\id HEB - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Hibru \toc1 Hibru Quraŋ \toc2 Hibru \toc3 Hib \mt1 Hibru Quraŋ \mt2 Moji Hibru yoŋore Quraŋ ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Yesuji Sombuŋgo ropeko ore ŋadiineo gosa 35 ore so tariko ŋi mo tinaine so manegobeneŋ, iŋoji Quraŋ yo quraŋgaru Juda maŋkekerisie ŋiŋigo yoŋore ruaya. Juda yoŋoji Hibru (kotu) buŋo mibuŋ ore tinayaŋuŋ Hibru mibuŋ. Goineji Juda maŋkekerisie ŋiŋigo oi kekesuesue kokoine eyarebi Yesure kadi poretiŋ bokeiŋgo manesuku Juda yoŋore kadi raŋgbaŋineo ŋeŋeineo moke ropeiŋgo manebuŋ. Kadi raŋgbaŋine oi Kadi buŋore yameŋkeke. \ip Quraŋ yoore buŋo koruŋ 3 oi iŋi: \ip 1. Yesu Anuture Made iŋoji joiserereŋ soguine maneru oŋuine oiji Mamaine reŋgabeminde fuŋne maneya. Ore eru Sombuŋ mimerereŋ Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yadureru ropekiine fukega. \ip 2. Anutuji Yesu igodoŋgaru damaŋ tatariine tomiri soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ qoruine fukeru goiŋ. Iŋoyoŋunde dari keseya ore boji ririga tariko soriŋ gio siŋaŋ goine yoŋore so embimbiŋgakimiŋ. \ip 3. Maŋkekerisie noŋuŋ Yesu manesiŋ gabeneŋ agiburaŋnoŋuŋ bokeru munaŋ qa noreru komegone bomuku nobeko kokoi so manegobeneŋ. Soriŋ gio raŋgbaŋine oi sasako oŋuine fukeko babi Yesuji munaŋqoqore fuŋne foriine barariŋga noreru iŋoyoŋunde boji ririga oŋuine enimiŋ ore rurua eya. \ip Maŋkekerisie ŋiŋigo soguine yoŋore mosire sundu oi tatariineo (Gaŋ 11) quraŋgaru mamanesiŋyaŋunji egu gbaŋiiŋ ore iŋi bapakare yabega, “Kekesuesue eŋarebi ore joiserereŋ oi yameŋ keku karieru maneku Yesuke gbiŋ einebi.” Buk yoore uŋsowoŋ eru siŋaŋ bobo buŋo oi aŋiineke. \iot Buk yoore mobe qoruine 10 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine: Kristoji Anuture fuŋne barariŋga nore foreya \ior 1.1-3\ior* \io1 Kristoji mimerereŋ sosowo yadurega \ior 1.4–2.18\ior* \io1 Kristoji Moses eru Josua yaturega \ior 3.1–4.13\ior* \io1 Kristoji soriŋ gio siŋaŋ sosowo yadurega \ior 4.14–7.28\ior* \io1 Kristore jojofo buru oi jojofo buru raŋgbaŋine odurega \ior 8.1–9.28\ior* \io1 Kristore dari fuji boji sosowo yadurega \ior 10.1-39\ior* \io1 Mamanesiŋ oi ya fuŋfuŋgaine eru qoruine \ior 11.1–12.29\ior* \io1 Eebobonoŋunji Anutu beufi oteinebi \ior 13.1-19\ior* \io1 Oŋgawowosi tatariine \ior 13.20-21\ior* \io1 Maŋ papakare buŋo eru momojo buŋo tatariine \ior 13.22-25\ior* \c 1 \s1 Anutuji Madeine soreme wakiru buŋoine barariŋga noreya. \p \v 1 Anutuji ronere ronekoŋgo fuŋgaru kadi furuine furuine boyoberu buŋoine barariŋga noreiŋgo maneya. Oŋu maneru buŋoine damaŋ kokoine kajeqouŋ ŋiŋigo boburoru maŋyaŋuŋgo ruame totogo mibi apa ŋasopunoŋunji maneru go wapebuŋ. \v 2 Oŋu go wapebuŋyoŋ, damaŋ tatariineo gobeneŋ yoo Madeine soreme buŋoine barariŋga noreru totogo miko manebeŋ. Madeine iŋoji Mamaine bapigako Sombuŋ moreŋ eru ore yareya-yakuŋ sosowo bofukebire Madeineji damaŋ tatariineo ya sosowore Rau fukeiŋ ore mitarime goga. \v 3 Anuture kamasi Madeine pe teko wakiru oduya. Anuture kuririquranji oi igoko boribori eko sasako oŋuine ŋonebeŋ. Agiburaŋnoŋuŋ keririke foreru ŋadiineo Sombuŋ kaeo roperu ŋeŋeine roru Ropekiinenoŋunde me furoineo ŋega. Oo ŋeku Sombuŋ morende yareya sosowo oi buŋoine usuŋinekeji osigaru siŋaŋ garu goga. \s1 Anuture Madeji Sombuŋ mimerereŋ yadurega. \p \v 4 Anutuji Madeine tina oteko jiŋo oiji Sombuŋ mimerereŋ yoŋore tina odureru kuririineke fukega, ore so Madeineji Sombuŋ mimerereŋ yadureru soguneyaŋuŋ fukeko mea yukuineo gogobi. \v 5 Anutuji damaŋ mogo Sombuŋ mimerereŋpuine yoŋoreone more buŋo iŋi so miya. \q1 “Goji nonde Made fukende nonji muŋambe gore Mama fuke garego.” \m Oŋuakoŋ ore buŋo mo iŋi mime pega, \q1 “Nonji iŋore Mama fukebe iŋoji nonde Made fukeiŋ.”\x * \xo 1.5 \xt Kiki 2.7; 2 Sml 7.14; 1 Hist 17.13\x* \m \v 6 Buŋo oi moke jikigaru moru Madeine mitarime moreŋgo wakiiŋgo eya, damaŋ oo bonieru iŋi miya, \q1 “O Sombuŋ mimerereŋpune, ŋoŋo sosowo iŋore ohowe baku miteŋ gaku goinebi.”\x * \xo 1.6 \xt Dut 32.43\x* \m \v 7 Sombuŋ mimerereŋ oi buŋo iŋi yajime pega, \q1 “Anutuji mimerereŋpuine qowirie yabeko gbiŋ oŋuine fukeru raru warenimiŋ. Kiŋaŋqoqopuineji qowirieru misi boruŋ oŋuine fukeru roware enimiŋ.”\x * \xo 1.7 \xt Kiki 104.4\x* \m \v 8 Oi oŋu yajiyayoŋ, Madeine oi buŋo mo iŋi ojime pega, \q1 “O Ofoŋ, goji morumboŋ ŋeŋegoo damaŋ tatariine tomiri ŋe ropeigoŋ. Gunugo usuŋineke oiji qotiŋ nobende eebobo poretiŋ oiji qorumaŋgore moge fukeru pe ropeiŋ.\x * \xo 1.8 \xt Kiki 45.6-7\x* \q1 \v 9 Goji eebobo posiinere aŋi pe gareko eebobo kekesiinere maŋgo rigaŋgako rosi eku go wapemeŋ. \q1 Ore eru gore Ofoŋ Anutu iŋoji gore aŋi pe teko go jeri jijiji ogopugo yadureru mokemoke yobu rau gareme goge.” \m \v 10 Madeinere buŋo mo oi iŋi, \q1 “O Ofoŋ, goji fuŋfuŋgaineo morende kobeteŋ igodoŋgande Sombunde koroine koroine oiji gore mequraŋ fukeru pega.\x * \xo 1.10 \xt Kiki 102.25-27\x* \q1 \v 11 Sombuŋ moreŋ sosowo oiji kambaŋ mariku oŋuine raŋgbaŋine fukeru mataenimiŋyoŋ, goji sanaŋgaru dima ropemiŋ. \q1 \v 12 Moki poporiŋgaegobeneŋ, goji ore so qonikiŋ ŋoŋoneine oi kambaŋ soki kipegobeneŋ oŋuine poporiŋ yabende qowirienimiŋ. \q1 Ya sosowo kepieiŋyoŋ, goji kamasi moakoŋ oi akoŋ fukeru gosago tatariine tomiri go ropemiŋ.” \m \v 13 Anutuji damaŋ mogo Sombuŋ mimerereŋpuine yoŋoreone more buŋo iŋi so miya, \q1 “Goji wareru me furoneo ŋende nonji kisopugo damaŋ botuine yoo ode rondiŋ yabebe waki yabeko gore kufure oodesiŋ fukebi kokoriaŋ ekimiŋ.”\x * \xo 1.13 \xt Kiki 110.1\x* \p \v 14 Madeine eru buŋoine buŋoine oŋu miyayoŋ, Sombuŋ mimerereŋ oi moji fukegobi? Sosowo yoŋoji Anuture kiŋaŋqoqo iirupu fukegobi. Oŋu fukeru ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ rauganimiŋ, oi bapi yabenimiŋ ore sore yabeme gogobi. Oŋu. \c 2 \s1 Maŋnoŋuŋ egu so kerisiekimiŋ ore siŋaŋ bobo buŋo \p \v 1 Ore eru Biŋe buŋo manebeŋ, oi poretiŋ mane taniŋgakimiŋ ore yameŋ keku kaje ruainebi. Moreŋgo gogore ya mo oga nobeko kosa ra wareru qosorieku qanda gokimiŋ ine, Yesure munaŋqoqo gio odureru mo goku egu sibirigakimiŋ. \v 2 Buŋo oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Rone Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji Biŋe buŋo mibi oiji ŋiŋigo kipe yabeko gobuŋ. Oŋu goku uri yoŋoji Kadi buŋo so reŋgaru agi kigabuŋ, Anutuji sosowo yoŋore buŋo poretiŋ akoŋ mitariku geoine bokirie yareme yobiŋ paiyaŋuŋgo ropeko go wapebuŋ. \p \v 3 Yoŋoji yobiŋ bofukebi niŋo oŋuakoŋ buŋo qakimiŋ ine, ore geoinere uruŋu kamieru usenobeŋ? Munaŋqoqo gio sogo oi keta paio qaqouma ekimiŋ ine, ore geoineone kamieru useiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Ofonji fuŋgaru munaŋqoqore fuŋne barariŋga ŋareko goineji buŋo oi miineone maneru kitiŋgaku misanaŋgakabi saueru saga nobeya. \v 4 Oi kitiŋgaku mitaniŋgabi Anutuji yoŋoke moko dimaku buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miko mosi qoqowirie soi fuŋne fuŋne oi usuŋineke fukeko Moro Tiriine keseme maŋ aŋiinere so jaŋkeko saga nobeya. Oŋu. \s1 Yesuji kakanoŋuŋ fukeru Sombuŋgo oga nobeiŋgo manega. \p \v 5 Sombuŋ moreŋ gariine fukeniminde buŋo miegobeneŋ, Anutuji noŋuŋ oo Sombuŋ mimerereŋ mea yukuyaŋuŋgo gokiminde buru so mitigaya. \v 6 Oŋu matayoŋ, buŋo oi moji kitiŋgaku mime Biŋe Qurande mobe mogo iŋi pega, \q1 “Moreŋ ŋi oi mo eru go iŋo manesu teege? Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji mo fukeko oi siŋaŋ gaega?\x * \xo 2.6 \xt Kiki 8.4-6\x* \q1 \v 7 Goji oi baba waki etende damaŋ pompoŋine Sombuŋ mimerereŋ yoŋore mea yukuo wakiru wawakiine fukeru goya. Goko ogagande kuririquraŋineo ropeko nigiŋ bote resoŋburesoŋ otende kuririineke fukeru tinabiŋeineke goga. Oŋu goku yareya sosowo siŋaŋ garu goga. \q1 \v 8 Mequraŋgo sosowo iŋore mimitire yukuineo gonimiŋgo baba waki yabende gonimiŋ.” \m Buŋo ore so ya sosowo oi iŋore usuŋ rurumaŋgo gonimiŋ ore bawaki yaberu oo ya mo so bokeme iŋore buŋore rurumaŋgo so pena. Buru oŋu ruayayoŋ, damaŋ yoo mequraŋine sosowo oi iŋore usuŋ rurumaŋgo bawaki yabeme buŋoine reŋgaegobi ore so, so ŋoneegobeneŋ. \p \v 9 Oŋuine so ŋoneegobeneŋyoŋ, Yesuji iŋi qowirieru gome ŋoneegobeneŋ: Komere joiserereŋ maneya ore Anutuji ogagame kuririquraŋineo ropeko nigiŋ bote resoŋburesoŋ oteko ŋonebeneŋ kuririineke fukeru tinabiŋeineke goga. Anutuji yauŋmoririine noduiŋgo maneru sosowo noŋunde eru komere joiserereŋ maneiŋgo mitariya. Ore eru bawaki teme damaŋ pompoŋine Sombuŋ mimerereŋ yoŋore mea yukuo wakiru wawakiine fukeru goya. Oŋuine goyayoŋ, damaŋ yoo tinabiŋe ropekiine roru goga. \v 10 Anutuji yareya sosowore fuŋne fukega. Iŋoji sosowo noŋuŋ iŋoyoŋe miteŋ gatekimiŋ ore eru bofuke nobeme gogobeneŋ. Iŋoji ŋiŋigo boakoŋ oga nobeko kuririquraŋineo ropekimiŋgo manega. Oŋu maneru munaŋqoqonoŋunde Rau iŋo so sabareko joiserereŋ maneru oŋuine oiji gioine oi ba foreko kuririquraŋine sosowo bofukeiŋgo maneko sagaya. \p \v 11 Moji bagbagbaga nobeega eru ŋiŋigo gbagbataeŋine fukeegobeneŋ, sosowo noŋunde kukure Rauji iŋo moakoŋ fukega. Ore eru Yesuji tinanoŋuŋ “Ogopune,” oŋu miiŋgo manequŋine so maneega. \v 12 Fuŋnenoŋunde Biŋe buŋo mo iŋi mime pega, \q1 “Nonji gore tina oi nakene ogopu yoŋore oŋgaku tamae yareku maŋkekerisie kufufuŋ botuyaŋuŋgo dimaku miteŋ guku gobemiŋ.”\x * \xo 2.12 \xt Kiki 22.22\x* \m \v 13 Oŋuakoŋ ore Biŋe buŋoine mo iŋi mime pega, “Nonji koimo mamanesiŋne Anutureo ruaru gobemiŋ.” Ŋeŋeineo moke ore Biŋe buŋoine mo oi iŋi mime pega, “Mane, noŋ eru Anutuji odumade nareya, niŋoji yoo gogobeneŋ.”