\id GAL - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Galesia \toc1 Galesia Quraŋ \toc2 Galesia \toc3 Gal \mt1 Galesia Quraŋ \mt2 Polji Galesia yoŋore Quraŋ ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Polji Biŋe Quraŋ yo Galesia prowinsre maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore quraŋgaya. Galesia prowins oi Eisia Maino (Turkey) maŋineo Rom yoŋoji mitiga yarebi yukuyaŋuŋgo gobuŋ. \ip Aposol yoŋoji Anuture Biŋe buŋo misauebi bonieru Juda goine eru jiki kotu kantri goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Damaŋ oo Juda yoŋoji yameŋ keku buŋo yoyoka iŋi mibi yobiŋgaya: \ip 1) “Kotu kantri yoŋoji Mosesre Kadi buŋore so Anuture moge sakiyaŋuŋgo so ketiganimiŋ ine, yoŋoji maŋkekerisie kufufuŋ foriine so fukenimiŋ.” Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore moge oi saki keketi. Jen 17.10-12. Polji oi maneru “Buŋo oi foriine mata!” miku iŋi mitiga yareya, “Kotu kantri yoŋoji Yesu manesiŋ gabi Anutuji mamanesiŋyaŋuŋ ore eru buŋoyaŋuŋ mitarime posiine fukeru maŋkekerisie kubu foriine fukenimiŋ.” \ip 2) Qaqaji jijibuine yoŋoji Polji Moro Tiriinere usuŋgo gio baya, oi bawakiru eru iŋi mibuŋ, “Pol oi aposol foriine so fukega ore eru buŋoine so maneinebi.” Oŋu mibuŋyoŋ, Polji sanaŋgaru miya, “Nonji Yesure Bobiaŋ Biŋe mimi ŋi fukebe Anutuji osiŋ nuru igodoŋ nuko aposol foriine gogo.” Oŋu miku Galesia yoŋore maŋkekerisie kubuine kubuine eebobore uŋsowoŋ buŋo quraŋgaya. Maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ine, afagaru Kristo manjoko eteru gioine babeneŋ foriine fukeiŋ. \iot Buk yoore mobe qoruine 5 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-10\ior* \io1 Pol noŋ aposol foriine fukego \ior 1.11–2.21\ior* \io1 Anutu yauŋmoririinere Biŋe buŋo \ior 3.1–4.31\ior* \io1 Niŋonoŋunde aŋire agi \ior 5.1–6.10\ior* \io1 Qurande buŋo koruŋ qoruine \ior 6.11-18\ior* \c 1 \p \v 1 Pol nonji buŋo mimane ekimiŋ ore Galesia maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Sosore ŋi fukeinde fuŋne oi iŋi: Ŋiŋigoji aposol giore so igodoŋga nubi baku gogo. Moreŋ ŋi moji so sore nuyayoŋ, Yesu Kristo eru Mama Anutu Madeine oi komegone bogboreya, yokoji burugaru aposol gio narebire baku dimago. \v 2 Ogopune sosowo noke dimagobi, yoŋoji noŋ kitiŋ nubi quraŋ yo ruabe Galesia prowinsgo maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine ŋoŋoreo faga. \p \v 3 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. \p \v 4 Yesuji noŋunde Anutu eru Mama iŋore mi boyoberu noŋunde agiburaŋ ore eru gogoine kisiŋgako qabuŋ. Damaŋ yoo morende damaŋ sembeneo goegobeneŋ, iŋoji yoone munaŋ qaku bomuku nobeiŋ ore eru komeya. \v 5 Ore eru Anuture tinabiŋe damaŋine damaŋine miteŋ gagobeneŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine. \s1 Bobiaŋ Biŋe oi so mijibugaru mikasigainebi. \p \v 6 Nonji ŋoŋore fuŋne ore eru popurebe jiŋo koruŋne riŋaga. Anutuji Kristore yauŋmoriri biŋe qa ŋarenimiŋ ore oŋga ŋareko iŋoke gobuŋyoŋ, nonji boke ŋabebe goineji wareru Bobiaŋ Biŋe furuine mibi damaŋ so joroko kirieru buŋo kekesiine oo qakatoru bojiqojibu gogobi. Ore eru noŋ popure yobugo. \v 7 Buŋoyaŋuŋ oi Bobiaŋ Biŋe foriine so yobu fukegayoŋ, ŋiŋigo goineji Kristore Bobiaŋ Biŋe oi bobojibu baku bagaigagabi kasigaga. Oŋu fukeko kosa roregaru ŋiŋigo bapakare yabebi maŋyaŋuŋ jijibu fukeme gogobi. \p \v 8 Ŋiŋigo oŋuine oi use! Niŋoji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareru gobeŋ, moji oi kepieru biŋe buŋo furuine mitaniŋgana ine, iŋoji Anuture jiŋo maio misi korure biŋe fukega. Oi niŋoreone moji me Sombunde mimerereŋ moji wakiru mina, oi jibu buŋo oŋuine oi so yobu reŋgainebi. Buŋo kekesiine oi jibu. \v 9 Buŋo rone miku gobeŋ, oi akoŋ muŋambe yoo moke migo: Ŋoŋoji Bobiaŋ Biŋe roru maneru sabare forebuŋ, moji oi kepieru biŋe buŋo furuine mitaniŋgana ine, Anutuji oi qaiso gako misi korugo rakaine. \p \v 10 Buŋo oŋu migo, oi ŋiŋigoji ŋoneaŋi enarebi nake yoŋore jiŋoo sagabemiŋ ore eru so migoyoŋ, Anutuji ŋone nume iŋore jiŋo maio sagabemiŋ ore eru oi migo. Nonji moreŋ ŋiŋigo beufi mane narenimiŋ ore so yobu yameŋ keego. Jikigaru ŋiŋigo jiji eyareku dabe yarenobo ine, nonji Kristore gio babemiŋ ore embimbiŋganobo. Oŋu. \s1 Kristoji qowirie nuko aposol fukeboŋ. \p \v 11 O ogopune, Bobiaŋ Biŋere fuŋne oi iŋi mane mukuinebi: Biŋe buŋo mitaniŋgaego, oi moreŋ ŋi moji so manji qougaroiŋ buŋo mime pega. \v 12 Moji mo oi so qaji nareya. Oi moreŋ ŋi moreone so maneru sabarebeyoŋ, Yesu Kristoji iŋoyoŋe fuke nareru Bobiaŋ Biŋeine barariŋga nareko mane taniŋgabe nonde biŋe fukeya. \p \v 13 Ŋoŋoji nonde fuŋne soine manegobi. Juda ŋiŋigoji Anuture Kadi buŋo ore manjo eegobi, nonji rone yoŋore mamane boyoberu yoŋore so fukeru baku goboŋ. Oŋu goku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ oi kaneru yaberu qaima eyareru goboŋ. Joineke kekesuesue eyareku roru sibiri yabebemiŋ ore eesoi baku goboŋ.