “Ŋoŋoji ronekoŋ buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo mo so qabi komeine,’ eru ‘Moji rosiine qame komeiŋ, oi distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ.’ \x * \xo 5.21 \xt Eks 20.13; Dut 5.17\x* \p \v 22 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji ogoineke kekepari eru maŋine rigaŋgame kakane rosi ega, iŋo oŋuakoŋ distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Oŋuakoŋ moji ogoine mipemiriŋ buŋoji misembearu ‘Go biriine maŋgo tomiri fukege,’ miga, iŋo kantrire soriŋ kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Moji ogoine buŋo simbiŋineji misembearu ‘Go jukuwigoke fukege,’ miga, iŋoji misi korugo rakaiŋ ore so fukeiŋ. \p \v 23 “Ore eru goji yauŋ pesiŋgo roru wareru alatao ruaiŋgo ege oo buŋo yo iŋiineji mamanegoo wapena: Ogogore maŋgo buŋo peko iŋoji rosi egareiŋgo manega. Buŋo oŋuine manesumiŋ ine, \v 24 yauŋgo oi bio koro alata yukuineo ruaru rone ogogoreo raru iŋoke buŋoŋakuŋ miposikeru maŋmoakoŋ eru ore ŋadio moke wareru yauŋ pesiŋgo Anuture ruaigoŋ. \p \v 25 “Rosigoji sakigoo ruaku buŋo koroineo pore guiŋgo eme komitireo raru kadi yasogoo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eru buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine, rosigoji soine furu guko (jas, majistreit) mimitari rauinere jiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo rande witi pigo egu rua guiŋ. \v 26 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Go oo tifego sosowo ruamiŋ ore so quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego ruaku wakimiŋ.” Oŋu. \s1 Sau kiande fuŋne \p \v 27 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Boesau so eigoŋ.’ \x * \xo 5.27 \xt Eks 20.14; Dut 5.18\x* \v 28 Oŋu yajibu gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji saure aŋi sanaŋinere paio ŋigo piku ŋonega, iŋoji maŋineo iŋoke boesau ega. \p \v 29 “Jiŋo furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi unugaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame oŋuineji Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke gokande igogabi misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ. \x * \xo 5.29 \xt Mat 18.9; Mak 9.47\x* \v 30 Me furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi ketigaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke goku misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.” Oŋu. \x * \xo 5.30 \xt Mat 18.8; Mak 9.43\x* \s1 Ŋoe ŋonuŋ bobokere fuŋne \p \v 31 “Buŋo mo iŋi mibi pega, ‘Moji ŋonuŋine bokeiŋ, iŋoji bobokere papia quraŋgaru ŋonuŋine oteiŋ.’ \x * \xo 5.31 \xt Dut 24.1-4; Mat 19.7; Mak 10.4\x* \v 32 Oŋu mibi pegayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji ŋonuŋine jikiboti eko bokenayoŋ, fuŋine more ŋonuŋine bokeiŋ, oŋuine oo ŋonuŋineji jikiboti eiŋ ore kesosoeru agiburande buŋoke fukena. Oŋu fukeko ŋi moke roko ŋi gariine oiji oŋuakoŋ jikiboti eiŋ.” Oŋu. \x * \xo 5.32 \xt Mat 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18; 1 Kor 7.10-11\x* \s1 Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so misanaŋgainebi. \p \v 33 “Buŋo mo oi oŋuakoŋ ronekoŋ iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji misanaŋgabuŋ, oi so odureinebi. Ofonde ya ekiminde buŋo mimipaŋ buŋoji mikipebuŋ, oi boyobebi foriineke fukeiŋ.’ \x * \xo 5.33 \xt Lew 19.12; Jare 30.2; Dut 23.21\x* \p \v 34 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so yobu misanaŋgainebi. Sombuŋ oi Anuture morumboŋ ŋeŋe fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Sombuŋ Rauineji soine geoine bokirieme paineo ropeiŋ.’ \x * \xo 5.34 \xt Jei 5.12; Ais 66.1; Mat 23.22\x* \p \v 35 “Moreŋ oi Anuture kufure koji fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, morenji soine kefa nuine.’ Jerusalem oi Kiŋ Tiriinere siti fukega ore eru buŋo yo oŋuine oi oŋuakoŋ so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Kiŋ Soguine iŋoji soine qaqosoriinere geo bokirieme paineo ropeine.’ \x * \xo 5.35 \xt Ais 66.1; Kiki 48.2\x* \v 36 Go qoru sikigo gogobu bande yagaŋine fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ eru qoru sikigo yagaŋine bande gogobu fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ. Ore eru buŋo iŋi so miigoŋ, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Anutuji soine qorunere siki yoweji eme qopieiŋ.’ \v 37 Mimipaŋ buŋo so miinebiyoŋ, oŋ-buŋore ‘Oŋ!’ miinebi eru mata ore ‘Mata!’ miinebi. Buŋo poretiŋ oiji buŋo ya jigiganimiŋ, oi Sembene Rauineji boburo ŋabeko fukeiŋ.” Oŋu. \s1 Minde mibe ende ebe oi so einebi. \r Luk 6.29-30 \p \v 38 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Moji jiŋogo igokobeiŋ, go geoine bokirieru iŋore jiŋo igokobeigoŋ. Moji migo qomuruŋgaiŋ, go geoine bokirieru iŋore miqomuruŋgaigoŋ.’ \p \v 39 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji sembene eŋareiŋ, oi so qomukuru kiso eteinebi. Oŋu matayoŋ, maugo forego qotiŋbeiŋ ine, maugo mobeine oŋuakoŋ qotiŋbeiŋ ore kerisieigoŋ. \v 40 Moji ‘Sakikomoŋgo robemiŋ,’ miku buŋo korogo rua guiŋgo manega ine, oi bokeru marikugo paiine oŋuakoŋ otende raugaiŋ. \p \v 41 “Oŋuakoŋ moji kekereine kilomita moakonde so deru ramiŋ ore bapakare gareiŋ ine, go soine reŋgaru kilomita yoyokare so deru iŋoke raigoŋ. \v 42 Moji gore ya more weu gareiŋ, oi oteigoŋ. Moji ‘Ya narende mobeine jiki bokiriebemiŋ,’ miku weu gareiŋ, oi so ŋadi gaigoŋ.” Oŋu. \x * \xo 5.42 \xt Eks 21.24; Lew 24.20; Dut 19.21\x* \s1 Rosipugo maŋgoji jojoko eyareinebi. \r Luk 6.27-28, 32-36 \p \v 43 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo goku ogopuŋaŋuŋ fukegobi, oi manji jojoko eyareeinebiyoŋ, rosipuŋaŋuŋ kerisieru rosi eyareku goinebi.’ \x * \xo 5.43 \xt Lew 19.18\x* \p \v 44 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manji jojoko eyareru dimaku kekesuesue eŋareegobi, yoŋore eru oŋga wosiru goinebi. \v 45 Oŋu eenimiŋ ine, oŋuine oo Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋore fuŋne yaduru odumadepuine fukeru gonimiŋ. Iŋore fuŋne oi iŋi: Iŋoji wegiine so sabereme waperu ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ batamae yabeega eru kue ruame ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiine yoŋore uqo gio oŋuakoŋ bogunu baega. \p \v 46 “Ŋoŋoji narende garebe kamasiine odureru Anuture fuŋne naduŋgaduŋ eeinebi. Takis eaduyaŋuŋke robi misombeŋ-ŋaŋuŋ baegobi, yoŋoji ogopuyaŋunji manjoko eyarebi oi kerisieru manji jojoko eyareegobi. Oi maŋkekerisiere mosi mata. Ŋoŋo yoŋore mosi oŋuakoŋ boyoberu eenimiŋ ine, Anuture tife mo so fukeko iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi mo so rauganimiŋ. Ore eru ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goinebi. \p \v 47 “Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo mijeriyaŋuŋ mi nareŋgareŋ eku gogobiyoŋ, oi maŋkekerisiere moge mata. Ŋoŋo yoŋore so ogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugone mijeriŋaŋuŋ mi nareŋgareŋ eenimiŋ ine, oo yaura ŋiŋigo oŋuine fukegobi. Yaura ŋiŋigo yoŋore mosi odureru fiine yobu fukeru goinebi? \v 48 Ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji kuriri yobu fukega, ŋoŋoji ore so kuriri yobuyaŋuŋke fukeru goinebi.” Oŋu. \x * \xo 5.48 \xt Lew 19.2; Dut 18.13\x* \c 6 \s1 Basiqasi ŋiŋigo oi yauŋ yabeeinebi. \p \v 1 Yesuji iŋi qaji yareya, “Ŋoŋo iŋi ore sisiŋaŋ eru goinebi: Eeboboŋaŋuŋ posiine poretiŋ oi ŋiŋigoji ŋoneru ŋoŋore manekabi ropeiŋ ore eru so eku goinebi. Oŋu eenimiŋ ine, ŋoŋore Mama Sombuŋgo goga, iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi so biŋe ganimiŋ. \x * \xo 6.1 \xt Mat 23.5\x* \p \v 2 “Ore eru ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku oi tumoqoqoo oguŋ qeŋke puteru kiŋaŋ enimiŋ ore so eigoŋ. Maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋo ŋiŋigoji borope ŋabeniminde maneru oŋgawowosi pigo eru kadi yasogoo raru ŋiŋigo ŋone yaberu oŋu eegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ. \p \v 3 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku me furogoji uruŋu ega, oi me kijogoji so maneine.\f + \fr 6.3 \ft Mego kijogoji oi so maneine, buŋo ore fuŋine oi iŋi: Oi soŋsoŋgo ende yoro ogogoji oŋuakoŋ oi so maneiŋ. Anutuji boburo guko gio fiine afagaru baege, oi bio gake niga guega.\f* \v 4 Yauŋgo oiji soŋsoŋgo peko Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.” Oŋu. \s1 Oŋgawowosi giore fuŋne iŋi: \r Luk 11.2-4 \p \v 5 “Ore eru Anuture oŋga wosinimiŋ, oi maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋore so, so einebi. Yoŋo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋgo maneru aŋiyaŋuŋgo oŋgawowosi pigo eru kadi sosokogo dimaku oŋga wosiegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ. Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ. \x * \xo 6.5 \xt Luk 18.10-14\x* \p \v 6 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Anuture oŋga wosibemiŋ,’ miku gogakunde pi maŋine mendaineo roperu mendi keku Mamago soŋsoŋgo goga, iŋo oŋga wosi eteigoŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ. \p \v 7 “Oŋga wosinimiŋ, oo maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore kamasi ore so\f + \fr 6.7 \ft Kotu kantri yoŋoji Anutu so maneru apa ŋasoyaŋuŋ furuine furuine oŋga wosi yaberu buŋo omaine mitomi oi kosa miku gogobi.\f* buŋo mitomi oi so miku goinebi. Yoŋoji mibuŋo boakoŋ mibi Anutuji ore eru kaje ruaru mane yareiŋgo manesuegobi. \v 8 Ŋoŋo iŋi ore yoŋore so, so fukeru goinebi: Ŋoŋo wamo yare embimbiŋgaru basiqasi egobi, Mamaŋaŋunji oi so oŋga wosibi ronekoŋ mane foreega. \v 9 Ŋoŋo iŋi oŋga wosieinebi: \p Niŋore Mama, go Sombuŋgo goge. Gore tina tiriine peine. \p \v 10 “Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine. \p Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, ore so moreŋgo oŋuakoŋ fukeine. \p \v 11 “Muŋambere uqonoŋuŋ oi sonoŋuŋgo noreigoŋ. \p \v 12 “Goine yoŋore tife niŋoreo pega, niŋo oi boke yaregobeneŋ ine, go ore so niŋore tife jure noreigoŋ. \p \v 13 “Eesoigo egu waki nobeiŋ ore sabare noberu Sembene Rauinere meone\f + \fr 6.13 \ft “Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ,” goineji buŋo oi iŋi kerisiegobi: sembeneone bomuku nobeigoŋ.\f* bomuku nobeigoŋ. (Go gake qorumaŋ Rauine, usuŋ Rauine eru kuririquraŋ Rauine oi damaŋine damaŋine go waperu gomeŋ eru tatariine tomiri go ropemiŋ. Oi foriine.) \p \v 14 “Ŋoŋo ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ bokenimiŋ ine, Sombuŋ Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ bokeiŋ. \v 15 Bokeiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ so bokenimiŋ ine, Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ oi so bokeiŋ. Oŋu. \x * \xo 6.15 \xt Mak 11.25-26\x* \s1 Uqo sowo gogo oi iŋi eku goinebi: \p \v 16 “Uqo sowo gonimiŋ, oo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋu mamaguine so eru goinebi. Yoŋoji Anuture uqo sowo goegobi, ŋiŋigoji oi ŋonenimiŋ ore eru tataki eru jiŋo maiyaŋunji kuyobekuyobe fukeega. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ. \p \v 17 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, Anuture uqore sowo goku oo tinogunji me saifeji jiŋo maigo jureru qoru sikigo qaku goigoŋ. \v 18 Oŋu eru uqore sowo gokande ŋiŋigoji matayoŋ, Mamago soŋsoŋgo goga, iŋoji oi ŋoneiŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ. Oŋu. \s1 Ya furi soguine oi Sombuŋgo ro qojugainebi. \r Luk 12.33-34 \p \v 19 “Moneŋ mebo ya oi moreŋgo pe ŋareiŋ ore so ro qojugainebi. Oŋu ro qojugakabi oo wofu kakaraji oi kitikabi gugu kufeŋ bosembeako suroŋqoqo yoŋoji pi qajaŋgaru roperu kiaŋ roegobi. \x * \xo 6.19 \xt Jei 5.2-3\x* \p \v 20 “Moreŋgo matayoŋ, Anuture maŋ aŋi reŋgabi tinabiŋeŋaŋunji sogueiŋ ore yameŋ keeinebi. Oŋu ebi juŋe boreŋ-ŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo peko wofu qujajanji so kitikabi gugu kufenji so bosembeanimiŋ. Suroŋqoqo yoŋoji paibe roperu pi qajaŋgaru ya kiaŋ so ronimiŋ. \v 21 Yare kuririine roru manende ropega, oiji pi mogo peko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ. Oŋu. \s1 Sakire tatama oi jiŋonoŋuŋ. \r Luk 11.34-36 \p \v 22 “Gore jiŋoji oi maŋ sakigore doi ega. Ore eru jibe moji jiŋogo so bosembeaga ine, oiji pinde tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowo tatamago gomiŋ. \p \v 23 “Tatamago gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosembearu tatama sakogaga ine, oiji sakire gogogo sosowo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋ gomiŋ. Oŋu fukeko qisiriji maŋgore tatama sakogako kobega ine, gogakere qisiriji ‘Yei!’ bibitatariineke fukega. Oŋu. \s1 Anutu me moneŋ manesiŋ gage? \r Luk 16.13; 12.22-31 \p \v 24 “Moji siŋaŋ yoyoka kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋgaega. Moji oŋu eiŋgo manega, iŋoji mo rosi eteru mo manji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru mo mipemiriŋ eteiŋ. Ore eru yoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu. \s1 Anutu manesiŋ garu manebu so einebi. \p \v 25 “Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so maneinebi, ‘Niŋo wamo ya gugume enobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’ Mojiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqoji ore wawakiine fukega. Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋ sokiji ore wawakiine fukega. Ŋoŋo oi manesuinebi. \p \v 26 “Sowoo webo yoŋo ŋone yabeinebi. Yoŋoji uqo koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine oi so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so ro qojugaegobi. Oi mata yobu eme ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji jibu oi gume yabeega. Ŋoŋo webo yoŋore so matayoŋ, ŋoŋore furiji webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine fukega me mata? Ŋoŋo oi manesuku goinebi. \p \v 27 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo moreŋgo goinde damaŋ oi una moakonde so bojoroiŋ me mata? Oi mata yobu!\f + \fr 6.27 \ft Goineji ruge 27 oi iŋi kerisieru migobi: Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo sakiine wan fit ore so jikigaru bojoroiŋgo embimbiŋgaiŋ.\f* \v 28 Kambaŋ sokiŋaŋunde ŋoŋo uruŋu manebu egobi? Oi so sagaga. Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sogueegobi, oi piku ŋone yabeniŋ. Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde saka so yomueegobi eru gio goine so baegobi. \p \v 29 “Oi jibu nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugaru bugeqonikiŋke goyayoŋ, iŋore marikuine oi saka firindua me iru more so ŋoneaŋike so fukeya. \x * \xo 6.29 \xt 1 Kiŋ 10.4-7; 2 Hist 9.3-6\x* \v 30 Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sowo muŋambe maŋfuŋnoŋuŋgo peko yogo ketebi wakiko ro qodureru bokeru rigabi jaiŋyoŋ, oi jibu Anutuji oi fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soine komoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋoji juŋ jariŋ iruinere so mata. Anutuji maŋgo eŋareiŋgo maneru ore eru aŋiine ropekiine maneega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore omaine yobu mendaine fukega? \p \v 31 “Oŋu fukeko ŋoŋo gogoŋaŋunde manebu eru manetiqoti so maneru goinebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ eru ‘Wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’ \p \v 32 “Oi iŋi ore: Maŋkekerisiere yauraine yoŋo ya sosowo oi raugakimiŋgo yameŋ keku manjo maneegobi. Ŋoŋoji ya kokoinere basiqasi eku quŋgaegobi, ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji oi mane forega. \v 33 Ore manjo so maneinebiyoŋ, rone Anuture qorumaŋgo roperu iŋore jiŋoo posikekimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine sosowo oi oŋuakoŋ ŋareiŋ. \p \v 34 “Oŋu eru ŋoŋo yogo goniminde manebu oi so eru goinebi. Yogore manemeja oi yogore. Una moakoŋ moakonde manebuyaŋuŋ bubu osigabi soŋaŋuŋgo fukeiŋ.” Oŋu. \c 7 \s1 Mimitari rau oŋuine so fukeinebi. \r Luk 6.37-38, 41-42 \p \v 1 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Anutuji buŋoŋaŋuŋ osoeru mitarime egu wakinimiŋ ore goine yoŋore buŋo oi so osoeru mitariinebi. \v 2 ore fuŋine oi iŋi: Ŋoŋoji goine yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji kiriri oŋuineji akoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. Ŋoŋoji goine yoŋore mimiti eba eku roperu wakiru osoe yareegobi, Anutuji ore so ŋoŋo-ŋaŋe eŋareme rope wakienimiŋ. \x * \xo 7.2 \xt Mak 4.24\x* \p \v 3 “Go ogogore jiŋoo go mendaine ŋonegeyoŋ, gakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi wamore so ŋone mukuge? \v 4 Me uruŋu eru afagaru ogogo iŋi ojige, ‘Ogone mane, noŋ soine jiŋogoone go kepiabe wakiiŋ?’ Oŋu afagaru migeyoŋ, yo diŋiŋine soguine oi gogakere jiŋoo pega. \p \v 5 “O go maŋkekerisiere sasaki ŋi, go rone gakere jiŋoone yo diŋiŋine soguine roru bokeigoŋ. Oi roru bokeru poretiŋ ŋone mukuru ogogore jiŋoone go mendaine oi soine kepiende wakiiŋ. \v 6 Yare manebi tiriine gbagbataiŋine fukega, oi qoro so yareinebi. Juŋe gopiŋ qoqoine oi kaneŋ maŋfuŋyaŋuŋgo so bokebi raine. Oŋu enimiŋ ine, yoŋoji oi kufuyaŋunji ode udu yaberu moke kerisieru ŋoŋo-ŋaŋe kiŋaberu kitiqoti egu eŋarenimiŋ. Oŋu. \s1 Ŋoŋo weuku baaru Anuture mendigo qaeinebi. \r Luk 11.9-13 \p \v 7 “Ŋoŋo Anutu oŋga wosieinebi. Oŋga wosibi osoeru ya ŋareiŋ. Ŋoŋo ya Anuture jambae baku baaeinebi. Oi baabi ŋaduko ya bofukenimiŋ. Ŋoŋo dimaku mendigo keeinebi. Kebi mendi ro ŋareiŋ. \v 8 Moji Anutu oŋga wosiega, Anutuji iŋore mobe bokirieme biŋe gaiŋ. Yare baaega, iŋoji ya bofukeiŋ. Mendigo keega ore iŋo mendi ro teiŋ. \p \v 9 “Maneniŋ, ŋiŋigo ŋoŋoreone moji iŋi ena: Madeineji bisketre weuko ko oteiŋ? \v 10 Me madeineji jembaende weuko qoti oteiŋ? \p \v 11 “Oŋu fukeko ŋoŋo ŋiŋigo sembene fukeru jibu yauŋ fiine fiine odumadepuŋaŋuŋ yarekimiŋ ore so fukegobi ine, ŋoŋore Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji yauŋine uruŋu sabarena? Iŋore mande eebobo oi nodureru fuŋine mo fukega. Ore eru ŋoŋo ya oroinere oŋga wosiru weu tenimiŋ ine, iŋoji aŋiinere oi ŋareiŋ. \p \v 12 “Ore eru ŋiŋigoji ŋoŋo ya sosowo eŋareniminde maneegobi, ore so oi oŋuakoŋ eyareeinebi. Oŋu ebi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ buŋo oiji foriineke fukeko qoqodure fuŋineji totogo fukeiŋ. Oŋu. \x * \xo 7.12 \xt Luk 6.31\x* \s1 Ŋoŋo sa mendi kokiine petigaru rainebi. \r Luk 13.24 \p \v 13 “Misi korugo rakakiminde kadi oi afaine eru mendiine oi yasogo. Ŋiŋigo boakonji mendi oi petigaru kadi oo boyobegaru ranimiŋ. Ore eru ŋoŋo sa mendi kokiine petigaru ore maŋineo rainebi. \p \v 14 “Gogo sanaŋineo roropere fuŋine oi goŋgoŋine embiŋqombiŋineke eru mendiine oi kokiine. Ŋiŋigo afaineji mendi oi bofukenimiŋ. Oŋu. \s1 Yore fuŋne oi foriine ŋoneru mane mukuniŋ. \r Luk 6.43-44 \p \v 15 “Kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine yoŋo lamare saki komoŋ keru ŋoŋoreo wareegobiyoŋ, maŋyaŋunji qoro rigaŋine ore so gogobi. Ore eru ŋoŋo yoŋore eru ruŋaŋuŋ baru sisiŋaŋ eru goinebi. \v 16 Gioyaŋunde foriine ŋonebi fuŋneyaŋuŋ ŋaduko soine mane mukunimiŋ. Yojuŋ foriine oi fandoŋgo fukeega me mata? Waroŋ foriine oi fobuo fukeko ro qojugaegobeneŋ me mata? Mata! \p \v 17 “Ore so yo fiine sosowo yoŋo foriyaŋuŋ fiine fukeegayoŋ, yo sembeneji foriyaŋuŋ sembene fukeega. \v 18 Yo fiineji foriine sembene fukeiŋgo embimbiŋgaega eru yo sembeneji foriine fiine fukeiŋgo embimbiŋgaega. \p \v 19 “Yo sosowo foriine fiine so fukeegobi, oi siŋaŋineji ketigaru roru misigo bokeme rakanimiŋ. \x * \xo 7.19 \xt Mat 3.10; Luk 3.9\x* \v 20 Ore so ŋiŋigo yoŋore giore fori ŋonebi fuŋneyaŋuŋ ŋaduko soine mane mukunimiŋ. Oŋu. \x * \xo 7.20 \xt Mat 12.33\x* \s1 Kiŋariŋ foriinere fuŋne \r Luk 13.25-27 \p \v 21 “Nonde Sombuŋ mamanere maŋ aŋi reŋgaega, iŋoji iŋore qorumaŋgo ropeiŋ. Kokoine yoŋoji nonde ‘Ofoŋ, Ofoŋ!’ omaine oŋgaku miegobiyoŋ, sosowo yoŋoji Sombunde qorumaŋgo so ropenimiŋ. \p \v 22 “Mimitarire damaŋ yasogo oo kokoine yoŋoji wareru noŋ iŋi najinimiŋ, ‘O Ofoŋ Ofoŋ, niŋoji gore tina miku ya fukeinde kajeqouŋ buŋo ronekoŋ miku gobeŋ. Niŋo gore tinare usunji gemoine gemoine yobe yaberu gobeŋ. Gore tinaji maŋgo enoreko mosi qoqowirie usuŋ suŋsuŋyaŋuŋke kokoine eku gobeŋ. Oi niga guga me?’ \v 23 Oŋu najibi damaŋ oo fuŋneyaŋuŋ totogo iŋi yajibe manenimiŋ, ‘Nonji damaŋ mogo ŋoŋo so mane ŋabebe. Ŋiŋigo jaubaŋaŋuŋke, ŋoŋo bio boke nuru useniŋ.’ Oŋu. \x * \xo 7.23 \xt Kiki 6.8\x* \s1 Pi bobore mamane-muku fiine eru mutuine \r Luk 6.47-49 \p \v 24 “Oŋu fukega ore uri yoŋo nonde buŋo mine migo, oi maneru ore so reŋga eegobi, nonji sosowo yoŋore fuŋneyaŋuŋ ŋaduru mamane-muku ŋire so keru iŋi mibemiŋ: Iŋoji piine ko oŋgiŋ paiineo baya. \v 25 Oŋu bako kueyoiko damaŋgo kue misogo keseru wakime obu riŋako gbiŋ sogo qame obu yoiko soguine pakereru pi dobuineo igogayayoŋ, pi oi ko oŋgiŋ paiineo bame dimaya ore eru so bajiya. \p \v 26 “Uri yoŋoji nonde buŋo mine migo, oi maneru ore so oŋu so reŋga eegobi, nonji sosowo yoŋore fuŋne ŋaduru ŋi mutuinere so keru iŋi mibemiŋ: Iŋoji piine mageŋ paio baya. \v 27 Oŋu bako kueyoiko damaŋgo kue misogo keseru wakime obu riŋako gbiŋ sogo qame obu yoiko soguine pakereru pi dobuineo igogame ŋeririkeru wakiya.” Oŋu. \s1 Ŋiŋigoji Yesure usunde waragabuŋ. \p \v 28 Yesuji buŋo oi miforeko ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋoji manebi qaji yareya, kamasi ore popureru waragabuŋ. \v 29 Iŋoji yoŋore Kadi buŋore qaqajipuyaŋunde kamasi so qaji yareyayoŋ, usuŋ Rauine fukega ore so ŋiŋigo qaji yareme maneru kamasi ore waragabi meayaŋuŋ tariya. Oŋu. \x * \xo 7.29 \xt Mak 1.22; Luk 4.32\x* \c 8 \s1 Yesuji ŋi mo wakoineke bofosikeya. \r Mak 1.40-45; Luk 5.12-16 \p \v 1 Yesuji tuku oi bokeru wakiko kufufuŋ kubu sogo yasogoji ŋadiineo boyobebuŋ. \v 2 Oŋu warekabi oo ŋi wakoineke moji wareru dikanji keru Yesure beufuŋineo rakaru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, goji aŋigore bobiaŋ nuiŋgo manege ine, noŋ soine bofosike nuigoŋ.” \p \v 3 Oŋu ojime meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi eiŋgo manego. Go bio posikeigoŋ.” Oŋu ojime wakoine oi oo akoŋ posikeko fiine fukeya. \v 4 Posikeme iŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo so minde maneinebi. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore daŋge pesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneku ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 8.4 \xt Lew 14.1-32\x* \s1 Yesuji mamari siŋaŋ more gio ŋi bobiaŋgaya. \r Luk 7.1-10 \p \v 5 Yesuji Kaperneam taoŋgo wapeko Rom mamari siŋaŋ moji iŋoreo wareru oŋga wosiru iŋi ojiya, \v 6 “O Ofoŋ, nonde gio ŋire saki mobeineji komeine fukeko joiserereŋ mokiine maneru pigo pega.” \p \v 7 Oŋu ojime iŋi mime maneya, “Nonji raru iŋo bobiaŋgabemiŋ.” \v 8 Oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “O Ofoŋ, noŋ oŋunemeŋ gobe nonde pigo waremiŋ ore mimine manego. Ore eru buŋo migoji akoŋ minde kiŋaŋ ŋineji fiaiŋ. \p \v 9 “Oi iŋi ore: Noŋ nake oŋuakoŋ siŋaŋnere usuŋ rurumaŋgo rua nubi gogo. Nonde rurumaŋgo mamari ŋi gobi yoŋo mitiga yareego. Yoŋoreone more ‘Raigoŋ,’ mitigabe iŋoji raiŋ. More ‘Wareigoŋ,’ mitigabe iŋoji wareiŋ eru kiŋaŋ ŋine more ‘Gio yo baigoŋ,’ mibe iŋoji oi baiŋ.” \p \v 10 Yesuji buŋo oi maneru waragaru ŋiŋigo boyoberu warebuŋ, yoŋoreo kerisieru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Israel kufufuŋ botuyaŋuŋgo oŋuakoŋ mamanesiŋ soguine oŋuine oi more maŋgo so bofukebe. \p \v 11 “Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo kubu sogo sogoji wegi wawapeineone eru wegi rarakaineone wareru Sombunde qorumaŋ maŋgo waperu Abraham, Aisak eru Jeikob yoŋoke uqo munjaŋ noku jeribari eku gonimiŋ. \x * \xo 8.11 \xt Luk 13.29\x* \v 12 Yoŋo oŋu gonimiŋyoŋ, qorumande odumade oi boke yaberu igo yabebi qisirigo sakibe rakanimiŋ. Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” \x * \xo 8.12 \xt Mat 22.13; 25.30; Luk 13.28\x* \p \v 13 Oŋu yajiru mamari siŋaŋ iŋi ojiya, “Go pigoo raigoŋ. Mamanesiŋgore foriji fuke gareine.” Oŋu ojime kiŋaŋ ŋiineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu. \s1 Yesuji jibe ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabeya. \r Mak 1.29-34; Luk 4.38-41 \p \v 14 Yesuji Pitare pigo raru Pitare safanji sakijo jibe bame peko ŋoneya. \v 15 Oi ŋoneru meineji yoŋoko sakijoine bokeme pakereru fuŋgaru Yesu uqo rigaru gumeya. \p \v 16 Oŋu gobi kae ubu eko oo ŋiŋigoji ogopuyaŋuŋ gemoyaŋuŋke oi kokoine oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Warebi gemo oi buŋoineji miyobe yabeko waperu rabuŋ eru jibe ŋiŋigo sosowo oi bobiaŋ yabeya. \v 17 Oŋu eme Anutuji buŋoine kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo ruame mime pega, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, \q1 “Iŋoji noŋunde jibe winoŋuŋ rome paiineo ropeko osigaya.” Oŋu. \x * \xo 8.17 \xt Ais 53.4\x* \s1 Yesu boyobekiminde gbegbedi buŋo \r Luk 9.57-62 \p \v 18 Yesu ŋiŋigo kubu sogoji oruŋgabi ŋone yaberu damaŋ oo kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru aribe ropekiminde mitigaya. \v 19 Kadi buŋore qaqaji moji Yesureo wareru iŋi ojiya, “Qaqaji, go uro uro ramiŋ, nonji oo go boyobe guru warebemiŋ.” \p \v 20 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋoji ko kouŋyaŋuŋgo pebi sowo webo yoŋoji saraŋyaŋuŋgo goegobiyoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uro raru qoruine wamo roŋguŋgo qaku roegaru ŋema nena?” \p \v 21 Oŋu ojime kiŋariŋ yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Oi soineyoŋ, mamaneji komeiŋgo ega ore minde rone raru siŋaŋ gabe komeko yaŋgabe tariko warebemiŋ.” \v 22 Oŋu miyayoŋ, Yesuji bokirieru ojiya, “Oi boke, komiine yoŋoji qoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋganimiŋyoŋ, goji bio wareru boyobe nuigoŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji mime gbuŋparandaŋ niniŋgaya. \r Mak 4.35-41; Luk 8.22-25 \p \v 23 Yesuji raru ogâ maŋineo ropeko kiŋariŋpuine yoŋo boyoberu iŋoke moko rabuŋ. \v 24 Rakabi siritemboŋ sogoji ututuŋ obu joguŋgo fukeru bokeya. Bokeko siriji ogâ maŋineo rakaru puseiŋgo eyayoŋ, Yesuji kubaŋ peya. \v 25 Kubaŋ peko kiŋariŋpuine yoŋo raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei Ofoŋ, bio bapi nobe. Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ.” \p \v 26 Oŋu ojibi bokirieru iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋyaŋuŋ mendaine, wamore kokoi mamane ŋi fukegobi?” Oŋu yajiru pakereru gbiŋ eru siri mitiga yateme siriji benoŋgaya. \p \v 27 Oŋu fukeme waragaku weweu eku mibuŋ, “Yei, mamagore sia! Ŋi yo wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu.” Oŋu. \s1 Gemoji kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabi ŋiji fiabu. \r Mak 5.1-20; Luk 8.26-39 \p \v 28 Oŋu fukeme obu joguŋ petigaru aribe Gadara yoŋore moreŋgo ropeya. Oo roperu ŋi gemoyakuŋke yoyoka yokoji jiŋoruŋgone wareru Yesu bofukebu. Yokoji maŋjibu ŋi manjoyakuŋke fukebire sosowoji kadi oo raiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 29 Yokoji Yesu bofukeru jojoraku iŋi oŋga jorabu, “Ae! Go Anuture Made fukege. Go uruŋu enoreiŋgo warege? Joiserereŋ mamane damaŋineji so ware fukeko ronekoŋ oi joineke enoremiŋ ore yo warege me?” \p \v 30 Oo akoŋ jorigo matayoŋ, maŋfuŋyaŋuŋgo oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo qojugaru gobuŋ. \v 31 Ore eru gemo yoŋoji iŋi miku Yesu karieru weu tebuŋ, “Goji niŋo yobe nobemiŋ ine, bio sore nobende soine kaneŋ kubu yoŋore maŋgo rakakimiŋ.” \p \v 32 Karieru weu tebi Yesuji “Bio raru rakaniŋ,” miku mitiga yareya. Oŋu mitiga yareme oo akoŋ ŋi maŋyakuŋgone waperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakabi kaneŋ kubu jumuine yoŋoji riŋaru pagaŋineo (aboŋineo) raru sururueru obu joguŋgo rakaru noru kome forebuŋ. \p \v 33 Kome forebi kaneŋ siŋaŋ yoŋoji perorieru kamieru taoŋgo raru buŋo biŋeyaŋuŋ sosowo mibuŋ. Ŋi gemoyakuŋke yokoreo ya fukeya, ore biŋeine oŋuakoŋ yajibuŋ. \v 34 Yajibi maneru taoŋ ŋiŋigo jiŋoguru yoŋoji bokeru Yesu bofukeru ŋoneiŋgo warebuŋ. Wareru ŋoneru Yesuji yoŋore qoqodure sa moreŋ bokeru raiŋgo karie tebuŋ. Oŋu. \c 9 \s1 Yesuji ŋi saki mobeine komekiine bobiaŋgaya. \r Mak 2.1-12; Luk 5.17-26 \p \v 1 Yesuji ogâ maŋineo roperu moke obu joguŋ petigaru aribe roperu iŋoyoŋunde taoŋgo raya. \v 2 Damaŋ oo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiine ramegaripepego peya, oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Oŋu wareru Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasi ŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya, “Madene, nonji gore agiburaŋ bokego. Ore eru go sanaŋgaru kobigake jogbake goigoŋ.” \p \v 3 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji dimaku maŋyaŋuŋgo iŋi manesubuŋ, “Ŋi iŋoji Anutu igosisi etega.” \p \v 4 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋo sembene maŋyaŋuŋgo manesugobi? \v 5 Nonji ‘Agiburaŋgo bokego,’ migo, buŋo oi afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru buŋo oi afainere so. Nonji buŋo mo iŋi ojibemiŋgo manego, ‘Go pakereru ra.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mibe foriine fukeiŋ me mata, oi totogo fukeko ŋonenimiŋ. \p \v 6 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋoneniŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiinere jiŋoo ŋoneru ojiya, “Go pakereru ramegaripepego roru pigoo ra. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋu omaine fukena?” \p \v 7 Oŋu ojime oo akoŋ pakereru piineo raya. \v 8 Oŋu fukeme ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragaru Anutu miteŋ gabuŋ. Moreŋ ŋire usuŋ oŋuine oteya ore Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji Matyu (Liwai) oŋga teya. \r Mak 2.13-17; Luk 5.27-32 \p \v 9 Yesuji oo akoŋ raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋi tinaine Matyu ŋeko ŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadineo ware.” Oŋu ojime pakereru takis gio bokeru Yesure ŋadio raya. \p \v 10 Raru Matyure pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋ oo takis roro ŋi eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoineji wareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋoke ŋeku uqo moko nobuŋ. \v 11 Oŋu nobi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi ŋoneru Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae! Ŋoŋore qaqajiji wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo noga? Oi so sagaga.” \x * \xo 9.11 \xt Luk 15.1-2\x* \p \v 12 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. \v 13 Nonji agiburaŋ ŋiŋigo oŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata. Ore eru buŋo yoore fuŋne raru qaqaji eku maneniŋ, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eiŋ ore aŋi manego.’” Oŋu. \x * \xo 9.13 \xt Mat 12.7; Hos 6.6\x* \s1 Uqo sowo gogore buŋo \r Mak 2.18-22; Luk 5.33-39 \p \v 14 Damaŋ oo Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpu yoŋoji Yesureo wareru iŋi weubuŋ, “Niŋoji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Anuture uqo sowo kokoine goegobeneŋ. Gakere kiŋariŋpuji wamore uqo sowo so gogobi?” \p \v 15 Oŋu weubi iŋi bokirieya, “Fofori, niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo bobo damaŋineo ŋire wijepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuji ya oi useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji ore eru aŋibaŋi jerieru ŋeku uqo sowo gonimiŋgo embimbiŋgaegobi. Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagako komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ. \p \v 16 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadiine mo iŋi ŋajibemiŋ:) Ninike raŋgbaŋine pougame moji kambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋ mobeine so ruaru gbodueega. Kambaŋ mobeine gariine oŋuineji mujugaru ninike raŋgbaŋine furugame moke tiŋame kimbonji sogueme egu sembeqombeaiŋ. \p \v 17 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toru raŋgbaŋine lama sakiineji babaine oo so piome rakaega. Oŋu ruana ine, wain obu gariineji sogueru toru kesuqosugaru kesieko moreŋgo wakiru jibugame toruineji egu sembeqambeanimiŋ. Ore eru wain obu gariine oi toru gariineo akoŋ kesiebeneŋ rakame sagaiŋ. Oŋu ebeneŋ yokoji fiine fukegobire. (Oŋuakoŋ obu fiine oi kiniŋ raŋgbaŋineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oiji pougaru sisororo wakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu egu fukeiŋgo ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.” \s1 Jairusji oduinere Yesu oŋga wosi teya. \r Mak 5.21-43; Luk 8.40-56 \p \v 18 Yesuji buŋo oi yajime buŋo siŋaŋ moji waperu Yesure maŋfuŋgo raru dikanji keru iŋi oŋga wosi teya, “Nonde odu muŋambe yo komegayoŋ, go wareru megoji sakiineo yoŋonde gboreru jikigaru goiŋ.” \v 19 Oŋga wosi teme pakereru kiŋariŋpuine yoŋoke iŋo boyoberu rabuŋ. \s1 Ŋigo jibekeji Yesure mariku yoŋoya. \p \v 20 Rabi damaŋ oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12:re so ŋoneku jibe bame goya. Ŋigo oiji Yesure ŋadio wareru marikuinere tife sisi bouaya. \v 21 Oi bouaru iŋoyoŋunde iŋi miya, “Nonji iŋo bouaiŋgo maneru yobiŋgaru marikuine akoŋ kokiine mo yoŋonobo ine, noŋ soine fiabemiŋ.” \p \v 22 Oŋu miku bouako Yesuji oo akoŋ kerisieru iŋo ŋoneru iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go sanaŋgaru kobigake jogbake goigoŋ.” Oŋu ojime maneru aua oo akoŋ fiaya. \s1 Yesuji Jairusre odu bogboreya. \p \v 23 Jikigaru rabi Yesuji buŋo siŋande pigo roperu ŋiŋigo jiŋgeŋ keku mimi putebuŋ eru ŋiŋigo kubu fonuŋ ebuŋ, yoŋo ŋone yaberu iŋi mitiga yareya, \v 24 “Ŋoŋo sakibe rakaniŋ. Odu mendaineji so komegayoŋ, kubaŋ pega.” Oŋu mitiga yareme manebi jere oŋuine fukeko goue tebuŋ. \p \v 25 Goue tebiyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋo yajiko sakibe rakabi ŋigo mendaine iŋore pepe pi maŋgo roperu meineo roko pakereya. \v 26 Pakereme ore biŋe buŋoji saueru qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu. \s1 Yesuji jiŋokombi ŋi yoyoka bobiaŋ yapeya. \p \v 27 Yesuji kae moreŋ oi bokeru raiŋgo rako ŋi jiŋokombi yoyokaji boyoberu ŋadiineo wareru iŋi oŋgabu, “Deiwidre osigida, go bio ŋonemaiŋ enote.” \p \v 28 Oŋu oŋgabu pi more maŋgo ropeko jiŋokombi ŋi yokoji Yesureo warebire iŋi weu yateya, “Jiŋoŋakuŋ botigabeminde usuŋ nondeo pega, oi manesiŋ gagobire me mata?” Weu yateme iŋi bokirie tebu, “Ofoŋnokuŋ, oi soine manesiŋ gagobere.” \v 29 Oŋu bokirie tebire jiŋo kobiyakuŋgo bouaru yasiya, “Mamanesiŋ-ŋakunde so bio fukeiŋ.” \p \v 30 Oŋu yasiko jiŋoyakunji pibu. Oŋu fukeko sowoŋ buŋo sanaŋine yateru iŋi yasiya, “Maneni, ore biŋe oi mo so mibire maneinebi.” \v 31 Oŋu yasiyayoŋ, yokoji bokeru raru ore biŋeine misauebire qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi biriqepoŋ mo bobiaŋgaya. \p \v 32 Jiŋoyakuŋ tiŋame rabire biriqepoŋ ŋi mo iŋo ogaru Yesureo warebuŋ. \v 33 Warebi Yesuji gemoine yobeko ŋi biriqepoŋ iŋoji buŋo miko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragaru mibuŋ, “Kamasi yo oŋuine oi Israel maŋineo ronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebuŋ. Mata. Muŋambe yo jiŋo furu ŋonegobeneŋ.” \p \v 34 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji mibuŋ, “Iŋo gemokaku yoŋore koitore usunji gemo yobe yabeega.” Oŋu. \x * \xo 9.34 \xt Mat 10.25; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15\x* \s1 Yesuji kufufuŋ yoŋore beusembe maneya. \p \v 35 Yesuji raru kae fureme taoŋ so roregaru ŋiŋigo oŋgawowosi piyaŋuŋgo qaji yareru qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru jibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne bobiaŋ yaberu goya. \x * \xo 9.35 \xt Mat 4.23; Mak 1.39; Luk 4.44\x* \v 36 Oŋu goku ŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yabeme lama siŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋuine roiŋgaru basiqasi eku siŋsaŋ gobi yoŋore beusembe maneya. \x * \xo 9.36 \xt Jare 27.17; 1 Kiŋ 22.17; 2 Hist 18.16; Eze 34.5; Mak 6.34\x* \p \v 37 Oŋu ŋone yaberu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Anuture gioo uqo foriine kokoine oze gumuŋgaru pegayoŋ, oi roqoqodurere gio bobo ŋiŋigoji afaine gogobi. \v 38 Ore eru uqo foriine gumuŋinere Ofonji gio bobo ŋiŋigo sore yabeiŋgo oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosi tebi gio ŋiŋigo fukeru foriine oi roqojuganimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 9.38 \xt Luk 10.2\x* \c 10 \s1 Aposol 12 yoŋore tina \r Mak 3.13-19; Luk 6.12-16 \p \v 1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 oŋga yareme iŋoreo warebi gemokaku yobe yabeniminde usuŋ yareya. Oŋuakoŋ jibe wi qapeqawaki fuŋne fuŋne bobiaŋganiminde usuŋ yareya. \v 2 Sosore ŋi aposol 12 yoŋore tina oi iŋi: Fuŋfuŋgaine oi Saimon, tinaine mo Pita mibuŋ eru iŋore gbo Andru. Iŋore ŋadio Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi. \p \v 3 Filip eru Bartolomyu, Tomas eru Matyu takis roro ŋi, Jeims Alfiusre made eru Lebeus tinaine mo Tadius, \v 4 Saimon Zelot-politik ŋi\f + \fr 10.4 \ft Nesenel pati Zelot yoŋoji Rom gawman kiso eru yoŋoyaŋunde didima rokimiŋgo gigiraŋ baku gobuŋ.\f* eru Judas Iskariot. Kariot ŋi iŋoji jiki Yesu babae ba teya. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya. \r Mak 6.7-13; Luk 9.1-6 \p \v 5 Yesuji ŋi 12 yoŋo sore yaberu iŋi mitiga yareru yajiya, “Ŋoŋo kotu kantrire ŋiŋigo yoŋoreo so rainebi. Oŋuakoŋ Samaria prowins yoŋore taoŋ mogo so rainebi. \v 6 Oo so rainebiyoŋ, Israel kufufunde lama jibugabuŋ, ŋoŋo yoŋoreo rainebi. Oi gioyaŋuŋ fuŋfuŋgaine. \v 7 Uro uro ranimiŋ, oo Biŋe buŋo iŋi yajiru mitaniŋgainebi, ‘Sombunde qorumanji bembeŋgo warega. Ŋoŋo ore maŋineo ropeniŋ.’ \x * \xo 10.7 \xt Luk 10.4-12\x* \p \v 8 “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋke bobiaŋ yaberu komekiine yoŋo bogbore yaberu goinebi. Ŋiŋigo waeyaŋuŋke oi boposike yaberu gemokaku oi yobe yaberu goinebi. Anutuji ya yauŋ ŋareya, oi jikigaru yauŋ yareru goinebi. \p \v 9 “Kadi ranimiŋ ore siqojiŋo goul me silwa me aeŋ kopaji babaine oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi. \v 10 Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo ŋoŋore gogo kitiŋ ganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru kadi ranimiŋgo, ya yo so roru rainebi: kekere mata, mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi, kadi komoŋ mata eru toku so roinebi. \x * \xo 10.10 \xt 1 Kor 9.14; 1 Tim 5.18\x* \p \v 11 “Raru taoŋ me kae uro ropenimiŋ, oo moji ŋi yoine tinabiŋeineke fukega, iŋore weu tebi pi ŋarenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi. \v 12 Pi mogo roperu womoji yoŋoke peiŋ ore miinebi. \v 13 Oŋu mibi womoŋaŋuŋ sabarenimiŋ ore so fukegobi ine, womoŋaŋunji yoŋore paio ropeiŋyoŋ, oi sabarenimiŋ ore so, so fukegobi ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋundeo wareiŋ. \p \v 14 “Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduniŋ, ‘Niŋo ŋoŋore kaeo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu miku soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi. \x * \xo 10.14 \xt Apo 13.51\x* \v 15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ yasogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, someda oiji Sodom eru Gomora kae yoŋore someda odureru jikigaru yareiŋ. (Sodom Gomora yoŋoji sembene mimiine eku maŋyaŋuŋ so kerisiebi Anutuji misiji ketotie yabeya.) Oŋu. \x * \xo 10.15 \xt Mat 11.24; Jen 19.24-28\x* \s1 Raru gio babi kekesuesue fukeiŋ. \r Mak 13.9-13; Luk 21.12-17 \p \v 16 “Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe rainebi. Ore eru kobeŋ\f + \fr 10.16 \ft Kobeŋ eru suroŋqoqo yoŋoji totogo jigo qabi pipa bofukeru kipe yabenobuŋ. Ore so egu yobiŋgaiŋ ore kiŋariŋ niŋoji maslim, komyunist eru goine yoŋore botugo tinanoŋuŋ misinari oi totogo so miegobeneŋ. Mamane-muku oi fiine.\f* oŋuine mamane-muku paio sisiŋaŋ eru goku kabu oŋuine ŋiŋigo waigo bakare buŋoŋaŋuŋ tomiri goinebi. \x * \xo 10.16 \xt Luk 10.3\x* \v 17 Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioyaŋuŋ baku kobiŋ joruinekeji ŋabenimiŋ. Ore eru ŋiŋigo oŋuine yoŋore ore sisiŋaŋ eru goinebi. \p \v 18 “Goineji nonde eru oga yabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mibi ŋi yoine oi eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji oi manenimiŋ. \v 19 Oi manenimiŋ, buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo wamo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manebu so einebi. Buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ ŋareiŋ. \v 20 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so minimiŋyoŋ, Mamaŋaŋunde Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ. \x * \xo 10.20 \xt Mak 13.9-11; Luk 12.11-12; 21.12-15\x* \p \v 21 “Maŋkekerisiere yauraine mo kakagboineji maŋine kerisieya ore eru oi babae bako buŋo koroineo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋ mama mo odu madeine babae bako komeiŋ eru odumade yoŋo maŋgomamayaŋuŋ igo yaberu mibi yabebi komenimiŋ. \x * \xo 10.21 \xt Mak 13.12; Luk 21.16\x* \v 22 Nonde tinare eru kantriine kantriine yoŋoji sosowo rosi eŋarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku damaŋ tariiŋ ore so sanaŋgaru qiŋ keru dimaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ. \x * \xo 10.22 \xt Mat 24.9, 13; Mak 13.13; Luk 21.17\x* \p \v 23 “Taoŋ moji kekesuesue eŋarenimiŋ, oi useru taoŋ mogo rainebi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Israel taoŋine taoŋine so rorega forebi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kirieru wareiŋ. \v 24 Kiŋariŋ moji qaqajiine odureru mamaneineke so fukega eru kiŋaŋqoqo moji soguine odureru giore mamane so baru goga. \x * \xo 10.24 \xt Luk 6.40; Jon 13.16; 15.20\x* \p \v 25 “Kiŋarinji qaqajiine oŋuine mamaneineke fukeko sagaiŋ eru kiŋaŋqoqoji soguine oŋuine giore mamane baru goko sagaiŋ. Pi maŋine more ŋi misembearu tinaine Gibio\f + \fr 10.25 \ft Juda yoŋore Gibio tinaine Belzebul. Oi gemokaku yoŋore qoduyaŋuŋ. Matyu 9.34 oo Yesure tina sembene oi mibuŋ. Ore so Yesure ogopu noŋunde tina sembene fuŋne fuŋne mienimiŋ.\f* migobi ine, iŋore ŋigo madepu yoŋore tina afaine akoŋ oŋu mienimiŋ. Oŋu. \x * \xo 10.25 \xt Mat 9.34; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15\x* \s1 Buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eru goinebi. \r Luk 12.2-7 \p \v 26 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo soŋsoŋine pega, oi sosowo barariŋga yarebi mane mukunimiŋ. Ore eru ŋiŋigo yoŋore kokoi so maneru goinebi. \v 27 Nonji buŋo qisirigo kamiine mibemiŋ, oi tatamago minimiŋ. Buŋo saŋu ebi kajeŋaŋuŋgo rakame manenimiŋ, oi kae jiŋoo totogo miinebi. Ore eru buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi. \x * \xo 10.27 \xt Mak 4.22; Luk 8.17\x* \s1 More kokoi manebeneŋ sagaiŋ. \p \v 28 “Goineji sakiŋaŋuŋ qaku komenobuŋyoŋ, iiruŋaŋuŋ qaku komeiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneru goinebi. Oi matayoŋ, ya miine yo: Moji usuŋ roku iiru eru saki oŋuakoŋ sibiri yapeko misi korugo rakanimi, iŋore kokoi maneru goinebi. \v 29 Goineji wirioŋ (me wiwisu) yoyoka moneŋ koruŋ moakomenji furiine banimiŋ ore eegobiyoŋ, muru yapebi Mamaŋaŋunji ‘Oŋ!’ so miko yokoreone moakonji moreŋgo so wakiiŋ. \p \v 30 “Anutuji siŋaŋ ŋaberu qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega. \v 31 Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wirioŋ wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi. Oŋu. \s1 Kristo mifukenimiŋ me muganimiŋ? \r Luk 12.8-9 \p \v 32 “Oŋu fukeko moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mifukebemiŋ. \v 33 Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mugabemiŋ.” Oŋu. \x * \xo 10.33 \xt 2 Tim 2.12\x* \s1 Yesureo womo matayoŋ, rosi fukeiŋ. \r Luk 12.51-53; Luk 14.26-27 \p \v 34 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Iŋi so manesuinebi: Yesuji womo eiŋgo eru moreŋgo wakiya. Nonji womo eiŋgo ore matayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi jigore siqo yasogoji qoqo enimiŋ. \p \v 35 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareme kerisiebuŋ ore eru iŋi fukeiŋ: ‘Mama made yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo odu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋgamini. \v 36 Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋunji rosipuyaŋuŋ fukenimiŋ.’ \x * \xo 10.36 \xt Mai 7.6\x* \p \v 37 “Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku maŋgoine me mamaine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku madeine me oduine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. \v 38 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. \x * \xo 10.38 \xt Mat 16.24; Mak 8.34; Luk 9.23\x* \p \v 39 “Moji iŋoyoŋunde gogo batiqatiine tomiri oi bofukeiŋ, iŋore gogoji jibugaiŋ. Moji nonde eru gogoine kisiŋgako jibugaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo bofukeiŋ.” Oŋu. \x * \xo 10.39 \xt Mat 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24; 17.33; Jon 12.25\x* \s1 Anutuji gioŋaŋunde furi ŋareiŋ. \r Mak 9.41 \p \v 40 Yesuji miya, “Moji ŋoŋo piineo keporeru siŋaŋ ŋabeiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, iŋo piineo keporeiŋ. \x * \xo 10.40 \xt Mak 9.37; Luk 9.48; 10.16; Jon 13.20\x* \v 41 Moji kajeqouŋ ŋiŋigo mo kajeqouŋ gioinere eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigore furi raugaiŋ. Moji ŋiŋigo posiine mo posiine fukega ore eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji ŋiŋigo posiinere furi raugaiŋ. \p \v 42 “Moji odumade yo yoŋoreone mo nonde kiŋariŋ fukega ore eru obu munaŋine popuineke noinde oteiŋ, Anutuji ore furiine bokirieru oteiŋ. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furi ronimiŋ.” Oŋu. \c 11 \s1 Jonde kiŋariŋ yoyoka Yesureo warebu. \r Luk 7.18-35 \p \v 1 Yesuji mimiti buŋoine oŋu kiŋariŋpuine 12 yareme tarime kae oi bokeru jikigaru Galili prowinsre taoŋ goineo raru Biŋe buŋo qaji yareru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru goya. \p \v 2 Damaŋ oo Jon Mitimeso ŋiji witi pigo ŋeku Kristoji gio oŋu baya, oi maneru kiŋariŋyokaine yoyoka sore yapeme Yesureo rabu. \v 3 Iŋi weu teiŋgo ore sore yapeme raru mibu, “Bobobiaŋ ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji iŋo fukege me ŋi mo jiki wareinde odigakimiŋ?” \p \v 4 Oŋu weu tebire iŋi bokirieya, “Ya ŋoneru manegobire, ore sunduine oi raru Jon iŋi ojibire maneiŋ: \v 5 Jiŋokombi yoŋo jiŋoyaŋuŋ piku ŋonegobi demba yoŋo kadi ra warebi waeyaŋuŋke yoŋoji posikegobi kajegi yoŋo buŋo manegobi komebuŋ yoŋo gboreru pakeregobi wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgabe maneegobi. \x * \xo 11.5 \xt Ais 35.5-6; 61.1\x* \v 6 Oŋu fukeko ŋonebi more manji so sembeako ŋadi nuiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega.” \p \v 7 Oŋu bokirieme Jonde kiŋariŋ yokoji rabire Yesuji fuŋgaru Jonde fuŋne ŋiŋigo kubu yoŋoreo iŋi mitaniŋgaya, “Ŋoŋo moreŋ buroineo wamo ya ŋoneiŋgo ore rabuŋ? Gbinji sabara yoyowogaru romaeŋgame gburugburu eega, ŋoŋo ŋi oŋuine iŋo ŋoneiŋgo rabuŋ me? \v 8 Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Ŋi marikuine kuririineke keku goya, oi ŋoneiŋgo ore me? Maneniŋ, ŋiŋigo marikuyaŋuŋ ŋone aŋiineke keegobi, yoŋoji kiŋ yoŋore morumboŋ pigo gogobi. Oi moreŋ buroineo mata. \p \v 9 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Kajeqouŋ ŋi mo ŋoneiŋgo me? Fofori, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋi ŋonebuŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo goine yadureru fuŋine mo fukega. \v 10 Iŋore fuŋne oi ronekoŋ iŋi quraŋgabi pega, ‘Mane, nonji kiŋaŋne mimerereŋ mo sorebe bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo yuku rakamiŋ.’ \x * \xo 11.10 \xt Mal 3.1\x* \p \v 11 “Buŋo oŋu pegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigoone odumade fukebuŋ, sosowo yoŋore botugo Jonji sosowo yadureru tinabiŋeineke dimaga. Dimagayoŋ, Sombunde qorumaŋ maŋgo roperu Anuture tinabiŋe bofukeegobi, yoŋore botugo wawakiine tatariine iŋoji Jon odureega. \p \v 12 “Jon Mitimeso ŋiji Biŋe buŋo miko damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Sombunde qorumaŋ oi joineke kiso eku jigo qaegobiyoŋ, jibu pipa raru sogueega. Jigo joyaŋuŋke qaegobi, yoŋoji qorumaŋ oi yoŋoyaŋunde furugaru biŋe gaegobi. \v 13 Qorumande fuŋne oi Mosesre Kadi buŋoo eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋore Biŋe Quraŋgo quraŋgabi oseru go wapebeneŋ Jonji fukeru foriine totogo barariŋgaya. \x * \xo 11.13 \xt Luk 16.16\x* \v 14 Buŋo yo maneru roru sabarenimiŋgo manegobi ine, Elaija fukeiŋ ore so eya, Jonji iŋo fukega. \x * \xo 11.14 \xt Mal 4.5; Mat 17.10-13; Mak 9.11-13\x* \v 15 Moji maŋkajeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine. \p \v 16 “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, oi wamo yake so ke yarenobo? Yoŋoji memenda oŋuine fukegobi. Yoŋoji nareŋgareŋ kae jiŋoo ŋeku mi goue eku kosa oŋgaku iŋi miegobi, \q1 \v 17 “‘Niŋo kiki kiraŋ keku mimi putebeneŋ ŋoŋo so wobuŋ. \q1 Niŋo kimagu kebeneŋ ŋoŋo so kuyobuŋ.’ \p \v 18 “Ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji wareru uqo sowo goku wain obu so noko iŋore miegobi, ‘Gemo moji maŋineo rakame goga.’ \p \v 19 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareru uqo munjaŋ noku jeri eko iŋore iŋi miegobi, ‘Maneniŋ, iŋoji kanenji nonoine uqo gaba tomiri noku wain obu jijiki noku takis ŋi eaduyaŋuŋke eru sembene bobo yoŋore ogo goga.’ Anuture maŋgboroŋ kegboreegobi, yoŋore eeboboyaŋunde foriji mamane-mukuyaŋunji sagaga, oi ŋaduega.” Oŋu. \s1 Yesuji taoŋ 3 yoŋore ‘Yei beusembe!’ miya. \r Luk 10.12-15 \p \v 20 Ore ŋadio Yesuji fuŋgaru taoŋ goine kane yabeya. Taoŋ goine oo mosi qoqowirie usuŋineke boakoŋ bame fukeyayoŋ, jibu maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Ore eru oi kane yaberu iŋi yajiya, \v 21 “O Korasin rauine, nonji ŋoŋore ‘Yei!’ miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ ‘Yei!’ miku kuyogo. Nonji ŋoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke fukeyayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotu moreŋgo Taia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋoji damaŋ joroine maŋyaŋuŋ kerisieniminde kegoi noduru gijeŋ eru kome rauku kuyonobuŋ. \x * \xo 11.21 \xt Ais 23.1-18; Eze 26.1–28.26; Joel 3.4-8; Am 1.9-10; Zek 9.2-4\x* \p \v 22 “Kuyonobuŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Korasin eru Betsaida yoŋore buŋoyaŋuŋ mitariku geoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogo oo oi Taia eru Saidon yoŋore joiserereŋ soine odureru manenimiŋ. \p \v 23 “Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋ ŋabeme Sombuŋ kaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu! Ŋoŋo komere misoŋ kaeo rakanimiŋ. Nonji yoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke babe fukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi Sodom taoŋgo fukena ine, taoŋ oiji damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru dimana. \x * \xo 11.23 \xt Ais 14.13-15; Jen 19.24-28\x* \p \v 24 “Dimanayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Kaperneam ŋoŋore buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogo oo Sodom yoŋoji joiserereŋ ore soine odureru manenimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 11.24 \xt Mat 10.15; Luk 10.12\x* \s1 Yobiŋ-ŋaŋuŋke ŋoŋoji nondeo wareru ŋema nainebi. \r Luk 10.21-22 \p \v 25 Damaŋ oo Yesuji buŋo iŋi miya, “O Mamane, goji Biŋe buŋogo maŋgboroŋ ŋiŋigo mamane soguine robuŋ, yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde maneru wakiru odumade oŋuine mo gogobi, oi yoŋoreo barariŋga yarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋ morende Ofoŋ go miteŋ gugo. \v 26 O Mamane, go gogake oŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya. \p \v 27 “Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya. Mamaneji Madeinere fuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukuko moji oi so manega. Oŋuakoŋ Madeineji Mamainere fuŋne mane mukuko moji oi so manega. Madeineji akoŋ oi manega eru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi barariŋga yareiŋ, yoŋoji Mama mane tenimiŋ. \x * \xo 11.27 \xt Jon 3.35; 1.18; 10.15\x* \p \v 28 “Gio baku maŋyobiŋyaŋuŋke gogobi, ŋoŋo sosowo nondeo warebi maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋema nainebi. \v 29 Nonde begi oi fagaŋaŋuŋgo ruaru koboinebi eru nonji eebobone qaji ŋarebe oi mane sarigaru goinebi. Nonji maŋne bawakiru eru womo ŋi fukego ore soine maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋeŋemane bofukenimiŋ. \x * \xo 11.29 \xt Jer 6.16\x* \v 30 Nonde begi roru kobobi soŋaŋuŋgo fukega eru yobiŋ ŋarebe osiganimiŋ, oiji afaine fukega.” Oŋu. \c 12 \s1 Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega. \r Mak 2.23-28; Luk 6.1-5 \p \v 1 Ore ŋadio Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋine soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bajiru nobuŋ. \x * \xo 12.1 \xt Dut 23.25\x* \v 2 Nobuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, gore kiŋariŋpugoji Sabat kombande gio bobo agi oduregobi?” \p \v 3 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata? \x * \xo 12.3 \xt 1 Sml 21.1-6\x* \v 4 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu noniminde agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ. \x * \xo 12.4 \xt Lew 24.9\x* \v 5 Oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Sabat kombaŋgo boji soriŋgo dimaku gio baku gio baniminde agi odureru jibu buŋoyaŋuŋke so fukeegobi. Buŋo oi Kadi buŋoo osebuŋ me mata? \x * \xo 12.5 \xt Jare 28.9-10\x* \p \v 6 “Oi osebuŋ, oŋu manegoyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Yoo dimaga, iŋo boji soriŋ odureru ropekiine fukega. \v 7 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ enimiŋgo manego.’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine manenobuŋ ine, ŋiŋigo bakare buŋonoŋuŋ tomiri niŋore buŋo kosa so mitarinobuŋ. \x * \xo 12.7 \xt Mat 9.13; Hos 6.6\x* \p \v 8 “Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ goga.” Oŋu. \s1 Yesuji ŋi meine gbagbaŋiine bobiaŋgaya. \r Mak 3.1-6; Luk 6.6-11 \p \v 9 Yesuji moreŋ oi bokeru oŋgawowosi piyaŋuŋgo ropeya. \v 10 Oo ŋi meine gbagbaŋiine mo ŋeya. Ŋiŋigoji Yesu buŋo korogo ruaiŋgo ore iŋi weu tebuŋ, “Ŋi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaru Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?” \p \v 11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Ŋi more lama moakonji Sabat kombaŋgo yoŋgo kaiŋ ine, iŋoji oi so furugame wapeiŋ me mata? \x * \xo 12.11 \xt Luk 14.5\x* \v 12 Ŋire furiji lamare furi kokoine odurega, oi manesuinebi. Ore eru Sabat kombaŋgo gio fiine baku oŋuineji Kadi buŋo so odurekimiŋ.” \p \v 13 Oŋu bokirieru ŋi oi ojiya, “Go mego poretiŋga.” Oŋu ojime poretiŋgame rone eya, ore so fiine fukeru meine ogoine ore so eya. \v 14 Ore so eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo sakibe raru tutumaŋ eru Yesu uruŋu eru qabeneŋ komenonde buŋo miku baabuŋ. Oŋu. \s1 Anuture gio bobo ŋi roosiŋine oi iŋi: \p \v 15 Yesuji buŋoyaŋuŋ oi ŋone mukuru oo akoŋ kae oi bokeru mogobe raya. Rako kokoineji iŋore ŋadio boyoberu rabuŋ yoŋore botugo jibe ŋiŋigo sosowo bobiaŋ yabeya. \v 16 Bobiaŋ yaberu fuŋne totogo egu minimiŋ ore sanaŋ qaŋqaŋine qomuku yareya. \v 17 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke eya. Buŋo oi iŋi miko pega, \q1 \v 18 “Ŋoneniŋ, yo nonde gio ŋi fukeko iŋo roosoeboŋ. \q1 Nonji yoro ogone iŋore manebe beune fiame maŋneji iŋore jerieego. \q1 Nonji Morone Tiriine iŋore maŋgo sagaiŋ ore sorebe kame iŋoji buŋo poretiŋ akoŋ mitariego ore Biŋe buŋo barariŋga ŋareru misaueko kantriine kantriine yoŋoreo raiŋ. \q1 \v 19 Iŋoji kekepari so eru buŋo fofoine so oŋgaeiŋ. \q1 Ŋiŋigo moji iŋore buŋo fonuŋ oi tumaqoqo kadio so maneiŋ. \q1 \v 20 Sabara kasigabi, iŋoji oi so qopogaiŋ.\f + \fr 12.20 \ft Sabara eru lambere wik oi ŋiŋigore miga. Ŋiŋigoji mo qaku bapeboriŋ etebi mamanesiŋineji mataeiŋ ore ega, Yesuji oi bobiaŋgaiŋ.\f* \q1 Lambere wikji jotigaru mosiine fukeko boruŋineji ja kobe eega, iŋoji oi so qokobeiŋ. \q1 Gioine oŋu baku ŋiŋigoji buŋo poretiŋ boyobenimiŋ ore jigo qaku gome buŋo oiji gbiŋ eme kokoriaŋ enimiŋ. \q1 \v 21 Kantriine kantriine yoŋo iŋoji bapi yabeiŋgo odigaru ooriyaŋuŋ iŋore tinao ruaru gonimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 12.21 \xt Ais 42.1-4\x* \s1 Yesuji gemo yoŋore usuŋ odureru qame wakiga. \r Mak 3.20-30; Luk 11.14-23 \p \v 22 Gemoji ŋi mo biriqepoŋ eteme jiŋoine kobeme mutu goya, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Yesuji iŋo bobiaŋgako gemoine waperu rame namaŋine wirieme moke buŋo miku piku ŋoneya. \v 23 Piku ŋoneko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji oi ŋoneru popureru mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji Deiwidre osigida ega me?” \p \v 24 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji more usunji matayoŋ, gemokaku yoŋore Koito Gibio iŋore usunji gemo yobe yabeega.” \x * \xo 12.24 \xt Mat 9.34; 10.25\x* \p \v 25 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganimiŋ, yoŋoji sisibiri eebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ fukeru siŋsaŋ qaru peiŋ. Oŋuakoŋ siti me kae more kufufuŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eru pouganimiŋ, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baru dimaiŋgo embimbiŋganimiŋ. \p \v 26 “Maneniŋ, Satanji ogoine Satan mo yobena ine, yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganobuŋ. Oŋu fukeko siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baiŋgo embimbiŋgabi gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana? \p \v 27 “Maneniŋ, nonji Gibiore usunji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋore ogopu yoŋo more tobiriji oi yobe yarenobuŋ? Ore yoŋo buŋoyaŋuŋ foriine me mata, oi osoeru mitarinimiŋ.\f + \fr 12.27 \ft Yoŋoyaŋunde saki siŋaŋpuji Anuture tina miku jibu gemo oi Gibiore usunji yobe yabebi nonji oi Anuture usunji yobe yabeego. Sogokoŋ so dimagobeneŋ ore moji foriine eru moji buŋo ikoine boyobeega? Yoŋoji me nonji?\f* \v 28 Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nonde me sisi boburogame gemokaku yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreo ware fukega. \v 29 Moji ŋi sanaŋine Gibiore me kufu bonieru so kipeiŋ ine, iŋoji uruŋu piineo roperu meboine qojigaru rona? Bonieru iŋo kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo yao roru raiŋ. (Ore so nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.) \p \v 30 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinao tumaŋganiminde so kepore yabeega, iŋoji boroiŋ yabeega. \x * \xo 12.30 \xt Mak 9.40\x* \v 31 Ore nonji buŋo mo iŋi ŋajibe: Ŋiŋigo agiburaŋ eru igosisi sosowo eegobi, yoŋo Anutuji soine bokeegayoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋ Anutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu! \p \v 32 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine igosisi eteru buŋo oŋuine miiŋ ine, Anutuji oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteku buŋo ya miiŋ, iŋore agiburaŋ oi Anutuji moreŋgo goiŋ ore so me kome ŋadiineo so bokeiŋ. \x * \xo 12.32 \xt Luk 12.10\x* \s1 Yore fuŋne oi foriine ŋoneru osoeru mane mukuinebi. \r Luk 6.43-45 \p \v 33 “Yore fuŋne oi foriine ŋone osoeru manegobeneŋ. Ore eru yo siŋaŋ gabi fiine fukeko foriine fiine fukeeiŋ me yo bosembeabi foriine sembene fukeeiŋ. \x * \xo 12.33 \xt Mat 7.20; Luk 6.44\x* \v 34 Ŋi maŋineo ya puseru pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe qotire madepu fukegobi. Sembene oŋuine fukeru uruŋu buŋo fiine minobuŋ? \x * \xo 12.34 \xt Mat 3.7; 23.33; 15.18; Luk 3.7; 6.45\x* \v 35 Ŋi fiinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋ miega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembenere moriri pega, iŋoji sembene oi totogo miega. \p \v 36 “Oŋu miegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo agi kigaru buŋo omaine omaine minimiŋ, yoŋo buŋoyaŋuŋ sosowore fuŋne oi mimitarire damaŋ yasogoo Anutureo mitaniŋgabi osoeiŋ. \v 37 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji buŋogo osoeru ore so buŋogo mitarime posikemiŋ me buŋogoke fukeru yobiŋ bofukemiŋ. Oŋu.” \s1 Qaqaji goineji mosi qoqowiriere yameŋ keku weubuŋ. \r Mak 8.11-12; Luk 11.29-32 \p \v 38 Damaŋ oo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Yesure iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, go soine mosi qoqowirie mo bande oi ŋoneiŋgo manesugobeneŋ.” \x * \xo 12.38 \xt Mat 16.1; Mak 8.11; Luk 11.16\x* \p \v 39 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋo kubu sembene fukeru boesau eegobi. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine mo so bayareiŋ. \x * \xo 12.39 \xt Mat 16.4; Mak 8.12\x* \v 40 Jonaji gio bobo yokaomo koe jomare (gajugaju) beu maŋgo goya, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ gio bobo yokaomo ore so moreŋ maŋineo peiŋ. \x * \xo 12.40 \xt Jon 1.17\x* \p \v 41 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareme maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi. Ore eru Niniwe ŋiŋigo yoŋo mimitarire damaŋ yasogoo ŋiŋigo kubu yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋo oŋu mibi eeboboyaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga yarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ. \x * \xo 12.41 \xt Jon 3.5\x* \p \v 42 “Fuŋneŋaŋunde kegoi mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiine oi kiŋ Solomon oteko Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋ maneiŋgo aŋi maneya. Aŋi maneru moreŋ qaŋaŋineone pakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomonde mamane foriine maneya. \p “Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Anuture maŋgboroŋ ropekiine roru warego, oi Solomonde maŋgboroŋ odurega. Oduregayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mo gobi so sagaga. Ore eru Anutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yaberu buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore jiŋo maiineo ropenimiŋ, damaŋ oo Saut kantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigo kubu soguine yoo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimaiŋ. Moko dimaku buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘Ŋoŋo Yesu keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Iŋoji oŋu mime yoŋoji mosiŋaŋuŋ osoeru ŋoŋo-ŋaŋunde mimiŋaŋuŋ manenimiŋ. Oŋu. \x * \xo 12.42 \xt 1 Kiŋ 10.1-10; 2 Hist 9.1-12\x* \s1 Gemo yoŋoji ŋi maŋineo kirienimiŋgo yameŋ kegobi. \r Luk 11.24-26 \p \v 43 “Gemoji ŋi maŋineone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeiŋ. \v 44 Oi so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru wareboŋ, oo moke kiriebemiŋ.’ Oŋu miku kirieru piine ofaŋgaru basarigako peya, oi taine peko bofukeiŋ. \p \v 45 “Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 yoŋo iŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu ore maŋgo gonimiŋ. Oŋu fukeme ŋi iŋore fuŋne rone sosoine fukeyayoŋ, jiki sembeqambeaiŋ. Ŋiŋigo kubu sembene yo muŋambe moreŋgo gogobi, ŋoŋore oŋuakoŋ oŋu fukeiŋ.” Oŋu. \s1 Yesure maŋgo seŋgbopuine \r Mak 3.31-35; Luk 8.19-21 \p \v 46 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu buŋo yajiru gome maŋgo gboine yoŋoji wareru sakibe dimaku iŋoke buŋo mininde manebuŋ. \v 47 Manebi moji iŋi ojiya, “Mane, gore maŋgo gbogoji sakibe dimaku goke buŋo mininde manegobi.” \p \v 48 Buŋo oi ojiyayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi miya, “Nonde maŋgo oi moji? Nonde gbopu oi moji?” \v 49 Oŋu miku meine kiŋariŋpuine yoŋore oobe bofeŋgaru miya, “Ŋoneniŋ, nonde maŋgo eru gbopu foriine yo. \v 50 Uri yoŋoji nonde Sombuŋ Mamare maŋ aŋi reŋgaegobi, sosowo yoŋo nonde maŋgo eru seŋgbopune egobi.” Oŋu. \c 13 \s1 Qopogarutitie ŋire soso buŋo. \r Mak 4.1-9; Luk 8.4-8 \p \v 1 Una oo akoŋ Yesuji pi oi bokeru obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru ŋeya. \v 2 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋo joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ. \x * \xo 13.2 \xt Luk 5.1-3\x* \p \v 3 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku iŋi miya, “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo gioo raya. \v 4 Raru qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ. \p \v 5 “Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikiine tomiri peya ore qioyaŋunji pipa wapebuŋ. \v 6 Wapebiyoŋ, wegiji waperu tamaeru ja yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ. \p \v 7 “Koruŋ goineji komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi oiji waperu kefagaru mumu qa yarebuŋ. \v 8 Oŋu jaŋgaru mataeyayoŋ, koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku goine koruŋyaŋuŋ 100 fukebuŋ. Goine koruŋyaŋuŋ 60, goine 30 ore so fukeru sauebuŋ. \v 9 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu. \s1 Yesuji wamore soso buŋo miya. \r Mak 4.10-12; Luk 8.9-10 \p \v 10 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋo wareru Yesu iŋi weu tebuŋ, “Go wamore ŋiŋigo yoŋore buŋo miiŋgo miku oo soso buŋoji eru miege?” \v 11 Weu tebi iŋi bokirieru yajiya, “Oi iŋi ore: Sombunde qorumaŋgo rope gokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, yoŋore oi oŋu mata. \p \v 12 “Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaru oteme kegboreru moririke goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ yao ro teiŋ. \x * \xo 13.12 \xt Mat 25.29; Mak 4.25; Luk 8.18; 19.26\x* \p \v 13 “Ŋiŋigo yoŋore buŋo mibemiŋgo miku oo iŋi ore soso buŋoji ruaru miego: Yoŋoji yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ. \v 14 Kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ronekoŋ buŋo mo miku quraŋgaya, oiji ŋiŋigo oŋuine yoŋoreo foriineke fukeega. Buŋo oi iŋi, \q1 ‘Buŋo mane esegaru fuŋine jibu so mane taniŋganimiŋ. \q1 Ya ŋone esegaru fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. \m \v 15 Ŋiŋigo kubu sogo yo yoŋore manji sanaŋine kebojigaru pega. \q1 Kajeyaŋunji buŋo mane esegaru jiŋoyaŋuŋ kobeme gogobi. \q1 Oŋu so enobuŋ ine, jiŋoyaŋunji ya ŋone mukuru kajeyaŋunji buŋo maneru maŋyaŋunji fuŋine mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji oi soine bobiaŋ yabenobo.’ \x * \xo 13.15 \xt Ais 6.9-10\x* \p \v 16 “Buŋo oŋu pegayoŋ, ŋoŋo jiŋoŋaŋunji ya ŋone mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi. Kajeŋaŋunji buŋo mane mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi. \v 17 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibemiŋ: Kajeqouŋ ŋiŋigo eru Anuture ŋiŋigo posiine kokoineji ŋoŋo ya yo ŋonegobi, oi ŋonenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so ŋonebuŋ. Ŋoŋo buŋo yo manegobi, yoŋoji oi bonieru manenimiŋ ore beufi soguine maneru gobuŋyoŋ, oi so manebuŋ. Oŋu. \x * \xo 13.17 \xt Luk 10.23-24\x* \s1 Yesuji soso buŋore fuŋne miya. \r Mak 4.13-20; Luk 8.11-15 \p \v 18 “Qopogarutitie ŋire soso buŋo migo, ore fuŋine oi kaje ruaru maneniŋ. \v 19 Uqo koruŋ qopogaru tieme kadi qaŋaŋineo rakaru ŋeya, oi iŋi: Moji qorumande Biŋe buŋo maneru fuŋine so mane taniŋgako Sembene Rauineji wareru maŋineo koruŋ saribuŋ, oi yao roiŋ. \v 20 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋeya, oi ŋiŋigo sosoine mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oi oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi. \p \v 21 “Oŋu eegobiyoŋ, maŋyaŋuŋgo godu so pe yareiŋyoŋ, damaŋ pompoŋine akoŋ dimaku sanaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki yabeiŋ. \v 22 Uqo koruŋ qopogame komegbore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋo Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakagayoŋ, moreŋgo gogore manebu eru moneŋ mebo bobore manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukenimiŋgo sase ebi aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo mumu qa teega. Oŋu fukeko foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ. \p \v 23 “Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Yoŋo Biŋe buŋo kaje ruaru maneru mane taniŋgaru damaŋ so dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ yoŋore fori 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu. \s1 Borurare soso buŋo \p \v 24 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Sombuŋ qorumande fuŋne oi ŋi yo oŋuinere so eru mibemiŋ. Iŋoji gioineo raru uqo koruŋ fiine qopogaru tieya. \v 25 Qopogaru tieyayoŋ, kae ubu eme pekabi oo rosi ŋiji wareru wit kurumbu botuyaŋuŋgo oo borurare koruŋ qopogaru tieru bokeru raya. \v 26 Wit kurumbu korunji pougaru pakereru roperu foriine fukeya, damaŋ oo boruraji oŋuakoŋ totogo fukeya. \p \v 27 “Totogo fukeko kiŋaŋqoqopuineji oi ŋoneru gio rauinere wareru iŋi ojibuŋ, ‘Sogunenoŋuŋ, giogoo uqo koruŋ fiine qopogaru tiemeŋ me mata? Borurare koruŋ oi urone oo fukega?’ \p \v 28 “Oŋu ojibi iŋi yajiya, ‘Rosi ŋiji oi qopogaru tieya.’ Oŋu yajime kiŋaŋqoqo yoŋo iŋi mibuŋ, ‘Niŋo soine raru borura oi unugaru roru qojugakimiŋgo manege me mata?’ \v 29 Oŋu mibiyoŋ, iŋi yajiya, ‘Mata! Ŋoŋo borura unugaru qojugaru oo kurumbu goine oi oŋuakoŋ egu unuganimiŋ. \p \v 30 “Oi bokebi moko sogueru foriine rorore damaŋ ware fukeme nonji damaŋ oo kurumbu babaji ŋiŋigo oi iŋi yajibemiŋ: Ŋoŋo rone borura qojugaru ruabi jaiŋgore dodugaru niginji kipeinebi. Oi kiperu ŋadiineo wit kurumbu foriine oi qojugaru roru wareru nonde rouŋ pigo ruainebi.’” Oŋu. \s1 Yojuŋ korunde soso buŋo \r Mak 4.30-32; Luk 13.18-19 \p \v 31 Yesuji soso buŋo mo iŋi jikigaru yajiya, “Sombunde qorumaŋ oi iŋi: Ŋi moji yojuŋ koruŋ roru iŋoyoŋere gio moreŋgo raru sariya. \v 32 Koruŋ oi mendaine mademeŋ. Oi uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiineyaŋuŋ fukegayoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru yo fukeiŋ. Oŋu fukeme dimako sowo webo yoŋo waperu youyaŋuŋ yo ore tieŋineo baegobi.” Oŋu. \s1 Yistre soso buŋo \r Luk 13.20-21 \p \v 33 Yesuji ŋeŋeineo moke soso buŋo mo iŋi miya: “Sombunde qorumaŋ oi yist me flaua bosogueinde so iŋi fukega: Ŋigo moji Poroŋ rigabemiŋ miku yist roru flaua jambe yokaomo oo qodureru babokiri eru raru ŋeko sosowo sogueya.” Oŋu. \s1 Yesuji uruŋu ore soso buŋoine buŋoine miya? \r Mak 4.33-34 \p \v 34 Yesuji buŋo sosowo oi kufufuŋ yoŋore soso buŋoji miya. Soso buŋo tomiri buŋo mo so yajiya. \v 35 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke fukeya. Iŋoji buŋo oi iŋi mime pega, \q1 “Nonde mi bibiji afagako soso buŋoine buŋoine mibemiŋ. \q1 Anutuji moreŋ bofukeme fukeya, damaŋ oone akoŋ buŋo soŋsoŋgo peko go wapebeŋ, nonji buŋo oi totogo miku barariŋga ŋarebemiŋ.” Oŋu. \x * \xo 13.35 \xt Kiki 78.2\x* \s1 Borurare soso buŋore fuŋne \p \v 36 Yesuji soso buŋo oi miforeru ŋiŋigo kubu sogo boke yaberu pi maŋgo ropeya. Ropeko kiŋariŋpuine yoŋo iŋoreo wareru iŋi weu teru ojibuŋ, “Borura uqo gioo fukeya, go soso buŋo ore fuŋine mitaniŋga noreigoŋ.” \p \v 37 Oŋu ojibi iŋi bokirieru yajiya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uqo koruŋ fiine fiine qopogaru tieega. \v 38 Uqo gio oi morende kantri sosowo. Uqo koruŋ fiine oi qorumande odumadepu ŋoŋore migo eru borura oi ŋi sembenere odumadepu yoŋore migo. \v 39 Rosiji oi qopogaru tieya, oi Sembene Rauine iŋore migo. Kurumbu babaji damaŋ oi morende damaŋ tariiŋ ore damaŋ sogo oi. Kurumbu babaji ŋiŋigo oi Sombuŋ mimerereŋ yoŋore migo. \p \v 40 “Borura qojugaru misigo ruabi jaiŋ, ore so morende damaŋ tariinde damaŋ soguineo fukeiŋ. \v 41 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji mimerereŋpuine sore yabeme wareru buŋo buru sembene Kristore qorumaŋ maŋgo agiburaŋ eiŋgo kesosoega, oi kepieru botiŋganimiŋ eru ŋiŋigo jaubaineke sosowo yoŋo qodure yabenimiŋ.\f + \fr 13.41 \ft Buŋo buru (ideology) sembene oi puto (kama) gio mamane, komyunist, maslim eru mamane buru goine oi ŋiŋigo kipe yabebi quŋgabi gogoyaŋunji sembearu jibugaega, mimerereŋ yoŋoji oi sosowo kepieru botiŋganimiŋ.