\x * \xo 2.13 \xt Ais 8.17, 18\x* \p \v 14 Moji qokome nobeinde usuŋ roru goga, Yesuji oi bouruŋgame rakaiŋ ore eru komeme komeine oiji sirigaya. “Sembene Rauine bouruŋgabemiŋ,” miku ŋiŋigo dari funoŋuŋke gogobeneŋ, ore eru iŋoji oŋuakoŋ noŋuŋke kamasi moakoŋ oi akoŋ moreŋ ŋi fukeya. \v 15 Ŋiŋigo gogoyaŋuŋ moreŋgo gogobi ore so komekiminde kokoiyaŋunji kipe yabeko go wapebuŋ, oi sosowo pirue yabeme posikenimiŋ ore eru moreŋ ŋi fukeya. \v 16 Sombuŋ mimerereŋ siŋaŋ yabeiŋgo ore moreŋ ŋi so fukeyayoŋ, Abrahamde osigidapuine noŋuŋ maneru sabareku bapi nobeeiŋ ore oŋu fukeya. \p \v 17 Fuŋne ore eru iŋoji yareya sosowo oo ogopuine noŋuŋke kamasi moakoŋ oi akoŋ fukeya. Soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ qoruine fukeru gioine ba sarigaku ŋonemaiŋ noreru goiŋ ore noŋuŋke kamasi moko fukeya. Kamasi moakoŋ fukeru soine minebobonoŋuŋ fukeru soriŋ siŋaŋ qoruinere gio baega. Oi baiŋgo ore agiburaŋnoŋunde furi baru Anuture jiŋoo oi keririkeya. \v 18 Moreŋ ŋi fukeme esoigabi iŋoyoŋe joiserereŋ maneru goya, ore eru ŋiŋigo esoi nobeegobi, noŋuŋ soine bapi nobeeiŋ. Oŋu. \c 3 \s1 Yesuji Moses odureru ropekiine fukega. \p \v 1 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Sombuŋ Rauineji oŋga yareko niŋoke kubu yasogo moakoŋ gogobi, ŋoŋoji maŋ mamanesuŋaŋuŋ gbeŋ akoŋ Yesure ruaru goinebi. Anutuji oi soreme aposol fukeru soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ qoruine fukega, iŋore oŋu mifukeegobeneŋ. \v 2 Mosesji Anuture kufufuŋ sosowo oi bose-qosembeine tomiriyoŋ, damaŋ so siŋaŋ yaberu goya. Ore so Yesuji oŋuakoŋ moji igodoŋgaya, iŋore buŋo bebetaŋine tomiri poretiŋ boyoberu bose-qosembeine tomiriyoŋ, damaŋ so basarigaru goya.\x * \xo 3.2 \xt Jare 12.7\x* \v 3 Pi eru ŋi pi baya, oi osoe yatebeneŋ ketigaqoqo ŋire tinabiŋeji pire tinabiŋe kokoine odureru pega. Ore so Moses eru Yesu osoe yatebeneŋ Yesure kuririquraŋ ropekiineji Moses kokoine odurega. Fuŋine oŋuine ŋoneru bofukeegobeneŋ. \p \v 4 Pi sosowo oi more mequraŋ fukegobiyoŋ, ya sosowo oi Anuture mequraŋ fukega. \v 5 Mosesji Anuture kufufuŋ sosowo oi bose-qosembeine tomiriyoŋ, damaŋ so kiŋaŋ qa yareku goya. Oŋu goku Anutuji jiki ŋi fuŋine more miya, buŋo ore soso buŋo oi ronekoŋ barariŋgaru munaŋ mogeine dimaya. \v 6 Oŋu dimayayoŋ, Kristoji Anuture Made fukeru Mamainere buŋo bebetaŋine tomiri basarigaru kufufuŋine damaŋ so siŋaŋ noberu goga. Anuture kufufuŋ oi noŋuŋ fukegobeneŋ. Seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore origaku oo qakatoru sakinoŋuŋ ba ropeku koimo dimaku sanaŋga forekimiŋ ine, Anuture maŋkekerisie kufufuŋ fukeru gokimiŋ. Oŋu. \s1 Qoqomuku eku egu gokiminde siŋaŋ bobo buŋo \p \v 7 Ore eru ŋoŋoji Moro Tiriineji buŋo iŋi miega ore so fukeinebi, \q1 “Muŋambe yoo Anutuji oŋga ŋareme buŋoinere saŋu bame manegobi ine, \q1 \v 8 maŋ-ŋaŋuŋ mamanesu sembeneji so kebojigainebi. Ŋoŋore apa ŋasopuji moreŋ buroineo foru damaŋ mogo Anutu igogaru esoiga teru oyowo ebuŋ, ŋoŋo ore so Anutu so igogaru einebi. \q1 \v 9 Yoŋoji moreŋ buroineo wareru Anutu noŋ esoi nuku gobuŋ. Mosi qoqowirie eba eku goboŋ, yoŋoji oi gosa 40 ore so ŋoneru goku oi jibu noŋ so manesiŋ nubi maŋneji sembeako goboŋ. \q1 \v 10 Ore eru ŋiŋigo kubu yasogo damaŋ oo moreŋgo gobuŋ, yoŋore eru maŋne rigaŋgame iŋi miboŋ, ‘Ŋoŋoji jijiki maŋ-ŋaŋuŋgo witijibu eru tiŋtuŋ raegobi. Gogore fuŋne qaji ŋareru goboŋyoŋ, oi so mane muku wapebuŋ. Mata!’ \q1 \v 11 Oŋu miku yombeŋ qayareku buŋone mitigaru mimipaŋ buŋoneji oi kiperu iŋi miboŋ, \q1 ‘Ŋeŋe mane ŋeniminde buru yareboŋyoŋ yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ oo so ropenimiŋ.’”\x * \xo 3.11 \xt Kiki 95.7-11\x* \p \v 12 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoji iŋi ore sisiŋaŋ eku goinebi: Ŋoŋoreone more manji kekesieko mamanesiŋineji gbaŋiru wakiko Anutu gogo Rauine egu ŋadi gaku goiŋ. \v 13 Oŋu matayoŋ, agiburande suruyoinji eadu eŋareme oiji ŋoŋoreone more maŋ egu kejigaiŋ ore bio una so botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋuŋ bapakare naduŋgaduŋ eku goinebi. “Muŋambe” buŋo oi miegobeneŋ, ore so faŋqoqo naduŋgaduŋ eku goinebi. \v 14 Noŋuŋ Kristo mane sabareku iŋoke kubu yasogo moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Rone maŋnoŋuŋ kerisieru maŋyoka bokeru koimo bofukeru gobeŋ, oŋuine moreŋgo gokiminde so yameŋ keku sanaŋgaru dimakimiŋ ine, noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. \p \v 15 Biŋe buŋo oi moke miku iŋi quraŋgago, \q1 “Muŋambe Anutuji oŋga ŋareme buŋoinere saŋu bame manegobi ine, maŋ-ŋaŋuŋ so kebojigainebi. Ŋoŋore apa ŋasopuji Anutu qougaru oyowo ebuŋ, ŋoŋoji ore so Anutu so qougaru einebi.”\x * \xo 3.15 \xt Kiki 95.7-8\x* \p \v 16 Ŋiŋigo uri yoŋo Biŋe buŋo maneru Anutu qougaru oyowo ebuŋ? Mosesji kufufuŋ oga yabeme Ijipt bokeru warebuŋ, yoŋo sosowo oŋu ebuŋ.\x * \xo 3.16 \xt Jare 14.1-35\x* \v 17 Ŋiŋigo uri yoŋore eru gosa 40 ore so maŋine rigaŋgame rosi eyareko gobuŋ? Ŋiŋigo agiburaŋ ebi qokome yabeme saki fuyaŋunji moreŋ buroineo waki qabuŋ, yoŋoreo oŋu fukeya. \v 18 Womoo ŋeŋe mane eninde buru ruaru yoŋoyaŋunde moreŋgo so ropenimiŋ ore buŋo mitigaru mimipaŋ buŋoineji kipeya, buŋo oi uri yoŋore miya? Ŋiŋigo buŋoine igogaru qoqomuku gobuŋ, oi yoŋore eru miya. \v 19 Buŋo ore fuŋine oi iŋi ŋone taniŋgagobeneŋ: Yoŋoji Anutu so manesiŋ garu qoqomuku ebuŋ ore eru yoŋoyaŋunde moreŋgo ropeiŋgo embimbiŋgabuŋ. Oŋu. \c 4 \s1 Anutuji kufufuŋine ŋeŋe mane kombaŋ noreiŋ. \p \v 1 Anutureo roperu womoo ŋemane ekiminde buŋo kipeya, buŋo oiji sanaŋ qaŋqaŋine pe norega. Ore eru ŋoŋoreone moji wirieru iŋoyoŋunde Sombuŋ kadi raraine oi botuineo ketigako oŋuine bofukenobeŋ. Ore eru botunoŋuŋgo sisiŋaŋ einebeneŋ. \v 2 Moreŋ buroineo warebi Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga norebi oŋuine mibi manebuŋyoŋ, buŋo oi omaine sakiji sowo manebi maŋyaŋuŋgo so rakaya. Ore eru manesiŋyaŋuŋ so fukeko mutu omaine gobi so bapi yaberu jaŋgaru mataeya. \v 3 Maŋnoŋuŋ kerisieru manesiŋ garu gogobeneŋ, noŋuŋ Anutureo roperu ŋema neku seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ, oi manegobeneŋ. Anutuji ore Biŋe buŋoine oi iŋi mime pega, \q1 “Oŋu miku yombeŋ paiineo buŋone mitigaru mimipaŋ buŋoneji oi kiperu iŋi miboŋ, ‘Ŋema neku goniminde buru rua yareboŋyoŋ, yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ oo so ropenimiŋ.’” \m Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeko damaŋ oone fuŋgaru seŋgiŋbaŋgiŋ moreŋine ba forebi pegayoŋ, jibu buŋo oŋu miya.\x * \xo 4.3 \xt Kiki 95.11\x* \v 4 Anutuji una 7:de buŋo mime Biŋe Qurande mobe mogo iŋi pega, “Una 7 fukeko Anutuji gioine sosowo ba foreya ore ŋema neku kombaŋ ŋeya.”\x * \xo 4.4 \xt Jen 2.2\x* \v 5 Anutuji Biŋe buŋo oi jikigaru iŋi mime pega, “Ŋema neku goniminde buru rua yareboŋyoŋ, yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ oo so ropenimiŋ.”\x * \xo 4.5 \xt Kiki 95.11\x* \p \v 6 Ŋiŋigo goineji Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru ŋema neku gonimiŋ, buŋo oiji sanaŋ qaŋqaŋine pe norega. Bobiaŋ Biŋe ronekoŋ kufufuŋ mitaniŋga yarebuŋ, yoŋoji qoqomukuyaŋunde eru seŋgiŋbaŋgiŋ maŋgo so rosiru so gobuŋ. \v 7 Ŋema so ŋebuŋ ore eru Anutuji moke damaŋ mo ruaru tinaine ‘Damaŋ muŋambe yo,’ oŋu miya. Damaŋ joroine tariko damaŋ ore Biŋe buŋoine muŋambe yoo miku quraŋgago oi Deiwid barariŋgako iŋi miya, \q1 “Muŋambe yoo Anutuji oŋga ŋaberu buŋo saŋu qame manegobi ine, maŋ-ŋaŋuŋ eebobo sembeneji so kejiganiŋ.”\x * \xo 4.7 \xt Kiki 95\x* \p \v 8 Oŋu miko Josuaji oga yabeme seŋgiŋbaŋgiŋ maŋineo roperu ŋema nenobuŋ ine, Anutuji damaŋ fuŋine more buŋo oi jiki so mina.\x * \xo 4.8 \xt Dut 31.7; Jos 22.4\x* \v 9 Oi so minayoŋ, Anutuji foriine kufufuŋine ŋema nene noreko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. Buŋo oiji sanaŋ qaŋqaŋine pe norega. \v 10 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji iŋoyoŋunde gio baya ore ŋema neku kombaŋ ŋeya, ore so moji Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ maŋineo roperu ŋema neiŋ, iŋoji iŋoyoŋunde gio baya ore ŋemaine oi oŋuakoŋ neku seŋgiŋbaŋgiŋ goiŋ.\x * \xo 4.10 \xt Jen 2.2\x* \v 11 Ore eru noŋuŋ Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ maŋineo roperu ŋema neneine bofukenimiŋ ore yameŋ keinebeneŋ. Ŋoŋoreone moji waki qaku kufufuŋ raŋgbaŋine yoŋore qoqomuku kamasi oi akoŋ egu boyobeiŋgo yameŋ keinebeneŋ. \p \v 12 Anuture buŋo oi kekegborere fuŋne eru usuŋineke fukega. Jigore siqo sogo oi mobemobe miineke fukegayoŋ, Anutu buŋoinere mi oiji siqo soguine sosowo yadureru teteine fukeko miine mobemobe oi miineke fukegobire. Buŋo oiji maŋ qoqotinoŋuŋ ketigaru gemoji me Anuture Moroji dobe nobeega, oi sikeru bapakare nobeega. Saki fu tife jijikinoŋuŋ eru sianoŋunde wombuŋ oi oŋuakoŋ osoeru buŋonoŋuŋ sumuŋine bofukeru fiine eru sembene boroiŋ yapeega. Maŋ wombuŋnoŋuŋ eru mamane-muku burunoŋuŋ oi osoeru buŋonoŋuŋ mitariega. \p \v 13 Anutuji ya sosowo bofukeko pega oo akoŋ ya mo oi sumuŋineo so peko fiine akoŋ ŋoneega. Ya mo komoŋgabeneŋ Anutuji komoŋnoŋuŋ oi soine doduru ŋoneko iŋore jiŋo maio totogo akoŋ pega. Eebobonoŋunde sundu sosowo oi iŋore mitaniŋgakimiŋ ore so fukegobeneŋ. Oŋu. \s1 Yesuji soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ ropekiine goga. \p \v 14 Yesuji soriŋ gio siŋaŋ qoruine ropekiine fuke norega ore eru noŋuŋ “Manesiŋ gagobeneŋ,” miku mifukeegobeneŋ, oo sanaŋgaru dimainebeneŋ. Yesu Anuture Madeji Sombuŋ koroine koroine yadureru roperu ŋega. \v 15 Maŋ mamanesunoŋuŋ goine wiriine fukeko soriŋ gio siŋaŋ goineji ore eru beusembe so enoreegobiyoŋ, noŋunde soriŋ gio siŋaŋnoŋunji fuŋine mo iŋi fukega: Iŋoji noŋuŋ oŋuine eebobo sosowo oo noŋuŋke kamasi moakoŋ esoi eteru gobuŋyoŋ, oi jibu agiburaŋ mo so eya. \p \v 16 Soriŋ siŋaŋnoŋunji paibe yauŋmoririre ŋeŋeo ŋeku ŋonemaiŋ noreiŋgo maneega. Ore eru koimo paiineo dimaku iŋore bembeŋgo rainebeneŋ. Iŋore bembeŋgo rabeneŋ yauŋmoririre embimbiŋgagobeneŋ, ore damaŋine poretiŋ oo bapi nobeko oi soine bofukekimiŋ. Oŋu. \c 5 \s1 Siŋaŋ qorunoŋuŋ Yesuji bapi nobeega. \p \v 1 Morende soriŋ gio siŋaŋ qoruine sosowo oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgone roosoe yaberu gio iŋi banimiŋ ore igodoŋ yabeegobeneŋ: Iŋoji ŋiŋigo minebobonoŋuŋ fukeru Anutuke maŋmoakoŋ eru gokiminde gio baku agiburaŋ ebeŋ ore joma yauŋine yauŋine oi Anuture ruaru oiji boji rigaega. \v 2 Iŋoyoŋunde maŋ mamanesu goineji oŋuakoŋ wiriine fukega. Ore eru ŋiŋigo qosorieku qanda paiineo tiŋtuŋ eegobi, oi soine beusembe paio enoreega. \v 3 Wiriine fukega ore iŋoyoŋunde agiburaŋ eru kufufuŋpuine yoŋore agiburaŋ oŋuakoŋ ke keririkeiŋ ore jomaji boji rigaega.\x * \xo 5.3 \xt Lew 9.7\x* \v 4 Moji tinabiŋe oi iŋoyoŋunde so biŋe qoqo eiŋyoŋ, Anutuji Aron oŋga teya, ore so iŋo oŋuakoŋ oŋga tega.\x * \xo 5.4 \xt Eks 28.1\x* \p \v 5 Ore so Kristoji oŋuakoŋ iŋoyoŋe soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeinde tinabiŋe oi iŋoyoŋunde so raugayayoŋ, Anutuji iŋi mitigaya, \q1 “Goji nonde Made fukende nonji muŋambe gore Mama fukego.” \m Buŋo ore so soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ fukeya.