\x * \xo 1.13 \xt Apo 8.3; 22.4-5; 26.9-11\x* \v 14 Juda ŋiŋigo jeŋoŋ ogopune gosanoŋuŋ moagoŋgo gobeŋ, nonji yoŋoreone boakoŋ oi gbiŋ eyare foreru Kadi buŋo ore manjo qaku goboŋ. Oŋu goku Juda eebobonoŋunde fuŋne poretiŋ boyoberu apa ŋasonoŋunde mimiti buŋo egu wakiiŋ ore mokemoke yobu yameŋ keku goboŋ.\x * \xo 1.14 \xt Apo 22.3\x* \p \v 15 Oŋu eru goboŋyoŋ, Anutuji ronekoŋ maŋgo beu maŋineone ŋone nuru iŋoyoŋunde roosoe nuko eru jiki yauŋmoririinere ore eru oŋga nareya. Oŋga nuya, iŋoji nonde buru iŋi maneme sagaya:\x * \xo 1.15 \xt Apo 9.3-6; 22.6-10; 26.13-18\x* \v 16 Iŋoji Madeinere fuŋne noŋ barariŋga nareko maneiŋgo maneru Yesure Bobiaŋ Biŋe roru kotu kantri goineo raru yoŋore botugo mitaniŋgaru gobemiŋ ore najiya. Iŋoji oŋu najiya ore eru nonji pakereru fuŋfuŋgaineone fuŋgaru moreŋ ŋiŋigo yoŋore kajeqouŋ buŋore so yobu baaru weu yareru go wapeboŋ. \p \v 17 Oŋuakoŋ Jerusalem sitio so roperu sosore ŋi aposol rone go wapebuŋ, yoŋoreo so raru fukeboŋ. Oŋu matayoŋ, oo akoŋ Arebia moreŋgo raru goku moke Damaskas sitio kirieboŋ. \v 18 Damaskas kiriebe gosa yokaomo tariko “Pita ŋoneru mane mukubemiŋ,” miku Jerusalem sitio roperu iŋoke gioboboine 15 ore so goboŋ.\x * \xo 1.18 \xt Apo 9.26-30\x* \v 19 Oo goboŋyoŋ, sosore ŋi aposol goine oi so ŋone yabeboŋ. Ofoŋ gboine Jeims iŋo akoŋ ŋoneboŋ. \p \v 20 Ore eru maneniŋ, buŋo quraŋga ŋarego, oi buŋo foriine fukega. Ikoine mo mata. Buŋo oi Anuture jiŋo maio migo. \p \v 21 Jerusalem bokeru Siria eru Silisia moreŋgo raru kae goine roregaru goboŋ. \v 22 Oŋu raru goboŋyoŋ, Judia prowinsre maŋkekerisie kufufuŋ kubuine kubuine Kristoke qakatoru dimagobi, yoŋoji so ŋone nubuŋ ore damaŋ oo noŋ so mane muku nuku gobuŋ. \v 23 Nonde biŋe buŋo iŋi akoŋ oi yoŋore kajeo rakame manebuŋ, “Rone kekesuesue ba noreru goya, iŋoji qowirieru goga. Mamanesiŋ buŋo mataeiŋ ore qaima banoreya, iŋoji damaŋ muŋanekoŋ yoo iŋoyoŋe buŋo oi akoŋ mitaniŋgaega.” \v 24 Oŋu maneru nonde eru Anutu miteŋ garu gobuŋ. Oŋu. \c 2 \s1 Aposol yoŋoji Pol keporebi botuyaŋuŋgo wareya. \p \v 1 Ore ŋadio gosa 14 tariko oo “Barnabaske Jerusalem sitio moke ropebemiŋ,” miku Taitus oŋuakoŋ oga gabe moko ropebe.\x * \xo 2.1 \xt Apo 11.30; 15.2\x* \p \v 2 Anutuji rone nondeo fukeru rabeminde buŋo barariŋga nareya ore eru yokoke raru Jerusalem roperu gionere fuŋne mitaniŋ yareboŋ. Gio damaŋ so baku waperu gogo, oiji aposol yoŋoreo so sagame gionere foriji wakiru qame egu jaŋgaru mata eiŋ. Oŋu manesuku sundune ŋiŋigo omaine yoŋore kosa so yajiboŋyoŋ, minebobopunoŋuŋ araŋ ba yareegobeneŋ, oi akoŋ kepore yabebe tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi oo Bobiaŋ Biŋe kotu kantri botuyaŋuŋgo roregaru misaueego, oi totogo mitaniŋgakabe manebuŋ. \v 3 Yoŋoji oi maneru “Soine!” mibuŋ. Oŋu miku ogobabapine Taitus Grik ŋi iŋoji noke goyayoŋ, jibu sogunepunoŋuŋ yoŋoji Anuture moge sakiineo ketiganiminde so mitiga tebuŋ. Juda niŋore Kadi buŋo oi so basanaŋgabuŋ. \p \v 4 Juda soguine yoŋoji matayoŋ, goineji ŋi sakiine ketigakiminde maneru botuineo botuineo bapakareru mibuŋ, qaqaji jijibuine yoŋore fuŋne oi iŋi: Yoŋoji “Maŋnoŋuŋ kerisiegobeneŋ,” miku oŋu gbedigaru niŋore fuŋne ŋone mukunimiŋ ore sumuŋgaru jaŋ qaku wareru ogo oŋuine botunoŋuŋgo waperu gobuŋ. Niŋo Kristo Yesuke qakatokabeneŋ gogo raŋgbainere nigiŋgone pirue nobeko posiine gogobeneŋ, ore mosi ŋone mukunimiŋ ore dimabuŋ. Yoŋoji niŋore iŋi maneru sase ebi: Soine gobi oga yabebeneŋ noŋunde sa maŋgo wapebi Mosesre Kadi buŋo rurumaŋineo rua yabebeneŋ noŋunde kiŋaŋqoqopu fukenimiŋ. \v 5 Oŋu sase eru tuŋga nobebiyoŋ, niŋoji Bobiaŋ Biŋere buŋo foriineji bobojibu egu fukeiŋ ore dimagobeneŋ. Oi ŋoŋore botugo qoju yabeniŋ sanaŋgaru peiŋ ore dimagobeneŋ. Ore eru damaŋ mogo so wirieru buŋoyaŋunde rurumaŋgo rakimiŋ ore so yobu qotikebeneŋ. \p \v 6 Tutumaŋgo noŋ Biŋe buŋone mitaniŋgabe minebobo yoŋoji “Soine!” miku nonji Biŋe buŋo mo jikigaru mibemiŋ ore so mibuŋ. Ŋi oi yoyaŋuŋ fukebi araŋ ba yareegobi. Tinabiŋeyaŋuŋ oŋu me oŋu fukega, nonji ore manebe so moakoŋ fukega. Anutuji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi noberu goine so sure yabeega. Someda moakonji osoe nobeega.\x * \xo 2.6 \xt Dut 10.17\x* \v 7 Biŋe buŋone so yobu qopiebuŋyoŋ, Anuture gio buru ore “Aha!” miku iŋi ŋone taniŋgabuŋ: Anutuji manesiŋ noberu Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakiminde gio oi iŋi boroiŋgaya: Nonji oi kotu kantri botuyaŋuŋgo misauebe Pitaji Biŋe buŋo oi akoŋ Juda kufufuŋ yoŋoreo mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yabeega. \p \v 8 Gioine oŋu boroiŋgaru aposol Pita dobe gako Juda ŋi sakiyaŋuŋ ketigabuŋ, yoŋore botugo maŋbapakare gio baega eru noŋ oŋuakoŋ dobe nuko sosore ŋi fukeru kotu kantri botuyaŋuŋgo roregaru gio oi akoŋ baego. \v 9 Ore eru Jeims, Pita eru Jon, ŋi yoine biŋeroroyaŋuŋke yoŋoji Ofonji yauŋmoriri oŋuine nareko goboŋ, buŋo oi mane mukubi maŋmoakoŋ ebeneŋ. Gio oŋu boroiŋgaru ore sosoine Barnabaske niko menokuŋ bakabi iŋi misanaŋgabeneŋ, “Niko