\id ACT - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Aposol \toc1 Aposol Gio Bobo \toc2 Aposol \toc3 Apo \mt1 Aposol Gio Bobo \mt2 Moro Tiriineji aposol dobe yabeko gio babuŋ. \imt1 Mimitaniŋ \ip Dokta Lukji buk tinaine “Kristore Bobiaŋ Biŋe” quraŋgaru binaŋine jikigaru buk tinaine “Aposol gio bobo” quraŋgaya. Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine qaji yareme Moro Tiriineji boburo yabeko Kristore biŋe buŋo misauebi, Lukji ore binaŋine totogo ruaiŋgo ore maneru iŋi (1.8) quraŋgaya, ‘Yoŋoji oi Jerusalem sitio fuŋgaru Judia prowins sagaru Samaria prowinsgo raru jikigaru moreŋ qaŋaŋineo paibe yukube mobemobe rabi saga foreku raya.’ Rone Juda kufufuŋ maŋineo gio babi maŋyaŋuŋ kerisieru gborebi Kristore roware fuŋgaru basaueru raru raru kantriine kantriine sagako maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore qoruine fukeya. Binaŋine osegobi, Lukji yoŋore maŋ ba wakiiŋgo orne yameŋ keku buŋo koruŋ yoyoka iŋi quraŋgaku mitaniŋgaya, \ip 1) ‘Kristore ogopuineji Rom qoqodure gawman oi kiso so eyareku gogobi. Yoŋoji oi ba wakinimiŋ ore mamboiŋ so egobi. Goineji oŋu manenimiŋ, oi moji sikiine omaine egu pakereiŋ.’ \ip 2) ‘Juda yoŋoji soriŋ gio babi wawakiine fukeko foriine fukeiŋ ore odigaru gobuŋ, Yesuji foriine oi roru wareru yareya.’ Buŋo koruŋ oi. \ip Yesure Biŋe buŋo quraŋgaru misaueru zioz fuŋgaru ba sanaŋgabi jikigaru rako maŋkekerisie yoŋore kubuji sogueya. Ore so “Aposol gio bobo,” sundu oi pougako buŋo mobeine qoruine yokaomo iŋi fukegobi: 1) Yesuji Sombuŋ kaeo ropeko kiŋariŋ yoŋoji Jerusalem gobi Kristore Biŋe buŋoji fuŋgaru roware eya. 2) Peku sogueru Palestain morende prowins goineo raya. 3) Moke sogueru kantriine kantriine Botuyakuŋgo Koe roregaru ŋe ragobi, oi sagaru tatariineo siti qoruine Rom oo raya. \ip “Aposol gio bobo” ore buŋo qoruine oi Moro Tiriinere fuŋne eru gio bobo. Aposol eru mamanesiŋ ŋiŋigo yoŋoji Bobosu gariinere (Pentekost) damaŋgo Jerusalem oŋga wosibi Moro Tiriineji usuŋineke maŋyaŋuŋgo rakaya. Maŋyaŋuŋgo rakaru boburoru basanaŋ yabeko roiŋgaru kantri roregaru gio babi foriine fuŋne fuŋne fukeya. Zioz ŋiŋigo eru yoŋore minebobo yoŋoji Kristore Biŋe buŋo oi fuŋfuŋgaineo uruŋu miku gobuŋ, Lukji ore buŋo quraŋgako oi soine buk yoo osegaru manekimiŋ. Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisieru qodureru kikitiŋ eku gobuŋ, yoŋoji Biŋe buŋore usuŋ mane mukubi moreŋ so fukeya. Uruŋu fukeya, Lukji ore sundu quraŋgaru Moro Tiriinere usuŋ noduga. \iot Buk yoore mobe qoruine 4 oi iŋi: \io1 1. Biŋe buŋo kitiŋgaku miiŋgo jauebuŋ \ior 1.1-26\ior* \io2 a) Yesuji mimiti ruaru Moro yareiŋgo miya \ior 1.1-14\ior* \io2 b) Judas Iskariotre tifeine Matias bomukubuŋ \ior 1.15-26\ior* \io1 2. Jerusalem sitio Biŋe buŋo kitiŋgaku mibuŋ \ior 2.1–8.3\ior* \io1 3. Judia eru Samaria Biŋe buŋo kitiŋgaku mibuŋ \ior 8.4–12.25\ior* \io1 4. Polji misin gio baku goya \ior 13.1–28.31\ior* \io2 a) Misin gio roregaru babi ateine 1 fukeya \ior 13.1–14.28\ior* \io2 b) Jerusalem tutumaŋ eru buŋo kipebuŋ \ior 15.1-35\ior* \io2 c) Misin gio roregaru babi ateine 2 fukeya \ior 15.36–18.22\ior* \io2 d) Misin gio roregaru babi ateine 3 fukeya \ior 18.23–21.16\ior* \io2 e) Pol Jerusalem, Sisaria eru Rom witi pigo ŋeya \ior 21.17–28.31\ior* \c 1 \s1 Yesuji zioz fuŋgaya. \p \v 1 O Tiofilus, Luk nonji sundune fuŋfuŋgaine quraŋgabe, oo Yesuji gio fuŋgaru baku roregaru ŋiŋigo qaji yareru goya, ore sundu sosowo burugaru ruabe ŋonemeŋ.\x * \xo 1.1 \xt Luk 1.14\x* \v 2 Yesuji gio baku sosore ŋi aposolpuine roosoeru qaji yareru goku Moro Tiriinere usuŋ paio gio banimiŋ ore mitiga yareya. Oi yareme Anutuji ogagame Sombuŋgo ropeya. Nonji sundune quraŋgaboŋ, oi oo quraŋga foreboŋ. Muŋambe oone sundu oi jikigaru quraŋgabemiŋ. \p \v 3 Yesuji joiserereŋ maneru komeru komegone pakereru una 40 moreŋgo jikigaru goya. Goku damaŋ oo aposolpuine ateine kokoine fuke yareru Anutu qorumaŋinere fuŋne jikigaru mitaniŋga yareru goya. Oŋu goku moge kamasi fuŋne fuŋne baku yaduya. Yoŋoji oi ŋoneru Yesuji gboreru goga, oi soine mane mukubuŋ. Moge ŋonebuŋ, yoŋoji oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi eru moji oi kepieiŋgo embimbiŋgaiŋ. \p \v 4 Damaŋ mogo yoŋoke moko goku iŋi mitiga yareru yajiya, “Ŋoŋo Jerusalem siti yo pipa so bokeinebi. Mamaneji ‘Yauŋ maŋyaŋuŋgo rua yabebemiŋ,’ miku buŋoine kipeme ŋajiboŋ, oi foriineke fukeiŋ. Ŋoŋoji ore eru odigaru goinebi.\x * \xo 1.4 \xt Luk 24.49\x* \v 5 Rone Jonji ŋiŋigo meso omaineji rau yareru goyayoŋ, Anutuji damaŋ so joroko Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruaru oo rau ŋareiŋ.” Oŋu.\x * \xo 1.5 \xt Mat 3.11; Mak 1.8; Luk 3.16; Jon 1.33\x* \s1 Yesuji Sombuŋgo ropeya. \p \v 6 Aposol yoŋoji damaŋ mogo tumaŋgabi Yesuji botuyaŋuŋgo fukeko iŋi weu tebuŋ, “Ofoŋ, goji damaŋ yoo me wamo damaŋgo Israel kantrire jokoroŋ oi moke quraŋgaru basanaŋgamiŋ?” \p \v 7 Weu tebi iŋi yajiya, “Mamaji iŋoyoŋunde usuŋ paio gosa eru aua damaŋ burugaru ruame pega, oi ŋoŋoji manenimiŋ ore so mata. \v 8 Oi matayoŋ, Moro Tiriineji wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ, iŋoji usuŋ ŋareme qowirieru nonde fuŋne kitiŋgaku miku goinebi. Oi Jerusalem sitio fuŋgaru Judia prowins sagaru Samaria prowinsgo raru roregaru jikigaru moreŋ qaŋaŋineo paibe yukube mobemobe rabi saga foreku raiŋ.”\x * \xo 1.8 \xt Mat 28.19; Mak 16.15; Luk 24.47-48\x* \v 9 Yesuji buŋo oi miyare foreme Anutuji jiŋo paiyaŋuŋgo ro bapakareko kuanji wakiru komoŋ gako paibe ropeko ŋoneiŋgo ore pibi ropeko pikamaŋgaru oo baaru dimabuŋ.\x * \xo 1.9 \xt Mak 16.19; Luk 24.50-51\x* \p \v 10 Oŋu ropeme qonikiŋgo paibe bibitatara eru dimakabi oo akoŋ ŋi yoyoka marikuyakuŋ gbagbataeŋine yokoji maŋfuŋyaŋuŋgo fukeru dimabu. \v 11 Dimaku iŋi yajibu, “Galili ŋi ŋoŋo wamore qonikiŋgo paibe piku akoŋ dimagobi? Anutuji Yesu yo ŋoŋore botugone ogagaru Sombuŋ karorago paibe ropeko ŋonegobi, iŋoji kamasi oŋuakoŋ moke kirieru wakiiŋ.” Oŋu. \s1 Judas Iskariotre tife Matias roosoebuŋ. \p \v 12 Oŋu yajibu aposol yoŋoji Jerusalem siti bembeŋgo tuku tinaine Oliwe yo tuku oone kirieru wakiru 1 kilomitare so wareru sitio wapebuŋ\f + \fr 1.12 \ft Juda yoŋoji 1,100 mita oi Sabat kombaŋgo so odureru raebuŋ. Ore eru Kadi buŋo so odureru warebuŋ.\f* \v 13 Jerusalem waperu pi maŋine mo paiineo oo ŋeku gobuŋ, oo raru ropebuŋ. Ropebuŋ, yoŋore tina oi iŋi: Pita, Jon, Jeims eru Andru; Filip, Tomas, Bartolomyu eru Matyu, Jeims Alfiusre made, Saimon Zelot politik ŋi eru Judas Jeimsre made\f + \fr 1.13 \ft Zelot pati yoŋoji yoŋoyaŋunde eebobo ronimiŋ ore Rom qoqodure gawmaŋke mamboiŋ eru manjo eku gobuŋ.\f*\x * \xo 1.13 \xt Mat 10.2-4; Mak 3.16-19; Luk 6.14-16\x* \v 14 Ŋi sosowo yoŋoji maŋmoakoŋ eru ŋigo yoŋoke yameŋ keku oŋga wosiru gobuŋ. Yoŋore botugo Yesu gbopuine eru maŋgoine Maria yoŋoji oŋuakoŋ gobuŋ. \p \v 15 Oŋga wosiru goku una mogo mamanesiŋ ŋiŋigo jareyaŋuŋ 120 ore so tumaŋgabi Pitaji botuyaŋuŋgo pakereru buŋo iŋi miya, \v 16 “Ŋi ogopune, Yesu roru kipebuŋ, Judasji yoŋore kadi yaduya. Moro Tiriineji Judasre buŋo oi ronekoŋ kiŋ Deiwid maŋineo saŋu ruame miineji miko Miti kiki buk (Buk Song) oo quraŋgabi pega, oiji foriineke fukeya. \v 17 Yesuji Judas roosoeko noŋunde qokogo mo gome gioine baiŋgo ore igodoŋgaru sosore ŋi qoruine aposol fukeya. \p \v 18 “Judasji eebobo sembene eru furiine otebi roru oiji moreŋ rondiŋ mo furiine baya. Oi baku oo ubeine bopogaru qoruineji kerisieru moreŋgo igako beuine pougako ata beumaŋgoine kakaine gboine oi sosowo igajiri waperu wakiya.\x * \xo 1.18 \xt Mat 27.3-8\x* \v 19 Oŋu fukeko Jerusalem ŋiŋigo sosowo ore biŋeine mane foreru moreŋ ore tinaine yoŋoyaŋunde buŋoo Akeldama mibuŋ. Oi noŋunde buŋoo Dari rondiŋ.” \p \v 20 Pitaji jikigaru iŋi yajiya, “Miti kiki (Buk Song) oo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, \q1 ‘Piine wambaine fukeru taine dimaiŋ. Oi moji rauine so fukeru gome pi akoŋ dimaiŋ,’\f + \fr 1.20 \ft eru buŋo mo iŋi pega,\f* \q1 ‘Moji soine iŋore tife fukeru siŋaŋ gio baku dimaiŋ.’\x * \xo 1.20 \xt Kiki 69.25; 109.8\x* \p \v 21-22 “Ore eru niŋo ŋi mo roosoeru igodoŋgabeneŋ niŋoke minebobo fukeru munaŋ moge oŋuine dimaku Yesuji komegone pakereya, ore Biŋeine kitiŋgaku miku goko sagaiŋ. Jonji Yesu miti meso rau teme Ofonji damaŋ oo akoŋ tumoqoqoo raru gioine fuŋgaru baku niŋore moreŋgo roregaru ra wareru goko Anutuji botunoŋuŋgo akoŋ ogagaru ropeya. Ŋi damaŋ sosowo oo kubunoŋuŋgo moko go wapebeŋ, yoŋoreone mo roosoebeneŋ sagaiŋ.”\x * \xo 1.21-22 \xt Mat 3.16; Mak 1.9; 16.19; Luk 3.21; 24.51\x* \p \v 23 Pitaji oŋu yajime ŋire baaru ŋi yoyoka tinayakuŋ mibuŋ. Mo tinaine Josef, tinaine mo Barsabas eru tinaine mo Jastus. Ŋi more tina Matias. \v 24 Tinayakuŋ miku iŋi oŋga wosiru mibuŋ, “O Ofoŋ, go ŋiŋigo maŋnoŋuŋ sosowo mane mukuge. Ore eru go ŋi yo yokoreone mo roosoege, oi noduigoŋ. \v 25 Judasji kiko eru kasigaru wakiru aposol gio bokeru sembenere so sibirigaru rakaya, iŋore ŋeŋeo ŋi moji aposol fukeru dimaku sosore ŋire gio baku goiŋ. Buŋo oi foriine.” \p \v 26 Oŋu miku yokore qouŋ (kas, lot) qabi Matias fukeya. Fukeko aposol 11 yoŋore botugo ŋeŋe mo otebi kubuyaŋuŋgo jikigaya. Oŋu. \c 2 \s1 Moro Tiriineji wakiru kiŋariŋ maŋyaŋuŋgo rakaya. \p \v 1 Yesuji komeya, damaŋ oone sonda 7 tariko una 50\f + \fr 2.1 \ft 50 oi Grik buŋoo Pentekost.\f* oo bobosu damaŋ ware fukeko maŋkekerisie ŋiŋigo sosowo yoŋoji tumaŋgaru kombaŋ ŋebuŋ.\x * \xo 2.1 \xt Lew 23.15-21; Dut 16.9-11\x* \v 2 Ŋebi Qonikiŋgone ya mo ututuŋ boribori oŋuine wakiko fonuŋ yasogo fukeko manebuŋ. Tembonji qaega, ore kamasi oŋuine fukeru wakiru pi ŋebuŋ, oi sosowo puseya. \v 3 Pi puseru ya oiji roiŋgaru saueru misi boruŋ oŋu qoruyaŋuŋ paiineo ropeko ŋonebuŋ. \p \v 4 Oŋu fukeko Moro Tiriineji sosowo yoŋore maŋ puseko kantri goine yoŋore buŋo fuŋgaru mibuŋ. Moro Tiriineji boburoru buŋo saŋu ruaya ore so totogo mibuŋ. \p \v 5 Juda ŋiŋigo goineji Anutu araŋ baku kantri fuŋne fuŋne qonikiŋ rurumaŋgo ŋeku ragobi, oiji roiŋgaru raru goku Jerusalem kirieru warebuŋ, goine oŋuine yoŋoji sitio gobuŋ. \v 6 Oŋu goku fonuŋ yasogo oi maneru ŋiŋigo kubu kokoineji waperu tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru dimabi mamanesiŋ ŋiŋigoji buŋo furuine furuine mibuŋ, oi sosowo maneru bubu mane taniŋgaru ore eru popureru qiqu ebuŋ. \p \v 7 Qiqu eru waragaru iŋi mibuŋ, “Maneniŋ! Ŋi yo buŋoine buŋoine migobi, yoŋoji sosowo Galili ŋiŋigo fukegobi me? \v 8 Niŋo kantri furuine furuine oo fukeru waperu gobeneŋ yoŋoji uruŋu eru goku sogueru kantrinoŋuŋ so buŋonoŋuŋ bubu mibi manegobeneŋ? \v 9 Niŋo Partia ŋiŋigo, Midia ŋiŋigo eru Elam ŋiŋigo yo dimagobeneŋ. Niŋo goineji Mesopotemia gobeŋ. Goineji Judia gogobi eru goineji Kapadosia kaeo gobuŋ. Ŋiŋigo goineji Pontusre, goineji Eisia prowinsre fukegobeneŋ eru yoŋoji noŋunde buŋoo buŋo mibi manegobeneŋ. \p \v 10 “Goineji Frigia moreŋ bokeru yo wareru gogobi. Goineji Pamfilia taoŋ bokebuŋ. Goineji Ijipt moreŋgo gobuŋ. Goineji Sairini moreŋ aribe Libia moreŋgo gobuŋ. Goine niŋo Rom siti yayaba yo wareru gogobeneŋ. \v 11 Niŋo goineji Juda ŋiŋigo fukeru gogobeneŋ eru goineji kantri goineo fukeru jiki Juda ŋiŋigo fukebeŋ. Oŋu dimagobeneŋ eru yoŋoji buŋo mibi niŋo buŋonoŋuŋ moakoŋ moakoŋ oi soine mane mukugobeneŋ. Niŋoreone goineji nu tinaine Krit bokeru koe petigaru warebuŋ. Goineji Arebia buŋo miegobi. Niŋo oŋuineji gogobeneŋyoŋ, yoŋoji jerieru Anutuji mosi qoqowirie ropekiine baya, ore fuŋine oi noŋunde buŋoo bubu mibi manegobeneŋ.” \v 12 Oŋu miku sosowo yoŋoji popureru manebi jibugako yoŋoyoŋe iŋi miku weweu ebuŋ, “Yo ore fuŋine oi uruŋu?” Oŋu weweu eku buŋo baaru mumutu dimabuŋ. \p \v 13 Koŋkoŋ dimabuŋyoŋ, goineji igosisi eru iŋi mibuŋ, “Yoŋoji wain obu aŋiineke kokoine nogu manjibu fukegobi.” Oŋu. \s1 Pitaji Moro Tiriinere fuŋne mitaniŋgaya. \p \v 14 Oŋu mibi Pitaji aposol 11 yoŋoke moko pakereru dimaku sanaŋine oŋgaku ŋiŋigo kubu oi iŋi yajiya, “Ogopune, Juda ŋiŋigo eru ŋiŋigo sosowo Jerusalem gobuŋ, nonji ya fukega ore fuŋine mibe oi kaje ruaru maneniŋ. \v 15 Ŋoŋo goineji niŋore iŋi migobi, ‘Yoŋoji obu sanaŋine nobi maŋyaŋunji jijibu fukega.’ Oŋu manesuegobiyoŋ, niŋoji oŋuine so fukegobeneŋ. Yo kae fufurere 9 kilok fukega. Kaere oi obu uqo damaŋine mata. \v 16 Matayoŋ, kajeqouŋ ŋi Joelji Biŋe buŋo iŋi miya, oiji foriineke fukega, \q1 \v 17 ‘Anutuji miga: Ofonde waware damanji bembeŋgaiŋ, nonji damaŋ oo Morone Tiriine kesebe ŋiŋigo sosowo yoŋore paio ropeiŋ. Roperu boburoru saga yabeme iŋi fukeiŋ: \q1 Ŋoŋore odumadepuji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mienimiŋ. \q1 Ŋoŋore jeŋoŋ ŋiŋigopuji jiŋoyaŋuŋ kerisieme pororoine pororoine ŋoneenimiŋ. \q1 Ŋoŋore ŋiŋigo qoruine yoŋoji kubaŋ ŋoneenimiŋ.\x * \xo 2.17 \xt Joel 2.28-32\x* \q1 \v 18 Morone Tiriine kesebemiŋ, oi ŋi eru ŋigo nonde kiŋaŋ qaku gonimiŋ, yoŋore paio oŋuakoŋ ropeko kajeqouŋ buŋo mienimiŋ. \q1 \v 19 Nonji mosi qoqowirie qonikiŋgo ruabe pibi paibe ropeko ŋonenimiŋ eru moreŋgo soi oi iŋi ŋonenimiŋ: \q1 Ya darike, misi boruŋ ropekiine eru ju rombuŋineke oi fukenimiŋ. \q1 \v 20 Wegi jiŋoineji qisiri fukeko ayonji ojeru dari oŋuine fukeiŋ. \q1 Oŋu fukeko ore ŋadiineo Ofonde damaŋ yasogoji wareru fukeiŋ. \q1 Una oi kuriri eru biŋeroroineke. \q1 \v 21 Uri yoŋoreone moji Ofonde tina oŋga wosiiŋ, Anutuji oi munaŋ qa teko qowirieiŋ.’ Joelji oŋu quraŋgame pega. \p \v 22 “O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo kaje ruaru buŋo yo maneniŋ: Anutuji Yesure gogo damaŋgo boburo teme goko mosi qoqowirie, soi eru eebobo qembibiineke oi ŋoŋore botugo moreŋgo totogo fukeya. Ŋoŋo oi soine manegobi. Anutuji ya oi fuke teru oŋuine oo Nazaret ŋi iŋore fuŋne kitiŋgaku miku ŋaduru goya. \p \v 23 “Anutuji ronekoŋ Yesure buŋo ronekoŋ kiperu mane mukugaru iŋi miya pega, ‘Munaŋqoqo Rauineji ŋi minebobo ŋoŋore meo wakiiŋ.’ \p “Buŋo ore so Anutuji Yesu so sabareko ŋoŋore meo wakiya. Oŋu wakiko ŋoŋo komeiŋ ore qabi kotu kantri gawman yoŋoji Mosesre Kadi buŋo so maneru jibu mitigabi meŋaŋunji Yesu qafagaru roru maripoŋgo qabi komeya. Komeyayoŋ, dariineji ŋoŋore paio ropeya pega.\x * \xo 2.23 \xt Mat 27.35; Mak 15.24; Luk 23.33; Jon 19.18\x* \v 24 Yesuji komeyayoŋ, komere nigiŋ gbediji wakiko kome Rauineji oi kiperu damaŋ joroine siŋaŋ gaiŋ ore embimbiŋgaya. Oi Anutureo so sagaya. Ore eru iŋoji oi kegboreru komere joiserereŋgone bomukuko pakereya.\x * \xo 2.24 \xt Mat 28.5-6; Mak 16.6; Luk 24.5\x* \v 25 Kiŋ Deiwidji Yesure iŋi miko pega, \q1 ‘Nonji tuturi eru egu rondiŋga nuiŋ ore Ofonji me furoneo goga. \q1 Iŋoji damaŋ so keririŋneo dimako sasakoine oŋu ŋoneru gogo.\x * \xo 2.25 \xt Kiki 16.8-11\x* \m \v 26-27 Oŋu goku komebemiŋyoŋ, komere kaeo rakabe so ŋadi nuiŋ. \q1 Goji gakere yoro ŋi gbagbataeŋine roosiŋine noŋ bomuku nunde jiŋoruŋgo peku so goregabemiŋ. \q1 Ore eru maŋneji jeri maneru mi bibineji saoreŋ kiki keku gogo. \q1 Sakineji oŋuakoŋ gboreru pakereiŋ ore eru odigaru oori eru gbiŋ qaku peiŋ. \q1 \v 28 Goji gogo sanaŋinere fuŋne nadunde mane mukubemiŋ. \q1 Nonji gore jiŋo maio damaŋ so gobe goji maŋne jeriji roru bofuseiŋ.’ Deiwidji Yesure oŋu miko pega. \p \v 29 “O ogopune, Pita nonji moreŋfuŋ ŋasonoŋuŋ kiŋ Deiwidre fuŋne oi koimo paio totogo iŋi mitaniŋgabemiŋ: Deiwidji komeko yaŋgabi jiŋorunji muŋambe botunoŋuŋgo yo pega. \v 30 Deiwidji kajeqouŋ ŋi fukeru goya, iŋoji iŋi maneya: Anutuji osigidapuine yoŋoreone mo roosoeru bofeŋgame iŋoyoŋe oŋuine ŋi ofonde ŋeŋeo ŋeiŋ. Anutuji buŋo oi kiperu mimipaŋ buŋoo misanaŋgaru goya.\x * \xo 2.30 \xt Kiki 132.11; 2 Sml 7.12-13\x* \v 31 Moji ŋeiŋ, oi ronekoŋ ŋoneru maneya. Munaŋqoqo Rauine Kristo iŋoji komegone pakereiŋ, Deiwidji oi maneru iŋi miya, \q1 ‘Kristoji goku komeiŋyoŋ, komere kaeo rakame Anutuji oi so ŋadi game peiŋ. \q1 Iŋore saki fu oi so bokeme qoŋgbuŋineji jiŋoruŋgo so goregaiŋ.’ \m \v 32 Anutuji Yesu bogboreme pakereko oŋuine oiji buŋo oi foriineke fukeya. Niŋo sosowo oi jiŋo koruŋnoŋunji ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋu dimagobeneŋ. \v 33 Yesuji pakereru goko Anutuji ogagame roperu me furoineo ŋega. Oo ŋeku Mamaineji Moro Tiriine soreiŋ ore mikipeya, iŋoji (mimipaŋ) oi maneru oi keseme wakiko foriine muŋambe yo fukeko ŋoneru manegobi. \v 34 Deiwidji Sombuŋgo so ropeya. Iŋoji iŋoyoŋe buŋo iŋi miko pega, \q1 ‘Anutuji Sombuŋ kae maŋgo nakene Ofonde iŋi mitigako maneya: \q1 Goji wareru me furoneo kuririquraŋ yo oo wakiru ŋe goigoŋ.\x * \xo 2.34 \xt Kiki 110.1\x* \q1 \v 35 Oŋu ŋe gokande nonji damaŋ botuineo yo oo kisopugo yoŋo ode odeparuku gbiŋ eyarebemiŋ. \q1 Gbiŋ eyarebe yoŋoji rondiŋgaru rakaru joiserereŋ maneru kuyoku kadi koji oŋu fukenimiŋ. \q1 Oŋu fukebi goji soine pakereru yoŋore paio oderu jerieru goigoŋ.’ \p \v 36 “O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo Yesu maripoŋgo qabi komeyayoŋ, Anutuji Yesu oi igodoŋgame Ofoŋ eru Munaŋqoqo Rauine Kristo fuke noreru goga. Israel kubu sosowo ŋoŋo ore fuŋine mane mukuinebi.” \p \v 37 Pitaji oŋu miko ŋiŋigo kubuji maneru maŋyaŋuŋ qopogame Pita eru aposol goine oi iŋi yajibuŋ, “Ŋi ogopunoŋuŋ, niŋo uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?” \p \v 38 Yajibi Pitaji iŋi yajime manebuŋ, “Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Moakoŋ moakoŋ maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore so niŋoji Yesu Kristore tinao meso rau ŋarekimiŋ. Oi ŋarebeneŋ Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeru Moro Tiriinere yauŋ oi biŋe qa ŋareiŋ. \v 39 Anutuji Moro oi ŋareiŋ ore mikipeya, buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe eru ŋoŋore osigidapu ŋoŋore eru miya. Ŋoŋore eru goine joroineo raru gobi Anutu Ofoŋnoŋunji oŋga yabeiŋ, iŋoji mimipaŋ buŋo (promis) oi sosowo ŋoŋore eru oŋuakoŋ miku kipeme pega.” \p \v 40 Pitaji oŋu yajiru jikigaru uŋsowoŋ buŋo goine kokoine oo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miya, “Ŋiŋigo iŋgoŋmaŋgoŋine yo moreŋgo gobuŋ, Anutuji oi munaŋ qa yareko qowirienimiŋ ore manega. Yoŋoke joiserereŋ egu bofukenimiŋ ore bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru ŋiŋigo kekesiine oi ruge ruaru boke yabeinebi.” \v 41 Pitaji oŋu miko ŋiŋigo jiŋoraraineji buŋoine maneru sabarebi miti meso rau yarebuŋ. Oi rau yarebi kufufuŋyaŋuŋ jikigabi jareyaŋunji una oo akoŋ 3,000 ore so sogueya. Oŋu. \s1 Mamanesiŋ yoŋoji maŋyaŋuŋ kikipe eru gobuŋ. \p \v 42 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji maŋmoakoŋ eru maŋyaŋuŋ kikipe eru damaŋ so ŋoŋone eku tumaŋgabi aposol yoŋoji Biŋe buŋo qaji yarebi tebu mokiine eru uqo munjaŋ moko nogu oŋgawowosi gio baku gobuŋ. Damaŋ so gogo oŋu gobuŋ. \p \v 43 Oŋu dimaku Anuture tinaji egu sembeaiŋ ore gburugburu qaku gobuŋ. Oŋu gobi Anutuji boburo yabeko aposol yoŋoji mineboboyaŋuŋ fukeru gio babi mosi qoqowirie soi furuine furuine fukeya. \v 44 Anutu manesiŋ gabuŋ, yoŋoji sosowo gogoyaŋuŋ moko goku mebo (tebe mariku) yayaŋuŋ sosowo qodureru moko baku gobuŋ.\x * \xo 2.44 \xt Apo 4.32-35\x* \p \v 45 Oŋu baku goku moreŋ mebo yayaŋuŋ furiine banimiŋ ore ruabi furiine yarebi wareya, oi botuyaŋuŋgo basaqasa eru embimbiŋgabuŋ ore so boroiŋga eru gobuŋ. \v 46 Oŋu qodureru goku jijiki maŋmoakoŋ eru damaŋ so boji soriŋgo tumaŋgaru gobuŋ. Poroŋ oi pi so bajiru noku gobuŋ eru uqo munjaŋyaŋuŋ oi kikoyaŋuŋ tomiri jeri paio ŋeku noku gobuŋ. \v 47 Eeboboyaŋuŋ oŋu eru Anutu miteŋ garu gobi ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋone aŋi eyareku gobuŋ. Ŋone aŋi eyareku gobi kubuyaŋunji sogueme Ofonji damaŋ so ŋiŋigo goine qowirie yabeme maŋyaŋuŋ kerisieru qoqodure buruyaŋuŋgo jikigabuŋ. Oŋu. \c 3 \s1 Pitaji ŋi demba mo bobiaŋgaya. \p \v 1 Juda yoŋoji iŋande so 3 kilok oŋga wosiebuŋ. Iŋande mogo Pita Jon yokoji oŋgawowosi damaŋ oo boji soriŋgo ropebire. \v 2 Ropebire oo ŋi mo maŋgo beu maŋgone demba fukeru ŋeku goya, oi koboru wareru boji sorinde sa mendiineo ruabuŋ. Ogopuineji una so wareru reŋgo koboru sa mendi tinaine Mendi Ŋoneaŋike mibuŋ, oo ruabi ŋeya. Ŋeru ŋiŋigo soriŋ kubaineo ropebuŋ, yoŋoji moneŋ yauŋ otenimiŋ ore karie yareru goya. \p \v 3 Oŋu ruabi ŋeko Pita eru Jon yokoji boji soriŋgo ropeiŋgo mibire jiŋororopu ŋone yaperu oi oŋuakoŋ yaunde weu yateya. \v 4 Weu yateme jiŋo maiineo piku ŋoneru Pitaji iŋi ojiya, “Go niko ŋone nope.” \p \v 5 Oŋu ojime jiŋo kati ŋone dendeŋ yaperu ya mo meyakuŋgone narenimi ore odigaya. \v 6 Bibi tatarako Pitaji iŋi ojiya, “Nonde silwa me goul moneŋ so pegayoŋ, nonde ya mo pega, oi soine garebemiŋ: Go Nazaret ŋi Yesu, Munaŋqoqo Rau Kristore usuŋgo pakereru ra!” \p \v 7 Oŋu ojiru meine furoineo baku bopeŋgame pakereya. Pakereme kufuine eru gbaku siaine oo akoŋ sanaŋgaya. \v 8 Sanaŋgako pakereru riŋaru yokoke boji soriŋgo roperu oo raru wareru quraŋ qaku oderu Anutu miteŋ gaya. \v 9 Oŋu ra wareru Anutu miteŋ garu ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji oi ŋonebuŋ. \v 10 Oi ŋoneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo yauŋ otekimiŋ ore sorinde sa Mendi Ŋoneaŋikere bembeŋgo ŋeku karieku goya, iŋo.” Oŋu miku maneru “Sakiineji wamo ya fukega?” miku popureru meayaŋuŋ mukume waragabuŋ. Oŋu. \s1 Pitaji boji soriŋgo Biŋe buŋo miko manebuŋ. \p \v 11 Waragabi mijimimi ŋi oiji jijiki Pita Jon yokoke moko raru wareko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji pipa maŋfuŋyaŋuŋgo wareru boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineo tumaŋgaru dimaku bibitatara ebuŋ. \p \v 12 Oŋu bibitatara ebi Pitaji ŋone yaberu fuŋgaru iŋi yajiya, “O Israel ogopune, ŋoŋo wamore ya yo ŋoneru popuregobi? Wamore niko piku bibitatara ŋone nopegobi? Ŋi yo oiji fiaru kadi raru warega, oi nikore tobiriji me Anuture Biŋe buŋo poretiŋ maneru boyobeegobere ore eru mata. Oŋu so manesuinebi. \v 13 Noŋunde apa ŋaso Abraham, Aisak eru Jeikob yoŋore Anutuji Madeine Yesu kuririquraŋ oteme minebobo ropekiine fukeko foriine fukeme ŋonegobi. Ŋoŋo Yesu oi roru moreŋ siŋaŋ yoŋore meo ruabi gawana Pailotji pirueinde buŋo kiperu miyayoŋ, ŋoŋoji Yesu oi iŋore jiŋoo mugaru ŋadi gabuŋ.\x * \xo 3.13 \xt Eks 3.15\x* \p \v 14 “Ŋoŋo ŋi poretiŋ eru gbagbataeŋine oi ŋadi gaku ŋi qoqo ŋi mo pirueiŋ ore yameŋ keku oŋga jojoraku weubuŋ.\x * \xo 3.14 \xt Mat 27.15-23; Mak 15.6-14; Luk 23.13-23; Jon 19.12-15\x* \v 15 Oŋu oŋgaku weuku oŋuine oo gogore Rauji komeinde buŋo mibi komeya. Komeyayoŋ, Anutuji oi bogboreme komegone pakereya. Nikoji ya oi jiŋonokunji ŋoneru kitiŋgaku miku iŋore munaŋ moge oŋuine dimagobere. \v 16 Oŋu dimaku Yesure tina manesiŋ gaku gogobere. Ŋi yo ŋoneru manegobi, oi tina ore usuŋineji basanaŋgame dimaga. Yesuji boburo nopeko mamanesiŋnokunji fukeko ore paio dimaku mitigabere kufu gbakuineji fiame ŋoŋo sosowo oi ŋonegobi. \p \v 17 “O ogopune, Yesu komeiŋ ore yameŋ kebuŋ, ŋoŋoji oi qaqouma paio ebuŋ, oi manego. Ŋoŋo-ŋaŋe eru siŋaŋpuŋaŋunji oŋuakoŋ ya etebuŋ, ore fuŋine so mane mukuru kosa etebuŋ. \v 18 Oŋu etebuŋyoŋ, ore mobeine Anutuji iŋi eya: Anutuji buŋoine ronekoŋ kajeqouŋ ŋiŋigopuine sosowo boburo yabeko ronekoŋ iŋi miku quraŋgabuŋ, ‘Anuture Munaŋqoqo Rau Kristoji joiserereŋ maneiŋ.’ Ore eru ŋoŋo oŋu etebi Anuture buŋo oiji foriineke fukeya. \v 19 Ore eru bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo kirieru warebi agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ. \p \v 20 “Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine fukega. Ŋoŋo mo kosa egu gonimiŋ ore Anutuji Yesu ronekoŋ roosoeya. Ore eru ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi Munaŋqoqo Rauine Kristo soreme ŋoŋoreo wareko iŋoke qakatobi gogoŋaŋunji gboreko seŋgiŋbaŋgiŋ damaŋ-ŋaŋuŋ ware fukeiŋ. \v 21 Anutuji ronere ronekoŋgo fuŋgaru buŋoine kajeqouŋ ŋiŋigopuine roosiŋine sosowo oi boburo yabeko ronekoŋ iŋi miku gobuŋ, \q1 ‘Anutuji Munaŋqoqo Rauine sabare teko Sombuŋ kaeo ŋeku goko ya sosowo moke burugaku gboreiŋ, damaŋ oo akoŋ soreme Sombuŋ bokeru wakiiŋ.’ \m Yesuji buŋo ore so wakiru niŋoreo wareya. \m \v 22 Mosesji iŋi ŋajiya, \q1 ‘Ofoŋ Anutuji Juda kubu ŋoŋore botugone kajeqouŋ ŋi mo bogboreme pakereru Moses noŋ oŋuine fukeiŋ. \q1 Iŋoji ŋi yoŋaŋuŋ dimaku buŋo ŋajiiŋ, oi sosowo kaje ruaru maneru reŋgaru goinebi.\x * \xo 3.22 \xt Dut 18.15, 18\x* \q1 \v 23 Moji kajeqouŋ ŋi iŋore buŋo so reŋgaiŋ, \q1 Anuture kufufuŋ ŋoŋoji iŋore buŋo mitariru sibiri gainebi.’\x * \xo 3.23 \xt Dut 18.19\x* \m \v 24 Kajeqouŋ ŋiŋigo Samuelreone fuŋgaru waperu buŋo mibuŋ, yoŋoji sosowo oŋuakoŋ kajeqouŋ buŋo damaŋ yoo foriineke fukega, oi ronekoŋ miku gobuŋ. \v 25 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoke jojofo buruine ruaru Abraham iŋi ojiya, \q1 ‘Gore osigidapu yoŋoreone moji fukeru pakereiŋ, Anutu nonji iŋore eru morende ŋiŋigo kubuine kubuine sosowo mifia ŋarebe seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.’ \m Anutuji jojofo buŋoine barariŋga noreme kajeqouŋ ŋiŋigoji oi jikigaru misanaŋgaru gobuŋ, oi ŋoŋore eru ruame pega.