\x * \xo 5.5 \xt Kiki 2.7\x* \m \v 6 Buŋo oi akoŋ mime Biŋe Qurande mobeine mogo iŋi pega, \q1 “Goji Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropemiŋ.”\x * \xo 5.6 \xt Kiki 110.4\x* \m \v 7 Yesuji saki fuke moreŋgo goku oo damaŋine damaŋine oŋga wosiru sanaŋ qaŋqaŋine oŋgako jiŋo kuineji wakiko Anutu komegone bomukuiŋgo sanaŋgaya, oi weu teru goya. Weu teru goku Anutu araŋ baku buŋoinere rurumaŋgo rurua eku goya ore Anutuji oŋgawowosiine maneya.\x * \xo 5.7 \xt Mat 26.36-46; Mak 14.32-42; Luk 22.39-46\x* \v 8 Madeine fukeyayoŋ, Anutuji oi jibu joiserereŋ so kipeme paiineo ropeko maneru oo buŋo rerende fuŋne bofukeru mane sarigaya. \v 9 Oi maneru kuririine sosowo bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ tatariine tomiri gokiminde kukure Rauine fukeya. Ore eru ŋiŋigo iŋore mi reŋgaru gogobi, oi sosowo soine kure yareme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. \v 10 Rauine oi fukeko Anutuji oi Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeiŋgo mitariru igodoŋgaya. Oŋu. \s1 Mamanesinde foriji egu jibugainde siŋaŋ bobo buŋo \p \v 11 Buŋo oi soine jikigaru kokoine miku soguenobeŋyoŋ, ŋoŋoji buŋo maneru boyobenimiŋgo kubaŋjijiŋo eru tuturi egobi. Ore eru oi mitaniŋga ŋarekimiŋgo embiŋqombiŋ egobeneŋ. \v 12 Ŋoŋoji damaŋ joroine kufufuŋ raŋgbaŋine goku soine damaŋ yoo qaqaji fukeniminde so fukenobuŋyoŋ ŋoŋo-ŋaŋe Anuture buŋo koruŋ fuŋfuŋgaine oi moji ŋeŋeineo moke qaji ŋareiŋgo embimbiŋgaegobi. Ŋoŋoji quŋgaru Biŋe buŋo oi moŋ oŋuine noiŋgo maneegobi. Uqo sanaŋine oŋuine oi noiŋgo embimbiŋgaegobi.\x * \xo 5.12 \xt 1 Kor 3.2\x* \v 13 Moji oi moŋ oŋuine noku goga, iŋoji jikigaru made gbio oŋuine fukega. Anuture jiŋoo posiine fukekiminde buŋo qaji ŋarebeŋyoŋ, iŋoji ore fuŋine so mane mukuru mo goga. \p \v 14 Made gbio oŋuine gogayoŋ, uqo sanaŋine oi ŋiŋigo mamaneyaŋunji sogueya, yoŋoji nonimiŋ ore eru pega. Ŋiŋigo Biŋe buŋo jijiki kegboreru gobi maŋ mamaneyaŋunji kerisie foreko soine afagaru mosi sosowo osoeru fiine eru sembene boroiŋ yaperu fiine boyobeegobi. Uqo sanaŋine oi yoŋore eru pega. \c 6 \p \v 1 Ore eru Kristo fuŋnere buŋo koruŋ fuŋfuŋgaine mane foreru oo so quŋgainebeneŋ. Oŋu matayoŋ, jikigaru sogueru kuririnoŋuŋke fukekimiŋ ore yameŋ keku goinebeneŋ. Mamanesinde otuŋ sari foreru oi ŋeŋeineo moke so fuŋgaru sariinebeneŋ. Otuŋ oi maŋ-ŋaŋuŋgo iŋi igodoŋgabeŋ: Eebobonoŋuŋ komekiine bokeru maŋnoŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gabeŋ. \p \v 2 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ mamanesinde buŋo mobeine mobeine iŋi qaji norebi manebeŋ: Agiburaŋnoŋuŋ keririkenimiŋ ore miti meso eru munaŋqoqo fuŋne fuŋne ore fuŋine qaji norebuŋ. Meyaŋuŋ painoŋuŋgo ruruare fuŋne qaji norebuŋ. Gboreru komegone pakerekiminde fuŋne qaji norebuŋ. Anutuji buŋonoŋuŋ mitariko damaŋ tatariine tomiri sanaŋ qaŋqaŋine peinde fuŋne qaji norebuŋ. \v 3 Mamanesinde otuŋ oŋu igodoŋgaku jikigaru reŋgaru mamanenoŋuŋ sogueiŋgo maneinebeneŋ. Anutuji usuŋine noreega ore so kuririnoŋuŋ sosowo bofukeiŋgo yameŋ keku dimainebeneŋ. \p \v 4 Oŋu dimaiŋgo maneru oo quŋgaru egu wakikimiŋ ore eru dimagobeneŋ. Ŋiŋigo iŋiine oi maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oga yabeiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ: Goineji maŋyaŋuŋ damaŋ mogo tamaeko Anutuji Sombuŋ yauŋine yareme maneru jeriebi Moro Tiriineji sabe yabeme gobuŋ. \v 5 Anuture Biŋe buŋore aŋi manebi seŋgiŋbaŋgiŋ damaŋ jikiinere usunji maŋyaŋuŋgo rakame manebuŋ. \v 6 Oi sosowo mane takireku mamanesiŋyaŋuŋ bokeru Anutu ŋadi gabuŋ. Ŋiŋigo oŋuine oi maŋyaŋuŋ moke kerisienimiŋ ore oga yabekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Yoŋo Anuture Made igosisi eteku ŋeŋeineo moke maripoŋgo qaqa oŋuine baba waki eru totogo mimigaŋgaŋ eteegobi. Oŋuine oiji Kristo tumoqoqoo miku mimigaŋgaŋ eteegobi. \p \v 7 Oi soso buŋo iŋire so: Kueji damaŋ kokoine keku moreŋ paiineo wakiru maŋineo rakaru moreŋ bodogako gio rauinere kiŋaŋqoqopuji uqo saribi Anutuji moreŋ mifiame foriine fukeko sasari rau yoŋoji oi roru rouŋyaŋuŋgo ruaegobi. \v 8 Oŋu ruaegobiyoŋ fobu eru wou joruineke oiji moreŋgo fukeru wapeega, moreŋ oiji yau fukega. Rauine yoŋoji oi sowegaiŋgo maneru yameŋ keku odigabi foriine so fukeko ŋoneru tatariineo rigabi jaiŋ.\x * \xo 6.8 \xt Jen 3.17-18\x* \p \v 9 O yoro ogopune, niŋoji soso buŋo oŋu migobeneŋyoŋ, oi jibu ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru gonimiŋ ore maŋyoka so egobeneŋ. Ŋoŋore maŋgo Biŋe buŋore foriji fukeru sogueiŋgo maneru koimo dimagobeneŋ. Anutuji foriine oi ŋoneru bomuku ŋabeme qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ. \v 10 Anutuji dukuŋ beukoro paio kekesiine so fukega. Ŋoŋo Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine bapi yaberu go waperu jikigaru bapi yaberu gio baku goegobi. Oŋu manjokoŋaŋuŋ Anutu odubi tinabiŋeineji sogueega, iŋoji gioŋaŋuŋ eru manjokoŋaŋuŋ ore eru so niga gako furiine bokirie ŋareiŋ. \p \v 11 Noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore origaru oo koimo maŋyoka tomiri dimanimiŋ ore aŋinoŋuŋ maneru iŋi aŋi sogo maneegobeneŋ: Ŋoŋo bubu Anuture manjo eegobi, oi akoŋ jikigaru noduru goinebi. Kuririŋaŋuŋke fukekimiŋ ore yameŋ keku moreŋgo go foreniminde so oo so wirieinebi. \v 12 Qefeŋ egu fukenimiŋ ore aŋi sogo maneegobeneŋ. Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ ya noreinde buŋo kipeya, goineji Anutu manesiŋ garu joiserereŋyaŋuŋ maneku karieru oŋuine oiji oi raugaegobi. Ŋoŋoji yoŋore mosi boyobeiŋgo manegobeneŋ. Oŋu. \s1 Anuture mimipaŋ buŋo oi maŋyokaine tomiri. \p \v 13 Anutuji Abraham jojofo buŋo oteru oi iŋoyoŋunde tina miku mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaya. Moji Anutu odureru ropekiine gona, soine iŋore tina minayoŋ, oŋuine mo so goya ore iŋoyoŋunde tina miku mimipaŋ buŋoine misanaŋgaya. \v 14 Mimipaŋ buŋoine oi Abrahamde iŋi miku ojiya, “Nonji foriine mifia garebemiŋ O foriine osigidapugo garebe sauenimiŋ.”\x * \xo 6.14 \xt Jen 22.16-17\x* \p \v 15 Oŋu ojime Abraham ya oteinde buŋo mipaŋgame peya, iŋoji oi foriineke fukeiŋgo yameŋ keku odigaru goku foriine raugaya. \v 16 Ŋiŋigoji soguneyaŋunde tina miku mimipaŋ buŋo mibi maneegobi. Mimipaŋ buŋoyaŋunji buŋo migobi, oi basanaŋgako kepienimiŋgo ore embimbiŋgabi buŋo mimiyaŋunji tariga. \v 17 Ore so Anutuji buŋoine Abrahamde osigidapu noŋuŋ manekimiŋ ore mipaŋgaru miya. Buŋo buruine oi moji kepieru qopieiŋgo embimbiŋgaga, osigidapuine noŋuŋ mimipaŋ buŋo ore fuŋine oi poretiŋ mane mukukimiŋgo maneya. Ore eru jojofo buŋoine ojime fuŋfuŋgaine fukeko buŋo oi moke mimipaŋ buŋoineji misanaŋgako ateine yoyoka fukeya. \m \v 18 Anutuji buŋo oi miku ore ikoine miiŋgo embimbiŋgaya. Iŋoji buŋo ikogoine tomiri oi miku misanaŋgaya, oiji maŋnoŋuŋ kitiŋgaiŋgo maneya. Ore eru miku oi misanaŋgaya. Noŋuŋ morende eebobo sembeneone kamieru Anutureo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ noreiŋ ore oori noreya, oi qiŋ keru odigaru gogobeneŋ. \v 19 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore eru odigaru ore maŋyoka mo so eegobeneŋ Oorinoŋuŋ oiji maŋnoŋunde nigiŋ boyobiŋineke kamasi oŋuine fukeru niŋo Yesuke kipe nobeega. Oorinoŋunde nigiŋ boyobiŋineke joroine oiji niŋoreone fuŋgaru Sombuŋ soriŋ kubainere maŋgo roperu soriŋ maŋine mobemobe botuyakuŋgo kambaŋ dobu pega, oi oŋuakoŋ petigaru jikigaru Yesu morumboŋ ŋeŋe mokiineo pega, iŋoreo raga.\x * \xo 6.19 \xt Lew 16.2\x* \v 20 Yesuji minebobonoŋuŋ fukeru bonieru paibe roperu morumboŋ ŋeŋeine roru damaŋ tatariine tomiri ŋe ropeiŋ. Oŋu Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ qoruine fukeru goga. Oŋu.\x * \xo 6.20 \xt Kiki 110.4\x* \c 7 \s1 Soriŋ gio siŋaŋ Melkisedekre binaŋ \p \v 1 Melkisedek ŋi oi kae tinaine Salem ore kiŋ koito fukeru Anutu ropekiinere soriŋ gio siŋaŋ goya. Oŋu gome Abrahamji kiŋ koitoine koitoine jigo qaku gbiŋ eyareru kirieru moreŋineo wareya, damaŋ oo wareru Abraham bofukeru mifia teya.\x * \xo 7.1 \xt Jen 14.17-20\x* \p \v 2 Mifia teko meboine sosowo boroiŋgaru teŋgone moakoŋ moakoŋ 1/10 roru pesiŋine ruaru oteya. Melkisedek tina ore fuŋine oi “Eebobo posiinere kiŋ koito.” Tinainere so rone “Eebobo posiinere kiŋ koito” fukeya eru jikigaru oŋuakoŋ “Salemde kiŋ koito” goya. Salemde kiŋ koito tina ore fuŋine oi “Womore kiŋ koito.” \v 3 Melkisedekji maŋgomamaine tomiri, daritifepuine tomiri, fufuke damaŋine tomiri eru komeine tomiri.\f + \fr 7.3 \ft Biŋe Buŋoo Melkisedekre maŋgomama eru daritifepu, fufuke eru kome damaŋine oi so mitaniŋgaga.\f* Oŋu soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ. Iŋoji Anuture Madere kamasi oŋuine fukega. \p \v 4 Miminenoŋuŋ Abrahamde arambobo mosiji Melkisedekre fuŋne yaduko oi iŋi ŋone mukuinebi: Abraham iŋoyoŋe mebo ya kuririineke kigaku roru wareya, oone me yoyoka (10) sosowo osoeru mobeine moakoŋ roru Anuture pesiŋ ruaya. Ore eru Melkisedekji foriine ropekiine yobu fuŋine mo fukega. \v 5 Anutuji Kadi buŋoo buŋo iŋi mitiga noreme pega, “Liwaire osigidaone ŋi igodoŋ yabebi soriŋ gio bobo Liwait fukebi kufufuŋ yoŋoji meboyaŋuŋ me yoyoka (10) sosowo osoeru oone mobeine moakoŋ roru Anuture pesiŋ rua yareeinebi.” Yoŋoji ŋoŋo oŋuine Abrahamde osigidapu fukegobiyoŋ, oi jibu yoŋoyaŋunde kufufuŋpu ŋoŋore meone pesiŋnoŋuŋ oi raugaenimiŋ.