kotu kantri yoŋoreo raru gio bakabere ŋoŋo-ŋaŋe Juda kufufuŋ yoŋore botugo jikigaru gio baeinebi.” \v 10 Buŋo moakoŋ weu noteru iŋi jikigaru nasibuŋ, “Ŋiŋigo wakiqoqoine bapi yabeiŋgo ore jikigaru manesuku goinebire.” Oŋu nasibi nonji oŋuine akoŋ eyarebemiŋgo yameŋ keku gogo. Oŋu. \s1 Polji Pita miqomuku teya. \p \v 11 Oŋu misanaŋgabeneŋyoŋ, Pitaji Antiokia sitio wareru babokiri eme ŋiŋigo maŋyaŋunji kokoine sembeaya. Ore eru Pitaji wareko ŋonebe, damaŋ oo nonji jiŋoineo bapakareru yoore eru kiso eteboŋ: \v 12 Pitaji rone kotu kantri yoŋoke goku uqo moko noku gobuŋyoŋ, ŋi goineji Jeims bokeru Jerusalem sitione warebi ore ŋadio ŋiŋigo oi ŋone yaberu taigo taitai dimaya. Anuture moge sakiyaŋuŋgo ketigabi yoŋore kokoi maneru ruruine eru Juda kubu yoŋoke qakatoru goya. \p \v 13 Oŋu kotu kantri ŋiŋigo oi Pitare taki yabeme tuturi qabi Juda maŋkekerisie ŋiŋigo goineji oŋuakoŋ Pitake qakatoru maŋkekerisiere sasaki qaku dimabuŋ. Sasaki qaku dimaku Barnabas oŋuakoŋ porebi yoŋoke tiŋtuŋ qaya. \v 14 Oŋu eru eeboboyaŋunji Biŋe buŋo foriine poretiŋ akoŋ so boyobebuŋ, nonji oi ŋoneru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋo maio dimaku iŋi ojiboŋ, “Pita, go Juda ŋi fukegeyoŋ, jibu kotu kantri yoŋore eebobo boyoberu goge. Go Juda noŋunde eebobo so boyoberu jibu kotu kantri ŋiŋigo oi boyoberu dimanimiŋgo ore bapakare yaberu manjo maneege? Oi so sagaga.” Oŋu. \s1 Juda eru kotu kantri noŋuŋ Anuture jiŋo maio sogokoŋ fukegobeneŋ. \p \v 15 Juda fukeru maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, niŋoji kotu kantri ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋke oŋuine so fukeru gogobeneŋ. \v 16 Oŋu gogobeneŋyoŋ, munaŋqoqore fuŋne oi iŋi peko mane mukugobeneŋ: Yesu Kristo manesiŋ gakabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikegobeneŋ. Moji Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine so fukeiŋ. Ore eru niŋoji oŋuakoŋ posiine fukekimiŋgo maneru Kristo Yesu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikebeneŋ. Oi Kadi buŋo reŋgakimiŋ ore eru mata.\x * \xo 2.16 \xt Kiki 143.2; Rom 3.20, 22\x* \p \v 17 Oŋu eru Kristoke qakatoru Anuture jiŋo maio posikekimiŋ ore yameŋ kebeneŋ Anutuji jibu bofuke nobeko niŋonoŋe kantri goine yoŋore kamasi oŋuine agiburaŋnoŋuŋke gogobeneŋ ine, Kristoji agiburaŋ ekimiŋ ore maŋgo enorega me mata? Mata yobu! Buŋo oi use! \v 18 Kadi buŋo boyoberu posiine fukekiminde buŋo oi ketotieru kepieboŋ. Kepieboŋyoŋ, oi moke esoigaru miku bapakarenobo ine, Kadi buŋo oi akoŋ qomukuru agiburaŋ ŋi fukeru fuŋnene moke ore so egu bofukebemiŋ. \v 19 Rone fuŋnene oŋu bofukeru Kadi buŋo ore eru komekiine kamasi oŋuine fukeboŋ. Oŋu fukebe Kadi buŋoji so jikigaru siŋaŋ nume posiine gogo. Nonji gogone Anutureo ruabe Kristoke maripoŋgo nubi oŋuine komeru dimaku iŋoke sanaŋgaru gogo. \p \v 20 Ore eru nake so jikigaru gogoyoŋ, Kristore Moroji nonde maŋgo sanaŋgaru goga. Kristoji manji jojoko enareku gogoine nonde kisiŋgaru duene baya. Ore eru jikigaru jiŋoke gogo gobemiŋ, oo Anutu Madeine manesiŋ gaku gobemiŋ. \v 21 Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukenobeŋ ine, Kristoji omaine yobu komena. Komeya, oi manesiŋ garu Anuture yauŋmoriri oŋu so kepieego. Oiji maŋgo enoreko posiine eegobeneŋ. Oŋu. \c 3 \s1 Kadi buŋore akoŋ dimainebi me Yesu manesiŋ gainebi? \p \v 1 O Galesia witijibu ŋiŋigo, maŋ-ŋaŋuŋ tomiri! Nonji Yesu Kristo maripoŋgo qabunde fuŋne oi jiŋoŋaŋuŋgo ruaru miku ŋaduboŋyoŋ, moji nonde ŋadio wareru maŋjijibu ba ŋareko tiŋtuŋ egobi. Oi so sagaga. \v 2 Ya moakomende weu ŋarebe najibi maneiŋgo manego: Ŋoŋoji Moro Tiriine oi uruŋu eru ŋonare biŋe gabi? Oi Kadi buŋo boyobebuŋ ore eru matayoŋ, Bobiaŋ Biŋe maneru Yesu manesiŋ gabi Moro oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame ŋonare biŋe gabuŋ. Nonji buŋo oi egu niga ŋabeiŋ ore dimaku maŋ-ŋaŋuŋ bapakarego. \v 3 Oi niga ŋabeinde kamakamasi bokirieru mamaneŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ jibugame witijibu egobi. Rone Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru dobe ŋabeko kadiine fuŋgaru rabuŋyoŋ, moke Mosesre Kadi buŋore kadio rakaru raegobi. Damaŋ yoo ŋoŋo-ŋaŋunde tobiri paio posiine fukekiminde eesoi baegobi me? Tobiriŋaŋuŋ oiji so sagaga. \p \v 4 Kristore eru joiserereŋ kokoine eŋarebi paiŋaŋuŋgo ropeya, oi omaine yobu maneru osigaru gobuŋ me? Foriine so fukeko oi fofori omaine yobu osigabuŋ. Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri gogobi. \v 5 Ore eru Anutuji Moro Tiriine ŋareru botuŋaŋuŋgo mosi qoqowirie fuŋne fuŋne usuŋ suŋsuŋineke baega, oi ŋoŋoji Biŋe buŋoine maneru Yesu manesiŋ gaegobi ore eru baega. Kadi buŋo boyobeegobi ore eru oi so baega. Mata. Buŋo oi so niga ŋabeine. Oŋu. \s1 Abrahamde kadi boyobebeneŋ sagaiŋ. \p \v 6 Buŋo ore so Anutuji Abraham eteko oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako ŋoneru buŋoine mitarime posikeya.”