\x * \xo 3.25 \xt Jen 22.18\x* \v 26 Anutuji Madeine bogboreme pakereko mifia ŋareiŋ ore soreme rone ŋoŋoreo wakiya. Ore eru bio muŋambe yo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru bubu gogoŋaŋunde kadi sembene ŋadi ganiŋ. Oŋu eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.” Oŋu miya. \c 4 \s1 Pita Jon yokoji soriŋ kaunsol kubuo dimabu. \p \v 1 Pita eru Jon yokoji ŋiŋigo kubu oi buŋo oŋu yajibire soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji, sorinde sa siŋaŋ qoruine eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji pakereru jiŋoyakuŋgo wapebuŋ. \v 2 Kiŋariŋyokaineji ŋiŋigo kubu qaji yareru iŋi mibu, “Yesuji komegone pakereya. Ore so komebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ gboreru pakerenimiŋ.” Oŋu mibire maŋyaŋuŋ sembeako yokoreo wapebuŋ. \v 3 Waperu ro yaperu kae ubu eya ore eru witi pigo rua yaperu mibuŋ, “Kae fureko buŋo koroineo rua yapekimiŋ.” \p \v 4 Oŋu mibuŋyoŋ, Biŋe buŋoyakuŋ manebuŋ, yoŋoreone boakoŋ yobuji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Manesiŋ gabuŋ, yoŋore jareji sogueme 5,000 ore so fukeru gobuŋ. \p \v 5 Kae fureko siŋaŋyayabe ŋipuyaŋuŋ, Juda yoŋore minebobopu eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji Jerusalem tumaŋgabuŋ. \v 6 Tumaŋgaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Anas iŋoji botuyaŋuŋgo ŋeya. Oŋuakoŋ Kaiafas, Jon, Aleksander eru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere garikiŋpu goine sosowo oi moko ŋebuŋ. \v 7 Ŋebi Pita Jon oga yaperu jiŋoyaŋuŋgo rua yapebi dimabire iŋi weu yatebuŋ, “Ŋokoji uruŋu egobire? More tina mibire usunji kefaga teme qowiriega?” \p \v 8 Weu yatebi Moro Tiriineji Pitare maŋ puseko dimaku iŋi yajiya, “Kantrire siŋaŋyayabe ŋi eru minebobopunoŋuŋ, maneniŋ. \v 9 Niko ŋi demba uruŋu ogo babapi etebere kufuine gboreru fiame, muŋambe oŋu weu notegobi. \v 10 Ore eru ore mobeine oi soine mibe ŋoŋo eru Israel ŋiŋigo kufufuŋ sosowo manenimiŋ. Ŋoŋoji Nazaret ŋi Yesu, Munaŋqoqo Raunoŋuŋ maripoŋgo qabuŋyoŋ, Anutuji oi bogboreme komegone pakereya. Yesure tinare usunji ŋi yo bobiaŋgako ŋoŋore jiŋo maio fiaru dimaga. \v 11 Buŋo mo oi iŋi, \q1 ‘Pi bobo ŋi yoŋoji oŋgiŋ otuŋ mo ŋadi gaku bokebuŋyoŋ, \q1 Anutuji oi sariko aeŋ otuŋ sanaŋine qoruine fukega.’\f + \fr 4.11 \ft Aeŋ otuŋ qoruine oi Yesu.\f*\x * \xo 4.11 \xt Kiki 118.22\x* \v 12 “Yesu moakonji munaŋ qa norega. Tina mo oŋga wosibeneŋ oi embimbiŋganimiŋyoŋ, Yesure tinaji oi sagaga. Anutuji tina mo Qonikinde rurumaŋgo so nareme pega. Mata! Tina moakoŋ oi oŋgaku qowirieru Sombunde biŋe fukekimiŋ.” \p \v 13 Oŋu miforeko kamasiyakuŋ ŋoneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yoyoka yo yokoji mamane pigo so roperu jibu buŋo sanaŋine sanaŋine miku koimo dimaku ŋonemeqoti oŋuine fukegobire.” Oŋu miku qiqu eru waragaru fuŋneyakuŋ mane mukuru mibuŋ, “Fofori! Ŋi yoyoka yokoji Yesuke goku qowiriebu.” \v 14 Fuŋneyakuŋ mane mukuru ŋi dembaji fiaru yokoke dimaya, oi ŋoneru buŋoyakuŋ kepieiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 15 Oi embimbiŋgaru soriŋ kaunsol kubu boke yaberu sakibe rakanimi ore mitigabi rakabire yoŋoyaŋekoŋ buŋo baaru uruŋu miki mimane ebuŋ. \p \v 16 Uruŋu miki mimane ebuŋ, “Niŋo ŋi yoyoka yo uruŋu eyatenobeŋ? Yokoji mitigabire mosi qoqowirie fuŋine mo fukeya, oi Jerusalem sosowo yoŋoji mane foregobi eru niŋo oi oŋuakoŋ mugaiŋgo embimbiŋgagobeneŋ. \v 17 Oi embimbiŋgagobeneŋyoŋ, ore buŋo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moke saueru egu raiŋ ore soine iŋi mitiga yatebeneŋ sagaiŋ, ‘Ŋoko Yesure tina miku buŋo moke so mini.’ Oŋu miku sanaŋine miku qomuku yatekabeneŋ wiriebire moji mo oi so maneiŋ.” \p \v 18 Oŋu miku kipe yapebi ropebire iŋi mitiga yatebuŋ, “Ŋoko Yesure tina miku buŋo mo so jikigaru miku ŋiŋigo qaji yareni.” Oŋu miku agi sanaŋine rua yatebuŋ. \v 19 Oŋu mitiga yatebuŋyoŋ, Pita Jon yokoji bokirieru iŋi yajibu, “Nikoji ŋoŋore mimiti reŋganimi ore Anuture buŋo bawakiru ruabere omaine egu fukeiŋ. Oi Anuture jiŋo maio sagaga me mata, oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru miku kipeinebi. \v 20 Oŋu me oŋu miku kipenobuŋyoŋ, nikoji ya ŋoneru manebe, oi kesoŋgaru buŋo bokeru gonimi ore so mata.” \p \v 21 Oŋu yajibire manebi ŋiŋigo sosowoji mosi qoqowirie fukeya, ore eru Anutu miteŋ gabi. Oŋu miteŋ gabuŋ ore eru “Mobeine uruŋu eyatenobeŋ?” miku kadi mo so bofukebuŋ. So bofukeru siŋaŋbobo buŋo sanaŋgaru miyateru boke yapebi wakibu. \v 22 Mosi qoqowirie fukeko ŋi demba fiaya, oi gosaine 40 odureru goya. Ore eru Anutu kokoine miteŋ garu gobuŋ. Oŋu. \s1 Maŋkekerisie yoŋoji oŋga wosiru dimaku sanaŋgabuŋ. \p \v 23 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru minebobo yoŋoji Pita eru Jon siŋaŋbobo buŋo miyateru boke yapebi yokoyokere ogopu yoŋoreo kirieru rabu. Raru buŋo sosowo mibuŋ, oi yajibire manebuŋ. \v 24 Oi yajibire maneru maŋmoakoŋ eru maŋyaŋuŋ qojugaru maruyaŋuŋ bofeŋgaku Anutu iŋi oŋga wowosi etebuŋ, “O Ofoŋ ropekiine sogo, goji Sombuŋ, moreŋ, koe eru ya sosowo oo pega, oi bofuke yaberu Rauyaŋuŋ fukege.\x * \xo 4.24 \xt Eks 20.11; Neh 9.6; Kiki 146.6\x* \v 25 Goji ronekoŋ gakere Moro Tiriine sorende wakiru gio ŋi Deiwid, niŋore ŋaso iŋore migo buŋogo ruande gore migo roku iŋi miya, \q1 ‘Maŋkekerisiere yauraine yoŋoji wamore fonuŋ kokoine baegobi? \q1 Kantriine kantriine yoŋoji uruŋu eru mamane omaine omaine manesuegobi?\x * \xo 4.25 \xt Kiki 2.1-2\x* \q1 \v 26 Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji moreŋyaŋunde so wapeegobi. \q1 Ofoŋ muraŋine muraŋine yoŋoji qodureru tumaŋgaegobi. Oŋu roware eko Ofoŋ eru iŋore Munaŋqoqo Rauine igo yapeegobi.’ \m \v 27 Fofori, buŋo ore so siti yoo fukeya. Go Madego Tiriine Yesu bofeŋgande Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. Iŋoji fukeko ŋi koito yoyoka Herod eru Pontius Pailot yokoji Rom gawman siŋaŋ fukeru noŋunde Israel ŋasopu yoŋoke qodureru tutumaŋ eru kiso etebuŋ.\x * \xo 4.27 \xt Mat 27.1-2; Mak 15.1; Luk 23.1, 7-11; Jon 18.28-29\x* \v 28 Go gake usuŋgo eru migore so iŋore ya fukeiŋ ore buŋoine miku ronekoŋ kiperu burugameŋ. Yoŋoji ya oi etebi buŋo buru sosowo oi oŋu foriineke fukeya. \p \v 29 “O Ofoŋ, niŋo go kiŋaŋ qa garebeneŋ muŋambe siŋaŋbobo buŋo naregobi, go oi ŋoneru kitiŋ nobende soine gore Biŋe buŋo ŋonemeqoti oŋuine koimo dimaku miku gokimiŋ. \v 30 Goji mego sinekande jibe ŋiŋigo oi Madego Tiriine Yesure tina usuŋineo fianimiŋ eru mosi qoqowirie moge furuine furuine fukeenimiŋ. Buŋo oi foriine.” \p \v 31 Oŋu oŋga wosibi pi tumaŋgaru ŋebuŋ, moreŋ oi gburugburu itiriŋgako Moro Tiriineji sosowo maŋyaŋuŋ puseko raru ŋonemeqoti oŋuine koimo dimaku Anuture Biŋe buŋo miku gobuŋ. Oŋu. \s1 Maŋkekerisie ŋiŋigo maŋyaŋunji kikipe ebuŋ. \p \v 32 Maŋkekerisie kubu yasogo yoŋoji maŋ mamanesu moakoŋ eru gobuŋ. Ya sosowo pe yareya, oi gore me nonde, oŋu so mibuŋyoŋ, yayaŋuŋ sosowo oi bodurebi moakoŋyaŋuŋ fukeko gobuŋ.\x * \xo 4.32 \xt Apo 2.44-45\x* \v 33 Oŋu gobi Anuture usunji kema yabeme sanaŋgabi aposol yoŋoji miine roku munaŋ moge oŋuine dimaku Ofoŋ Yesuji komegone gboreru pakereya, buŋo oi kitiŋgaku miku gobuŋ. Oŋu gobi Anutuji yauŋmoririine yasogo keseru yareme ŋiŋigoji araŋ ba yarebuŋ. \p \v 34 Oŋu gobi ore so botuyaŋuŋgo moji ya more so basiqasi baku embimbiŋgaru goya. Sosowo uqo gioine gioine eru piine piine ore rau fukebuŋ, yoŋoji oi furiine banimiŋ ore ruabuŋ. Oŋu ruabi furiine babi moneŋ wareko oi baku warebuŋ. \v 35 Baku wareru aposol yoŋore meo ruabi sosowo basiqasi eku embimbiŋgabuŋ ore so oi botuyaŋuŋgo boroiŋ yaberu gobuŋ. \p \v 36 Ŋi mo tinaine Josef, aposol yoŋoji tinaine Barnabas mibuŋ, oi noŋunde buŋoo: Maŋ-kikitiŋ ŋi, iŋoji nu tinaine Saiprus oo fukeru sogueru soriŋ gio ŋi (Liwait) goya. \v 37 Iŋoji oŋuakoŋ uqo gio moreŋine furiine banimiŋ ore ruame moneŋ wareme furiine oi baku aposol yoŋoreo wareru meyaŋuŋgo ruaya. Oŋu. \c 5 \s1 Ananaias Safaira yokore eadu \p \v 1 Oŋu eru gobuŋyoŋ, ŋi mo tinaine Ananaias ŋonuŋine tinaine Safaira yokoji gio moreŋyakunde mobe furiine banimiŋ ore ruabu. \v 2 Ruabire furiine wareko ŋiji moneŋ mobeine iŋoyoŋunde sabareku bosoŋgame ŋonuŋineji oi mane foreko mobeine mo roru wareru aposol yoŋore meo ruaya. \p \v 3 Meyaŋuŋgo ruayayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “O Ananaias, go wamore Satan so igogande maŋgo pusega? Iŋoji maŋgo puseko goji esoigaru Moro Tiriine sinefuru eteru gakere morende moneŋ mobe sabareku sumuŋgage? \v 4 Go ore rauine fukemeŋ, damaŋ oo oi gakere biŋe fukeya me? Gakere moreŋgo furiine babi furiine wareya, moneŋ oi gore biŋe fukeya me mata? Go wamore maŋgoo buŋo kiperu ya yo ege? Go buŋo ikoine miku oŋuine oo ŋiŋigo so eadu enobegeyoŋ, Anutu iŋoyoŋe eadu etege!” \p \v 5 Oŋu ojime buŋo oi maneru rondiŋgaru wakiru moreŋgo rakaru komeya. Oŋu komeko ŋiŋigo sosowo ore biŋeine maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. \v 6 Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine roru komoŋ garu koboru raru yaŋgabuŋ. \p \v 7 Aua yokaomo tariko ŋonuŋineji ya fukeya, oi so maneru wareya. \v 8 Wareme Pitaji ŋonuŋine Safaira iŋi weu teya, “Ŋoko gio bobo moreŋ-ŋakuŋ mobeine furiine banimiŋ ore ruabire moneŋ wareya, oi ore so me mata? Oi najinde manebemiŋ!” \p Weu teme iŋi bokirieya, “Moneŋ oi fofori ore so wareya.” \p \v 9 Oŋu bokirieme ojiya, “Ŋoko wamore maŋmoakoŋ eru Ofonde Moro Tiriine eadu etegobire? Mane, ŋoegoji komeko ŋiji roru raru yaŋgabi, yoŋoji mendi yo bombeŋgakabi fonuŋine manege. Yoŋoji go oŋuakoŋ komoŋ garu kobo garu ranimiŋ.” \v 10 Oŋu ojime oo akoŋ rondiŋgaru Pitare maŋfuŋgo rakaru komeya. Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine bofukeru roru koboru raru ŋoeinere qaŋaŋgo yaŋgabuŋ. \v 11 Yaŋ gabi maŋkekerisie kubu sosowo yoŋoji maneru waragabi biŋeine saueme sosowo maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Oŋu. \s1 Aposol yoŋoji ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabebuŋ. \p \v 12 Oŋu ruabi Anuture usunji aposol dobe yabeko gio baku meyaŋuŋ ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruabi Anutuji soi mosi qoqowirie fuŋne fuŋne bako botuyaŋuŋgo kokoine fukeya. Ŋiŋigo Yesu manesiŋ gabuŋ, sosowo yoŋoji boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineo tumaŋgaru kubu moakoŋ fukeru gobuŋ. \p \v 13 Oŋu tumaŋgaru gokabi ŋiŋigo goineji kokoiyaŋuŋ maneru ruruine eru moji yoŋoreo so jikigaya. Oŋu matayoŋ, ŋiŋigo kubu yoŋoji araŋ kokoine ba yareku gobuŋ. \v 14 Oŋu tumaŋgaru gobuŋyoŋ, jibu ŋiŋigo boakoŋ yoŋoji kubuyaŋuŋ jikiga yareru gobuŋ. Ŋi eru ŋigo qokoine qokoine yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi kubuyaŋunji sogueru saueya. \v 15 Aposol yoŋoji gio oŋu bakabi ŋiŋigo boakonji fiabuŋ. Oŋu fiabuŋ ore eru goineji jibe ŋiŋigo oga yaberu pepe gbaku koboru kadi qaŋaŋineo oŋuakoŋ ŋeŋe bobiaŋgaru moki ramegaru oo rua yaberu iŋi mibuŋ, “Pitaji wareru nodureiŋ, sasakoineji damaŋ oo yoŋoreone more paio ropeko fiana.” \p \v 16 Oŋuakoŋ taoŋ eru kae Jerusalem siti roregaru ŋeku ragobi, yoŋoreone ŋiŋigo kubu kokoineji poreru warebuŋ. Oŋu wareru ŋiŋigo jibe bayabeya eru gemoji noŋguŋ bayareru\f + \fr 5.16 \ft Mutu oi iŋi: Gemoji miine moŋgame buŋo bokeru goga.\f* bapeboriŋ eyarebuŋ, oi oga yaberu wareru wapebuŋ. Wapebi sosowo yoŋoji fiabuŋ. Oŋu. \s1 Mimererenji aposol witi pigone oga yabeme wakibuŋ. \p \v 17 Oŋu eru gobi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji eru iŋore ogopu Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) pati kitiŋ gabuŋ, sosowo yoŋore maŋ rigaŋgame aari manebuŋ. \v 18 Aari maneeru aposol oga yaberu kiperu gawmande witi pigo rua yabebuŋ. \v 19 Rua yabebuŋyoŋ, ubu oo pebi Ofonde mimerereŋ moji witi pi mendiine mendiine roru oga yaberu sakibe wakiru iŋi yajiya, \v 20 “Maneniŋ, ŋoŋo raru boji soriŋgo roperu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo dimaku gogo gariinere fuŋne sosowo totogo yajiniŋ.” \p \v 21 Oŋu yajime kae fureme boji soriŋgo roperu dimaku Biŋe buŋo qaji yarebuŋ. Oŋu dimaku qaji yarebi soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru ogopuine kitiŋ gabuŋ, yoŋoji roperu soriŋ kaunsol kubu eru Israel minebobopuyaŋuŋ kepore yabebi moko tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru dimaku kambanti goine aposol oga yabeiŋ ore sore yabebi witi pigo rabuŋ. \v 22 Rabuŋyoŋ, oi oo so bofuke yaberu omaine kirieru sunduyaŋuŋ iŋi ruabuŋ, \v 23 “Niŋo fofori witi pigo roperu mendi sanaŋine kebi dimako ŋi joruyaŋuŋke yoŋoji mendi so dimabi ŋone yabegobeneŋ. Oi ŋone yabegobeneŋyoŋ, mendiine roru roperu oo ŋi mo so bofukegobeneŋ.” \p \v 24 Oŋu sunduyaŋuŋ ruabi sorinde sa siŋaŋ qoruine eru soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji buŋo oi maneru maŋyaŋuŋ jibugako mibuŋ, “Opopoŋ! Muŋambe oŋu fukeru jiki moke qoqopuse eko uruŋu egu fukena?” \v 25 Oŋu mibi moji waperu iŋi yajiya, “Maneniŋ, ŋi witi pigo rua yabebuŋ, yoŋoji boji soriŋgo dimaku ŋiŋigo Biŋe buŋo qaji yaregobi.” \v 26 Oŋu yajiko sorinde sa siŋaŋ qoruineji kambanti oga yabeme rabuŋ. Raru “Ŋiŋigoji ko bokeru egu nobenimiŋ,” miku kokoi maneru wiriine akoŋ boji soriŋgo roperu aposol oga yaberu warebuŋ. \p \v 27 Oŋu oga yaberu wareru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋoo rua yabebi dimabi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji iŋi weu yareya, \v 28 “Ŋoŋo Yesure tina miku buŋo mo so qaji yareinebi. Niŋoji oŋu miku agi sanaŋine rua ŋarebeŋyoŋ, buŋo ore foriine uruŋu fukeya? Ŋoŋoji jibu jikigaru Yesure binaŋ qaji yarebi Jerusalem siti sosowo saga nobe foreme gogobeneŋ. Eme ŋi oiji komeru dariine keseme ŋoŋoji iŋi nojiegobi, ‘Iŋore buŋoji Juda niŋore paio roperu pega.’”\x * \xo 5.28 \xt Mat 27.25\x* \p \v 29 Oŋu weu yareyayoŋ, Pita eru aposol goineji iŋi bokiriebuŋ, “Niŋoji ŋiŋigo ŋoŋore mimiti reŋgakimiŋ ore eru Anuture buŋo odurebeneŋ so sagaiŋ. Mata! \v 30 Anutuji noŋunde apa ŋasopure ofoŋ fukega. Ŋoŋo Yesu yo ombuineo gbedigaru qabi komeyayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereya. \v 31 Anutuji oi kegboreru ogagaru roperu iŋoyoŋunde me furoineo ruame ŋega. Paibe ŋeko Anutuji agiburaŋnoŋuŋ boke noreiŋgo ore igodoŋgame Ofoŋnoŋuŋ eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. Oŋuine fukeru Israel kufufuŋ qowirie nobeko maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ore manega. \v 32 Niŋo ya oi ŋoneru buŋo sosowo oi kitiŋgaku miku munaŋ mogeine fukeru dimagobeneŋ. Moro Tiriineji oŋuakoŋ buŋo oi kitiŋgaku miega. Anutuji Moro Tiriine ŋiŋigo miine reŋgateegobi, yoŋore maŋgo ruaru biŋe qa yarega.” \p \v 33 Pitaji buŋo oŋu bokirieme soriŋ kaunsol kubu yoŋoji manebi maŋyaŋuŋ siqoji keketi oŋu ketigaya. Ketigako maŋyaŋuŋ jo jako aposol yabebi komenimiŋ ore manebuŋ. Oŋu. \s1 Gamalielji ogopuine mi bomunaŋ yabeya. \p \v 34 Oŋu manebuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi mo tinaine Gamaliel iŋoji soriŋ kaunsol kubu yoŋore botugo ŋeya. Iŋoji Kadi buŋore qaqaji ŋi goko ŋiŋigo sosowo araŋ ba tebi mineboboyaŋuŋ fukeya. Oŋu fukeru pakereru aposol oga yabebi sakibe rakaru kokiine mo odiganimiŋ ore mitigaya. \p \v 35 Oŋu mitigako rakabi minebobo ogopuine iŋi yajiya, “Israel ŋipune, ŋoŋo ŋi yo uruŋu eyarenobuŋ, ore eru fiine akoŋ kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi. \v 36 Rone yukube ŋi mo tinaine Teudas iŋoji pakereru ‘Nonji soguneŋaŋuŋ fukego,’ miko muŋambe gosa goine tariko gogobeneŋ. Teudasji oŋu miko ŋi 400 ore so iŋoke jikigaru kikipe eku gobuŋyoŋ, moji oi qame komeko goineji ŋipuine qotike tebuŋ, oi bapakare yabebi totiekabi rowareyaŋunji jaŋgaru matae foreya. \p \v 37 “Iŋore ŋadio Galili ŋi mo tinaine Judas fukeya. Iŋoji takis roninde ŋiŋigo tinayaŋuŋ quraŋgaru burugabuŋ, (sensus) damaŋ oo fukeya. Fukeru ŋiŋigo kepore yaberu bomunaŋ yabeya oyowo enimiŋ ore ogo babapipuine fukebuŋ. Oŋu fukebuŋyoŋ, oi oŋuakoŋ qabi komeko eru ogopuine qotike tebuŋ, goineji oi igodoŋgabi kokoi maneru totiebuŋ. \v 38 Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo ŋi yo yoŋore sakio ya kosa so einebi. Yoŋoji gio yo babi roware fukega, oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore mamane buruyaŋuŋ akoŋ fukega ine, oi jibugaru jaŋgaru mataeiŋ. Ore eru oi boke yabebi wakinimiŋ. \v 39 Oi mataeiŋyoŋ, Anuture mamane buruone fukena ine, ŋoŋoji roware oi kipeiŋgo ore embimbiŋganimiŋ. Ŋoŋo Anutu iŋoyoŋe igogaru kiso eteru egu gonimiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne oŋuine egu bofukenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi.” \p \v 40 Gamalielji oŋu yajime kajeqouŋ buŋoine roru sabareku boyobebuŋ. Oi boyoberu aposol rua yabebi wapebi kambantire mibi ŋoru yabebuŋ. Ŋoru yabebi soriŋ kaunsol kubu yoŋoji aposol oi Yesure tina miku buŋo mo jikigaru egu miniminde agi sanaŋine rua yareru “Wakiru raniŋ,” mibuŋ. \p \v 41 Oŋu mibi soriŋ kaunsol kubu bokeru rabuŋ. Kadio raru iŋi mibuŋ, “Yesure tinare eru tinabiŋenoŋuŋ oŋu bojibugagobi, oi Anutuji manega. Iŋoji niŋo joiserereŋ oŋuine manekiminde so maneru ŋone nobeko soine sagaga.” Oŋu miku maŋyaŋunji ore eru fiame jeriebuŋ. \v 42 Jerieru gio jikigaru baku una so boji soriŋgo ropebi eru piine piine oo raru Biŋe buŋo qaji yareru gobuŋ. Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, yoŋoji ore Bobiaŋ Biŋeine miku oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru gobuŋ. Oŋu. \c 6 \s1 Gio babapi ŋi (dikon) 7 bofuke yabebuŋ. \p \v 1 Kiŋariŋ jareyaŋuŋji sogueru ropeme Juda ŋiŋigo kubu yoyoka fukeru gobuŋ. Goineji kantri goineone wareru Grik buŋo mibuŋ eru goineji yoŋoyaŋunde moreŋgo go waperu Arameik eru Hibru buŋo miegobi. Oŋu gobi damaŋ oo noigoi fukeya. Grik buŋo mibuŋ, yoŋoji iŋi mibi sembeaya, “Aposol yoŋoji damaŋ so uqo mebo boroiŋgaru noreegobiyoŋ, Grik buŋo mimi ŋigo koje niŋore uqo mebo mobeine oi mobeine sowo noreegobi. Sogokoŋ so boroiŋ gabi so sagaga.” \p \v 2 Oŋu mibuŋ ore eru aposol 12 yoŋoji kiŋariŋ kubu oi kepore yabebi tumaŋgabi iŋi yajibuŋ, “Niŋoji sakire gio baku uqo munjaŋ boroiŋga yareru Anuture Biŋe giore damaŋnoŋuŋ soine so sagako mande gionoŋunji egu wakiiŋ. Oi so sagaga. \v 3 Ore eru ogopunoŋuŋ, maneniŋ! Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋunde botugone gio babapi bofuke yabeinebi. Moro Tiriineji ŋi maŋyaŋuŋ puseko Anutuji maŋgboroŋine fuŋine mo yareme biŋeroro fiine baku dimagobi, ŋi oŋuine 7 roosoe yabeinebi. Oi roosoe yabebi gio oi yarekabi oi siŋaŋ garu baku gonimiŋ. \v 4 Yoŋoji oŋu gonimiŋyoŋ, niŋonoŋe damaŋ so sanaŋgaru oŋga wosiru Anuture Biŋe buŋo miine dimaku misaueku gokimiŋ. Gio oo damaŋ so dimakimiŋ.” \p \v 5 Oŋu yajibi kubu sosowo yoŋoji “Soine sagaga,” mibuŋ. Oŋu miku ŋi tinaine Stiwen roosoebuŋ. Stiwen oi Anutu sanaŋine manesiŋ gako Moro Tiriineji maŋine puseko goya. Jikigaru ŋi yoo roosoe yabebi: Filip, Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas eru Nikolas. Nikolas oi kotu kantrire siti tinaine Antiokia oo fukeru jiki Juda ŋi fukeru maŋine Kristoreo kerisieya. \v 6 Oi roosoe yabebi aposol yoŋore jiŋo maio roperu rabi meyaŋuŋ qoruyaŋuŋgo ruaru oŋga wosiru mifia yabebuŋ. \p \v 7 Anuture buŋo misauebi touŋmoririineke fukeko kiŋariŋ yoŋore jareji Jerusalem sitio sogueru saueya. Soriŋ gio siŋaŋ yoŋore kubuone boakoŋ yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Oŋu. \s1 Stiwen qafagaru roru kipebuŋ. \p \v 8 Anuture yauŋmoririine eru usuŋine oiji gio babapi ŋi Stiwende maŋ puseko dimaku soi mosi qoqowirie sogo sogo oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo bako fukeya. \v 9 Oi fukeyayoŋ, Juda goineji pakereru Stiwen kiso etebuŋ. “Keŋgoroŋgaru warebuŋ, yoŋore oŋgawowosi pi kubu” \f + \fr 6.9 \ft Oŋgawowosi pi kubu more tina oi iŋi fukeko mibuŋ: Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋo goine furiyaŋuŋ babi biŋeyaŋuŋ fukeru rauyaŋunde kiŋaŋ omaine qaku gogu (sleiw) meyaŋuŋgone keŋgoroŋgaru warebuŋ, yoŋoji yoŋoyaŋunde oŋgawowosi pi kubu ruaru tinayaŋuŋ oŋu mibuŋ.\f* yoŋore botugo Juda goineji Sairini eru Aleksandria Ijipt siti yoyoka oone kirieru wareru dimabuŋ. Ŋi oŋuji qodureru pakereru Silisia eru Eisia prowinsgone warebuŋ, yoŋore kubuone Juda ŋi goine oga yaperu moko Stiwenke gbedigaru noigoi eru migobobo mimane ebuŋ. \p \v 10 Oŋu mimane ebuŋyoŋ, Moro Tiriineji Stiwen boburogame maŋgboroŋ soguinere paio buŋoine bokirieru yajiya, oi Juda yoŋoji kepieiŋgo embimbiŋgaru wakibuŋ. \v 11 Embimbiŋgaru wakiru mimigaŋgaŋ eku raru ŋi goine bofukeru bapakare yaberu wareru iŋi mibuŋ, “Iŋoji igosisi buŋo miku oo Moses eru Anutu nifepupu eyateme manebeŋ.” \p \v 12 Oŋu miku raru ŋiŋigo kubu, yoŋore minebobo eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore maŋgokaka buŋo mibi maŋyaŋuŋ jo jaya. Jo jako qojugaru wareru Stiwen poreru qafagaru roru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio rabuŋ. \v 13 Raru ŋi goine oga yabebi waperu Stiwende sakigo buŋo ikoine ruaku iŋi kitiŋgaku mibuŋ, “Ŋi yo oiji boji soriŋnoŋuŋ eru Mosesre Kadi buŋo kiso eku so bokeegayoŋ, oi jikigaru miega. \v 14 Kiso eku iŋi miko manebeŋ, ‘Yesu, Nazaret ŋiji boji soriŋ yo ketotieme siŋsaŋ peiŋ eru Mosesji Kadi buŋo noreko pega, oi qopieiŋ.’” \p \v 15 Oŋu mibi soriŋ kaunsol kubure tutumaŋgo ŋebuŋ, oi sosowoji Stiwen poretiŋ pibi kamasiineji Sombuŋ mimerereŋ oŋuine fukeko ŋoneru manebuŋ. Oŋu. \c 7 \s1 Stiwenji buŋo mobeine bokirieru miko manebuŋ. \p \v 1 Stiwen buŋo koroineo ruabi dimako soriŋ siŋaŋ qoruineji iŋi weu teya, “Buŋo oi foriine me ikoine?” \s1 Stiwenji Abrahamde binaŋ miya. \p \v 2 Weu teme mobeine iŋi bokirieya, “Ŋipune, mama kakagbopune, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Noŋunde ŋaso Abrahamji Mesopotemia moreŋgo goko kuririquraŋ Rauine Anutu iŋoji fuke teme Mesopotemia bokeru Haran kaeo raru goya.\x * \xo 7.2 \xt Jen 12.1\x* \v 3 Anutuji iŋi ojiya, \q1 ‘Go gakere kae moreŋgo eru tifepugo boke yaberu moreŋ mo gadubemiŋ, oo raru goigoŋ.’ \m \v 4 Oŋu ojime maneru Kaldia moreŋ bokeru Haran kaeo raru goya. Oo gokame mamaineji komeme Anutuji soreko ŋoŋo damaŋ yoo yo gogobi, moreŋ yoo wareru fuŋgaru ŋeku goya.\x * \xo 7.4 \xt Jen 11.31; 12.4\x* \v 5 Moreŋ yoo ŋeku goko Anutuji moreŋ mobeine kokiine mo kufu seseinere so oi so biŋe qa teya. Moreŋ yo ore rauine so yobu fukeyayoŋ, Abrahamde osigida so fukeme Anutuji damaŋ oo akoŋ iŋore buŋo ronekoŋ iŋi mikipeya, \q1 ‘Nonji moreŋ yo oi go eru gore ŋadio osigidapugo fukenimiŋ, yoŋore yarebe ore rauine fukenimiŋ.’\x * \xo 7.5 \xt Jen 12.7; 13.15; 15.18; 17.8\x* \m \v 6 Oŋu miku jikigaru buŋo iŋi miya, \q1 ‘Gore osigidapuji moreŋ mogo raru kotuine fukeru gonimiŋ. Kotuine fukeru gobi moreŋ ore rauine yoŋoji kipe yabebi rauyaŋunde kiŋaŋ omaine qaku gonimiŋ. Oŋu gobi eru ode yabebi gio yobiŋineke yobiŋineke mo babi furiine so ŋarebi gosa 400 ore so koŋkoŋ paio gonimiŋ.\x * \xo 7.6 \xt Jen 15.13-14; Eks 3.12\x* \q1 \v 7 Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji jiki moreŋ ŋiŋigo kiŋaŋyaŋuŋ qaku gonimiŋ, oi buŋoo ruaru mitari ŋarebemiŋ.’ \m Anutuji jikigaru iŋi miya, \q1 ‘Oŋu fukeko osigidapugoji moreŋ oi bokeru moreŋ yoo kirieru wareru ohowe baku miteŋ nuru gonimiŋ.’ Oŋu. \s1 Aisak, Jeikob eru Josef yoŋore binaŋ miya. \p \v 8 “Anutuji Abraham oŋu ojiru moge iŋi enimiŋ ore miko maneya, ‘Ŋoŋo noke jojofo enimiŋ ore nonde soi moge keku ŋi sakiyaŋuŋ ketigaru goinebi.’ Ore so Abrahamji madeine Aisak fukeko una 8 tariko oo Anuture moge baku sakiine ketigaya. Aisakji madeine Jeikob bofukeru moge oi ketigako eru Jeikobji madepuine bofuke yaberu ore so keti yabeya. Jeikob madepuine 12 yoŋoji Israel niŋore apa ŋasopu fukebuŋ.\x * \xo 7.8 \xt Jen 17.10-14; 21.2-4; 25.26; 29.31–35.18\x* \p \v 9 “Apa ŋasopunoŋunji gboyaŋuŋ Josef oi ŋadi gaku furiine banimiŋ ore ruabi goineji furiine baku roru Ijipt moreŋgo raru ruabi goya. Oo goyayoŋ, Anutuji iŋoke goya.\x * \xo 7.9 \xt Jen 37.11, 28; 39.2, 21\x* \v 10 Iŋoke goko koŋkoŋ fuŋne fuŋne paio ropeko maneya, sosowo oone bomukuya. Bomukuru yauŋmoririine oteme maŋgboroŋine fiine fukeya. Oi fukeme Ijipt kantrire farao kiŋ iŋore jiŋoo ropeko ŋoneme sagako ŋi koito igodoŋgako Ijipt kantri eru farao koitore morumboŋ pi yaine siŋaŋ yaberu goya.\x * \xo 7.10 \xt Jen 41.39-41\x* \v 11 Siŋaŋ yabeko roro damaŋine wareru fukeko Ijipt sosowo eru Keinan moreŋ oi sagaya. Ore eru ŋiŋigo yoŋoji manebu yasogo maneru bakaqakamaŋ gobuŋ. Oŋu goku noŋunde ŋasopuji uqo munjaŋ bofukenimiŋ ore basiqasi ebuŋ.\x * \xo 7.11 \xt Jen 42.1-2\x* \p \v 12 “Oŋu basiqasi ebuŋ ‘Ijipt moreŋgo kurumbu koruŋ pega,’ oŋu mibi Jeikobji maneya. Oŋu maneru madepuine, noŋunde ŋasopu oi ate fuŋfuŋgaine sore yabeya oo rabuŋ. \v 13 Oŋu raru goku kirieru mamayaŋundeo warebuŋ. Jiki ateine mo moke rabi Josefji fuŋneine barariŋga yareko manebuŋ. Manebi farao kiŋ koitoji oŋuakoŋ tifeine ŋone yaberu fuŋneyaŋuŋ mane mukuya.\x * \xo 7.13 \xt Jen 45.1, 16\x* \v 14 Mane mukuru Josefji buŋo ruaru mamaine Jeikob eru tifepuine sosowo oi kepore yabeko iŋoreo rabuŋ. Ŋiŋigo rabuŋ, yoŋore jare oi 75 fukeya.\x * \xo 7.14 \xt Jen 45.9-10, 17-18; 46.27\x* \p \v 15 “Jeikob oŋu ogabi Ijipt moreŋgo raya. Raru goku oo komeya. Ŋasopunoŋunji oŋuakoŋ kome forebuŋ.\x * \xo 7.15 \xt Jen 46.1-7; 49.33\x* \v 16 Kome forebi qoŋgbuŋyaŋuŋ roru koboru Keinan moreŋgo kirieru Sekem kaeo wareru yaŋga yabebuŋ. Ronekoŋ Abrahamji Sekem (Sikem) goku moreŋ mo ŋi tinaine Hamor iŋore osigidapu yoŋoreone monenji furiine baya, ore jiŋoruŋineji ko kouŋ gufuru oo rua yabebuŋ.” Oŋu.