\x * \xo 7.5 \xt Jare 18.21\x* \p \v 6 Mimiti buŋo oŋu pegayoŋ, Melkisedekji Liwaire osigida mo so fukega. Oi jibu Abrahamji Anuture jojofo buŋo mane sabareku goku meboine osoeru teŋgone moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaya, oi raugaru mifia teya. \v 7 Sogunenoŋunde mea yukuo gogobeneŋ, yoŋoji mifia norebi gogobeneŋ. Buŋo oi mugakimiŋ ore embimbiŋgaegobeneŋ. \p \v 8 Kufufuŋ noŋuŋ teŋgone moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaegobeneŋ, oi morende soriŋ gio bobo Liwait yoŋoji raugaegobi. Yoŋoji moreŋgo goku komeegobiyoŋ, Sombuŋgo paibe more kitiŋgaku mibi sanaŋgaru go ropeiŋ, iŋoji oi raugaega. \v 9 Abrahamji meboine osoeru me yoyoka sosowo oone mobeine moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaya, iŋoji oi osigidaine Liwaire oŋuakoŋ bonieru ruaya. Oŋu mibeneŋ soine sagana. Damaŋ yoo teŋgone moakoŋ 1/10 roru Anuture pesiŋ ruaegobeneŋ, oi ŋasonoŋuŋ Liwaire osigidapuji raugaegobi. \v 10 Oŋuakoŋ igokoine Liwai fukeiŋ ore manesuku iŋore pesiŋ ruaya, ore fuŋine oi iŋi: Liwaiji ŋasoinere saki fugo peko Melkisedekji damaŋ oo wareru Abrahamke qoturebu. Oŋu. \s1 Melkisedek oi Yesure soso fukega. \p \v 11 Anutuji Kadi buŋoo Israel kufufuŋ mitiga noreko ore so Liwai kubuone ŋi igodoŋ yabebeŋ soriŋ gio siŋaŋnoŋuŋ fukeegobi. Gio oi babi oŋuine oiji kuririnoŋuŋ sosowo bofukenobeŋ ine, noŋuŋ soriŋ gio siŋaŋ fuŋine more so embimbiŋganobeŋ. Gio ore foriineji so sagaya ore eru Yesuji Melkisedek oŋuine fukeya. Ŋiŋigoji oi Aronde burure so oŋu so igodoŋgabi fukeya. \v 12 Soriŋ gio siŋaŋ gioinere fuŋneji kepiega damaŋ oo Kadi buŋoji oŋuakoŋ kepiega. \v 13 “Soriŋ gio siŋaŋ fuŋine mo,” buŋo oi Ofoŋnoŋunde migobeneŋyoŋ, iŋoji Liwai kubuone matayoŋ, kubu mogone fukeya. Kubu ore ŋi moji boji sorinde alatao dimaku gio so baku goya. \v 14 Ofoŋnoŋunji Juda kubuone fukeya, buŋo oi totogo pega. Mosesji Juda kubu yoŋoji soriŋ gio siŋaŋ ganiminde buŋo mo so miya. \s1 Soriŋ gio siŋaŋ Melkisedek oŋuine mo \p \v 15 Ore eru soriŋ gio siŋaŋ mo Melkisedekre kamasi oŋuine fukega, oiji buŋo migobenende fori oi totogo akoŋ yaduko sagaga. \v 16 Iŋoji moreŋ ŋiŋigoji Kadi buŋo boyoberu kubuinere so mitigabuŋ ore eru soriŋ gio siŋaŋ so fukeyayoŋ, gogo sanaŋine so jibugaiŋ, ore usuŋineji maŋgo eteko soriŋ gio siŋaŋ fukeya. \v 17 Moji iŋore fuŋne kitiŋgaku miko Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Goji Melkisedek oŋuine soriŋ gio siŋaŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropemiŋ.”\x * \xo 7.17 \xt Kiki 110.4\x* \v 18 Anutuji oŋu miku mimiti fuŋfuŋgaine oi igogaya. Buŋo fuŋfuŋgaine ore usuŋineji mataeme bapi nobeiŋgo embimbiŋgaega, ore eru oi igogaya. \v 19 Kadi buŋoji ŋiŋigo kuririnoŋuŋ bofukekimiŋ ore so bapi nobeya. Mata. Ore eru buŋo buru fuŋfuŋgaine qomukuru tifeineo oori fiine yobu noreega. Noŋuŋ oori ore paio dimaku soine Anuture maŋfuŋgo raru oŋga wosiekimiŋ. \p \v 20 Anutuji soriŋ gio siŋaŋ gariinere buŋo miku oi mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaya. Oŋu eyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ goine yoŋore buŋo oi mimipaŋ buŋoji so misanaŋgabi jibu oŋu ebuŋ. \v 21 Goineji soriŋ gio siŋaŋ mo fukebuŋyoŋ, Anutuji Yesu igodoŋgaru buŋoine oi mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaru iŋi ojiya, \q1 “‘Goji soriŋ gio siŋaŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri go ropeigoŋ.’ Ofonji mimipaŋ buŋo misanaŋgaya, buŋo oi moke so kepieiŋ.”\x * \xo 7.21 \xt Kiki 110.4\x* \m \v 22 Mimipaŋ buŋo ore eru Yesuji jojofo buru gariinere fori fukeinde siŋaŋ fukeru dimaga. Oŋu Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo gio baku goga. Jojofo buru oiji raŋgbaŋine odureru fiine yobu fukega. \p \v 23 Soriŋ gio siŋaŋ goine oi ronekoŋ kokoine gobuŋ. Komeru gioyaŋuŋ jikigaru baiŋ ore embimbiŋgabuŋ, ore eru oi kokoine gobuŋ. \v 24 Yoŋoji kokoine gobuŋyoŋ, Yesuji damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ, ore eru soriŋ kubainere siŋaŋ gio oi tatariine tomiri baku go ropeiŋ. \v 25 Gio oi baku goga ore eru Yesuji ŋiŋigo iŋoreo warebi oga yabeme Anuture maŋfuŋgo raegobi, oi soine sanaŋgaru munaŋ qa yareko buŋoyaŋunji komeega. Damaŋ so yoŋore eru Anutu oŋga wosiega ore goga, ore eru soine munaŋ qa nore foreega. \p \v 26 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine oŋuineji soine saga nobeega. Iŋoji tiriine bakare buŋo tomiri eru gbagbataeŋine fukega. Anutuji Yesu agiburaŋ ŋiŋigo noŋundeone roosoeru ogagame Sombuŋ koroine sosowo petigaru paibere paibe roperu fuŋine mo fukeru goga. \v 27 Soriŋ gio siŋaŋ goineji ateine ateine rone yoŋoyaŋunde agiburande eru ore ŋadio kufufuŋ yoŋore agiburande eru jomaji boji rigaru gobuŋ. Yesuji iŋoyoŋunde saki fu kisiŋgako boji ririga oŋuine etebi oŋuine oiji kufufuŋ noŋunde agiburaŋ oi ate moakoŋ oo akoŋ keririkeme saga foreya. Ore eru Yesuji oi soriŋ gio siŋaŋ goine oŋuine damaŋ so eeiŋgo so embimbiŋgaga.\x * \xo 7.27 \xt Lew 9.7\x* \p \v 28 Anutuji Kadi buŋoine Moses oteme ore so ŋiŋigoji ŋi oi igodoŋ yabebi soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeegobi. Moreŋ ŋi yoŋoji usuŋyaŋuŋ tomiri gogobiyoŋ, Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde buŋo oi jiki noreru oi mimipaŋ buŋoineji misanaŋgaya, ore so Madeine igodoŋgaru qorunoŋuŋ fukega. Qorunoŋuŋ iŋoji kuririine sosowo bofukeru damaŋ tatariine tomiri sanaŋine go roperu goiŋ. Oŋu. \c 8 \s1 Jojofo buru gariinere soriŋ gio siŋaŋ qoruine \p \v 1 Buŋo migobeneŋ ore buŋo koruŋ qoruine oi iŋi: Noŋuŋ soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋke fukegobeneŋ. Qorunoŋuŋ iŋoji Sombuŋ kaeo roperu Ropekiinenoŋunde morumboŋ ŋeŋe keririŋineo me furoineo ŋega.\x * \xo 8.1 \xt Kiki 110.1\x* \v 2 Kambaŋ seri soriŋ foriine oi Sombuŋgo pega. Oi moreŋ ŋiji babaine matayoŋ, Ofonji iŋoyoŋe oi baya. Soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ iŋoji kambaŋ seri sorinde maŋine aribe tinaine mokiine yobu oo goku Anutu kiŋaŋ qateinde gio baega. \p \v 3 Morende soriŋ gio siŋaŋ qoruine sosowo oi pesiŋ yauŋ Anuture ruaru jomaji boji rigaru gonimiŋgo igodoŋ yabeegobeneŋ. Ore so soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ Yesuji oŋuakoŋ iŋoyoŋe Anuture pesiŋ rua oteya. \v 4 Mosesre Kadi buŋore so pesiŋ yauŋ Anuture ruaenimiŋ ore ŋi igodoŋ yabebi gogobi. Ore eru soriŋ gio siŋaŋ qorunoŋuŋ oiji moreŋgo gona ine, iŋoji morende soriŋ gio siŋaŋ fukeiŋgo embimbiŋgana. \p \v 5 Morende soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji morende boji soriŋgo Anutu kiŋaŋ qateinde gio baegobi. Soriŋ oiji Sombuŋ soriŋ kubainere soso eru sasako fukega. Mosesji soriŋ kubaine kambaŋ seriji baiŋgo eya, damaŋ oo Anutuji Sombuŋ soriŋinere buru oi barariŋga teya. Odu foreru siŋaŋ bobo buŋoine iŋi ojiya, “Mane, tukuo gokande buru gadube, ya sosowo ore so poretiŋ boyoberu baigoŋ.” Ore so kambaŋ seriji boji soriŋ kubaine bako oiji Sombuŋ sorinde wawakiine fukeya.\x * \xo 8.5 \xt Eks 25.40\x* \v 6 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo gariine noreko oiji jojofo buŋo raŋgbaŋine odureru fiine yobu fukega. Jojofo buŋo oiji buru gariinere otuŋ fukega. Jojofo buru gariine oiji buru raŋgbaŋine odureru tinabiŋeineke fukega. Tinabiŋe ore so Yesuji jojofo buru gariinere gio fiine yobu oi raugaru Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku bapi nobeega. Gioine oiji morende soriŋ gio bobo oi kokoine odureru kuririineke fukega. \p \v 7 Jojofo buru fuŋfuŋgaineji bakare buŋoine tomiri fukeru sagana ine, jojofo buru jikiineji fukeiŋgo mo so odiganobeŋ. \v 8 Oŋuyoŋ, ŋiŋigoji jibu sembeabi Anutuji fuŋneyaŋuŋ bofukeru miyareru iŋi miya, \q1 “Ofoŋ nonji iŋi mitigago: Maneniŋ! Damaŋ mo ware fukeiŋ, oo Israel kubu eru Juda kubu ŋoŋoke jojofo buru gariine ebemiŋ.\x * \xo 8.8 \xt Jer 31.31-34\x* \q1 \v 9 Nonji apa ŋasopuŋaŋuŋ meŋaŋunji roru Ijipt kantrione oga yabebe sakibe warebi yoŋoke jojofo buru eboŋyoŋ, yoŋoji nonde jojofo buru oi so qakatoru reŋgabuŋ. Ore eru nonji oŋuakoŋ oi ŋadi yabeboŋ. Ofoŋ nonji oŋu mitigago. Jojofo buru gariine ebemiŋ, oi Biŋe buŋo raŋgbainere so mata. \q1 \v 10 Oŋu matayoŋ, damaŋ oiji ware fukeme Ofoŋ nonji Israel kufufuŋ yoŋoke jojofo buru gariine iŋi eru mibemiŋ: Nonji nakene Kadi buŋo sosowo oi yoŋore mamanesugo ruaru maŋyaŋuŋgo quraŋ oŋuine quraŋgabe peine. Oŋu eku yoŋore Anutu fukebe yoŋoji nonde kufufuŋ fukeru gonimiŋ. \q1 \v 11 Damaŋ oo soguine eru mendaine oi sosowo nonde fuŋne mane mukuku gonimiŋ. Ore eru qaqaji moji Ofonde fuŋne manenimiŋ ore botuyaŋuŋgo so qaji yareru goiŋ. Kakaineji gboine iŋi so ojiiŋ, ‘Goji Ofoŋ mane mukuigoŋ.’ \q1 \v 12 Iŋi ore noŋ mane muku nuru gonimiŋ: Nonji eeboboyaŋuŋ sembene oi jureru bokebemiŋ. Agiburaŋyaŋuŋ niga nuko oi so jikigaru manesubemiŋ.” \m \v 13 Anutuji jojofo buruine jikiinere eru “Gariine” miku oŋuine oiji jojofo buru fuŋfuŋgainere “Oi raŋgbaŋine fukeya,” miko fuŋine oŋu fukeya. Buŋo buru moji damaŋ joroine peku raŋgbaŋine fukega, oiji jibugaiŋgo ega. Oŋu. \c 9 \s1 Morende kambaŋ seri soriŋgo Anutu iŋi miteŋ gabuŋ: \p \v 1 Anutuji jojofo buru fuŋfuŋgaine ruaru oo oŋuakoŋ ohoweine baku miteŋ gakiminde buru oi mitigako boyobebuŋ. Oi boyoberu moreŋgo kambaŋ seri soriŋ kubaine babi peya. \v 2 Anuture kambaŋ seri soriŋ kubaine oi iŋi babuŋ: Soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine oo lambere ŋeŋe eru poroŋ kubaine oi Anuture jiŋo maio uqo ŋeŋeo Anuture biŋe ruabi ŋeya. Soriŋ maŋine ore tinaine oi soriŋ maŋine tiriine.\x * \xo 9.2 \xt Eks 26.1-30; 25.31-40; 25.23-30\x* \v 3 Ore ŋadiineo maŋine mo tinaine soriŋ mokiine yobu oi peya. Soriŋ maŋine yoyoka yokore botugo kambaŋ dobu dimaya.\x * \xo 9.3 \xt Eks 26.31-33\x* \p \v 4 Soriŋ maŋine mokiine yobu oo juŋ jinaŋ ririgare koro alata eru jojofo burure katapa oi ebu. Alata oi goulji babaine eru katapa sakiine oi sosowo goulji kefagakiine fukeya. Paora tinaine mana oi goul deroo ruaru katapa ore maŋgo siŋaŋ gaegobuŋ. Oŋuakoŋ Aronde toku gbaru gidaine popouine eru Anutuji jojofo buruine kogo quraŋgako sipaine oi katapa ore maŋgo siŋaŋ gaegobuŋ. Katapa maŋgo ya yokaomo oi oŋu pebuŋ.\x * \xo 9.4 \xt Eks 30.1-6; 25.10-16; 16.33; Jare 17.8-10; Eks 25.16; Dut 10.3-5\x* \v 5 Katapa paiineo jonu mimerereŋ yoyoka goulji babaine oi dimabu. Oi Anutuji maŋfuŋgo goko kuririquraŋinere soso fukeya. Jonu yoyoka oi toyakuŋ qorumureru katapa iporoine kefagaru dimabu. Katapa iporoine oi Anuture keririkeinde ŋeŋe fukeya. Buŋo moakoŋ moakoŋ oi damaŋ yoo bubu poretiŋ mimane ekimiŋ ore so mata.\x * \xo 9.5 \xt Eks 25.18-22\x* \p \v 6 Anuture kambaŋ seri soriŋ kubainere ya sosowo oi oŋu burugabi eko soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji damaŋ so soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine oo roperu Anutu kiŋaŋ qateku gioyaŋuŋ baku gobuŋ.\x * \xo 9.6 \xt Jare 18.2-6\x* \v 7 Oŋu gobuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoji akoŋ gosa so ate moakoŋ oo soriŋ maŋine mokiine yobu oo roperu goya. Dari roru oo roperu iŋoyoŋunde eru kufufuŋ yoŋoji qaqouma paio agiburaŋ ebuŋ, ore eru boji rigaru dari keseme wakiya.