\x * \xo 3.6 \xt Jen 15.6; Rom 4.3\x* \p \v 7 Ore eru Abrahamde fuŋne manesuku iŋi maneniŋ: Uri yoŋoji Anutu manesiŋ gaegobi, yoŋoji Abrahamde igokopuine fukeru gogobi.\x * \xo 3.7 \xt Rom 4.16\x* \v 8 Anutuji bonieru buruine iŋi ruaya, “Ŋiŋigo Juda mata yoŋoji noŋ manesiŋ nu bi buŋoyaŋuŋ mitaribe posikenimiŋ.” Buruine oŋu ruaru ore so Abrahamde Bobiaŋ Biŋe buŋo bonieru iŋi ojiya, “Gore eru nonde mifiaji morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore paio ropeiŋ.” Goineji buŋo oi ronekoŋ ŋone taniŋgaru Biŋe buŋoo quraŋgabuŋ.\x * \xo 3.8 \xt Jen 12.3\x* \v 9 Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teko mamanesinde fuŋqodu fukeya. Ore so uri yoŋoji Abraham oŋuine manesiŋ gagobi, Anutuji oi oŋuakoŋ mifia yareko Abrahamde igokopu fukenimiŋ. \s1 Yesuji tifenoŋuŋ fukeko Anuture qaqaisore biŋe fukeya. \p \v 10 Oŋu fukenimiŋyoŋ, sosowo yoŋoji Kadi buŋo boyoberu ore paiineo roegaru gogobi, Anutuji oi qaiso yabeme gonimiŋ. Buŋo oi Biŋe buŋoo iŋi quraŋgabi pega, “Kadi buŋo Quraŋgo buŋo sosowo quraŋgabi pega, moji mo oi sosowo so reŋgaru boyobeega, Anutuji oi qaiso gako goiŋ.”\x * \xo 3.10 \xt Dut 27.26\x* \v 11 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo posiine more mamanesinji maŋgo eteko sanaŋgaru goiŋ.” Ore eru moji Kadi buŋo boyoberu oo posiine fukeiŋgo ore manega, iŋoji Anuture jiŋoo so posikeiŋ. Mata. Buŋo oi totogo ŋadube tariga.\x * \xo 3.11 \xt Hab 2.4\x* \v 12 Mamanesinji Mosesre Kadi buŋo so maŋgo etega. Buŋo oiji mimipaŋ buŋo sosowo reŋga forekimiŋ ore maŋnoŋuŋ bapakareega. Kadi yoyoka oi bubu. Kadi buŋore fuŋne oi iŋi miko quraŋgabi pega, “Kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobeega, iŋoji sanaŋgaru goiŋ.”\x * \xo 3.12 \xt Lew 18.5\x* \p \v 13 Kadi buŋo so buraŋganobeŋ, oŋuineji gogo sanaŋine bofukenobeŋ. Oŋuyoŋ, Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde Kadi buŋore so qaiso nobeiŋgo ore useru Kristo soreme ogo babapinoŋuŋ fukeru duenoŋuŋ baya. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋiŋigo yo ombuineo gbedi yabegobi, Anutuji oi sosowo qaiso yabeme gogobi.” Ore so Kristo yogo gbedigabi noŋunde tife fukeko Anutuji qaiso gako oŋuine oo duenoŋuŋ baya. Qaiso noŋunde paio ropeya, oi qomukuya.\x * \xo 3.13 \xt Dut 21.23\x* \p \v 14 Apanoŋuŋ Abrahamji Anutu manesiŋ gako mifia teya, ore so mifia oiji kotu kantri sosowo sagaru yoŋore biŋe fukeiŋ ore maneya. Oŋu maneru sosowo noŋunde due baya. Duenoŋuŋ bame Kristo manesiŋ gabeneŋ kadi iŋi fukeiŋ: Anutuji Moroine Tiriine noreinde buŋo kipeya, niŋo maŋnoŋuŋ kerisieru Moro oi soine biŋe gakimiŋ. Oŋu. \s1 Kadi buŋo eru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekiminde mimipaŋ buŋo \p \v 15 O maŋkekerisie ogopune, nonji moreŋgo gogore soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Moji meropuine goine yoŋore biŋe fukeiŋ ore buŋoine qokogo miko kipebi pega, oi moji mo kepieru jiki buŋo mo paiineo jikigabemiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 16 Maneniŋ, Anutuji jojokore buŋo oi Abraham eru osigidaine mo yokore miku kipeme pega. Biŋe buŋo oiji “osigidapugo” kokoine noŋunde kamasi oŋuine so migayoŋ, ŋi moakoŋ ore iŋi miga, “Oi gore osigidago mo oi otebemiŋ.” Ŋi moakoŋ oi Kristo.\x * \xo 3.16 \xt Jen 12.7\x* \p \v 17 Buŋo ore fuŋine ore iŋi migo: Jojofore buŋo ore fori oi wakiiŋgo embimbiŋgaiŋ. Anutuji oi ronekoŋ miku kiperu gosa 430 tariko oo Kadi buŋo bofukeru Moses oteya. Kadi buŋo oiji jojofo buŋo ronekoŋ miya, oi kepiebemiŋgo embimbiŋgaiŋ.\x * \xo 3.17 \xt Eks 12.40\x* \v 18 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukeinde mifia oi Kadi buŋo boyoberu bofukenobeŋ ine, Anuture jojofo buŋo ore so jikigaru embimbiŋgabeŋ omaine yobu egu peiŋ. Biŋe buŋoine Abraham oteya, oi omaine yobu so peyayoŋ, Anutuji buŋoine ore so Abraham mifia teko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru goya.\x * \xo 3.18 \xt Rom 4.14\x* \p \v 19 Abraham mo mifia teru Kadi buŋo oi uruŋure ruame pega? Ore fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigoji kadi odureru tiŋtuŋ eku gobuŋ ore Anutuji Kadi buŋo oi jiki jikigaru mi bofukeya. Mi bofukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji oi bawakiru ogo babapi ŋi (namel man, mediator) Mosesre barariŋgaru meineo ruabi Anuture mi roru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku mitigako. Kadi buŋo oiji damaŋ so pe roperu siŋaŋ nobeiŋ ore eru matayoŋ, jiki Kadi buŋore usunji wakiiŋ ore oi noreya. Abrahamde osigida more jojofo buŋo noreko ŋi oiji fukeya, damaŋ oo Kadi buŋore usunji wakiya. \p \v 20 Ogo babapi ŋi iŋoji Anutu eru ŋiŋigo botunoŋuŋgo dimaku buŋo gio baega. Anutuji jojofo buŋoine oi ogo babapiine tomiri, oi iŋoyoŋe Abraham oteya. Ore eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi ropekiine eru Kadi buŋo oiji mea rurumaŋgo ŋega. Oŋu. \s1 Kadi buŋore gio foriine oi uruŋu? \p \v 21 Oŋu ŋeko Kadi buŋo eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde jojofo buŋo oi qoqo egobire me