\x * \xo 7.16 \xt Jen 23.3-16; 33.19; 50.7-13; Jos 24.32\x* \s1 Mosesji Ijipt moreŋgo fukeru go wapeya. \p \v 17 Stiwenji jikigaru iŋi miya, “Anutuji ronekoŋ jojofo buŋo Abraham oteya, oi foriineke fukeinde damaŋ bombeŋgaya. Bombeŋgaya, ore so Israel yoŋoji Ijipt moreŋgo fukeru saueru gobi kubuyaŋunji sogueru ropeya.\x * \xo 7.17 \xt Eks 1.7-8\x* \v 18 Sogueru ropeko farao kiŋ moji pakereru fuŋgaru Ijipt siŋaŋ yabeya. Farao kiŋ gariine iŋoji Josefre fuŋne so maneru goya. \v 19 Iŋore fuŋne so maneru noŋunde kufufuŋ oi sinefuru paio eadu eru ŋasopunoŋuŋ eyareru bawaki yabeko gobuŋ. Oŋu gobi kiŋ koitoji Israel yoŋore mimiti sanaŋine iŋi ruaya, ‘Ŋoŋo koko madepuŋaŋuŋ memenda oi ro yaberu sakiineo raru obuo bokebi rakaru komenimiŋ.’\x * \xo 7.19 \xt Eks 1.10-11, 22\x* \p \v 20 “Mimiti oŋu ruame damaŋ oo akoŋ made mo tinaine Moses fukeya. Anutuji oi ŋoneru maneko sagaya. Moses fukeko maŋgo mamaineji oi kaiŋ yokaomo oŋu piyakuŋgo siŋaŋ gaku gobu.\x * \xo 7.20 \xt Eks 2.2\x* \v 21 Kaiŋ yokaomo oi tariko maŋgoineji roru sakiineo raru jambeo obu paiineo ruaru bosoŋgame. Bosoŋgaru rako farao kiŋ koitore oduji bofukeru roko madeine fukeko siŋaŋ garu goya.\x * \xo 7.21 \xt Eks 2.3-10\x* \v 22 Oŋu goko Ijipt yoŋore mamane eru eebobo sosowo oi qaji tebuŋ ore so Ijipt yoŋore maŋgboroŋ ŋi soguine fukeya. Iŋoji buŋoine eru eeboboine oi usuŋ suŋsuŋ paiineo miku eru goya. \p \v 23 “Moses gosaine 40 tariko oo Israel kakagbopuine yoŋore prowinsgo raru ŋone yabeiŋgo manesuku buŋoine kiperu raya.\x * \xo 7.23 \xt Eks 2.11-15\x* \v 24 Raru Ijipt ŋiji Israel ŋi mo iŋoke omaine yobu kekepari eru poreru ro furu eteru qame ŋoneya. Ŋoneru raru Israel ŋi oi bapi garu ŋadiineo raru geoine bokirieru Ijipt ŋi oi qaku qame komeya. \v 25 Qako komeme Anutuji Mosesre roegaru Israel ŋiŋigo farao koitore meone bomuku yabeiŋgo ore usuŋ oteko wareya. Yoŋoji Moses ŋoneru fuŋneine oi soine mane taniŋgagobi, oŋu manesuyayoŋ, yoŋoji oi so mane taniŋgaru omaine mutu gobuŋ. \p \v 26 “Kae fureko moke yoŋoreo rako Israel ŋi yoyokaji qoqo ebire ŋone yapeya. Ŋone yaperu esoigaru botuyakuŋgo womo fukeiŋ ore maneru iŋi yasiya, ‘Ŋi yoyoka, ŋoko kakagbo. Ŋokoŋake moakonji wamore oŋu sisibiri egobire?’ \v 27 Oŋu yasiyayoŋ, ŋiji ogoine bosembea teya, iŋoji Moses joineke qopieru iŋi ojiya, ‘Go niŋore siŋaŋyayabe eru mimitari ŋi fukege me? Moji igodoŋ gume dimage? \v 28 Go yane Ijipt ŋi qande komee, oŋuakoŋ noŋ nuiŋgo mige me?’ \m \v 29 Oŋu weu teme buŋo ore eru Ijipt kantri bokeru sumuŋgaru Midian moreŋgo raru kotu goya. Oo goku ŋonuŋ roru madeyokaine yoyoka bofuke yapeko gobuŋ.” Oŋu.\x * \xo 7.29 \xt Eks 18.3-4\x* \s1 Mosesji moreŋ buroineo gosa 40 goya. \p \v 30 Stiwenji buŋo jikigaru iŋi miya, “Oŋu gobi gosa 40 tariko oo Mosesji moreŋ buroineo roregaru tuku tinaine Sainai ore fuŋineo gome Sombuŋ mimerereŋ moji fukeya. Oi yo sokokoŋ botuineo misi boruŋ fukeru so ja foreya, oo fuke teya. \v 31 Oŋu fuke teme kamasi ore eru waragaru fuŋine ŋoneru mane mukuiŋ ore bembeŋgo rako Anutureone buŋo mo iŋi fukeko maneya, \v 32 ‘Nonji gore apa ŋasopu yoŋore Anutu fukego. Nonji Abraham, Aisak, Jeikob yoŋore Ofoŋ go waperu gogo.’ Buŋo oŋu fukeko maneru maŋine fuŋgaru gburugburu qako oŋube piru ŋoneiŋgo kokoi maneya. \p \v 33 “Kokoi maneyayoŋ, Ofonji iŋi ojiya, ‘Moreŋ oderu dimage, oi moreŋ mokiine. Ore eru go kufu komoŋgo qomukuigoŋ. \v 34 Nonde ŋiŋigo kubupu Ijipt gogobi, oi eru ode yabebi pipiguguriŋ paio jogbasasanaŋ eru gogobi. Nonji oi ŋone mukuru gogo. Yoŋoji nakafe yabeko kuyoku kariegobi, nonji oi mane forego. Nonji yoŋore meone bomuku yabeiŋgo ore wakigo. Ore eru go muŋambe yo pakereru kadi sore gube Ijipt raigoŋ!’ Oŋu ojiya.”\x * \xo 7.34 \xt Eks 3.1-10\x* \s1 Mosesji Israel oga yabeme gosa 40 kadio gobuŋ. \p \v 35 Stiwenji buŋo jikigaru iŋi miya, “Yoŋoji Moses mugaru kikiraŋga teru iŋi ojibuŋ, ‘Go siŋaŋyayabe eru mimitari ŋi fukege me? Moji igodoŋga guko oŋu dimage?’ Oŋu mugaru ojibuŋyoŋ, Anutuji Moses oi soreme yoŋore ŋi koitoyaŋuŋ fukeya. Sombuŋ mimererenji yo sokokoŋgo boruŋ jako oo fuke teya, iŋoji Anuture biŋe buŋo oi baku wareru maŋine bapakareko bobomuku ŋiyaŋuŋ fukeya.\x * \xo 7.35 \xt Eks 2.14\x* \v 36 Israel bobomuku ŋiyaŋuŋ fukeru ŋiŋigopuine oi soi mosi qoqowirie fuŋne fuŋne baku Ijipt kantrione bomuku yabeme bokeru Koe Boboroŋ oo warebuŋ. Yukube warebi oo eru moreŋ buroineo oŋuakoŋ jikigaru soi mosi qoqowirie furuine furuine oi gosa 40:re maŋgo baku yaduko ŋoneru gobuŋ.\x * \xo 7.36 \xt Eks 7.5; 14.21; Jare 14.33\x* \v 37 Mosesji ŋi koitoyaŋuŋ goku Israel kufufuŋ oi iŋi yajiya, ‘Anutuji Juda kubu ŋoŋore botugone kajeqouŋ ŋi mo roosoeru igodoŋgame noŋ oŋuine fukeiŋ.’\x * \xo 7.37 \xt Dut 18.15, 18\x* \p \v 38 “Israel yoŋoji moreŋ buroineo wareru gobi ŋi koitoyaŋuŋ fukeru noŋunde apa ŋasopu yoŋoke goku kufufuŋyaŋuŋ siŋaŋ yabeya. Siŋaŋ yaberu tuku tinaine Sainai oo ropeme Sombuŋ mimerereŋ moji buŋo ojime maneru iŋoke goya. Oŋu goku Anutuji gogo sanaŋinere buŋoine jijiki ojime maneru goya, iŋoji buŋo oi ore so miko niŋore Biŋe fukeya.\x * \xo 7.38 \xt Eks 19.1–20.17; Dut 5.1-33\x* \p \v 39 “Iŋoji ŋi koitoyaŋuŋ goyayoŋ, noŋunde apa ŋasopu yoŋoji buŋoine reŋga teiŋgo ore taki yabeme ŋadi gabuŋ. Ŋadi gaku kepieru maŋyaŋuŋ kerisieme Ijipt moreŋgo moke kirienimiŋ ore aŋi manebuŋ. \v 40 Oŋu maneru Moses kakaine Aron oi iŋi ojibuŋ, ‘Mosesji ŋi Koitonoŋuŋ fukeru Ijipt kantrione bomuku nobeko warebeŋ, iŋoji tukuo roperu kamasi uruŋu fukega, niŋo oi so manegobeneŋ. Oi so manegobeneŋ ore goji soine nemu gboŋ bande oiji minebobonoŋuŋ fukebi kufuyaŋuŋgo jikigaru rakimiŋ.’\x * \xo 7.40 \xt Eks 32.1\x* \p \v 41 “Oŋu ojiru oo akoŋ goul roru oo nemu mo bulmakao madeinere kamasi babuŋ. Oi baku boji roru wareru eteme jebe rigaru ya meyaŋunji babuŋ, ore jeri eru miteŋ gabuŋ.\x * \xo 7.41 \xt Eks 32.2-6\x* \v 42 Oŋu ebuŋyoŋ, Anutuji oi ŋoneru takigame ŋadi yabeko Qonikinde bobuŋ Rau ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabenimiŋ ore boke yabeya. Kajeqouŋ ŋi Amosji buŋo mo quraŋgako Biŋe Quraŋgo pega, ore so iŋi ruabi, \q1 ‘O Israel ŋiŋigo, ŋoŋo moreŋ buroineo wareru gosa 40 ore so goku damaŋ oo joma boji rigaru pesiŋ goine roru wareru nareru gobuŋ me mata?\x * \xo 7.42 \xt Am 5.25-27\x* \q1 \v 43 Oi matayoŋ, ŋoŋoji nemu tinaine Molek iŋore kambaŋ seri ako oi kobobi eru nemu tinaine Refan iŋore bobuŋ sasako oi koboru wareru gobuŋ. \q1 Ŋoŋoji sasako nemu oi ohoweyakuŋ baku miteŋ yapenimiŋ ore babi biŋeŋaŋuŋ fukeya. \q1 Ore eru nonji yobe ŋabebe rosipuŋaŋuŋ wareru oga ŋabebi raru goku joroineo Babilon kantrire ŋadio roperu goinebi.’” Oŋu. \s1 Stiwenji kambaŋ seri sorinde buŋoine miya. \p \v 44 “Apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji moreŋ buroineo wareru goku Anuture munaŋ moge bapakareru kambaŋ seri soriŋ baku koboru gobuŋ. Oi baku koboru Anutuji soriŋine banimiŋ ore Moses mitiga teku sasako sosoine odu teko ŋoneya, ore so babi dimaya.\x * \xo 7.44 \xt Eks 25.9, 40\x* \v 45 Mosesji apa ŋasopunoŋuŋ siŋaŋ yabeko yoŋoji kambaŋ seri soriŋ oi koboru gobuŋ. Jiki Josuaji pakereru siŋaŋ yabeko osigidapuyaŋunji soriŋ oi biŋe qaku koboru jikigaru wareru goku kantri yoo wapebuŋ. Kantri yoo wapebi Anutuji moreŋ rauine kubuine kubuine yobe yabeme rabi moreŋyaŋuŋ sabareku robuŋ. Roru ŋeku gobi kiŋ Deiwid fukeya.\x * \xo 7.45 \xt Jos 3.14-17\x* \p \v 46 “Iŋoji fukeru Anuture jiŋo maio yauŋmoririine bofukeru iŋi weu teya, ‘Anutu Jeikobre ofoŋ, goji soine minde nonji mitigabe niŋo gore boji soriŋ qoruine bakimiŋ.’\x * \xo 7.46 \xt 2 Sml 7.1-16; 1 Hist 17.1-14\x* \v 47 Oŋu weu teyayoŋ, Solomonji mitigako Anuture boji soriŋ babuŋ.\x * \xo 7.47 \xt 1 Kiŋ 6.1-38; 2 Hist 3.1-17\x* \v 48 Oi babuŋyoŋ, Ropekiine iŋoji ŋiji pi meyaŋunji babuŋ, oo so goga. Ore buŋoine kajeqouŋ ŋi moji iŋi quraŋgame pega, \q1 \v 49 ‘Ofonji miga: Nonde morumboŋ toŋ ŋeŋene oi Sombuŋgo peko moreŋ oi kufunere kojiine fukeko oo oderu ŋego. \q1 Ŋoŋo nonde pi kamasi uruŋu babi sagana? \q1 Me pi uro bofuke nubi oo roperu ŋema neru gonobo?\x * \xo 7.49 \xt Ais 66.1-2\x* \q1 \v 50 Ya sosowo oi nake nakene meji bofuke yarebe, oi manegobi.’” Oŋu. \s1 Stiwenji kaunsol yoŋore maŋ bapakareya. \p \v 51 “O buŋoqoqo ŋiŋigo, ŋoŋore manji gigako yauraine fukegobi. Kajeŋaŋunji foŋgako so yobu untoga! Oi gigaga ore Anuture buŋo qomukuru kajeboji eegobi. Apa ŋasopuŋaŋunji Moro Tiriine kiso eteru gobi ŋoŋoji yoŋore so jikigaru oŋuakoŋ Moro Tiriine jijiki ŋadi gaegobi!\x * \xo 7.51 \xt Ais 63.10\x* \v 52 Ŋoŋore apa ŋasopuji kajeqouŋ ŋiŋigo afaine mata kekesuesue eyareme gobuŋ. Yoŋoreone moji sisikoŋkoŋ so bofukeya? Yoŋoji Ŋi Posiineji fukeiŋ ore kajeqouŋ buŋo mibi oi yabebi komebuŋ. Yoŋoji komebi Ŋi Posiineji iŋoyoŋe fukeko ŋoŋoji oi babae bateku qabi komeya. \v 53 Anutuji mimerereŋpuine sore yabeme Sombuŋgone wakiru Kadi buŋo ŋarebi Biŋeŋaŋuŋ fukeyayoŋ, ŋoŋoji oi so reŋgaru boyoberu gobuŋ.” Oŋu. \s1 Stiwen koji kebi komeya. \p \v 54 Stiwenji buŋo oŋu miko soriŋ kaunsol yoŋoji manebuŋ, oi maŋyaŋuŋ siqoji keketi oŋu ketigaya. Ketigako maŋyaŋuŋ jo jako momuŋ kiru pakereru dimabuŋ. \v 55 Oŋu ebuŋyoŋ, Moro Tiriineji Stiwende maŋ puseko jiŋoine Sombuŋgo pime ropeko Yesu Anuture kuririquraŋ maŋgo paibe Anuture me furoineo dimako ŋoneya. \v 56 Yesu ŋoneru miya, “Maneniŋ! Sombuŋ aŋgame Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Anuture me furoineo dimako ŋonego.” \p \v 57 Oŋu miko maneru oŋga jojorabi fonuŋ yasogo pakereme kajeyaŋuŋ meyaŋunji bojigaru sosowoji riŋaru raru qafagaru robuŋ. \v 58 Oŋu roru taoŋ qaŋaŋineo furugaru raru sakibe ruaru koji fuŋgaru bokeru qabuŋ. Oŋu qabi goineji oi ŋoneru dimaku marikuyaŋuŋ qomukuru bonusuŋgaru ŋi jeŋoŋ Solre bembeŋgo ruabuŋ. \v 59 Oŋu eru koji bokeru qaki akoŋ dimabi Stiwenji Anuture oŋga wosiru iŋi miya, “O Ofoŋ Yesu, go iirune roru sabare!” \v 60 Oŋu miku rakaru dikanji keru oŋga jojoraru miya, “Ofoŋ, agiburaŋ yo egobi, ore yobiŋ yoŋore paio so ruaigoŋ!” Oŋu miku niniŋgaru komeya. Oŋu. \c 8 \s1 Solji maŋkekerisie kubu kekesuesue eyareko roiŋgabuŋ. \p \v 1 Stiwen qabi komeya, oi Solji oŋuakoŋ maneme sagaya. Damaŋ oo akoŋ kekesuesue soguine fukeko Jerusalem sitire maŋkekerisie kubu rosi eyarebuŋ. Ore eru yoŋoji sosowo siti bokeru roiŋgaru Judia eru Samaria prowins yoyoka oi sagaru rabi aposol yoŋoji akoŋ yameŋ keku sitio gobuŋ. \v 2 Ŋiŋigo Anutu araŋ baku ohowe baku gobuŋ, yoŋoreone goineji Stiwen komeya ore jiŋgeŋ keku kokoine kuyoku qoŋgbuŋine roru raru yaŋgabuŋ. \p \v 3 Yaŋgabuŋyoŋ, Solji maŋkekerisie kufufuŋ qaima eyareru piine piine roregaru roperu maŋkekerisie ŋi eru ŋigo furugaru oga yabeme boke yaberu wakibi miko witi pigo rua yabebuŋ. Oŋu.\x * \xo 8.3 \xt Apo 22.4-5; 26.9-11\x* \s1 Filipji Samaria sitio Biŋe gio baya. \p \v 4 Maŋkekerisie ŋiŋigoji roiŋgaru moreŋ so ra wareru roregaru gobuŋ, yoŋoji Bobiaŋ Biŋe miku oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru gobuŋ. \v 5 Filipji Samaria prowinsre siti mogo rakaru Munaŋqoqo Rauine Kristore fuŋne mitaniŋga yareko manebuŋ. \v 6 Oi mitaniŋga yareru mosi qoqowirie bako qowirieko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru buŋo miya, oi maŋmoakoŋ eru kaje ruaru maneru sabarebuŋ. \p \v 7 Filipji gio bako Anuture usunji gemokaku kokoine oi ŋiŋigo maŋyaŋuŋgone yobe yabeya. Yobe yabeko buŋo sembeqambeine oŋgaku waperu rabuŋ. Gio bako ŋiŋigo boakoŋ mobeyaŋuŋ komekiine fukeru demba gobuŋ, oi fiabuŋ. \v 8 Oŋu fukeko Samaria sitio jeribari ropekiine fukeru peya. Oŋu. \s1 Saki siŋaŋ ŋi Saimonji eadubobo eya. \p \v 9 Jeribari peyayoŋ, Samaria siti oo kipe seroŋ ŋi mo tinaine Saimon goya. Iŋoji gosa goine agikeareko munaŋqoqo gio baku Samaria ŋiŋigo warega yabeko gobuŋ. Oŋu gobi “Ŋi ropekiine fukego,” miku iŋoyoŋunde maneko ropeya. \v 10 Ŋiŋigo ropekiine eru wakiqoqoine yoŋoji sosowo Saimonde buŋore kaje ruaru maneru iŋi miku gobuŋ, “Anuture usuŋ tinaine ‘Usuŋ yasogo,’ migobi, oiji ŋi iŋore maŋgo rakame pega.” \v 11 Saimonji agikeareko munaŋqoqo gio oi damaŋ joroine bako ŋiŋigoji waragaru gobuŋ. Oŋu eko waragaru gobuŋ ore eru iŋoreo qakatoru gobuŋ. \p \v 12 Oŋu gobuŋyoŋ, Filipji wareru Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo ore Bobiaŋ Biŋe eru Yesu Kristo tinainere fuŋne oi mitaniŋga yareya. Oi mitaniŋga yareko ŋiŋigo kokoineji Biŋe buŋo manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi miti meso rau yareya. \v 13 Oŋu ruabi Saimonji oŋuakoŋ buŋo oi manesiŋ gako miti meso rau tebi Filipre maŋfuŋgo wareru goku yobeya. Oŋu fukeme Filipji mosi qoqowirie soi yasogo yasogo bako fukeko oi ŋoneru waragaru goya. Oŋu. \s1 Moro Tiriineji Samaria yoŋore maŋgo rakaya. \p \v 14 Samaria ŋiŋigoji Anuture Biŋe buŋo oŋu maneru roru sabarebuŋ, ore biŋeji saueru Jerusalem sitio rako aposol yoŋoji manebuŋ. Yoŋoji oi maneru Pita eru Jon roosoeru sore yapebi yoŋoreo rabu. \v 15 Raru roperu yoŋore eru oŋga wosiru Moro Tiriineji maŋyaŋuŋgo rakaiŋ ore Ofoŋ weu tebu. \v 16 Fuŋne iŋi ore weu teru oŋga wosibu: Yoŋoji Ofoŋ Yesure tinao miti meso rau yarebuŋyoŋ, Moro Tiriineji yoŋoreone more maŋgo so rakame mo gobuŋ. \v 17 Ore eru oŋga wosiru meyakuŋ qoruyaŋuŋgo ruabire Moro Tiriineji maŋyaŋuŋgo rakame robuŋ. Oŋu. \s1 Saimonji Moro Tiriine furiine baiŋgone miya. \p \v 18 Aposol yokoji meyakuŋ ŋiŋigo qoruyaŋuŋgo ruabire Anutuji ore so Moro Tiriine yoŋore maŋgo ruame Saimonji oi ŋoneru moneŋ roru wareru iŋi yasiya, \v 19 “Ŋoko usuŋ oŋuine oi noŋ mo narebire roru mene uri yoŋore qoruo ruabemiŋ, Moro Tiriineji yoŋore maŋgo rakaiŋ.” \p \v 20 Oŋu yasiyayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “Ae! Use! Goji Anuture yauŋ oi monenji furiine baiŋ ore mige. Ore eru go moneŋgoke misi korugo rakaigoŋ. \v 21 Gore manji Anuture jiŋoo so poretiŋgaga. Ore eru go Biŋe buŋo yoore fori mo so yobu roigoŋ. \v 22 Sembenegoone bio maŋgo kerisieru Ofoŋ oŋga wosinde iŋoji maŋmamanegore agiburaŋ oi bokena. \v 23 Gore manji jajabame beumoki oŋuine pougaru fuse garega. Agiburaŋgoji nigiŋ oŋuine qukarie gume quŋgage.” \p \v 24 Pitaji oŋu ojime kipe seroŋ ŋi Saimonji iŋi bokirie yateme, “Ŋoko nonde eru Ofoŋ oŋga wosibu buŋo migobire, ore fori mo so fuke narena.” \p \v 25 Aposol yokoji Ofonde Biŋe buŋo oi siti oo kitiŋgaku miku mitaniŋgaru boke yaberu rabu. Kadio raru Samaria prowinsre kaeine kaeine roregaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ Bobiaŋ Biŋe buŋoo bapakare yaberu goku Jerusalem sitio kirieru rabu. Oŋu. \s1 Filipji Afrika ŋi mo oi Biŋe buŋo ojiya. \p \v 26 Ofonde mimerereŋ moji Filip buŋo iŋi ojiya, “Go Jerusalem siti bokeru Saut obe raigoŋ. Moreŋ buroineo kadi eseine (raŋgbaŋine) Gaza taoŋgo rakaegobi, oo raigoŋ.” \v 27 Oŋu ojime Filipji afagaru bokeru raya. Raru Afrika ŋi moji moreŋineo kirieru rako kadio bofukeya. Iŋoji Etiopia kantrire kandasi kwinde muraŋ ropekiine fukeru ŋigo koitore morumboŋ pigo moneŋ eru mebo yaine siŋaŋ garu goya. Sakiinere yare eru Juda ŋi fukeiŋgo ore embimbiŋgayayoŋ, jibu Anuture ohowe baku miteŋ gaiŋgo ore Jerusalem sitio wareya. \p \v 28 Wareru moreŋineo kirieiŋgo ore kaneŋkuku keretao ropeme kaneŋkukuji porebi kadio raya. Oo raru kajeqouŋ ŋi Aisaiare buk qorumureru oseru ŋeya. \v 29 Oŋu fukeko Moro Tiriineji Filip saŋu qa teru buŋo iŋi ojiya, “Go kaneŋkuku kereta ore qaŋaŋgo raru boyoberu raigoŋ.” \v 30 Moro Tiriineji oŋu ojime oo akoŋ giniŋgaru bembeŋgo raya. Raru ŋiji kajeqouŋ ŋi Aisaiare buk oone Biŋe buŋo oseko maneya. Maneru iŋi weu teya, “Buŋo osege, oi soine mane taniŋgage me mata?” \p \v 31 Weu teko ojiya, “Moji so mitaniŋgako nake oi uruŋu mane taniŋganobo?” Oŋu ojime kaneŋkuku keretao ropeme moko ŋebu. \v 32 Biŋe Quraŋ oseya, oi iŋi, \q1 “Ŋiji lama qaku ketigaiŋgo ore roru oga gagobi, oi ore so waigo fosikeru peya. \q1 Siŋaŋineji lama madeinere siki pudaji botigame keririŋineo niniŋgaru fonuŋine tomiri dimaga, iŋore so iŋoji so oŋga rurugaya.\x * \xo 8.32 \xt Ais 53.7-8\x* \q1 \v 33 Roru waki tebi moji buŋo koroineo buŋore mobe so kitiŋgaku miko mo kosa mitaribuŋ. Moreŋgo gogoine oŋu oga tegabi komeya. \q1 Osigidapuine tomiri komeya. Ore eru moji tina buruine jiki so oseru miiŋ.” \p \v 34 Muranji oi oseru Filip iŋi weu teya, “Kajeqouŋ ŋiji buŋo oi more miga? Oi iŋoyoŋunde me ŋi more miga? Go soine ore fuŋine naji.” \v 35 Oŋu weu teme kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋgone fuŋgaru Yesure Bobiaŋ Biŋe oi fuŋneineke mitaniŋgako maneya. \v 36 Oŋu mimane eku kadio raru obu bembeŋgo ropebire kwin muraŋineji ojiya, “Ŋone, obu jereŋine yo pega. Ore eru go soine miti meso rau nareigoŋ. Buŋo moji sabare guga me mata?” \v 37 (Oŋu ojime Filipji miya, “Go buŋo gajigo, oi maŋgo sosowo Anutureo ruaru manesiŋ gage ine, oi soine ebemiŋ.” Miko buŋo iŋi bokirieya, “Yesu Kristoji Anuture Made fukega, nonji oi manesiŋ gago.” \p \v 38 Oŋu bokirieru mitigako kaneŋkuku kereta kipebi yokomoko akoŋ obuo rakaru Filipji miti meso rauteya. \v 39 Oi rauteko obuone wapebire Ofonde Moro Tiriineji Filip ogagame roperu jibugame kwin muraŋineji oi moke so ŋoneya. So ŋoneyayoŋ, jikigaru jeribari paio kae moreŋineo Etiopia raya. \v 40 Filipji jibugaru raru taoŋ tinaine Asdod oo fukeko bofukebuŋ. Oo akoŋ jikigaru taoŋine taoŋine roregaru oo Bobiaŋ Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru raru goku Sisaria taoŋgo wapeya. Oŋu. \c 9 \s1 Ofonji Sol fuke teme maŋine kerisieya. \r Apo 22.6-16; 26.12-18 \p \v 1 Damaŋ botuine oo Solji manjo paio dimaku maŋ sakiine boruŋ igogako Ofonde kiŋariŋpuine yaberu yobe imo eru goya. Oŋu goku soriŋ gio siŋaŋ qoruine iŋoreo raya. \v 2 Iŋoreo raru iŋi bapakareru weuya, “Kadi gariine boyoberu gobuŋ, yoŋoreone goineji joroineo Damaskas sitio gogobi. Ore eru nonji soine aroo raru baa yaberu mo bofukebemiŋ, oi kiperu ogagaru Jerusalem sitio warebemiŋ. Damaskas sitio Juda niŋore oŋgawowosi pi siŋaŋ gaegobi, yoŋoji oi egu sabare yabenimiŋ ore mimitari quraŋ quraŋgaru narende roru raru yadubemiŋ.” Oŋu miko quraŋgako roru raya. \p \v 3 Kadio ragu ragu Damaskas siti bombeŋgaiŋgo eko ya mo pipa iŋi fukeya: Kuririquraŋ mo Sombuŋgone bobori oŋuine fukeru wakiru roregaya. \v 4 Roregako rondiŋgaru moreŋgo rakaru peku fonuŋ mo maneko buŋo iŋi ojiya, “Sol Sol, go wamore kekesuesue paio enarege?” \p \v 5 Oŋu ojiko Solji weu teru miya, “Ofoŋ, go moji?” Oŋu miko bokirieya, “Noŋ Yesu kekesuesue paio enareege, noŋ oi. \v 6 Oi fukegoyoŋ, soine pakereru sitio raigoŋ. Oo raru wamo yago bamiŋ, moji ore biŋe gajiiŋ.” \p \v 7 Ŋi iŋoke rabuŋ, yoŋoji buŋoyaŋuŋ mataeme fosikeru dimabuŋ. Yoŋoji buŋo fonuŋ fofori manebuŋyoŋ, ŋi mo so ŋonebuŋ. \v 8 Buŋo bokirieme Solji moreŋgone pakereyayoŋ, jiŋoine piku ya mo so ŋoneru qaŋgoqasa qaku dimaya. Oŋu dimako meineo roru Damaskas sitio ogagaru rabuŋ. \v 9 Rakabi una yokaomo ore so qaŋgoqasa ŋeku obu me uqo mo so nogu mo ŋeya. Oŋu. \s1 Ananaiasji Sol miti meso rau teya. \p \v 10 Damaskas sitio Yesure kiŋariŋ mo tinaine Ananaias goya. Ofonji qohoŋ odume iru ŋoneme “Ananaias!” oŋgaya. Tinaine oŋgame miya, “O Ofoŋ, noŋ yo ŋego.” \p \v 11 Oŋu miko Ofonji iŋi ojiya, “Go pakereru kadi tinaine Kadi Poretiŋ miegobi, oo raigoŋ. Oo raru Judasre pigo roperu Tarsus ŋi tinaine Sol iŋore weuteigoŋ. Mane, iŋoji noŋ oŋga wosi nareru ŋega. \v 12 Oŋga wosiru ŋeku maŋineo qohoŋ iru mo iŋi ŋoneya: Ŋi tinaine Ananaiasji piinere maŋgo waperu jiŋoine moke piiŋ ore meine qoruineo baiŋ.” \p \v 13 Ofonji buŋo oŋu ojime iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, ŋiŋigo kokoineji ŋi ore sunduine miforebuŋ maneboŋ. Iŋoji Jerusalem sitio gore kufufuŋpu gbagbataeŋine oi kokoine yaberu yobe imo eru goya. \v 14 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji maŋgo eku usuŋ otebi Damaskas siti yoo oŋuakoŋ gio oi akoŋ baiŋ ore wareya. Ŋiŋigo gore tina oŋga wosiegobeneŋ, iŋoji niŋo sosowo noreru kipe nobeiŋgo manega.” \p \v 15 Oŋu bokirieyayoŋ, Ofonji iŋi ojiya, “Nonji ŋi oi roosoeru manebe buŋone osigaru nonde jigo qaku goiŋ. Oŋu goku moreŋine moreŋine roregaru nonde Biŋe misaueme Israel eru kotu kantri ŋiŋigoji maneenimiŋ. Buŋo koroine koroine oo porebi ŋi ofoŋ kokoine yoŋore jiŋoyaŋuŋgo roperu nonde Biŋe yajiko manenimiŋ. Ore eru jibu raigoŋ. \v 16 Iŋoji tinane osigaru ore eru joiserereŋ kokoine maneiŋ. Nonji oore buru odubemiŋ ore manego.” \p \v 17 Oŋu ojime Ananaiasji raru pi ore maŋgo roperu meyokaine Solre qorugo baru ojiya, “Sol ogone, kadi yasogoo warende Yesuji fuke gareya, Ofoŋ oiji sore nume warego. Gore jiŋoji moke tiŋame Moro Tiriineji maŋgo puseiŋ ore najime warego.” \v 18 Oŋu ojime oo akoŋ ya garaineke kamasi oiji jiŋoineone rondiŋgaru waki foreko jiŋoine tiŋaya. Jiŋoine tiŋako pime tamaeko pakereya. Pakereru miko miti meso rau teya. \v 19 Miti meso rau teko uqo nogu sanaŋgaya. Solji sanaŋgaru kiŋariŋ yoŋore botugo Damaskas sitio giobobo goine goya. Oŋu. \s1 Solji Damaskas sitio Biŋe gio baya. \p \v 20 Gogu oone pakereru Juda yoŋore oŋgawowosi piine piine oo roperu Yesure fuŋne mitaniŋgaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi yajiya, “Yesuji Anuture made fukega.” \p \v 21 Oŋu yajiko maneru sosowo yoŋoji popureru waragaru mibuŋ, “Jerusalem sitio tina oi oŋga wosibi, ŋi yo oo oi yabe yobe imo eru goya me mata? Oŋuakoŋ yo oo wareya, oi niŋo kipe noberu oga noberu soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋore meo rua nobeiŋgo wareya. Ore eru uruŋu qowirieru iŋoyoŋe Anuture buŋo oi akoŋ kitiŋgaku miega?” \p \v 22 Oŋu mibuŋyoŋ, Anutuji Sol usuŋ suŋsuŋ oteko moke sanaŋgaru goya. Sanaŋgaru goku Juda ŋiŋigo Damaskas sitio gobuŋ, yoŋore maŋ bapakareru iŋi miku goya, “Yesuji fofori Anuture Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” Buŋo oi misanaŋgaru fuŋine oduru goko yoŋoji qiqu qaku buŋo oi kepieiŋgo embimbiŋgaru gobuŋ. \p \v 23 Giobobo kokoine tariko Juda yoŋoji tumaŋgaru buŋo gio baku Sol qabi komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ.\x * \xo 9.23 \xt 2 Kor 11.32-33\x* \v 24 Soŋsoŋburu babuŋyoŋ, ore biŋe oi Sol kajeineo rakame maneya. Solji Damaskas siti bokeiŋgo eko oo qabi komeiŋ ore siti sa mendigo iŋore una ubu jiŋo siŋaŋ rubaku gobuŋ. \v 25 Oŋu rubaku gobuŋyoŋ, kiŋariŋpuineji ubu mogo jambe (simemeŋ) soguine roru niginji kiperu Sol jambeo ruaru siti sare kimboŋgo ruabi rakaru raya. Oŋu. \s1 Solji Jerusalem yaba raru goya. \p \v 26 Solji raru Jerusalem sitio roperu Yesure kiŋariŋpu yoŋoke esoigaru jikigayayoŋ, sosowo yoŋoji Sol kiŋariŋ fukeru goya, oi so manesiŋ gabuŋ ore eru iŋore kokoi manebuŋ. \v 27 Kokoi manebuŋyoŋ, ŋi tinaine Barnabas iŋoji ogo eteku siŋaŋ gaku ogagaru aposol yoŋoreo raru oduru sunduine iŋi mitaniŋga yareya, “Sol ŋi yo oiji kadio wareme Ofonji fuke teme ŋoneme buŋoine ojime eru jiki Yesure tina oi Damaskas sitio mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ sanaŋine bapakareru goya.” \p \v 28 Binaŋine oŋu mitaniŋga yareko yoŋoke jikigaru Jerusalem siti maŋineo roregaru koimo dimaku Ofonde tina totogo oŋgaku ŋiŋigo maŋbapakare sanaŋine eyareku goya. \v 29 Oi eyareme goku Juda ŋiŋigo Grik buŋo maneru gobuŋ, yoŋoke mimane eku migoqara buŋo babokiri eyayoŋ, yoŋoji Sol yameŋ keku qabi komeiŋ ore manebuŋ. \v 30 Oi esoigabi ogopuineji Sol bofukeru ogagaru Sisaria taoŋgo raru dimaku sorebi iŋoyoŋe akoŋ jikigaru fufuke taoŋine tinaine Tarsus oo raya. Oŋu. \s1 Maŋkekerisie kubu yoŋoji womoo gobuŋ. \p \v 31 Solji maŋine kerisieme ore ŋadiineo maŋkekerisie kufufuŋ sosowo Judia, Galili eru Samaria prowins sagaru gobuŋ, yoŋoji womo bofukebi Moro Tiriineji oi basanaŋ yaberu kitiŋ yabeko gobuŋ. Oŋu qojugaku Ofonde buŋo egu odurenimiŋ ore kokoiyaŋuŋ maneru gio babi maŋkekerisie kufufuŋyaŋuŋ sogueru saueme gobuŋ. Oŋu. \s1 Pitaji Lida ŋi mo bobiaŋgaya. \p \v 32 Pitaji kaeine kaeine roregaru Yesure kufufuŋ gbagbataeŋine ŋone yaberu raru goku damaŋ mogo taoŋ tinaine Lida oo ropeya. \v 33 Roperu oo ŋi mo tinaine Ainias bofukeya. Mobeine komekiine fukeko ŋeŋeo akoŋ peku gome gosa 8 tariya. \v 34 Pitaji oi bofukeru iŋi ojiya, “Ainias, Yesu Kristoji go bobiaŋ guga. Ore eru go pakereru ramegaripepego roru qojugaigoŋ.” Oŋu ojime oo akoŋ pakereya. \v 35 Oŋu fukeme Lida eru Saron ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋoneru maŋyaŋuŋ kerisieru Ofonde qakatobuŋ. Oŋu. \s1 Pitaji Jopa raru Tabita bogboreya. \p \v 36 Jopa taoŋgo kiŋariŋ ŋigo mo tinaine Tabita goya. (Tina oi Grik buŋoo Dorkas, noŋunde buŋoo megiŋ, Iŋklis buŋoo deer.) Iŋoji damaŋ so gio fiine fiine baku yauŋ boakoŋ boroiŋgaru ŋiŋigo wakiqoqoine bapi yaberu goya. \v 37 Pitaji kae oo gome Tabitaji damaŋ oo jibe fuke teko komeya. Komeko qoŋgbuŋine jureru roru pi maŋine mogo roperu ruabuŋ. \p \v 38 Lida oi Jopa taoŋ bembeŋgo ŋeya. Ore eru Pitaji Lida goya, kiŋariŋ yoŋoji oi maneru ŋi yoyoka sore yapebi raru Pita iŋi weu tebire, “Go pipa warende nikoke Jopa taoŋgo rakimiŋ.” \v 39 Weu tebire oo akoŋ afagaru yokoke rabuŋ. Raru ropebi qoŋgbuŋ pi maŋgo peya oo ogagaru ropebuŋ. Ropebi ŋigo koje sosowo Pita roregaru kuyoku Dorkasji yoŋoke goku kambaŋ mariku gboduru yareya, oi odubuŋ. \v 40 Odubuŋyoŋ, Pitaji miko sosowo yoŋoji raka forebi dikanji keru oŋga wosiya. Oŋga wosi foreru qoŋgbuŋ mai garu iŋi ojiya, “Tabita, go pakere.” Oŋu ojime jiŋoine piku Pita ŋoneru pakereru ŋeya. \p \v 41 Ŋeko Pitaji meineo roru bopeŋgame pakereru dimaya. Dimako maŋkekerisie ogopuine eru ŋigo koje oŋga yareme ropebuŋ. Ropebi komegone gboreru pakereya, ŋigo oi jiŋo maiyaŋuŋgo ruame ŋonebuŋ. \v 42 Ore biŋe buŋo oi Jopa kae maŋineo pi so rako maneru ŋiŋigo kokoineji fuŋgaru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ. \v 43 Pitaji Jopa oo giobobo goine jikigaru goku Saimonde pigo ŋeku peya. Ŋi oi kufu komoŋ banimiŋ ore bulmakao sakiine pujeku jureru bobiaŋgaru goya. Oŋu. \c 10 \s1 Korniliusji Pita oŋgame wareme maŋine kerisieya. \p \v 1 Taoŋ tinaine Sisaria oo mamari siŋaŋ kotuine mo tinaine Kornilius goya. Iŋoji mamari kubu mobeine mo tinaine “Italire mamari kubu” mibuŋ, oo mamari ŋi 100 yoŋore siŋaŋ goya. \v 2 Iŋoji garikiŋpuine sosowo yoŋoke Anutu araŋ baku ohowe baku miteŋ gaku gobuŋ. Oŋu gokabi Juda ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore yauŋ boakoŋ yareku Anutu jijiki oŋga wosiru goya. \v 3 Iŋande mogo 3 kilok ore so fukeko Ofonji Kornilius qohoŋ odume iru mo ŋoneya. Iru oi poretiŋ ŋoneru oo Anuture mimerereŋ moji piineo ropeko ŋoneya. Mimerereŋ oiji roperu “Kornilius!” miku tinaine oŋgaya. \p \v 4 Oŋu oŋgame mimerereŋ bibitatara eru sombuine maneru ojiya, “Sogunene, wamore yo warege?” Oŋu ojime bokirieya, “Go oŋga wosiru gokande buŋogo Anutureo ropeko maneko fiine fukega. Go ŋiŋigo wakiqoqoine yauŋine yauŋine boroiŋgaru yareege, oi Anutuji maneru sabareku gore manesuku sore nume warego. \v 5 Ore eru muŋambe yo kiŋaŋ ruande Jopa taoŋgo rako ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita migobi, oi ogagaru wareinebi. \v 6 Iŋoji joma sakiineji gio bobo ŋi tinaine Saimon iŋore pigo koe qaŋaŋgo goga.” \p \v 7 Sombuŋ mimererenji Kornilius buŋo oŋu ojiru bokeru raya. Bokeru rako kiŋaŋqoqo yoyoka oŋga yateme warebu. Warebire ujeine mamari ŋi mo bembeŋgo yameŋ keku Anutu mokoyakuŋ araŋ baku gobu, oi oŋuakoŋ oŋgame wareya. \v 8 Warebi mimererende buŋo oi sosowo yajiru sore yabeme Jopa taoŋgo rabuŋ. Oŋu. \s1 Ofonji Pita qohoŋ odume iru ŋoneya. \p \v 9 Ŋi yoŋoji kadio rakabi kae fureme taoŋ bombeŋgabi una botuine oo Pitaji pi maŋine mo paibe oo roperu dimaku oŋga wosigaya. \v 10 Dimaku oŋga wosiru uqore komeru ya noiŋgo ore maneru miko rigabuŋ. Rigabi damaŋ oo Ofonde kobiji qame ŋeku qohoŋ iru mo iŋi ŋoneya: \v 11 Sombunji aŋgame ya soguine mo wakiya. Ya oi kambaŋ yagaŋine soguinere kamasi oŋuine fukeya. Mimerereŋ yoŋoji ya ore guruine 4 oi roru kitiŋganobuŋ, ore kamasi oŋuine moreŋgo wakiya. \v 12 Ya ore maŋineo joma fuŋne fuŋne ŋebuŋ. Joma goineji kufu 4:ji oderu raegobi. Goineji beuyaŋunji peperu raegobi. Oŋuakoŋ weboine weboine sowoo fururu qaru raegobi, ya oŋuine oŋuine oi kambaŋ ore maŋgo moko wakibuŋ. \v 13 Wakibi oo mara mo fukeru buŋo iŋi ojiya, “Pita, go pakereru ya yo qaku rigaru noigoŋ.” \p \v 14 Oŋu ojiyayoŋ, Pitaji miya, “O Ofoŋ, oŋu mata yobu! Oi sowoineke. Noŋ damaŋ mogo ya wuwunuŋineke oi so noboŋ. Noŋ ore eru mamagi manego.” \p \v 15 Oŋu ojime buŋo oiji moke fukeru iŋore miya, “Anutuji ya miku keririkeko pega, goji ore tinaine wuwunuŋineke oŋu so miigoŋ.” \v 16 Ya oŋuine oi moke fukeko ateine yokaomo fukeya. Ateine yokaomo fukeko oo akoŋ kambaŋ oi moke porebi Sombuŋgo ropeya. \p \v 17 Pitaji qohoŋ iru oi ŋoneru ore fuŋinere qiqu qaku maneiŋgo maneru esegaru ŋeya. Oŋu ŋeko damaŋ oo akoŋ Korniliusji ŋi sore yabeme wareru Saimonde pi baaru ore weweu eku bofukeru waperu pi mendiineo dimabuŋ. \v 18 Pi mendiineo dimaku iŋi miku weubuŋ, “Saimon tinaine mo Pita migobi, iŋoji pi yo oo goga me mata?” \p \v 19 Pitaji jikigaru qohoŋ iru ore fuŋinere maneru esegaru ŋeko Moro Tiriineji iŋi ojiya, “Mane, ŋi yokaomoji wareru go baa gugobi. \v 20 Nonji ŋi oi sore yabebe yo waregobi. Ore eru muŋambe yo pakereru rakaru maŋyoka etaŋqataŋ bokeru yoŋoke raigoŋ.” \v 21 Oŋu ojime Pitaji ŋi yoŋoji rakaru yajiya, “Maneniŋ, ŋoŋo ŋi baagobi, nonji oi fukego. Ŋoŋo wamore waregobi?” \p \v 22 Yajime bokiriebuŋ, “Mamari siŋaŋ Kornilius oi ŋi poretiŋ fukega. Iŋoji Anutu ohowe baku miteŋ gaku goko Juda ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji araŋ ropekiine bateegobi. Anuture mimerereŋ tiriine moji fuke teru iŋi mitigako maneya, ‘Go kiŋaŋ eru Pita keporende pigoo roperu buŋo maŋineone miiŋ, oi kaje ruaru maneigoŋ.’” \v 23 Oŋu bokiriebi furu yabeme pi maŋgo ropebi maŋgo eyareko aŋibaŋi ŋeku pebuŋ. Pebi kae fureme Pitaji pakereru yoŋoke raya. Jopa taoŋ oone ogo goine oga yabeme iŋoke moko rabuŋ. Oŋu. \s1 Pitaji kotu ŋiŋigo yoŋoke tumaŋgabuŋ. \p \v 24 Moko raru gioboboine moakoŋ peku raru goku Sisaria taoŋgo ropebuŋ. Ropebi Korniliusji yoŋore odigaru goya. Oŋu goku tifepuine eru ogopuine fiine oi kepore yabeko piineo tumaŋgaru ŋebuŋ. \v 25 Roperu Pitaji pigo ropeiŋgo eko Korniliusji pakereru wakiru mijeri eteru kufuineo rakaru dabe teya. \v 26 Dabe teyayoŋ, Pitaji meineo roru bopeŋgame pakereko iŋi ojiya, “Go pakere, noŋ oŋuakoŋ moreŋ ŋi fukego.” \p \v 27 Oŋu ojime iŋoke mimane eku pi maŋgo ropebire ŋiŋigo kokoineji tumaŋgaru ŋebuŋ, oi ŋone yabeya. \v 28 Ŋone yaberu iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋoŋo Juda ŋiŋigo niŋore fuŋne manegobi. Juda niŋo ŋiŋigo kotuine ŋoŋore pigo roperu ŋoŋoke aŋibaŋi ŋedima eere agi peko embimbiŋgaegobeneŋ. Oi embimbiŋgaegobeneŋyoŋ, Anutuji buŋoine mo naduru iŋi najiya, ‘Goji ŋiŋigo oi me oi yoŋore tina oi wuwunuŋ mamagiineke oŋu so miigoŋ.’ \v 29 Ore eru ŋoŋo kiŋaŋ eru kepore nubi nonji so qomuku wareru wapego. Waperu iŋi weugo: Ŋoŋo wamore kiŋaŋ ruaru kepore nugobi? Oi soine mibi manebemiŋ.” \p \v 30 Oŋu yajiko maneru Korniliusji bokirieya, “Noŋ iŋande mogo damaŋ yoo 3 kilok oo pineo ŋeku oŋgawowosi gio baku go wapebe muŋambe gioboboine 4 fukega. Oŋgawowosi gio baku goboŋ oo akoŋ ŋi mo sakikomoŋine kuririquraŋineke oiji fukeru maŋfuŋneo dimaya. \v 31 Maŋfuŋneo dimaku iŋi najiya, ‘Kornilius, go oŋga wosiru gokande buŋogo Anutureo ropeme maneko fiine fukega. Go yauŋine yauŋine ŋiŋigo wakiqoqoine boroiŋgaru yareege, oi Anutuji maneru sabareku gore manesuku sore nume warego. \v 32 Ore eru muŋambe yo kiŋaŋ ruande Jopa taoŋgo rako ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita migobi, oi ogaru wareinebi. Iŋoji joma sakiineji gio bobo ŋi Saimon iŋore pi koe qaŋaŋgo ŋega.’ \p \v 33 “Oŋu najiya ore eru nonji oo akoŋ kiŋaŋ ruabe goreo warebuŋ. Goji buŋone maneru warege ore maŋne fiaga. Ofonji buŋo sosowo mimiŋ ore mitiga gareya, goji oi soine minde manekimiŋ. Niŋo sosowo muŋambe yo ore eru tumaŋgaru Anuture jiŋo maio yo ŋegobeneŋ.” Oŋu. \s1 Pitaji Korniliusre pigo Biŋe buŋo miya. \p \v 34 Korniliusji oŋu miko Pitaji fuŋgaru iŋi miya, “Aha! Anutuji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi yabeku goine so sure yabeegayoŋ, so moakonji osoe nobeega. Iŋore jiŋoo moji wuwunuŋineke so fukega. Nonji oi muŋambe yo fofori mane mukugo.\x * \xo 10.34 \xt Dut 10.17\x* \p \v 35 “Oŋu matayoŋ, ŋiŋigo kubuine kubuine sosowo noŋunde botugo uri yoŋoreone moji Anutu ohowe baku miteŋ gaku eeboboineji kadi poretiŋ boyobega, iŋoji Anuture jiŋoo sagaga. \v 36 Yesu Kristoji ŋiŋigo sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru womo qa noreega, Anutuji Biŋe buŋoine oi Israel kufufuŋ niŋore ruame wareya. Biŋe oiji wareme niŋo ore Bobiaŋ Biŋeine mitaniŋgaru gogobeneŋ. \v 37 Jonji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miya, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ.’ Oŋu miko ore ŋadiineo buŋo oi Galili prowinsgo fuŋgaru mibi saueru raru Judia prowinsgo roperu sosowo sagaya. Ŋoŋo oi mane foregobi. \p \v 38 “Anutuji Moro Tiriine Nazaret ŋi Yesure maŋgo keseme usuŋ biŋe gaku moreŋ so roregaru goya, oi iŋoke dimako raru ŋiŋigo ŋonemaiŋ eyareya. Sembene Rauineji ŋiŋigo tobiriineji kiperu furu yabeme rakabuŋ, iŋoji oi sosowo bobiaŋ yabe foreya. \v 39 Ya oi Juda niŋore moreŋgo eru Jerusalem sitio eba eku gokame yo botuineo gbedigaru qabi komeya. Niŋo oi sosowo ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ mogeine fukeru dimagobeneŋ. \v 40 Komeru peko gioboboine yokaomo fukeme Anutuji bogboreme pakereya. Pakereru ateine kokoine ŋiŋigo fuke yareya. \p \v 41 “Iŋoji ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore so fukeyayoŋ, Anutuji ronekoŋ niŋo roosoe nobeko Yesuji komegone pakereru goya, damaŋ oo iŋoke buŋo mimane eku uqo munjaŋ nareŋgareŋ eku nogu gobeŋ, niŋore fukeko niŋo iŋore buŋo kitiŋgaku miku dimaegobeneŋ. \v 42 Oŋu dimabeneŋ Yesuji iŋi mitiga noreya, ‘Anutuji bapakare nuko nonji ŋiŋigo gogobi eru komebuŋ, yoŋore mimitari Rau fukego. Ore eru ŋoŋoji nonde fuŋnene oi ŋiŋigo kubu so yoŋoreo kitiŋgaku mitaniŋgaru goinebi.’ \v 43 Ŋiŋigo uri yoŋoji Yesu manesiŋ gaku tinaine oŋgaegobi, Anutuji buŋo oi maneru yoŋore agiburaŋ bokeru jureega. Ore fuŋine oŋu pega, oi kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji kitiŋgaku mitaniŋgaru quraŋgabi pega.” Oŋu. \s1 Moro Tiriineji kotu ŋiŋigo yoŋoreo wakiya. \p \v 44 Pitaji buŋo oŋu miku akoŋ dimako Moro Tiriineji ŋiŋigo kaje ruaru manebuŋ, yoŋore maŋgo rakaya. \v 45 Anutuji Moro Tiriine yauŋine oi kotu ŋiŋigo yoŋore maŋgo oŋuakoŋ keseme rakaya, oi Pitare ogopuji ŋoneru popurebuŋ. Juda ŋiŋigo sakiyaŋuŋgo Anuture moge baku ketigabi maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ garu Pita boyoberu wareru ŋebuŋ, yoŋoji popureru yoore eru waragabuŋ: \v 46 Yoŋoji kantri goine yoŋore buŋo furuine furuine fuŋgaru miku Anutu miteŋ gabuŋ. Ore eru waragabi Pitaji iŋi weu yareru miya, \v 47 “Yoŋoji Moro Tiriine oi niŋoji ebeneŋ oŋuine sabareku biŋe gaegobi, oi manegobeneŋ. Ore eru oi soine miti meso rau yarekabeneŋ sagaiŋ. Oi ebeneŋ moji qomuku norena?” \p \v 48 Oŋu miku mitiga yareko Pitare ogopuji dimaku Yesu Kristore tinao Kornilius garikiŋpuine miti meso rau yarebuŋ. Miti meso yarebi Pita sabarebi jikigaru giobobo goine yoŋoke goya. Oŋu. \c 11 \s1 Pitaji Jerusalem raru gioinere sundu miya. \p \v 1 Kotu kantri yoŋoji oŋuakoŋ Anuture buŋo roru sabarebuŋ, ore sunduine oi aposol eru maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ Judia prowins sagaru goku manebuŋ. \v 2 Ore eru Pitaji Jerusalem sitio kirieru ropeme Juda sakiyaŋuŋgo Anuture moge baku ketigabi maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji mipemiriŋ eku mitebuŋ. \v 3 Mi teru iŋi ojibuŋ, “Kotu kantri ŋi Anuture mogeke so gogobi, go wamore raru yoŋoke aŋibaŋi ŋeku uqo munjaŋ nomeŋ? Oi so sagaga.” \v 4 Oŋu ojibi fuŋfuŋgaineone fuŋgaru ya fukeya, oi sosowo buruineke mitaniŋga yareru iŋi yajiya, \p \v 5 “Nonji Jopa sitio goku oŋga wosibe Ofonde kobiji nuko ŋeku qohoŋ iru mo iŋi ŋoneboŋ: Sombunji aŋgame ya soguine mo wakiya. Ya oi kambaŋ yagaŋine soguinere kamasi oŋuine fukeya. Mimerereŋ yoŋoji ya ore guru 4 oo roku kitiŋganobuŋ, ore kamasi oŋuine nonde maŋfuŋgo akoŋ wakiru peya. \v 6 Wakiru peko ya ore maŋineo poretiŋ ŋonebe joma fuŋne fuŋneji ŋebuŋ. Joma goine oi moreŋgo kufu 4:ji oderu raegobi. Goine rigaŋine joyaŋuŋke fukegobi. Goineji beuyaŋunji peperu raegobi. Oŋuakoŋ webo fuŋne fuŋne sowoo fururu qaru raegobi, ya oŋuine oi kambaŋ ore maŋineo moko wakibi ŋone yabeboŋ. \v 7 Ŋone yabebe buŋo mo oŋuakoŋ fukeru iŋi najime maneboŋ, ‘Pita, go pakereru ya yo qaku rigaru no.’ \p \v 8 “Oŋu maneboŋyoŋ, nonji iŋi miboŋ, ‘O Ofoŋ, noŋ ore eru mamagiine manego. Ya sowo wuwunuŋineke oŋuine oi damaŋ mogo nonde mi bibigo so yoŋoya. Ore eru oi so yobu nobemiŋ.’ \v 9 Oŋu mibe buŋo oiji moke Sombuŋgone fukeru iŋi najiya, ‘Anutuji ya miku keririkeko pega, goji ore tinaine wuwunuŋineke oŋu so miigoŋ.’ \v 10 Ya oŋuine oi ateine yokaomo fukeya. Oŋu fukeme ya sosowo oi moke porebi Sombuŋgo kirieru ropeya. \v 11 Roperu pikamaŋgaru damaŋ oo akoŋ Korniliusji Sisaria taoŋgone ŋi yokaomo sore yabeme nondeo warebuŋ, yoŋoji pi ŋebeŋ, ore mendigo dimabuŋ. \p \v 12 “Mendigo dimakabi Moro Tiriineji iŋi mitiga nareme maneboŋ, ‘Go maŋyoka etaŋqataŋ yoberu yoŋoke raigoŋ.’ Buŋo oi manebe maŋkekerisie ogopune 6 yoŋoji oŋuakoŋ Jopa bokeru noke Sisaria taoŋgo rabeŋ. Sisaria roperu mamari siŋaŋ iŋore pigo ropebeneŋ. \v 13 Ropekabeneŋ buŋo binaŋ iŋi ba noreya, ‘Mimerereŋ moji nonde pigo fukeko ŋonebe dimaku iŋi najiya: Go Jopa kaeo kiŋaŋ ruaru ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita oi ogaru wareinebi. \v 14 Iŋoji wareru Biŋe buŋo miko go eru garikiŋpugoji oi manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi sosowo munaŋ qa yareko qowirieinebi.’ \p \v 15 “Sundu oi ba noreko nonji fuŋgaru Biŋe buŋo miboŋ. Oi mibe manebi Moro Tiriineji fuŋfuŋgaineo niŋore maŋgo rakaya, ore so kaje ruaru manebi yoŋore maŋgo oŋuakoŋ rakaya. \v 16 Iŋoji rakame ŋonebe oo akoŋ Ofonde buŋo mo nonde mamaneo wapeme manesuboŋ. Buŋo oi iŋi, ‘Jonji obu omaineji rau ŋareyayoŋ, nonji Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruaru oiji rau ŋarebemiŋ.’\x * \xo 11.16 \xt Apo 1.5\x* \v 17 Niŋoji Ofoŋ Yesu Kristo manesiŋ gabeneŋ Anutuji yauŋine noreya, eru yoŋoji manesiŋ gabuŋ Anutuji yauŋine oi akoŋ yoŋore maŋgo oŋuakoŋ ruaya. Ore eru noŋ oŋuineji uruŋu Anutu usuŋ Rauine esoigaru igoga tenobo? Iŋoji oŋu eyareko nonji sabare teiŋgo embimbiŋgaboŋ.” \p \v 18 Pitaji sunduine oŋu miko maneru maŋyaŋuŋ munaŋgako waigo fukeko Anutu miteŋ gaku iŋi mibuŋ, “Fofori, niŋo maŋnoŋuŋ kerisieru gogo sanaŋinere biŋe fukegobeneŋ manegobeneŋyoŋ, Anutuji kadi moakoŋ oi kotu kantri ŋiŋigo yoŋore oŋuakoŋ rua yareko pega. Oi muŋambe yo mane taniŋgaru mane mukugobeneŋ.” Oŋu. \s1 Kotu moreŋgo maŋkekerisie kubu fuŋfuŋgaine fukeya. \p \v 19 Stiwen qabi komeya ore eru sisikoŋkoŋ fukeko maŋkekerisie ŋiŋigoji roiŋgaru roregaru ra warebuŋ. Raru warebi goineji koe qaŋaŋineo Fonisia moreŋgo rabuŋ. Goineji koe petigaru nu tinaine Saiprus oo rabuŋ. Goineji Siria prowinsre siti tinaine Antiokia rabuŋ. Oŋu roiŋgaru rabuŋyoŋ, ŋiŋigo botuyaŋuŋgo Yesure Biŋe buŋo oi Juda ŋiŋigo akoŋ yajibi manebuŋ. Kotu kantri oi so yajibuŋ.\x * \xo 11.19 \xt Apo 8.14\x* \v 20 So yajibuŋyoŋ, Saiprus eru Sairini ŋi goineji yoŋore botugo gobuŋ. Yoŋoji kotu moreŋgo sogueru Antiokia sitio waperu moreŋ rauine yoŋoke Grik buŋoo mimane eku Ofoŋ Yesure Bobiaŋ Biŋe oi oŋu Juda mata yoŋore oŋuakoŋ mitaniŋga yarebuŋ. \v 21 Oi mitaniŋga yarebi Ofonji yoŋoke gome usuŋineji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yaberu kokoine yoŋoji Ofoŋ Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru iŋoreo qakatobi kubuyaŋuŋ sogueru yasogo fukeya. \p \v 22 Oŋu fukeme ore biŋeji raru Jerusalem kufufuŋ yoŋore kajego rakame manebuŋ. Oi maneru Barnabas sorebi Antiokia sitio raya. \v 23 Raru roperu Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo yareme fiabuŋ, oi jiŋoineji ŋoneru maneko ropeme jerieru uŋsowoŋine iŋi miya, “Ŋoŋo sosowo maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru sanaŋgaru Ofoŋke qakatoru dimainebi.” \v 24 Barnabasji ŋi fiine fukeko Moro Tiriineji maŋine puseko maŋyoka yoberu ŋadi gaku maŋine sosowo oiji Yesu manesiŋ gaku goya. Ore eru ŋiŋigo kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Ofonde kubuo jikigabi sogueya. \p \v 25 Barnabasji Antiokia bokeru Sol baaiŋgo ore Tarsus taoŋgo raya. \v 26 Raru bofukeru ogame Antiokia sitio warebu. Wareru oo mokoyakuŋ gosa moakoŋ sosowo goku zioz gio baku maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, oi kubuine kubuine qaji yarebire ŋiŋigo kokoineji mamane roku maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruabuŋ. Antiokia ŋiŋigoji fuŋfuŋgaine fuŋgaru kiŋariŋ tinayaŋuŋ Kristore ŋiŋigo (kristen, Kristore biŋe) miku gobuŋ. Oŋu. \s1 Kotu kantrire maŋkekerisie yoŋoji Juda kitiŋ yabebuŋ. \p \v 27 Damaŋ oo kajeqouŋ ŋiŋigo goineji Jerusalem bokeru Antiokia sitio wakiru wapebuŋ. \v 28 Yoŋoreone mo tinaine Agabus oi pakereru Moro Tiriineji boburogame biŋe buŋo iŋi yajiya, “Roro yasogoji fukeru kaeine garebemiŋ sagaru peiŋ.” Oŋu miko ore so Sisa-kiŋ tinaine Klodius iŋore siŋaŋyayabe damaŋgo fukeya.\x * \xo 11.28 \xt Apo 21.10\x* \v 29 Oi fukeko kiŋariŋ yoŋoji qodureru maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ Judia prowinsgo gobuŋ, oi kitiŋ yaberu qoqodure pesiŋ yasogo ruabi raiŋ ore buŋo kipebuŋ. \v 30 Buŋo oi kipebi eru ore so fofori ruabuŋ. Yoŋoji moneŋ eru ya qojugaru Barnabas Sol yokore meo ruaru sore yapebi Jerusalem raru maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore minebobopu ŋone yaberu yarebu. Oŋu. \c 12 \s1 Herodji Jeims qaku Pita witi pigo ruaya. \p \v 1 Damaŋ oo kiŋ Herodji\f + \fr 12.1 \ft Kiŋ Herod Agripa I (fuŋfuŋgaine) iŋo gosa 37-44 oo Palestain sosowo siŋaŋ yaberu goya.\f* maŋkekerisie kufufuŋ kekesuesue eyareiŋ ore maneru miko maŋkekerisie ŋiŋigo goine oga yaberu kipe yabebuŋ. \v 2 Kiŋ koitoji mitigako Jonde kakaine Jeims oi jigore siqo sogoji ketigabuŋ. \p \v 3 Oŋu mitigako qabi komeko Juda ŋiŋigo goineji oi manebi fiine fukeko ŋoneya. Oi ŋoneru ore eru jikigaru miko Pita oŋuakoŋ roru kipebuŋ. Ya oi poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ damaŋgo miko fukeya. \v 4 Ore eru kiŋ koitoji iŋi miya, “Nonji ŋonemaiŋ kombaŋ\f + \fr 12.4 \ft Ŋonemaiŋ kombaŋ oi Iŋklis buŋoo Passover. Noŋunde buŋoo tinaine mo oi ‘Ŋonemaiŋ kombaŋ’. Israel ŋiŋigo yoŋo Ijipt goku mendiyaŋuŋ dariji rau tebi Anuture mimererenji ŋone yaberu emboŋ eru yadureru moru madeyaŋuŋ so yabeko komebuŋ.\f* tariko Juda yoŋore buŋo koroineo ruabemiŋ.” Oŋu miku mitigako witi pigo ruabuŋ. Ruabi mamari ŋi 16 yoŋoji botuyaŋuŋgo qoko 4 keku damaŋ qaqotiŋ ebi ŋi 4:ji una ubu jijiki dimaku siŋaŋ gaku gobuŋ.\x * \xo 12.4 \xt Eks 12.1-27\x* \v 5 Pita oŋu siŋaŋ gaku gobi witi pigo peyayoŋ, maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji jijiki iŋore eru Anutu yameŋ keku oŋga wosiru gobuŋ. Oŋu. \s1 Sombuŋ mimererenji Pita pirueru ogaru wakiya. \p \v 6 Oŋga wosiru gobi ŋonemaiŋ (Passover) kombaŋ tariko ubu oo mamari ŋi yoyokaji Pita gbedi (nigiŋ) yoyoka sanaŋine kipebire botuyakuŋgo kubaŋ peko eru ŋi joruyaŋuŋke goineji mendi ŋadiineo dimaku witi pi siŋaŋ babuŋ. Kiŋ Herodji kae fureme Pita ogagaru buŋo koroineo ruaiŋ ore manesuku buru ruame kubaŋ pebuŋ. \v 7 Kubaŋ pebuŋyoŋ, Ofonde mimerereŋ moji pipa fukeru Pitare keririŋgo dimako nigiŋ pire maŋine fure foreko Pitare tambaraŋineo qaku ojiya, “Go pipa pakere.” Oŋu ojime gbedi (nigiŋ) yoyokaji oo akoŋ Pitare meone mo qomukubu. \v 8 Qomukubire mimererenji ojiya, “Bio kambaŋgo kiperu kufu komoŋgo ke.” Ojiko maneru oŋu eya. Oi eme jikigaru ojiko maneya, “Bio marikugo keru noŋ boyobe nuru ware.” \p \v 9 Oŋu ojiko maneru pi maŋine bokeru boyobeya. Oi boyoberu rayayoŋ, mimererenji ya baya, oi fofori fukeya me mata, Pitaji ore eru maneko jijibu fukeya. Iŋoji kubaŋ peku kubaŋ ŋoneya, ore kamasi maneko fukeya. \v 10 Pi maŋine bokeru mendi fuŋfuŋgaineo siŋaŋ baru dimabire, oi yatureru mendi mogo roperu yatureru petigaru raru witi pi sakiinere aeŋ dobuineo ropebu. Ropebire mendi yasogo sanaŋine oo iŋoyoŋe akoŋ mo aŋgame sakibe siti kadi siroŋgo rakabu. Rakaru kadi yasogo strit mo jikigaru rabire mimererenji pipa Pita bokeru jibugaya. \p \v 11 Jibugako Pitare maŋ tiŋame iŋi miya, “O Ofonji mimerereŋine soreme wareru Herodre meone bomuku nuga, oi manego. Juda ŋiŋigoji nonde sakigo ya fukeiŋ ore eru odigagobi, iŋoji ya sosowo oone nonde qoru kipega. Nonji muŋambe yo oi fofori mane mukugo.” \p \v 12 Oŋu mane mukugo tamaeko Jonde maŋgo Mariare pigo obe raya. Jon iŋore tina mo Mak mibuŋ. Pi oo ŋiŋigo kokoineji tumaŋgaru Anutu oŋga wosiru gobuŋ. \v 13 Oŋu gobi Pitaji wareru korogo dimaku mendigo qaya. Mendigo qame kiŋaŋqoqo ŋigo tinaine Roda iŋoji wareru “Go moji?” miku weuya. \v 14 Weuku dimaku Pitare maru mane mukuru “Ii-ia warege!” miku jerieru riŋaru mendi so roru pipa pi maŋineo roperu yajiya, “Pitaji wareru mendigo dimaga.” \v 15 Yajime maneru iŋore “Maŋgo jibukame mige,” mibuŋ. Mibuŋyoŋ, iŋoji qoru qaku “Buŋo foriine migo!” yajiya. Oŋu yajime mibuŋ, “Oi Pitare mimererenji dimaga.” \p \v 16 Oŋu mimane ebuŋyoŋ, Pitaji mendi qaki akoŋ dimako roru ŋoneru popurebuŋ. \v 17 Popurebi meineji soso eru kami enimiŋ ore miya. Miku Ofonji witi pigone ogaru sakibe wakiya, sundu oi yajiya, “Ŋoŋo biŋe yo bio bisop Jeims eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine oi yajibi maneinebi.” Oŋu yajiru boke yaberu kae mogo raya. Oŋu. \s1 Pitaji witi pi bokeme kiŋ Herodre maŋ rigaŋgaya. \p \v 18 Kae fureko mamari ŋi yoŋoji Pita baaru “Uro kerekami keku jibugaru raga?” miku ore eru koŋkoŋ eru manebu soguine manebuŋ.\f + \fr 12.18 \ft Rom gawman giore buru oi iŋi: Witi ŋiji kamiine rana ine, ŋi joruyaŋuŋke oi yabebi komeegobi. Ore eru koŋkoŋ eru manebu soguine manebuŋ.\f* \v 19 Herodji oŋuakoŋ Pita bofukenimiŋ ore miko baaru esegaru so bofukebi ŋi joruyaŋuŋke Pitare siŋaŋ babuŋ, oi buŋo koroineo rua yaberu kokoine weu yareru mitariru ro yaberu yabebi komenimiŋ ore mitiga yareya. Ore ŋadiineo Judia prowins bokeru Sisaria taoŋgo rakaru oo goya. Oŋu. \s1 Anutuji kiŋ Herod geoine oteme komeya. \p \v 20 Fonisia prowinsre taoŋ tinayakuŋ Taia (Tiro) eru Saidon yoŋoji uqo gioyaŋuŋ banimiŋ ore embimbiŋgaru kiŋ Herodre kantri yoŋoreone uqo yayaŋuŋ furiine baku gobuŋ. Oŋu gobi Herodre maŋ rigaŋgame Taia Saidon rosi eyareru uqo munjaŋ yareniminde agi ruaya. Ore eru yoŋoji qodureru minebobopuyaŋuŋ sore yabebi qoko baku kiŋ Herod ŋoneiŋgo rabuŋ. Rakabi muraŋine tinaine Blastus morumboŋ piinere siŋanji oi rone ŋone yabeya. Ŋone yabeme ojibuŋ, “Niŋo buŋo miku posikekimiŋ womo fukeiŋ ore weu teiŋgo waregobeneŋ.” Oŋu ojiru miku bomiriŋ gabi yajiya, “Soine buŋoŋaŋuŋ basanaŋgaru ŋadiŋaŋuŋgo dimabemiŋ.” \p \v 21 Oŋu yajime kiŋ koitoji buŋo bokirie yareiŋ ore damaŋ rau yareme oo tumaŋgabi iŋoyoŋunde saki basarigaru kiŋ ŋi koito marikuine keru morumboŋ ŋeŋeineo ŋeku jeri buŋo yajiya. \v 22 Yajime ŋiŋigo kubu yoŋoji maneru iŋi miku oŋgabuŋ, “Buŋo oi Anuture buŋo. Oi moreŋ ŋire buŋo mata.” \v 23 Oŋu oŋgabuŋyoŋ, kiŋ koitoji oŋu eru Anuture tinabiŋe mugaru so miteŋ gaku iŋoyoŋunde maneko ropeya. Ore eru Ofonde Sombuŋ mimerereŋ moji oo akoŋ qame umbenji ki ki raru kime komeya. \v 24 Oŋu fukeyayoŋ, Anuture Biŋe buŋo oi miku gobi touŋmoririineke fukeru saueya. \p \v 25 Antiokia siti yoŋoji Barnabas eru Sol kikitiŋ misin gio mo\f + \fr 12.25 \ft Antiokia yoŋore kikitiŋ moneŋ oi roru raru Jerusalem maŋkekerisie kufufunde minebobopuyaŋuŋ yoŋore meo ruabu. Ore eru tinaine kikitiŋ misin gio kamasi mo migobeneŋ. Apo 11.30\f* yatebuŋ, yokoji oi Jerusalem goku bomukubu. Oi bomukuru Jon tinaine mo Mak mibuŋ, oi ogaru moko Jerusalem bokeru Antiokia sitio kirieru warebuŋ. Oŋu. \c 13 \s1 Barnabas Sol yokoji misin gio fuŋgaru baku rabu. \p \v 1 Antiokia sitio goineji maŋyaŋuŋ kerisieru maŋkekerisie kufufuŋ fukebi mineboboyaŋuŋ yo iŋiineji kajeqouŋ buŋo miku qaji yareru gobuŋ: Tinayaŋuŋ Barnabas eru Simeon tinaine mo Gogobu (Grik buŋoo Niger) eru Lusius (Sairini moreŋgone), Manaiŋ (iŋo koito gawana Herod\f + \fr 13.1 \ft Herod Antipas iŋoji gosa 4 B. C. – 39 A. D. oo Galili eru Perea prowins yoyoka oi siŋaŋ yaberu goya.\f* iŋoke moko goku soguebu) eru Sol. \v 2 Maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji Ofonde ohowe baku miteŋ gaku uqo sowo gobi oo Moro Tiriineji iŋi yajiya, “Nonji Barnabas eru Sol gio fuŋine mo banimi ore roosoe yapeboŋ. Ore eru ŋoŋoji oi mitariru sore yapebi rainebire.” \p \v 3 Oŋu yajime oŋga wosinimiŋ ore uqo sowo goku meyaŋuŋ qoruyakuŋgo ruabi Ofonde usunji kefa yapeme sore yapebi rabu. Oŋu. \s1 Saiprus nugo raru gio babuŋ. \p \v 4 Moro Tiriineji oŋu sore yapeme moreŋ tinaine Selusia oo rakabu. Oo rakaru ogâo ropebire kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru nu Saiprus ore wegi wawapeineo ropebuŋ. \v 5 Ropebi siti tinaine Salamis oo raru Juda ŋiŋigo yoŋore oŋgawowosi piine piine oo roperu Anuture Biŋe buŋo miku maŋ bapakare yabebu. Ŋi tinaine Jon oi oŋuakoŋ ogabire yokoke ra wareru ogo babapiyakuŋ goya. \v 6 Oŋu goku nu sosowo roregaru petigaru aribe wegi rarakaineo Pafos sitio ropebuŋ. Oo roperu Juda ŋi tinaine Bar-Yesu bofukebuŋ. Iŋoji kipe seroŋ ŋi fukeru kajeqouŋ ŋi jijibuine goya. \p \v 7 Kipe ŋi oi nu ore kiap tinaine Sergius Pol iŋore pigo ŋeku goya. Kiap oiji mamane-muku ŋi goya. Oŋu goku Anuture Biŋe buŋo maneiŋgo aŋi pe teko Barnabas Sol kepore yapeme iŋoreo warebu. \v 8 Warebu, Elimas, (kipe bobo ore tinaine Grik buŋoo oŋu miebuŋ,) iŋoji kiapji Anutu egu manesiŋ gaiŋ ore kiso eyateru kiap maŋine buŋoo bojibu baiŋ ore esoigaya. \v 9 Esoigame Sol, tinaine mo Pol mibuŋ, Moro Tiriineji iŋore maŋ puseko Elimas poretiŋ ŋone mukuya. \p \v 10 Ŋone mukuru iŋi miteya, “Yei! Eadu bobo ŋi, go Sembene Rauinere made fukege. Satanji maŋgo gufukopari sauesaueine egareko sakigo igo fuŋne fuŋne eru goege. Buŋo poretiŋ sosowore rosi fukeru Ofonde kadi poretiŋ boŋoriende kasigaega, oi bio bokemiŋ me? \v 11 Ore eru mane! Ofonji meine paigoo ruako usuŋineji kefaguko jiŋogo kobeko wegi tatama ŋoneiŋ ore embimbiŋgamiŋ. Iŋoji damaŋ baya ore so tiŋtuŋ qaku gomiŋ.” Mi teme oo akoŋ qisiriji paiineo wakiru kefagame dabu eme tiŋtuŋ qaku basiqasi eku ra wareru meineo banimiŋ ore weu teru meineo barubakamaŋ eya. \v 12 Ya oi fukeme kiapji oi ŋoneru Ofonde Biŋe buŋo mamaneinere waragaru manesiŋ gaya. Oŋu. \s1 Pisidiare Antiokia taoŋgo misin gio babuŋ. \p \v 13 Polji muraŋpuine yoŋoke Pafos moreŋ bokeru ogâo ropebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku Pamfilia prowinsre siti tinaine Perga oo ropebuŋ. Oo roperu dimaku Jonji boke yaperu kirieru Jerusalem sitio wareya. \v 14 Kirieru wareyayoŋ, yokoji Perga siti bokeru jikigaru raru Pisidia prowinsre taoŋ tinaine Antiokia oo ropebu. Oo roperu Sabat kombaŋgo oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu ŋebu. \v 15 Ŋebire oŋgawowosi pire siŋaŋ yoŋoji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ oseru kiŋaŋ ruabi wakiru iŋi weu yatebuŋ, “Ogoyokanoŋuŋ, ŋokoji buŋo mo kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakarenimi ore pega ine, oi soine mibire manekimiŋ.” \p \v 16 Oŋu weu yatebi Polji pakereru me bajiku iŋi miya, “Israel kotupunoŋuŋ eru moreŋ rauine niŋoke Anutu ohowe baku miteŋ gaegobi, ŋoŋo kaje ruaru maneniŋ. \v 17 Israel ŋiŋigo kubu noŋunde ŋaso oi Anutu. Iŋoji fuŋqodupunoŋuŋ roosoe yabeko apa ŋasopunoŋunji Ijipt moreŋgo raru kotu fukeru gobuŋ. Anutuji damaŋ oo Israel ŋiŋigo kubu oi touŋmoriri yareme saueru tinabiŋeyaŋuŋke fukebuŋ. Oŋu fukebi Anutuji mosi qoqowirie baku usuŋine yaduru oo oga yabeme Ijipt kantri bokeru sakibe warebuŋ.