\f* \p \v 42 “Oŋu botiŋqotiŋ eru ŋiŋigo oi igo yabebi misi saqo joserereŋ jaku pega, oo rakanimiŋ. Oo rakanimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kikiari kiku gonimiŋ. \v 43 Damaŋ oo ŋiŋigo posiine yoŋo wegi oŋuine fukeru Mamayaŋunde qorumaŋ maŋineo tamaeru go ropenimiŋ. Moji maŋkajeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine. Oŋu. \s1 Juŋe boreŋ susumuŋgainere soso buŋo \p \v 44 “Sombunde qorumaŋ oi juŋe gopiŋ furiine ropekiine ore so iŋi fukega: Oi gioo sumuŋgabi peko ŋi moji oi bofukeru roru sabareku moke moreŋgo sumuŋgaya. Sumuŋgaru ore eru jerieru raru meboine sosowo furiine banimiŋ ore ruame moneŋ wareme oiji gio moreŋ oi furiine baya.” Oŋu. \s1 Bote korunde soso buŋo \p \v 45 “Sombunde qorumaŋ oi stua ŋire so eru soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Iŋoji bote koruŋ baaku goya. \v 46 Baaru goku bote koruŋ moakoŋ furi sogo oi bofukeru raru meboine sosowo furiine banimiŋgo ore ruame moneŋ wareme oiji bote koruŋ oi furiine baya.” Oŋu. \s1 Simemeŋ fufurure soso buŋo \p \v 47 “Sombunde qorumaŋ oi simemende so ruaru soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Oi obu joguŋgo bokebi rakame jembaeŋ kamasiyaŋuŋ fuŋne fuŋne rakabi ro yaberu qojugaya. \v 48 Qojugako puseme ŋiŋigo yoŋo oi porebi qaŋaŋineo wapeme waki ŋeku jembaeŋ fiine osoeru jambeo qojugabuŋyoŋ, jembaeŋ sembene oi bokebi raya. \v 49 Buŋo ore so morende damaŋ tariinde damaŋ soguineo fukeiŋ. Sombuŋ mimerereŋ yoŋo wareru ŋiŋigo sembene oi posiine yoŋoreone osoe yabenimiŋ. \v 50 Osoe yaberu ŋiŋigo sembene oi boke yabebi saqo misi joserereŋ jaku pega, oo rakanimiŋ. Oo rakanimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kikiari kiku gonimiŋ.” Oŋu. \s1 Buŋo koruŋ raŋgbaŋine eru gariine \p \v 51 Yesuji soso buŋo oi miforeru iŋi weu yareya, “Buŋo sosowo migo, oi mane taniŋgagobi me mata?” Weu yareme bokirieru “Oŋ!” mibuŋ. \v 52 “Oŋ!” mibi iŋi yajiya, “Pi rauineji pire rouŋgone mebo ya raŋgbaŋine eru gariine uduru ruaega. Ore so Kadi buŋore qaqaji sosowo Sombuŋ qorumande kiŋariŋpu fukebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋunde rouŋgone buŋo kuririyaŋuŋke gariine eru buŋo fiine yobu raŋgbaŋine uduru miegobi.” Oŋu. \s1 Nazaret yoŋoji Yesu ŋadi gabuŋ. \r Mak 6.1-6; Luk 4.16-30 \p \v 53 Yesuji soso buŋo oi miforeru kae moreŋ oi bokeru raya. \v 54 Raru sosogue taoŋineo roperu oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Qaji yareme popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Yei, kajeboji! Iŋoji maŋgboroŋ yo eru mosi qoqowirie usuŋineke oi urone baga? \v 55 Ŋi yo kae yoore ketigaqoqo ŋire made. Maŋgoinere tina Maria eru gbopuine Jeims, Josef, Saimon eru Juda. Oi soine manegobeneŋ. \v 56 Seŋpuineji sosowo botunoŋuŋgo yoo gogobi. Ore eru ya sosowo yo urone ba wareru ega?” \p \v 57 Nazaret yoŋo oŋu mibi maŋyaŋunji sembeame oo quŋgabuŋ. Quŋgabuŋyoŋ, Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi iŋoyoŋunde taoŋgo eru iŋoyoŋunde pigo mipemiriŋ eteegobiyoŋ, kae goineo oŋu mata.” \x * \xo 13.57 \xt Jon 4.44\x* \v 58 Oŋu yajime mamanesiŋyaŋunji so fukeme qoqomukuyaŋunde eru mosi qoqowirie usuŋineke oi oo kokoine so baya. Oŋu. \c 14 \s1 Jonde ube ketigabi komeya. \r Mak 6.14-29; Luk 9.7-9 \p \v 1 Damaŋ oo moreŋ mobeine, Galili prowinsre kiŋ Herod iŋoji Yesure biŋe maneya. \v 2 Oi maneru kiŋaŋqoqopuine iŋi yajiya, “Oi Jon Mitimeso ŋi. Iŋoji komegone pakereru gio bame mosi qoqowirie usuŋineke fukeegobi.” Manebu eru oŋu yajiya. \p \v 3 Oi yoore eru miya: Herodji gboine Filipre ŋonuŋ Herodias kamiine roko Jon Mitimeso ŋiji kiŋ buŋo miteme kambanti sore yabeme raru Jon roru nigiŋgaru witi pigo ruabuŋ. \x * \xo 14.3 \xt Luk 3.19-20\x* \v 4 Jonji Herodre buŋo iŋi miya, “Go simogo roru goku Kadi buŋo odurege.” \x * \xo 14.4 \xt Lew 18.16; 20.21\x* \v 5 Oŋu miko Herodji Jon qabi komeiŋgo maneyayoŋ, kufufuŋ yoŋoji Jonde manebi kajeqouŋ ŋi goya, ore eru kufufuŋ yoŋore kokoi maneya. \p \v 6 Kokoi maneyayoŋ, Herodre fufuke damanji wareme sogunepuine yoŋo tumaŋgaru ŋekabi Herodias oduineji yoŋore jiŋoyaŋuŋgo boji bame Herodji iŋore ŋoneaŋi kokoine eteya. \v 7 Ore eru ŋigo jeŋoŋ iŋo wamo yare weuna, kiŋ koitoji oi oteinde buŋo kiperu buŋoine oi mimipaŋ buŋoji misanaŋgaya. \v 8 Oŋu misanaŋgako maŋgoineji ŋigo jeŋoŋ oi bapakareru iŋi ojiya, “Go weu teinde Jon Mitimeso ŋire ube ketigaru qoruine jambeo ruaru roru wareru nareine.” \p \v 9 Oŋu ojiko kiŋ koitore manji jajabame beusembe maneyayoŋ, mimipaŋ buŋoine miko sogunepuine yoŋo oi manebuŋ, yoŋore jiŋoo egu waki qaiŋ ore eru Jonde qoru oteniminde mitigaya. \v 10 Oŋu mitigaru kambantiine mo soreru miya, “Go witi pigo raru Jonde ube ketigaru qoruine roru ware.” \v 11 Oŋu mime Jonde qoru jambeo ruaru roru wareru ŋigo jeŋoŋ oi oteme roru raru maŋgoine oteya. \v 12 Jonde kiŋariŋpuji ore biŋe maneru raru qoŋgbuŋine roru jiŋorunde ko kouŋgo ruaru yaŋgabuŋ. Yaŋgaru raru buŋo oi Yesu ojibi maneya. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi 5,000 uqo gume yabeya. \r Mak 6.30-44; Luk 9.10-17; Jon 6.1-14 \p \v 13 Yesuji Jonde sundu maneru moreŋ oi bokeru ogâo roperu moreŋ taine mogo yoŋoyoŋe akoŋ gokimiŋgo ore rabuŋ. Ŋiŋigo kubu yoŋo ore sunduine maneru taoŋ eru kaeyaŋuŋ bokeru Yesure ŋadio boyoberu moreŋ kadi rabuŋ. \v 14 Rabi Yesuji ogâone wakiru ŋiŋigo kubu sogo ŋone yaberu yoŋore beusembe maneya. Beusembe maneru botuyaŋuŋgo jibe bayabeme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yabeya. \p \v 15 Oŋu eku gome ubu eme kiŋariŋpuine yoŋo Yesureo wareru iŋi mibuŋ, “Qaqaji, niŋo moreŋ taine yoo gobeneŋ wegi jiriŋine ŋe mukuru rakaiŋ ega. Ore eru go soine ŋiŋigo kubu yo sore yabende kaeine kaeine oo raru uqo munjaŋyaŋuŋ furiine baku nonimiŋ.” \p \v 16 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji iŋi yajiya, “Yoŋo soine yoo ŋenimiŋ. Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe uqo gume yabeniŋ.” \v 17 Oŋu yajime mibuŋ, “Niŋo poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oŋu baru gogobeneŋ.” \v 18 Oŋu mibi yajiya, “Oi roru wareru nareniŋ.” \p \v 19 Oŋu yajiru ŋiŋigo kubu sogo yoŋo kegbaŋgo wakiru ŋeninde mitiga yareko ŋebuŋ. Ŋebi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeko mifiagaru poroŋ bajiru kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo kubu so boroiŋ yabebuŋ. \v 20 Boroiŋ yabebi ŋiŋigo sosowo noku no gaba ebuŋ. No gaba eku uqo mobeine kuŋgaŋine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. \v 21 Ŋi poroŋ nobuŋ, yoŋore jare oi 5,000. Ŋigo odumade yoŋore jare oi so robuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji obu joguŋ paio ode ode raya. \r Mak 6.45-52; Jon 6.15-21 \p \v 22 Nobi tariko Yesuji oo akoŋ kiŋariŋpuine mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo ogâo roperu bonieru obu joguŋ petigaru aribe raniŋ. Nonji soine damaŋ botuineo ŋiŋigo kubu yo sore yabebe rabi fobemiŋ.” \v 23 Oŋu miku ŋiŋigo sore yabeme rabi tukuo roperu iŋoyoŋe akoŋ goku oŋga wosiya. Oŋga wosiru gome ubu eme tukuo yoŋekoŋ ŋeya. \v 24 Ŋeko ogâyaŋunji obu joguŋ botuineo joroineo rako gbinji rabuŋ, oŋubene qaru wareme siriji ogâ igogaru bokeme rorisi raru wareya. \p \v 25 Oŋu eko kae kekeineo (3-6 kilok) oo akoŋ Yesuji obu joguŋ paio ode ode kiŋariŋpuine yoŋoreo raya. \v 26 Raru obu joguŋ paio ode ode rako kiŋariŋpuineji iŋo ŋoneru popureru kokoi maneru gburugburu yabeme “Koe Dabodanji warega,” miku sombuyaŋuŋ maneru oŋgaku oŋga jojorabuŋ. \p \v 27 Oŋga jojorakabuŋyoŋ, Yesuji oo akoŋ buŋo miku iŋi yajiya, “Ogopune, ŋoŋo kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Nake warego. Kokoi so maneniŋ.” \v 28 Oŋu yajiko maneru Pitaji bokirieru iŋi ojiya, “Goji Ofoŋ fukege ine, soine minde nonji obu paio ode ode goreo warebemiŋ.” \p \v 29 Yesuji oi maneru “Soine ware,” miya. Oŋu mime Pitaji ogâ bokeru obu joguŋ paio ode ode fuŋgaru Yesureo raya. \v 30 Fuŋgaru rayayoŋ, gbiŋ kokoine qako siri wareme ŋoneru kokoi maneru gburugburu qame fuŋgaru obu maŋgo rakaru iŋi oŋgaya, “Ofoŋ, go bapi nu!” \v 31 Oŋgame Yesuji oo akoŋ meine sineru Pitare meineo roru iŋi ojiya, “Mamanesiŋgo oi wawakiine. Go wamore maŋyoka ege?” \p \v 32 Oŋu ojiru bapi gako ogâo ropebire gbinji niniŋgame siriji benoŋ baya. \v 33 Benoŋ bame ŋi ogâo ŋebuŋ, yoŋo ohoweine baku miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Fofori, go Anuture made.” Oŋu. \s1 Yesuji Genesaret goku bobooro gio baya. \r Mak 6.53-56 \p \v 34 Obu joguŋ petigaru aribe Genesaret kaeo roperu ogâ bokeru mageŋgo rakabuŋ. \v 35 Maŋgeŋgo rakabi kae ore ŋiŋigo yoŋo Yesu mane mukubuŋ. Mane mukubi buŋo ruabi kae sosowo bembeŋgo ŋebuŋ, oo rame biŋeine maneru jibe ŋiŋigo sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ. \v 36 Wareru dimaku Yesure mariku sisiineo bouaninde karieru gobuŋ. Bouabuŋ, sosowo yoŋoji fia forebuŋ. Oŋu. \c 15 \s1 Apa ŋaso yoŋoji buŋo jijibuine qaji yarebuŋ. \r Mak 7.1-13 \p \v 1 Ore ŋadiineo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Jerusalem sitione Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ, \v 2 “Gore kiŋariŋpu yoŋo wamore kadi odureru apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore mosi so boyobegobi? Yoŋo meyaŋuŋ so jureru munaŋ so qaku jibu fuŋgaru uqo munjaŋ nogobi?” \p \v 3 Oŋu weu tebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo-ŋaŋe wamore apa ŋasonoŋuŋ yoŋore mosi boyobekimiŋ ore kadi odureru Anuture mimipaŋ buŋo qaegobi? \v 4 Ore buŋo mo oi iŋi: Anutuji iŋi mitigaya, ‘Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Mo iŋo mamaine me maŋgoine qaisogaiŋ, iŋo qabi komeine.’ \x * \xo 15.4 \xt Eks 20.12; 21.17; Dut 5.16; Lew 20.9\x* \p \v 5 “Oŋu mitigayayoŋ, ŋoŋo buŋo oi odureru iŋi miegobi, ‘Mo iŋo mamaine me maŋgoine iŋi ojiiŋ: O beusembe manego. Nonde kikitiŋ yane rauganoŋ, oi Anuture daŋge yauŋ pesiŋ ore osoeru ruabe pega. Moji oŋu miku mamaine me maŋgoine araŋ bateiŋ ore so oŋu so fukega.’ \p \v 6 “Oŋu miku mosiŋaŋuŋ raŋgbaŋinere eru Anuture mimipaŋ buŋo kepiabi omaine fukeru mataeega. Oi so sagaga. \v 7 O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ŋoŋore fuŋne poretiŋ ronekoŋ barariŋgaru iŋi miya pega, \q1 \v 8 ‘Ŋiŋigo kubu yo yoŋo mi bibiyaŋunji fiine akoŋ araŋ ba nareegobiyoŋ, maŋyaŋunji keta enareku mogo jorigo ruabi pega.’ \p \v 9 “Oŋu peko nonde ohowe omaine yobu baku miteŋ nuegobi. ‘Kadi buŋo qaji yarekimiŋ,’ miku tifeo ŋiŋigo yoŋore mimitiyaŋuŋ oi edobodo eru bobojibu eegobi.” Oŋu bokirie yareya. \x * \xo 15.9 \xt Ais 29.13\x* \s1 Ŋi maŋine oi uruŋu kejigaga? \r Mak 7.14-23 \p \v 10 Yesuji ŋiŋigo kubu moke oŋga yareme warebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo yo kaje ruaru mane mukuinebi. \v 11 Ŋiji ya nome maŋineo rakaega, oiji so kejiga teegayoŋ, iŋoyoŋunde maŋ wombuŋgone buŋo waperu wakiega, oiji iŋo kejiga teega.” \p \v 12 Oŋu yajime kiŋariŋpuine yoŋo wareru iŋi weubuŋ, “Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo buŋo oi manebi yabeko maŋyaŋuŋ sembeaga, oi manege me mata?” \v 13 Weubi iŋi bokirieya, “Nonji wiki sosowo nonde Sombuŋ Mamaji so sariya, oi goduineke unugabemiŋ. \v 14 Jibu, oi boke yabeinebi. Yoŋo ‘Ŋiŋigo jiŋokombi oga yabekimiŋ,’ miegobiyoŋ, yoŋoyaŋunde jiŋoji kobega. Jiŋokombi moji jiŋokombi ogoine mo meineo roru ogagaiŋ ine, yokoji moko yoŋgo rakaru yapeiŋ.” \x * \xo 15.14 \xt Luk 6.39\x* \p \v 15 Oŋu bokirieme Pitaji ojiya, “Soso buŋo ore fuŋine soine mitaniŋgande manekimiŋ.” \v 16 Oŋu ojime Yesuji miya, “O ogopune, ŋoŋo oŋuakoŋ jikigaru mamaneŋaŋuŋ fiine so fukega me? \v 17 Ŋiji ya sosowo nome maŋineo rakaega, oi beuineo rakaru sakibe wakiega. Oi mane mukugobi me mata? \p \v 18 “Oi wakiegayoŋ, buŋo maŋ wombuŋineone waperu miineo wakiega, oiji kejiga teega. \x * \xo 15.18 \xt Mat 12.34\x* \v 19 Ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone ya yo iŋiine fukeru wapeega: Buŋo sembene manesuku kipe seroŋ baku ŋiŋigo yabebi komeinde maneegobi. Bobojibu eru boesau eninde maneegobi. Ya kiaŋ roiŋgo maneegobi. Migoiga buŋo ikoine miiŋgo maneegobi. Ŋadiqoqo buŋo miku Anutu igosisi eninde maneegobi. \v 20 Ya oŋuineji ŋiŋigo kejiga yareegayoŋ, meyaŋuŋ so jureru uqo munjaŋ noegobi, oiji ŋi mo so kejigaega.” Oŋu. \s1 Keinan ŋigo moji yameŋ keku oŋga wosiya. \r Mak 7.24-30 \p \v 21 Yesuji Genesaret moreŋ bokeru siti tinayakuŋ Taia Tiro eru Saidon yokore distrik tinaine Fonisia ore maŋineo raya. \v 22 Rako Keinan ŋigo, moreŋ ore rauine moji wareru Yesu karieru iŋi oŋgaku ojiya, “Ofoŋ, Deiwidre osigida, ŋonemaiŋ enareigoŋ! Gemoji odune bapeboriŋ eteko joiserereŋ soguine maneega.” \p \v 23 Oŋgaku ojiyayoŋ, Yesuji buŋo mo so bokirieya. Oŋu fukeko kiŋariŋpuineji wareru iŋi bapakareru ojibuŋ, “Ŋigo oi oŋga kuyo eku ŋadinoŋuŋgo warega ore iŋo bapigande raine.” \v 24 Oŋu ojibi bokirieya, “Mamaneji Israel kufufunde lama jibugakiine yoŋo akoŋ munaŋ qa yarebemiŋ ore eru sore nume warego.” \v 25 Oŋu bokirieme ŋigo iŋoji maŋfuŋgo wareru pedaberu ojiya, “Ofoŋ, go bapi nuigoŋ!” \p \v 26 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “Mata, odumade yoŋore pigone poroŋ roru qoro yarebeneŋ so sagaiŋ. Juda niŋo kotupunoŋuŋ ŋoŋore tina qoro miegobeneŋ. Nonji rone Juda ŋiŋigo bapi yabebe kantri goine ŋoŋoji qoro oŋuine odigaru goinebi.” \p \v 27 Bokirie teyayoŋ, ŋigoji miya, “Ofoŋ, oi soine manegoyoŋ, qoro mendaine yoŋo oŋuakoŋ rauyaŋunde uqo ŋeŋeone uqo kuŋgaŋine wakiko noegobi.” \v 28 Oŋu mime Yesuji iŋi ojiya, “O ŋigo, gore mamanesiŋ oi soguine. Ore eru karie narege ore fori bio fukeiŋ.” Oŋu ojime maneko oduineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu. \s1 Yesuji jibe ŋiŋigo boakoŋ bobiaŋ yabeya. \p \v 29 Yesuji moreŋ oi bokeru wareru Galili obu jogunde qaŋaŋineo waperu tukuo roperu waki ŋeya. \v 30 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo wareru ŋiŋigo yo iŋiine oga yabebuŋ: Puriŋ eru ŋiŋigo jiŋokombi, goine mekufuyaŋuŋ poporiine, goine noŋguŋ eru goine jibe kokoine bayabeme gobuŋ, yoŋo oga yaberu Yesure kufu fuŋgo rua yabebi bobiaŋ yabeya. \p \v 31 Bobiaŋ yabeme noŋguŋ ŋiŋigo yoŋo buŋo mibi mekufuyaŋuŋ poporiine yoŋo fiaru poretiŋgabi puriŋ yoŋo kufu oderu ra warebi jiŋoyaŋuŋ kobekiine yoŋo jiŋo piku ŋonebi ŋiŋigo kubu yoŋo oi ŋone wara eku Israel noŋunde Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi 4,000 uqo gume yabeya. \r Mak 8.1-10 \p \v 32 Yesuji kiŋariŋpuine oŋga yareme iŋoreo warebi iŋi yajiya, “Nonji ŋiŋigo kubu sogo yo yoŋore beusembe manego. Yoŋoji nondeo wareru una yokaomo go wapebi uqoyaŋuŋ matae foreme ŋonego. Kadio raku gogu botuineo jiŋoyaŋuŋ putarieme sisibiri egu bofukenimiŋ ore yoŋo mo sore yabeiŋgo so manego. Ore eru yoŋo uqo gume yabeiŋgo manego.” \p \v 33 Oŋu yajime kiŋariŋpuine yoŋo bokirieru iŋi ojibuŋ, “Moreŋ buroineo yoo niŋo uroone uqo munjaŋ soguine bofukeru ŋiŋigo kubu sogo yo gume yabenobeŋ?” \v 34 Oi maneru Yesuji iŋi weu yareya, “Ŋoŋoreo poroŋ wojimu pega?” Weu yareme “Poroŋ 7 eru jembaeŋ kokiine goine pega,” miku ojibuŋ. \v 35 Ojibi Yesuji ŋiŋigo kubu sogo oi moreŋgo waki ŋeninde mitiga yareme waki ŋebuŋ. \p \v 36 Waki ŋebi poroŋ 7 eru jembaeŋ oi roru Anutu oŋga wosiru daŋge miku bajiru kiŋariŋpuine yareme yoŋoji oi ŋiŋigo kubu so boroiŋga yarebuŋ. \v 37 Boroiŋga yarebi noku no gaba ebuŋ. No gaba eku uqo mobeine bokebi ŋeya, oi jambe 7 oo qojugabi rakaru puseya. \v 38 Ŋi uqo nobuŋ, yoŋore jare oi 4,000. Ŋigo odumade yoŋore jare oi so robuŋ. \v 39 Yesuji ŋiŋigo kubu sogo sore yabeme rabi iŋoyaŋune ogâo roperu Magadan moreŋgo raya. Oŋu. \c 16 \s1 Qaqaji goineji mosi qoqowirie ŋoneniminde yameŋ kebuŋ. \r Mak 8.11-13; Luk 12.54-56 \p \v 1 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) goineji Yesureo wareru buŋore budunji poreiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Go minde Sombuŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.” \x * \xo 16.1 \xt Mat 12.38; Luk 11.16\x* \v 2 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋo wegi rakaiŋ eme oo iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgaga ore yogo wegi fiine fukeiŋ.’ \p \v 3 “Oŋuakoŋ kae fufurere akoŋ iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgame kuanji goburega ore kue gbiŋ qaiŋ.’ Oŋu oŋu miku qonikinde kamasi ŋoneru kue wegire fuŋne soine osoeegobiyoŋ, damaŋ gogobeneŋ, ore mogeine osoeninde so manegobi. Oi so sagaga. \v 4 Ŋiŋigo kubu sembene moreŋgo goku jikiboti eegobi, yoŋo Anuture moge fukeiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, Anutuji kajeqouŋ ŋi Jonare moge yare foreme moge goine so jikigaru ŋaduiŋ.” Oŋu bokirieru boke yaberu mogobe raya. Oŋu. \x * \xo 16.4 \xt Mat 12.39; Luk 11.29\x* \s1 Farisi eru Sadusi yoŋoji momoki oŋuine fukegobi. \r Mak 8.14-21 \p \v 5 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru aribe roperu tebu roninde niga yabeya, oi ŋonebuŋ. \v 6 Oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo Farisi eru Sadusi pati kubu yoyoka yoŋore momoki eru jama saboiyaŋuŋ ore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Oi fiine akoŋ so osoeru ŋadi gabi yoŋoji yist oŋuine sogueru bosembea ŋabenimiŋ.” \x * \xo 16.6 \xt Luk 12.1\x* \p \v 7 Yajime buŋo ŋadiine oi so mane taniŋgaru botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “Niŋo poroŋ so roku waregobeneŋ. Ore eru miga me uruŋu?” \v 8 Oi mimane ebi kajeineo rakame iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ mendaine, wamore ‘Poroŋ so rogobeneŋ,’ miku ŋoŋo-ŋaŋe mimane egobi? \v 9 Nonde fuŋne oi wamore so mane mukugobi? Nonji poroŋ 5 oi 5,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata? \x * \xo 16.9 \xt Mat 14.17-21\x* \p \v 10 “Oŋuakoŋ poroŋ 7 oi 4,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata? \x * \xo 16.10 \xt Mat 15.34-38\x* \v 11 Noŋ poronde buŋo so migo, oi uruŋu eru so mane mukugobi? Nonji poroŋ ore matayoŋ, Farisi eru Sadusi pati kubu yoŋore momoki eru jama saboi osoeru ŋadi ganinde ore migo.” \v 12 Oŋu yajime oo akoŋ buŋore fuŋne iŋi mane taniŋgabuŋ, “Aha! Flaua bobosogue yistre sisiŋaŋ ekimiŋ ore so migayoŋ, Farisi pati eru Sadusi pati yoŋore buŋo bobojibu ŋadi ganimiŋ ore miga.” Oŋu. \s1 Pitaji Yesure fuŋne mifukeya. \r Mak 8.27-30; Luk 9.18-21 \p \v 13 Yesuji Sisaria Filipai taonde bembeŋgo raru oo kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋiŋigoji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?” \v 14 Weu yareme bokirieru iŋi ojibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eru goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go Jeremaia me kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo fukege.’” \x * \xo 16.14 \xt Mat 14.1-2; Mak 6.14-15; Luk 9.7-8\x* \p \v 15 Oŋu ojibi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?” \v 16 Weu yareme Saimon Pitaji bokirieru ojiya, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo eru gogo Rauine Anuture Made fukege.” \x * \xo 16.16 \xt Jon 6.68-69\x* \p \v 17 Oŋu ojime Yesuji bokirieru iŋi ojiya, “O Saimon Jonare made, moreŋ ŋi dari fuineke moji matayoŋ, nonde Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji buŋo oi go barariŋga guya. Ore eru goji kiwaqawaineke fukege. \v 18 Noŋ iŋi gajibe mane: Go Pita (noŋunde buŋoo oŋgiŋ) fukende nonji oŋgiŋ ore paio maŋkekerisie kufufuŋnere otuŋ ruabe kitiŋ yabende maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru sanaŋgaru dimanimiŋ. Goji oi siŋaŋ yabende kome Rauineji oi misoŋ kaere sa mendigo pore yabeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Gemokaku goine yoŋore usunji oŋuakoŋ oi ketotieru gbiŋ eyarenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. \p \v 19 “Nonji Sombuŋ qorumaŋinere ki mendaine yoyoka garebemiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ kipende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ kipekiine peiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ bokeru piruende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ piruekiine peiŋ.” \x * \xo 16.19 \xt Mat 18.18; Jon 20.23\x* \v 20 Oŋu miku Munaŋqoqo Rauine Kristo fukeya, oi totogo mibi moji egu manenimiŋ ore kiŋariŋpuine yoŋore agi sanaŋine ba yareya. Oŋu. \s1 Yesuji komeinde buŋo miya. \r Mak 8.31–9.1; Luk 9.22-27 \p \v 21 Damaŋ oone Yesuji fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋo buŋo iŋi barariŋga yareru miya, “Nonji Jerusalem raru joiserereŋ afaine mata manebemiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji nubi komebemiŋ. Komebe una yokaomo fukeko komegone pakerebemiŋ.” \p \v 22 Yesuji oŋu mime Pitaji keporeme qaŋaŋineo raru fuŋgaru qomuku teru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, oi damaŋ mogo egu fuke gareiŋ ore Anutuji dobu kipe gareine.” \v 23 Qomuku teme kirieru Pita iŋi miteya, “Go buŋo manesuge, oi Anuture buŋo matayoŋ, moreŋ ŋiŋigo eru Satan aŋiyaŋuŋ. Go nonde kadi kejigaiŋgo manende maŋneji sembeaga. Ore eru Satan, go bio muŋambe yoo nonde jiŋo maione use!” Oŋu. \s1 Kristo boyobekiminde furi \p \v 24 Damaŋ oo Yesuji kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene ŋadi game ‘Biŋe gariine roru warega,’ miku misombeŋ babi joiserereŋ oi osigaeine. Yobiŋ oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareine. \x * \xo 16.24 \xt Mat 10.38; Luk 14.27\x* \v 25 Moji gogoine iŋoyoŋunde roru sabareku iŋoyoŋere aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine nonde eru kisiŋgaru nareiŋ, iŋoji gogo foriinere kadi bofukeru sanaŋgaru goiŋ. \x * \xo 16.25 \xt Mat 10.39; Luk 17.33; Jon 12.25\x* \p \v 26 “Moji kaeine kaeine yoŋore yareya sosowo poreko biŋeine ra foreme mande gogoine bojibugaru keoma goku komeko Anutuji buŋoine mitarime iruineji sibirigako so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so eteiŋ. Mata yobu! Sosowo noŋuŋ qodunoŋuŋ kipekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ. \p \v 27 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yoo wakibi Mamainere kuririquraŋ ŋoneru popurenimiŋ. Damaŋ oo moakoŋ moakoŋ noŋunde eebobo osoeru geoine me furiine ore so noreiŋ. \x * \xo 16.27 \xt Mat 25.31; Kiki 62.12; Rom 2.6\x* \v 28 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoo dimagobi, ŋoŋore botugone goineji Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kiŋ ofoŋ fuke taniŋgaiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Gariine goku komere joiserereŋ so manebi fukeko oi ŋonenimiŋ.” Oŋu. \c 17 \s1 Yesure sakiji qowirieya. \r Mak 9.2-13; Luk 9.28-36 \p \v 1 Una 6 tarime Yesuji Pita, Jeims eru Jeims gboine Jon oga yaberu yoŋoyoŋe akoŋ tuku joroine mogo roperu taineo gobuŋ. \x * \xo 17.1 \xt 2 Pi 1.17-18\x* \v 2 Gokabi jiŋo maiyaŋuŋgo dimako Yesure saki kamasiji qowirieru fuŋine mo fukeya. Jiŋo maiineji wegi jiŋoine oŋuine tamaeko marikuineji gbagbataeŋine fukeru tatamake fukeya. \p \v 3 Oŋu fukeko ŋonebi Moses eru Elaija yokoji fuke yareru Yesuke buŋo buŋo mimane ebuŋ. \v 4 Mimane ebi Pitaji fuŋgaru buŋo miku Yesu iŋi ojiya, “Ofoŋ, niŋo yoo manjeri manegobeneŋ. Ore eru aŋigo manege ine, nonji soine ako yokaomo babemiŋ. Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.” \p \v 5 Oŋu ojiru dimako kuaŋ gbagbataeŋine kuririquraŋineke moji wakiru konuineo komoŋ yabeko ore maŋineone buŋo maru mo iŋi wakime manebuŋ, “Ŋi yo nakene yoro made. Nonde maŋ aŋi soguineji iŋoreo pega. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.” \x * \xo 17.5 \xt Jen 22.2; Dut 18.15; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 3.17; 12.18; Mak 1.11; Luk 3.22\x* \v 6 Kiŋariŋ yoŋo buŋo oi maneru gburugburu yabeko daberu moreŋgo wakiru kokoiyaŋuŋ afaine mata manebuŋ. \p \v 7 Oŋu manebi Yesuji yoŋoreo wareru sakiyaŋuŋ bouaku iŋi yajiya, “Ŋoŋo pakereniŋ. Kokoiŋaŋuŋ so maneinebi.” \v 8 Buŋo oi maneru piku pakereru yoyoka oi so ŋone yapebuŋyoŋ, Yesuji akoŋ dimako ŋonebuŋ. Oŋu. \s1 Jon Mitimeso ŋi oi Elaijare tife fukega. \p \v 9 Tukuone pagaŋgo wakiru Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo ya ŋonegobi, ore biŋeine oi ŋiŋigo mo so yajiinebi. Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji komegone pakereko ore ŋadiineo oi soine mitaniŋgaru gonimiŋ.” \p \v 10 Oŋu mitiga yareko kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji Yesu iŋi weu tebuŋ, “Kadi buŋore qaqaji yoŋoji buŋo iŋi oi wamore miegobi, ‘Ŋi Elaijaji bonieru Sombuŋgone wakiko Munaŋqoqo Rauineji iŋore ŋadio fukeiŋ?’” \x * \xo 17.10 \xt Mal 4.5 \xt Mat 11.14\x* \p \v 11 Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Elaijaji bonieru wakiru fukeru gogo sosowo bobiaŋgaiŋ. Buŋo oi foriineyoŋ, \v 12 nonji iŋi ŋajibemiŋ: Elaijaji wakiru fukeyayoŋ, oi ŋoneru fuŋine so mane mukubuŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋo oi yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu kosa etebuŋ. Oŋuakoŋ Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oŋuakoŋ kosa etebi Juda minebobo kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo rakaru joiserereŋ maneiŋ.” \v 13 Elaijare oŋu miku foriine Jon Mitimeso ŋire buŋo yajiya, kiŋariŋ yoŋoji oi oŋu mane taniŋgabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji gemo yobeko madeji fiaya. \r Mak 9.14-29; Luk 9.37-43 \p \v 14 Yesu eru kiŋariŋ yokaomo yoŋoji tukuone wakiru ŋiŋigo kubu yoŋoreo warebi ŋi moji Yesure maŋfuŋgo wareru dikanji keteru iŋi ojiya, \v 15 “Ofoŋ, goji madene ŋonemaiŋ eteigoŋ. Jibe bako rondiŋgaru wakiru qame isiŋbiriŋ qaku joiserereŋ kokoine maneega. Damaŋ kokoine rondiŋgaru misigo me obuo rakaega. \v 16 Nonji iŋo ogagaru kiŋariŋpugo yoŋoreo waregoyoŋ, yoŋoji iŋo bobiaŋganimiŋgo embimbiŋgagobi.” \p \v 17 Oŋu ojiko bokirie teru miya, “Yei! Morende ŋiŋigo qoqomuku eru iŋgoŋmaŋgoŋineke, damaŋ wojimu ŋoŋoke goku qataŋ ŋabebe Anutu so manesiŋ gabi joiserereŋ maneebemiŋ? Iŋo ogaru nondeo yoo wareniŋ.” \v 18 Oga garu warebi Yesuji gemo oi miteko bokeru rame madeji damaŋ oo akoŋ fiaya. \p \v 19 Fiame kiŋariŋpuine yoŋo oi ŋoneru yoŋoyaŋekoŋ Yesureo wareru ŋeku iŋi weu tebuŋ, “Niŋoji wamore oi niŋonoŋe akoŋ yobeiŋgo embimbiŋgagobeneŋ?” \p \v 20 Weu tebi iŋi yajiya, “Mamanesiŋ-ŋaŋuŋ mendaine fukega ore eru oi yobeiŋgo embimbiŋgagobi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Mamanesiŋ-ŋaŋunde fori oi yojuŋ korunde so ena ine, ŋoŋoji soine tuku yoore Rau iŋi mitiganobuŋ, ‘Go tuku oi bomukuru pakereru raru aribe aroo rua.’ Oŋu miku manesiŋ gabi ore so fukeko aroo raiŋ. Anutu manesiŋ gabi dobe ŋabeko ya more so embimbiŋganimiŋ.” \x * \xo 17.20 \xt Mat 21.21; Mak 11.23; 1 Kor 13.2\x* \v 21 (Gemo kamasiine oŋuine oi oŋga wosiru uqo sowo goku yobekimiŋ. Ya furuine mo ebeneŋ iŋoji so waperu raiŋ. Oŋu.) \s1 Yesuji komeinere Biŋe miko ate yoyoka fukeya. \r Mak 9.30-32; Luk 9.43-45 \p \v 22 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke moko Galili prowins maŋineo roregaru kadio rabi Yesuji buŋo koruŋ iŋi yajiya, “Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore meo rua teko rakaiŋ. \v 23 Rakame iŋo qabi komeiŋ. Komeme una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” Kiŋariŋpuineji oi maneru maŋyaŋunji yobiŋgame beusembe manebuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji boji sorinde takis ruaya. \p \v 24 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Kaperneam taoŋgo wapebi boji sorinde takis roro ŋi yoŋoji Pitareo wareru iŋi weu tebuŋ, “Ŋoŋore qaqajiji boji sorinde takis ruaiŋ me mata?” \x * \xo 17.24 \xt Eks 30.13; 38.26\x* \p \v 25 Weu tebi “Oŋ!” miya. Ore ŋadio Pitaji pi maŋineo ropeko Yesuji buŋo fuŋfuŋgaine iŋi weu teya, “Saimon, go uruŋu manesuge? Uri yoŋo rojiki-bajikire takis eru takis goine (custom, revenue) oi morende kiŋ ŋi koito yoŋore ruaegobi? Kantri rauine noŋuŋ me kotuine yoŋoji oi ruabi qojugaegobi?” \p \v 26 Oŋu weu teme bokirieru “Kotuine yoŋoji,” miya. Oŋu miko Yesuji iŋi ojiya, “Oŋu ruaegobi ore eru kantri rauine noŋuŋ oi ruakimiŋ ore so, so fukegobeneŋ. \v 27 Oŋu fukegobeneŋyoŋ, takis so ruabeneŋ ŋi yoŋore manji egu sembeaiŋ ore go raru nigiŋ hawigo obu joguŋgo bokeigoŋ. Bokeru jembaeŋ fuŋfuŋgaine poreru romiŋ, ore mauine boindaŋgaru moneŋ koruŋ oo bofukemiŋ. Moneŋ koruŋ oi ŋi yoyoka nokunde takisre so. Go oi roru yareru oiji nonde eru gakere takis ruaigoŋ.” Oŋu. \c 18 \s1 Kiŋariŋ botuyaŋuŋgo moji ropekiine ega? \r Mak 9.33-37; Luk 9.46-48 \p \v 1 Damaŋ oo kiŋariŋ yoŋoji Yesureo wareru iŋi ojibuŋ, “Sombunde qorumaŋ maŋgo moji ropekiine ega?” \x * \xo 18.1 \xt Luk 22.24\x* \v 2 Oŋu ojibi odumade mendaine mo oŋga teme wareme botuyaŋuŋgo ruame dimaya. \v 3 Dimame iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisieru odumade oŋuine so fukenimiŋ ine, ŋoŋo damaŋ mogo Sombunde qorumaŋgo so ropenimiŋ. \x * \xo 18.3 \xt Mak 10.15; Luk 18.17\x* \p \v 4 “Ore eru moji iŋoyaŋune ba wawaki eku odumade oŋuine fukeiŋ, iŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo ropekiine fukega. \v 5 Moji odumade yo iŋiine mo nonde tinao keporeru maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ.” Oŋu. \s1 Agiburande suruyoiŋ oi qomukuinebi. \r Mak 9.42-48; Luk 17.1-2 \p \v 6 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Odumade yo iŋiineji manesiŋ nugobi, moji yoŋoreone mo suruyoiŋ eteko agiburaŋ eiŋ, ŋi oiji yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteko soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi rakana, oiji afaine fukena. \p \v 7 “Agiburande babotikiji afaine akoŋ fukeega. Ore eru moreŋ ŋiŋigo ŋoŋore ‘Yei!’ beusembe manego. Moji babotiki sabareiŋgo embimbiŋgaegayoŋ, mo moji goine suruyoiŋ eyareko agiburaŋ enimiŋ, iŋore ‘Yei!’ oŋga joroku kuyogo. Joiserereŋ ropekiineji iŋore paio ropeiŋ. \p \v 8 “Megoji me kufugoji agiburaŋ einde suruyoiŋ egareiŋ ine, oi ketigaru bokeigoŋ. Ketigaru bokeru meti me kufuti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, kufu mego yoyokake gokande jiki misi korugo bokebi egu rakamiŋ. Koru misiine oi tatariine tomiri jaiŋ. \x * \xo 18.8 \xt Mat 5.30\x* \p \v 9 “Oŋuakoŋ jiŋogoji agiburaŋ einde suruyoiŋ egareiŋ ine, oi unugaru bokeigoŋ. Unugaru bokeru jiŋogo moakoŋke goku gogo sanaŋineo roperu igoriŋ bofukemiŋyoŋ, jiŋogo yoyokake gokande misi korure misigo bokegubi egu rakamiŋ. Oŋu. \x * \xo 18.9 \xt Mat 5.29\x* \s1 Lama jibugaya ore soso buŋo \r Luk 15.3-7 \p \v 10 “Ŋiŋigo mendaine yo yoŋoreone mo egu ba wakinimiŋgo ŋoŋo sisiŋaŋ einebi. Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoŋore rubobo mimerereŋpuji Sombuŋ kae oo nonde Sombuŋ Mamare maŋfuŋgo goku jiŋo maiine jijiki ŋoneegobi. Ore eru mipemiriŋ so eyareinebi. \v 11 (Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji ŋiŋigo jibugabuŋ, yoŋo qowirie yabeme seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore wakiya.) \p \v 12 “Ŋoŋo buŋo yoore uruŋu manesugobi? Ŋi more lamapu 100 gobi yoŋoreone moji jibugaru tiŋtuŋ rako rauineji uruŋu eiŋ? Iŋoji 99 oi tukuo boke yaberu raru moakoŋ tiŋtuŋ raya, iŋore baaru raiŋ. \v 13 Baaru raru goku bofukeiŋ ine, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Iŋoji 99 tiŋtuŋ so rabuŋ, yoŋore damaŋ oo kokoine so jerieiŋyoŋ, moakoŋ ore mokemoke yobu jerieru goiŋ. \v 14 Ore so ŋoŋore Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji ŋiŋigo mendaine yo yoŋoreone moji jibugaru misi korugo so rakaiŋgo maneega.” Oŋu. \s1 Ogogoji agiburaŋ egareko iŋi eigoŋ: \p \v 15 “Maŋkekerisie ogogoji agiburaŋ egareiŋ ine, go iŋoreo raru jiŋo maiineo maigaku kadi tiriya, oi oduigoŋ. Oŋu ende buŋogo maneru rurumaŋgo raiŋ ine, goji ogogo gbiŋ etende moke maŋmoakoŋ eru gonimi. \x * \xo 18.15 \xt Luk 17.3\x* \v 16 Oŋu ende buŋogo maneru ore rurumaŋgo so raiŋ ine, goji jikigaru ogo moakoŋ me yoyoka oga yaperu iŋoreo rainebi. Biŋe Qurande buŋo yoore so oŋu eigoŋ, ‘Buŋo sosowo oi ŋiŋigo yoyoka me yokaomoji kitiŋgaku mibi sanaŋgaiŋ.’ \x * \xo 18.16 \xt Dut 19.15\x* \p \v 17 “Oŋu ebi buŋoyaŋuŋ maneru ore rurumaŋgo so raiŋ ine, goji maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋo yajinde iŋoke mimane einebi. Mimane einebiyoŋ, yoŋore buŋo rurumaŋgo oŋuakoŋ so raiŋ ine, oi totogo mibi ruge fukeme maŋkekerisiere yauraine oŋuine eteru goigoŋ. Takis eaduyaŋuŋke robi misombeŋyaŋuŋ baegobi, ore kamasi oŋuine oi bokende sakibe goine. \s1 Agiburande kikipeine eru pipirueine \p \v 18 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoji agiburaŋ moreŋgo kipenimiŋ, oi sosowo Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ kipekiine peiŋ eru agiburaŋ moreŋgo bokeru piruenimiŋ, oi sosowo Anutuji bokeko Sombuŋ kaeo oŋuine akoŋ peiŋ. \x * \xo 18.18 \xt Mat 16.19; Jon 20.23\x* \p \v 19 “Jikigaru buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moreŋgo ŋoŋoreone yoyokaji buŋo oi me oi ore maŋmoakoŋ eru oŋga wosinimire buŋo kipenimi, nonde Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji oi bokirie yateme rauganimi. \v 20 Oi yoore eru: Ŋiŋigo yoyoka me yokaomoji nonde tinao oo me oo tumaŋganimiŋ, nonji oo yoŋore botugo gobemiŋ.” Oŋu. \s1 Kiŋaŋqoqo ŋonemaiŋine tomiri iŋore soso buŋo \p \v 21 Damaŋ oo Pitaji Yesureo wareru buŋo iŋi ojiya, “Ofoŋ, ogoneji agiburaŋ enareega, nonji oi ate wojimure so bokebe sagaiŋ? Ateine 7 oi kokoine. Ore so bokebe sagaiŋ me mata?” \v 22 Yesuji oi maneru iŋi bokirie teya, “Ateine 7 matayoŋ, 70 taims 7 oi\f + \fr 18.22 \ft 70 taims 7 = 490. Ore so ogogore agiburaŋ oi jijiki boke.\f* bokende sagaiŋ. Nonji oŋu gajigo. \x * \xo 18.22 \xt Luk 17.3-4\x* \v 23 Ore fuŋine oi iŋi mitaniŋgabemiŋ. Sombunde qorumaŋ oi kiŋ ŋi koitore so ruabe iŋi fukega: Kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine oŋga yareko moneŋyaŋuŋ siŋaŋ gabuŋ, ore buru papia odubi botiŋgaiŋgo yameŋ keya. \p \v 24 “Oŋu fuŋgaru moneŋine ore sunduine osoeru botiŋgabi oo ŋi mo ogaru warebi iŋore jiŋoo dimaya. Tifeine oi 10 milyon Kina iŋoreo peya. \v 25 Oi peyayoŋ, tifeine oi bajiiŋ ore moneŋine so sagako embimbiŋgaya ore eru soguineji dimaku iŋi mitigaya, ‘Meboine pega, oi sosowo furiine banimiŋ ore ruainebi. Oi eru ŋigo madeine oi oŋuakoŋ furiyaŋuŋ banimiŋ ore ruabi moneŋ wareko oiji tifeine oi bajiinebi.’ \p \v 26 “Oŋu mitigako kiŋaŋqoqoineji maŋfuŋgo wakiru dikanji keru daberu iŋi weu teya, ‘Go manjo so eru maneku karieru odi nunde gore tife sosowo oi soine baji garebemiŋ.’ \v 27 Oŋu weu teko soguineji kiŋaŋqoqoinere beusembe maneru tifeine oi mukuru bokeru pirueko wakiya. \v 28 Wakiyayoŋ, sakibe raru oo kiŋaŋqoqo ogoine mo bofukeru ŋoneya. Iŋore tife oi giobobo 100:re furi (Kina 2,000) ore so iŋoreo peya. Oi ŋoneru ubeine sanaŋine roru bopogaru iŋi ojiya, ‘Nonde tife goreo pega, oi baji naremiŋ me?’ \p \v 29 “Oŋu ojime kiŋaŋqoqo ogoineji maŋfuŋineo wakiru dikanji keru daberu iŋi weu teya, ‘Go manjo so eru maneku karieru odi nunde gore tife oi soine baji garebemiŋ.’ \p \v 30 “Oŋu ojiyayoŋ, iŋoji oi takigame raru mimitari ŋi majistreit ojime roru kiperu witi pigo ruabi ŋeko tifeine baji forebi wakiiŋ. \v 31 Ya oi fukeko kiŋaŋqoqo ogopuineji kamasi oi ŋoneru maŋyaŋuŋ jajabame beusembe maneru raru ore sunduine sosowo oi soguneyaŋuŋ ojibi maneya. \p \v 32 “Oi maneru soguneyaŋunji kiŋaŋqoqo fuŋfuŋgaine iŋo oŋga teme jiŋoineo wareme iŋi ojiya, ‘Go gio bobo ŋi sembene! Go tifego mukuru bokemiŋgo weu narende nonji oi sosowo boke garego. \v 33 Nonji ŋone guru emboŋ eru ŋonemaiŋ garebe goji oŋuakoŋ ore so kiŋaŋqoqo ogogo ŋonemaiŋ etende sagana.’ \p \v 34 “Soguneineji oŋu ojime maŋine rigaŋgame kiŋaŋqoqo iŋore buŋo mitariku nigiŋ pire siŋaŋ yoŋore meo rua teko joiserereŋ kokoine maneru ŋeiŋ. Oo ŋeku tifeine kiŋ koitore peya, oi sosowo baji foreko wakiiŋ. \v 35 Soso buŋo yoore foriine oi iŋi: Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ ogoŋaŋunde agiburaŋ maŋ-ŋaŋuŋgo so bokenimiŋ ine, nonde Sombuŋ Mamaji oŋuakoŋ buŋo ore so eŋareiŋ.” Oŋu. \c 19 \s1 Ŋoe ŋonuŋ boboke roroinde buŋo \r Mak 10.1-12 \p \v 1 Yesuji buŋo oi miforeku Galili prowins bokeru Jordan obu petigaru aribe raru boyoberu wakiru moke obu oi petigaru Judia prowinsgo wareya. \v 2 Wareme ŋiŋigo kubu sogoji boyoberu warebi oo bobiaŋ yabeya. \p \v 3 Bobiaŋ yabeko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji iŋoreo wareru buŋore budunji poreinde eesoi eteku iŋi weu tebuŋ, “Ŋiji fuŋine oi me oi ore eru ŋonuŋine bokeiŋ, oi Kadi buŋo odureiŋ me mata?” \p \v 4 Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Bobofuke Rauineji fuŋfuŋgaineone oi ‘Ŋi eru ŋigo gonimiŋ ore bofuke yabeya.’ Biŋe buŋo oi osebuŋ me mata? \x * \xo 19.4 \xt Jen 1.27; 5.2\x* \v 5 Bofukeru iŋi miya, ‘Ore eru ŋiji maŋgomamaine boke yaperu ŋonuŋineo raru qakotame yokoji saki moakoŋ fukeru gonimi.’ Buŋo oi osebuŋ me mata? \x * \xo 19.5 \xt Jen 2.24\x* \v 6 Oŋu eru jikigaru yoyoka so fukegobireyoŋ, saki moakoŋ fukeru gonimi. Anutuji ŋi eru ŋigo qodure yapeya, ŋiŋigo moji yoko so boroiŋ yapeine.” \p \v 7 Oŋu yajiko iŋi ojibuŋ, “Ŋiji bokeru boboke roroinde papia quraŋgaru ŋonuŋine soine bokeiŋ. Mosesji wamore buŋo oŋu mitiga noreya pega?” \x * \xo 19.7 \xt Dut 24.1-4; Mat 5.31\x* \v 8 Oŋu ojibi iŋi miyareya, “Mosesji maŋyaŋuŋ sanaŋine fukeya ore eru ŋonuŋine bokeinde buŋo oŋu mitigayayoŋ, fuŋfuŋgaineo oŋu so peya. \v 9 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigoji jikiboti so eme jibu yoberu ŋigo mo roiŋ, iŋoji boesau eiŋ. Moji ŋigo bobokeine roiŋ, iŋoji boesau eiŋ.” \x * \xo 19.9 \xt Mat 5.32; 1 Kor 7.10-11\x* \p \v 10 Yesuji oŋu yajiko kiŋariŋ yoŋo ojibuŋ, “Ŋoe ŋonuŋ botuyakuŋgo boboke roroinde agi oŋu pega ine, ŋoe ŋonuŋ so fukebeneŋ sagaiŋ.” \p \v 11 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Ore buŋoine qaji ŋarego, ŋiŋigo sosowoji oi yoŋoyaŋunde sabareku ore so soine so einebiyoŋ, Anutuji buŋo oi ŋiŋigo goine yoŋore yareya, yoŋoji akoŋ ore so einebi. \v 12 Ore fuŋine oi iŋi: Goineji maŋgo beu maŋineo fukeru oone fuŋgaru ŋoe ŋonuŋ fukekiminde so manegobi. Goineji ŋiŋigo yoŋo sakiyaŋuŋ ketigaru\f + \fr 19.12 \ft Ŋi koruŋine kekere miga.\f* kesosoe yarebi ŋoe ŋonuŋ fukekimiŋ ore so, so fukegobi. Goineji Sombuŋ qorumaŋinere eru ŋoe ŋonuŋ so fukekiminde buŋo mikiperu buŋoyaŋuŋ oi boyobeegobi. Moji buŋo oi me oi mane sabareku boyobeiŋ ore so fukega, iŋoji ore so eine.” Oŋu. \s1 Yesuji odumade mifia yareya. \r Mak 10.13-16; Luk 18.15-17 \p \v 13 Damaŋ oo goineji odumade memenda oga yaberu Yesuji meine qoruyaŋuŋgo ruaru oŋga wosiiŋ ore iŋoreo warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji ŋiŋigo oi miqomuku eyarebuŋ. \v 14 Oŋu ebi Yesuji iŋi miya, “Odumade mendaine yoŋo soine boke yabebi nondeo wareniŋ. Sombunde Rauji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine yareme biŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋo so kipe yabeinebi.” \v 15 Oŋu miku meine qoruyaŋuŋgo ruaru boke yaberu mogobe raya. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi tinabiŋeineke more uŋsowoŋ buŋo miya. \r Mak 10.17-31; Luk 18.18-30 \p \v 16 Damaŋ mogo ŋi moji Yesureo wareru iŋi weu teya, “Qaqaji, nonji eebobo fiine uruŋu eru gogo sanaŋinere biŋe fukenobo?” \v 17 Weu teko iŋi ojiya, “Eebobo fiine uruŋu, wamore oŋu weu narege? Moakonji fiine fukega. Gogo sanaŋineo ropemiŋgo manemiŋ ine, go mimipaŋ buŋo reŋgaru goigoŋ.” \p \v 18 Oŋu ojiko maneru iŋi miya, “Wamo mimipaŋ buŋore mige?” Mime Yesuji oi maneru ojiya, “Buŋo yoore: ‘Mo so qande komeine. Boesau so eigoŋ. Ya mo kiaŋ so roigoŋ. Migoiga so eteigoŋ. \x * \xo 19.18 \xt Eks 20.13-16; Dut 5.17-20\x* \v 19 Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Gake manji jojoko eege, ore so ŋiŋigo sosowo manjoko eyareeigoŋ.’” \x * \xo 19.19 \xt Eks 20.12; Dut 5.16; Lew 19.18\x* \p \v 20 Oŋu ojiko ŋi jeŋonji iŋi miya, “Oi sosowo reŋgaru go wapeboŋ. Wamore moke embimbiŋgago?” \v 21 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Go kuririke gomiŋgo manemiŋ ine, go raru mebo yago furiine banimiŋ ore ruande moneŋ wareko ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ende mebo yago yasogo (juŋe boreŋ, milyon Kina oŋuine) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eru noŋ boyobe nuru wareigoŋ.” \p \v 22 Oŋu miyayoŋ, jeŋonji buŋo oi maneru meboine kokoine peya ore eru beusembe maneru jiŋo maiine posoeru mo bokeru raya. \v 23 Bokeru rako Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: ‘Yei!’ Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji Sombunde qorumaŋgo ropenimiŋgo yobiŋgaru qiqu enimiŋ. \v 24 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: joma soguine kamel oi buŋi kimboŋgo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋgo ropenimiŋgo yobiŋgaru quŋganimiŋ.” \p \v 25 Oŋu yajime kiŋariŋ yoŋoji popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?” \v 26 Oŋu mibi Yesuji piki ŋone yaberu iŋi miya, “Ŋiŋigoji oi esoigaru embimbiŋgaru quŋgaegobiyoŋ, Anutuji ya sosowo soine eega. Iŋoji ya mo eku baiŋgo so embimbiŋgaru quŋgaega.” Oŋu. \s1 Yesure gio bobore furi \p \v 27 Pitaji buŋo oi maneru bokirieru iŋi ojiya, “Mane, niŋoji yanoŋuŋ sosowo bokeru go boyobe guru warebeŋ. Ore furiine wamo ya rokimiŋ?” \v 28 Oŋu ojime Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ya sosowo gariine fukeko Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji morumboŋ ŋeŋeineo ŋeko kuririquraŋineji tamaeiŋ, damaŋ fuŋine mo oo noŋ boyobe nuru warebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ morumboŋ ŋeŋe 12 oo ŋeku Israel kubu 12 yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ. \x * \xo 19.28 \xt Mat 25.31; Luk 22.30\x* \p \v 29 “Moji nonde tinare eru ya mo bokeya, soriŋ piine, kaka gboine, seŋ baŋaine, maŋgo mamaine, odu madepuine me gio teniŋine oi boke yabeko Anutuji ore geoine odureru bokirie teko saueiŋ. Oŋu saueko gogo sanaŋine tatariine tomiri raugaiŋ. \v 30 Oŋu fukeiŋyoŋ, fuŋfuŋgaine ŋoŋoreone kokoineji jikiine fukebi jikiine yoŋoreone kokoineji fuŋfuŋgaine fukenimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 19.30 \xt Mat 20.16; Luk 13.30\x* \c 20 \s1 Wain gio bobo ŋiŋigo yoŋore soso buŋo \p \v 1 Yesuji miya, “Sombunde qorumaŋ oi iŋi: Moreŋ rauine moji kae fufurere akoŋ pakereru sakibe raru ŋi goine ŋone yaberu wain gioineo moneŋ gio baninde weu yareya. \v 2 Weu yareme ‘Soine,’ mibi giobobo moakonde furi (Kina 20) yareiŋ ore maŋmoakoŋ ebi sore yabeme wain gioineo rabuŋ. \p \v 3 “Rabi 9 kilok ore so fukeko moke jikigaru raru ŋi goine nareŋgareŋ kae jiŋoineo mo dimabi ŋone yabeya. \v 4 Ŋone yaberu iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo oŋuakoŋ nonde wain gioo raru gio babi furiŋaŋuŋ soineo akoŋ ŋarebemiŋ.’ \p \v 5 “Oŋu yajiko wain gioo rabuŋ. Rabi 12 kilok eko moke raya eru iŋande 3 kilok ore so ŋeŋeineo moke sakibe raru oŋuakoŋ eya. \v 6 Oŋu eru iŋande 5 kilok ore so sakibe rako ŋi goine ŋeŋeineo moke mo kosa dimabi ŋone yabeya. Ŋone yaberu iŋi weu yareya, ‘Ŋoŋo wamore una joroine yo mo gogobi?’ \p \v 7 “Oŋu weu yareme iŋi bokiriebuŋ, ‘Moji moneŋ gio bakimiŋ ore so weu norega. Ore eru mo yoo dimagobeneŋ.’ Bokiriebi iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo oŋuakoŋ nonde wain gioo raru gio baniŋ.’ \v 8 Gio babi kae iŋaŋgako wain gio rauineji gio siŋaŋine keporeru iŋi ojiya, ‘Go gio bobo ŋi oŋga yarende warebi furiyaŋuŋ yare. Tatariine kae iŋaŋgako waregobi, yoŋoreone fuŋgaru furiyaŋuŋ yareraku rande kaere akoŋ waregobi, yoŋoreo tariine.’ \x * \xo 20.8 \xt Lew 19.13; Dut 24.15\x* \p \v 9 “Oŋu ojime iŋande 5 kilok gioo warebuŋ, yoŋoji wapebi giobobo moakonde furi (Kina 20) oi moakoŋ moakoŋ yareya. \v 10 Rone gioo warebuŋ, yoŋoji waperu furiyaŋuŋ odureru roniminde manesubuŋyoŋ, oi moakoŋ moakoŋ oŋuakoŋ una moakonde furi yareya. \v 11 Furi moakoŋ oi akoŋ roru fuŋgaru moreŋ rauinere maŋyaŋuŋgo ŋunuŋ-ŋunuŋ miku miteru iŋi mibuŋ, \v 12 ‘Niŋo wegi joinekeo suŋoŋ rauku giore yobiŋ osigagobeneŋyoŋ, ŋi yoŋo muŋambemeŋ wareru gio baninde weu yarege. Yoŋoji aua moakonde so gio bagobiyoŋ, goji jibu yoŋore mane yarende niŋoke sogokoŋ fukegobi. Oi so sagaga.’ \p \v 13 “Oŋu mibuŋyoŋ, yoŋoreone more iŋi bokirieru ojiya, ‘Ogone, noŋ goke buŋo miku giobobo moakonde furi (Kina 20) garebemiŋ ore maŋmoakoŋ egobere. Ore so furi oi akoŋ garebe sagaga. Go oi manesuigoŋ. \v 14 Maŋgo ore eru sembeaiŋ ine, go gakere furi roru raigoŋ. Ŋi muŋambemeŋ gio baninde weu yareba, yoŋore oŋuakoŋ furi garego, oi akoŋ yarebeminde manego. \p \v 15 ‘Nakene monenji nake aŋire so ebe sagaga me mata? Nonji wiriine akoŋ ŋarego ore maŋgoji anda eru jiŋogo posoega me?’” \v 16 Yesuji buŋo oi miforeru iŋi miya, “Ore so tatariine yoŋoji fuŋfuŋgaine fukebi fuŋfuŋgaine yoŋoji tatariine fukenimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 20.16 \xt Mat 19.30; Mak 10.31; Luk 13.30\x* \s1 Yesuji komeinere buŋo miko ateine yokaomo eya. \r Mak 10.32-34; Luk 18.31-34 \p \v 17 Yesuji Jerusalem sitio ropeiŋgo ore moreŋ kadi rakabi kiŋariŋpuine 12 oi kepore yaberu qaŋaŋineo raru iŋi yajiya, \v 18 “Maneniŋ, noŋuŋ Jerusalem ropekimiŋ. Oo moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae ba teme soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore meo raiŋ. Yoŋo komeinde buŋoine miforeru \v 19 kotu gawman yoŋore meo ruanimiŋ. Ruabi igosisi eteku ŋoŋoru joruinekeji qotimberu qotibotiganimiŋ. Qotimberu qotibotigaru maripoŋgo qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” Oŋu. \s1 Jeims Jon yokore maŋgoyakunji yare karieya. \r Mak 10.35-45 \p \v 20 Damaŋ oo Zebedire madeyoka yokore maŋgoji madeyokaine yokoke Yesureo wareru dikanji keteru ya fuŋine more karieiŋgo miya. \v 21 Oŋu miko weu teya, “Go wamo yare eru egarega?” Weu teko iŋi ojiya, “Goji soine mitigande nonde madeyoka yo yokoji gore qorumaŋgo paibe roperu moji me furogoo eru moji me kijoo ŋeku ya sosowo siŋaŋ ganobu.” \p \v 22 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji bokirieru iŋi miya, “Ŋoŋo ore fuŋine so mane mukuku kariegobi. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋoko oi soine noku joiserereŋ manenimi me mata?” Oŋu miko maneru “Soine nonimi,” ojibu. \v 23 Ojibire iŋi yasiya, “Oi fofori! Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋoko oi oŋuine akoŋ nonimiyoŋ, nonde me furoneo me kijoneo moji ŋeiŋ, nonji buŋo oi mitigabemiŋ ore so mata. Nonde Mamaji ŋeŋe yoyoka oi uri yokore bomogaya, oi yokore yateme noke ŋeku ya sosowo siŋaŋ gaekimiŋ.” Oŋu. \s1 Siŋaŋ foriine iŋoji kiŋaŋqoqo fukega. \p \v 24 Kakagbo yoyoka yokoji oŋu karie tebire ogopuyakuŋ 10 yoŋoji oi maneru maŋyaŋuŋ sembeaya. \v 25 Oŋu sembeayayoŋ, Yesuji oŋga yareko warebi iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore muraŋpuji ŋi koito oŋu eyareegobi. Yoŋore soguneji buŋo mitigaru ŋiŋigo botiŋ yabeku usuŋyaŋuŋ yaduegobi. Ŋoŋo yoŋore fuŋne oi soine manegobi. \v 26 Ŋoŋore botugo mosi oŋuine egu peineyoŋ, moji ŋoŋore botugo soguneŋaŋuŋ fukeiŋgo manega, iŋoji kiŋaŋ qa ŋareku goine. \x * \xo 20.26 \xt Luk 22.25-26\x* \p \v 27 “Oŋuakoŋ moji ŋoŋore botugo minebobo fuŋfuŋgaine goiŋgo manega, iŋoji ŋoŋore mea yukuo goku kiŋaŋqoqoŋaŋuŋ omaine fukeine. \x * \xo 20.27 \xt Mat 23.11; Mak 9.35; Luk 22.26\x* \v 28 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ mosi oŋuine ŋaduru iŋoyoŋe kiŋaŋ qa tenimiŋ ore eru so wareyayoŋ, kiŋaŋ qa ŋareku ŋiŋigo sosowo yoŋore due baiŋ ore eru wakiru gogoine kisiŋgaru bokeiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji ŋi jiŋokombi yoyoka jiŋoyakuŋ botigaya. \r Mak 10.46-52; Luk 18.35-43 \p \v 29 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jeriko siti bokeiŋgo ebi ŋiŋigo kubu sogoji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ. \v 30 Oŋu warebi ŋi jiŋokombi yoyoka kadi qaŋaŋineo ŋebu. Ŋebire “Yesuji ŋatureiŋgo ega,” mibi maneru iŋi oŋgabu, “Ofoŋ Deiwidre osigida, go ŋonemaiŋ enote!” \p \v 31 Oŋu oŋgakabire ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji “Mo ŋenimi!” miki qomuku yatebuŋyoŋ, yokoji yameŋ keku iŋi oŋgabu, “Ofoŋ Deiwidre osigida, go ŋonemaiŋ enote!” \v 32 Oŋu oŋgakabire Yesuji ode niniŋgaru “Nondeo wareni!” miku oŋgame warebire iŋi weu yateya, “Ogoyokane, nonji wamo ya eŋateiŋgo manegobire?” \p \v 33 Oŋu weu yateko iŋi ojibu, “Ofoŋ, niko jiŋonokuŋ moke piiŋgo manegobere.” \v 34 Oŋu ojibire Yesuji yokore beusembe maneru jiŋoyakuŋ yoŋoko oo akoŋ untoko piku Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu. \c 21 \s1 Yesure ofa kebi Jerusalem ropeya. \r Mak 11.1-11; Luk 19.28-40; Jon 12.12-19 \p \v 1 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem siti bombeŋgaru Oliwe yo tukuo Betfage kaeo warebuŋ. Wareru kiŋariŋyokaine yoyoka sore yabeiŋgo eku \v 2 iŋi yasiya, “Kae jiŋo maiŋakuŋgo ŋega, ŋoko oo rani. Raru oo roperu doŋgi ŋigoine niginji kipebi dimaga eru doŋgi mendaine oi oo akoŋ bofuke yapenimi. Oi pirue yaperu ro yaperu nondeo wareni. \p \v 3 “Piruebire moji buŋo mo miko iŋi ojinimi, ‘Ofoŋnokunji ore embimbiŋgaga.’ Oŋu ojibire doŋgi oi pipa ŋateme yoo wareni.” \v 4 Anutuji buŋo mo kajeqouŋ ŋi more maŋgo ruame miya, oiji foriineke fukeiŋ ore oŋu fukeya. Buŋo oi iŋi, \q1 \v 5 “O Jerusalem ŋiŋigo Zaion tuku roregaru gogobi, yoŋore iŋi yajibi maneniŋ, \q1 ‘Maneniŋ, ŋoŋore kiŋ koitoji ŋoŋoreo fukeiŋ. \q1 Iŋoji mosi waigo eru doŋgi paiineo ŋeru wareiŋ. \q1 Doŋgi yobiŋ kukuogaega ore madeinere paio ŋeru wareiŋ.’” \x * \xo 21.5 \xt Zek 9.9\x* \p \v 6 Yesuji kiŋariŋyokaine sore yapeko raru buŋo yasiya ore so ebu. \v 7 Yoko doŋgi maŋgo made oga yaperu warebu. Warebire marikuyaŋuŋ kemukuru doŋgi paiyakuŋgo ruabi Yesuji madeinere paio roperu ŋeya. \p \v 8 Oŋu ŋeku rame ŋiŋigo kubu sogoji araŋ ba teku marikuyaŋuŋ kemukuru kadi sogoo ramegabi goineji yo maŋineo raru tieŋine bajiru kadi sogoo ramegabuŋ. \v 9 Ramegabi ŋiŋigo kubu sogo bonieru keporeru rabuŋ eru ŋadiineo boyoberu warebuŋ, yoŋoji iŋi miku oŋgabuŋ, \q1 “Hosana! Anutu miteŋ gagobeneŋ. \q1 Deiwidre osigida ohowe ohowe! Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifiaine. \q1 Hosana! Tinabiŋego miteŋ gagobeneŋ paibe ropega! Ohowe ohowe!” \x * \xo 21.9 \xt Kiki 118.25, 26\x* \p \v 10 Oŋu oŋgabi Jerusalem sitio roperu sitire ŋiŋigo sosowoji popureru oyowoqojibu fonuŋ eru iŋi weubuŋ, “Ŋi yo moji?” \p \v 11 Weubi ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Iŋoji kajeqouŋ ŋi Yesu, Galili prowinsre kae Nazaret oone.” Oŋu. \s1 Yesuji boji soriŋ miko kubaine eya. \r Mak 11.15-19; Luk 19.45-48; Jon 2.13-22 \p \v 12 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raya. Oo ŋiŋigo ŋone yabeme mebo furiine banimiŋ ore ruabi furiine babuŋ, iŋoji yoŋo sosowo yobe yabeme wakibuŋ. Moneŋ nareŋgareŋ ŋiŋigo yoŋore koro romaeŋgaru bokirieme rabuŋ. Oŋuakoŋ kabu furiyaŋuŋ banimiŋ ore ruabuŋ, yoŋore ŋeŋe oi oŋuakoŋ ketuŋgame rabuŋ. \v 13 Oŋu eru iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji oŋgawowosi pi fukeiŋgo miinebi.