mata? Mata yobu! Anutuji sanaŋgaru gokiminde Kadi buŋo norena ine, fofori Kadi buŋo boyoberu Anuture jiŋoo posiine fukenobeŋ. Ore eru buŋo yoyoka oi so qoqo egobire. \v 22 Matayoŋ, buŋo yoyoka oi bubu. Anutuji jojofo buŋoine oi maŋkekerisie ŋiŋigo seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeru noreiŋ ore eru ruame pega. Jojofo buŋo oiji Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, noŋundeo foriineke fukeiŋ ore maneru iŋi burugaru miya, “Agiburaŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo omaine yobu Anuture jiŋoo so posikenimiŋ.” Ore fuŋine oi Biŋe buŋoo iŋi miko pega, “Agiburanji moreŋ so ŋiŋigo sosowo nigiŋ nobeko gogobeneŋ.” \p \v 23 Rone maŋnoŋuŋ so kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji so fukeko Kadi buŋoji kiperu siŋaŋ noberu witire maŋgo rua noberu mendi ke noreya. Jiki Anutuji mamanesinde fuŋne barariŋga noreko fukeya, damaŋ oo nigiŋ gbedigo gogonoŋuŋ oi tariya. \p \v 24 Oŋu ŋebeneŋ Kadi buŋo oi qaqajinoŋuŋ fukeru Kristore fuŋne manekimiŋ ore qaji noreega. Qaqaji ŋi jeŋoŋ qaji yaregobi, ore so buŋo oiji oga noberu posiine fukekimiŋgo botiŋgaru siŋaŋ nobeegobi. Oŋu eru Kristore fuŋne mane taniŋgaru manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ ore bapakare nobeega. Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ qaqajire gio oi damaŋ oo tariiŋ. \v 25 Maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ mamanesiŋnoŋunji fukeko Kadi buŋo rurumaŋineo so gobeneŋ oiji qaqaji oŋuine so jikigaru siŋaŋ nobeega. Oŋu. \s1 Anuture odumadepu fukeru gogobeneŋ. \p \v 26 Sosowo ŋoŋoji Yesu manesiŋ gabi fufuke gariine ŋareme Anuture odumadepu fukeru Kristoke qakatoru dimagobi. \v 27 Kristoke dimanimiŋ ore miti meso rau ŋarebuŋ, sosowo ŋoŋo Kristo mane sabareku oo mariku yagaŋine ore so kokomoŋ eru iŋoke qakatoru dimagobi. \v 28 Ŋoŋo sosowo Kristo Yesuke qakatoru dimakabi qodure ŋareme moakoŋ fukeru gogobi. Ore eru Juda eru kantri goine yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka oi moke so fukegobi. Yoŋoyaŋunde gio baegobi eru kiŋaŋqoqo omaine fukegobi, Anutuji ŋone yabekame kubu yoyoka so jikigaru fukegobi. Ŋiŋigo yoŋoji Anuture jiŋoo kubu yoyoka so jikigaru fukegobi. \p \v 29 Ŋoŋo Kristore biŋe fukegobi ine, Abrahamde osigida iŋoreone fukeru tifepuine gogobi. Oŋu fukeru jojofo buŋore fori seŋgiŋbaŋgiŋ oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi. Oŋu.\x * \xo 3.29 \xt Rom 4.13\x* \c 4 \s1 Nonuŋ Kristore eru Anuture odumadepu fukebeŋ. \p \v 1 Buŋo oi jikigaru fuŋine iŋi mibemiŋ: Madeji mamainere meropuine raugaiŋgo ore so fukegayoŋ, made jeŋoŋ goku damaŋ oo kiŋaŋqoqo omaine yoŋoke sogokoŋ oŋuine fukega. Mamainere merofu ya sosowore rau fukeiŋyoŋ, jibu kiŋaŋqoqo yoŋore keririŋgo ogoyaŋuŋ fukeru gio furiine tomiri mo baega. \p \v 2 Oŋu made goku siŋaŋpuine yoŋore mea yukuo dimako yoŋoji gogoine sosowo burugaru siŋaŋ garu mitiga teegobi. Mamaineji damaŋ rua teko wareru fukeiŋ, oo akoŋ fuŋgaru iŋoyoŋe merofu rauine fukeru goiŋ. \v 3 Niŋonoŋe oŋuakoŋ rone mande mobeineo made jeŋoŋ oŋuine gobeŋ. Damaŋ oo nemu eru mamari siŋaŋ Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo ya sosowo siŋaŋ yabeegobi, yoŋoji niŋo oŋuakoŋ siŋaŋ nobekabi omaine yoŋore kiŋaŋ qaku mea yukuyaŋuŋgo gobeŋ. \p \v 4 Oŋu gobeŋyoŋ, Anuture damanji wareru fukeme Madeine soreme ŋigoreone fukeya. Juda noŋunde Kadi buŋo rurumaŋgo goiŋ ore fukeya. \v 5 Kadi buŋo yukuineone pirue noberu duenoŋuŋ baiŋ ore fukeya. Oŋuineji Anuture odumadepu fukeru biŋeine maneru sabare foreru gogobeneŋ.\x * \xo 4.5 \xt Rom 8.15-17\x* \p \v 6 Oŋu Anuture odumadepu fukegobi ore eru Anutuji Madeinere Moro soreme maŋnoŋuŋgo rakaru iŋi oŋgaega, “O Aba Mamane!” \f + \fr 4.6 \ft Aba oi Arameik buŋoo Mama.\f* \v 7 Oŋu oŋgaega ore eru so jikigaru kiŋaŋqoqo omaine fukegeyoŋ, Anuture odumade fukeru goge. Oŋu goge ore eru Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Biŋeine gareko roru siŋaŋ garu gomiŋ. Oŋu. \s1 Polji Galesia yoŋore manebu maneya. \p \v 8 Ŋoŋo rone Anutu so mane mukuru gobuŋ. Damaŋ oo nemu gboŋ eru nemu mamari siŋaŋ ofoŋ foriinere gogo so roru gogobi, oi furiŋaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine gobuŋ. \v 9 Oŋu gobuŋyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru damaŋ yo iŋiji Anuture fuŋne mane mukuru gokabi Anutuji mane muku ŋabeko gogobi. Anutuji mane ŋabega, buŋo oiji qoru fuke ŋarega. Oŋu gogobiyoŋ, ŋeŋeineo moke wamore nemu mamari siŋaŋ ya sosowo siŋaŋ gaegobi, yoŋoreo kerisieru mai yaberu gogobi? Nemu mamari siŋaŋ oi usuŋyaŋuŋ wakiqoqoine fukegobiyoŋ, ŋoŋoji jibu oi kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine fukekiminde aŋi manegobi. Oi so sagaga. \p \v 10 Oi kiŋaŋ qa yareku kombaŋ ŋeŋe damaŋ fuŋne fuŋne ore eru manebi ropeko poretiŋ boyobeegobi. Sabat kombaŋ ŋeegobi. Kaiŋ gariine wapeme nemuŋaŋuŋ manesuku kaiŋ so jerieegobi. Bobosu jeri eru kombaŋ goine oi gosa so poretiŋ boyobeegobi. \v 11 Nonji