\x * \xo 13.17 \xt Eks 1.7; 12.51\x* \p \v 18 “Wareru goku moreŋ buroineo petigaru wareru eebobo sembene eba eku gobi Anutu maŋine rigaŋgame gosa 40 ore so maŋsembe maneru goya.\x * \xo 13.18 \xt Jare 14.34; Dut 1.31\x* \v 19 Maneru goyayoŋ, jibu wareru goku Keinan moreŋgo wapebuŋ. Wapebi oo kufufuŋ kubu 7 yobe ketotie yaberu moreŋyaŋuŋ roku boroiŋgaru ŋasopunoŋuŋ rauine rauine fukenimiŋ ore biŋe qa yareya.\x * \xo 13.19 \xt Dut 7.1; Jos 14.1\x* \v 20 “Oŋu fukeme gosa 450 ore so raya. Ore ŋadiineo Anutuji mimitarire ŋi koitoine koitoine (Judge) bapakare yabeya. Oi bapakare yaberu go wapebi Samuelji fukeya. Iŋoji mimitarire ŋi koito tatariine fukeru kajeqouŋ ŋi goya.\x * \xo 13.20 \xt Koito 2.16; 1 Sml 3.20\x* \p \v 21 “Samuelji fukeru gome damaŋ oo kiŋ koitore Anutu karieru weu tebi ŋi tinaine Sol yareya. Sol iŋoji Benjamin ŋaso yoŋoreone ŋi tinaine Kis iŋore made fukeya eru gosa 40 ore so kiŋ koitoyaŋuŋ goya.\x * \xo 13.21 \xt 1 Sml 8.5; 10.21\x* \v 22 Oi goyayoŋ, Anutuji Sol qopieru tifeineo ŋi tinaine Deiwid kiŋ ŋi koitoyaŋuŋ fukeiŋ ore eru roosoeru igodoŋgaya. Igodoŋgaru fuŋine mitaniŋgaru iŋi miya, ‘Nonji Jesire made Deiwid bofukego. Iŋore maŋ osoeru manebe soine saga nuga. Iŋoji eeboboine sosowo oo nonde mi reŋgaru goiŋ.’\x * \xo 13.22 \xt 1 Sml 13.14; 16.12; Kiki 89.20\x* \v 23 Anutuji ronekoŋ Munaŋqoqo Rauine sore noreiŋgo ore miya, jojofo buŋo ore foriineji iŋi fukeya: Deiwidre osigidapu yoŋoreone ŋi tinaine Yesu fukeko Anutuji oi Israel kubu niŋore Munaŋqoqo Rau fukeru goiŋ ore igodoŋgaya. \p \v 24 “Yesuji so fukeko ronekoŋ oo Jonji wareru iŋi miku goya, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ.’ Oŋu miku Israel ŋiŋigo kubu sosowo maŋ bapakare yaberu goya.\x * \xo 13.24 \xt Mak 1.4; Luk 3.3\x* \v 25 Oŋu goyayoŋ, iŋoji kaeoruŋ gioine ba foreiŋgo eru oo iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo nonde uruŋu manesugobi? Ya manesugobi, nonji oi matayoŋ, maneniŋ, nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ. Iŋoji wareme nonji iŋore keririŋgo wakiqoqoine gogo ore kopu kekereine ruberu kufu komoŋ nigiŋine pirueiŋ ore mane bibiebemiŋ.’\x * \xo 13.25 \xt Mat 3.11; Mak 1.7; Luk 3.16; Jon 1.20, 27\x* \p \v 26 “O ogopune, Abrahamde osigidapu eru moreŋ rauine ŋoŋoji niŋoke Anutu ohowe baku miteŋ gaegobi, Anutuji munaŋ qa noreiŋ ore Biŋe oi ruame niŋoreo warega. \v 27 Ore fuŋine oi iŋi: Jerusalem rauine eru siŋaŋpunoŋuŋ yoŋoji Yesure fuŋne so mane mukubuŋ. Kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ Sabat kombaŋ so oseegobiyoŋ, ore fuŋine oi so mane taniŋgaegobi. Oŋu mutu gogobiyoŋ, jibu siŋaŋyayabe ŋipunoŋunji Yesu komeinde buŋo mitaribi kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore buŋo oi oŋuine oo foriineke fukeya. \v 28 Yoŋoji Yesu komere biŋe fukeiŋ ore so buŋo fuŋine baaru mo so bofukeru jibu ‘Kepieru!’ oŋgabuŋ. Oŋgaru Pailotji mitarime komeiŋ ore oŋgaku kariebuŋ.\x * \xo 13.28 \xt Mat 27.22-23; Mak 15.13-14; Luk 23.21-23; Jon 19.15\x* \p \v 29 “Iŋore buŋo sosowo quraŋgame pega, yoŋoji ore so ebi foriine fuke foreme Yesu yogone bomukuku wakiru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ maŋgo ruabuŋ.\x * \xo 13.29 \xt Mat 27.57-61; Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Jon 19.38-42\x* \v 30 Ruabuŋyoŋ, Anutuji oi komegone bogboreme pakereya. \v 31 Pakereme iŋoke Galili prowinsgone Jerusalem sitio warebuŋ, oi una giobobo kokoine fuke yareya. Ogopuine fuke yareya, yoŋoji damaŋ yoo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo munaŋ moge oŋuine dimaku fuŋine kitiŋgaku mitaniŋgaru gogobi.\x * \xo 13.31 \xt Apo 1.3\x* \v 32 Anutuji Juda apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoke ya eiŋ ore buŋo miku kipeme niŋo yoŋore osigidapu fukebeneŋ buŋo raŋgbaŋine ore foriineji damaŋ yoo niŋore iŋi fukeya: Iŋoji Yesu bogboreme pakereru goga. Ore eru niŋoji ore Bobiaŋ Biŋe oi mitaniŋga ŋaregobeneŋ. \p \v 33 “Anutuji Yesure buŋo miko Deiwidji maneme Miti kiki (Buk song) jare yoyoka oo iŋi quraŋgame pega, \q1 ‘Goji nakene made fukege, oi muŋambe ŋiŋigo yadube ŋone mukugobi.’ \m Iŋoji buŋo ore so Yesu bogboreme pakereya.\x * \xo 13.33 \xt Kiki 2.7\x* \v 34 Yesu bogboreme komegone pakereru sanaŋgaru goku jiki moke so komeiŋ. Ore buŋoine Anutuji iŋi mime pega, \q1 ‘Noŋ yauŋmoririne kiŋ Deiwid oteru gobe gbagbataeŋine fukeru qaŋqaŋineke sanaŋgaru dimaya, ore so oi ŋoŋore mitari ŋarebemiŋ.’\x * \xo 13.34 \xt Ais 55.3\x* \m \v 35 Deiwidji ore buŋo oi Miti kiki (Buk song) mogo oŋuakoŋ iŋi ruame pega, \q1 ‘Gakere yoro ŋi gbagbataeŋine oi so bokende komere yoŋgo so goregaiŋ.’\x * \xo 13.35 \xt Kiki 16.10\x* \m \v 36 Niŋo kiŋ Deiwidre fuŋne manegobeneŋ: Iŋoji gogoine goku Anuture mi boyoberu gio oteya, oi ba foreru niniŋgame komeya. Komeko apa ŋasopuine yoŋore maŋfuŋgo yaŋgabi qoŋgbuŋineji peku goregaru mataeya. \v 37 Deiwidji goregaru mataeyayoŋ, Anutuji ŋi bogboreme pakereya, iŋoji so goregaya. \p \v 38 “Ŋi ogopune, ore eru buŋo yo maneniŋ: Anutuji Yesure eru agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeru jureiŋ. Niŋoji ore Biŋeine mitaniŋga ŋaregobeneŋ. \v 39 Rone ‘Mosesre Kadi buŋo boyoberu oŋuine oo posiine fukekimiŋ,’ mibeŋyoŋ, oo oiji me oiji quŋgaru embimbiŋgaru gobeŋ. Oŋu gobeŋyoŋ, damaŋ yoo uri yoŋoji Yesu manesiŋ garu iŋoke qakatonimiŋ, Anutuji sosowo yoŋore buŋo mitarime posikenimiŋ. \v 40 Kajeqouŋ ŋiŋigoji buŋo miku quraŋgame pega, Anutuji ore so geoine bokirieme paiŋaŋuŋgo egu ropeiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ einebi. Buŋo oŋuine mo oi iŋi, \q1 \v 41 ‘Nonji ŋoŋore gogo damaŋgo mosi qoqowirie fuŋine mo babemiŋ. \q1 Moji ore biŋe buŋo miko manenimiŋ, oi buŋo foriine fukeiŋ ore so manesiŋ ganobuŋ. \q1 Ore eru buŋo oi bawaki eru mipemiriŋ baegobi, ŋoŋo mo piku ŋoneru waragaru sibiriganimiŋ.’”\x * \xo 13.41 \xt Hab 1.5\x* \p \v 42 Polji oŋu miko Barnabaske oŋgawowosi pi bokeru wakibire goineji iŋi weu yatebuŋ, “Niŋo buŋo yo moke maneiŋgo manegobeneŋ. Ore eru oi Sabat kombaŋ mo paibe soine jikigaru mibire manenobeŋ.” \v 43 Oŋgawowosi pigone wakiru roiŋgabi ŋiŋigo kokoineji Pol eru Barnabas ŋadiyakuŋgo boyobe yapebuŋ. Goineji Judaone fukebuŋ eru goineji kotu kantrione fukebuŋyoŋ, Juda yoŋoke jikigaru gobuŋ. Yoŋoji boyobe yapebi mimane eku uŋsowoŋ buŋo iŋi yarebu, “Anutuji yauŋmoriri ŋareya, oo qiŋ keru dimainebi.” \p \v 44 Sabat kombaŋ mo wareru fukeya, oo taoŋ moreŋ ore ŋiŋigo oi qojugaru “Anuture Biŋe buŋo manekimiŋ,” miku waperu tumaŋgabuŋ. \v 45 Waperu tumaŋgabi Juda yoŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yaberu maŋyaŋuŋ rigaŋga foreya. Rigaŋga foreme Polre buŋo qaiŋgo ore migobobo eru noigoi miku igosisi eyatebuŋ. \v 46 Oŋu eyatebi Pol Barnabas yokoji koimo sanaŋgaru dimaku buŋo iŋi mibu, “Anutuji gio noteya ore so Biŋeine rone Juda ŋiŋigo yajibeneŋ saganayoŋ, ŋoŋo oi ŋadi gaku kosa iŋi migobi, ‘Niŋo gogo sanaŋinere maŋgo ropekiminde so mata.’ Ore eru maneniŋ, nikoji boke ŋaberu kotu kantriine kantriine yoŋoreo kirieru ranomi. \v 47 Ofonji ore buŋoine iŋi mitiga noreya, \q1 ‘Nonji bapakare gube kotu kantri yoŋore tatama fukeru munaŋqoqore fuŋne mitaniŋgaru gokande moreŋ qaŋaŋine sosowo saga foreko mobemobe paibe yukube yoŋoji qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ.’”\x * \xo 13.47 \xt Ais 42.6; 49.6\x* \p \v 48 Oŋu mibire moreŋ rauine Juda so gobuŋ, yoŋoji maneru maŋyaŋuŋ fiame Ofonde Biŋe miteŋ gabuŋ. Miteŋ garu gogo sanaŋinere biŋe fukenimiŋ ore Anutuji maneru osoe yabeya, yoŋoji ore so maŋyaŋuŋ kerisieru Yesure Biŋe manesiŋ gabuŋ. \p \v 49 Manesiŋ gabi Ofonde Biŋe buŋo misauebi prowins sosowo sagaru raya. \v 50 Soine rayayoŋ, Juda yoŋoji taonde ŋi soguine eru ŋigo ropekiine Anutu araŋ baku gobuŋ, yoŋore maŋ buŋoji sikeku bapakareru Pol Barnabas moko kekesuesue eyateru moreŋ piyaŋuŋgone yobe yapebuŋ. \v 51 Raminiŋ ore eru ketayaŋuŋ yaduru iŋi yajibu, “Niko ŋoŋore moreŋgo warebire rufe kufu tapenokuŋgo bakatoga, oi qakiobire yoŋoyaŋunde ebe kirieru rakaiŋ.” Oŋu yajibire fuŋneyakuŋ posiine mane mukubi raru Galesia prowins maŋineo siti tinaine Aikoniam oo ropebu.\x * \xo 13.51 \xt Mat 10.14; Mak 6.11; Luk 9.5; 10.11\x* \v 52 Ropebuyoŋ, kiŋariŋpunoŋuŋ Antiokia taoŋgo gobuŋ, Moro Tiriineji yoŋore maŋ puseko mokemoke yobu jerieru gobuŋ. Oŋu. \c 14 \s1 Aikoniam sitio maŋyaŋuŋ bapakarebu. \p \v 1 Pol Barnabas yokoji Aikoniam sitio roperu oŋuakoŋ Juda yoŋore oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo mibu. Mibire Juda eru kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreone kubu boakoŋ yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. \v 2 Manesiŋ gabuŋyoŋ, Juda ŋiŋigo so manesiŋ gabuŋ, yoŋoji moreŋ rauine Juda so gobuŋ, yoŋore maŋ sikeku aposol maŋgokaka eru yatenimiŋ ore maŋyaŋuŋ bapakarebuŋ. \v 3 Bapakarebi jibu damaŋ joroine oo goku Ofoŋ manesiŋ garu koimo dimaku Biŋeine miku gobu. Ofoŋ yauŋmoririinere buŋo mitaniŋgabire buŋoyakuŋ kitiŋgaku usuŋine meyakuŋgo ruame soi mosi qoqowirie babire fukeya. \v 4 Oŋu fukeko taonde kufufunji pougaru roiŋgabuŋ. Goineji Juda minebobo yoŋoke moko kipebi goineji aposol yokoke jikigaru dimabuŋ. \p \v 5 Oŋu mobemobe quraŋ qaku dimabi moreŋ rauine eru Juda ŋiŋigo kotuine yoŋoji pakereru minebobopuyaŋuŋ yoŋoke maŋmoakoŋ eru sosore ŋi aposol oi “Koji bokeru yapeki!” miku manesubuŋ. \v 6 Oŋu manesubi maneru sumuŋgaru taki yapeme Likaonia prowinsgo rabu. Oo raru taoŋ tinayakuŋ Listra eru Derbe eru kae rore yaperu ŋe rabuŋ, oo ropebu. \v 7 Oo roperu Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋ bapakare eyareru gobu. Oŋu. \s1 Listra taoŋgo Pol Barnabasre nemu mibuŋ. \p \v 8 Listra taoŋgo ŋi mo kufuyokaine komekiine goya. Oi maŋgo beu maŋgone demba fukeru damaŋ mogo kadi so oderu mo ŋeeya. \v 9 Polji Biŋe buŋo miko maneru ŋeko piku fuŋine iŋi ŋoneru manesuya, “Iŋore maŋgo mamanesiŋ peteya ore eru soine fiaiŋ,” oŋu miya. \v 10 Oŋu manesuku buŋo soguine oŋgaku ojime, “Go pakereru dima.” Oŋu ojime farata pakereru ra wareru dimaya. \p \v 11 Polji oŋu eko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru Likaonia buŋoyaŋunji iŋi jojoraku oŋgabuŋ, “Nemu yokoji qowirieru ŋi sakike fukeru botunoŋuŋgo fukeru niŋoreo wakiru gogobire.” \v 12 Oŋu miku Barnabas tinaine nemu qoruyaŋuŋ tinaine Zus oŋgabuŋ eru Polji miineo baku buŋo miya ore eru nemu tinaine Hermes oŋgabuŋ. \v 13 Oŋu oŋgabi nemu Zus iŋore boji soriŋ taoŋ maŋfuŋgo peya, ore soriŋ gio siŋaŋineji bulmakao ŋiine oga yaberu wareya. Oŋu wareru hendiŋ nigiŋ bote roru wareru taoŋ sa mendiineo dimaku ŋiŋigo kubu yoŋoke korogo eru boji riga yapeiŋgo ore ebuŋ. \p \v 14 Oŋu ebi aposolyoka yokoji oi maneru “So sagaga,” miku qomuku sakikomoŋ-ŋakuŋ qosugaru pipa ŋiŋigo kubu maŋineo raru oŋgabu. \v 15 Oŋgaru iŋi mibu, “Ŋipunokuŋ, ŋoŋo uruŋu eru ya oŋuine egobi? Niko oŋuakoŋ ŋoŋo oŋuine moreŋ ŋi akoŋ fukegobere. Niko Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋaregobere. Ore eru ŋoŋo nemu omaine ŋadi yabeinebi eru maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutu gogo Rauineo qakatoinebi. Anutu gogo Rauineji Sombuŋ, moreŋ, koe eru ya sosowo ore maŋineo pega, oi bofuke yabeko gogobi.\x * \xo 14.15 \xt Eks 20.11; Kiki 146.6\x* \v 16 Moreŋine moreŋine sosowo yoŋoji ronekoŋ go wapebuŋ, Anutuji oi so sabare yabeme yoŋoyaŋunde aŋigo basiqasi eku gobuŋ. \p \v 17 “So sabare yabeyayoŋ, jibu mutu so gobuŋ. Matayoŋ, Anutuji ya fiine fiine eyareku goya. Iŋoji miko kue keme wegi qame touŋmoririineji damaŋine damaŋine fukeko nojeri eru oŋuine oiji maŋyaŋuŋ bapakare yabeko gobuŋ. Oŋu gobi iŋoyoŋunde fuŋne manenimiŋ ore yauŋine oi yaduru oŋuine oo munaŋ mogeine eko gobuŋ.” \v 18 Yokoji oŋu miku ŋiŋigo kubu boji riga yatenimiŋ ore miqomuku oderu miku wirikuŋ yabebire wirieru bokebu. Oŋu. \p \v 19 Listra yoŋoji Pol Barnabas boke yapebuŋyoŋ, Juda ŋiŋigo goineji Antiokia taoŋ eru Aikoniam siti yoyoka oone waperu ŋiŋigo kubu maŋgokaka eyarebuŋ. Eyareru yoŋoke sogokoŋ riŋaru Pol koji qaku “Oŋu komega!” mibuŋ. Oŋu miku furugaru taoŋ ŋadiineo wakiru bokebi peya. \v 20 Peyayoŋ, kiŋariŋ yoŋoji waperu rore gabi pakereru raru taoŋgo ropeya. Oo ropeko pebire kae fureme Barnabaske Derbe sitio rabu. \s1 Siriare Antiokia sitio kirieru warebu. \p \v 21 Derbe sitio Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yabebire kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesure kiŋariŋpu fukebuŋ. Oŋu fukebi Derbe taoŋ bokeru Listra, Aikoniam eru Antiokia taoŋ oo kirieru raru ŋone yabebu. \v 22 Ŋone yaberu ŋeku kae so roregaru Yesure kiŋariŋpu yoŋore maŋ kitiŋgaku basanaŋgabu. Ofoŋ manesiŋ gabuŋ, iŋoke qakatoru dimanimiŋ ore uŋsowoŋ buŋo yareru iŋi yajibu, “Niŋo koŋkoŋ paio (yobiŋ fuŋne fuŋne bofukeru) goku qegoŋ eku Anuture qorumaŋgo paibe ropekimiŋ.” \v 23 Maŋkekerisie kufufuŋ so minebobopuyaŋuŋ roosoeru siŋaŋ goniminde fuŋne qaji yareru bapakare yabebu. Bapakare yaberu Anuture uqo sowo goku kiŋariŋ kubu yoŋore oŋga wosiru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ, iŋore meo rua yabebu. \p \v 24 Rua yaberu boke yaberu Pisidia prowins petigaru raru Pamfilia prowinsgo ropebu. \v 25 Oo roperu Perga sitio ŋeku Biŋe buŋo miku maŋyaŋuŋ bapakare yaberu Atalia taoŋgo rakabu. \v 26 Oo rakaru ogâo ropebire kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku Antiokia sitio ropebu. Antiokia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji oi Anuture yauŋmoriri maŋineo misin gio bamini ore rone Anuture meo rua yapebi boke yaberu rabu. Raru roregaru gioyakuŋ oi ba foreru moke yokoyokere sitio kirieru warebu. \p \v 27 Oo wareru maŋkekerisie kufufuŋ kepore yabebu. Kepore yabebire tumaŋgabi buŋo binaŋyakuŋ iŋi yajibu, “Anutuji nikoke goku mosi qoqowirie sogo sogo eba eku goya. Iŋoji maŋgo enoteko gio babire kotu kantriine kantriine yoŋoji Yesu manesiŋ ganimiŋ ore mendi furu yabeme maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ.” \v 28 Binaŋyakuŋ oŋu yajiru kiŋariŋ kubu yoŋoke damaŋ joroine bojororu ŋeku gobu. Oŋu. \c 15 \s1 Kotu kantri yoŋore eru ziozji roiŋgaiŋ ore eya. \p \v 1 Antiokia gobuyoŋ, Judia prowinsgone ŋiŋigo goineji wakiru wareru fuŋgaru maŋkekerisie ŋiŋigo iŋi qaji yabebuŋ, “Ŋoŋo Mosesre Kadi buŋore so Anuture moge baku sakiŋaŋuŋ so ketinimiŋ ine, oŋuine Sombunde biŋe fukekimiŋ ore embimbiŋganimiŋ.”\x * \xo 15.1 \xt Lew 12.3\x* \v 2 Oŋu qaji yarebuŋ ore eru kekepari fukeko Pol Barnabas yokoji kiso eyareru joineke miyarebu. Mi yarebire maŋmoakoŋ so eru buŋo iŋi kiperu mibuŋ, “Niŋo Pol, Barnabas eru minebobo goine sore yabebeneŋ Jerusalem sitio roperu buŋo oi roru aposol eru Jerusalem maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋoreo raru yajiinebi.” \p \v 3 Buŋo oŋu kiperu mibi maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji oi sore yabebi kadio rabuŋ. Raru goku Fonisia eru Samaria prowins yoyoka oi petigaru kadio kufufuŋine kufufuŋine ŋone yabebuŋ. Ŋone yaberu kotu kantri goine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ ore biŋeine miku maŋkekerisie kubu yoŋore jeri soguine eyarebuŋ. \v 4 Eyareru raru raru Jerusalem sitio ropebuŋ. Ropebi aposol eru minebobo yoŋoji maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoke kepore yabebi. Kepore yabebi sunduyaŋuŋ iŋi mibuŋ, “Anutuji maŋgo enoreko misin gio babeneŋ niŋoke goku mosi qoqowirie sogo sogo eba baku goya.” \v 5 Sundu oi mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) kubuone maŋkekerisie ŋi goineji pakereru iŋi mibuŋ, “Kotu kantri yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋore iŋi mitigakimiŋ: Yoŋoji Anuture moge baku sakiyaŋuŋ ketigaru Mosesre Kadi buŋo sosowo boyoberu goinebi.” Oŋu. \s1 Jerusalem tutumaŋ eru kekepari buŋo botiŋgabuŋ. \p \v 6 Oŋu mibi aposol eru minebobo yoŋoji buŋo oi mi osoenimiŋ ore tumaŋgabuŋ. \v 7 Tumaŋgaru noigoi buŋo kokoine miku migobobo ebuŋ. Oi ebi Pitaji pakereru iŋi yajiya, “Ogopune, Anutuji rone botunoŋuŋgo gio boroiŋgaru roosoe nuru nonde iŋi miya, ‘Go kotu moreŋgo raru Bobiaŋ Biŋe buŋo mitaniŋga yarende yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Ofoŋ manesiŋ gainebi.’ Ŋoŋo buŋo oi manegobi.\x * \xo 15.7 \xt Apo 10.1-43\x* \v 8 Anutuji ŋiŋigo sosowo maŋnoŋuŋ mane mukuga, iŋoji fuŋine noduru Moro Tiriine Juda ŋiŋigo niŋore soreme wakiya, ore so kotu kantri ŋiŋigo yoŋore oŋuakoŋ oi soreme maŋyaŋuŋgo rakaya.\x * \xo 15.8 \xt Apo 2.4; 10.44\x* \f + \fr 15.8 \ft Bisop, Grik buŋoo episkopos, noŋunde buŋoo rubobo me inspekta. Iŋoji zioz gio sosowore qoqodure siŋaŋ fukega. Jeims yo oiji Yesure kiŋariŋ matayoŋ, Yesure gbo.\f* \p \v 9 “Soreme rakame oŋuine oo Juda ŋiŋigo so ŋone aŋi yaberu kantri goine so sure yabeya. Matayoŋ, yoŋoji Anutu manesiŋ gabi agiburaŋyaŋuŋ bokeru maŋyaŋuŋ jureko gbagbataeŋine fukebuŋ. \v 10 Ore eru ŋoŋo wamore Anutu eesoi baku otenobuŋ? Wamore kiŋariŋ gariine yoŋore ubeyaŋuŋgo begi jikigaru ruabeneŋ kobonobuŋ? Begi oŋuine oi noŋunde apa ŋasonoŋunji me niŋonoŋe oŋuakoŋ kobokimiŋ ore oŋuine so fukeru gobeŋ. \v 11 Oŋu matayoŋ, iŋi manesiŋ gagobeneŋ: Ofoŋ Yesure yauŋmoririji Anutu maŋgo eteko munaŋ qa noreko Sombunde biŋe fukekimiŋ. Kotu kantri yoŋoji oŋuakoŋ kadi moakoŋ oŋuakoŋ boyoberu qowirieru Sombunde biŋe fukekimiŋ ore manesiŋ gaegobi.” \p \v 12 Oŋu yajime kubu yoŋoji sosowo buŋo baaru buŋo tomiri ŋebuŋ. Ŋebi Pol Barnabas yokoji buŋo binaŋyakuŋ iŋi mibu, “Anutuji maŋgo enoteko kotu moreŋgo raru botuyaŋuŋgo misin gio babire soi mosi qoqowirie sogo sogo fukeya.” Oŋu mibire kaje ruaru manebuŋ. Oŋu. \s1 Bisop Jeimsji buŋo yajiya. \p \v 13 Pol Barnabas yokoji binaŋyakuŋ miforebire manebi Jeimsji buŋo iŋi miya, “Ogopune, nonji buŋo mibe kaje ruaru maneniŋ. \v 14 Anutuji damaŋ fuŋfuŋgaine kotu kantri ŋiŋigo jiŋomai fuke yareru botuyaŋuŋgone ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeko tinaine kukugaru kufufuŋine jikigabuŋ. Anutuji oŋu eru fuŋneine noduya, Saimon Pitaji ore buŋoine nojiya. \v 15 Buŋo oŋuine oi kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ kitiŋgaku miegobi. Yoŋoji buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, \q1 \v 16 ‘Ore ŋadiineo nonji kirieru wareru kiŋ Deiwidre kantri jokoroŋ moke ba pakarebemiŋ. \q1 Iŋoji rone morumboŋ akoine baku apa ŋasonoŋuŋ siŋaŋ yabeko akoineji totieru oderu wakiyayoŋ, nonji oi moke bobiaŋgaru bapakareba kantriji fiaru dimaiŋ.\x * \xo 15.16 \xt Am 9.11-12\x* \q1 \v 17 Oi iŋi fukeiŋ ore ebemiŋ: Ŋiŋigo kubu goine sosowo yoŋoji Ofoŋ baanimiŋ. \q1 Kotu kantri sosowo nakene biŋe fukenimiŋ ore rua yabeboŋ, yoŋoji Ofoŋ noŋ baa nunimiŋ. \q1 Ofoŋ nonji oŋu migo eru ore so kantriyaŋuŋ bobiaŋgabemiŋ. \q1 \v 18 Oŋu baego, oi ronere ronekoŋgo maneru waperu gogobi.’ \p \v 19 “Ore eru Jeims nonji buŋo oi osoeru mamaneji iŋi manesuku migo: Kotu kantri ŋiŋigo maŋyaŋuŋ Anutureo kerisiegobi, niŋoji yobiŋ begi yasogo yoŋore paio ebeneŋ so sagaiŋ. \v 20 Oŋu matayoŋ, yoŋore quraŋ iŋi quraŋgabeneŋ sagaiŋ: Yoŋoji joma fuine nemu gboŋ yoŋore pesiŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi usuŋyaŋuŋgo kemaga, oi so noinebi. Boesau so einebi. Joma ubeine qoqogakiinere fu eru dari oi so noinebi. Ya 4 oi bokenimiŋ ore misanaŋganobeŋ.\x * \xo 15.20 \xt Eks 34.15-17; Lew 17.10-16; 18.6-23\x* \v 21 Mosesre Kadi buŋo oi ronere ronekoŋgo moreŋ so mitaniŋgaru waperu gogobeneŋ. Oi Sabat kombaŋ so oŋgawowosi pinoŋuŋgo osegaru maneegobeneŋ. Ore eru buŋo 4 oi soine so bokekimiŋ.” Oŋu. \s1 Jerusalem tutumaŋgo kotu kantri yoŋore quraŋ quraŋgabuŋ. \p \v 22 Jeimsji oŋu miko aposol eru minebobo yoŋoji kufufuŋ sosowo yoŋoke buŋo oi manebi sagaya. Manebi sagako botuyaŋuŋgone ŋi goine roosoe yaberu Pol Barnabas yokoke moko Antiokia sitio sore yabenimiŋgo mibuŋ. Oŋu miku ŋi tinaine Judas tinaine mo Barsabas eru Sailas roosoe yapebuŋ. Ŋi yoyoka oi maŋkekerisie kubure minebobo ŋi fukebu. \v 23 “Ŋi oi sore yapekimiŋ,” miku quraŋ mo iŋi quraŋgaru meyakuŋgo ruabuŋ, \q1 “Mamanesinde kotu ogopunoŋuŋ, Antiokia siti eru Siria eru Silisia moreŋgo gogobi, niŋoji ŋoŋore mijeriŋaŋuŋ migobeneŋ. Aposol niŋoji mamanesiŋ kufufunde minebobo yoŋoke ŋoŋore maŋkekerisie ogopu fukegobeneŋ. Oŋu ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ eŋaregobeneŋ. \q1 \v 24 Noŋunde ŋiŋigo goine so mitiga yarekabi yoŋoyaŋe boke noberu ŋoŋoreo wareru maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru buŋo furuineo dodokerekere eŋarebi maŋ mamaneŋaŋuŋ jijibu fukeko manebeŋ. \q1 \v 25 Ore eru niŋo sosowo tutumaŋ eru maŋmoakoŋ ebeneŋ sagaya. Sagako ŋi yoyoka roosoeru sore yapebeneŋ yoro ogoyokanoŋuŋ Barnabas Pol yokoke ŋoŋoreo warenimiŋ. \q1 \v 26 Barnabas Pol yokoji noŋunde Ofoŋ Yesu Kristore tinare eru gogoyakuŋ kisiŋgabire goineji yapebi komenimi ore ebu. \q1 \v 27 Niŋo Judas Sailas sore yapebeneŋ wareru buŋo oi akoŋ jikigaru miyakunji mibire manenimiŋ. \q1 \v 28 Moro Tiriine eru niŋoji buŋo iŋi ore maŋmoakoŋ ebeneŋ sagaga: Ŋoŋore paio yobiŋ begi so jikigaru ruakimiŋ. Buŋo qoruine 4 oi akoŋ boyobeinebi. Oi yadurebi pougaru egu roiŋganimiŋ. \q1 \v 29 Buŋo 4 oi iŋi: Joma fuine nemu gboŋ yoŋore pesiŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kemaga, oi so noinebi. Oŋuakoŋ dari me joma ubeine qoqogakiinere fu oi so noinebi. Boesau so einebi. Ya 4 oi bokeru ŋadi gabi maŋmoakoŋ ebeneŋ Anutuji mifia yareme fiaru goinebi. Ŋoŋo maŋ womoke goinebi.” Oŋu. \s1 Buŋo roru rabi Antiokia siti yoŋoji jeriebuŋ. \p \v 30 Quraŋ oŋu quraŋgaru sore yabebi rabuŋ. Kadi raru rakaru Antiokia sitio ropebuŋ. Roperu maŋkekerisie kufufuŋ kepore yabebi tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi quraŋ oi yarebi osebuŋ. \v 31 Oi osebi ore eru afagaru bobomiriŋ paio maneru jeriebuŋ. \v 32 Judas Sailas yokoji yokore kajeqouŋ ŋi goku uŋsowoŋ buŋo kokoine yareru mande kikitiŋ buŋo miku basanaŋ yabebu. \v 33 Basanaŋ yaberu damaŋ goine oo jikigaru gobu. Gobire tariko maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji “Womoke rainebire,” miku sore yapebuŋ. Jerusalem gobire sore yapebuŋ, Judasji yoŋoreo kirieya. \v 34 (-)\f + \fr 15.34 \ft Goineji jikigaru botu 34 iŋi egobi: Kirieyayoŋ, Sailasji buŋoine kiperu jikigaru oo goya.\f* \p \v 35 Pol eru Barnabas yokoji jikigaru Antiokia sitio goku ŋiŋigo goine kokoine yoŋoke Ofonde Biŋe buŋo qaji yareru maŋyaŋuŋ bapakare yaberu gobuŋ. Oŋu. \s1 Pol eru Barnabas yokoji roiŋgabu. \p \v 36 Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ goine tariko Polji Barnabas iŋi ojiya, “Niko taoŋ eru moreŋ sosowo roregaru Ofonde Biŋe buŋo mitaniŋgaru gobu, oo kirieru maŋkekerisie ogopunokunji uruŋu gogobi, oi soine raru ŋone yaberu manenimi.” \v 37 Oŋu ojime Barnabasji Jon tinaine mo Mak mibuŋ, oi oŋuakoŋ ogagaru moko raiŋ ore maneya. \p \v 38 Oŋu maneyayoŋ, Jonji rone Pamfilia taoŋgo wirieru boke yaperu yokoke jikigaru gio so baya. Ore eru Polji oi ogagaru raiŋgo ore maneko so sagaya.