\x * \xo 9.7 \xt Lew 16.2-34\x* \p \v 8 Oŋu burugaru ruabi Moro Tiriineji soso oi oduru oiji ŋiŋigo iŋi qaji noreru goya: Soriŋ maŋine fuŋfuŋgaineji jikigaru dimaga, damaŋ oo Anutuji soriŋ maŋine mokiine yobu ore fuŋine oi totogo so barariŋga yareko gobuŋ. \v 9 Buŋo oi damaŋ yoore soso fukega. Fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji yauŋine yauŋine pesiŋ ruaru boji roru warebi rigaegobiyoŋ, maŋyaŋunji jibu womo bofukenimiŋgo embimbiŋgaegobi. Maŋyaŋunji agiburaŋ ebuŋ ore eru kejigako boji roru wareru Anuture soriŋ kubaineo roperu oŋga wosiegobiyoŋ, oiji agiburaŋyaŋuŋ keririkenimiŋgo embimbiŋgaegobi. \m \v 10 Uqo yauŋ eru obu yauŋ roru wareru raqo wareqo ebi miti meso fuŋne fuŋne eyareegobiyoŋ, oŋu sakire mimiti oi akoŋ boyobeegobi. Ya oi rone sagako eru gobuŋyoŋ, Anuture buru gariinere damanji ware fukeme oo akoŋ fuŋgaru so jikigaru sagaiŋ. Oŋu. \s1 Kristo dariinere fuŋne \p \v 11 Kristoji wareru seŋgiŋbaŋgiŋ noreega ore soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeya, iŋoji morende kambaŋ seri soriŋ ŋiji babaine oo so ropeya. Oŋu matayoŋ, Sombuŋgo soriŋ kubaine pega, oo ropeya. Soriŋ kubaine oiji ropekiine fuŋine mo fukega. Kuririquraŋineji oi qembibiineke. \v 12 Oo roperu soriŋ maŋine fuŋfuŋgaine petigaru noniŋ eru bulmakao madeine yoŋore dari so roru raya. Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋunde dari keseme oiji maŋgo eteko Sombunde soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropeya. Oo damaŋ moakonde so ropeko saga foreko pega. Duenoŋuŋ oŋu baru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore kesueko damaŋ tatariine tomiri sagaru pe ropeiŋ. \p \v 13 Rone moreŋgo noniŋ eru bulmakao ŋi yaberu dariyaŋuŋ roru wareru bulmakao ŋigo jeŋoŋine oiji boji rigaru ore komeine oŋuakoŋ roru wareru ŋiŋigo bopeboriŋyaŋuŋke oiji igokuru garu rau yarebi saga yabeya. Oŋu munaŋ qa yarebi oiji sakiyaŋuŋ jureru bagbagbaga yabeme gobuŋ.\x * \xo 9.13 \xt Lew 16.15-16; Jare 19.9, 17-19\x* \v 14 Oŋu ebuŋ ine, Kristore dariji damaŋ yoo munaŋqoqo kamasi oi kokoine odureru iŋi enoreega: Dariineji maŋnoŋuŋ kejigako oi jureru eebobonoŋuŋ kome sanaŋinere biŋe fukekimiŋ ore so oi keririkeega. Oŋu enoreko gogo Rauine Anutu kiŋaŋ qateinde gio oi afagaru baku gokimiŋ. Moro Tiriineji go waperu tatariine tomiri go ropeiŋ, iŋoji Kristo bapi gako bakaine tomiri goyayoŋ, noŋunde eru iŋoyoŋe kikisiŋ ee eru Anuture boji lama fukeya. \p \v 15 Fuŋine iŋi ore Kristoji jojofo buru gariinere siŋaŋ qoruine fukega: Anutuji ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru damaŋ tatariine tomiri oŋuine gokiminde buŋo kiperu oŋga yabeya, yoŋoji ya oi rauganimiŋ ore manega. Ore eru Kristo igodoŋgako Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo maŋmoakoŋ ekiminde gio baku goga. Jojofo buru fuŋfuŋgainere damaŋgo ŋiŋigoji kadi odureru agiburaŋ ebi oiji kipe yabeko gobuŋ, Kristoji oi oone pirue yabeiŋ ore eru komeru dueyaŋuŋ baya. \p \v 16 Moji yareyaine sosowo gogoine tariiŋ, damaŋ oo ogoinere biŋe fukeiŋ ore mitigame buŋo pega, ogoineji ya oi pipa so roiŋ. Pipa matayoŋ, buŋo rauineji komeko fuŋineji totogo fukeme ŋonebi damaŋ oo oi soine roiŋ. \v 17 Gariine gome damaŋ oo buŋoine oiji foriineke so fukeiŋyoŋ, buŋo rauineji komeko buŋoine oiji usuŋineke fukeiŋ. \v 18 Buŋo ore so jojofo buru fuŋfuŋgaine oi oŋuakoŋ joma dariine so kesenobuŋ ine, foriineke so fukena. \p \v 19 Buru fuŋfuŋgainere fori oi iŋi fukeya: Mosesji Kadi buŋore mimiti buŋo sosowo oi kufufuŋ sosowo yoŋore oseru ŋadiineo bulmakao madeine eru noniŋ yabeko dariyaŋunji wakiya. Wakiko oi roru obuke qodureru lama sikiine boboroŋ yojuŋiru roru ondu sisiineo kiperu dario igokurugaru tieko Kadi buŋo Quraŋ lama sakiineo quraŋgaru poporiŋgabuŋ, oi rau teya. Oi rau teru kufufuŋ sosowo botuyaŋuŋgo roregaru dari obuo igokurugaru tieru bokeme oiji rau yareya.\x * \xo 9.19 \xt Eks 24.6-8\x* \v 20 Oŋu rau yareru iŋi yajiya, “Anutuji buŋoine reŋganimiŋ ore mitiga ŋareru ŋoŋoke jojofo ega ore dariine yo.” \m \v 21 Oŋu yajiru jikigaru kambaŋ seri soriŋ kubaine oi oŋuakoŋ dari oo igokurugaru bokeme rau teya. Munaŋqoqo gio baniminde kuriri yareya sosowo oi oŋuakoŋ igokurugaru bokeme rau teya.\x * \xo 9.21 \xt Lew 8.15\x* \v 22 Anuture Kadi buŋoji mitiga ore so oi me oi sosowo oi dariji jurebeneŋ gbagbataeŋine fukeega. Ore eru moji dari so kongana ine, Anutuji agiburaŋnoŋuŋ so bokena. Oŋu.\x * \xo 9.22 \xt Lew 17.11\x* \s1 Kristore dariji agiburaŋnoŋuŋ keririkeega. \p \v 23 Morende soriŋ kubaine oi Sombunde soriŋ kubainere soso eru sasako Moreŋgo soriŋ eru ore merofu eru jonu oi boji ririga eru oŋuine oiji munaŋ qa yarebi gbagbataeŋine fukebi sagayayoŋ, Sombuŋ soriŋ kubainere yareya ore oi so sagaga. Ore eru Kristoji boji ririga fuŋine mo eya, oiji Sombuŋ soriŋgo roperu ore yareyaine sosowo munaŋ qa yabeko gbagbataeŋine fukebi sagaya. Boji ririga fuŋine mo oiji morende boji ririga oi odureru bibiineke fukeya. \v 24 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji boji soriŋ maŋine mokiine yobu ŋiji babaine oo so ropeya. Morende soriŋ kubaine oi Anuture soriŋ kubaine foriinere sasako fukeya. Kristoji Sombuŋ kae foriine oo roperu damaŋ yoo bapi nobeeiŋ ore minebobonoŋuŋ fukeru Anuture jiŋo maio fukeega. \p \v 25 Morende soriŋ gio siŋaŋ qoruineji gosa so joma dariyaŋuŋ roru boji soriŋ maŋine mokiine yobu oo roperu goya. Kristoji ore kamasi so eega. Iŋoji Sombuŋ kaeo ate kokoine so ropeya. Anuture boji lama fukeko gosa so qaenimiŋ ore eru paibe so ropeya. \p \v 26 Ate moakonji so sagana ine, iŋo Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone fuŋgaru joiserereŋine bibiineke maneko ateine boakoŋ fukena. Oŋu matayoŋ, morende damanji tariiŋgo eme damaŋ yoo ateine moakoŋ akoŋ agiburaŋ keririkeiŋ ore eru fukeya. Fukeru iŋoyoŋe boji ririga oŋuine eteniminde eru rurua eya. \v 27 Moreŋ ŋiŋigo noŋunde buru oi iŋi pega: Noŋuŋ damaŋ mogo komekimiŋ eru ore ŋadio Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitari noreiŋ. \p \v 28 Buru ore so Kristoji oŋuakoŋ ŋiŋigo boakoŋ noŋunde agiburaŋ keririkeiŋ ore ateine moakonde so wareru iŋoyoŋe boji ririga oŋuine eteniminde eru rurua eya. Iŋoji damaŋ mogo kirieru wareiŋ. Agiburande eru moke so wareiŋyoŋ, ŋiŋigo fukeinde ore odigaegobeneŋ, noŋuŋ seŋgiŋbaŋgiŋ noreru oga nobeiŋ ore eru fukeiŋ. Oŋu.\x * \xo 9.28 \xt Ais 53.12\x* \c 10 \s1 Ate moakoŋ komego rurua eko saga foreru pega. \p \v 1 Kadi buŋo raŋgbaŋine oiji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne foriine oi so fukeyayoŋ, seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde sasako oi peya. Anuture Kadi buŋore fuŋne oŋu pega ore eru ŋiŋigo Anutu miteŋ gakimiŋ ore soriŋ kubaineo damaŋ so ropeegobi, yoŋoji qowirieru kuririyaŋuŋke fukenimiŋgo embimbiŋgaegobi. Yoŋoji damaŋ tatariine tomiri pesiŋ yauŋ roru wareru ruaru boji ririga oi akoŋ gosa so jikigaru eru gobuŋyoŋ, oiji so sagaya. \v 2 Oiji sagana ine, boji ririga oi soine bokenobuŋ. Soriŋ kubaineo Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ yoŋoji ate moakoŋ munaŋ qa yabebi gbagbataeŋine fuke forenobuŋ ine, oŋu agiburaŋyaŋunde mimi oi so jikigaru manenobuŋyoŋ, oi jikigaru manebuŋ. Ore eru joma yauŋ oi jikigaru pesiŋyaŋuŋ ruaebuŋ. \p \v 3 Gosa so boji rigaru gobuŋ, oiji jikigaru agiburaŋyaŋunde mimi oi kegbore yareme gobuŋ. \v 4 Bulmakao ŋi eru noniŋ yoŋore dariji agiburaŋ keririkeiŋgo embimbiŋgaega. Oi esoebuŋyoŋ, quŋgaru go wapebuŋ. \p \v 5 Ore eru Kristoji moreŋgo wakiru fukeya, damaŋ oo iŋi miya, \q1 “Anutu, goji pesiŋ yaunde eru boji riganimiŋ ore so sase eru gomeŋyoŋ, moreŋgo gogore saki oi bomogaru nareya.\x * \xo 10.5 \xt Kiki 40.6-8\x* \q1 \v 6 Boji rigaru agiburaŋyaŋunde ore eru pesiŋ yauŋine yauŋine ruaru gobuŋ, oi ŋoneru ore eru so jerieru gomeŋ. \q1 \v 7 Damaŋ oo iŋi ojiboŋ, ‘Anutu mane, nonji yoo warego. \q1 Nonde fuŋne oi papia poporiŋine oo quraŋgabi pega. Ore so gore maŋ aŋire so eba eku gobemiŋ.’” \m \v 8 Rone iŋi miya, “Pesiŋ yauŋ ruaru boji rigaru agiburaŋyaŋunji posikeiŋ ore ya fuŋne fuŋne eru gobuŋ, ore eru aŋigoji so fukeko maneru gomeŋ. Oi ŋoneru ore eru so jerieru gomeŋ.” Ya oi Kadi buŋo raŋgbainere so jikigaru eegobiyoŋ, oi jibu oŋu miya. \v 9 Ore ŋadiineo buŋo iŋi miya, “Anutu mane, nonji yoo wareru gore maŋ aŋire so eba eku gobemiŋ.” Oŋu miku Anutu ohoweine baku miteŋ gakiminde fuŋne fuŋfuŋgaine oi igogaru kadi gariine igodoŋgaya. \v 10 Anuture maŋ aŋiji maŋgo eteko sakiineji boji ririga oŋuine ebi tariko ore eru roosoe noreko gbagbataeŋine fuke forebeŋ. Ate moakonde so sakiine kisiŋgaya, oiji damaŋ so sagaru pe ropeiŋ. \p \v 11 Damaŋine damaŋine soriŋ gio siŋaŋ sosowo yoŋo dimaku soriŋ gioyaŋuŋ baegobi. Jijiki boji oi akoŋ rigaru riga eegobiyoŋ, oiji agiburaŋyaŋuŋ keririkeiŋgo embimbiŋgaegobi.\x * \xo 10.11 \xt Eks 29.38\x* \v 12 Oiji embimbiŋgaegobiyoŋ, Sombunde soriŋ gio siŋaŋ qoruine Yesu iŋoji ateine moakonde so agiburande eru sakiine kisiŋgako damaŋ tatariine tomiri sagaru pe ropeiŋ. Moreŋgo boji ririga oŋuine dimaku otebi Sombuŋ soriŋgo roperu Anuture me furoineo ŋega.\x * \xo 10.12 \xt Kiki 110.1\x* \v 13 Oo ŋeku damaŋ botuine yoo Anutuji kisopuine ketuŋgame waki yabeko Kristo kufuinere koji\f + \fr 10.13 \ft Rosipuine bawaki yaberu gbiŋ eru mimi eyarenimiŋ ore kufuyaŋunji odetuŋgaru paiyaŋuŋgo koji oŋuine odemagaru gobuŋ. Juda yoŋore fuŋne oŋu.\f* fukebi kokoriaŋ enimiŋ ore odigaru goga. \v 14 Ate moakonde so komego rurua eko boji ririga oŋuine etebi oiji saga foreko soine ŋiŋigo roosoe nobeko gbagbataeŋine fukekiminde so fukegobeneŋ. Oŋu soine qowirie nobeko kuririnoŋuŋ sosowo bofukeru damaŋ tatariine tomiri oŋuine go ropekimiŋ. \p \v 15 Moro Tiriineji oŋuakoŋ buŋo oi kitiŋgaku miko manegobeneŋ. Rone buŋo iŋi miko pega: \q1 \v 16 “Ofoŋ nonji iŋi migo: Damaŋ goineji tariko oo jojofo buru gariine yoŋoke ebemiŋ, oi iŋi: Nonji Kadi buŋone sosowo oi maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru mamaneyaŋuŋgo quraŋ oŋuine quraŋgabemiŋ.”\x * \xo 10.16 \xt Jer 31.33\x* \m \v 17 Oŋu miku iŋi jikigaya, “Nonji yoŋore agiburaŋ eru eebobo jaubaineke ebuŋ, ore eru niga nuko oi so jikigaru manesuku gobemiŋ.”