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋo oi igokogabi suroŋqoqo yoŋore kouŋ oŋuine fukega.” \x * \xo 21.13 \xt Ais 56.7; Jer 7.11\x* \p \v 14 Oŋu fukeko jiŋokombi eru puriŋ ŋiŋigo yoŋo boji soriŋgo iŋoreo warebi bobiaŋ yabeya. \v 15 Oŋu fukeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji mosi qoqowirie baya, oi ŋonebuŋ eru odumade boji soriŋgo oŋgaku “Hosana! Deiwidre osigida ohowe ohowe!” mibuŋ, yoŋo ŋone yaberu maŋsembe manebuŋ. \p \v 16 Maŋ sembene maneru iŋi mitebuŋ, “Odumade buŋo oŋgagobi, oi manege me mata?” mitebi iŋi bokirie yareya, “Soine manego. Ŋoŋo damaŋ mogo Biŋe buŋo yo osebuŋ me mata, \q1 ‘Goji odumade eru koko gorubeine moŋ noegobi, oi qaji yarende gogake poretiŋ miteŋ guegobi.’” \x * \xo 21.16 \xt Kiki 8.2\x* \p \v 17 Oŋu bokirie yareru boke yaberu kae iŋaŋgako siti bokeru Betani raru peya. Oŋu. \s1 Yesuji fig yo mo qaisogako gbaŋiya. \r Mak 11.12-14, 20-24 \p \v 18 Peku kae fufurere akoŋ pakereru moke sitio raru uqore komeya. \v 19 Uqore komeru kadi qaŋaŋineo fig yo\f + \fr 21.19 \ft Fig oi yombo yore ogoine mo. Oi gioyaŋuŋgo saribi foriine aŋiineke fukeko kokoine noegobi.\f* mo ŋoneru ore fuŋineo raya. Rayayoŋ, foriine so bofukeyayoŋ, rekaineke akoŋ ŋoneya. Oŋu ŋoneru yo oi iŋi miteya, “Goji damaŋ mogo forigo moke so peine.” Oŋu mitari teko fig yo oiji oo akoŋ gbaŋiya. \p \v 20 Gbaŋiko kiŋariŋpuineji oi ŋoneru popureru iŋi mibuŋ, “Fig yoji uruŋu eru fofoakoŋ gbaŋiga?” \v 21 Mibi Yesuji iŋi bokirieya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Mamanesiŋ damaŋ so sabareku maŋyoka so enobuŋ ine, fig yogo ya fukega, ŋoŋoji oŋuakoŋ so enimiŋyoŋ, ya yo oŋuakoŋ soine enobuŋ: Tuku yoore raure iŋi mitiganobuŋ, ‘Go tuku yo qomukuru ogaru pakereru raru koego rua.’ Oŋu mitigaku Anutu manesiŋ gako ore so fukeiŋ. \v 22 Wamo yare weu oŋga wosinimiŋ, oi sosowo rauganiminde manesiŋ gabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ.” Oŋu. \x * \xo 21.22 \xt Mat 17.20; 1 Kor 13.2\x* \s1 Minebobo yoŋoji Yesu usuŋinere weubuŋ. \r Mak 11.27-33; Luk 20.1-8 \p \v 23 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru ŋiŋigo qaji yareme soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo goine yoŋoji iŋoreo wapebuŋ. Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yoo ya ege, oi moji mitiga gareme eege? Ore usuŋ oi moji gareya?” \p \v 24 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ buŋo mo weu ŋarebemiŋ. Oi bokirie narenimiŋ ine, nonji oŋuakoŋ moji usuŋ nareko ya yo eego, oi ŋajibemiŋ. \v 25 Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareku goya, iŋoji ore usuŋ oi uroone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ?” Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ, ‘Ŋoŋo wamore Jon so manesiŋ gabuŋ?’ Oi so sagaga. \p \v 26 “Me ‘Moreŋ ŋiŋigone fukeya,’ mikimiŋ ine, niŋoji ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi maneru embimbiŋgakimiŋ. Kufufuŋ sosowo yoŋoji Jonde ‘Kajeqouŋ ŋi fukega,’ miku gogobi.” \v 27 Buŋo oŋu osoeru Yesure iŋi bokiriebuŋ, “Oi so manegobeneŋ.” Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu fukeko nonji oŋuakoŋ ya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu. \s1 More madeyoka yokore soso buŋo \p \v 28 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Ŋoŋo buŋo yoore eru uruŋu manesugobi? Ŋi mo madeyokaine yoyoka gobuŋ. Damaŋ mogo mamayakunji madeine moreo raru iŋi ojiya, ‘Madene, go soine muŋambe nonde wain nigiŋ gioo raru gio baigoŋ.’ \p \v 29 “Oŋu ojime iŋi bokirieya, ‘Noŋ taki nuga.’ Oŋu ojiyayoŋ, jiki buŋoine ore eru mane sembeaku kirieru raru gio baya. \v 30 Ore ŋadiineo mamayakunji madeine moreo raru rone madeine ojiya, buŋo oi akoŋ ojiya. Oi ojime buŋo iŋi bokirieru miya, ‘Sogunene, soine rabemiŋ.’ Oŋu miyayoŋ, jibu so raya.” \p \v 31 Yesuji oŋu miku weu yareya, “Yoyoka yokoreone moji mamayakunde mi reŋgaya?” Oŋu weu yareme iŋi bokiriebuŋ, “Moru madeine iŋoji.” Oŋu bokiriebi iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Takis roro ŋiŋigo eaduyaŋuŋke eru kadi sogore ŋigo yoŋoji ŋoŋo ŋadureru rone Anuture qorumaŋ maŋgo ropenimiŋ. \p \v 32 “Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji ŋoŋoreo wareru Anuture jiŋoo posikeniminde fuŋne ŋaduko ŋoŋo iŋore buŋo oi so manesiŋ gabuŋyoŋ, takis roro ŋiŋigo eaduyaŋuŋke eru kadi sogore ŋigo yoŋoji oi manesiŋ gabuŋ. Yoŋoji oi manesiŋ gabuŋ, ŋoŋo oi ŋoneru jibu jiki oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋe so mane sembeaku kirieru oi so manesiŋ gabuŋ.” Oŋu. \x * \xo 21.32 \xt Luk 3.12; 7.29-30\x* \s1 Wain nigiŋ gio siŋaŋ sembene yoŋore soso buŋo \r Mak 12.1-12; Luk 20.9-19 \p \v 33 Yesuji miya, “Soso buŋo mo oi iŋi maneinebi: Moreŋ rauine moji wain nigiŋ gio mo keru sariya. Keru sariru saine baku roregaya. Baku roregaru wain jua sogo koji baya. Oo wainde fori ruaru kufuji odeyagabi obuineji roruŋgo rakaya. Wain jua sogo oi koji baku wain kiaŋ egu ronimiŋ ore siŋaŋ bobo koro joroine rouŋineke baya. Ya sosowo ba foreru wain gio siŋaŋ goine bofuke yaberu iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo gio baku foriinere mobe ŋoŋo-ŋaŋunde roru mobeine rauine noŋ nareinebi.’ Oŋu miku gio oi meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru goya. \x * \xo 21.33 \xt Ais 5.1-2\x* \p \v 34 “Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine gosa 5 bembeŋgako oo kiŋaŋqoqopuine goine sore yabeme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobe oteniminde miya. \v 35 Miyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji oi oga yaberu kiperu goine kobinji darijombuŋ yaberu goine yabebi komebi goine koji bokeru yabebi komebuŋ. \v 36 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi goine jikigaru sore yabeme kokoine fukebuŋyoŋ, yoŋo oŋuine akoŋ pore imo kane eyarebuŋ. \p \v 37 “Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Nakene made araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’ Oŋu miku tatariine oi iŋoyoŋunde made soreme yoŋoreo raya. \v 38 Rayayoŋ, wain gio siŋaŋ yoŋo madeine ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mimane eku mibuŋ, ‘Iŋoji merufuinere rau fukega. Ayo, niŋo iŋo roru qabeneŋ komeko wain nigiŋ gioineji noŋunde biŋe fukeiŋ.’ \p \v 39 “Oŋu miku qafagaru roru kiperu bokebi gio sakibe rakako qabi komeya. \v 40 Wain gio rauineji oi maneru wareru gio siŋaŋ oi uruŋu eyareiŋ?” \p \v 41 Yesuji oŋu weu yareme iŋi ojibuŋ, “Siŋaŋ sembene yoŋo ketotie yaberu boserereŋ eyareiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine yoŋore meo ruaiŋ. Yoŋoji foriine gumuŋgainde damaŋgo mobeine poretiŋ oteenimiŋ.” \v 42 Yesuji oi maneru iŋi yajiya, “Biŋe Qurande buŋo yo damaŋ mogo osebuŋ me mata, \q1 ‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku mo bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeko bofukebuŋ. \q1 Oiji kerigako piji ŋeririkeru wakiru keiŋ. \q1 Ofonji otuŋ oi igodoŋgako jiŋonoŋunji ŋonebeneŋ bibiineke fukeko waragaegobeneŋ?’ \x * \xo 21.42 \xt Kiki 118.22-23\x* \p \v 43 “Ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ, Anutuji qorumaŋine oi oga ŋaberu ŋiŋigo kubu mo yareme yoŋoji ore gioine babi foriine soine fukeeiŋ. \v 44 Moji otuŋ qoruine oo odetataŋgaru wakiru qaiŋ, oi sakiine ketiqotigaiŋyoŋ, aeŋ otuŋ oiji pariru rondiŋgaru more paio wakiru qaiŋ, oi sosowo qanjaŋbanjaŋgaiŋ.” \p \v 45 Yesuji oŋu miko maneru soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji soso buŋoine oi maneru fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Oi niŋore miga.” \v 46 Ore eru oi roru kipenimiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋore kokoi maneru embimbiŋgabuŋ. Ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji Yesure manebi kajeqouŋ ŋi fukeya. Oŋu. \c 22 \s1 Suanjeŋ jebere soso buŋo \r Luk 14.15-24 \p \v 1 Yesuji moke fuŋgaru soso buŋoo buŋo iŋi miya, \v 2 “Sombunde qorumaŋ oi yoore so fukega: Kiŋ ŋi koitoji madeinere suanjeŋ (bobotumaŋ) jebe burugaru bomogaya. \v 3 Bomogaru kiŋaŋqoqopuine sore yaberu iŋi miya, ‘Nonji ŋiŋigo goine suanjeŋ jebego wareniminde manego. Ŋoŋo yoŋoreo kiŋaŋ raru warenimiŋ ore yajiinebi.’ Oŋu miko raru yajibuŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoji oi maneru wareiŋgo taki yabeme keoma ebuŋ. \p \v 4 “Ore ŋadiineo kiŋaŋqoqopuine goine moke sore yaberu iŋi miya, ‘Ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoreo raru iŋi yajiinebi: Maneniŋ, nonji jebere uqone bomoga forebe ŋega. Nonde bulmakao ŋiine eru bulmakao goine gume yabebeneŋ jijiyaŋuŋke fukebuŋ, oi yaberu rigaru qamagabeneŋ ya sosowo jaueru pega. Ŋoŋo suanjeŋ jebego wareniŋ.’ \p \v 5 “Oŋu miko rabi ŋiŋigo yoŋoji buŋo ore kaje so ruabuŋyoŋ, qaqouma kosa rabuŋ. Goineji uqo gioyaŋuŋgo rabi goineji rojiki-bajiki gioyaŋuŋgo rabuŋ. \v 6 Goineji kiŋ koitore kiŋaŋqoqopu qafagaru oga yaberu poreru yobe imo eru yabebi komebuŋ. \v 7 Komebi kiŋ koitoji maŋine rigaŋgame mamari kubuine sore yabeko raru dimaku ŋiŋigo yayabe ŋi yoŋo ketotie yaberu taoŋ piyaŋuŋ oi rigabi jaya. \p \v 8 “Ore ŋadiineo kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine oi iŋi yajiya, ‘Suanjeŋ jebe bomogabeneŋ jaueru ŋegayoŋ, ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoji jeri jebeo warenimiŋ ore so, so fukegobi. \v 9 Ore eru ŋoŋo kadi sosoyakuŋgo eru pi kae jiŋoine jiŋoine oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabenimiŋ, oi suanjeŋ jebego warenimiŋ ore miku yameŋ keku bapakare yabeinebi.’ \p \v 10 “Oŋu yajiko kiŋaŋqoqopuineji bokeru kadi pe rabuŋ, oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabebuŋ, oi sosowo keporeru qodure yaberu warebuŋ. So osoe yabebi ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ wareru suanjeŋ jebe pi puseru uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋ. \v 11 Uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋyoŋ, kiŋ koitoji oi ŋone yabeiŋgo wareru oo ŋi mo suanjeŋ jebere mariku yagaŋine so keya, oi ŋoneya. \v 12 Ŋi oi ŋoneru iŋi ojiya, ‘Ogone, go suanjeŋ jebere mariku so keru jibu uruŋu eru pi yoore maŋgo warege?’ Oŋu ojime ŋi oiji buŋoine mataeme kamiine ŋeya. \p \v 13 “Oŋu ŋeko kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine iŋi mitiga yareya, ‘Ŋi oi roru me kufuine kiperu sakibe bokebi qisirigo rakaine.’ Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ. \x * \xo 22.13 \xt Mat 8.12; 25.30; Luk 13.28\x* \v 14 Buŋo ore so Anutu ŋiŋigo boakonji warenimiŋ ore miyayoŋ, afaine yoŋoji buŋo oi roru mane sabareku wareru Anutuji kubu soguine roosoe yabeya, yoŋore botugo wapenimiŋ.” Oŋu. \s1 Takis ruruare Yesu esoigabuŋ. \r Mak 12.13-17; Luk 20.20-26 \p \v 15 Ore ŋadiineo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji raru mimane eku Yesu weu teru buŋore budunji furugame nigiŋganiminde buru ruabuŋ. \v 16 Buru oŋu ruaru kiŋariŋpuine eru gawana Herodre pati ogopu goine sore yabebi Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ, “Qaqaji, goji ŋi foriine fukege, niŋo oi manegobeneŋ. Goji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi yaberu goine so sure yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Ore eru bapakare gubi so kasigaru sogune oi so komoŋ yabeegeyoŋ, Anuture kadi oi buŋo foriinere so qaji noreege. Goji Anuture buŋo poretiŋ oiji ropekiine eru wakiqoqoine sogokoŋ sosowo mi botiŋ enoreega. \v 17 Ore eru buŋo yoore uruŋu manesuge, oi minde manekimiŋ. Niŋo Sisa-kiŋ koitore takis ruaru oiji Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata?” \p \v 18 Oŋu weu tebi buruyaŋuŋ ikoine mane mukuru iŋi yajiya, “O maŋkekerisiere ŋi sasakiine, ŋoŋo wamore buŋore buduŋgo rua nunimiŋ ore esoi nugobi? \v 19 Soine takis ruruare moneŋ mo nadubi ŋonebemiŋ.” Oŋu yajiko silwa moneŋ mo roru warebuŋ. \p \v 20 Warebi iŋi weu yareya, “More sasako eru tina oi yoo quraŋgabi pega?” \v 21 “O oi Sisa-kinde,” oŋu bokirieru mibuŋ. Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeko ya Sisa-kiŋ koitore sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke pega, oi Anuture biŋe oteinebi.” \v 22 Oŋu yajiko iŋore kokoine waragaru bokeru sakibe rabuŋ. Oŋu. \s1 Komegone papakarere Yesu esoigabuŋ. \r Mak 12.18-27; Luk 20.27-40 \p \v 23 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Damaŋ oo yoŋoreone goineji Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ, \x * \xo 22.23 \xt Apo 23.8\x* \v 24 “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo roko odumade so fukebi komeko gboineji soine kojeine roru goku odumade bofuke teko kakainere tina roru goiŋ.’ \x * \xo 22.24 \xt Dut 25.5\x* \v 25 Mane, damaŋ mogo kakagbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ fuŋfuŋgaineji ŋigo roru goku odumadeine tomiri mo goku komeya. Komeko gboineji kojeine oi roya. \p \v 26 “Roru goku komeko gboine moji kojeine oi roya. Roko ore ŋadiineo gboine moji ŋigo oi akoŋ roya. Oŋuakoŋ oŋu kakagbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ oi akoŋ roru odumadeine tomiri goku kome forebuŋ. \v 27 Kome forebi tatariine kojeyaŋuŋ oi oŋuakoŋ komeya. \v 28 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo oi moko pakerenobuŋ ine, ŋigo moakoŋ oi ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋ fukena?” \p \v 29 Oŋu weu tebi Yesuji bokirieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo mijibugagobi. Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ eru Anuture usuŋ so mane mukugobi ore tiŋtuŋ eegobi. \v 30 Fofori, komegone pakereru damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ so fukenimiŋyoŋ, mimerereŋ yoŋoji Sombuŋ kaeo gogobi oŋuine fukeru gonimiŋ. \p \v 31 “Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋo Anutuji ŋoŋore miya, ŋoŋo oi osebuŋ me mata? Buŋo oi iŋi, \v 32 ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ go waperu gogo.’ Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gogobi, yoŋore Ofoŋ goga.” \x * \xo 22.32 \xt Eks 3.6\x* \v 33 Yesuji ŋiŋigo kubu soguine oŋu qaji yareko maneru waragabuŋ. Oŋu. \s1 Mimipaŋ buŋo qoruine yoyoka oi uruŋu? \r Mak 12.28-34; Luk 10.25-28 \p \v 34 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu weu tebi bokirieru misarigako buŋoyaŋuŋ mata eya, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji maneru wareru tumaŋgabuŋ. \v 35 Yoŋoreone qaqaji mo Kadi buŋo poretiŋ mane mukuya, iŋoji wareru Yesu buduŋ ruaru iŋi weu teya, \x * \xo 22.35 \xt Luk 10.25-28\x* \v 36 “Qaqaji, Mosesre Kadi buŋo maŋgo wamo mimipaŋ buŋo oi yasogo yobu fukega?” \p \v 37 Weu teko bokirieya, “Qoruine soguine oi iŋi, ‘Go maŋgo, iirugo eru mamanesugo jumuine oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ.’ \x * \xo 22.37 \xt Dut 6.5\x* \v 38 Oiji mimipaŋ buŋo qoruine eru ropekiine fukega. \v 39 Mimipaŋ buŋo ore ogoine oi iŋi, ‘Gake manji jojoko eege, oŋuine akoŋ ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goigoŋ.’ \x * \xo 22.39 \xt Lew 19.18\x* \v 40 Mimipaŋ buŋo yoyoka oi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ sosowo ore qoruine fukega.” Oŋu. \s1 Kristo oi kiŋ Deiwidre Ofoŋ eru osigida. \r Mak 12.35-37; Luk 20.41-44 \p \v 41 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji wareru tumaŋgabi Yesuji iŋi weu yareya, \v 42 “Ŋoŋo Kristore uruŋu manegobi? Iŋoji more made fukega?” Oŋu weu yareme bokirieru mibuŋ, “Oi kiŋ Deiwidre osigida fukega.” \p \v 43 Yesuji mibi maneru yajiya, “Oŋu fukegayoŋ, uruŋu eru Moro Tiriineji Deiwid boburo teme iŋore ‘Nakene Ofoŋne,’ oŋgaku iŋi miya, \q1 \v 44 ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya, Goji yoo wareru nonde me furoneo ŋende nonji damaŋ botuineo rosipugo ode rondiŋ yaberu gbiŋ eyareru gore kufu yukuo rua yabebemiŋ. \q1 Damaŋ oi wareru fukeiŋ ore so kuririquraŋgo yoo ŋeigoŋ.’ \x * \xo 22.44 \xt Kiki 110.1\x* \m \v 45 Deiwidji iŋoyoŋe oŋu miku tinaine ‘Nonde Ofoŋ’ miga. Ofoŋne miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?” \p \v 46 Oŋu yajiko ore tifeine moji mo bokirieiŋgo embimbiŋgaru buŋoyaŋuŋ mataeme dimabuŋ. Una oone akoŋ sosowo yoŋoji Yesu moke buŋo more weu tenimiŋ ore fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu. \c 23 \s1 Maŋkekerisiere sasaki gogore siŋaŋ bobo buŋo \r Mak 12.38-39; Luk 11.43, 46; 20.45-46 \p \v 1 Damaŋ oo Yesuji ŋiŋigo kubu sogo eru kiŋariŋpuine oi iŋi yajiya, \v 2 “Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Mosesre morumboŋ ŋeŋeo ŋeku Kadi buŋore fuŋne usuŋ paio qaji ŋareegobi. \v 3 Ore eru buŋo sosowo mitiga ŋareegobi, oi reŋgainebiyoŋ, eeboboyaŋuŋ oi so boyobeinebi. Yoŋoji buŋo miyaŋunji mitaniŋgaegobiyoŋ, yoŋoyoŋe oi so boyobeegobi. Ore eru yoŋo oŋuine so eku goinebi. \p \v 4 “Yoŋoji buŋoine buŋoine mitigaru ore begi yobiŋineke oi ŋiŋigo fagayaŋuŋgo ruaru rua ebi oi koboninde yobiŋgaru miqomuku eegobiyoŋ, yoŋoyoŋe oi me sisiyaŋuŋ mendaine moji bapi yabenimiŋ ore beusembeyaŋuŋ mo so peega. \p \v 5 “Yoŋo eeboboyaŋuŋ sosowo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋ ore eru eegobi. Miti buŋo koruŋ (memori ruge) bifuŋ nigiŋ katapayaŋuŋ bo sogueru totogo noduru Biŋe mamaneyaŋunde erioŋbarioŋ eegobi. Marikuyaŋunde sisio kuririre kegobiri soguine soguine roru gbedigaegobi.\f + \fr 23.5 \ft Baibel memori ruge bifuŋ nigiŋine oi Duteronomi 6.8 buŋo ore so joma sakiineji baku maiyaŋuŋgo me maŋgu oŋuine meyaŋuŋgo kiperu gobuŋ. Marikuyaŋunde sisiineo kuririre kegobiri sakaji roru gbedigaru gobuŋ, oi Anuture ŋiŋigo foriine yobu fukebuŋ ore moge fukeya.\f* \x * \xo 23.5 \xt Mat 6.1; Jare 15.38; Dut 6.8\x* \v 6 Yoŋoji jebego ŋeŋe fuŋfuŋgaineo minemine ŋeniminde maneegobi eru oŋgawowosi pigo miineo paibe ŋeninde aŋi maneegobi. \v 7 Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyarenimiŋgo maneru ‘O sogunenoŋuŋ,’ tinayaŋuŋ oŋu miniminde aŋi maneegobi. \p \v 8 “Yoŋoji oŋu eegobiyoŋ, moakoŋ iŋoji ŋoŋore Qaqaji fukeko ŋoŋo sosowoji iŋore maŋkekerisie ogopu fukegobi. Ore eru ŋoŋore tina qaqajinoŋuŋ minimiŋ ore so maneinebi. \v 9 Moakoŋ iŋoji Mamaŋaŋuŋ fukega. Iŋoji Sombuŋ kaeo goga ore eru moreŋ ŋi more niŋore Mamanoŋuŋ tina oŋu so miinebi. \v 10 Kristo moakoŋ nonji ŋoŋore sogune fukego. Ore eru ŋoŋore tina ‘Sogunenoŋuŋ,’ minimiŋgo so maneinebi. \p \v 11 “Oŋu matayoŋ, ŋoŋore botugo moji qoruine fukega, iŋoji kiŋaŋ qa ŋareku goine. \x * \xo 23.11 \xt Mat 20.26-27; Mak 9.35; 10.43-44; Luk 22.26\x* \v 12 Oŋu goineyoŋ, moji iŋoyoŋunde maŋ ba ropeiŋ, Anutuji oi ba wakiiŋ. Moji iŋoyoŋunde maŋ ba wakiiŋ, Anutuji oi ba ropeiŋ. \x * \xo 23.12 \xt Luk 14.11; 18.14\x* \s1 Yesuji Farisi yoŋore oŋga jojoraku ‘Yei!’ miya. \r Mak 12.40; Luk 11.39-42, 44, 52; 20.47 \p \v 13 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋiŋigo Sombunde qorumaŋ maŋgo egu ropenimiŋ ore mendiine keku kipeegobi. Ŋoŋo-ŋaŋe ore maŋineo so ropegobi eru goineji ore maŋineo ropenimiŋgo egobi, ŋoŋo oi kiperu sabare yareegobi. \v 14 O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo koje yoŋore pi ya qoroeku anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeŋaŋuŋ fukeiŋ ore eru oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoŋaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine ropekiine bokirieme ŋoŋore paio ropeiŋ. \p \v 15 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo moji Juda ŋiŋigo mo fukeiŋgo yameŋ keku koeya koeya petigaru moreŋine moreŋine roregaegobi. Oŋu ebi moji Juda noŋunde eeboboo qakatoiŋ, oi jijibu qaji tebi misi korure biŋe fukeiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋe oŋuine matayoŋ, ateine yoyoka ŋoŋo-ŋaŋe ŋadureru sembeqombeaiŋ. \p \v 16 “Jiŋoŋaŋunji kobeme ŋiŋigo meyaŋuŋgo roru oga yabeegobi, yobiŋ ŋoŋore paio ropeiŋ ore oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo buŋo iŋi miegobi, ‘Moji boji sorinde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ ine, oiji so sanaŋgaiŋyoŋ, moji boji sorinde ya goulji bakine ore tinao mimipaŋ buŋoine miiŋ ine, mimipaŋ buŋo oiji kipeiŋ.’ \p \v 17 “O jiŋokombi ŋiŋigo biriine! Ya goulji bakine eru boji soriŋ yoyoka yokoreone wamo yaji ropekiine ega? Goul oi kubaine so fukegayoŋ, boji soriŋgo ruabi oiji oi bako kubaine fukeiŋ. \p \v 18 “Buŋo mo iŋi miegobi, ‘Moji alatare tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ ine, oiji so sanaŋgaiŋyoŋ, moji pesiŋ daŋge yauŋ alatao pega, ore tina miku mimipaŋ buŋo miiŋ ine, mimipaŋ buŋo oiji kikipe eiŋ.’ \p \v 19 “O jiŋokombi ŋiŋigo! Pesiŋ daŋge yauŋ eru koro alata yokoreone wamo yaji ropekiine ega? Pesiŋ oi wawakiine egayoŋ, alatao ruabi oiji pesiŋ rambuŋgako kubaiine fukeiŋ. \v 20 Ore eru moji alatare tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji koro alata eru ya sosowo alatao pega, ore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ. \p \v 21 “Moji boji sorinde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji soriŋ ore eru oo sanaŋgaru goga, iŋore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ. \v 22 Oŋuakoŋ moji Sombunde tina miku buŋoine mimipaŋ buŋoji misanaŋgaiŋ, iŋoji Anuture morumboŋ ŋeŋe eru oo ŋega, iŋore tinao buŋoine misanaŋgaiŋ. \x * \xo 23.22 \xt Ais 66.1; Mat 5.34\x* \p \v 23 “O Kadi buŋore qaqaji eru ore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo uqo munjaŋ sosowo boroiŋgaru mobeine 10 oone moakoŋ Anuture biŋe ruaegobi. Jama, raki eru supe oi oŋuakoŋ boroiŋgaru teŋgone moakoŋ oi Anuture biŋe ruaegobi. Pesiŋ oi poretiŋ ruaegobiyoŋ, Kadi buŋore koruŋ qoruine yo odureru bokeegobi: Go ŋiŋigo botuyaŋuŋgo eebobo poretiŋ boyoberu ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eku buŋo damaŋ so boyoberu goigoŋ. Buŋo qoruine oi yameŋ keku boyoberu goinebi eru buŋo memenda oi oŋuakoŋ so odureru bokeinebi. \x * \xo 23.23 \xt Lew 27.30\x* \v 24 Jiŋoŋaŋuŋ kobeme ŋiŋigo meyaŋuŋgo roru oga yabeegobi, ŋoŋo nomoruru obuke egu nonimiŋ ore obuŋaŋuŋ saiyaji osoeegobiyoŋ, joma yasogo kamel oi jibu gbagaegobi. \v 25 O Kadi buŋore qaqaji eru kadi buŋore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo munaŋqoqo ee eiŋgo ore popu eru gombare saki jure mukuegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde suroŋ ebu so siŋaŋ garu ya kosa dukuŋ eku taki tomiri ebi oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseme gogobi. \p \v 26 “O jiŋokombi ŋi Kadi buŋore yameŋ keege, go bonieru popure maŋ jurende sakiineji oŋuakoŋ qaŋkisiekiine fukeiŋ. \v 27 O Kadi buŋore qaqaji eru yoore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo jiŋorunde maripoŋ jurebi yagaŋine fukegobi, ore so fukegobi. Sakiŋaŋunji ŋone-aŋiŋaŋuŋke oŋuine fukegobiyoŋ, jiŋorunde maŋgo qoŋgbuŋ sia eru ya mamagiineke pega, oŋuine oiji ŋoŋore maŋ puseru pega. \x * \xo 23.27 \xt Apo 23.3\x* \p \v 28 “Ore so ŋoŋo oŋuakoŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo fofori poretiŋ kamasi fukeegobiyoŋ, maŋkekerisiere sasaki kamasi oi eru penaronji maŋ-ŋaŋuŋ puseko gogobi. \s1 Sembene bobore geo \r Luk 11.47-51 \p \v 29 “O Kadi buŋore qaqaji eru yoore yameŋyameŋ ŋiŋigo! Ŋoŋo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine fukebi yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore eru oŋga joroku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋgo simeŋ ruaru baegobi eru ŋiŋigo posiine yoŋore ko kouŋ basarigaegobi. \v 30 Oŋu eru iŋi miegobi, ‘Niŋoji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore damaŋgo gonobeŋ ine, yoŋoke so jikigabeneŋ kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore dariji niŋore paio so ropena.’ \p \v 31 “Oŋu miku oiji ŋoŋo-ŋaŋe kajeqouŋ ŋiŋigo yabebuŋ, yoŋore ŋasopu fukegobi, buŋo oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi. \v 32 Ore eru apa ŋasopuŋaŋunji agiburaŋ fuŋgaru ebuŋ, ore so ŋoŋo jikigaru sosowo eforeinebi. \p \v 33 “O Farisi, ŋoŋo qoti mendaine oŋuine fukegobi. Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariko misi korugo egu rakanimiŋ ore uruŋu roiŋgaru useru ranobuŋ? Oi embimbiŋganimiŋ. \x * \xo 23.33 \xt Mat 3.7; 12.34; Luk 3.7\x* \v 34 Ore eru maneniŋ, nonji kajeqouŋ eru maŋgboroŋ ŋiŋigo eru Kadi buŋore qaqaji sore yabebe ŋoŋoreo warenimiŋ. Warebi yoŋoreone goine oi yabebi komenimiŋ eru goine maripoŋgo yabenimiŋ. Goine oŋgawowosi piŋaŋuŋgo furu yaberu buŋoyaŋuŋ mitariku ŋoŋoruji yaberu yobe yabebi taoŋine taoŋine oo raenimiŋ. \p \v 35 “Ŋi posiine Abelre dariji wakiko oone fuŋgaru yaberu waperu goku Zekaraia boji soriŋ mokiine eru boji koro alata yokore botugo qabi dariine wakiko oo tariya. Ŋiŋigo posiine yoŋore dari moreŋgo keseru gobuŋ, dari sosowo ore geoine oi ŋoŋore paio ropeiŋ. \x * \xo 23.35 \xt Jen 4.8; 2 Hist 24.20-21\x* \v 36 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dariyaŋunde geo sosowo oi ŋiŋigo muŋambe gogobi, ŋoŋore paio ropeko Anutuji geoine bokirie ŋareko manenimiŋ.” \s1 Yesuji Jerusalem kufufuŋ manjoko eyareya. \r Luk 13.34-35 \p \v 37 Yesuji miya, “O Jerusalem Jerusalem, ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi Anutuji ŋiŋigo sore yabeko ŋoŋoreo wareegobi, yoŋo koji yabebi komeegobi. Qoqu maŋgoineji odumadepuine toinere rurumaŋgo ruaru kenusu yabeega, nonji ore so damaŋine damaŋine gore kufufuŋpu kenusuku qoju ŋabemiŋgo maneru goboŋyoŋ, ŋoŋo oi taki ŋabeme go wapebuŋ. \v 38 Maneniŋ, Anutuji soriŋ piŋaŋuŋ ŋadi gako sesuine akoŋ peiŋ. \x * \xo 23.38 \xt Jer 22.5\x* \p \v 39 “Oŋu peiŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋ. Jiki damaŋ mo ware fukeko oo ŋone nuru iŋi minimiŋ, ‘Ofonde tinao ware norega, Anutuji iŋo mifia teine.’ Oŋu.” \x * \xo 23.39 \xt Kiki 118.26\x* \c 24 \s1 Boji soriŋ ketoqototie fukeiŋ. \r Mak 13.1-2; Luk 21.5-6 \p \v 1 Yesuji boji soriŋ bokeru wakiko kiŋariŋpuineji iŋoreo wareru boji sorinde jokoroŋ maŋgo pi ŋebuŋ, oi Yesu odubuŋ. \v 2 Odubi bokirieru iŋi yajiya, “Pi sosowo oi soine ŋonegobiyoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paio so peiŋyoŋ, siŋsaŋ sesuine akoŋ peiŋ.” Oŋu. \s1 Sisikoŋkoŋ eru kekesuesue fukeiŋ. \r Mak 13.3-13; Luk 21.7-19 \p \v 3 Yesuji Oliwe yo tukuo raru ŋeko kiŋariŋpuine yoŋoyoŋe akoŋ iŋoreo wareru iŋi weu tebuŋ, “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine mo damaŋgo fukeiŋ eru goji warende morende damaŋ tariiŋgo eiŋ, ore moge oi uruŋu fukeiŋ? Oi soine noji.” \p \v 4 Oŋu weu tebi bokirieru iŋi miya: “Moji sinefuru eko tiŋtuŋ egu enimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. \v 5 Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinao iŋi minimiŋ, ‘Nonji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukego.’ Oŋu miku ŋiŋigo kokoine eadu yabenimiŋ. \v 6 Ŋoŋo jigore biŋe eru fonuŋ fukeru raru wareko maneenimiŋ. Oi maneru gburugburu egu qanimiŋ ore ŋoŋo sisiŋaŋ einebi. Ya oŋuine oi ronekoŋ fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ. \p \v 7 “Kantri moji kantri mo yabenimiŋ ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo ee eiŋgo ore pakerenimiŋ. Moreŋine moreŋine oo roroine roroine fukeiŋ eru komeŋ sogo sogo oi unugaru baku moreŋ bokirieme rakaeiŋ. \v 8 Ya sosowo oi ŋigo kuakeji goji fuŋgaru ki yabeega ore sogo. Morende damanji ore so fuŋgaru tariiŋgo eiŋ. \p \v 9 “Oŋu eiŋyoŋ, damaŋ oo goineji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore eru gawman yoŋore meo rua ŋabebi joiserereŋ eŋareku ŋabebi komenimiŋ. Kantri sosowo yoŋoji nonde eru rosi eŋareenimiŋ. \x * \xo 24.9 \xt Mat 10.22\x* \v 10 Damaŋ oo kokoineji mamanesiŋyaŋuŋ bokeru soŋsoŋburu baku rosi eru qoqo enimiŋ. \v 11 Kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine kokoineji fukeru ŋiŋigo kokoine kunuŋkunuŋ eyarebi tiŋtuŋ qaku raenimiŋ. \p \v 12 “Jauba Rauineji saueru ŋiŋigo siŋaŋ yabeiŋ ore eru maŋkekerisie ŋiŋigo boakoŋ yoŋore manji munaŋgako manjokoyaŋunji gbaŋiru jimigaeiŋ. \v 13 Moji yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku goko morende damanji tariiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ. \x * \xo 24.13 \xt Mat 10.22\x* \v 14 Anuture qorumande Bobiaŋ Biŋe yo bonieru morende kantriine kantriine sosowo oo misauebi kufufuŋ so kikitiŋ buŋo mane forebi morende damanji ore ŋadiineo tariiŋ. Oŋu.” \s1 Jerusalem siti ketoqototie aariineke \r Mak 13.14-23; Luk 21.20-24 \p \v 15 “Kajeqouŋ ŋi Danielji ketoqototie aariineke ore buŋoine mime pega. Buŋo ore so goineji wareru ketoqototie eru ya aŋgiŋineke oi boji soriŋ tiriineo ruabi dimako ŋonenimiŋ, buŋo yo osemiŋ, goji soine kaje ruaru mane mukuigoŋ. \x * \xo 24.15 \xt Dan 9.27; 11.31; 12.11\x* \v 16 Damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, yoŋoji use poreru tukuo rainebi. \v 17 Pi bembeŋgo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji wakiru kekere yaine roiŋ ore pi maŋgo so ropeine. \v 18 Gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ marikuine roiŋ ore kirieru pigo so raine. \x * \xo 24.18 \xt Luk 17.31\x* \p \v 19 “Yei! Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ? \v 20 Ore eru ya oi kueyoiko me Sabat kombande damaŋgo so fukeiŋ ore oŋga wosieinebi. \p \v 21 “Oi iŋi ore: Damaŋ oo sisikoŋkoŋ qembibiineke fukeiŋ. Sisikoŋkoŋ soine oŋuine oi ronekoŋ damaŋ mogo so fukeru peya. Anutuji ya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru damaŋ yoo go waperu damaŋ botuineo mo so fukeya. Ronekoŋ so fukeya eru jiki damaŋ mogo moke so fukeiŋ. Ore eru ŋoŋo oŋga wosiru goinebi. \x * \xo 24.21 \xt Dan 12.1; Bara 7.14\x* \v 22 Ofonji bapeboriŋ damaŋ oi so qondiŋgana ine, ŋiŋigo sosowoji sibiriga forenobuŋyoŋ, ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore eru una ore jare oi qondiŋgaiŋ. \p \v 23 “Damaŋ oo iŋi minimiŋ, ‘Maneniŋ! Kristoji yoo goga,’ me ‘Ŋoneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo dimaga.’ Moji oŋu miiŋ ine, oi so manesiŋ gainebi. \v 24 Oi iŋi ore migo: Munaŋqoqo rauine ikoine eru kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine fukeru mosi qoqowirie eru soi sogo sogo babi qowirienimiŋ. Oŋu qowiriebi Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi oŋuakoŋ bojiqojibu eyarenimiŋgo esoigaru yameŋ kebi tiŋtuŋ egu enimiŋ. Ŋoŋo sisiŋaŋ fiine akoŋ eku gobi oi embimbiŋganimiŋ. \v 25 Maneniŋ! Nonji ya sosowo oi so fukeko ronekoŋ ŋajibe mane foregobi. \s1 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ. \r Mak 13.24-27; Luk 21.25-28 \p \v 26 “Ore eru ‘Munaŋqoqo Rauineji moreŋ buroineo goga,’ oŋu mibi manenimiŋ ine, oo so rainebi. Me ‘Maneniŋ! Kristoji pi ore maŋgo fukeru ŋega,’ oŋu ŋajibi oi so manesiŋ gainebi. \v 27 Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oo boborire so iŋi fukeiŋ: Oi wegi wawapeineone pipa borigaru aribe wegi rarakaineo sagaru tamaeru rako ŋonegobeneŋ, iŋoji ore so fukeiŋ. \x * \xo 24.27 \xt Luk 17.23-24\x* \p \v 28 “Joma komekiineji mogobe peiŋ, sonomeŋ yoŋoji oo poreru tumaŋgaegobi, ore so fukeiŋ.” Oŋu. \x * \xo 24.28 \xt Luk 17.37\x* \s1 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ. \r Mak 13.24-27; Luk 21.25-28 \p \v 29 “Koŋkoŋ damaŋ oiji tariko oo akoŋ \q1 wegi jiŋoji gobureko ayonji dabueiŋ. \q1 Bobuŋ yoŋoji qonikiŋgone mukuru wakinimiŋ eru \q1 qonikinji itiriŋgako ore yareya oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bojiqojibu ebi jibugaiŋ. \x * \xo 24.29 \xt Ais 13.10; 34.4; Eze 32.7; Joel 2.10, 31; 3.15; Bara 6.12-13\x* \m \v 30 Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere mogeji qonikiŋgo fukeko ŋonenimiŋ. Damaŋ oo morende kufufuŋ sosowo yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyonimiŋ. Kuyoru Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji qonikinde kuaŋ paio wareko ŋonenimiŋ. Usuŋine soguineji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ. \x * \xo 24.30 \xt Dan 7.13; Zek 12.10-14; Bara 1.7\x* \v 31 Wareme ŋonebi qeŋ fuŋine mo putebi fonuŋine sanaŋine manebi Sombuŋ mimerereŋpuine sore yabeko yoŋoji ŋiŋigo Anutu iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi moreŋ qaŋaŋine mobemobe paibe yukube oone qoju yaberu oga yabenimiŋ. Oŋu.” \s1 Oguŋ yore soso buŋo \r Mak 13.28-31; Luk 21.29-33 \p \v 32 “Ŋoŋo oguŋ yo ŋoneru kamasiine manesuku soso buŋo yo maneinebi. Tieŋineji obuineke fukeko rekaine posebi oi ŋoneru maneru iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋine bembeŋgaga.’ \v 33 Ŋoŋoji oŋuakoŋ moge ore so fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi miinebi, ‘Yesuji mendigo bombeŋgaga.’ \p \v 34 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo yo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ. \v 35 Qonikiŋ eru morenji mataenimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoji damaŋ mogo so mataeiŋ. Oŋu. \s1 Yesu wareinde damaŋ oi moji so manega. \r Mak 13.32-37; Luk 17.26-30, 34-36 \p \v 36 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareiŋyoŋ, wamo damaŋgo wareru fukeiŋ, ore unaine me aua damaŋine oi moji mo so manega. Sombuŋ mimererenji oi so manegobi. Anuture Madeji oŋuakoŋ oi so manega. Mamaji iŋoyoŋe akoŋ oi manega. \v 37 Ronekoŋ Noare damaŋgo ŋiŋigoji gogoyaŋuŋ qaqosori paio goku bosembeabuŋ, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareinde damaŋgo fukeiŋ. \x * \xo 24.37 \xt Jen 6.5-8\x* \p \v 38 “Obu yoiko yasogoji so wareko ronekoŋ oo ŋiŋigo uqo jebe ruaru obu sanaŋine noku ŋigo furiine babi raru wareko rorobaba eku gobuŋ. Eebobo oŋu eba eku qaqosori gobi Noaji ogâ maŋineo ropeya, una oo tariya. \v 39 Tariko wamo ya fukeiŋ, oi so manebi obu yoiko yasogoji wareru jeŋgoma sibiri yabeya. Jiki Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oo ŋiŋigoji oŋuakoŋ qaqosori eru goku sibiriganimiŋ. \x * \xo 24.39 \xt Jen 7.6-24\x* \p \v 40 “Damaŋ oo ŋi yoyoka gioo gobire yokoreone mo roru mo bokenimiŋ. \v 41 Oŋuakoŋ ŋigo yoyoka garaŋ pujeku ŋenimi, yokoreone mo roru mo bokenimiŋ. \p \v 42 “Ofonji wareinde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi. \v 43 Maŋgari gokiminde buŋo yo mane mukuinebi: Ubuo suroŋqoqo ŋiji wamo damaŋgo me auago wareiŋ, pi rauineji oi manena ine, iŋoji gariine ŋeku piine fiine akoŋ siŋaŋ bako qajaŋgaru ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 44 Ŋoŋo ‘Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji damaŋ yoo so wapeiŋ,’ miku manesubi iŋoji damaŋ oo akoŋ wapeiŋ. Oŋu. \x * \xo 24.44 \xt Luk 12.39-40\x* \s1 Gio ŋiji keoma goku sibirigaya. \r Luk 12.41-48 \p \v 45 “Oŋu fukeko gio bobo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moji qembibiineke fukeru goine yadurega? Goineji gbaŋiru gio bokebi moji mamane-muku oroinere paio yameŋ keku damaŋ so baega, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Pi rauineji eeboboine osoeru ŋoneru mogobe raru pire yareya oi meineo ruame siŋaŋine fukeiŋ. Siŋaŋine fukeru kiŋaŋqoqopuine ojiya ore so siŋaŋ yaberu damaŋ poretiŋ oo gume yabeeiŋ. \v 46 Oŋu siŋaŋ yaberu gome rauineji kirieru wareru oŋuine ŋoneru ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miiŋ. \p \v 47 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Rauineji ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miku meboine sosowore siŋaŋ igodoŋgaiŋ. \v 48 Igodoŋgaiŋyoŋ, gio bobo gbagbaŋine iŋoji maŋineo manesuku iŋi miiŋ ine, ‘Ofoŋnere waware damanji joroine pega.’ \v 49 Oŋu miku fuŋgaru gio bobo ŋiŋigopuine yaberu yobe imo eru jebe ruaru jerieru obu sanaŋine noku maŋine jibugako bojiqojibu keoma fukeru goiŋ. \p \v 50 “Oŋu goku damaŋ mogo ofoŋine wapeiŋgo so odigaiŋ, iŋoji oo akoŋ wapeiŋ. Damande nomeniga qaqouma gokame aua oo akoŋ waperu \v 51 qaku boserereŋ eteru mitigako maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋuine misi korugo rakaru joiserereŋ maneiŋ. Oŋu maneru kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu. \c 25 \s1 Ŋigo jeŋoŋ 10 yoŋore soso buŋo \p \v 1 Yesuji miya, “Moke warebemiŋ, damaŋ oo Sombunde qorumaŋ oi iŋi fukeiŋ: Suanjeŋ jebe damaŋgo ŋigo jeŋoŋ jumuine ten yoŋoji ‘Ŋi biŋeke qoturekimiŋ,’ miku doiyaŋuŋ roru kadio rabuŋ. \x * \xo 25.1 \xt Luk 12.35\x* \v 2 Yoŋoreone 5 yoŋo mamane-mukuyaŋuŋke fukebuŋyoŋ, goine 5 oi biriine. \v 3 Biriine yoŋoji doiyaŋuŋ robuŋyoŋ, misi (kufaŋ) jiji\f + \fr 25.3 \ft Misi (kufaŋ) jiji oi oliwe yore koruŋ banjaŋgabi jijiine oi fukeya. Kae ubu eko yo sisiineo kambaŋ kiperu jiji oo igokurugaru doi qureru kadio rabi 15 minit ore so jaya. Ore ŋadio yo oi omaine buruburu egu bokenimiŋ ore oi moke oliwe yo jijio igokurugabuŋ.\f* so roru rabuŋ. \v 4 Mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji doiyaŋuŋ eru kufaŋ jiji sogoyaŋuŋ oŋuakoŋ roru rabuŋ. \v 5 Rabi ŋi biŋeji pipa so wareko odigabi damaŋ joroya ore sosowo yoŋo bedaŋgaru daberu kubaŋ pebuŋ. \p \v 6 “Kubaŋ pebuŋyoŋ, ubu botuineo moji qeŋ puteme buŋo iŋi manebuŋ, ‘Maneniŋ, ŋi biŋeji warega-oo! Ŋoŋo iŋoreo raru qotureniŋ.’ \v 7 Buŋo oi maneru ŋigo jeŋoŋ ten oi sosowoji pakereru doiyaŋuŋ roru bobiaŋgaru qurebi. \v 8 Qurebi biriine yoŋoji ŋigo mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoreo wareru iŋi mibuŋ, ‘Niŋore doi kobega ore ŋoŋo kufaŋ jiji goine noreniŋ.’ \p \v 9 “Oŋu mibi mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji bokirieru iŋi mibuŋ, ‘Mata! Oi ŋoŋo eru niŋo so saga nobeiŋ. Ore eru seki pigo raru ŋoŋo-ŋaŋunde kufaŋ jiji furiine baniŋ.’ \p \v 10 “Oŋu mibuŋyoŋ, yoŋoji kufaŋ jiji furiine baiŋgo raru kadio gokabi ŋi biŋeji oo akoŋ wapeya. Ŋigo jeŋoŋ jaueru dimabuŋ, yoŋoji raru iŋoke qotureru suanjeŋ jebe pi maŋineo ropebi mendi kebuŋ. \v 11 Ŋigo jeŋoŋ nareŋgareŋ pigo rabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jiki waperu mendigo qaku iŋi oŋgabuŋ, ‘Ofoŋ Ofoŋ, go mendi ro nore!’ \p \v 12 “Oŋu oŋgabuŋyoŋ, iŋi bokirieru miya, ‘Mata! Noŋ ŋoŋo so mane ŋabego. Buŋo oi foriine ŋajigo.’” \x * \xo 25.12 \xt Luk 13.25\x* \v 13 Yesuji soso buŋo oŋu miku kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo noŋ warebeminde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi.” Oŋu. \s1 Moneŋ komoŋ siŋaŋ gabunde soso buŋo. \r Luk 19.11-27 \p \v 14 “Ŋoŋo soso buŋo yoore so fukeiŋ: Ŋi mo kaeine bokeru jorigo kantri mogobe raiŋgo maneru kiŋaŋqoqopuine oŋga yareko warebi moneŋ meboine siŋaŋ ganiminde mitiga yareru meyaŋuŋgo ruaya. \x * \xo 25.14 \xt Luk 19.11-27\x* \v 15 Gio boboyaŋuŋ osoeru foriine wojimu fukeiŋ ore so maneru gio bobo ŋi more moneŋ komoŋ 5 (Kina 20,000) oteru mo moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) oteru mo moakoŋ (Kina 4,000) oteya. Oŋu siŋaŋ ganimiŋ ore boroiŋgaru yareru boke yaberu raya. \p \v 16 “Ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji oo akoŋ raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ 5 jikigaru roya. \v 17 Oŋuakoŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ yoyoka jikigaru roya. \p \v 18 “Oŋu robuyoŋ, ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji bokeru raru moreŋ sikeku ŋi siŋaŋinere moneŋ yoŋ gaku sumuŋgaya. \v 19 Damaŋ joroine tariko kiŋaŋqoqo yoŋore ŋi siŋanji kirieru wareru ‘Gio babuŋ ore sunduyaŋuŋ maneru osoebemiŋ,’ miku kepore yabeko warebuŋ. \p \v 20 “Oŋu warebi ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji jiŋo maiineo waperu komoŋ 5 moke jikigaru roru wareru iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ 5 naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ 5 moke fukeko roru warego.’ \p \v 21 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’ \v 22 Ŋi moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji oŋuakoŋ waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ yoyoka naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ yoyoka moke fukeko roru warego.’ \p \v 23 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’ \p \v 24 “Ore ŋadiineo ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, nonji fuŋnego iŋi mane mukuboŋ: Ŋi Ofoŋneji ŋi sanaŋine joineke fukega. Gake uqo koruŋ so qopogaru tiende oo jibu foriine siqoji ketigaru roiŋgo maneege. Kurumbu koruŋ so sarinde rakako oo jibu foriine roru qojugaiŋgo maneege. \p \v 25 “Oŋu mane mukuku kokoi maneru raru gore moneŋ komoŋgo oi moreŋgo sumuŋgabe peya. Ŋone, moneŋ komoŋ naremeŋ, oi akoŋ poretiŋ yo.’ \v 26 Oŋu ojiru oi oteyayoŋ, ŋi siŋaŋineji bokirieru iŋi miteya, ‘Go rembeŋine fukeru kiŋaŋqoqo sembene fukege! Go fuŋnene mane mukumeŋ: Nake uqo koruŋ so qopogaru tiebe oo jibu foriine siqoji ketigaru robemiŋgo maneego. Nake kurumbu koruŋ so saribe rakako oo jibu foriine roru qojugabemiŋgo maneego. Nonde kamasi oŋuine mane mukumeŋ eru wamore jibugaru gomeŋ? \p \v 27 “Go nonde moneŋ oi benk pigo ruande sagana. Beŋk pigo ruande sogueme kirieru wareboŋ, damaŋ yoo oi soine sisiineke ronobo.’ \v 28 Jikigaru goine oi yajiya, ‘Ŋoŋo qefeŋ rembeŋ ŋi yoore moneŋ komoŋ oi ogaru mo komoŋ 10 bofukeya, oi oteniŋ.’ \p \v 29 “Soso buŋo yoore fuŋne oi iŋi: Uri yoŋore ya pega, sosowo yoŋore oi jikigaru yarebi saueko boakoŋ yobu pe yareiŋ. Oŋu saueiŋyoŋ, more ya mo so pega, iŋore ya oi oŋuakoŋ ogabi mo yobu goiŋ. \x * \xo 25.29 \xt Mat 13.12; Mak 4.25; Luk 8.18\x* \v 30 Ayo, kiŋaŋqoqo ŋi omaine gioinere fori tomiri oi sakibe igogabi qisirigo rakaine. Oo rakaru kuyo jojoraru gobuyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 25.30 \xt Mat 8.12; 22.13; Luk 13.28\x* \s1 Mimitarire damaŋ yasogoo iŋi fukeiŋ: \p \v 31 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji dimaku Sombuŋ mimerereŋ sosowo oga yaberu moko warenimiŋ, damaŋ oo Sombunde kuririquranji fukeko iŋoji Kiŋ Ofonde morumboŋ ŋeŋeo ŋeiŋ. \x * \xo 25.31 \xt Mat 16.27; 19.28\x* \v 32 Ŋeku miko morende ŋiŋigo kubu sosowo qoju yabebi iŋore jiŋo maio fukenimiŋ. Fukebi lama siŋanji lamapuine noniŋ yoŋoreone osoeru boroiŋ yabega, ore so oi boroqoroiŋ eyareiŋ. \v 33 Oi eyareku miko lama oi me furoineo erunoniŋ oi kijoineo rua yabenimiŋ. \p \v 34 “Oŋu rua yabebi Kiŋ Ofonji me furoineo dimanimiŋ, oi iŋi yajiiŋ, ‘Nonde Mamaji mifia ŋareko gobuŋ, ŋoŋo wareniŋ. Mama Anutunoŋunji moreŋ sosowo bofuke yabeya, damaŋ oo akoŋ qorumaŋ ŋoŋore bomogaru bako jaueru pe wapega, ŋoŋo wareru oi raugaru goinebi. \p \v 35 “Oi iŋi ore migo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu nareku gobuŋ. Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo kepore nubi piŋaŋuŋgo roperu goboŋ. \v 36 Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume gobe ŋoŋo maŋgo enareku gobuŋ. Nonji witi pigo gobe ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo wareru gobuŋ.’ \p \v 37 “Oŋu yajiko ŋiŋigo posiine yoŋoji iŋi bokirieru minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komende ŋoneru gume guru gobeŋ? Eru mo damaŋgo obure komeru gokande ŋoneru obu gareru gobeŋ? \v 38 Eru wamo damaŋgo kotu gokande ŋone guru kepore gubeneŋ pinoŋuŋgo ropende gobeŋ? Eru wamo damaŋgo saki komoŋgore embimbiŋgaru gokande ŋone guru kambaŋ kereŋ gareru gobeŋ? \p \v 39 “Eru wamo damaŋgo jibe ba gume pende ŋone guru me witi pigo gokande maneru go ŋone guiŋgo goreo wareru gobeŋ?’ \v 40 Oŋu mibi Kiŋ Ofonji bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Noŋ buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nakene maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo ebuŋ, oi sosowo noŋ enareku gobuŋ.’ \p \v 41 “Oŋu miku ore ŋadiineo me kijoineo dimanimiŋ, yoŋoreo kirieru iŋi yajiiŋ, ‘Mamaneji qaiso ŋabeme gobuŋ, ŋoŋo boke nuru useniŋ. Misi koru tatariine tomiri ja ropeiŋ, oo raru rakaniŋ. Anutuji oi Sembene Rauine eru iŋore mimerereŋpu yoŋore bomogaru bame jaueru pe wapega. \v 42 Oi iŋi ore ŋajigo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ so nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu so nareku gobuŋ. \p \v 43 “Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo so kepore nubi piŋaŋuŋgo so roperu goboŋ. Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ so nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume peboŋ eru witi pigo goboŋyoŋ, ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo so wareru gobuŋ.’ \p \v 44 “Oŋu yajiko yoŋoji oŋuakoŋ bokirieru iŋi minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komemeŋ me obure komeru gomeŋ me kotu gomeŋ me saki komoŋgore embimbiŋgaru gomeŋ me jibe ba guko pemeŋ me witi pigo gokande niŋo go so kiŋaŋ qa gareru gobeŋ?’ \p \v 45 “Oŋu mibi bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Nonji buŋo foriine iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo so ebuŋ, oi sosowo noŋ so enareku gobuŋ fukega.’ \p \v 46 “Oŋu yajiko geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko igo yabeko rakaru joiserereŋ damaŋ tatariine tomiri maneru go ropenimiŋ. Oŋu go ropenimiŋyoŋ, posiine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo oi damaŋ tatariine tomiri go roperu gonimiŋ.” Oŋu. \x * \xo 25.46 \xt Dan 12.2\x* \c 26 \s1 Yesu qabeneŋ komeinde soŋsoŋburu ruabuŋ. \r Mak 14.1-2; Luk 22.1-2; Jon 11.45-53 \p \v 1 Yesuji buŋo sosowo oi miforeru kiŋariŋpuine iŋi yajiya, \v 2 “Una yoyoka tariko pasowa kombaŋ wareru fukeiŋ.\f + \fr 26.2 \ft Pasowa oi Ŋonemaiŋ kombaŋ. Buŋo ore fuŋine oi Ŋone noberu emboŋ eru nodureya. Eksodus 12.15\f* Ŋoŋo oi soine manegobi. Wareru fukeko Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi kotu gawman yoŋore meo ruabi maripoŋgo qabi komeiŋ.” \x * \xo 26.2 \xt Eks 12.1-27\x* \p \v 3 Damaŋ oo soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji tumaŋgaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Kaiafas iŋore morumboŋ piineo ŋebuŋ. \v 4 Oo ŋeku uruŋu gbegbedi ebeneŋ Yesu sumuŋgaru roru qabi komena, ore fuŋine baaru osoebuŋ. \v 5 Baaru osoeru iŋi mibuŋ, “Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame jigo oyowoine oyowoine egu qoqo enimiŋ ore oi jeri kombaŋ damaŋgo ekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu. \s1 Ŋigo moji Yesu obu junjinaŋ kouinekeji rau teya. \r Mak 14.3-9; Jon 12.1-8 \p \v 6 Yesuji Betani kaeo goku Saimon mo wakoine bofosikeya, iŋore pigo roperu ŋeya. \v 7 Oo uqo noku ŋeko ŋigo moji ko sogo mo roru iŋoreo wareya. Sogo oi ko yayagaŋ tinaine alabasta oiji bakine. Oi obu junjinaŋ kouineke oiji pusekiine. Iŋoji oi furiine sogoji baku wareru obuine Yesure qorugo keseru rau teya. \x * \xo 26.7 \xt Luk 7.37-38\x* \p \v 8 Rau teme kiŋariŋpuineji oi ŋoneru maŋyaŋuŋ sembeame iŋi mibuŋ, “Oi wamore oŋu sibirigaga? \v 9 Obu jijiineke oi furiine banimiŋ ore ruako moneŋ ropekiine fukeko oi ŋiŋigo wakiqoqoine yareme sagana.” \p \v 10 Yesuji maŋ mamaneyaŋuŋ oi ŋone mukuru iŋi yajiya, “Ŋigo yoore maŋ oi wamore bosembeagobi? Iŋoji mosi fiine enare sarigako sagaga. \v 11 Ŋiŋigo wakiqoqoine oi damaŋine damaŋine botuŋaŋuŋgo gonimiŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo damaŋ so, so gobemiŋ. \x * \xo 26.11 \xt Dut 15.11\x* \p \v 12 Nonji komebe yaŋga nunimiŋ ore eru jijiji sakine rau narega. \v 13 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Bobiaŋ Biŋe yo kantri oo me oo misauebi raiŋ, oo ŋigo yoji ya enarega, ore biŋeine oŋuakoŋ mibi saueko iŋore manesuku gonimiŋ.” Oŋu. \s1 Judasji Yesu babae bateiŋgo maŋmoakoŋ eya. \r Mak 14.10-11; Luk 22.3-6 \p \v 14 Damaŋ oo kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot iŋoji soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru \v 15 iŋi weu yareya, “Nonji Yesu babae bateku meŋaŋuŋgo ruabe ŋoŋoji wamo furi narenimiŋ?” Weu yareme silwa moneŋ koruŋ 30 osegaru meineo ruabuŋ. \x * \xo 26.15 \xt Zek 11.12\x* \v 16 Aua oo akoŋ fuŋgaru Yesu damaŋ mogo babae bateinde kadi maneru ru ŋoneyoyobe eku goya. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋ yoŋoke Pasowa lama nobuŋ. \r Mak 14.12-21; Luk 22.7-13, 21-23; Jon 13.21-30 \p \v 17 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una fuŋfuŋgaineo (Sekiqonogo) kiŋariŋ yoyoka yokoji Yesureo wareru iŋi weu tebu, “Qaqaji, niko pi uro raru pasowa lama bomoga garebere nomiŋ? Aŋigo uruŋu pega?” \p \v 18 Weu tebire iŋi bokirieya, “Ŋoko Jerusalem sitio roperu ŋi mo manego, oi bofukeru iŋi ojini, ‘Qaqajiji miga: Nonde damanji\f + \fr 26.18 \ft Anutuji Yesu komeinde damaŋ ruaya, ore eru miga.