\x * \xo 15.38 \xt Apo 13.13\x* \v 39 So sagako kekepari eru maŋyakuŋ jo jako roiŋgabu. Roiŋgaru Barnabasji Mak ogagaru rakaru ogâo ropebire kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako Saiprus nugo rabu. \v 40 Rabuyoŋ, Polji ŋi tinaine Sailas roosoeko maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji Ofonde meo rua yateru yauŋmoririineji dobu kipe yapeiŋgo ore mibi bokeru rabu. \v 41 Raru goku Siria eru Silisia prowins yoyoka oi petigaru roregabu. Roregaru Polji maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine ŋone yaberu basanaŋ yaberu goya. Oŋu. \c 16 \s1 Timotiji Pol eru Sailas yokoke jikigaya. \p \v 1 Polji roregaru raru goku taoŋ tinayakuŋ Derbe eru Listra oo ropeya. Listra roperu oo kiŋariŋ mo tinaine Timoti bofukeya. Maŋgoineji Juda maŋkekerisie ŋigo fukeyayoŋ, mamaine Grik ŋi. \v 2 Polre ŋi ogopuji Listra eru Aikoniam gobuŋ, yoŋoji Timotire fuŋne miboorobi maneya. \v 3 Oŋu mikabi maneru ogagaru moko raiŋgo maneya. Oi maneyayoŋ, Timoti mamaineji Grik ŋi goya, oi sosowoji mane forebuŋ eru pi kae oo Juda ŋiŋigo kokoine gobuŋ. Ore eru yoŋoji Pol egu mitenimiŋ ore Timoti ogagaru Anuture moge baku sakiine ketigaya. \v 4 Ketigako raru taoŋ eru kae so ropebuŋ, oo Jerusalem qoqodure tutumande buŋo mibuŋ. Aposol eru Jerusalem maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋoji buŋo kiperu sanaŋgabuŋ, oi boyobenimiŋ ore mitiga yarebuŋ. \v 5 Oŋu roregabi Yesure kufufuŋine kufufuŋine moreŋ so gobuŋ, yoŋore mamanesiŋyaŋunji sanaŋgaya. Oŋu sanaŋgaru Biŋe buŋo mibi goineji maŋyaŋuŋ kerisieru una so wareru jikigabi kubuyaŋunde jareji sogueru ropeya. Oŋu. \s1 Anutuji Pol kubaŋgo qohoŋ oduko Yurop rabuŋ. \p \v 6 Roregaru goku “Eisia prowinsgo raru Biŋe buŋo mitaniŋgakimiŋ,” mibuŋyoŋ, Moro Tiriineji agi ruaru sabare yabeya. Ore eru yoŋoji jikigaru raru Frigia eru Galesia prowins yoyoka oi omaine petigaru yatureru rabuŋ. \v 7 Raru goku Misia moreŋ qaŋaŋineo roperu Bitinia prowinsgo ropeiŋgo manebuŋyoŋ, Yesure Moro Tiriineji oo ranimiŋ ore maŋmoakoŋ so eya. \v 8 Maŋmoakoŋ so eme bokeru raru Misia moreŋ mo petigaru koe qaŋaŋineo rakaru Troas taoŋgo ropebuŋ. \v 9 Troas roperu ubuo kubaŋ pebi Anutuji Pol qohoŋ oduko iru mo iŋi ŋoneya: Yurop ŋi moji Masedonia aribe dimaku oŋga teru iŋi miku oŋga wosi teya, “Go koe petigaru Masedonia moreŋgo wareru bapi nobeigoŋ.” \p \v 10 Polji qohoŋ iru oi ŋoneme niŋo ore fuŋine iŋi mane mukugaru mibeŋ, “Anutuji oŋga noreru koe petigaru Yurop maŋineo raru Bobiaŋ Biŋe Masedonia prowinsgo mitaniŋga yarekimiŋ ore miga.” Oŋu miku oo akoŋ bokeru rakimiŋgo manesuku afagabeŋ. Oŋu. \s1 Filipai ŋigo Lidiaji maŋine kerisieya. \p \v 11 Niŋoji afagaru rakaru ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako Troas siti bokeru raru poretiŋ akoŋ Samotres nugo ropebeŋ. Roperu peku kae fureme jikigaru raru Neapolis sitio ropebeŋ. \v 12 Oo roperu ogâone wakiru kadi raru Filipai sitio ropebeŋ. Rom ŋiŋigo yoŋoji ronekoŋ wareru Filipai siti oi baku oo ŋeŋe gogoyaŋuŋ ruabi Masedonia prowinsre siti soguine fukeya.\f + \fr 16.12 \ft Masedonia prowinsre siti qoruine oi Tesalonaika. Distrik moruinere siti qoruine oi Amfipolis eru siti yasogo tinabiŋeineke mo Filipai. Rom yoŋoji Filipai oi Itali oŋuine siŋaŋ yabebuŋ. Grik moreŋ rauine yoŋoji yoŋoyaŋunde moreŋgo kotu oŋuine fukeru gobuŋ.\f* Niŋo Filipai roperu una goine oo gobeŋ. \p \v 13 Oo goku Sabat kombaŋgo siti sa sakibe rabeŋ. Oo raru ‘Juda yoŋoji obu mageŋineo tumaŋgaru Anutu oŋga wosiegobi,’ oŋu manesuku rakaru tumaqoqo mogo rabeŋ. Raru ŋigo tumaŋgaru ŋebuŋ, oi ŋone yaberu ŋeku mimane eku Anuture Biŋe buŋo oi mibeneŋ manebuŋ. \v 14 Manebuŋ, yoŋore botugo ŋigo mo tinaine Lidia ŋeya. Iŋoji Taiataira sitione Filipai wareru kambaŋ boboroŋ yojuŋiru kuririineke qojugaru furiine banimiŋ ore ruaru goya eru Anutu ohowe baku miteŋ gaku goya. Ofonji maŋine baafagako Polji buŋo miya, ore eru aŋiine fukeko kaje ruaru maneru sabareya. \v 15 Sabareko iŋoyoŋe eru garikiŋpuine miti meso rau yarebeneŋ weu noreru iŋi nojiya, “Ŋoŋo nonde ‘Ofoŋ manesiŋ gaga,’ migobi ine, soine wareru nonde pigo roperu ŋeku uqo nogu peinebi.” Oŋu miku yameŋ keku weu noreya. Oŋu. \s1 Pol Sailas yokoji witi pigo ŋebu. \p \v 16 Niŋo damaŋ mogo oŋgawowosi tumaqoqoo rakimiŋ ore kadi yasogoo rabeneŋ kiŋaŋqoqo ŋigo moji bofuke nobeya. Ŋigo oi faŋfaŋ gemoineke goku ŋiŋigo fuŋneyaŋuŋ totogo mi bofukeiŋgo maneya. Oi maneru kajeqouŋ buŋo soŋsoŋine mifukeru oŋuine oiji moneŋ ya oi kokoine poreru goko raupuine yoŋore meo rakaya. \v 17 Iŋoji Pol eru niŋo ŋone noberu niŋore ŋadio wareru iŋi miku oŋgaya, “Ŋi yo yoŋoji Anutu ropekiine sogore kiŋaŋ qaku Sombunde biŋe fukeiŋ ore fuŋine mitaniŋga yareegobi.” \v 18 Oŋu miku gioboboine kokoine oŋgaku goya. Oi goyayoŋ, Polji takigame ore eru joiserereŋ maneya. Oi maneru damaŋ mogo kirieru gemoine iŋi mitiga teya, “Noŋ Yesu Kristore tinao gajigo: Go bio ŋigo yoore maŋgone waperu raigoŋ!” Oŋu mitiga teya oo akoŋ waperu bokeru raya. \p \v 19 Oi rayayoŋ, ŋigo raupuineji oi maneru moneŋ ya poreniminde fuŋne jigaya, oi bofukeru maŋyaŋuŋ rigaŋgaya. Maŋyaŋuŋ rigaŋgako Pol Sailas yateru kiperu nareŋgareŋ kae jiŋoineo pore yapebi siŋaŋ ŋi yoŋore jiŋo maio rabuŋ. \v 20 Raru buŋo koro siŋaŋ yoŋore jiŋo maio rua yaperu sakigorua buŋo iŋi igaru mibuŋ, “Niŋo siti yo oo womoo gogobeneŋyoŋ, ŋi yoyoka yo yokoji wareru bobojibu ba nobeegobire. Yokoji Juda ŋi fukegobire \v 21 eru Juda mosiyaŋuŋ qaji noreegobire. Niŋo Rom qoqodure kantrire jokoroŋ rauine fukegobeneŋ. Ore eru niŋo mosiyaŋuŋ oi soine so maneru sabarekimiŋ. Oi baku boyobeniminde agi peko embimbiŋgagobeneŋ.” \p \v 22 Sakiyakuŋgo buŋo oŋu igaru yasibi ŋiŋigo kubu yoŋoji oŋuakoŋ pakereru qodureru sanaŋgaru qomuku yatebuŋ. Qomuku yatebi siŋaŋ yoŋoji bapakare yabebi sakikomoŋ-ŋakuŋ poreru kesuqosugabuŋ eru mitiga yarebi maroqoqoji yapebuŋ. \v 23 Kokoineji yapebi tariko witi pigo rua yapenimiŋ ore oga yaperu ŋi joruinekeji fiine akoŋ siŋaŋ yapeiŋ ore mitiga tebuŋ. \v 24 Oŋu mitiga tebuŋ maneru ro yaperu witi pi botuineo pi maŋine mogo raru kufuyokayakuŋ yo kinjiji\f + \fr 16.24 \ft Yo kinjijiji kufuyakuŋ qamagako embimbiŋgaru ŋebu. Sasakoine ŋone.\f* botuyakuŋgo ruaru niginji kiperu pi maŋine ore mendi yoyoka oi ki bajibi kime ŋebu. Oŋu. \s1 Nigiŋ pi siŋaŋineji maŋine kerisieya. \p \v 25 Pol Sailas yokoji oŋu ŋebu. Ŋeku ubu joŋiŋgo fukeko oo Anutu oŋga wosiru kiki keku miteŋ gaku ŋebu nigiŋ ŋi sosowoji kaje ruaru manebuŋ. \p \v 26 Oŋu ebi oo akoŋ pipa komeŋ yasogo ba bokeme witi pire otuŋ sosowo raqowareqo qabuŋ. Oŋu qabi oo akoŋ mendi sosowo wakibi nigiŋ ŋi sosowo yoŋore aeŋ gbediyaŋunji (nigiŋ) keŋgoroŋgaru wakiya. \v 27 Oŋu fukeko witi pi siŋaŋ iŋoji kubaŋ maŋineone pakereya. Pakereru witi pire mendi sosowo aŋga forebuŋ, oi ŋoneru miya, “Yei! Nigiŋ ŋiji useru ra foregobi me uruŋu?” Oŋu miku manesuku gburugburu qakame jigore siqo sogo oi goyoŋineone poreru iŋoyoŋe qoqo eiŋgo eya.\f + \fr 16.27 \ft Nigiŋ ŋiji kamiine eko siŋaŋine oi buŋo koroineo ruaru qabi geoine joiserereŋ maneru komeegobi. Iŋoyoŋe mimiine maneru qoqo ena, oŋu afagaru komena.\f* \v 28 Iŋoyoŋe qoqo eiŋgo eyayoŋ, Polji qopu akoŋ oŋgaku iŋi miya, “Niŋo sosowo yo ŋegobeneŋ. Go gakere sakigo omaine so sibiriga.” \p \v 29 Oŋu miko maneru doi otenimiŋ ore weume otebi pipa witi pi maŋineo raru gburugburu qakame Pol Sailas yokore maŋfuŋgo raru dikanji keyateya. \v 30 Dikanji keyateru witi pigone oga yaperu wakiru iŋi weu yateya, “Ŋi soguine yoyoka, noŋ uruŋu ebe Anutuji munaŋ qa nareme qowirienobo?” \p \v 31 Weu yateme ojibu, “Go maŋgo kerisieru Ofoŋ Yesu manesiŋ gatende go eru garikiŋpugoji oŋuakoŋ qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ.” \v 32 Oŋu ojibire piineo rabi kufufuŋpuine sosowo yoŋoke tumaŋgabi Anuture Biŋe buŋo mibire manebuŋ. \v 33 Mibire maneru ubure aua oo akoŋ oga yaperu raru wiyakuŋ jureya. Jureko oo akoŋ iŋo eru garikiŋpuine sosowo oi miti meso rau yarebu. \v 34 Miti meso rau yarebire oga yapeko uqo pigo roperu uqo rigaru rua yateya. Yateru iŋoyoŋe eru garikiŋpuine yoŋoji sosowo Anutu manesiŋ gabuŋ ore jeri ebuŋ. Oŋu. \s1 Witi piineone yobe yabeme wakibu. \p \v 35 Kae fureko buŋo koro siŋaŋ (majistreit) yoŋoji kambanti sore yabebi witi pigo wareru iŋi mibuŋ, “Ŋi yoyoka oi pirue yapende wakinimi.” \p \v 36 Oŋu mibi ŋi joruinekeji wareru biŋe oi Pol iŋi ojiya, “Majistreit siŋaŋ yoŋoji buŋo iŋi ebi warega: Ŋoko nigiŋyakuŋ piruebe wakinimi. Ore eru ŋokoji muŋambe yo bokeru wakiru womoo rainebire.” \p \v 37 Oŋu ojiyayoŋ, Polji kambanti oi iŋi yajiya, “Rom qoqodure gawmanji dobu kipe noperu ore (mimiti) paspot notebi gogobere. Ore eru yoŋoji buŋonokuŋ so osoeru mitariru jibu totogo ŋiŋigo jiŋo maio omaine kosa maroqoqo kobinji noperu witi pigo rua nopebuŋ. Oi mimiineke. Oŋu rua nopebi ŋebire muŋambe yo uruŋu ore sore nopebi omaine kamiine wakinobe? Oi so sagaga. Niko mo yobu wakinimiyoŋ, yoŋoji yoŋoyaŋe wareru oga nopebi wakinobe.” \p \v 38 Polji kambanti oi oŋu yajiko buŋo oi roru majistreit siŋaŋ yoŋoreo raru yajibuŋ. Oi maneru Rom gawmande (mimiti) paspot roru gobu, oi maneru popureru sombuyaŋuŋ manebuŋ. \v 39 Sombuyaŋuŋ maneru witi pigo wareru womoke usuraŋ jiji eru bapakareru oga yapebi rakabu. Rakaru Filipai siti bokenimiŋ ore karie yatebuŋ. \v 40 Karie yatebi Pol Sailas yokoji witi pi bokeru Lidiare pigo rabu. Oo raru maŋkekerisie ogopuyakuŋ ŋone yaberu mande kikitiŋ buŋo miku boke yaberu rabu. Oŋu. \c 17 \s1 Tesalonaika gio babi kekesuesue ruabuŋ. \p \v 1 Raru goku Amfipolis eru Apolonia siti yoyoka oi petigaru Tesalonaika sitio ropebuŋ. Siti qoruine oo Juda yoŋoji oŋgawowosi piyaŋuŋ babi dimaya. \v 2 Polji eeboboine eru goya, ore so oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Sabat kombaŋ yokaomo oo yoŋoke Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ oseru fuŋine mimane eku gobuŋ. \v 3 Oŋu goku Biŋe Qurande fuŋne mitaniŋgaru iŋi miya, “Anutuji buru ruaru Munaŋqoqo Rauineji joiserereŋ maneru komeru komegone pakereiŋ ore miya.” Oŋu miku ore fuŋine Biŋe Quraŋgone yaduru maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi yajiya, “Ŋi Yesu mitaniŋga ŋarego, iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” \p \v 4 Oŋu yajime Juda kufufuŋ yoŋoreone goineji manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru Pol Sailas yokoke jikigaru dimabuŋ. Grik ŋiŋigo goineji Anutu ohowe baku miteŋ gabuŋ, yoŋoreone oŋuakoŋ kubu yasogoji yoŋoke jikigabuŋ eru ŋigo ropekiine tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. \p \v 5 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, Juda ŋi yoine yoŋoji maŋyaŋuŋ rigaŋgame manji manetiqoti maneru ŋadiqoqo buŋo mibuŋ. Oŋu mibi rembeŋ ŋiŋigo tumaqoqoo kosa gobuŋ, yoŋoreo raru ŋi kekesiine goine oga yabebuŋ. Oi oga yaberu qodureru ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bapakareru furu yabebi tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru kosa oŋgabi roware oyowoqojibu fukeko siti saga foreya. Kosa oŋgaku riŋaru ŋi tinaine Jeison iŋore pi bojigaru Pol Sailas ŋiŋigo kubu jiŋoyaŋuŋgo rua yapenimiŋ ore baa yapebuŋ. \v 6 Baa yapebuŋyoŋ, so bofuke yaperu Jeison eru maŋkekerisie ogopuine goine kiperu furu yaberu sitire siŋaŋyayabe ŋi yoŋore jiŋo maio roperu iŋi oŋgabuŋ, “Yei! Ŋi moreŋine moreŋine roregaru kae so maŋ bapakare yabebi witijibu eku jibugaegobi, yoŋoji yo oo oŋuakoŋ warebu. \v 7 Yo oo warebire Jeisonji oi royaperu sabare yapeya. Ŋiŋigo oŋuine sosowo yoŋoji iŋi miegobi, ‘Ŋi mo tinaine Yesu iŋoji kiŋ Koitonoŋuŋ fukega.’ Oŋu miku Rom Sisa-kiŋ koitore mimiti qomuku bawakiru baegobi.” \p \v 8 Oŋu oŋgabi ŋiŋigo kubu eru siŋaŋyayabe ŋi yoŋoji manebi maŋyaŋunji wakiru siritemboŋ oŋuine jijibu fukeya. \v 9 Jijibu fukeko Jeison eru maŋkekerisie ogopuine goine bapakareru weu yarebi moneŋ ruaru saki furiyakuŋ ruaru waki rabuŋ. Oŋu. \s1 Berea rabi Baibel stadi eru buŋoyakuŋ osoebuŋ. \p \v 10 Wakiru rabuŋyoŋ, maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji Pol eru Sailas oo akoŋ sore yapebi bokeru ubuo kae tinaine Berea oo rabu. Raru roperu Juda yoŋore oŋgawowosi pigo ropebu. \v 11 Oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo mibu, oi aŋi sogo maneru roru sabarebuŋ. Juda kufufuŋ Berea gobuŋ, yoŋoji Tesalonaika kufufuŋ yadureru fiine yobu fukebuŋ. Buŋo poretiŋ mibu me mata, oi una so Biŋe Qurande buŋoji osoeru oseru mimane eku gobuŋ.\f + \fr 17.11 \ft Berea yoŋoji Baibel stadi fiine ruabuŋ.\f* Mosi fiine oŋuine boyoberu Juda ŋiŋigo Tesalonaika gobuŋ, oi gbiŋ eyarebuŋ. \v 12 Biŋe buŋo mibire Juda yoŋoreone boakoŋ yobuji manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Grik ŋiŋigo yoŋoreone oŋuakoŋ kokoineji Yesu manesiŋ gabi botuyaŋuŋgo ŋigo ropekiine tinabiŋeyaŋuŋke oi kokoine gobuŋ. \p \v 13 Yesu manesiŋ gagobiyoŋ, Polji Berea oo oŋuakoŋ Anuture Biŋe buŋo mitaniŋgaru goya, ore biŋeineji saueru Tesalonaika raru Juda minebobo yoŋore kajego rakaya. Kajeyaŋuŋgo rakame maneru pakereru Berea wareru oŋuakoŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku bapakarebuŋ. \v 14 Bapakarebi maŋkekerisie ogopuyakuŋ yoŋoji oi maneru oo akoŋ Pol sorebi koe qaŋaŋineo rakame. Rakayayoŋ, Sailas Timoti yokoji jikigaru Berea gobu. \v 15 Ŋi Pol ruabuŋ, yoŋoji jikigaru ogagaru raru Atens sitio ropebuŋ. Ropebi iŋi mitiga yareko manebuŋ, “Ŋoŋo kirieru Sailas eru Timoti mibi pipa nondeo wareni.” Buŋo oi maneru bokeru rabuŋ. Oŋu. \s1 Polji Atens sitio gio baya. \p \v 16 Polji Atens sitio ŋeku Sailas Timoti yokore odigaru goku roregaya. Roregaru siti oi nemu gboŋine gboŋine oiji pusebi kadi qaŋaŋine qaŋaŋine dimabi ŋone yaberu waragaku kanegaru maŋine jo jaya. \v 17 Polji Juda yoŋore oŋgawowosi pigo roperu Juda kotu ŋiŋigo eru moreŋ rauine Anutu ohowe baku miteŋ gabuŋ, yoŋoke dimaku mimane ebuŋ. Polji una so tumaqoqo kae jiŋoyaŋuŋ so raru ŋiŋigo bofuke yaberu yoŋoke qotureru mimane ebuŋ. \p \v 18 Mimane ebi Epikuros eru Stoik mamane koro yoyoka oone qaqaji goineji wareru Polke buŋo mosiine mosiinere miku noigoi eru migobobo mimane ebuŋ.\f + \fr 17.18 \ft Maŋgboroŋ qaqaji tinaine Epikuros iŋoji beufi maneniminde fuŋne qaji yareya. Stoik mamane koro (akademi) ore qaqaji tinaine Zeno iŋoji aŋi fiine eru aŋi sembene oi qokoberu qiŋ keku sanaŋgaru dimakimiŋ ore fuŋine qaji yareya.\f* Goineji jikigaru Polre buŋo maneru iŋi mibuŋ, “Mamane mobeine mobeine zokorapiŋ oŋuine ofaŋgaru piku baaru kosa qojugaru moakoŋ yoyoka bofukeru esegaru roru warega. Oi roru wareru jijikora oŋuine kosa migayoŋ, buŋore fori uruŋu miiŋgo manega, oi so manegobeneŋ.” \p Polji Yesure Biŋe mitaniŋgaru maŋ yaŋuŋ bapakareru komegone pakereya\f + \fr 17.18 \ft Yesu eru Komegone papakare buŋo yoyoka oi so mane taniŋgaru mutu dimaku iŋi mibuŋ, ‘Iŋoji nemu ŋiŋigo yokore tina oŋu oŋgaga.’\f* miya. Ore eru goineji jikigaru iŋi mibuŋ, “Nemu kotuine roru wareru yokore fuŋne mitaniŋgaga, ore kamasi oŋu fukeko ŋonegobeneŋ.” \p \v 19 Oŋu kosabasa mibi Pol ogagaru nareŋgareŋ kae jiŋo yasogo tinaine Areopagus\f + \fr 17.19 \ft Areopagus buŋo ore fuŋine oi mamarire nemu tinaine Ares iŋore tuku.\f* oo roperu kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi dimako iŋi mibuŋ, “Go mamane buru gariine totogo qaji noreege, ore fuŋine oi uruŋu? Oi soine minde manekimiŋ. \v 20 Goji kotu kantri yoŋore buŋo furuine roru wareru minde kajenoŋuŋgo rakako manegobeneŋ. Ore eru gore buŋo burugore fuŋne oi poretiŋ manekimiŋgo manegobeneŋ.” \v 21 Atens rauine eru kotu oiji gobuŋ, yoŋoji sosowo omaine kosabasa goku mamane buŋo gariine gariine naduremeŋ gadureboŋ eru miku maneru maŋyaŋuŋ oo ruaru damaŋyaŋuŋ sibirigaru gobuŋ. Oŋu. \s1 Polji Areopagus kae jiŋoo dimaku buŋo miya. \p \v 22 Polji pakereru Areopagus kae jiŋo botuineo raru kaunsol yoŋore jiŋo maio dimaku iŋi miya, “Atens ŋipune, nonji yo wareru ya sosowo ŋoneru fuŋneŋaŋuŋ iŋi peko manego: Ŋoŋo nemupuŋaŋuŋ araŋ fiine baku miteŋ yaberu gogobi. \v 23 Nonji roregaru ŋoŋore pi mokiine mokiine ŋoneru ore botuineo koro alata quraŋineke mo bofukeboŋ. Oo iŋi quraŋgabi peko ŋoneboŋ, ‘Nemu fuŋine so manegobeneŋ, iŋore yo babeŋ.’ Ore eru ŋoŋo nemu mo fuŋine so maneru jibu ohoweine baku miteŋ gaegobi, nonji iŋore fuŋne barariŋgaku mibe maneniŋ. \p \v 24 “Ofoŋ Anutuji Sombuŋ moreŋ eru ya sosowo ore maŋyakuŋgo pega, oi bofuke ŋabeya. Iŋoji Sombuŋ morende Ofoŋine fukega. Iŋoji boji soriŋ meji bakine oo so ŋeku goga.\x * \xo 17.24 \xt 1 Kiŋ 8.27; Ais 42.5; Apo 7.48\x* \v 25 Iŋoyoŋe gogore fuŋne fukega. Oi eko noŋuŋ moreŋgo gokimiŋ ore saki, iiru eru ya goine sosowo noreko sigo rombuŋ poreegobeneŋ. Oŋu noreega ore eru iŋoyoŋe uqo munjaŋ me ya more so embimbiŋgaega. Ore eru ŋiŋigo noŋuŋ oi gumekimiŋ ore embimbiŋgagobeneŋ. Noŋuŋ menoŋunji ya so baku pesiŋ ruaru otebeŋ ine, iŋoji so komeiŋ. Iŋoji moreŋ ŋi oŋuine so goga. Mata. \p \v 26 “Iŋoji rone ŋi moakoŋ bofukeme iŋoreone saueru roiŋgaru yagaŋ gogobu eru saki goine fukeru moreŋine moreŋine sosowo sagaru gogobeneŋ. Iŋoji damaŋnoŋuŋ sosowo poretiŋ burugaru noreko ore so gogobeneŋ eru pi kae urobe urobe peku ŋeku gogobeneŋ, ore qaŋaŋine eru moge ruaru mitigako ore so gogobeneŋ. \v 27 Noŋuŋ Anutu iŋoyoŋe maneru baa teiŋgo ore ya sosowo oi buruga noreya. Iŋoji sosowo maŋfuŋnoŋuŋgo akoŋ gogayoŋ, jibu basiqasi eru Anutu baaru goku bofukenobeŋ me mata? \v 28 Ŋoŋo-ŋaŋunde Grik mamane ŋiŋigoji buŋo koruŋ burugaru quraŋgabuŋ, yoŋoreone yoyokaji oŋuakoŋ buŋo koruŋ mo iŋi mibu, \q1 ‘Niŋo oŋuakoŋ iŋore osigidapu fukeru gogobeneŋ.’ \m Ŋi oŋuine moji buŋo koruŋ mo iŋi quraŋgaya, \q1 ‘Iŋoji qowirie nobeko iŋore konugo gogonoŋuŋ goegobeneŋ, kadinoŋuŋ raru wareegobeneŋ eru pe papakarenoŋuŋ eegobeneŋ.’ \f + \fr 17.28 \ft Mamane ŋi soguine Pol iŋoji mamane koroine koroine roperu Grik yoŋore buk furuine furuine oseru mane mukuru oo akoŋ buŋo koruŋine koruŋine afagaru roru totogo miya.\f* \m \v 29 Buŋo ore so noŋuŋ Anuture osigidapu fukeru goku bembeŋgo dimagobeneŋ. Bembeŋgo dimagobeneŋyoŋ, jibu iŋore fuŋne mane jibugaru tiŋtuŋ egu qakimiŋ. Sasako bobo ŋi (artist) yoŋoji mamane paiineo dimaku nemu more kamasi manesuku goul, silwa me ko oŋgiŋ baku pujeru otuŋ nemuine pasikeru bajaweru roegobi, iŋoji oi ore kamasi so fukega. \v 30 Ŋiŋigoji qaqouma eru bopereqopere go wapebi Anutuji damaŋ oo eeboboyaŋunde mane sembeaku geoine so bokirieru goyayoŋ, damaŋ yoo buŋoine barariŋgaru iŋi ŋajiga, ‘Ŋiŋigo sosowo moreŋyaŋuŋ so ŋe ragobi, ŋoŋo bio maŋyaŋuŋ kerisieru nondeo wareniŋ.’ \p \v 31 “Anutuji damaŋ yasogo ruame wareru fukeiŋ. Iŋoji damaŋ oo ŋiŋigo kaeine kaeine sosowo go ragobi, oi qoju noberu buŋonoŋuŋ osoeru poretiŋ mitariiŋ. Iŋoji ŋi mo buŋonoŋuŋ mitariiŋgo ore roosoeru mimitarire usuŋ meineo ruaya. Iŋoji ŋi oi bogboreme komegone pakere oŋuine oo usuŋine soguine oi ŋiŋigo sosowo noduko ŋoneru manegobeneŋ. Ŋi komegone pakereya, iŋoji mimitari Raunoŋuŋ fukega.” \p \v 32 “Anutuji ŋi mo komegone bogboreme pakereya,” goineji buŋo oi maneru igosisi ebuŋ. Oŋu ebuŋyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Buŋo mige, niŋo oi moke manekimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru go soine damaŋ mogo buŋo oi jikigaru mitaniŋgaigoŋ.” \v 33 Oŋu ebi Polji yoŋore botugone pakereru boke yaberu raya. \v 34 Rayayoŋ, goineji wareru Yesu manesiŋ garu iŋoke jikigabuŋ. Manesiŋ gabuŋ, yoŋore botugo Areopagus kaunsol kubu yoŋore minebobo ŋi mo tinaine Dionisius goya. Oŋuakoŋ ŋigo soguine mo tinaine Damaris eru goineji yokoke jikigaru manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Oŋu. \c 18 \s1 Polji Korint sitio rako maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. \p \v 1 Ya oi fukeko Polji Atens siti bokeru Grik siti mo tinaine Korint oo raya. \v 2 Korint raru Juda ŋi mo jiŋoine Akwila bofukeya. Akwila iŋoji Eisiare prowins tinaine Pontus oo fukeru jiki qoqodure siti Rom raru goya. Oo gome Sisa-kiŋ tinaine Klodius iŋoji mimiti iŋi ruaya, “Juda ŋiŋigo ŋoŋo sosowo Rom siti bokeru roiŋgainebi.” Oŋu mimiti ruaya ore eru Itali kantri bokeru Grik rakaru damaŋ oo Korint wapeya. Wapeko Polji bofukeru oi eru ŋonuŋine tinaine Prisila yokoreo raya. \v 3 Gogoyakuŋ kitiŋganimiŋ ore kambaŋ akoine akoine babu. Polji oŋuakoŋ kambaŋ seri ako bobo ŋi. Ore eru yokoreo rako gioyaŋuŋ sogokoŋ peko yokoke goku peku kambaŋ seri ako gio moko babuŋ. \v 4 Baku gobi Sabat kombaŋ so oŋgawowosi pigo roperu Juda eru Grik ŋiŋigo yoŋoke Yesure fuŋne mi maneru bopogaru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapakare yaberu goya. \p \v 5 Bapakare yaberu goko ogoyokaine Sailas Timoti yokoji Masedonia prowinsgone wapebire Yesure Biŋe damaŋ so mitaniŋgaru goya. Oŋu goku Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, iŋore fuŋne totogo yaduru buŋo oiji Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareya. \v 6 Maŋyaŋuŋ bapakareyayoŋ, Pol kiso eteru maŋqoqo buŋo gomogofo mitebi meineji jiŋoyaŋuŋgo qaku rufe qakioko wakiko iŋi yajiya, “Nonji baka so ebe ŋoŋo sibirigaru ore geoine oi nonde paio ruanimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Oi ŋoŋo-ŋaŋe osiganimiŋ. Ŋoŋo Biŋe buŋo qomukubi nonji soine boke ŋaberu muŋambe dimaku ropeiŋ, oo kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo kirieru rabemiŋ.” \p \v 7 Oŋu yajiru boke yaberu oŋgawowosi pi qaŋaŋineo ŋi mo tinaine Titius Jastus iŋore pigo roperu goya. Iŋoji Juda ŋi matayoŋ, jibu Anuture ohowe baku miteŋ gaku goya. \v 8 Qaŋaŋineo rayayoŋ, oŋgawowosi pire siŋaŋ tinaine Krispus eru iŋore ŋonuŋ made yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ kerisieru Ofoŋ manesiŋ gabuŋ. Oŋuakoŋ Korint ŋiŋigo goine Polre buŋo manebuŋ, yoŋoreone kokoineji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi miti meso rau yarebuŋ. \p \v 9 Polji ubu mogo kubaŋ peko Ofonji qohoŋ oduko iru ŋoneko iŋi ojiya, “Go kokoi so maneigoŋyoŋ, Biŋe buŋo sanaŋgaru miku goigoŋ. \v 10 Siti yoo ŋiŋigo kubu kokoine yoŋoji nonde biŋe fukegobi. Ore eru nonji goke gobe moji ya mo so fuŋgaru bosembea guiŋ.” \v 11 Ore eru Polji damaŋine bojoraru yoŋore botugo gosa moakoŋ eru kaiŋ 6 ore so goku Anuture Biŋe buŋo qaji yareru goya. \p \v 12 Qaji yareku goyayoŋ, Rom yoŋoji ŋi Galio bapakarebi Akaia prowinsre kiap gawana goya, damaŋ oo Juda minebobo yoŋoji qodureru Pol kiso eteru poreru buŋo koroineo ruabuŋ. \v 13 Buŋo iŋi ore ruabuŋ, “Ŋi yo oiji ŋiŋigo bobojibu ba yareega. Rom yoŋoji mimitiyaŋuŋ ruabi pega, iŋoji ŋiŋigo kadi oi odureru Anuture ohowe baku miteŋ ganimiŋ ore maŋbapakare ba yareega.” \p \v 14 Buŋo oŋu sakiineo ruaku mibi Polji buŋo mobeine miiŋgo eko kiap gawana Galio iŋoji Juda ŋiŋigo oi iŋi yajiya, “Juda ŋiŋigo ŋoŋore botugo moji ŋi qame komena me baka sembene yobu mo bana ine, ore eru nonji soine buŋoŋaŋuŋ kaje ruaru manenobo. \v 15 Oŋuyoŋ, ŋoŋore botugo mamanesinde buŋo fukeko tina furuine furuine oŋgaku kekepari ruaru mimitiŋaŋuŋ uruŋu enimiŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋunde yobiŋ. Nonji ya oŋuine oi osoeru mitaribemiŋ ore so mata.” \v 16 Oŋu yajiru buŋo koroineone yobe yabeme wakibuŋ. \v 17 Wakiru yoŋoyoŋe akoŋ qodureru moko riŋaru oŋgawowosi pire siŋaŋ tinaine Sostenes oi qafagaru roru wareru buŋo koroinere kadi mau siroŋgo ruaru qabuŋ. Qabi kiap gawana Galioji oi ŋoneru ore eru jiŋoine ŋoneketa eru foriine mo so fukeya. Oŋu. \s1 Polji iŋoyoŋunde moreŋgo Antiokia sitio kirieya. \p \v 18 Polji jibu jikigaru Korint sitio una kokoine goya. Go foreru maŋkekerisie ogopuine momojoyaŋuŋ miku boke yaberu Prisila eru Akwila oga yaperu koego rakaru ogâre odigaru ŋebuŋ. Rone Anuture jiŋo maio iŋi miya, “Nonji Anuture gio damaŋ so yameŋ keku babemiŋ.” Buŋo oŋu miku oi mimipaŋ buŋoji kiperu goya. Damaŋ oi tariko koego kae tinaine Seŋkria oo rakaru mimipaŋ buŋore miko qoru siki ketigabuŋ. Ogâ mo Siria prowinsgo raiŋgo eya, oi bofukeru oo roperu kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako rabuŋ.\x * \xo 18.18 \xt Jare 6.18\x* \p \v 19 Raru Efesus taoŋgo roperu Polji Prisila eru Akwila boke yapeyayoŋ, iŋoyoŋe oŋgawowosi pigo roperu Juda yoŋoke Yesure fuŋne mimane ebuŋ. \v 20 Mimane ebi iŋi weu tebuŋ, “Go soine damaŋ joroine niŋoke goigoŋ.” Oŋu weu tebuŋyoŋ, Polji ore maŋmoakoŋ so eya. \v 21 Ore eru momojo iŋi yajiya, “Anutuji ore ‘Oŋ,’ miiŋ ine, soine kirieru ŋoŋoreo warebemiŋ.” Oŋu yajiru ogâ mogo ropebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako Efesus bokeru rabuŋ. \p \v 22 Raru taoŋ mo tinaine Sisaria oo roperu ogâ bokeru moreŋ kadi Jerusalem ropeya. Roperu kirieru maŋkekerisie kufufuŋ mijeriyaŋuŋ yajiya. Oi yajiru ŋeku pakereru rakaru Antiokia sitio raya. \v 23 Antiokia sitio raru gokame sonda goine tariko boke yaberu kadio raya. Kadio raru Galesia eru Frigia prowins yoyoka oi yatureru moreŋ so roregaru kiŋariŋ sosowo ŋone yaberu kegbore yabeme sanaŋgabuŋ. Oŋu. \s1 Apolosji Efesus eru Korint gio baya. \p \v 24 Damaŋ oo Juda ŋi mo tinaine Apolos oi Efesus wareya. Apolos iŋoji Ijiptre siti tinaine Aleksandria oo fukeru goku mamane pigo ropeme tariko Biŋe Quraŋ raŋgbainere buŋo fiine akoŋ mane mukuya. Oi mane mukuru fuŋine miko buŋoinere kamasi ore ŋiŋigo moreŋ so aŋi kokoine maneru jeriebuŋ. \v 25 Ofonde kadi boyobeniminde fuŋne qaji tebi Anuture jo borunji maŋineo jaya. Yesure fuŋne poretiŋ poretiŋ qaji yareru Jonji miti meso rau yareya, ore fuŋine soine mane sarigaru miya. Oi miyayoŋ, ore mobeine mo bokeya. Moro Tiriineji rau norega, oi so maneya. \p \v 26 Iŋoji wareru oŋgawowosi pi maŋineo fuŋgaru buŋo usuŋ suŋsuŋineke miya. Miko Prisila Akwila yokoji buŋoine maneru dimaku ogabire yokore pigo rabuŋ. Raru Anuture fuŋne fiine akoŋ jikigaru mitaniŋgaru ojibire maneya. \v 27 Apolosji Grik kantrire mobe tinaine Akaia oo raiŋgo maneko Efesus maŋkekerisie ogo yoŋoji kitiŋga tebuŋ. Kitiŋga teru Akaia kiŋariŋpuyaŋuŋ yoŋore quraŋ iŋi quraŋgabuŋ, “Ŋi yo keporeinebi.” Apolosji quraŋ oi roru Akaia prowinsgo raru ŋiŋigo Anuture yauŋmoriri mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, oi kokoine bapi yabeya. \v 28 Bapi yaberu “Yesuji Munaŋqoqo Rauine fukega,” miku ore fuŋine oi Biŋe Qurande buŋoine buŋoine oseru oo yaduko manebuŋ. Juda yoŋoji buŋo oi maneru migobobo ebi noigoi fukeyayoŋ, Apolosji Anuture usuŋ paio dimaku buŋoyaŋuŋ totogo kepieko wakibuŋ. Oŋu. \c 19 \s1 Polji Efesus goku gio baya. \p \v 1 Apolosji Korint sitio gome Polji Antiokia siti bokeru prowins goine\f + \fr 19.1 \ft Moreŋ oi damaŋ yoo kantri tinaine Teki (Turkey) ore maŋineo pega.