\x * \xo 10.17 \xt Jer 31.34\x* \v 18 Buŋo ore so foriine fukeko Anutuji agiburaŋnoŋuŋ bokeme buŋonoŋuŋ tariko ore eru agiburaŋnoŋunde boji rigakiminde kamasi so fukega. Oŋu. \s1 Anutuke yameŋ keku gokimiŋ ore oŋga noreya. \p \v 19 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Yesure dariji jure nobeko soine Anuture soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropekimiŋ. Oŋu manesiŋ garu sanaŋgaru maŋyoka so eegobeneŋ. Mata! \v 20 Yesuji kadi rarainere kadi gariine bataniŋgame iŋoyoŋe gogo sanaŋinere kadi fuke noreega. Kadi oi iŋoyoŋunde saki kisiŋgaru oŋuine oiji bataniŋgame pega. Kadi oi oderu Anuture sorinde kambaŋ dobu petigaru soriŋ maŋine mokiine yobu oo ropekimiŋ. Yesure sakiji maŋgo enoreko kambaŋ dobu oi soine petigakimiŋ. \v 21 Yesuji soriŋ gio siŋaŋ ropekiine fuke noreega. Iŋoji Anuture kufufuŋ sosowo siŋaŋ noberu goga. \p \v 22 Oŋu goga ore eru noŋuŋ kiko bokeru maŋyoka sosowo yoberu jijiki akoŋ mamanesiŋ paio dimaku Anuture maŋfuŋgo raru oŋga wosiru goinebeneŋ. Dariineji tieme rau noreru maŋnoŋuŋ kejigame oi jureme gbagbataeŋine fukeru goinebeneŋ. Maŋnoŋunji so jikigaru minoreko koimo goinebeneŋ. Obu yagaŋine raubeneŋ bayagaŋ nobeko oŋuine Anutuke qakatoru goinebeneŋ.\x * \xo 10.22 \xt Lew 8.30; Eze 36.25\x* \v 23 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde buŋo kipe noreya, iŋoji buŋoine damaŋ so boyoberu noŋuŋke dimaga. Oŋu dimaga ore eru oŋuine fukekimiŋ ore odigaru oori eru mifukeeinebeneŋ. Oo tuturi bokeru qiŋ keru dimaku sanaŋgaru goinebeneŋ. \v 24 Manji jojoko eru eebobo fiine ekimiŋ ore maŋbapakare eku kikitiŋ ee eku goinebeneŋ. Oŋu gokimiŋ ore damaŋ so sisiŋaŋ ee eku goinebeneŋ. \v 25 Goineji yoŋoyaŋunde maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ bokeegobi, noŋuŋ mosi ore kamasi so eru goinebeneŋ. Oŋu matayoŋ, Ofoŋ wareinde moge ŋoneru damaŋineji bombeŋgaga oŋu manegobeneŋ, ore so yameŋ keku sanaŋgaru maŋbapakare naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ. \p \v 26 Biŋe buŋo foriine maneru noŋunde aŋigo agiburaŋ kosa ekimiŋ ine, agiburaŋnoŋuŋ ore eru pesiŋ boji mo ekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Boji ririga mo oi so bapi nobeiŋ. \v 27 Oi so bapi nobeiŋyoŋ, Anutuji buŋonoŋuŋ oi mitariku geoine bokirieme painoŋuŋgo ropeiŋgo odigaru gburugburu nobeko kokoinoŋuŋ maneru goinebeneŋ. Anutuji kisopuine misi boruŋineji riga yabeiŋ, ore usuŋine oi akoŋ fukeiŋ ore odigaru gokimiŋ.\x * \xo 10.27 \xt Ais 26.11\x* \v 28 Moji Mosesre Kadi buŋo ŋadi gaga oi buŋo koroineo ruabi yoyoka me yokaomoji buŋoine kitiŋgaku mibi buŋoineke fukeiŋ ine, oi so ŋonemaiŋ etebi komere biŋe fukeiŋ.\x * \xo 10.28 \xt Dut 17.6; 19.15\x* \p \v 29 Oŋu fukeiŋyoŋ, ŋiŋigo mo oŋuine iŋore buŋore uruŋu manesugobi? Moji Anuture Madere buŋo kufuineji odetaparu bokeega. Jojofo buru gariinere dariji roosoeme gbagbataeŋine fukeyayoŋ, dari oi ya omaine oŋuine bawaki eteega eru yauŋmoriri Rauine Moro Tiriine oi igosisi eetega. Moji oŋuine fukeko Anutuji buŋoine osoeru geoine wojimure so oteme sagana? Kadi buŋo qomukuru komere biŋe fukekiminde so fukegobeneŋyoŋ, Anutuji ŋiŋigo oŋuinere geo oi misi boruŋineke oteko paiineo ropeko joiserereŋ mokemoke yobu maneru goiŋ. Wamo joisererenji saga tena? Iŋore fuŋnere uruŋu manesugobi?\x * \xo 10.29 \xt Eks 24.8\x* \p \v 30 Buŋo mo iŋi pega, “Minde mibe, nunde gube, ende ebe oi nonde gio. Nonji ŋiŋigo buŋoyaŋunde geoine bokiriebemiŋ.” Jikigaru buŋo mo iŋi miko pega, “Ofonji kufufuŋpuine ŋoŋore buŋo osoeru mitariiŋ.” Mo moji oŋu miya, niŋoji oi manegobeneŋ.\x * \xo 10.30 \xt Dut 32.35-36\x* \v 31 Anutu gogo Rauinere jiŋo maio dimaku waki nobeko meineji nobeiŋ oiji momokiine yobu fukeiŋ. Oŋu. \p \v 32 Egu gbaŋinimiŋ ore iŋi migo: Anuture tatamaji wareko biŋe gaku tamaebuŋ, damaŋ fuŋfuŋgaine oi manesuku goinebi. Damaŋ oo mamanesinde jigo qaku joiserereŋ kokoine bofukeru oi jibu jogbasasanaŋ eru nadurende gadurebe eru dimaku sanaŋgabuŋ. Oi so niga ŋabeine. \v 33 Damaŋ goineo mimi qa ŋarebi ŋeriŋetataŋ manebi tumoqoqoo ŋone dendeŋ ŋaberu gobuŋ. Damaŋ goineo ogopuŋaŋuŋ kamasi oŋuakoŋ eŋarebi yoŋore keririŋgo dimabuŋ. \v 34 Goine witi pigo rua yabebi ŋebuŋ, oi ŋone yaberu joiserereŋyaŋuŋ moko maneru gobuŋ. Mebo komoŋ-ŋaŋuŋ imasamakeŋ qaku furu robuŋ, oi jeri paio mane sabareku gobuŋ. Sombunde tebe mariku fuŋine mo so jibugaiŋ, oi pe ŋarega ore maneru ore eru bobomiriŋ maneru gobuŋ. \p \v 35 Ore eru koimoŋaŋuŋ damaŋ yoo so bokeinebi. Oi so bokebi Anutuji ore furiine soguine ŋareiŋ. \v 36 Anutuji ya ŋareinde buŋo kipeme pega, ŋoŋoji oi rauganimiŋ ore dimagobi. Ore eru Anuture maŋ aŋi boyoberu yobiŋ maneku karieru yameŋ keku gonimiŋ ine, Sombunde biŋe oiji ŋoŋore biŋe fukeiŋ. \v 37 Iŋi ore dimaku sanaŋgaru goinebi: Damaŋ pompoŋine yobu oi akoŋ jikigaru odigabeneŋ \q1 “Moke wareiŋ, iŋoji ware fukeiŋ. Damaŋine so bojoroko ropeiŋyoŋ, damaŋinere so poretiŋ wareiŋ. \q1 \v 38 Poretiŋ wareiŋyoŋ, nonde ogoji eebobo poretiŋ boyobeega, iŋore mamanesinji maŋgo eteko sanaŋgaru go ropeiŋ. Moke kirieru mamanesiŋine bokeiŋ ine, oi so sagako maŋneji iŋore so jerieiŋ.”\x * \xo 10.38 \xt Hab 2.3-4\x* \m \v 39 Buŋo oŋu pegayoŋ, niŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ moke kirieru mamanesiŋyaŋuŋ bokeru misi korure biŋe fukenimiŋ, yoŋore kubuo so dimagobeneŋ. Oŋu matayoŋ, mamanesiŋnoŋuŋ oi siŋaŋ gabeneŋ Anutuji munaŋ qa noreko goku Sombuŋ kaeo ropekimiŋ ore so fukegobeneŋ. Oŋu. \c 11 \s1 Ŋiŋigo mamanesiŋyaŋunde eru ya iŋi fukeya: \p \v 1 Mamanesinde fuŋne oi iŋi: Ya fukeiŋ ore origagobeneŋ, oi fukeiŋgo ore sanaŋgaru maŋyoka tomiri manesiŋ gagobeneŋ. Ya ŋoŋoneine mata ore so eba eku foriine ŋoneiŋgo odigaru koimo dimagobeneŋ. \v 2 Ronere ronekoŋgo fuŋgaru ŋiŋigo mamanesiŋyaŋunji maŋgo eyareko maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋone yabeme sagako mibooro yareme gobuŋ. \v 3 Mamanesiŋnoŋunji maŋgo enoreko ya sosowore fuŋne oi iŋi mane taniŋgagobeneŋ: Anutuji buŋoine mitigaru oiji Sombuŋ eru morende yareya sosowo bofukeya. Ore eru damaŋ yoo ya ŋoneegobeneŋ, oi ya ŋoŋoneine oone so qowirieru fukeya.\x * \xo 11.3 \xt Jen 1.1; Kiki 33.6-9; Jon 1.3\x* \s1 Abel, Enok, Noa yoŋore mamanesiŋ \p \v 4 Kein (Kain) Abel yokoji Anuture boji rigabire Abelji maŋine kerisieme mamanesiŋineji maŋgo eteko poretiŋ reŋgako konduŋineji poretiŋ ropeya. Oŋu ropeko Anutuji bojiine ŋoneko sagako mibooroya. Miboorome Abelji posiine fukeya, Anutuji buŋoine oi kitiŋgaku miko mamanesiŋineji maŋgo eteko maneya. Oŋu maneru goku komeyayoŋ, oi jibu damaŋ yoo eeboboine manebeneŋ buŋo oiji jikigaru maŋnoŋuŋ bapakareru kitiŋga noreega.\x * \xo 11.4 \xt Jen 4.3-10\x* \p \v 5 Ŋi tinaine Enok iŋoji ronekoŋ maŋine kerisieme Anutuji buŋoine kitiŋgaku miboorome maneru iŋore jiŋoo sagaru goya. Oŋu go wapeko mamanesiŋineji Enok maŋgo eteko Anutuji sakike ogagame Sombuŋgo ropeya. “Anutuji ogagame paibe ropeko jikigaru bofukeiŋgo embimbiŋgabuŋ.” Biŋe Quraŋ ore so Enok mamanesiŋineji sabareko so komeya.\x * \xo 11.5 \xt Jen 5.21-24\x* \v 6 Maŋine Anutureo kerisiega, iŋoji buŋo iŋi manesiŋ gaiŋ: Anutuji goga eru Anutuji ŋiŋigo iŋore jiŋo maio sagakiminde baagobi, yoŋo furi yareiŋ. Buŋo yoyoka oi manesiŋ garu soine Anuture maŋfuŋgo wareiŋyoŋ, so manesiŋ gaku mo iŋore jiŋo maio sagaiŋgo embimbiŋgakimiŋ. \p \v 7 Anutuji Noare ya fukeinde siŋaŋ bobo buŋo barariŋga teya. Barariŋga teko Noaji mane taniŋgaru sombuine fuŋine mo maneru foriine so ŋoneko mamanesiŋineji maŋgo eteko reŋgaru ogâ baya. Anutuji iŋoyoŋe eru garikiŋpuine ŋeji yabeiŋgo ore maneru ogâ oi baya. Noa mamanesiŋineji maŋgo eteko ogâ baya, eebobo oiji moreŋ ŋiŋigo fuŋneyaŋuŋ kekesiine barariŋga yareko Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariko sibirigabuŋ. Maŋyaŋuŋ so kerisieru sibirigabuŋyoŋ, Noare mamanesinji maŋgo eteko Anuture jiŋoo posiine fukekiminde yauŋ oi raugaya. Ŋiŋigo Anutu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitariko posikeegobeneŋ, Noaji ore so posiine fukeya. Oŋu.\x * \xo 11.7 \xt Jen 6.13-22\x* \s1 Abraham Sara yokore mamanesiŋ \p \v 8 Anutuji Abraham moreŋ mo iŋore biŋe fukeiŋ ore miku oo raiŋgo ore oŋga teya. Oŋga teko mamanesiŋineji maŋgo eteko buŋo oi reŋgaya. Uro raru ropena oi so maneyayoŋ, oi jibu iŋoyoŋunde moreŋ bokeru raya.\x * \xo 11.8 \xt Jen 12.1-5\x* \p \v 9 Raru raru Anutuji moreŋ iŋore biŋe fukeiŋ ore mikipeya, oo ropeya. Roperu kotu fukeru ŋiŋigo eeboboyaŋuŋ so maneyayoŋ, mamanesiŋineji maŋgo eteya ore eru jibu kambaŋ ako baku ureru oo peku gobuŋ. Ŋaso madeyokaine Aisak Jeikob yokoji oŋuakoŋ Anutuji moreŋ yareinde jojofo buŋo oi akoŋ raugaru moreŋ oo jikigaru kambaŋ akoyaŋuŋ baku ureru peku gobuŋ.\x * \xo 11.9 \xt Jen 35.27\x* \v 10 Sombuŋ siti otuŋineji so goregaiŋ, Abrahamji oi ŋoneiŋgo odigaru goya. Anutuji siti ore buru ruaru sasakoine baku pi otuŋyaŋuŋ sikeku bako sanaŋ qaŋqaŋine pe ropeiŋ, oo ropeiŋgo eru odigaru kambaŋ akoo goya. \m \v 11 Oŋu goku ŋi pogo fukeyayoŋ, mamanesiŋineji maŋgo eteko sanaŋgaru mama fukeya. Abrahamde ŋonuŋ Sara iŋoji kufiŋ goyayoŋ, oi jibu kuagaru made roya. Anutuji Abrahamde kufufuŋ soguine fukeinde buŋo kiperu oteya, iŋore eru buŋoineji foriineke fukeiŋgo manesiŋ garu goya. Mamanesiŋine oiji maŋgo eteko madeine fukeko ŋoneya.\x * \xo 11.11 \xt Jen 18.11-14; 21.2\x* \v 12 Ŋi moakoŋ iŋore mamanesinji maŋgo eteko komekiine kamasi fukeyayoŋ, oi jibu iŋoreone kufufuŋ soguine yobu fukebuŋ. Bobuŋ qonikiŋgo tamaebi jareyaŋuŋ oseiŋgo embimbiŋgagobeneŋ, me mageŋ koe qaŋaŋgo pega, osigidapuineji ore so saueru fukebuŋ.\x * \xo 11.12 \xt Jen 15.5; 22.17; 32.12\x* \s1 Ŋiŋigo yoo Sombuŋ kaere aŋi sogo maneru gobuŋ: \p \v 13 Ŋiŋigo sunduyaŋuŋ oi migobeneŋ, yoŋo sosowo maŋyaŋuŋ kerisieru Anutu manesiŋ gaku goku komebuŋ. Anutuji moreŋ yareinde buŋo kipe yabeko gobuŋyoŋ, moreŋ oo so ropebuŋ. Oŋu matayoŋ, moreŋyaŋuŋ oi jorigo dimaku piku ŋoneru ohoweine baku jeriebuŋ. Ŋoneru mo jerieru iŋi mitaniŋgaru mibuŋ, “Moreŋgo kotu fukeru qanda gogobeneŋ.”\x * \xo 11.13 \xt Jen 23.4; 1 Hist 29.15; Kiki 39.12\x* \v 14 Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde pi moreŋyaŋuŋgo ropeniminde janjaŋbumbuŋ odeegobi, yoŋoji buŋo oŋu miegobi. \v 15 Moreŋ bokebuŋ, ore manesuku buŋoine minobuŋ ine, yoŋoji soine kirieru oo rabi maŋyaŋunji tarina. \p \v 16 Soine kirienobuŋyoŋ, yoŋoji ore eru so manesuku gobuŋ. Ore eru matayoŋ, kantri fuŋine mo Sombuŋgo pega, oo ropenimiŋgo aŋi sogo maneru gobuŋ. Anutuji yoŋore siti bame ore eru Anutu tinaine “Nonunde Anutu!” mikabi oi maneru jerieru yoŋore eru mimi mo so maneega. \s1 Abraham, Aisak, Jeikob, Josef yoŋore mamanesiŋ \p \v 17 Anutuji Abraham eesoigo ruako mamanesiŋineji maŋgo eteru Aisak Anuture yauŋ oteya. Anutuji Aisakre moreŋ oteiŋgo ojime Abrahamji jojofo buŋo oi raugayayoŋ, jibu madeine moakoŋ oi mane tariru oiji boji rigaiŋgo eya.