\f* bembeŋgaga. Nonji gore pigo wareru kiŋariŋpune yoŋoke Pasowa lama nokimiŋ.’” \v 19 Kiŋariŋ yokoji Yesu mitiga yateya, ore so boyoberu Pasowa lama bomogabu. \p \v 20 Kae iŋaŋgaru ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋoke pi oo waperu roperu ŋeŋe bembeŋgo ŋeku uqo boroiŋgaru nobuŋ. \v 21 Uqo noku ŋeku Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone moji babae ba nuiŋ.” \v 22 Oŋu yajiko maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋgo beusembe yasogo fukeko fuŋgaru bubu weu teru ojibuŋ, “Ofoŋ, goji nonde egu mimiŋ?” \p \v 23 Weu tebi iŋi bokirieya, “Noke poroŋ sigo igokurugaga, iŋoji. \x * \xo 26.23 \xt Kiki 41.9\x* \v 24 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji iŋore buŋo quraŋgabi pega ore so fofori moreŋ bokeru raiŋyoŋ, moji iŋo babae bateiŋ, iŋore ‘Yei!’ miku oŋga jojorago. Ore geoine mimiineji iŋore paio ropeiŋ. Ŋi oi maŋgo kua maŋineone so fukena, oiji afaga tena.” Oŋu. \p \v 25 Oŋu bokirieme Judas babae bateiŋ, iŋoji iŋi bokirieru ojiya, “Qaqaji, oi nonde egu mimiŋ?” Yesuji iŋi ojiya, “Mige, oi oŋu!” Oŋu. \s1 Ofoŋke tebu tatariine nobuŋ. \r Mak 14.22-26; Luk 22.14-20; 1 Kor 11.23-25 \p \v 26 Uqo noku ŋeku Yesuji poroŋ roru mifiagaru bajiku yareru iŋi yajiya, “Yo nakene fu. Oi roru noniŋ.” \p \v 27 Oŋu yajiru wain popu roru oŋga wosiru daŋge miku yareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo sosowo popu yoone noniŋ. \v 28 Yo nakene dari. Oi Anutuji ŋiŋigo yoŋoke jojofo buru eko sanaŋgaiŋ ore darine kesiebi rakako ŋiŋigo kokoine yoŋore agiburaŋyaŋuŋ bokeiŋ. \x * \xo 26.28 \xt Eks 24.8; Jer 31.31-34\x* \v 29 Nonji buŋo mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji wain niginde fori yo moke jikigaru so nobemiŋ. Jiki Mamanere qorumaŋ maŋgo paibe ŋebeneŋ tebu jebe ruaiŋ, una oo wain obu fuŋine mo oi ŋoŋoke nobemiŋ.” \p \v 30 Oŋu yajiru jeri kiki keku bokeru raru Oliwe yo tukuo ropebuŋ. \s1 Pitaji Yesu mugaiŋ ore ojiya. \r Mak 14.27-31; Luk 22.31-34; Jon 13.36-38 \p \v 31 Roperu Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi moji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, \q1 ‘Nonji siŋaŋyaŋuŋ qabe \q1 lama qokoineji roiŋganimiŋ.’ \m Ore so ŋoŋoji sosowo muŋambe ubune maŋ-ŋaŋuŋ nonde eru sembeako boke nuru totienimiŋ. \x * \xo 26.31 \xt Zek 13.7\x* \m \v 32 Totiebi nunimiŋyoŋ, nonji komegone pakereru bonieru Galili prowinsgo raru oo fuke ŋarebemiŋ.” \x * \xo 26.32 \xt Mat 28.16\x* \p \v 33 Oŋu yajime Pitaji bokirieru iŋi miya, “Yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ gore eru sembeame boke guru totienimiŋ ine, nonji jibu damaŋ mogo so boke gubemiŋ.” \v 34 Miko Yesuji ojiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi gajibemiŋ: Qoquji so qako goji muŋambe ubune muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.” \p \v 35 Oŋu miyayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “Qaqaji, oŋu matayoŋ, noŋ nubi goke moko komenobe, oi jibu nonji go so muga gubemiŋ.” Kiŋariŋ goine sosowo oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ mibuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji Gezemane kaesesugo oŋga wosiya. \r Mak 14.32-42; Luk 22.39-46 \p \v 36 Oŋu mimane eku raru yoŋoke kaesesu mo tinaine Gezemane oo ropebuŋ. Roperu Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji aroo raru oŋga wosibe ŋoŋo damaŋ botuineo yoo ŋeniŋ.” \v 37 Oŋu yajiru Pita eru Zebedi madeyokaine yoyoka oga yaperu rabi Yesuji fuŋgaru beusembe maneru koŋkoŋ fukeko me kufuine qomukuya. \v 38 Damaŋ oo iŋi yajiya, “Nonde manji jaja bame wapega ore eru beusembe manebe komeiŋ enarega. Ŋoŋo yoo ŋeku noke gariine gokimiŋ.” \p \v 39 Oŋu yajiru iŋoyoŋe akoŋ kokiine mo jikigaru raru dikanji keru daberu iŋi oŋga wosiru miya, “Mamane, go ya mo baiŋgo so embimbiŋgaege. Ore eru aŋigo pega ine, joisererende popu yo oi nonde paineo egu ropeiŋ ore oi nowaro. Nowaromiŋ me mata, oi gogakere maŋ aŋigo fukeine. Oi nonde aŋire so mata!” \p \v 40 Oŋu miku kirieme kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji kubaŋ pebi ŋone yaberu Pita iŋi ojiya, “Ŋoŋo aua moakomeŋ noke gariine gokimiŋ ore so sanaŋgagobi me? \v 41 Maŋnoŋunji gariine gokiminde aŋi maneegobeneŋyoŋ, sakinoŋunji bedaŋine fukega. Ore eru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore ŋoŋo oŋga wosiru gariine goinebi.” \p \v 42 Oŋu ojiru moke boke yaberu raru ateine yoyoka fukeko iŋi oŋga wosiru miya, “Mamane, joisererende popu yoji so nadureiŋ ine, oi soine nobemiŋyoŋ, oi gogakere maŋ aŋigo fukeine.” \p \v 43 Oŋga wosiru kirieme jiŋo kopiyaŋuŋ bedaŋgaya ore eru moke kubaŋ akoŋ pebi ŋone yabeya. \v 44 Moke boke yaberu aribe raru buŋo oi akoŋ moke miku oŋga wosiko ateine yokaomo eya. \v 45 Kiŋariŋ yoŋoreo kirieru wareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo jikigaru pema neru kubaŋ akoŋ penimiŋgo manegobi me? Maneniŋ! Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ropeiŋ. Ore aua damaŋineji ware forega. \v 46 Ŋoŋo pakerebi raki! Babae banuiŋ, iŋoji bembeŋgo yoo warega.” Oŋu. \s1 Yesu qafagaru roru kipebuŋ. \r Mak 14.43-50; Luk 22.47-53; Jon 18.3-12 \p \v 47 Yesuji oŋu miku dimako oo kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji kubu soguine mo mine bayareko wapebuŋ. Soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji oi sore yabebi jigore siqo soguine eru damuyaŋuŋ roru warebuŋ. \v 48 Babae baiŋgo eya, iŋoji bonieru yoŋoke somiti buŋo iŋi kiperu yajiya, “Nonji ŋi mudugabemiŋ, iŋoji oi fukega. Oi roru kipeinebi.” \p \v 49 Oŋu yajiru wareru oo akoŋ Yesureo roperu “Qaqajine, sagego!” miku bibiine mudugaya. \v 50 Mudugako Yesuji iŋi ojiya, “Ogone, go wamore warege, oi pipa eigoŋ.” Oŋu ojiko ŋi kubu yoŋoji Yesureo waperu qafagaru roru kipebuŋ. \v 51 Kipebi Yesuke gobuŋ, yoŋoreone moji meineji jigore siqo sogo poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kajeine mobeine kemukume wakiya. \p \v 52 Yesuji oi ŋoneru iŋi ojiya, “Oi boke! Furuji jigore siqo sogo ronimiŋ, oi sosowo jigore siqo sogoji yabeko komenimiŋ. Ore eru siqogo goyoŋgo ruande rakanoŋ! \v 53 Nonji Mamane oŋga wosibe soine bapi nuiŋ, oi manege me mata? Oŋga wosi tenobo, iŋoji oo akoŋ mimerereŋ mamari kubu\f + \fr 26.53 \ft Rom yoŋore legion me mamari kubu oi mamari ŋi 6,000 ore so gobuŋ. Ore eru mamari kubu 12 yoŋore jare oi Sombuŋ mimerereŋ 72,000 ore so.\f* 12 odureru sore yabeko wareru bapi nunobuŋ. \v 54 Bapi nunobuŋ ine, Biŋe Qurande buŋoji uruŋu foriineke fukena? Biŋe Quraŋ buŋore so ya yoji fukeiŋgo ore mimiine fukega.” \p \v 55 Damaŋ oo akoŋ Yesuji mamari kubu oi iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu baru ro nuru kipe nunimiŋ ore wapegobi. Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke ŋeku dimaku Biŋe buŋo qaji yareru gobe so ro nubuŋ. \x * \xo 26.55 \xt Luk 19.47; 21.37\x* \v 56 Oŋuyoŋ, ya sosowo yo kajeqouŋ ŋiŋigoji buŋo quraŋgabuŋ, oiji foriineke fukeiŋgo ore fukega.” \p Yesu kipebi kiŋariŋ yoŋoji sosowo Yesu bokeru totieru roiŋgaru rabuŋ. Oŋu. \s1 Sorinde minebobo yoŋoji Yesure buŋo gio babuŋ. \r Mak 14.53-65; Luk 22.54-55, 63-71; Jon 18.13-14, 19-24 \p \v 57 Mamari ŋi Yesu roru kipebuŋ, yoŋoji iŋo ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Kaiafas iŋore pigo rabuŋ. Rabi Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oo wareru tumaŋgabuŋ. \v 58 Rabi Pitaji taitai boyobe yabeku oo roperu morumboŋ pire sa maŋgo ropeya. Roperu tatariineo uruŋu fukeiŋ, oi ŋoneiŋgo ore kiŋaŋqoqo ŋi yoŋore botugo ŋeya. \p \v 59 Oŋu ŋeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru soriŋ kaunsol kubu yoŋoji Yesure sakigo rurua buŋo uruŋu gbedigaru kitiŋgaku mibeneŋ qabi komeiŋ ore baabuŋ. \v 60 Baaru dimaku kokoineji pakereru dimaku buŋo ikoine Yesure sakigo ruaru kitiŋgaku mibuŋyoŋ, jibu fuŋine mo so bofukebuŋ. So bofukebuŋyoŋ, tatariineo ŋi yoyoka waperu \v 61 iŋi mibu, “Ŋi yoji iŋi miko manebere, ‘Noŋ soine Anuture boji soriŋ ketotiebe moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo oi moke romaeŋgaru babemiŋ.’” \x * \xo 26.61 \xt Jon 2.19\x* \p \v 62 Oŋu mibire soriŋ gio siŋaŋ qoruineji pakereru Yesu weu teru iŋi ojiya, “Yoŋoji gore sakigoo buŋo ruaru kitiŋgabi, ore tifeine mo mimiŋ me mata?” \v 63 Weu teko Yesuji ya sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo mo dimaya. Buŋo mo dimako soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji iŋi ojiya, “Nonji Anutu gogo Rauinere tinao iŋi weuku bapakare gugo: Go Anuture Made Kristo fukege me mata, oi poretiŋ miku mimipaŋ buŋoji misanaŋgande manekimiŋ.” \p \v 64 Oŋu ojiko iŋi miya, “Mige, noŋ oi. Oiyoŋ, nonji sosowo ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku jiki qonikinde kuaŋ paio wakiko ŋonenimiŋ.” \x * \xo 26.64 \xt Dan 7.13\x* \p \v 65 Buŋo oi miko soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji marikuine qosugaru iŋi miya, “Yei, mamagore sia! Iŋo Anutu igosisi etega. Goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore moke so weu yarekimiŋ. Anutu igosisi etega, oi muŋambemeŋ yoo ŋoŋo-ŋaŋe mane foregobi. \v 66 Ore eru ŋoŋo uruŋu manesugobi?” Oŋu weu yareme iŋi mitaribuŋ, “Iŋoji komere biŋe fukeiŋ.” \x * \xo 26.66 \xt Lew 24.16\x* \p \v 67 Oŋu mitariku jiŋoineo tifegaru qaku rau teru meyaŋuŋ bajiru maiineo qabuŋ. Goineji mauineo qotimberu \x * \xo 26.67 \xt Ais 50.6\x* \v 68 iŋi ojibuŋ, “Go kajeqouŋ ŋi Kristo fukege ore moji guga, iŋore tina minde manekimiŋ.” Oŋu. \s1 Pitaji Yesu mugaya. \r Mak 14.66-72; Luk 22.56-62; Jon 18.15-18, 25-27 \p \v 69 Oŋu fukeko Pitaji sakibe sa maŋgo kae jiŋoo ŋeya. Ŋeko kiŋaŋqoqo ŋigo moji iŋoreo wareru iŋi miya, “Go oŋuakoŋ Galili ŋi Yesuke moko gomeŋ.” \v 70 Oŋu miyayoŋ, sosowo yoŋore jiŋo maio mugaru iŋi miya, “Buŋo mige, oi kikiraŋgago.” \v 71 Oŋu miku sa mendiineo rakako kiŋaŋqoqo ŋigo moji oi ŋoneru ŋi bembeŋgo dimabuŋ, oi iŋi yajiya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ Nazaret ŋi Yesuke goya.” \p \v 72 Oŋu yajiko moke mugaru mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru iŋi miya, “Nonji ŋi oi so manego.” \v 73 Damaŋ kokiine mo tariko ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoji Pitareo waperu iŋi ojibuŋ, “Fofori! Goji oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukege! Galili buŋo maru mige, oiji oŋuakoŋ oi noduko manegobeneŋ.” \v 74 Oi maneru fuŋgaru iŋoyoŋekoŋ qaiso eru mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru miya, “Noŋ ŋi oi so yobu manego! Buŋo ikoine minobo ine, Anutuji geoine bokirie nareiŋ.” Oŋu miko oo akoŋ qoqu qaya. \p \v 75 Qoquji qako maneru Yesuji buŋo iŋi ojiya, oi manesuya, “Goji bonieru ateine yokaomo muga nunde qoquji qaiŋ.” Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋgo eko sakibe rakaru ŋoŋoti baku kuyoya. Oŋu. \c 27 \s1 Yesu ogaru Pailotre meo ruabuŋ. \r Mak 15.1; Luk 23.1-2; Jon 18.28-32 \p \v 1 Kae fufurere akoŋ soriŋ gio siŋaŋ sosowo eru kantrire minebobo (70) yoŋoji tumaŋgaru Yesu qabi komeinde buŋo mimane ebuŋ. \v 2 Mimane ebi tariko Yesu kiperu ogaru Rom gawana Pailotre meo ruabuŋ. Oŋu. \s1 Judasji ubeine bobogaya. \r Apo 1.18-19 \p \v 3 Yesu qabi komeinde buŋo mitaribi Judas babae bateya, iŋoji oi maneru mane sembeaku silwa moneŋ koruŋ 30 otebuŋ, oi roru soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoreo raru bokirie yareru iŋi yajiya, \x * \xo 27.3 \xt Apo 1.18-19\x* \v 4 “Nonji agiburaŋ eku ŋi bakaine tomiri oi babae batebe qabi komeiŋ.” Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji iŋi ojibuŋ, “Oi niŋore ya mata! Oi gogakuŋ manebu!” \v 5 Oŋu ojibi maneru silwa moneŋ koruŋ oi roru bokeme boji soriŋ maŋineo raya. Rako iŋoyoŋe bokeru raru niginji kiperu ubeine bobogaya. \p \v 6 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji moneŋ koruŋ oi roru iŋi mibuŋ, “Moneŋ yo ŋi dariinere furi. Ore eru oi boji sorinde moneŋ rouŋgo ruakimiŋ ore so mata. Oŋu eru Mosesre Kadi buŋo egu odurekimiŋ.” \p \v 7 Oŋu miku mimane eku moneŋ oiji afeji dero bobo ŋi more moreŋ rondiŋine mo furiine babi kotu ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋ fukeya. \v 8 Ore eru moreŋ rondiŋine ore tinaine oi damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru “Moreŋ rondiŋ dariineke,” miegobi. \p \v 9 Kajeqouŋ ŋi Jeremaiaji buŋo ronekoŋ miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi, \q1 “Yoŋoji Israel kufufunde mineboboyaŋuŋ fukeru ŋi oi furiine banimiŋ ore osoeru ruabi silwa moneŋ 30 fukeya, oi robuŋ. Oi ŋire furi. \q1 \v 10 Yoŋoji oi roru oiji afeji dero bobo ŋi more moreŋ rondiŋine mo furiine babuŋ. Oi Ofonji mitiga noreya ore so oŋu babuŋ.” Oŋu. \x * \xo 27.10 \xt Zek 11.12-13\x* \s1 Pailotji Yesu weu teya. \r Mak 15.2-5; Luk 23.3-5; Jon 18.33-38 \p \v 11 Damaŋ oo Yesuji Pailotre jiŋo maio dimako iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?” Weu teko Yesuji bokirieru ojiya, “Oi gogake mige, oŋu.” \v 12 Soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo (70) yoŋoji buŋo kokoine Yesure sakigo ruaru mibuŋyoŋ, jibu buŋo tifeine mo so bokirieya. \p \v 13 Buŋoine bokeru dimako Pailotji Yesu moke weu teru ojiya, “Mane! Yoŋoji buŋo kokoine gore sakigo ruaru kitiŋgaku migobi, oi manege me mata?” \v 14 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo ore tifeine mo so bokirieya. Buŋoine bokeru dimako gawanaji kokoine waragaya. Oŋu. \s1 Pailotji Yesu komeiŋgo mitariya. \r Mak 15.6-15; Luk 23.13-25; Jon 18.39–19.16 \p \v 15 Rom gawanaji gosa so Pasowa jeri damaŋgo witi pigone ŋi moakoŋ aŋiyaŋunde so tinaine oŋgaku weubuŋ, oi pirue yabeeya. \v 16 Damaŋ oo ŋi mo tinaine Barabas mibuŋ, iŋoji witi pigo ŋeya. Oi sembeneinere mibaafa etebi goya. \p \v 17 Oŋu eko tumaŋgabi iŋi weu yareya, “Barabas me Yesu, tinaine Kristo miegobi, yokoreone mo piruebe ŋoŋoreo wakiiŋgo manegobi?” \v 18 Siŋaŋ yoŋoji Yesure maŋ aari manebuŋ ore eru oi gawanare meo ruabuŋ. Oi maneru aŋiyaŋunde oŋu weu yareya. \p \v 19 Oi maneyayoŋ, mimitarire morumboŋ ŋeŋeineo ŋeko ŋonuŋineji biŋe buŋo mo iŋi ruame wareya, “Noŋ muŋambe ubune pororo mo ŋoneru oo ŋi ore eru joiserereŋ afaine mata manego. Ore eru ŋi posiine oi yobiŋ so eteigoŋ.” \p \v 20 Buŋo oŋu wareyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji ŋiŋigo kubu maŋ bapakare eyareru iŋi yajibuŋ, “Go Barabas pirueru Yesu maripoŋgo qanimiŋ ore mi. Oŋu weu teniŋ.” \p \v 21 Oŋu mibi gawanaji bokirieru weu yareya, “Ŋi yoyoka yokoreone mo piruebe ŋoŋoreo wakiiŋgo manegobi?” Oŋu weu yareme “Barabas!” mibuŋ. \v 22 Oŋu mibi Pailotji iŋi weu yareya, “Oŋu migobi ore Yesu, tinaine Kristo miegobi, nonji oi uruŋu eru etenobo?” Oŋu weu yareme yoŋoji sosowo oŋgabuŋ, “Oi maripoŋgo qanimiŋ mi!” \p \v 23 Oŋu oŋgabi gawanaji miya, “Oi wamore? Iŋoji wamo sembene eya?” Oŋu miyayoŋ, yoŋoji oi maneru yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraku iŋi oŋgabuŋ, “Oi maripoŋgo qanimiŋ mi!” \v 24 Oŋu oŋgabi kajegi qabi oyowoqojibuji moke sogueko Pailotji oi ŋonemane eru jigo oyowo egu fukeiŋ ore obu roru meine ŋiŋigo kubu jiŋoyaŋuŋgo jureru iŋi yajiya, “Ŋi yoore dari kesiebi rakaiŋ, oiji nonde paio matayoŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeine.” \x * \xo 27.24 \xt Dut 21.6-9\x* \p \v 25 Oŋu miko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Dariinere geo niŋo eru odu madepunoŋuŋ niŋore paio ropeine!” \v 26 Oŋu bokiriebi Pailotji Barabas pirueko yoŋoreo wakiyayoŋ, Yesure miko ŋoŋoru joruinekeji qaya baya qabuŋ. Oŋu qabi maripoŋgo qanimiŋ ore Rom mamari ŋi yoŋore meo ruaya. Oŋu. \s1 Yesu nifebubu etebuŋ. \r Mak 15.16-20; Jon 19.2-3 \p \v 27 Meyaŋuŋgo ruako Rom gawanare mamari ŋi yoŋoji Yesu ogaru gawanare morumboŋ pire sa maŋgo ropebuŋ. Roperu mamari kubu sosowo kepore yabebi wareru tumaŋgaru Yesu roregabuŋ. \v 28 Roregaru iŋoyoŋunde saki komoŋ kemukuru mariku boboroŋ yojuŋ iruine mo ke tebuŋ. \v 29 Ke teku qiŋambu nigiŋ maŋgeŋgaru hendiŋ oŋuine qoruineo ketebi rakaya. Rakame sabara mo me furoineo ruaru dikanji keteru gogoukerekere eteru iŋi ojibuŋ, “Ohowe ohowe! Juda yoŋore kiŋ koito, ohowe!” \p \v 30 Kobeqoqo oŋuine eru tifegaru qaku rau teru sabaraine yaororu oiji qoruineo qabuŋ. \v 31 Igosisi oŋuine eteru mariku boboroŋ yojuŋ iruine oi qomukuru iŋoyoŋunde saki komoŋ moke ke teku maripoŋgo qanimiŋ ore ogaru rabuŋ. Oŋu. \s1 Yesu maripoŋgo qabuŋ. \r Mak 15.21-32; Luk 23.26-43; Jon 19.17-27 \p \v 32 Raru kadi yasogoo ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji Afrika siti tinaine Sairini ore ŋi. Bofukeru yoiŋgabi Yesure maripoŋ roru koboya. \v 33 Yesu oŋu ogaru moreŋ mo tinaine Golgota oi noŋunde buŋoo Qorusia, oo raru ropebuŋ. \v 34 Roperu wain obu eru marasiŋ tinaine mor oi qodureru bojiqojibu baku noiŋgo ore otebuŋyoŋ, Yesuji oi noku maneru takigaya. \x * \xo 27.34 \xt Kiki 69.21\x* \p \v 35 Takigako dimaku maripoŋgo qabuŋ. Qabi dimako Yesure saki komoŋinere qosa qabi jare fukeko ore so botuyaŋuŋgo boroiŋgaru robuŋ. \x * \xo 27.35 \xt Kiki 22.18\x* \v 36 Oi roru ŋeku Yesu ru ba tebuŋ. \v 37 Qoruineo paibe qabunde fuŋne oi iŋi quraŋgaru qabi dimaya, ‘Juda yoŋore kiŋ koito yo.’ \v 38 Suroŋqoqo ŋi yoyoka oi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ. Mo me furoineo, mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ. \p \v 39 Ŋiŋigo odureru ra wareru nifebubu eteku igosisi eru qotikeru iŋi mibuŋ, \x * \xo 27.39 \xt Kiki 22.7; 109.25\x* \v 40 “Yei! Go boji soriŋ soine ketotiende moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo moke romaeŋgaru baiŋgo mimeŋ. O, go ŋi tinabiŋeke! Go Anuture Made fukege ine, soine gake babapi eku maripoŋgone waki.” \x * \xo 27.40 \xt Mat 26.61; Jon 2.19\x* \p \v 41 Soriŋ gio siŋaŋ, Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oŋuakoŋ igosisi eteku iŋi mibuŋ, \v 42 “Goine bapi yaberu goyayoŋ, iŋoyoŋe babapi eiŋgo embimbiŋgaga. Iŋoji Israelre kiŋ koito fukega ine, muŋambemeŋ yoo maripoŋgone wakiko ŋoneru oi manesiŋ ganobeŋ. \v 43 Iŋoji Anutu manesiŋ gaku kobiineke goku iŋoyoŋere ‘Anuture made fukego,’ miko manebeŋ. Ayo, Anutuji oi damaŋ yoo bomuku teiŋgo manega me mata, oi soine ŋonekimiŋ.” Oŋu mibuŋ. \x * \xo 27.43 \xt Kiki 22.8\x* \v 44 Suroŋqoqo ŋi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ, yokoji oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo fofoine mitebu. Oŋu. \s1 Yesuji komeya. \r Mak 15.33-41; Luk 23.44-49; Jon 19.28-30 \p \v 45 Una botuine 12 kilok fukeko oo akoŋ qisiriji wakiru moreŋ sosowo sagaru peko raru aua yokaomore so eya. \v 46 Yesuji 3 kilok oo iŋoyoŋere buŋoo iŋi buŋo soguine oŋgaya, “Eli, Eli, lama sabaktani?” Oi noŋunde buŋoo: Anutune, Anutune, wamore ŋadi nuge? \x * \xo 27.46 \xt Kiki 22.1\x* \p \v 47 Oŋu oŋgako ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone goineji oi maneru mibuŋ, “Oi Elaijare oŋgaga.” \v 48 Oo akoŋ yoŋoreone moji giniŋgaru raru yaŋgbuŋ mo yaga oŋuine oi roru wain obu jajainekeo igokurugaru yo didi tifeineo kiperu itigaru Yesure bibi sisiineo paibe ruame noya. \x * \xo 27.48 \xt Kiki 69.21\x* \v 49 Noyayoŋ, goineji mibuŋ, “Oi bokebi iŋoyoŋe akoŋ dima. Elaijaji wareru bomukuko wakiiŋ me mata, oi ŋonekimiŋ.” \p \v 50 Oŋu ebi Yesuji moke buŋo soguine oŋgaku nakafe rombuŋ tatariine poreru komeya. \v 51 Komeko oo akoŋ boji sorinde maŋgo kambaŋ\f + \fr 27.51 \ft Kambaŋ oi boji sorinde maŋine tiriine eru maŋine mokiine yobu ore botuyakuŋgo dimaya.\f* dimaya, oiji paibeone botuineo sugaru wakiru yoyoka fukeya. Oŋu wakiko komeŋ yasogo bako ko soguine soguine bomukuya. \x * \xo 27.51 \xt Eks 26.31-33\x* \v 52 Jiŋorunde ko kounde kimboŋ yoŋoyaŋekoŋ aŋgabi ŋiŋigo gbagbataeŋine komebuŋ, yoŋoreone kokoineji gboreru pakerebuŋ. \v 53 Pakereru jiŋorunde ko kouŋyaŋuŋ bokeru Yesuji komegone pakereya, ore ŋadio Jerusalem siti tiriine oo wareru ŋiŋigo kokoine fuke yarebi ŋone yabebuŋ. \p \v 54 Mamari siŋaŋ eru mamari ŋi iŋoke Yesure ru bobo eku gobuŋ, yoŋoji komeŋ bako ya goine sosowo fukeya, oi ŋoneru popureru gburugburu afaine mata yabeko sombu eru iŋi mibuŋ, “Iŋoji fofori Anuture made fukega.” \p \v 55 Ŋigo kokoineji taitai dimaku ya oi oŋuakoŋ ŋonebuŋ. Yoŋoji Yesu boyoberu Galilione wareru kiŋaŋ qateku gobuŋ. \v 56 Yoŋore botugo Maria Magdalane eru Maria Jeims eru Joses yokore maŋgo eru Zebedire madeyoka yokore maŋgo. Oŋu. \x * \xo 27.56 \xt Luk 8.2-3\x* \s1 Yesure qoŋgbuŋ yaŋgabuŋ. \r Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Jon 19.38-42 \p \v 57 Iŋande fukeko Arimatia ŋi biŋeroroineke mo tinaine Josef wareya. Iŋoji oŋuakoŋ Yesure kiŋariŋ mo fukeya. \v 58 Iŋoji Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ roiŋgo ore weuya. Weuko mamari ŋiji oi Josef oteninde mitiga yareya. \p \v 59 Mitiga yareme Josefji raru Yesure qoŋgbuŋ roru wakiru kambaŋ yagaŋineji komoŋ gaya. \v 60 Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru iŋoyoŋere kouŋ gariine kogo gufubi dimaya, qoŋgbuŋine oi oo ruaya. Oŋu ruaru ko yasogo mo romaeŋgako ko kounde kimboŋ kejigako bokeru raya. \v 61 Maria Magdalane eru Maria ogoine mo yokoji oo ko kouŋ maigaku ŋebu. \s1 Mamari ŋi jiŋoruŋ siŋaŋ babuŋ. \p \v 62 Sabat kombaŋ ŋeŋere ya bomogaru peru pakereru oo soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Pailotreo raru tumaŋgaru iŋi mibuŋ, \v 63 “Sogunenoŋuŋ, bojiqojibu maŋbapakare ŋi iŋoji sakike goya, damaŋ oo iŋi miko manebeŋ, ‘Nonji una yokaomo tariko moke gboreru pakerebemiŋ.’ Niŋoji buŋo oi manesugobeneŋ. \x * \xo 27.63 \xt Mat 16.21; 17.23; 20.19; Mak 8.31; 9.31; 10.33-34; Luk 9.22; 18.31-33\x* \p \v 64 “Ore eru goji soine mamari ŋipugo yajinde jiŋoruŋgo raru oi poretiŋ ru bobo eku gobi una yokaomo tariko bokenimiŋ. Oŋu so siŋaŋ ganimiŋ ine, kiŋariŋpuineji raru qoŋgbuŋine kamiine roru sumuŋgaru ŋiŋigo iŋi yajinimiŋ, ‘Yesuji komegone pakereya.’ Oŋu mibi eadu bojiqojibu buŋo tatariine oiji bojiqojibu buŋo fuŋfuŋgaine odureko egu sembeqombeaiŋ.” \v 65 Oŋu mibi iŋi yajiya, “Mamari ŋi yo soine oga yaberu raru igodoŋ yabebi jiŋoruŋ ko kounde kimboŋ oi poretiŋ siŋaŋ ga yobugainebi.” \p \v 66 Oŋu yajime jiŋoruŋgo raru ko kounde kimboŋgo ko yasogo ruabi kejigaru dimaya, oi sopuine bakatoru mamari ŋi igodoŋ yabebi ru bobo sanaŋine ebuŋ. \c 28 \s1 Yesuji komegone pakereya. \r Mak 16.1-10; Luk 24.1-12; Jon 20.1-10 \p \v 1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko Sonda kae fufurere akoŋ pakereru kae fureme Maria Magdalane eru ogoine Maria mo yokoji jiŋorunde ko kouŋ ŋoneiŋgo rabu. \v 2 Rabire oo akoŋ komeŋ yasogo iŋi ore baya: Ofonde mimerereŋ moji Sombuŋgone wakiru jiŋoruŋgo wareru kimboŋgo ko yasogo igogako rako paiineo ŋeya. \v 3 Mimererende kamasi oi bobori oŋuine fukeko marikuine oi kuaŋ oŋuine gbagbataeŋine fukeya. \p \v 4 Oŋu fukeko mamari ŋi jiŋoruŋ ru bobo ebuŋ, yoŋoji iŋore waragaku gburugburu yabeko komeiŋ ebuŋ. \v 5 Oŋu ebi mimererenji ŋigo yoyoka oi buŋo iŋi yasiya, “Yesu maripoŋgo qabuŋ, ŋoko iŋore baagobire, oi manego. Ore eru kokoi so maneni. \v 6 Iŋoyoŋe miya ore so komegone pakerega. Ore eru yoo so pega. Ŋoko wareru ŋeŋe peya, oi ŋoneni. \p \v 7 “Oi ŋoneru pipa kiŋariŋpuine yoŋoreo raru biŋe buŋo yo yajini, Yesuji komegone pakerega. Maneniŋ, iŋoji bonieru Galili prowinsgo raiŋ. Ŋoŋo soine oo raru oi ŋoneniŋ. Maneniŋ, nonji oi ŋajibe manebuŋ.” \p \v 8 Oŋu yasiko pipa akoŋ jiŋoruŋ bokeru kokoi maneru jibu mokemoke yobu jerieru biŋe oi roru kiŋariŋpuine yajinimi ore pipa rabu. \v 9 Pipa rabire Yesuji oi kadio fuke yateru “Kaereŋakuŋ!” yasiya. Oŋu yasiko bembeŋgo raru daberu kufuineo bayaeŋ gaku ohowe baku miteŋ gatebu. \v 10 Miteŋ gatebire iŋi yasiya, “Kokoi so maneni. Bio raru gbopuneji Galili raniminde buŋo yajibire oo raru noŋ ŋone nuinebi.” Oŋu. \s1 Jiŋoruŋ siŋaŋ bobo yoŋoji sunduyaŋuŋ mibuŋ. \p \v 11 Ŋigoyoko yokoji kadi rabire jiŋorunde ko kounde siŋaŋ bobo mamari ŋi goineji sitio wareru soriŋ gio siŋaŋ ŋone yaberu ya sosowo fukeya, ore sunduine yajibuŋ. \v 12 Yoŋoji oi maneru Juda yoŋore minebobopuyaŋuŋ kepore yabebi moko tutumaŋ eru Yesu papakarere buŋo sumuŋganiminde buŋo buru bofukeru moneŋ soguine yobu oi mamari ŋi yarebuŋ. \p \v 13 Oi yareru iŋi mitiga yarebuŋ, “Ŋoŋo buŋo iŋi miinebi: Niŋo ubune kubaŋ pekabeneŋ kiŋariŋpuineji kamiine wareru qoŋgbuŋine kiaŋ roru rabuŋ. \v 14 Buŋo oŋu mibi buŋo oiji gawanare kajego rakako maneiŋ ine, yobiŋ ŋoŋore paio egu ropeiŋ ore niŋoji maŋine bowirieru bawaki ruabeneŋ manebu tomiri goinebi.” \p \v 15 Oŋu mitiga yarebi ore so boyoberu moneŋ roru raru gio buŋoyaŋuŋ boyobebuŋ. Oŋu ebi Juda yoŋoji buŋo oi botuyaŋuŋgo misauebi maneru gobi raru damaŋ yoo oŋuakoŋ oi jikigaru mibi maneegobeneŋ. Oŋu. \s1 Misin gio bakiminde mimiti \r Mak 16.14-18; Luk 24.36-49; Jon 20.19-23; Apo 1.6-8 \p \v 16 Kiŋariŋpuine 11 yoŋoji Jerusalem bokeru Galili prowinsgo raru Yesuji tukuo warenimiŋ ore yajiya, oo ropebuŋ. \x * \xo 28.16 \xt Mat 26.32; Mak 14.28\x* \v 17 Oo roperu Yesu ŋoneru ohowe baku miteŋ gatebuŋyoŋ, goineji iŋore maŋyoka manebuŋ. \v 18 Miteŋ gatebi yoŋoreo wareru iŋi yajiya, “Sombunde eru morende usuŋ sosowo oi Anutuji nareme nonde pega. \p \v 19 “Ore eru ŋoŋo moreŋ so raru ŋiŋigo kubu sosowo iŋi ro yabebi nonde kiŋariŋpune fukenimiŋ: Oi Mama, Made eru Moro Tiriine niŋore tinao miti meso rau yareinebi \x * \xo 28.19 \xt Apo 1.8\x* \v 20 eru nonji buŋo boyobenimiŋgo mitiga ŋarebe, oi sosowo reŋganimiŋ ore qaji yareru goinebi. Maneniŋ, nonji damaŋine damaŋine ŋoŋoke go ropeku gobe morende damanji tariiŋ.” Oŋu.