\f* odureru raru raru koe qaŋaŋineo Efesus sitio ropeya. Roperu oo kiŋariŋ goine bofukeru ŋone yabeya. \v 2 Ŋone yaberu iŋi weu yareya, “Ŋoŋo manesiŋ garu maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ, Moro Tiriineji damaŋ oo maŋ-ŋaŋuŋgo rakaya me mata?” Oŋu weu yareme iŋi bokirieru mibuŋ, “Moro Tiriineji goga, niŋo ore buŋo oi mata yobu manebeŋ.” \p \v 3 Bokirieru mibi iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamo miti meso rau ŋarebi gogobi?” Oŋu yajime bokiriebuŋ, “Niŋo Jonji miti meso rau ore miku goya, oi rau norebi robeŋ.” \p \v 4 Oŋu bokiriebi Polji miya, “Jonji Yesure buŋo miku ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bapakareko iŋi manebuŋ, ‘Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, ŋoŋo oi manesiŋ garu maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.’ Oŋu miko maneru maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, Jonji oi miti meso rau yareru goya.”\x * \xo 19.4 \xt Mat 3.11; Mak 1.4, 7-8; Luk 3.4, 16; Jon 1.26-27\x* \p \v 5 Oŋu miko manebi Polji Ofoŋ Yesure tinao miti meso rau yareya. \v 6 Rau yareru meine qoruyaŋuŋgo ruame Moro Tiriineji maŋyaŋuŋgo rakame kantri goinere buŋo furuine furuine fuŋgaru miku kajeqouŋ buŋo mibuŋ. \v 7 Ŋi oi qodureru 12 ore so gobuŋ. \p \v 8 Polji oŋgawowosi pigo roperu dimaku Anuture qorumande fuŋne mimane eku koimo dimaku ŋonemeqoti oŋuine maŋyaŋuŋ bapakareko buŋoine kepieiŋgo ore embimbiŋgaru gobuŋ. Oŋu gobi kaiŋ yokaomo tariya. \v 9 Kepieiŋgo embimbiŋgabuŋyoŋ, goineji keta eru so manesiŋ garu Ofonde fuŋne totogo misembearu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo buŋo kisoŋgaru miku dimabuŋ. Oŋu miku dimabi Polji osoeru boroiŋga yareru boke yaberu kiŋariŋpuine oga yabeme jojoroine rabuŋ. Jojoroine raru ŋi tinaine Tiranus iŋore tumoqoqo mamane korogo una so (aua 5 tumaŋgaru) qaji yareko mi maneru gobuŋ. \v 10 Oŋu eru gobi Ofonde Biŋe buŋoji saueme gosa yoyoka tariya. Oi tariko Biŋe buŋo oi Eisia prowins maŋineo moreŋ rauine eru Juda ŋiŋigo sosowo yoŋore kajego rakame mane forebuŋ. Oŋu. \s1 Sewa madepuineji gemokaku yobeiŋ ore embimbiŋgabuŋ. \p \v 11 Anuture usunji Polreo ropeme gio baku meine ŋiŋigo qoruyaŋuŋgo ruame Anutuji mosi qoqowirie furuine furuine bako fukeya. \v 12 Oŋu gome ŋiŋigo jibe eyareme gobuŋ, goineji Polre sakigone suŋoŋ keketi eru kambaŋ mobeine goine oŋuakoŋ roru ra wareru paiyaŋuŋgo ruabi jibeyaŋuŋ boke yabeko gemokakuyaŋuŋ waperu rabi fiabuŋ. \v 13 Juda saki siŋaŋ goineji roregaru gemokaku yobe yabeku ra wareru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ fuŋgaru gemoji bapeboriŋ ba yabebuŋ, yoŋore paio Ofoŋ Yesure tina oŋgaku usuŋine keporenimiŋ ore eesoi babuŋ. Eesoi baku iŋi mibuŋ, “Polji Yesure tina oŋgaku maŋbapakare ba nobeega, nonji Ofoŋ iŋore tinao gemokaku waperu usenimiŋ ore mitiga yarego.” \v 14 Yesure tina oŋu mibuŋ, yoŋore botugo Juda soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Sewa iŋore madepu 7 yoŋoji oŋuakoŋ gobuŋ. \p \v 15 Yoŋoji gemo mo oŋu mitiga tebuŋyoŋ, iŋoji bokirieru iŋi yajiya, “Noŋ Yesu manego eru Pol manegoyoŋ, ŋoŋo uri ŋoŋo?” \p \v 16 Oŋu yajiru ŋi maŋineo dimaya, iŋoji bio riŋaru paiyaŋuŋgo roperu qafa yabeya. Oŋu sosowo gbiŋ eru boserereŋ ba yareru sakiyaŋuŋ botiqoti eru kambaŋ marikuyaŋuŋ kesuqosugaya. Kesuqosugame bubu sakiyaŋuŋgo darijombuŋ wakiru dimako useru osoyaŋuŋ baku pi maŋine oi bokeru sakiyaŋuŋ gbarandaŋ wakiru ra usebuŋ. \v 17 Oŋu fukeko Juda kotu eru moreŋ rauine Efesus gobuŋ, sosowo yoŋoji ore biŋeine maneru kokoine popureru waragabuŋ. Waragabi goineji Ofoŋ Yesure tina yameŋ keku miteŋ gabi kuririineke fukeya. \v 18 Manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoreone kokoineji raru agiburaŋyaŋuŋ barariŋgaru mifukebuŋ. \v 19 Goineji qaŋge seroŋ munaŋqoqo baku gobuŋ, yoŋoreone kokoineji buk papiayaŋuŋ roru wareru qojugaru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋo maio dimaku totogo misigo bokebi jaya. Buk papia ore furiyaŋuŋ oseru qojukabi qoqodure jareyaŋuŋ oi silwa moneŋ (Kina) 50,000 ore so fukeya. \v 20 Kamasi oŋu ruabi Ofonde Biŋe buŋo oi usuŋ suŋsuŋineke saueru sanaŋgaru raya. Oŋu. \s1 Polji gioinere buru ruaya. \p \v 21 Ya sosowo oi fuke foreme Moro Tiriineji Pol boburo teme buŋoine kiperu iŋi miya, “Noŋ koe petigaru Grik kantrire mobe yoyoka Masedonia eru Akaia oo roregabe tariko bokeru Jerusalem sitio rabemiŋ.” Oŋu miku jikigaya, “Oo raru ŋeku Jerusalem bokeru Rom siti oŋuakoŋ raru ŋonebemiŋ.” \v 22 Oŋu miku muraŋyokaine Timoti eru Erastus sore yapeme Masedonia rabire iŋoyoŋekoŋ jikigaru damaŋ goine Eisia prowins maŋgo goya. Oŋu. \s1 Efesus yoŋoji jigo oyowo qoqo ebuŋ. \p \v 23 Efesus sitio Ofonde kadi boyobebuŋ ore damaŋ oo bobojibu oyowoqojibu yasogo yobu fukeya. \v 24 Silwa gio bobo ŋi mo tinaine Demitrius iŋoji silwa rigako peregame qakatoru nemu ŋigo tinaine Artemis iŋore boji sorinde so sasako memenda baku goya. Oi bame furiine baku gobi moneŋ ropekiine furugame rojiki-bajiki ogopuineji boroiŋgaru babuŋ. \v 25 Babi Demitrius eru kubu goineji gio oŋuine baku gobuŋ, oi moko oŋga yareme wareru tumaŋgabi iŋi yajiya, “Ogopune, niŋo gio yo babeneŋ furiine fiine fukeru wareega, oi manegobeneŋ. \v 26 Oi manegobeneŋyoŋ, Pol ŋi oiji Efesus yo oo waperu ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku oi eru Eisia prowins sosowo sagaru ŋiŋigo kubuine kubuine bapakare yabeko tiŋtuŋ fukegobi, oi damaŋ yoo soine ŋone mukugobi. Iŋoji iŋi miega, ‘Nemu meji bakine oi nemu foriine mata.’ \p \v 27 “Oŋu miku goko niŋo rojiki-bajiki gionoŋuŋ baegobeneŋ, ore tinaine bosembeako mipemiriŋ egu enimiŋ ore maŋyobiŋ fukega. Eme oŋuakoŋ matayoŋ, maŋyobiŋ mo iŋi pega: Ŋiŋigo sosowo Eisia prowins maŋgo eru moreŋine moreŋine sosowo oo nemu ŋigo ropekiine Artemis ohoweine baku miteŋ gaegobi, iŋore nemu tinabiŋe yasogoji sibirigaru tobiriineji egu wakiiŋ eru boji soriŋinere tinaji sembearu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo wakiru omaine egu fukeiŋ. Maŋyobiŋ oŋu pega. Ore eru manebu maneru buŋo yo migo.” \p \v 28 Demitriusji oŋu miko gio ogopuineji oi maneru maŋyaŋuŋ rigaŋgame iŋi miku oŋga jojorabuŋ, “Efesus niŋore Artemis oi ropekiine!” \v 29 Oŋgaku jojorakabi bobojibu oyowoqojibu oiji saueru raru siti sosowo sagaya. Oŋu fukeko Masedonia ŋi yoyoka tinayakuŋ Gaius eru Aristarkus Polre ogoyokaine oi qafagaru ro yaperu furu yaperu qoqodure pigo raru tutumaŋ ebuŋ. \v 30 Tutumaŋ ebi Polji oŋuakoŋ ŋiŋigo kubu sogo yoŋore botugo raiŋgo maneyayoŋ, maŋkekerisie ŋiŋigoji oi sabarebuŋ. \p \v 31 Eisia prowinsre siŋaŋyayabe ŋi goineji Polre ogopu fukebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kiŋaŋ eru iŋi karie tebuŋ, “Qoqodure pigo tutumaŋ egobi, go gake oo so fukende ŋone guinebi.” \v 32 Tutumaŋ ebuŋ, oo ŋiŋigo kokoineji dimaku tumaŋgabuŋ ore fuŋine mo so manebuŋ ore bubu kosabasa oŋga jojoraru jijibu bojiqojibu yasogo babi saueru raya. \v 33 Oŋu rako Juda yoŋoji ŋi tinaine Aleksander bapakareru kitiŋgabi kubu yoŋoji poreru kadi ruabi mamai paibe roperu dimaya. Roperu dimaku ŋiŋigo jiŋo maiyaŋuŋgo buŋo mobeine bomukuku miiŋgo maneru me bajiku soi ba yareya. \p \v 34 Soi ba yareyayoŋ, Juda ŋi fukega, oi mane mukugaru oo akoŋ miyaŋuŋ qodureru sosowoji fuŋgaru buŋo iŋi oŋgabuŋ, “Efesus niŋore Artemis oi ropekiine!” Oŋu oŋga jojoraku dimabi aua yoyokare so raya. \p \v 35 Oŋgaru dimabi siti (klak) koito muraŋineji ŋiŋigo kubu maŋyaŋuŋ bawakiko niniŋ ebuŋ dimaku iŋi yajiya, “Efesus ŋiŋigo, niŋo noŋunde siti yoo Artemis ropekiine oi miteŋ gaku gogobeneŋ. Niŋo iŋore boji soriŋ eru ko sasakoine mokiine Sombuŋgone wakiya, oi siŋaŋ garu gogobeneŋ. Buŋo oi ŋoŋo sosowo soine manegobi. \v 36 Oi moji mugaiŋgo ore so mata. Ore eru ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ waigo bawakiru eru womoke goinebi. Kajegi ya mo so ruainebi. \v 37 Ŋi yoyoka yo boji soriŋgo roperu ya mo so doduru qaku so bosembeabu. Nemu ŋigonoŋuŋ so igosisi enebu. Ŋoŋo jibu oi oga yapebi yo dimagobire. \p \v 38 “Demitrius eru iŋore rojiki-bajiki ogopuji goine yoŋoke kekepari eru buŋo miku qoqo enobuŋ ine, kiap ŋegobi eru buŋo korore tutumaŋine tutumaŋine oi buŋo botiŋgaiŋ ore eegobi. Ore eru soine oo raru buŋo koroineo ruaru moko mobemobe quraŋ qaku dimabi sagaiŋ. \v 39 Ŋoŋo ya mo jikigaru miiŋgo manenimiŋ ine, siti yoore rau goineji soine kufufuŋ pore yabebi tumoqoqo kae jiŋoo tumaŋgaru buŋo osoeru mitarikimiŋ. \v 40 Muŋambe mimijibu oyowoqojibu yasogo yo fuŋine matayoŋ, jibu kosa fukega, oi Rom gawman yoŋoji maneru iŋi egu minimiŋ, ‘Efesus yoŋoji Rom qoqodure gawman igogaru jigo oyowo egobi.’ Oŋu miku buŋo koroineo egu rua nobenimiŋ. Ore maŋyobiŋ fukega, oi manego. Buŋo koroineo rua noberu oyowo yo ore fuŋinere weu norenobuŋ ine, niŋo mobeine bokirieru sabareku mikiminde so oi so manegobeneŋ.” \v 41 Efesus siti koito muraŋineji buŋo oŋu miku ŋiŋigo kubu ketotie yabeko bedaŋgaru roiŋgaru rabuŋ. Oŋu. \c 20 \s1 Polji Masedonia eru Grik raru gio baya. \p \v 1 Efesus oo oyowoqojibu oiji bedaŋga foreko Polji kiŋariŋpuine oŋga yareme warebi mande kikitiŋ buŋo uŋsowoŋ yareru momojo miku boke yaberu Masedonia prowinsgo raya. \v 2 Masedonia raru moreŋine moreŋine petigaru roregaru oo uŋsowoŋ buŋo kokoine miku goku Grik moreŋgo wareya. \v 3 Grik wareru kaiŋ yokaomo goya. Oi goko tariko ogâ roru koe petigaru Siria raiŋgo maneya. Oŋu maneyayoŋ, Juda minebobo yoŋoji kadio qanimiŋ ore soŋsoŋburu babi kajeineo rakame maneya. Oi maneru ore eru Masedonia prowins petigaru moreŋ kadi kaeineo kirieiŋgo buŋo maŋineo kipeya. \p \v 4 Buŋoine kipeme ogopuine oŋuji iŋoke rabuŋ: Berea ŋi tinaine Sopater Pirus madeine, Tesalonaika ŋi yoyoka tinayakuŋ Aristarkus eru Sekundus, Derbe ŋi tinaine Gaius, Timoti eru Eisia prowinsre ŋi yoyoka tinayakuŋ Tikikus eru Trofimus. \v 5 Yoŋoji ronekoŋ Troas raru oo niŋore odi noberu gobuŋ. \v 6 Troas raru gobuŋyoŋ, Luk noŋ eru goine niŋoji poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ oi Filipai sitio ŋebeŋ. Oi ŋebeneŋ tariko ogâo ropekabeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru una 5 fukeko Troas yoŋoreo ropebeŋ. Troas roperu oo una 7 jikigaru gobeŋ. Oŋu. \s1 Polji damaŋ tatariine Troas goya. \p \v 7 Una 7 gobeneŋ tariko Polji giobobo 8 oo boke yaberu raiŋgo maneya. Oi maneru ubu tatariine Sondagioo tumaŋgaru Yesu manesuku poroŋ mokiine ketikimiŋ ore ŋebeŋ. Oŋu ŋebeneŋ Polji yoŋoke mimane eku buŋoine miku ŋeko ŋeko ubu jojoŋiŋgo raya. \v 8 Niŋo pi maŋine more paio paibe roperu tumaŋgaru ŋebeneŋ lambe kokoineji jaku tamaebuŋ. \v 9 Tumaŋgaru ŋekabeneŋ ŋi jeŋoŋ mo tinaine Yutikus iŋoji gbiŋ mendigo ŋeya. Ŋeko Polji buŋo miku ŋeko maneko damaŋ joroko kubande maneru peku gbururu keru sowoone rondiŋgaru maŋine so maneru pi maŋine yokaomo odureru moreŋgo rakaru qaya. Rakaru qame riŋaru rakaru roru ogabeneŋ komeya, ŋonebeŋ. \p \v 10 Oŋu ŋonebeŋyoŋ, Polji rakaru kapiŋga teru miya, “Moke sigo rombuŋ eru gborega. Ore eru so popureniŋ.” \v 11 Oŋu miku moke kirieru pi maŋgo paibe roperu poroŋ mokiine bajiku naya. Noku yoŋoke damaŋ joroine buŋo miku ŋeko kae fureko boke yaberu kadio raya. \v 12 Rako ŋi jeŋoŋ oi oga tebi gboreru goya, oi ŋoneru mirimbobo yasogo maneru rabuŋ. Oŋu. \s1 Polji Troas bokeru Miletus raya. \p \v 13 Yoŋoji rabuŋyoŋ, Polji iŋoyoŋekoŋ moreŋ kadi raiŋgo maneru iŋi Luk noŋ eru goine mitiga noreya, “Ŋoŋo ronekoŋ koe kadi moreŋ tinaine Asos oo rabi qotureru oga nubi ogâo ropekimiŋ.” Ore eru niŋoji bokeru ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru Asos oo ropebeneŋ. \v 14 Asos roperu niŋoke qotureru Pol ogabeneŋ ogâo roperu moreŋ tinaine Mitilini oo rabeŋ. \v 15 Mitilini raru oo kambaŋ seri moke poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku peku pakereru nu tinaine Kios ore bembeŋgo ropebeŋ. Roperu jikigaru petigaru raru peku pakereru moreŋ tinaine Samos oo rakaru moke raru peku pakereru kae tinaine Miletus oo iŋi ore ropebeŋ: \v 16 Polji “Bobosu gariine (Pentekost) oi esoigaru raru Jerusalem sitio ŋebemiŋ,” miku damaŋ egu sibirigakimiŋ ore pipa rakimiŋgo maneya. Ore eru Eisia prowinsgo damaŋ joroine egu sibirigakimiŋ ore maneru ogâo roperu Efesus siti odurekimiŋ ore buŋoine kipeme gobeŋ. Oŋu. \s1 Polji Efesus yoŋore buŋo tatariine miya. \p \v 17 Miletus ropebeneŋ Polji Efesus yoŋore kiŋaŋ ruaru maŋkekerisie kufufunde minebobopu yoŋoji wakiru warenimiŋ ore kepore yabeya. \v 18 Kepore yabeko moreŋ tinaine Miletus oo wapebuŋ ŋone yaberu iŋi yajiya, “Nonji damaŋ fuŋfuŋgaine Eisia prowinsgo wareboŋ, oo akoŋ fuŋgaru damaŋ sosowo ŋoŋoke go waperu gio babe, ŋoŋo ore kamasi soine mane mukugobi. \v 19 Nonji Ofonde jiŋoo maŋne baba waki foreru gioine uruŋu baku waperu goboŋ, ŋoŋo oi soine manegobi. Gioine baku ŋiŋigo ŋoŋore kuyoku jiŋo obune wakiko goboŋ. Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji damaŋ goine oo sakigo rua eru nuiŋgo ore soŋsoŋburu eru gobuŋ. Oŋu eru gobuŋ ore eru esoi furuine furuine bofukeru joiserereŋ maneru goboŋ. \p \v 20 “Nonji Biŋe buŋo bobiaŋ ŋabeega, oi mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oi tumoqoqoo tumaŋgaru eru piine piine oo roperu qaji ŋareru goboŋ. Nonji ore eru fogaturuŋ eku gio so bokeboŋ. \v 21 Gio so bokeboŋyoŋ, Juda kotu eru moreŋ rau ŋoŋore oŋuakoŋ buŋo koruŋ iŋi kitiŋgaku miku goboŋ, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo qakatoru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gainebi.’ Ŋoŋo oi sosowo soine mane foregobi. \p \v 22 “Maneniŋ, muŋambe Moro Tiriineji noŋ Jerusalem sitio raiŋgo ore bapakare nuga. Oo rabe wamo ya fuke nareiŋ, oi so manego. \v 23 Mo iŋi manego: Nonji taoŋ uro uro raru goboŋ, oo Moro Tiriineji saŋu qa nareru iŋi kitiŋgaku najime maneru goboŋ, ‘Go sisikoŋkoŋ maneru gokande witi pigo rua gubi ŋemiŋ.’ \v 24 Oŋu najime maneru goboŋyoŋ, oi jibu. Nonji jikigaru gonobo me komenobo, oi buŋo mo so fuke narega. Oi mata yobuyoŋ, Ofoŋ Yesuji gio nareya, nonji oi ba mukuiŋgo ore mane sanaŋgago. Iŋoji iŋi najiya, ‘Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo yareiŋgo manega, go ore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goigoŋ.’ Ore eru moreŋgo gobemiŋ me komebemiŋ, oi ya omaine yobu fuke narega. Ŋiŋigo masirigo sisirire ragobi, moji oo botuineo petigaru gbiŋ so eiŋ. Nonji ore so gioine baku botuineo petigaru egu bokebemiŋ ore usuŋne sosowoji yameŋ keku raru gobemiŋ.\x * \xo 20.24 \xt 2 Tim 4.7\x* \p \v 25 “Oŋu gobemiŋyoŋ, maneniŋ, nonji ŋoŋore botugo ra wareru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgabe manebuŋ, ŋoŋo nonde jiŋo maine oi moke so ŋonenimiŋ. Ŋoŋoreone moji mo so ŋone nuiŋ, muŋambe oŋu manego. \v 26-27 Ore eru nonji ŋoŋo Anutu miine sosowo boyobenimiŋ ore miku maŋ bapakare eŋareru goboŋ. Oi so fogaturuŋ eku bokeboŋ. Ore eru ŋoŋoreone moji mo agiburaŋinere ore eru jibugaru komeru misi korugo rakaiŋ ine, ŋoŋo noŋ mi nunimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Nonji oi muŋambe ŋoŋore totogo kitiŋgaku misanaŋgago. \p \v 28 “Ofonji iŋoyoŋunde dari keseru oiji kufufuŋpuine furiyaŋuŋ bako biŋeine fuke foregobi, ŋoŋo oi lama oŋuine siŋaŋ yaberu maŋgo eyareko goinebi. Moro Tiriine iŋoyoŋe gio oi ŋareya. Ore eru ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe eru Ofonde lama kubu yoŋore sisiŋaŋ eru goinebi. \v 29 Nonji rabe ore ŋadio ŋiŋigo mimiyaŋuŋke oi gomeŋ qoro rigaŋine oŋuine ŋoŋore botugo fukenimiŋ. Yoŋoji fukeru lama kubu ŋoŋore so maneru bebeŋine fukeru kosa wareru ki ŋabenimiŋ, oi manego. \v 30 Ŋoŋo-ŋaŋunde botugone ŋi goineji pakereru dimaku Yesu kiŋariŋpuineji qaŋaŋineo ranimiŋ ore kepore yaberu buŋo ikoine miku gonimiŋ. \v 31 Ore eru ŋoŋo maŋgarigari goku buŋo yo maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuinebi: Nonji gosa yokaomo ore una ubu so uŋsowoŋ buŋoine buŋoine oi ŋoŋo moakoŋ moakoŋ jijiki qaji ŋareru gobe jiŋo obune wakieya. \p \v 32 “Nonji muŋambe ŋoŋo Anuture meo rua ŋaberu iŋi ŋajigo: Iŋore Biŋe buŋoji yauŋmoririine barariŋga ŋareru maŋgo eyareeiŋ. Anutuji sanaŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku bobiaŋgako soine sasanaŋ bofukeru bodureeinebi. Ŋoŋo Anutuke fooregabi ogopuine sosowo roosiŋga eyareme gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu peti ŋeŋeŋaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru goinebi. \v 33 Noŋ ŋoŋoreone more juŋe boreŋ me moneŋ kambaŋ oi so rau gaiŋgo maneru goboŋ. \v 34 Noŋ eru ogopune yare embimbiŋgaru gobeŋ, oi nakene me yoji gio baku bofukeru goboŋ. \p \v 35 “Oi sosowo eba eku mosi fiine ŋaduru goboŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gio baku goinebi. Oŋu goku ŋiŋigo wirieru gio banimiŋ ore embimbiŋganimiŋ, oi soine maŋgo eyareko goinebi. Gio babi foriine fukeko Ofoŋ Yesure buŋo yo manesuinebi: Iŋoji iŋoyoŋe buŋo mo iŋi miya, ‘Mebo ya raugabi jaŋgaru mataeme omaine gonimiŋyoŋ, goine yoŋore ya yauŋ-ŋaŋuŋ ŋarebi Anutuji tifeine bokirieme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeinebi.’ Oŋu.” \p \v 36 Polji buŋo oŋu miku wakiru dikanji keru sosowo yoŋoke Anutu oŋga wosiya. \v 37 Oŋga wosime sosowo yoŋoji soguŋ baru kisoguŋ qaku kokobo eku mudugabuŋ. \v 38 Polji rone buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋoŋo nonde jiŋo mai moke so ŋonenimiŋ.” Buŋo oŋu maneru ore eru beusembe ropekiine maneru dimaku ogagaru ogâo roperu momojo miku ruabuŋ. Oŋu. \c 21 \s1 Polji Jerusalem raya. \p \v 1 Momojo miku boke nobebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru nu tinaine Kos oo oobe poretiŋ akoŋ raru ropebeŋ. Roperu peku pakereru jikigaru nu tinaine Rodos oo rabeŋ. Oone jikigaru Lisia prowinsre kaeine mo tinaine Patara oo ropebeŋ. \v 2 Roperu dimaku ogâ mo Fonisia moreŋgo raiŋgo eya, oi bofukeru oo ropekabeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako rabeŋ. \p \v 3 Raru goku nu mo tinaine Saiprus oore bembeŋgo wareru ŋoneru kirieru Saut oobene odureru jikigaru gbinji kitiŋgako Siria prowins oobe rabeŋ. Raru “Ogâre meboine oi Taia taoŋgo raru ogâone roru ruakimiŋ,” mibuŋ ore oo rabeŋ. Oo raru ogâ bokeru rakabeŋ. \v 4 Rakaru kiŋariŋ goine bofuke yaberu yoŋoke jikigaru giobobo 7 gobeŋ. Oo gobeneŋ Moro Tiriineji boburo yabeko Pol Jerusalem sitio egu rainde siŋaŋ bobo buŋo mibuŋ. \v 5 Oi mibuŋyoŋ, niŋo giobobo 7 oi yoŋoke gobeneŋ tariko boke yaberu kadi rabeŋ. Kadi rakimiŋ mibeneŋ yoŋoji sosowo ŋigo madepuyaŋuŋke rua nobeiŋgo taoŋ bokeru sakibe warebuŋ. Taoŋ sakibe wareru koe mageŋgo wakiru dikanji keru Anutu oŋga wosibeŋ. \v 6 Oŋga wosiru momojonoŋuŋ mi naduŋgaduŋ ebeŋ Jerusalem rakimiŋ ore ogâo ropebeneŋ yoŋoji kaeyaŋuŋgo kiriebuŋ. \p \v 7 Pol eru muraŋpuine niŋo oŋu Taia bokeru jikigaru raru kae tinaine Tolemes oo roperu ogâ bokebeŋ. Ogâ bokeru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ mijeriyaŋuŋ mibeneŋ eru yoŋoke giobobo moakoŋ gobeŋ. \v 8 Goku peku pakereru boke yaberu moreŋ kadi raru Sisaria taoŋgo wapebeŋ. Jerusalem maŋkekerisie kubu maŋineo maŋbapakare ŋi (ewanjelis) sewen bomuku yarebuŋ,\f + \fr 21.8 \ft Aposol gio bobo gaŋ 6 oo ŋi 7 oi roosoe yabebi kikitiŋ gio eru ewanjelis gio oi qodureru babuŋ.\f* yoŋoreone mo tinaine Filip iŋoji Sisaria goya. Niŋoji Sisaria waperu iŋore pigo raru ŋeku pebeŋ.\x * \xo 21.8 \xt Apo 6.5; 8.5\x* \v 9 Filipre odupuine 4 gobuŋ. Anutuji ŋigo jeŋoŋ yoŋore maŋgo kajeqouŋ buŋo mimire mamane yauŋ ruame gobuŋ. \p \v 10 Niŋoji Sisaria taoŋ oo giobobo kokoine jikigaru gobeŋ. Oo gobeneŋ Juda prowinsgone kajeqouŋ ŋi mo tinaine Agabus wakiya.\x * \xo 21.10 \xt Apo 11.28\x* \v 11 Niŋoreo wakiru Polre bifuŋ roru oiji iŋoyoŋunde me kufuine kiperu iŋi miya, “Moro Tiriineji iŋi miga, ‘Juda minebobo yoŋoji bifuŋ yoore rau oi Jerusalem sitio iŋi kiperu kotu kantrire siŋaŋ\f + \fr 21.11 \ft Kotu kantri yoŋore meo ruanimiŋ, oi Rom gawman yoŋore miga.\f* yoŋore meo ruanimiŋ.’” \v 12 Oŋu miko maneru niŋo eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ oo gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ Polji Jerusalem egu raiŋ ore karieru qomuku tebeŋ. \v 13 Qomuku tebeneŋ iŋi bokirieru miya, “Ŋoŋo uruŋu egobi? Kuyoru buŋo miku oŋuine oo nonde maŋne kesuqosugagobi. Nonji Jerusalem rabe nigiŋ nunimiŋgo ore jauego eru oŋuakoŋ matayoŋ, Ofoŋ Yesu tinainere eru nubi komenobo, nonji ore eru oŋuakoŋ jaueru dimago.” \p \v 14 Oŋu miko bomunaŋ gaiŋgo embimbiŋgaru maŋnoŋuŋ womo eteko iŋi mibeŋ, “Oi Ofonde maŋ aŋire so fukeine.” \p \v 15 Sisaria taoŋgo gobeneŋ damaŋ oi tariko afagaru bomogaru boke yaberu raru Jerusalem sitio ropebeŋ. \v 16 Sisaria oone kiŋariŋ goineji oŋuakoŋ niŋore ujenoŋuŋ warebuŋ. Warebuŋ, yoŋoji iŋi mibuŋ, “Ŋoŋo Saiprus ŋi tinaine Nason iŋore pigo peku goinebi.” Oŋu miku oga nobebi iŋore pigo rabeŋ. Nasonji ronekoŋ maŋine kerisieru Yesure kiŋariŋ fukeru go wapeya. Oŋu. \s1 Polji Jerusalem sitio wapeya. \p \v 17 Niŋoji Jerusalem ropebeneŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋoji oga noberu jerieru mijerinoŋuŋ mibuŋ. \v 18 Mijerinoŋuŋ mibi peku pakereru Polji niŋoke bisop Jeims ŋoneiŋgo maneru rabeŋ. Rabeneŋ maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋoji sosowo oo waperu ŋebuŋ. \p \v 19 Ŋebi Polji mijeriyaŋuŋ miku sunduine ruaya. Anutuji uje fukeru maŋgo enoreko kotu kantri yoŋore botugo raru roregaru misin gio babeneŋ foriine fukeya, ore binaŋ fuŋineke bomukuru moakoŋ moakoŋ oi sosowo yajiya. \v 20 Oi yajiko maneru Anutu miteŋ gabi ŋi yoine moji iŋi miya, “Pol ogonoŋuŋ, Juda ŋiŋigo taoseŋine taoseŋine yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru jibu sosowo jikigaru Mosesre Kadi buŋo oi poretiŋ boyobenimiŋgo yameŋ keegobi. \v 21 Oŋu yameŋ keegobiyoŋ, gore binaŋgo oi iŋi kosa mibi manebuŋ, ‘Juda ŋiŋigo roiŋgaru kotu kantri yoŋore botugo raru gogobi, goji roregaru oi iŋi qaji yareru goge, oŋu miegobi, “Ŋoŋo Mosesre kadi buŋo ŋadi gaku Anuture moge oi so baku made gbieine sakiyaŋuŋ so ketiinebi eru Juda eebobo goine oi so boyobeinebi.’” \p \v 22 “Oŋu miegobi ore eru goji warege, yoŋoji oi maneru oo akoŋ poreru kubu yasogo roru tumaŋganobuŋ. Ore eru niŋo manebu eru uruŋu ebeneŋ sagana? \v 23 Ore eru niŋoji muŋambe yo buŋo gore mikimiŋ, goji ore so eigoŋ. Ŋi 4:ji ya enimiŋ ore buŋoyaŋuŋ Anuture miku mimipaŋ buŋoji kipebuŋ.\x * \xo 21.23 \xt Jare 6.13-21\x* \v 24 Oi buŋoji kipebuŋyoŋ, monende embimbiŋgaru odigaru botunoŋuŋgo yo gogobi. Ore eru goji oi oga yaberu yoŋoke kekeririke eku yoŋore eru pesiŋ ruande sagako soine qoru sikiyaŋuŋ ketigabi buŋoyaŋuŋ sanaŋgaiŋ. Goji oŋu eru Mosesre Kadi buŋo reŋgaru boyoberu goge, sosowoji gore fuŋne oi poretiŋ ŋoneru mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru gore buŋo mibi manebuŋ, oi foriine mo so bofukebi omaine fukeko komeiŋ. \v 25 Gore buŋo komeiŋyoŋ, kotu kantri yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, niŋoji yoŋore buŋo iŋi kiperu quraŋ quraŋgaru ruabeneŋ raya, ‘Joma fuine nemu gboŋ yoŋore pesiŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kefagaya, oi so noinebi. Oŋuakoŋ dari me joma ubeyaŋuŋ bibituaine ore fuine oi so noinebi. Boesau so einebi. Ya mimiine 4 oi bokeru ŋadi gabi sagaiŋ.’”\x * \xo 21.25 \xt Apo 15.29\x* \p \v 26 Minebobo yoŋoji oŋu mibi Polji ŋi 4 oi oga yaberu peku pakereru yoŋoke kekeririke ebuŋ. Kekeririke ebi boji soriŋgo roperu ŋi moakoŋ moakoŋ yoŋore pesiŋ ruaru boji rigabi keririkeru damaŋyaŋuŋ tariiŋ, ore damaŋ biŋeine yajiya. Oŋu. \s1 Boji sorinde jokoroŋ maŋgo Pol ogaru kipebuŋ. \p \v 27 Polji oi yajiyayoŋ, giobobo 7 oi tariiŋgo eko Juda goine Eisia prowinsgone warebuŋ, yoŋoji Pol boji soriŋgo ropeko ŋonebuŋ. Ŋoneru ŋiŋigo kubu sosowo maŋyaŋuŋ bapakare yabebi pakereko Pol qafagaru robuŋ. \v 28 Qafagaru roru iŋi oŋgabuŋ, “Israel ŋiŋigo, bapi nobeniŋ! Ŋi yo oiji moreŋine moreŋine roregaru kae so qaji yareru maŋyaŋuŋ iŋi bapakare yabeega: Ŋoŋo sosowo Israel ŋiŋigo kubu qomukuru bosembea nobeinebi. Nonunde Kadi buŋo bokeru boji soriŋnoŋuŋgo kosa roperu jauba eru goinebi. Oŋu qaji yareru goya eru muŋambe Grik ŋi Anuture moge tomiri oi oŋuakoŋ ogagaru boji soriŋgo ropeko pi mokiine yo oiji jukuwi eru bapeboriŋineke egu fukeiŋ.” \v 29 Oi iŋi ore oŋgabuŋ: Efesus ŋi Trofimus iŋoji rone siti kadio Polke rako ŋone yaperu iŋi manesubuŋ: Polji oi ogame moko boji soriŋgo egu ropenimi.