ŋoŋore eru kokoi yoore eru manego: Nonji ŋoŋore botugo gio babe foriine so fukeko omaine yobu sakiqoqo egu ebemiŋ. \s1 Galesia yoŋoji Pol ŋadi ganimiŋ ore ebuŋ. \p \v 12 O maŋkekerisie ogopune, nonji iŋi bapakareru weu ŋarego: Nonji ŋoŋo oŋuine fukeru goboŋ ore ŋoŋoji nonde so fukeinebi. Ya sembene mo so enarebi. \v 13 Nonji rone ŋoŋoreo wareru jibe ba nume sakine wakiko goboŋ, fuŋine ore eru ŋeku Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakabe manebuŋ. Ŋoŋoji oi mane mukugobi. \v 14 Nonji sakiwawaki gokabe ŋadi nuinde eesoi bofukebuŋ, oi manegoyoŋ, jibu so mipemiriŋ eru sure nubi. Oŋu matayoŋ, noŋ ŋone nubi Anuture mimerereŋ ore so fukekabe oga nubi. Opopoŋ, nonde Kristo Yesu iŋoyoŋunde kamasi manesuku kepore nuko “Ohowe ohowe!” mibuŋ. \p \v 15 “Ohowe ohowe!” miku sakineo ŋadineo pupu qaku jiŋo koruŋ-ŋaŋuŋ unugaru narenimiŋgo manebuŋyoŋ, oi so sagako bokebuŋ. Ŋoŋore fuŋne maneru oi fofori oŋu kitiŋgaku migo. Yei! Damaŋ oo buŋo jeribari mokemoke yobu ebuŋ, oi uruŋure damaŋ yoo mataeko mo gogobi? Oi so sagaga. \v 16 Ŋoŋore Biŋe buŋo foriine miego ore rosi enaregobi me? \p \v 17 Ŋiŋigo goine yoŋoji ŋoŋore eru manjo eegobiyoŋ, oi manjo fiine mata. Oi fiine matayoŋ, yoŋoji ŋoŋo niŋoreone oga ŋaberu botunoŋuŋgo gaŋ baku use narenimiŋgo manegobi. Oŋu boroiŋ nobebi manjo paiineo yoŋoyoŋe kitiŋ ŋabenimiŋgo yameŋ keegobi. \v 18 Ŋoŋo eebobo fiine eniminde manjo eegobi, oi fiine yobu. Nonji ŋoŋore botugo gokabe damaŋ oo akoŋ matayoŋ, ŋoŋo damaŋ so oŋu ebi sagaiŋ. \p \v 19 O kokopune, noŋ fufuke gariine fukenimiŋ ore goji oŋuine nuko joiserereŋ maneboŋ, oŋuakoŋ ŋeŋeineo moke manego. Kristore eeboboji ŋoŋoreo fuke foreiŋ ore joiserereŋ oi maneru gogo. \v 20 Nonde manji ŋoŋore eru jijibu fukega. Ore eru nonji damaŋ yoo ŋoŋore botugo gobemiŋ ore manetiqotike manego. Ŋoŋoke goku buŋo marune bawaki eru buŋo waigo mibemiŋgo manego. Oŋu. \s1 Hagar eru Sara yokore soso buŋo \p \v 21 Goine ŋoŋoji Juda niŋore Kadi buŋo Quraŋ boyobeiŋgo manegobiyoŋ, buŋo ore fuŋine oi fofori mane mukugobi me mata? Fuŋine oi mane taniŋganimiŋgo weuku bapakare ŋabego. \v 22 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega: Abrahamde madeyokaine yoyoka fukebu: Mo kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoineji (sleiw) roya eru mo oi iŋoyoŋere wombuŋ ŋonuŋine (fri) posiine iŋoji roya.\x * \xo 4.22 \xt Jen 16.15; 21.2\x* \v 23 Kiŋaŋqoqo ŋigoji madeine roya, oiji made fufukere kadio fukeyayoŋ, mo ŋonuŋ (fri) posiine iŋoji roya, iŋo Anutuji made fukeinde buŋo kipeya, buŋo ore foriine fukeiŋ ore fukeya. \p \v 24 Buŋo ore fuŋine oi sumuŋine. Ŋigo yoyoka oi Anutuji ŋiŋigo noŋuŋke jojofo buru yoyoka eya, oi yokore soso. Jojofo buru mo oi Sainai (Sinai) tukuo eya, ore sosoine oi ŋigo tinaine Hagar. Ŋiŋigo jojofo buru oi boyobeegobi, yoŋoji Kadi buŋore mimiti rurumaŋgo gogobi eru osigidapuyaŋunji buŋo ore kiŋaŋine qaenimiŋ ore fukeegobi. \p \v 25 Hagar oi Sainai tuku, Arebia moreŋgo dimaga ore soso fukega. Sainai ore ogoine oi Juda morende siti tinaine Jerusalem. Siti ore kufufuŋine yasogo mendaine yoŋoji damaŋ yoo Kadi buŋo rurumaŋineo gobi kipe yabeko posiine (fri) so fukegobi. Ore eru soyakuŋ moakoŋ fukegobire. \v 26 Posiine (fri) so fukegobiyoŋ, Jerusalem siti mo paibe gogobi, yoŋoji nigiŋ gbediyaŋuŋ tomiri posiine gogobi. Niŋore maŋgo Sara iŋoji siti ore soso fukega. \v 27 Ore kajeqouŋ buŋo oi iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Ŋigo ŋiji takigaya, iŋoji odumade oga yabeko sauebuŋ iŋoji ŋigo ŋoeineke oi odureru gbiŋ eiŋ. \q1 Ore eru ŋigo kufiŋine odumade so romeŋ, go jibu jerieru goigoŋ. \q1 Goji so guko gomeŋ, go jibu oŋga jojoraru odumade fukeiŋ ore kokoriaŋ eru goigoŋ.”\x * \xo 4.27 \xt Ais 54.1\x* \p \v 28 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Aisakre so Anuture jojofo buŋoji maŋgo eŋareko fufuke gariine fukeru gogobi. \v 29 Damaŋ oo odumade fufukere kadio fukeya, iŋoji gboine Moro Tiriineji maŋgo eteko fukeya, oi kekesuesue eteru goya. Damaŋ yoo oŋuakoŋ kekesuesue oŋuine oi pega.\x * \xo 4.29 \xt Jen 21.9\x* \p \v 30 Oŋu pegayoŋ, Biŋe buŋo mo oi jikigaru iŋi mibuŋ pega, “Kiŋaŋqoqo ŋigore madeineji Mamainere meropu so roiŋ. Ŋonuŋ posiine iŋore madeke oi moko so boroiŋgaru sabarenimi. Ore eru kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine oi bio yobende madeineke rainebire.”\x * \xo 4.30 \xt Jen 21.10\x* \v 31 O maŋkekerisie ogopune, soso buŋo oŋuinere so noŋuŋ kiŋaŋqoqo ŋigore igokopuine gbedinoŋuŋke so fukegobeneŋyoŋ, ŋonuŋ posiine iŋore igokopu fukegobeneŋ. Ore eru bobojibu eebobo oi bio yobeinebi. Oŋu. \c 5 \s1 Wirieru Kristoke didima posiineo dimainebi. \p \v 1 Kristoji Kadi buŋo yukuineone pirue nobeko posiine gogobeneŋ. Oŋuine goku goineji ŋoŋo moke poreru Kadi buŋore begi oiji\f + \fr 5.1 \ft Begi yo mobeine (yoke) oi bulmakao yoyoka yokore ubeyakuŋgo ruaru kipebi qodure yapeme oo moko kereta me moreŋqoqore kiju poreegobire. Ore so Kadi buŋo gbedio goge ine, gioine oi damaŋ so baigoŋ.