\x * \xo 11.17 \xt Jen 22.1-14\x* \v 18 Anutuji Abrahamde buŋo iŋi ojiya, “Aisakji osigidapugo maŋgo eyareko fukeru gore tina osigaru gonimiŋ.” Buŋo oi maneyayoŋ, jibu madeine koroo ruaya.\x * \xo 11.18 \xt Jen 21.12\x* \v 19 Ruaru iŋi osoeru manesuya, “Komeiŋyoŋ, Anutuji soine sanaŋgaru bogboreme komegone pakereiŋ.” Soso buŋo oŋu miya, ore so madeineji moke jikigaru komegone oŋuine pakereme ogagaya. \p \v 20 Mamanesiŋineji Aisak maŋgo eteko madeyokaine Jeikob eru Esau (Iso) oi mifia yareya. Anuture mifia oiji damaŋ jikiineo oŋuakoŋ saga yapeko paiyakuŋgo ropeeiŋgo ore oŋga wosiya.\x * \xo 11.20 \xt Jen 27.27-29, 39-40\x* \p \v 21 Jeikobji komeiŋgo eya, damaŋ oo mamanesiŋineji maŋgo eteko madeine Josefre madeyoka yoyoka oi mifia yaperu gbaruinere tifeineo roegaru Anutu ohoweine baku miteŋ gaya.\x * \xo 11.21 \xt Jen 47.31–48.20\x* \p \v 22 Josefre komeineji bombeŋgaya, damaŋ oo mamanesiŋineji maŋgo eteko Israel kufufuŋ Ijipt bokeru warebuŋ, ore sunduine oi kegboreru yajiya. Oŋu yajiru jiki qoŋgbuŋine uro yoŋganiminde buŋo oi mitiga yareya. Oŋu.\x * \xo 11.22 \xt Jen 50.24-25; Eks 13.19\x* \s1 Mosesre mamanesiŋ \p \v 23 Mamanesiŋyakunji Mosesre maŋgomama maŋgo eyateko Mosesji fukeya, oi damaŋ oone fuŋgaru kaiŋ yokaomore so sumuŋgabu. Made oi ŋone aŋiineke kamasiine mo fukeya, oi ŋoneru kiŋ koitore mimiti egu odurenimire kokoi so eru madeyakuŋ sumuŋgaru siŋaŋ gabu.\x * \xo 11.23 \xt Eks 2.2; 1.22\x* \p \v 24 Mosesji sogueme tinaine farao kiŋ oduinere made oŋgabi mamanesiŋineji maŋgo eteko tina oi osigaiŋgo takigaru farao koitore pi bokeru rauseya.\x * \xo 11.24 \xt Eks 2.10-12\x* \v 25 Soine jikigaru Ijipt yoŋoke agiburande jeri bofukeru oi damaŋ pompoŋine kosa jerienayoŋ, gogoine oŋuine oi ŋadi gaya. Oi ŋadi gaku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoke jikigako sisikoŋkoŋ eyarebi oi moko maneru jogbasasanaŋ enimiŋ ore maneko ropekiine fukeya. \v 26 Anutuji furi oteiŋ oobe piku dimaku sanaŋgaya. Ore eru Ijipt yoŋoji juŋe masapuyaŋuŋke fukeru batiqatiine tomiri gobuŋ, ore maneko ya wawakiine fukeya. Oiji ya wawakiine fukeko ŋadi gaku Munaŋqoqo Rauineke jikigako iŋore eru igosisi eteru gobuŋyoŋ, oi maneko jibu foriineke eru ropekiine fukeya. \p \v 27 Mamanesiŋineji Moses maŋgo eteko Ijipt farao koitoyaŋunde maŋ egu rigaŋgaiŋ ore kokoi so maneru kantriine bokeru wareya. Anutu ŋoŋoneine mata oi ŋoŋoneinere kamasi manesuku goya, ore eru yameŋ keku dimaku sanaŋgaya. \v 28 Mamanesiŋineji maŋgo eteko ŋonemaiŋ kombaŋ\f + \fr 11.28 \ft Anuture mimererenji Israel ŋiŋigo ŋone yaberu emboŋ eru yadureya ore kombaŋ oi noŋunde buŋoo ‘Ŋonemaiŋ kombaŋ’ mibeneŋ Webo buŋoo ‘Pasowa’ migobi.\f* ruaru ore buru mitiga yareko jerieru ŋebuŋ. Qoqokomere mimererenji Ijipt maŋineo moru madepuyaŋuŋ yabeko Israel yoŋore madepuji egu komenimiŋgo ore mitiga yareko mendiyaŋuŋgo dari rau tebuŋ.\x * \xo 11.28 \xt Eks 12.21-30\x* \p \v 29 Mamanesiŋyaŋunji Israel ŋiŋigo maŋgo eyareko Koe Boboroŋ oi moreŋ pajiineo rarainere so petigaru warebuŋ. Ijipt mamari ŋi yoŋoji oi petiganimiŋgo esoebuŋyoŋ, obuji kefa yabeme noru sibirigabuŋ.\x * \xo 11.29 \xt Eks 14.21-31\x* \s1 Reihab eru mamanesinde ŋiŋigo yo goine \p \v 30 Mamanesiŋyaŋunji Israel kufufuŋ maŋgo eyareko Jeriko taoŋgo wareru saine una 7:de so roregaru moko ra warebi saine sanaŋine oiji kirigaru wakibuŋ.\x * \xo 11.30 \xt Jos 6.12-21\x* \v 31 Mamanesiŋineji sau ŋigo Reihab maŋgo eteko iŋi eko Anutuji ŋoneru emboŋ eya: Israel minebobo yokoji moreŋ ŋoneru manenimi ore kamiine warebire ogo eku kepore yapeya. Anutuji oi ŋoneru jiki qoqomuku ŋiŋigo yabeko sibirigabi Reihab ŋoneru emboŋ eteme yoŋoke moko so komeya. Oŋu.\x * \xo 11.31 \xt Jos 2.1-21; 6.22-25\x* \p \v 32 Wamo buŋo moke jikigaru minobo? Deiwid, Samuel eru kajeqouŋ ŋiŋigo goine yoŋore binaŋ jikigaru minobo ine, nonde damanji so sagana.\x * \xo 11.32 \xt Koito 6.11–8.32; 4.6–5.31; 13.2–16.31; 11.1–12.7; 1 Sml 16.1–1 Kiŋ 2.11; 1 Sml 1.1–25.1\x* \v 33 Mamanesiŋyaŋunji goine maŋgo eyareko morumboŋ saine saine bouruŋgaru siŋaŋ garu ŋiŋigo botiŋ yabebi eebobo poretiŋ boyoberu gobuŋ. Anutuji ya noreinde buŋo kipeme pega, kokoineji buŋo ore so oŋga wosiru manesiŋ gabi foriine fukeme robuŋ. Goineji laion joma botuyaŋuŋgo oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji laion mauyaŋuŋ kipeya.\x * \xo 11.33 \xt Dan 6.1-27\x* \p \v 34 Goineji misi boruŋ maŋgo oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji misi usuŋine qokobeko so ja yabeya. Goine jigore siqo sogoji yabeiŋgo ebi Anutuji yoŋore siqo mi maari eme peroriebuŋ. Kokoineji bedaŋine fukeru oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji usuŋ yareme sanaŋgabuŋ. Goineji jigo qaku oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji usuŋ yareme mamari sanaŋ qaŋqaŋine fukebuŋ. Kotu yoŋore mamari kubuji warebi goineji oŋga wosiru manesiŋ garu oone yobe yabebi totieru rabuŋ.\x * \xo 11.34 \xt Dan 3.1-30\x* \p \v 35 Ŋigo goine tifeyaŋunji komeko oŋga wosiru manesiŋ gabi Anutuji bogboreme komegone pakereko moke jikigaru qodurebuŋ. Ŋiŋigo goine kome ŋadiineo seŋgiŋbaŋgiŋ ropekiine bofukenimiŋgo maneru yameŋ keku dimabuŋ. Oŋu dimabi kumunenji yaberu sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne eyareku iŋi yajibuŋ, “Anutu mugande pipa pirue gukimiŋ.” Oŋu yajibuŋyoŋ, yoŋoji oi usebi jikigaru qaima eyareru gobuŋ.\x * \xo 11.35 \xt 1 Kiŋ 17.17-24; 2 Kiŋ 4.25-37\x* \v 36 Goineji Anutu manesiŋ gabi igosisi eku ŋoŋoru joruinekeji yabebi joiserereŋ fuŋne fuŋne bofukeru gobuŋ. Jikigaru goine nigiŋ yaberu witi piine piine oo rua yabebi gobuŋ.\x * \xo 11.36 \xt 1 Kiŋ 22.26-27; 2 Hist 18.25-26; Jer 20.2; 37.15; 38.6\x* \p \v 37 Goine koji yabebi komebuŋ. Goine segeji boti yabebi yoyoka fukebuŋ. Goine jigore siqo sogoji yabebi komebuŋ. Goineji lama sakiine eru noniŋ sakiine oiji kambaŋ oŋuine keru kosa raru roregabuŋ. Oŋu wakiqoqoine yobu fukebi kekesuesue eru sisikoŋkoŋ kosa eyarebi gobuŋ.\x * \xo 11.37 \xt 2 Hist 24.21\x* \v 38 Sombunde kuririyaŋuŋke fukeru morende eebobo sembene ore manebi so saga yabeme oo so jikigabuŋ. So jikigaru kosa roregaru moreŋ buroineo ra wareru tukuine tukuine roperu wakiru kouŋ me moreŋ popouinere maŋgo peku gobuŋ. Oŋu. \m \v 39 Ŋiŋigo sunduyaŋuŋ migo, oi sosowo mamanesiŋyaŋunji maŋgo eyareko maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋone yabeme sagako mibooro yareme gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, oi jibu Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ fuŋine mo noreinde buŋo kipeme pega, oo yoŋoreone moji mo so ropeya. Mata. \v 40 Anutuji oi yoŋoyaŋekoŋ matayoŋ, noŋuŋke moko kuririnoŋuŋke fuke forekimiŋ ore manega. Oŋu maneru ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fuŋine mo noreko bofukekiminde buŋo buru ruame pega. Oŋu. \c 12 \s1 Anutuji mama enoreru botiŋ nobeega. \p \v 1 Ŋiŋigo kubu soguine yobu oŋuineji mamanesinde fuŋne kitiŋgaku miku kuaŋ oŋuine rore noberu dimagobi, oi manegobeneŋ. Ore eru noŋuŋ oŋuakoŋ yobiŋnoŋuŋ sosowo eru agiburaŋ afaine akoŋ kariŋ nobeega, oi bokebeneŋ raine. Anutuji noŋuŋ mamanesinde jigo qaku Satan gbiŋ etekiminde buru ruame pega. Ore eru gogo botuine yo goku komekimiŋ, botuine oi nadurende gadurebe oŋuine yameŋ keku jigo qaku giniŋgaru rainebeneŋ. \v 2 Yesuji mamanesiŋnoŋuŋ qowirieme fukeko bosogueru sanaŋgaru kuririineke fukeega, Rauine oi jiŋonoŋunji piku poretiŋ ŋoneinebeneŋ. Iŋoji soine jikigaru Sombuŋ kaeo goku jerienayoŋ, oi bokeru wakiru ore mobeine joiserereŋ maneya. Maripoŋgo suroŋqoqo oŋuine komeinde mimi maneru oi so useyayoŋ, oi tumoqoqoo maneku karieru komeya. Komeru Anuture morumboŋ ŋeŋeo roperu me furoineo ŋega. \p \v 3 Agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoji oŋu kiso etebi joiserereŋ maneya, ŋoŋoji oi manesuku goinebi. Gbaŋiru wirieru maŋwawaki fukeru dimaku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ eru ooriŋaŋuŋ egu bokenimiŋ ore oŋu eeinebi. \v 4 Agiburaŋ egu ekimiŋ ore jogbasasanaŋ eru jigo qaku gokabi oo agiburande Rauji darijombuŋ (jobu) so ŋabeya. \v 5 Mamaji odumadepuine yoŋore uŋsowoŋ buŋo yarega, Anutuji ore so buŋo mo iŋi ŋajime oi niga ŋabeko gogobi, \q1 “O madene, Ofonji botiŋ guega, ore eru manende wawakiine so eine. Buŋo migareko oo maŋwawaki so fukeru goigoŋ.\x * \xo 12.5 \xt Job 5.17; Qoq 3.11-12\x* \q1 \v 6 Ofonji ŋiŋigo manji jojoko eyareru oi botiŋ yabeega. \q1 Ŋiŋigo odumade oŋuine oga yaberu siŋaŋ yabeega, yoŋo sosowo kobinji yabeega.” \m \v 7 Odumade mo mamaineji so botiŋgako kosa gona, oŋuine iŋore odumade so fukena. Ore eru Anutuji ŋoŋo odumade oŋuine eŋareega. Ore eru yobiŋ ŋareme oi botiŋ ŋabeinde kamasi manesuku maneku karieru poretiŋgaru goinebi. \v 8 Anutuji odumadepuine sosowo botiŋ yabeega ore so ŋoŋo so botiŋ ŋabena ine, iŋore odumadepu foriine so fukenobuŋ. Oŋu ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo begu yauŋ odumade mamaŋaŋuŋ tomiri oŋuine fukenobuŋ. \p \v 9 Buŋo oi moke iŋi mibemiŋ: Morende mamapuji botiŋ nobebi oi araŋ ba yareru gobeŋ. Sakire mamapuji wawakiine fukegobiyoŋ, mande Mamanoŋunji foriine eru ropekiine fukega. Ore eru iŋore buŋo rurumaŋgo raru poretiŋgaru goku sanaŋgabeneŋ sagaiŋ. \v 10 Sakire mamapunoŋunji yoŋoyaŋunde mamanere so yameŋ keku moreŋgo damaŋ pompoŋine gokimiŋ ore eru botiŋ noberu goegobi. Yoŋoji oŋu goegobiyoŋ, Anutuji roosoe nobeko iŋore so gbagbataeŋine fukekimiŋ ore eru botiŋ nobeega. Oŋu eru fofori fiine eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore manega. \p \v 11 Moji botiŋ nobeko damaŋ oo akoŋ jeri kamasi so eegobeneŋyoŋ, beusembe joiserereŋineke maneegobeneŋ. Buŋo oi foriineyoŋ, ore fori oi jiki iŋi fukeiŋ: Anutuji ŋiŋigo oŋuine oiji bogbore yabeega, yoŋore eeboboyaŋunji poretiŋgame womo qa yareko maneru gonimiŋ. Oŋu. \s1 Uŋsowoŋ eru siŋaŋ bobo buŋo goine \p \v 12 Ore eru “Gbeoŋaŋuŋ tariko meŋaŋuŋ yobiŋgaru gbaŋiru dimaga, oi bofeŋgaku botiŋgainebi. Quŋaŋuŋ pougaru dikaŋ-ŋaŋuŋ mukuga, oi basanaŋ gainebi.” Biŋe buŋo mo oŋu pega.