\f* egu kipe ŋabenimiŋ ore ŋoŋo sisiŋaŋ eku goinebi. Kiŋaŋqoqo omaine oŋuine egu fukenimiŋ ore ŋoŋo sanaŋgaru gaŋ eku dimainebi. \p \v 2 Maneniŋ! Pol nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji Anuture moge sakiŋaŋuŋgo ketiganimiŋgo mibi qodukenimiŋ ine, Kristoji bapi ŋabeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 3 Buŋo oi jikigaru iŋi kitiŋgaku mibemiŋ: Ŋi sosowo yoŋore saki ketigaru moge banimiŋgo manebi yoŋoji qodukenimiŋ, yoŋoji Kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobenimiŋ ore so fukegobi. Oi so boyobebi so sagaiŋ. \v 4 Ŋoŋo Kadi buŋo reŋgaru boyoberu oŋuine oo posiine fukekimiŋ ore manegobi, ŋoŋoji Kristore sa kigaru iŋoke so jikigaru dimagobi. Ŋoŋo Anuture yauŋmoriri bokeru sakibe wakiru kosa gogobi. \p \v 5 Kosa gogobiyoŋ, noŋuŋ Anuture jiŋoo poretiŋ fukekimiŋ ore oori eru aŋi sogo maneegobeneŋ. Oŋu ebeneŋ Moro Tiriineji dobe nobeko Anutu manesiŋ gabeneŋ buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋgo odigaegobeneŋ. \v 6 Kristo Yesuke dimabeneŋ mande foriine mamanesiŋ oi moakonji bapi nobeega. Anutu manesiŋ gakabeneŋ dobe nobeko afagaru manji jojoko naduŋgaduŋ ebeneŋ sagagayoŋ, mamanesiŋ foriine tomiri oi so bapi nobeega. Oŋuakoŋ Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabi pega me mata, oi so moakoŋ fukega. Sakire mo me mo oi Anuture jiŋoo so bapi nobeiŋ. \p \v 7 Rone maŋ kekerisiere sisirio masiri oŋuine pipa rabuŋ. Fiine akoŋ rabuŋyoŋ, qaqaji jijibuine moji wareru jijibu eŋareru ombuineo ketigako buŋo foriine so jikigaru reŋgaegobi. \v 8 Anutuji oŋga ŋareega, iŋoji ombuineo ketiganimiŋgo so kepore ŋaberu bapakare ŋabeega. Oi mata. \v 9 Yist mendaine deroo ruaru flauake kerisiebeneŋ sosowo roko sogueru wapeega. Ore so jijibu mendaineji oi saga ŋabeme sosowo tiŋtuŋ egu enimiŋ.\x * \xo 5.9 \xt 1 Kor 5.6\x* \p \v 10 Qaqaji jijibuine iŋoji bojibu ŋabeko tiŋtuŋ eegobi, Anutuji iŋore eebobore geo bokirie teme joiserereŋ maneru goiŋ. Nonji Ofoŋke dimaku manesiŋ ŋaberu ŋoŋore iŋi maneru koimo fukego: Ŋoŋo Kristore Biŋe buŋo poretiŋ boyoberu mamane furuine sosowo yobekimiŋgo maneru sanaŋgaru gonimiŋ. \p \v 11 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo oŋu gonimiŋyoŋ, nonji Kristo maripoŋgo komeya ore fuŋine misauebe Juda yoŋore maŋyaŋunji ore eru sembeaega. Maribonde buŋo bokenobo ine, kekesuesue so enarenobuŋ. Anuture moge ŋi sakiyaŋuŋgo ketiganiminde Biŋe buŋo jikigaru miku maŋbapakare eyarenobo ine, sisikoŋkoŋ so enarenobuŋ. \v 12 Goineji bapakare ŋaberu jijibu baegobi, yoŋoji keketire buŋoyaŋuŋ boyobe foreru yoŋoyaŋunde saki mobeyaŋuŋ sosowo keketi ebi manebe sagana. \p \v 13 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji ŋoŋo kadi raŋgbainere buŋoone ŋeririkeru gbediŋaŋuŋ tomiri gonimiŋ ore oŋga ŋareyayoŋ, yoore eru sisiŋaŋ eku goinebi, “Bio gbedione ŋeririkeru posiine gogobeneŋ,” oŋu miku gbedigaru maŋ-ŋaŋunji wapeko sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋiji matayoŋ, manjijojoko paiineo dimaku botuŋaŋuŋgo kiŋaŋ qoqo eku goinebi. \v 14 Kadi buŋo qoruine moakoŋ boyobebi Anuture buŋo sosowo oŋuakoŋ foriineke fukenimiŋ. Buŋo qoruine moakoŋ oi iŋi, “Gake manji jojoko eege, ore so ŋiŋigo sosowo maŋgoji jojoko eyareeigoŋ.”\x * \xo 5.14 \xt Lew 19.18\x* \v 15 Oŋu migayoŋ, kaneŋ qoro oŋuine ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo kiki qoqo eegobi ine, ŋoŋo-ŋaŋe sisibiri eenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ damaŋ so maneru goinebi. Oŋu. \s1 Moro Tiriineji siŋaŋ ŋabeko goinebi. \p \v 16 Nonji iŋi mibemiŋ: Moro Tiriineji eeboboŋaŋuŋ siŋaŋ gako goinebi. Oŋu gokabi iŋoji maŋ sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene oi qame wakiko so reŋgaru boyobeenimiŋ. \v 17 Ore fuŋine oi iŋi: Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji oi Moro Tiriine qopieru kosa sase eme Moro Tiriineji maŋ raŋgbainere tobiri qaiŋgo maneko botuyakuŋgo roroiŋ peko qoqo eegobire. Oŋu qoqo eegobire ore ŋoŋoji ya fiine ebo enimiŋgo maneru oi embimbiŋgaegobi.\x * \xo 5.17 \xt Rom 7.15-23\x* \v 18 Oi embimbiŋgaegobiyoŋ, Moro Tiriineji oga ŋabeme raru gogobi ine, ŋoŋo Kadi buŋo rurumaŋgo so gogobi. \p \v 19 Maŋ sakire eebobo raŋgbainere gio foriine oi totogo peko manegobeneŋ. Oi iŋi: Boesau ogoine-ogoine kosa ebi maŋyaŋunji kejigako boesau baegobi. \v 20 Nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku koitopuyaŋuŋ miteŋ yabebi maŋyaŋuŋ boburo yabeko kipe seroŋ baegobi. Rosi fukeko kekepari eegobi. More yare maŋineji manetiqotike maneru anda eru kane miku maŋgigi maneegobi. Yoŋeyaŋunde akoŋ manesuku ya poreru ebu eru baegobi. Pougaru boboroiŋ eku qokoine qokoine baru mipemiriŋ eegobi. \p \v 21 Goine yoŋore yare ŋoneaŋi maneru anda eru jebe ruaru uqo gaba tomiri noku obu sanaŋineji bojiqojibu fukeegobi. Oi eru mosi goine oŋuine eegobi, yoŋore rone miboŋ eru ore so siŋaŋ bobo buŋo sowoŋ oi bonieru mibe ŋeŋeineo moke iŋi migo: Ŋiŋigo mosi oŋuine baegobi, yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ. \p \v 22 Yoŋoji matayoŋ, Moro Tiriineji gio baega ore foriine oi manjijojoko, jeri, womo eru eebobo fiine iŋi: Yobiŋ sosowo maneku karieru goine ogo eyareku eebobo wiriine baegobi. Buŋoyaŋuŋ damaŋ so boyobeegobi. \v 23 Womo paio goine eyareku yoŋoyoŋe poretiŋ sisiŋaŋ eegobi. Ŋiŋigo mosi oŋuine eegobi, yoŋoji Kadi buŋo so qomukuegobi. \v 24 Ŋiŋigo Kristo Yesure biŋe fukeru gogobi, yoŋoji maŋ sakiyaŋunde aŋi sanaŋine sembene eru sembenere manjoyaŋuŋ oi sosowo Yesuke maripoŋgo ruaru babi komeko gogobi. \p \v 25 Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ ine, eebobonoŋuŋ oŋuakoŋ Moro iŋoji siŋaŋ nobeko eru baku gokimiŋ. \v 26 Oŋu goku tinabiŋe omaine norenimiŋgo so yameŋ keku omaine yobu botuŋaŋuŋgo so sakipepe eeinebi. Maŋsembe egu enimiŋ ore ŋoŋo maŋ papakare eru maŋpepe paio so ee einebi. Oŋuakoŋ anda so eku goinebi. Oŋu. \c 6 \s1 Yobiŋ-ŋaŋuŋ osigaru babapi eku goinebi. \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, moji kadi odureru agiburaŋ eko bofukegobi ine, maŋkekerisie ogopune ŋoŋoji ogo oŋuine oi bomiriŋ eteru botiŋ gatebi moke kadi bofukeiŋ. Oŋu eru gake oŋuakoŋ eesoigo egu waki guiŋgo ore sisiŋaŋ eku goigoŋ. \v 2 Yobiŋ-ŋaŋuŋ babapi eku osigaeinebi. Oŋuine oo Kristore Kadi buŋo boyobebi foriineke fukeeiŋ. \v 3 Moji wakiqoqoine goku jibu iŋoyoŋere maneko ropekiine fukega, iŋoji iŋoyoŋe eadu eega. \p \v 4 Oŋu so einebiyoŋ, moakoŋ moakoŋ ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo osoeru baesoi babi sagaiŋ. Oŋu eru ogoŋaŋuŋ odureru biŋeroroyaŋuŋke fukegobi ore so sakipepe einebiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋinere sakiŋaŋuŋ miteŋ gabi sagaiŋ. \v 5 Anutuji yobiŋnoŋuŋ furuine furuine boroiŋgaru noreko bubu osigaegobeneŋ. Ore eru noŋuŋ goine yoŋoke mobemobe eru osoe eku gokimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. \p \v 6 Qaqaji more Biŋe buŋo qaji teega, iŋoji ore furiine bokirieru yaine fiine sosowo boroiŋgaru mobeine oteeine. \p \v 7 Ŋoŋo-ŋaŋe so eadu eku goinebi. Moji uqo wikiine sariko foriine ore so fukeko bofukeiŋ. Buŋo ore so Anutuji seinenoŋuŋ ŋoneru geoine ore so noreiŋ. Ore eru Anutu oi ŋi omaine oŋuine igosisi etekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. \v 8 Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembeneji mo maŋgo eteko ore wikiine kosa sariega, iŋoji ore ketoqototieine bofukeru sembeaeiŋ. Iŋoji sembeaeiŋyoŋ, Moro Tiriineji mo boburo teme ore wikiine sariega, iŋoji foriine ore so bofukeru gogo sanaŋinere biŋe fukeru goiŋ. \p \v 9 Noŋuŋ miine dimaku gio fiine fiine baku goku oo wirieru roroka so eiŋinebi. Qoqouma eru gio so bokekimiŋ ine, foriine roro damaŋineji wareru fukeme oo gionoŋunde furi bofukekimiŋ. \v 10 Ore eru moreŋgo gokimiŋ ore so noŋuŋ ŋiŋigo fiine eyarekimiŋ ore miine dimaku goinebeneŋ. Maŋkekerisie kufufuŋ maŋineo gogobi, oi rone ogo babapi eyareru goinebeneŋ eru yoŋore ŋadiyaŋuŋgo ŋiŋigo goine sosowo kadi fukeko bobiaŋ yaberu goinebeneŋ. \s1 Siŋaŋ bobo eru momojo buŋo tatariine \p \v 11 Pol nonji kirifi roru nakene meji quraŋ qoruine soguine yo ŋoŋore quraŋgago, oi ŋoneniŋ. \v 12 Ŋiŋigo Anuture moge sakiŋaŋuŋgo ketiganimiŋ ore bapakare ŋabeegobi, yoŋoji sosowo saki babi moreŋ ŋiŋigoji yoŋore manebi ropeiŋ ore yameŋ keegobi. Kristoji maripoŋgo komeya, buŋo ore kekesuesue egu eŋarenimiŋgo oŋu bapakare ŋabeegobi. Ore fuŋine furuine mo mata. \v 13 Anuture mogeyaŋuŋke yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ oŋuakoŋ Kadi buŋo so boyobe foreru gogobi. Oŋu matayoŋ, ŋoŋore saki ketiganimiŋgo manegobi, yoŋoji ŋoŋore saki tifeŋaŋunde ore eru yoŋoyaŋunde sakiyaŋuŋ ba ropeku biŋeroroyaŋuŋke fukenimiŋgo maneegobi. \p \v 14 Oŋu maneegobiyoŋ, nonji Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo maripoŋgo komeya, Biŋe ore eru sakine miteŋ gaego. Tinabiŋe furuine mo so baaego. Oi boke (use)! Kristoji maripoŋgo komeko iŋoke jikigabe mamane buruneji qopieko mosi sembenere misombeŋ baego. Moreŋ ŋiŋigoji sakire eebobo sembene banimiŋ ore manesuku buŋo miegobi, nonji oŋu oobe komekiine kamasi fukego. Miteŋ nunimiŋ me sakineo buŋo ruanimiŋ, ore tifeine oi so bokiriebemiŋ. Moreŋgo buŋo osoeru goine manebi ropeko goine manebi wakiqoqoine fukega, oi nonde mamane buruneke so moakoŋ so fukegobire. \p \v 15 Sakinoŋuŋgo moge ketigabi me mata, oiji so moakoŋ fukega. Oiji abutaine fukegayoŋ, fufuke gariinere kuguŋ fukegobeneŋ, oiji foriine yobu fukega. \v 16 Ŋiŋigo fufuke gariinere mimiti buŋo boyoberu gogobi, Anutuji Juda sosowo oi eru Anuture maŋkekerisie kufufuŋ sosowo ŋoŋo ŋonemaiŋ ŋareme womoo goinebi. \p \v 17 Buŋo tatariine oi iŋi migo: Nonji Yesu qabunde ropu oi nake sakineo eko osigaego ore eru moji maŋyobiŋ so jikigaru nareine. \p \v 18 O maŋkekerisie ogopune, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore yauŋmoririji ŋoŋoke peku iiruŋaŋuŋ mifiagaine. Buŋo oi foriine.