\x * \xo 12.12 \xt Ais 35.3\x* \v 13 Odeqindoŋinekeji odefosiru wakiru qame kufuineji mukuru egu sembea foreiŋ. Buŋo ore so ogoŋaŋuŋ qoqomuku so eteinebiyoŋ, fiaiŋgo ore yameŋ keku goinebi. Biŋe buŋo mo iŋi pega, \q1 “Kufu oderu rarainere kadiŋaŋuŋ botiŋ gabi poretiŋ fukeinebi.” \m Buŋo ore so beufi naduŋgaduŋ eku goinebi.\x * \xo 12.13 \xt Qoq 4.26\x* \p \v 14 Ŋiŋigo sosowo yoŋoke womoo maŋmoakoŋ gonimiŋ ore sanaŋgaru yameŋ keku goinebi. Moji gogo gbagbataeŋine so bofukeiŋ, iŋo mo Ofoŋ so ŋoneiŋ. Ore eru Anutuji bagbagbaga ŋabeiŋ ore yameŋ keku dimainebi. \v 15 Moji Anuture yauŋmoriri egu odureru so rauganimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Uqo gioo wou mokiineke oi goduineke unugaegobeneŋ. Ore so maŋmokire fuŋne sosowo oi igogainebi. So igogabi oiji sogueru waperu bojiqojibu eŋareko kokoine ŋoŋore manji egu kebojigaiŋ.\x * \xo 12.15 \xt Dut 29.18\x* \p \v 16 Oŋuakoŋ moji boesau egu eiŋ me Esau (Iso) oŋuine wuwunuŋineke egu eku goiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Esauji moru made fukeya ore merofu rauine fukeyayoŋ, buŋo oi uqo ateine moakoŋ noiŋ ore eru igogaya. Igogako gboine Jeikobji merofure buŋo oi uqo oiji furiine baru raugaya.\x * \xo 12.16 \xt Jen 25.29-34\x* \v 17 Jiki jojofo buŋoyakunde so fukeko Mamainere mifiaji Jeikobre paio ropeya, ŋoŋo oi manegobi. Oŋu ropeko Esauji mifia oi raugaiŋgo maneru karieru kuyome jiŋo kuineji wakiya. Oŋu yameŋ keku karieyayoŋ, jibu buŋo gboineke kipebu, oi kepieinde fuŋne mo so bofukeya. Ore eru moru madeinere mifia oi raugaiŋgo maneyayoŋ, oo quŋgaru embimbiŋgaya.\x * \xo 12.17 \xt Jen 27.30-40\x* \p \v 18 Ronekoŋ Israel kufufuŋ yoŋoji Sainai (Sinai) maŋfuŋgo wareru dimabi tuku oo misi borunji jaya. Jaku ju pupueku wakiru qisiri bako gbuŋparandaŋ qame Anutuji oo yoŋoke jojofo buru baya. Sainai (Sinai) tuku oiji meji yoŋokiminde so fukegayoŋ, ŋoŋoji tuku oŋuine ore maŋfuŋgo so wareru waperu gogobi.\x * \xo 12.18 \xt Eks 19.16-22; 20.18-21; Dut 4.11-12; 5.22-27\x* \v 19 Anutuji jojofo buruine oi Sainai tukuo iŋi eya: Mimerereŋpuineji qeŋ fuŋine mo putebi keumaŋgaru kirie wareko buŋo sanaŋine miko ore fonuŋine manebuŋ. Oi maneru buŋo oŋuine moke so yajiiŋ ore eru kariebuŋ. Ŋoŋoji tuku oŋuine ore maŋfuŋgo so wareru wape gogobi. \v 20 Anutuji buŋo sanaŋine miku iŋi mitiga yareya, “Moji ŋiŋigo me kaneŋ joma moji tuku oi yoŋoiŋ ine, oi koji qabi komeiŋ.” Oŋu mitiga yareko buŋo oi boyobenimiŋgo maneru yobiŋgaru embimbiŋgabuŋ. Ore eru buŋo moke so yajiiŋ ore kariebuŋ.\x * \xo 12.20 \xt Eks 19.12-13\x* \v 21 Ya momokiine yobu oi piku ŋonebi Mosesji iŋi miya, “Noŋ kokoi maneru gburugburu nume dimago.”\x * \xo 12.21 \xt Dut 9.19\x* \p \v 22 Ŋoŋo oŋu matayoŋ, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Zaion tuku bombeŋgaru waperu gogobi. Anutu gogo Rauinere siti tinaine Jerusalem Sombuŋgo pega, oo mimerereŋpuine ten taoseŋine ten taoseŋine yoŋoji kubuine kubuine baku kiki keru woku jeribari eegobi, ŋoŋoji siti oi bombeŋgaru gogobi. \p \v 23 Rone fufuke gariine fukeru maŋkekerisie kufufuŋ fukebi tinayaŋuŋ Gogore tina buru buk papiago quraŋgabi Sombuŋgo pega, ŋoŋoji yoŋore kubu yasogo oi jikigaru gogobi. Anutuji ŋiŋigo sosowo noŋunde buŋo osoeru mitariega, ŋoŋoji nemunoŋuŋ iŋoke jikigaru gogobi. Anutuji ŋiŋigo bofosike yabeko qowirieru kuririyaŋuŋke fukeru komebuŋ, ŋoŋoji yoŋore iiruke jikigaru gogobi. \v 24 Ŋoŋoji jojofo buru gariinere siŋaŋ Yesu iŋoreo wareru iŋoke qakatoru dimagobi. Iŋoji dariine tieko rau ŋareega, gogo oŋuineo waperu gogobi. Abelji dariine keseyayoŋ, Yesure dariji Abelre dari odureru buŋo kuririinekere moge fukega.\x * \xo 12.24 \xt Jen 4.10\x* \p \v 25 Rone ŋi moji moreŋgo goku Anuture maŋ aŋi ŋiŋigo barariŋga yareme kokoineji oi maneiŋgo usebi Anutuji geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeya. Yoŋoji oone perorieiŋgo embimbiŋgabuŋ ine, noŋuŋ uruŋu perorienobeŋ? Damaŋ yoo ogonoŋuŋ moji Anuture maŋ aŋi Sombuŋgone barariŋga noreru miega, noŋuŋ oi keoma eru bokegobeneŋ ine, yobiŋgone so yobu peroriekimiŋ. Qoqomukunoŋunde geo fofori painoŋuŋgo ropeiŋ ore manegobeneŋ. Ore eru moji saŋu qame manegobi, ŋoŋoji buŋo oi maneru reŋgakimiŋ ore kajegi me gbegbedi so einebi. Kajeboji egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.\x * \xo 12.25 \xt Eks 20.22\x* \p \v 26 Ronekoŋ buŋoine yajiko moreŋ igogaru yoyowogayayoŋ, kajeqouŋ buŋoine mo mikipeme damaŋ yoo iŋi pega, “Damaŋ mogo moreŋ moke igogaru yoyowogabemiŋ. Moreŋ akoŋ matayoŋ, ya ebe qonikinji oŋuakoŋ igogaiŋ.”\x * \xo 12.26 \xt Hag 2.6\x* \v 27 Buŋo oŋu pegayoŋ, “Damaŋ mogo moke” miga, buŋo ore fuŋine oi iŋi: Anutuji yareya bofukeme pega, oiji akoŋ igogaru kepieiŋyoŋ, Sombunde yareya so kepieiŋ, oiji dimaku sanaŋgaru pe ropeiŋ. \p \v 28 Noŋuŋ qorumaŋ so kepieiŋ, oi raugaru dimagobeneŋ. Ore eru “Anutu daŋge!” miku oŋu oiji ohoweine baku miteŋ gaku beufi oteeinebeneŋ. Oi miine egu odureniminde kokoi maneru araŋ baku goinebeneŋ. \v 29 Noŋunde Anutuji misi boruŋ oŋuine fukega. Ore eru joineji egu ja nobeko joiserereŋ manekimiŋ ore kokoi paio araŋ ba teeinebeneŋ. Oŋu.\x * \xo 12.29 \xt Dut 4.24\x* \c 13 \s1 Uŋsowoŋ buŋo tatariine \p \v 1 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ ŋoŋo-ŋaŋe manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebi. \v 2 Kotu ŋiŋigo botuŋaŋuŋgo warenimiŋ, yoŋo siŋaŋ yaberu maŋgo eyarebi aŋibaŋi bofukeenimiŋ. Oŋu eiŋgo ore so niga ŋabeeine. Goineji oŋu ebuŋ, oiji Sombuŋ mimerereŋ goine so mane taniŋgaru moko kepore yabebi piyaŋuŋgo gobuŋ.\x * \xo 13.2 \xt Jen 18.1-8; 19.1-3\x* \v 3 Goineji witi pigo gogobi, oi manesu yareeinebi. Ŋoŋo-ŋaŋe yoŋoke nigiŋ ŋabebi gonobuŋ, kamasi oi maneru oi manesu yareeinebi. Goine bosembea yabebi ore joiserereŋine manegobi, oi ŋoŋo-ŋaŋe oŋu gonobuŋ, oŋuine maneru manesu yareeinebi. \p \v 4 Ŋiŋigo jikiboti eru boesau egobi Anutuji yoŋo mitari yareiŋ. Ore eru sosowo ŋoŋoji ŋoe ŋonuŋ gogo oi araŋ babi gbagbataeŋine fukeko ŋoe ŋonuŋ botuyakuŋgo kekeroiŋ buŋo wunuŋine mo so eine. \p \v 5 Anutuji iŋoyoŋe buŋo mo iŋi mime pega, “Nonji damaŋ mogo so boke guru ŋadi gubemiŋ.” Buŋo ore eru eeboboŋaŋunji roku roiŋ ore ebu so sase eeinebiyoŋ, ya pe ŋarega, ore eru manebi saga ŋareme jerike goinebi.\x * \xo 13.5 \xt Dut 31.6, 8; Jos 1.5\x* \v 6 Oŋu maneru soine kobinoŋuŋke jogbake dimaku iŋi miku gokimiŋ, \q1 “Ofonji babapine fukeko moreŋ ŋiŋigoji sibiriga noniminde so oŋu so fukegobi. Ore eru kokoi mo so maneru gogo.”\x * \xo 13.6 \xt Kiki 118.6\x* \p \v 7 Siŋaŋpuŋaŋunji Anuture buŋo ŋajibuŋ, oi manesu yaberu goinebi. Eeboboyaŋuŋ uruŋu eru babi gogoyaŋunji tariya, oi manesuku mamanesiŋyaŋunde mosi boyoberu goinebi. \v 8 Yesu Kristo igokoine tomiri. Rone goya, oi akoŋ muŋambe goga eru damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ. \v 9 Yauŋmoriri jikigaru raugabeneŋ maŋnoŋuŋ basanaŋgako fiaeiŋyoŋ, uqo nokiminde mosi oi me oiji maŋnoŋuŋ basanaŋgaiŋgo embimbiŋgaega. Goineji uqore sowo fuŋne fuŋne boyobebi eebobo oiji so yobu bapi yabeko mujugaya. Ore eru goineji sowo furuine furuine ŋiŋigo qaji yareegobi, ŋoŋo buŋo oi bokeinebi. (Mosire buŋoji tiŋtuŋ so eŋareine.) \p \v 10 Boji ririga koro alata fuŋine mo oi noŋunde pega. Moreŋgo kambaŋ seri soriŋ kubainere gio baegobi, yoŋoji boji fuŋine mo ore mobeine roru noiŋgo embimbiŋgaegobi. Anutuji yoŋore buŋo oŋu so mitarime pega. \v 11 Moreŋgo soriŋ gio siŋaŋ qoruineji dimaku ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ keririkeiŋ ore eru joma qaku dariine roru soriŋ kubainere maŋine mokiine yobu oo ropeegayoŋ, joma foriyaŋuŋ oi roru moreŋ kotu gogobi, ore sa sakiineo raru oo rigabi jaku joseŋgaega.\x * \xo 13.11 \xt Lew 16.27\x* \v 12 Ore so Yesu oŋuakoŋ kufufuŋpuine iŋoyoŋunde dariji bagbagbaga yabeiŋ ore eru siti sare mendi sakiineo qabi joiserereŋ maneru komeya. \p \v 13 Ore eru kae yayaba\f + \fr 13.13 \ft Moreŋgo damaŋ pompoŋine gogobeneŋ, ore tinaine yayaba.\f* gogobeneŋ, noŋuŋ ore sa sakiineo raru Yesureo jikigainebeneŋ. Iŋore eru igosisi enoreegobi, oi osigaru goinebeneŋ. \v 14 Oi yoore eru: Siti tatariine tomiri pe ropeiŋ, oi moreŋgo so pe nobegayoŋ, siti jiki fuke noreiŋ, oi ŋoneiŋgo janjaŋbumbuŋ oderu gogobeneŋ. \v 15 Ore eru jijiki Yesuji maŋgo enoreko Anuture mimiteŋ pesiŋ eru goinebeneŋ. Yesure tina miteŋ gaegobi, yoŋore mi bibire foriji Anuture pesiŋ fukega. \v 16 Ya pe ŋarega, oi boroiŋgaru bobiaŋ naduŋgaduŋ eegobi, oiji Anuture pesiŋ mo fukega. Anutuji pesiŋ oi ŋoneko maŋineji fiame sagaega. Ore eru oŋu enimiŋ ore so niga ŋabeine. \p \v 17 Siŋaŋpuŋaŋunde buŋo reŋgaru usuŋyaŋunde rurumaŋgo raru goinebi. Gio babuŋ ore ropuyaŋuŋ Anuture jiŋoo ruanimiŋ, yoŋo ore so ŋone ŋaberu maŋ-ŋaŋuŋ siŋaŋ gaegobi. Yoŋoji gioyaŋuŋ oi maŋyobiŋ paio egu banimiŋ. Oiji ŋoŋo so babi ŋabena. Ore eru buŋoyaŋunde rurumaŋgo raru gobi jeri paio gioyaŋuŋ babi sagaiŋ. \p \v 18 Ŋoŋo niŋore eru Anutu oŋga wosieinebi. Ya sosowo oo eebobo tinabiŋeineke ekiminde aŋi pe noreko Anutuji ŋone noberu “Sagaga,” miko maŋkajenoŋunji manebeneŋ fiaega. Buŋo oi mane mukugobeneŋ. \v 19 Nonde oŋga wosieinebi ore yameŋ keku yoore eru bapakare ŋabego: Ŋoŋo oŋga wosibi Anutuji damaŋ so bojoroko fiaru soine moke ŋoŋoreo warebemiŋ. \s1 Iŋi oŋga wosiego. \p \v 20 Yesuji komeya ore eru lama siŋaŋ tinabiŋeineke fukeru goga. Dariine keseru ore mogeineji Anuture jojofo buru qakatoru basanaŋgame damaŋ tatariine tomiri pe ropeiŋ. Anutuji Ofoŋnoŋuŋ iŋo bogboreme komegone pakereru sanaŋgaru goga. \p \v 21 Anutu womo Rauineji dobe ŋaberu maŋ aŋiinere so eba eku goniminde kuriri sosowo ŋareeiŋ. Oŋu soine sanaŋgaru gio fiine fuŋne fuŋne baku goinebi. Iŋoji roosoe ŋaberu bapakare ŋabeko Yesu Kristoreo kitiŋgaku gogo Anutureo sagaga, oŋuine goinebi. Kristore tinabiŋe damaŋ so miteŋ gabeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine. \s1 Buŋo tatariine \p \v 22 O maŋkekerisie ogopune, nonji iŋi weu ŋarego: Biŋe Quraŋ pompoŋine yo quraŋga ŋarego. Ore eru uŋsowoŋ buŋone yo yameŋ keku raugainebi. \v 23 Biŋe yo maneniŋ: Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timoti iŋo witi pigone piruebi wakiya. Pipa yoo wapeiŋ ine, noŋ iŋoke wareru ŋone ŋabenimi. \p \v 24 Momojo buŋo ruabe siŋaŋpuŋaŋuŋ sosowo eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo yoŋo yajiinebi. Itali ogopunoŋunji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. \p \v 25 Anuture yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke pe roperu peine.