\x * \xo 21.29 \xt Apo 20.4\x* \p \v 30 Oŋu oŋgabi ŋiŋigoji bobojibu eru pipa doduru wareru tumaŋgaru roware soguine baku fonuŋ babi siti sosowo sagaya. Oŋu fukeme Pol qafagaru kiperu boji soriŋgone poreru sakibe wakiru oo akoŋ sorinde sa mendi sosowo oi pipa keku kipebuŋ. \v 31 Pol kiperu qaiŋgo ore yameŋ kebuŋ biŋeine saueru Rom mamari kubure mamari siŋaŋ qoruine iŋore kajego buŋo iŋi rakako maneya, “Jerusalem sosowo yoŋoji oyowo baku jigo qagobi.” \v 32 Oŋu maneru oo akoŋ mamari ŋi kubu goine mamari siŋaŋyaŋuŋke oga yaberu riŋaru yoŋoreo rakabuŋ. Rakabi oi ŋone yaberu Pol qabuŋ, oi bokebuŋ. \p \v 33 Bokebi mamari siŋaŋ qoruineji botuyaŋuŋgo raru mitigako Pol roru gbedi (nigiŋ) yoyokaji kipebuŋ. Kipebi iŋi miku weu yareya, “Ŋi yo moji?” eru “Uruŋu eko qagobi?” \v 34 Weu yareyayoŋ, ŋiŋigo kubuone buŋo furuine furuine bokirieru kosabasa oŋgabuŋ. Oŋu kosabasa oŋgaku fonuŋ babuŋ ore eru fuŋine poretiŋ maneiŋgo embimbiŋgaya. Oi embimbiŋgaru ore eru mitigako Pol ogagaru mamari ŋi yoŋore aeŋ sa maŋineo rabuŋ. \v 35-36 Ogagaru rabi ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji kufuyaŋuŋgo yobe yabeku wareru iŋi oŋgabuŋ, “Bio qabi komeine. Use!” Oŋu oŋgabi mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu mendigo ropeme pipa ra wareru oyowoqojibu yasogo babuŋ ore yobiŋgaya. Ore eru mamari ŋi yoŋoji Pol roru koboru rabuŋ. Oŋu. \s1 Polji buŋoinere tife fuŋgaru bokirieru miya. \p \v 37 Koboru wareru mamari ŋi yoŋore dobu maŋgo ropeiŋgo ebi Polji mamari siŋaŋ qoruine iŋi weu teya, “Noŋ buŋo mo soine gajibemiŋ me mata?” Weu teko maneru qiqu eru ojiya, “O, go Grik buŋo manege me? \v 38 Ore eru go Ijipt ŋi fukege me mata? Ijipt ŋi moji yunekoŋ kiso ŋi tebeyaŋuŋke 4,000 oi bojiqojibu eyaberu Rom gawman kiso eku jigo oyowo fuŋgaru yaberu oga yaberu moreŋ buroineo rabuŋ. Go siŋaŋ ŋi oi fukege me mata?” \p \v 39 Oŋu ojime Polji miya, “Noŋ Juda ŋi. Noŋ Silisia prowinsre taoŋ tinaine Tarsus manege, oo fukeru go wapeboŋ. Ore eru weu garebemiŋ: Go soine minde nonji ŋiŋigo kubu yo yoŋore buŋo mibe manenimiŋ.” \p \v 40 Oŋu miko “Soine mi,” ojime Polji kojigo dimaku ŋiŋigo yoŋore me bajiya. Me bajime fonuŋ bokeru buŋoyaŋuŋ mataeme dimakabi Hibru buŋoo buŋo iŋi miya, \c 22 \p \v 1 Polji dimaku iŋi miya, “Ŋi ogopune, nonji buŋo mobeine mibemiŋ, oi kaje ruaru maneniŋ.” \v 2 Hibru buŋoo buŋo miko maneru buŋoyaŋuŋ sosowo boke foreko dimakabi jikigaru miya, \p \v 3 “Noŋ Juda ŋi. Noŋ Silisia prowinsre taoŋ tinaine Tarsus oo fukebe Jerusalem siti yoo siŋaŋ nubi goku sogueboŋ. Goku sogueru waperu qaqaji tinaine Gamaliel iŋore buŋo rurumaŋgo ŋebe iŋoji Juda apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore Kadi buŋo eru eebobo oi poretiŋ qaji nareme ore mamaneine maneru goboŋ. Muŋambe ŋoŋoji sosowo Anuture buŋo rurumaŋgo roperu yameŋ keku iŋore jigo qaku gogobi, nonji ore so fukeru goboŋ.\x * \xo 22.3 \xt Apo 5.34-39\x* \v 4 Oŋu goku ŋiŋigo Ofonde kadi boyoberu gobuŋ, oi yaberu ketotieru kekesuesue eyarebe joiserereŋ maneru goineji komebuŋ. Nonji ŋiŋigoine ŋiŋigoine oga yaberu gbediji (nigiŋ) kiperu witi pigo rua yabebe.\x * \xo 22.4 \xt Apo 8.3; 26.9-11; 9.1-19; 26.12-18\x* \v 5 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru minebobopuine sosowo yoŋoji oi soine manegobi eru yoŋoreo raru weu yarebeneŋ oi soine kitiŋgaku minobuŋ. Yoŋoji Juda ŋi soguine Damaskas sitio gogobi, yoŋore quraŋ rigaru narebi roru goboŋ. Oo ŋiŋigo Ofonde kadi boyoberu gobuŋ, nonji oi oŋuakoŋ ‘Geoine bokirie yarenimiŋ ore nigiŋ yaberu Jerusalem yo oga yaberu warebemiŋ,’ miku kadio raboŋ.” \s1 Polji iŋoyoŋunde maŋkekerisiere fuŋne miya. \p \v 6 “Kadio raboŋyoŋ, Damaskas siti bombeŋgabe oo ya mo iŋi fukeya: Una botuine oo kuririquraŋ soguine mo Sombuŋgone kirabori oŋuine fukeru pipa wakiru kemaga nuya. \v 7 Kemaga nume rondiŋgaru moreŋgo wakiru pebe Sombuŋgone buŋo mo iŋi fukeko maneboŋ, ‘Sol Sol, go wamore kekesuesue paio enareege?’ \v 8 Oi maneru bokirieboŋ, ‘Ofoŋ, go moji?’ Oŋu bokiriebe najiya, ‘Noŋ Nazaret ŋi Yesu, kekesuesue enareege, noŋ oi.’ \v 9 Ŋi noke wareru dimagobi, yoŋoji kuririquraŋ oi noŋebuŋ, buŋo najiya, buŋo oi fonuŋine mo so manebuŋ. \v 10 Oŋu najime nonji weuku miboŋ, ‘Ofoŋ, noŋ uruŋu ebemiŋ?’ Mibe najiya, ‘Go muŋambe yo pakereru Damaskas sitio rande Anutuji wamo ya bamiŋ ore miiŋ, oi moji gajiiŋ.’ \v 11 Kuririquraŋ oiji jiŋone igako tiŋtuŋ qaku dimabe ŋi noke warebuŋ, yoŋoji meneo roru oga nubi Damaskas sitio rabeŋ. \p \v 12 “Oo ŋi mo tinaine Ananaias goya. Iŋoji Anutu araŋ baku Mosesre Kadi buŋo poretiŋ boyoberu goya. Ore eru Juda ŋiŋigo Damaskas gobuŋ, yoŋoji sosowo araŋ fiine bateru gobuŋ. \v 13 Iŋoji nondeo wareru maŋfuŋneo dimaku iŋi najiya, ‘Sol ogone, jiŋogo moke taŋa.’ Oŋu najime aua damaŋ oo akoŋ jiŋone taŋako piku ŋoneboŋ. \v 14 Ŋonebe Ananaiasji najiya, ‘Goji eebobo posiinere Rau ŋonende buŋo miineji gajiko maru fonuŋine manemeŋ. Noŋunde apa ŋaso yoŋore Anutu iŋoji go roosoe guko iŋore maŋ aŋi mane mukuine. \v 15 Go wamo ya ŋoneru manege, oi kitiŋgaku miku iŋore minebobo fukeru moreŋine moreŋine ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo munaŋ moge oŋuine dimaku goigoŋ. \v 16 Ore eru go wamore etaŋqataŋ eru odigage? Bio pakereru iŋore tina oŋga wosiru minde miti meso garebeneŋ agiburaŋgo jureko posikeiŋ.’ Ananaiasji oŋu najiya.” \s1 Misin gio kotu kantri yoŋoke babemiŋgo oŋga nareya. \p \v 17 “Damaskas siti bokeru Jerusalem sitio kirieru boji soriŋgo oŋga wosibe Ofonde kobiji kema nume dimaku qohoŋ iru mo ŋoneboŋ. \v 18 Iru oo Yesu ŋonebe nondeo wareru iŋi najiya, ‘Go kantri yoo nonde fuŋne eru Biŋe buŋone oi gbeŋ akoŋ so miku goigoŋ. Oi kitiŋgaku minde keta ruaru ŋadi ganimiŋ. Ore eru Jerusalem siti yo pipa bokeru raigoŋ.’ \p \v 19 “Oŋu najime miboŋ, ‘Ofoŋ, yoŋoji nonde fuŋne manegobi. Nonji rone roregaru ŋiŋigo go manesiŋ garebuŋ, oi oŋgawowosi piine piine oo roperu bofuke yaberu kiperu ŋoŋoru joruinekeji yaberu goine witi pigo rua yaberu goboŋ. \v 20 Gore gio babapi ŋi Stiwenji fuŋnego kitiŋgaku miko qabi dariine wakiko nonji damaŋ oo oŋuakoŋ maŋfuŋyaŋuŋgo dimaku qotikeru marikuyaŋuŋ siŋaŋ garu dimabe qabi komeya.’\x * \xo 22.20 \xt Apo 7.58\x* \v 21 Oŋu mibe Ofonji najiya, ‘Nonji sore gugo go joroineo kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo raigoŋ.’ Oŋu.” \s1 Rom gawmande mamari ŋi yoŋoji Pol siŋaŋ gabuŋ. \p \v 22 Polji buŋo mobeine miya, oi ŋiŋigo kubu yoŋoji kaje ruaru manebuŋyoŋ, (Ofonji kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo raiŋgo miya,) buŋo oi maneru oo akoŋ sanaŋine akoŋ jojoraku oŋgabuŋ, “Use! Ŋi oŋuine oi qabi komeine. Oi moreŋgo niŋoke goiŋ ore so mata.” \v 23 Oŋu jojoraku oŋgaku kambaŋ kereŋ qomukuru bokeru (kufuyaŋunji odeririŋgaru oderu) sunjeŋ pujeku sowoo kosabasa bokebuŋ. \v 24 Oŋu ebuŋ Rom yoŋore mamari siŋaŋ qoruineji mitigako mamari ŋi yoŋoji Pol ogagaru raru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋineo ruabuŋ. Dobu maŋineo ruabi Juda yoŋoji oi wamore eru fonuŋ baku oŋgagobi, ore fuŋine maneiŋgo ore iŋi mitigaya, “Ŋoŋo Pol roru ŋoŋoru joruinekeji qaku weu tebi fuŋine totogo miko manekimiŋ.” \v 25 Oŋu mitigayayoŋ, Pol roru kiperu kobiŋ joruinekeji qanimiŋgo ebi Rom mamari siŋaŋ moji bembeŋgo dimako Polji iŋi ojiya, “Rom qoqodure gawman yoŋoji sa kipe nubi meyaŋuŋgo gogo. Nonji ore (mimiti) paspot roru gogo. Ore eru ŋoŋo nonde buŋo so maneru osoeru kosa mitariru mo kobiŋ joruinekeji nunimiŋ, oi Rom mimiti rauine yoŋore jiŋoo sagaiŋ me mata?” \p \v 26 Polji oŋu ojime mamari siŋanji maneru oo akoŋ mamari siŋaŋ qoruine iŋoreo raru biŋe buŋo iŋi ojiya, “Ŋi oiji Rom gawmande (mimiti) paspot roru goga. Ore eru go uruŋu emiŋ?” \p \v 27 Oŋu ojime mamari siŋaŋ qoruineji Polreo raru weu teya, “Go fofori Rom gawmande (mimiti) paspot roru goge me mata? Oi mikande manebemiŋ.” Weu teme Polji bokirieya, “Fofori, nonji oi roru gogo.” \p \v 28 Oŋu bokirieme ojiya, “Noŋ moneŋ soguine bokeru Rom qoqodure gawmande (mimiti) paspot furiine babe narebi gogo.” Ojiko Polji miya, “Oi fiineyoŋ, nonde mamaji Rom gawmande paspot roru goko nonji iŋore made fukeru oone tina oi roru gogo.” \p \v 29 Oŋu miko ŋi weu tenimiŋ ore ebuŋ, yoŋoji oo akoŋ bokeru kirieru rabuŋ. Polji “Noŋ Rom gawmande paspot roru gogo,” miko mamari siŋaŋ qoruineji oi maneru Rom ŋi nigiŋ gateya ore eru waragaku sombuine maneya.\f + \fr 22.29 \ft Mo Rom gawmande paspot roru goya, oi niginji egu nigiŋganiminde agi peya. Moji agi oi kigaya ine, oi buŋo koroineo ruaebuŋ. Ore eru sombuine maneya.\f* Oŋu. \s1 Polji soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio dimaya. \p \v 30 Kae fureko mamari siŋaŋ qoruineji pakereru Juda yoŋoji wamore Pol buŋoo ruaru mibuŋ, ore fuŋine poretiŋ maneiŋgo maneru soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru soriŋ kaunsol kubu sosowo yoŋoji tumaŋganimiŋ ore mitiga yareya. Oŋu tumaŋgabi miko Polre gbediine (nigiŋ) piruebi ogagaru wakiru yoŋore jiŋo maio ruame dimaya. Oŋu. \c 23 \p \v 1 Polji dimaku soriŋ kaunsol kubu oi piki ŋone yaberu iŋi miya, “Ogopune, nonji eebobone sosowo oi Anuture jiŋo maio eba eku gobe iŋoji ŋoneru ‘Sagaga,’ miko maŋnere kajeji maneru fiaru waperu goku muŋambe yo dimago.” \v 2 Polji oŋu miyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Ananaias iŋoji bembeŋgo dimabuŋ, oi mitiga yareko mauine qatimbebuŋ. \v 3 Qatimbebi Polji ojiya, “Anutuji go qatimbe guine. Goji pi sa yagaŋine oŋuine fukege. Sakiine yoweji rigabi yagaŋine fukegayoŋ, maŋine wunuŋ eku gogobu fukega. Goji Mosesre Kadi buŋo roru oiji osoe nuru buŋone mitarimiŋ ore ŋegeyoŋ, jibu gake Mosesre Kadi buŋo oi akoŋ qaku mitiga yabende nugobi. Oi so sagaga.”\x * \xo 23.3 \xt Mat 23.27-28\x* \p \v 4 Polji oŋu ojime bembeŋgo dimagobi, yoŋoji ojibuŋ, “Go Anuture soriŋ gio siŋaŋ qoruine igosisi baku mimi qatege me?” \p \v 5 Oŋu ojibi miya, “O ogopune, iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukega, oi so maneru migo. Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, ‘Go kufufuŋ kubugore ŋi koito so qaisogaigoŋ.’”\x * \xo 23.5 \xt Eks 22.28\x* \p \v 6 Oŋu miyayoŋ, soriŋ kaunsol kubu yoŋoreone goineji Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) pati qakatobi goineji Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) pati ŋi gobuŋ. Polji oi maneru ore eru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio buŋo iŋi oŋgaku miya, “Ogopune, nonji Farisi ŋi fukego. Mamaneji oŋuakoŋ Farisi pati ŋi. Komekiine yoŋoji gboreru pakerenimiŋ, nonji oŋu fukeiŋ ore odigaru oori eru gogo. Oŋu gogo ore eru buŋo koroineo rua nubi osoe nuru migobi.”\x * \xo 23.6 \xt Apo 26.5; Fil 3.5\x* \p \v 7 Oŋu miko oo akoŋ Farisi eru Sadusi pati yoŋore botugo kekepari fukeme soriŋ kaunsol kubu yoŋoji pougaru qoko yoyoka fukebuŋ. \v 8 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji iŋi miegobi, “Ŋiŋigo komekiine yoŋoji so gboreru pakerenimiŋ. Sombuŋ mimerereŋ so gogobi. Gemokaku eru iiru oi so gogobi.” Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) pati yoŋoji buŋo yokaomo oi qakatoru ore so manesiŋ garu dimaegobuŋ.\x * \xo 23.8 \xt Mat 22.23; Mak 12.18; Luk 20.27\x* \v 9 Qoko yoyoka oŋu fukeru oŋgabi fonuŋ soguine fukeko Kadi buŋore qaqaji goineji Farisi qoko yoŋore botugone pakereru joineke kiga yareku iŋi mibuŋ, “Niŋo ŋi yoore baka mo so bofukegobeneŋ. Sombuŋ mimerereŋ me moro moji buŋo qohoŋ ojiru iŋore maŋgo ruame mina, oi uruŋu saga yabena?” \p \v 10 Oŋu mibi kekepari oiji moke joineke fukeru sogueya. Sogueme furugaru Pol mobemobe porebi ra wareko bopogaru yaorobuŋ. Kamasi oŋu fukeya. Oŋu fukeko mamari siŋaŋ qoruineji ore kokoi maneru mamari kubu mo mitiga yareko rakaru Pol botuyaŋuŋgone poreru ogagaru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋgo ruabuŋ. \p \v 11 Ruabuŋyoŋ, ubu oo kubaŋ peko Ofonji Polre goyoŋgo dimaku iŋi ojiya, “Go kobigake fukeru jogbake goigoŋ. Nonde fuŋne Jerusalem yoo kitiŋgaku miku gomeŋ, ore so Rom sitio oŋuakoŋ raru oi kitiŋgaku mitaniŋgaru goigoŋ.” Oŋu. \s1 Pol qaninde soŋsoŋburu babuŋ. \p \v 12 Ofonji oŋu ojiyayoŋ, kae fureme oo Juda ŋi goineji kamiine tumaŋgaru Pol komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ. Yoŋoji buru oi ruabi eru oi mimipaŋ buŋoo kiperu sanaŋgaru iŋi mibuŋ, “Niŋo Pol komeiŋ ore odigaru damaŋ botuine yoo uqo sowo gokimiŋ. Sowo goku qabeneŋ komeme ore ŋadiineo soine uqo me obu mo moke nokimiŋ.” \v 13 Ŋi 40 eru jare oi odurebuŋ, yoŋoji qodureru mimipaŋ buŋo oi kiperu sanaŋgaru mibuŋ. \p \v 14 Oi miku minebobo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru iŋi mibuŋ, “Niŋo Pol komeiŋ ore odigaru damaŋ botuine yo oo uqo sowo gokimiŋ. Polji so komeiŋ ine, ŋiŋigoji fofori qaiso nobebi sagaiŋ. Ore eru niŋo tumaŋgaru mimipaŋ buŋo iŋi kiperu sanaŋgaru gogobeneŋ: Pol qabeneŋ komeko ore ŋadiineo soine uqo me obu mo moke nogu gokimiŋ. \v 15 Ore eru ŋoŋo muŋambe yo soriŋ kaunsol kubu yoŋoke moko qodureru mamari siŋaŋ qoruinereo raru buŋo iŋi miku weuniŋ, ‘Niŋo Polre buŋo fuŋine moke weubeneŋ miko foriine manekimiŋgo manegobeneŋ.’ Kamasi oŋu fukeko weu tebi soine Pol ogagame ŋoŋoreo wakiiŋ. Wakinayoŋ, kadio wareru ŋoŋoreo wapeiŋgo eiŋ, oo bio iŋo qabeneŋ komeiŋ ore jaueru gokimiŋ.” \p \v 16 Oŋu mibuŋyoŋ, qabeneŋ komeinde soŋsoŋburu ruabuŋ ore biŋe oi Polre baŋare kajego rakame maneya. Oi maneru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋineo raru Pol ŋeya, oo roperu ojiya. \v 17 Miko maneru mamari siŋaŋ mo oŋgame wareko iŋi ojiya, “Ŋi jeŋoŋ yo oiji buŋo mo roru warega ore goji oi soine ogagaru mamari siŋaŋ qoruinereo rande buŋo oi ojiiŋ.” \v 18 Oŋu ojime oi ogagaru mamari siŋaŋ qoruinereo rabire miya, “Nigiŋ ŋi Polji oŋga nareko iŋoreo rabe ŋi jeŋoŋ yo ogagaru goreo wareiŋ ore weu narega. Iŋoji gore buŋo mo roru warega.” \p \v 19 Oŋu miku rako siŋaŋ qoruineji meineji roru ogagaru qaŋaŋineo raru weu teya, “Go wamo buŋogo roru warege?” \p \v 20 Weu teme ojiya, “Juda minebobo yoŋoji buŋo mo weu garenimiŋ ore kiperu goreo wareru iŋi minimiŋ: Niŋo Polre buŋo fuŋine poretiŋ so mane komegobeneŋ. Ore eru go soine Pol yogo ogagande soriŋ kaunsol kubu yoŋoreo wakiko moke weu tende miko fuŋneinere fori manekimiŋ. Yoŋoji oŋu fukeiŋ ore manegobi. \v 21 Oŋu wareru minimiŋyoŋ, goji buŋo ore so qotikeigoŋ. Juda kufufuŋ yoŋore botugone ŋi 40 eru jare oi odurebuŋ, yoŋoji qodureru Polre iŋi miku oi mimipaŋ buŋoji kiperu sanaŋgabuŋ, ‘Niŋo Pol komeiŋ ore odigaru damaŋ botuine yo oo uqo sowo gokimiŋ. Sowo goku qabeneŋ komeko ore ŋadiineo soine uqo me obu mo moke nokimiŋ.’ Oŋu miku goji qotikeiŋ ore odigaru jaueru rubagagobi.” \p \v 22 Oŋu miko ŋi jeŋoŋ oi soreru iŋi ojiya, “Biŋe yo minde manego, oi mo so minde maneinebi.” Oŋu. \s1 Pol ogabi Sisaria taoŋgo raya. \p \v 23 Mamari siŋaŋ qoruineji oi maneru mamari siŋaŋyokaine oŋga yateme warebire iŋi yasiko manebu, “Ŋoko tebe ŋi 200, kaneŋkuku mamari ŋi 70 eru damu mamari ŋi 200 oi mitiga yarebire muŋambe ubure 9 kilok oo Sisaria ranimiŋ ore jaueniŋ. \v 24 Oŋuakoŋ kaneŋkuku goine roosoeru bobiaŋ yaberu Pol more paio ruaru siŋaŋ gatebi ubu yoo gawana Filiksreo raine.” \v 25 Oŋu yasiko manebire gawanare quraŋ mo iŋi quraŋgaya, \q1 \v 26 “O Ropekiine sari gawana Filiks! Klodius Lisias, nonji mijerigo migo. \q1 \v 27 “Juda yoŋoji ŋi yo roru nigiŋgaru qabi komeiŋ ore ebuŋ. Oŋu ebuŋyoŋ, Rom qoqodure gawmande (mimiti) paspot roru goga, nonji oi maneru oo akoŋ mamari kubu yoŋoke waperu sa kipe teru bomukuku qoruine kipeboŋ. \q1 \v 28 “Wamo buŋore buŋo koroineo ruagobi, nonji ore fuŋine maneiŋgo maneru ogagaru Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio ruaboŋ. \q1 \v 29 “Ruabe buŋo koroineo roperu yoŋoyaŋunde Kadi buŋore pepesisiri buŋoine buŋoine ore eru kekepari eru kiso eru mitebi bofukeboŋ. Oŋu bofukeboŋyoŋ, ya sembene komeiŋ ore so me witi pigo ruabeneŋ ŋeiŋgo ore so oi so fukeya. Yoŋoji buŋo oŋuine mo so mibi maneboŋ. \q1 \v 30 “Oi so maneboŋyoŋ, moji iŋore biŋe buŋo oi iŋi najime maneboŋ: Goineji ‘Ŋi oi qabeneŋ komeine,’ miku soŋsoŋburu ebi pega. Biŋe buŋo oi maneru muŋambe yo oone sorebe goreo warega. Buŋo koroineo ruaiŋgo manegobi, nonji oi oŋuakoŋ mitiga yarebe gore jiŋo maio waperu buŋoyaŋuŋ sosowo totogo mi bofukebi manemiŋ.” \p \v 31 Quraŋ oŋu quraŋgako mamari ŋi mitiga yarebuŋ, yoŋoji buŋo oi boyoberu Pol roru ogagaru qisirigo kae tinaine Antipatris oo rabuŋ. \v 32 Raru kae fureme mamari ŋi kaneŋkukuyaŋuŋke yoŋoji Pol ogagaru kadi jikigaru rabuŋyoŋ, tebe ŋi yoŋoji yoŋoyoŋe kirieru mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu maŋineo warebuŋ. \v 33 Mamari ŋi kaneŋkukuyaŋuŋke yoŋoji Sisaria taoŋgo roperu quraŋ oi gawana oteru Pol oŋuakoŋ iŋore jiŋoo ruabuŋ. \v 34 Ruabi quraŋ oseru “Pol oi wamo prowinsre?” miku weu yareya. Weu yareme “Silisia prowins ŋi,” oŋu ojibuŋ. \v 35 Oŋu mikabi maneru ojiya, “Buŋo koroineo rua guiŋgo manegobi, yoŋoji oŋuakoŋ wapekabi oo soine weu garebemiŋ.” Oŋu ojiru mitigako Pol ogagaru kiŋ Herodre morumboŋ pire sa maŋineo ruaru ru batebuŋ. Oŋu. \c 24 \s1 Pol buŋoo ruabi gawana Filiksre jiŋoo dimaya. \p \v 1 Gio boboine 5 tariko soriŋ gio siŋaŋ qoruine tinaine Ananaias iŋoji minebobo goine eru Kadi buŋore mamane ŋi (loya) tinaine Tertulus yoŋoke qotureru Sisaria taoŋgo rakaru gawana Filiksre jiŋoo roperu Pol buŋo koroineo ruainde buŋo mibi maneya. \p \v 2 Oi maneru Pol keporeme wapeme Kadi buŋore mamane ŋi Tertulusji fuŋgaru Polre sakigorua buŋo bapakareru gawanare jiŋo maio buŋo iŋi miya, “O Filiks, goji siŋaŋ noberu gomeŋ, niŋo damaŋ oo womo yasogo maneru denaŋdenaŋ gobeŋ. Goji fiine akoŋ siŋaŋ gaku mitiga norende gogo ŋeŋenoŋuŋ mobemobe bobiaŋgabi kantri yo oo qopieru pakereko fiagobeneŋ. \v 3 O sogunenoŋuŋ Filiks, niŋo oi moreŋ so fiine akoŋ mane mukugaru gore ore jerieru kunuŋkunuŋine mo so maneru daŋge miku gajigobeneŋ. \v 4 Daŋge miku gajigobeneŋyoŋ, nonji buŋo joroine mikabe egu taki guiŋ ore iŋi weu garego: Niŋo buŋo roru warebeneŋ pompoŋine mibemiŋ, oi wirie noreru kaje ruaru mane. \p \v 5 “Niŋo ŋi yoore fuŋne oi iŋi ŋoneru bofukebeŋ: Iŋoji suroŋqoqo ŋi kokoiineke fukega. Iŋoji moreŋine moreŋine roregaru Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ sikeku bapakare yabeko jigo oyowoine oyowoine kae so fukeko oyowoqojibu oŋgaku eegobi. Goineji mamboiŋ baku Nazaret ŋi more tina miku pati bagobi, iŋoji yoŋore sogune fukega. \v 6 Iŋoji boji soriŋ oi oŋuakoŋ yameŋ keku boyau eku wakiru ruaiŋgo eya. Ore eru niŋo oi roru kipebeŋ. Niŋo buŋoine osoeru noŋunde Kadi buŋo boyoberu mitarinimiŋgo manebeŋ. \v 7 (Oi manebeŋyoŋ, mamari siŋaŋ qoruine Lisias iŋoji mamari ŋi yoŋoke wareru usuŋ soguine oiji joineke menoŋuŋgone bomukuku ogabuŋ. \v 8 Ogagaru buŋo sakiineo bapakareru miku ojibi, oi gore jiŋo maio wapenimiŋ ore mitiga noreya.) Go gake weu tende fuŋine barariŋga noreru miiŋ. Oi miko buŋo roru waregobeneŋ, ore foriine sosowo soine fukeko manemiŋ.” \v 9 Oŋu miko Juda ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ “Buŋo sosowo oi fofori,” miku qotikeru oi kitiŋgaku jikigaru sakiineo ruaru mitebuŋ. Oŋu. \s1 Polji buŋo mobeine bokirieko Filiksji maneya. \p \v 10 Pol mitebi gawanaji buŋo miiŋ ore meji soso baku iŋi bokirieru miya, “Goji gosa kokoine ŋiŋigo kubu yoore mimitari rau fukeru gokande manego. Ore eru nonji buŋonere tifeine oi gore jiŋo maio koimo mibemiŋ. \v 11 Nonji yunekoŋ Anutu ohowe baku miteŋ gabemiŋ ore Jerusalem sitio ropebe. Oi giobobo 12 oi akoŋ tariko muŋambe yo dimago. Gake weu yarenoŋ ine, oi soine kitiŋgaku minimiŋ. \v 12 Nonji boji soriŋgo me oŋgawowosi pi mogo roperu ŋi me ŋigo moke noigoi buŋo miku migobobo ruabe oŋuine so bofuke nubuŋ. Siti maŋineo kadi me kae jiŋo mogo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakarebe kekefoŋ eru rore nubuŋ, oŋuine so ŋone nubuŋ. \p \v 13 “Oŋuine so ŋone nuru muŋambe yo buŋo sakineo ruaru minaregobi, yoŋoji ore foriine gadunimiŋ ore embimbiŋgagobi. Buŋo omaine migobi. \v 14 Oi embimbiŋgagobiyoŋ, buŋo mo oi fofori mifuke garebemiŋ: Yoŋoji Nazaret pati tinaine migobi, nonji ore kadi boyoberu goku noŋunde apa ŋasopu yoŋore moreŋfuŋ Anutu oi ohowe baku miteŋ gaego eru Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋ oo buŋo quraŋgabi pega, oi sosowo manesiŋ sanaŋgago. \v 15 Anutuji ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiine oi sosowo bogbore yabeme komegone pakerenimiŋ, Juda ŋi yo yoŋoji ore odigagobi. Nonji yoŋoke jikigaru sogokoŋ dimaku oŋu fukeiŋ ore oori eru odigaru gogo. \v 16 Oŋu goku Anutu eru ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo poretiŋ dimabe Anutuji buŋone kitiŋgaku miko maŋnere kajeji maneego. Gburugburu so qa nuga. Noŋ gbagbataeŋine fukeru gobemiŋ ore damaŋ so yameŋ keku sanaŋgaru goego. \p \v 17 “Nonji mogo gobe gosa goine tariko kirieru moreŋ goine yoŋoreone yauŋ roru yunekoŋ wareboŋ. Oŋu wareru ‘Oi nakene kufufuŋpu wawakiine yoŋore boroiŋga yabebemiŋ,’ miku Anuture boji rigaru pesiŋ ruaru otebemiŋgo ore Jerusalem ropeboŋ.\x * \xo 24.17 \xt Apo 21.17-28\x* \v 18 Oo roperu kekeririke eku posiine goku boji soriŋgo ropeboŋ. Ya oi rigaru Anutu manebe bofuke nubuŋ. Bofuke nubuŋ, oo ŋiŋigo goineji so wareru roregaru oruŋ nubuŋ fonuŋ babuŋ. \v 19 Juda ŋiŋigo goineji Eisia prowinsgone wareru soriŋgo roperu ŋone nubuŋ, yoŋoji muŋambe yo gore jiŋo maio yoo waperu dimaku buŋo mo pe yarena, oi totogo sakineo ruaru minarebi sagana. \p \v 20 “Me soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio dimaku buŋo miboŋ, damaŋ oo wamo Kadi buŋo odureru baka ebe buŋo koroineo rua nuniminde buŋo bofukebuŋ? Ŋi yo ŋegobi, yoŋoji oi mibi sagaiŋ. \v 21 Nonji yoŋore botugo dimaku buŋo moakoŋ miku buŋo gomogofo mibe yobiŋgaya. Sembene mo oŋu ebe me mata? Oi uruŋu osoebi pega? Buŋo iŋi oŋgaku mibe, ‘Komekiine yoŋoji gboreru pakerenimiŋ, nonji oi manesiŋ gago ore eru buŋo koroineo rua nubi muŋambe buŋone osoeru mitari nareiŋgo ore egobi.’” Oŋu.\x * \xo 24.21 \xt Apo 23.6\x* \s1 Polre buŋo so mitariru witi pigo ruabuŋ. \p \v 22 Polji oŋu miko gawana Filiksji Yesure kadi boyoberu gogobi, ore fuŋine soine mane sarigaru Polre buŋo botuineo ketigaru iŋi miya, “Mamari siŋaŋ qoruine Lisiasji wapeme damaŋ oo Polre buŋo oi mitaribemiŋ.” \v 23 Oŋu miku mamari siŋaŋ mitigako Pol so kiperu mo ruba tekame witi pigo ŋeya. Tifepuineji Pol siŋaŋ gaku ya embimbiŋgaya, oi roru otenimiŋ ore so qomuku yareya. \s1 Polji buŋoine miko Filiks eru Drusila manebu. \p \v 24 Giobobo goine tariko Filiksji ŋonuŋine tinaine Drusila, Juda ŋigo soguine oi ogagaru warebire Polre buŋo ruame wareko buŋoinere kaje ruame Kristo Yesu manesiŋ gakiminde fuŋine mitaniŋgako maneya. \v 25 Oi maneyayoŋ, Anuture buŋo goine jikigaru mimane ebi yobiŋgaya. Polji Anuture jiŋoo posikekiminde fuŋne mitaniŋgaru noŋunde eebobonoŋuŋ sisiŋaŋ enimiŋ ore miya eru Anutuji damaŋ mo ruame oo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitariiŋ, buŋo yokaomo oiji maŋine bapakareya. Polji buŋo oŋu miko popure yobugame qeŋ ojiru miya, “Use! Oi boke. Muŋambe yo soine bokeru rande damaŋ mo manebe sagaiŋ, oo soine moke kepore gube wareigoŋ.” \v 26 Oŋu miku jibu jikigaru Polji iŋoyoŋe saki furiine moneŋ oteiŋgo manesuya. Oŋu odigaru oori eru ateine kokoine kepore teme wareko buŋo buŋo miku ŋebu. \p \v 27 Polji witi pigo ŋeko gosa yoyoka tariya. Oi tariko ŋi tinaine Porsius Festus iŋoji Filiksre oka gawana fukeiŋgo eya. Oŋu eme Filiksji Juda ŋiŋigoji ŋone aŋi enimiŋgo maneru Pol so pirueko witi pigo jikigaru ŋeya. Oŋu. \c 25 \s1 Polji gawana Festusre jiŋoo buŋo mobeine miya. \p \v 1 Festusji gawana fukeru prowins maŋgo roperu ŋeko giobobo yokaomo tariko Sisaria taoŋ bokeru Jerusalem sitio ropeya. \v 2 Ropeko soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru Juda minebobo yoŋoji jiŋo maiineo waperu Pol buŋo koroineo ruanimiŋ ore miku mobemobe quraŋ qaku dimabuŋ. \v 3 Mobemobe quraŋ qaku dimaku iŋi miku kariebuŋ, “O gawana, goji soine niŋoji manebeneŋ sagaiŋgo mitarinde buŋo ruabi Pol ogagaru Jerusalem sitio yo wareinebi.” Yoŋoji rone buŋo iŋi kiperu mibuŋ, “Polji kadio wareko oo bio qabeneŋ komeiŋ.” Oŋu miku jaueru odibuŋ ore eru wareru oŋu kariebuŋ. \v 4 Oŋu kariebuŋyoŋ, Festusji iŋi bokirie yareya, “Pol oi Sisaria taonde witi pigo ŋeko siŋaŋ gaegobi. Noŋ nake damaŋ so joroko oo kirieru raiŋgo manego.” \v 5 Oŋu miku jikigaya, “Ore eru ŋi oiji bakaine mo ruana ine, soine ŋoŋore minebobopu goineji noke Sisaria rakaru oo buŋo sakiineo ruaru mitebi manebemiŋ.” \p \v 6 Oŋu miku giobobo 8 me 10 ore so Jerusalem sitio yoŋoke gokame tariko kirieru Sisaria taoŋgo rakaya. Rakaru peku pakereru oo akoŋ buŋo mimitarire ŋeŋeineo ŋeku mitigako Pol ogagaru warebi jiŋo maiineo waperu dimaya. \v 7 Polji waperu dimako Juda minebobo Jerusalem sitione warebuŋ, yoŋoji roregaru dimaku rosi paio buŋo sembene kokoine sakiineo ruaru mibuŋ. Oi mibuŋyoŋ, buŋoyaŋunde foriine oi yaduiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 8 Rosi buŋo omaine miku dimabuŋyoŋ, Polji oi kepieru iŋi miya, “Nonji ya sembene mo so eboŋ. Juda niŋore Kadi buŋo so qomukuboŋ. Boji soriŋ so boyau eku eru Rom Sisa-kiŋ koitore buŋore kiso so eboŋ.” \p \v 9 Oŋu miko Festusji Juda yoŋoji iŋoyoŋunde manebi ropeiŋgo maneru Pol iŋi weu teya, “Sakigorua buŋo yo migobi, go soine ore mobeine oi Jerusalem roperu oo nonde jiŋo maio dimaku mimiŋ me mata?” \p \v 10 Weu teyayoŋ, Polji miya, “Rom Sisa-kiŋ koitoji mitigako buŋo koro yo urebuŋ yoo dimabe osoe nuru buŋone mitarinde sagaiŋ. Noŋ Juda ŋiŋigo sembene mo so eyareboŋ. Oi gake soine mane mukuge. Noŋ wamore moke yoŋoreo ranobo? \v 11 Sembene mo so eboŋyoŋ, Kadi buŋo mo odureru ya mo eku sembearu ore eru komere biŋe fukenobo ine, ‘Nonji egu komebemiŋ,’ miku so sumuŋgaru rabemiŋ. Oi matayoŋ, yoŋoji rosi buŋo omaine yobu miku buŋoyaŋunde fuŋne oi yaduiŋgo ore embimbiŋgagobi ine, buŋo omainere eru moji oga nuru yoŋore meo ruaiŋgo embimbiŋgaiŋ. Rom Sisa-kinji buŋone botiŋgaru mitarime poretiŋneiŋ. Ore eru nonji iŋore jiŋomaio raiŋgo ore sanaŋgaru weugo.” \p \v 12 Oŋu miko Festusji muraŋpuine yoŋoke uŋsowoŋ buŋo baaru osoeru iŋi bokirie teya, “Go Sisa-kiŋ koitoreo ramiŋ ore maneru weuge, ore eru soine Rom raru iŋore jiŋoo dimaigoŋ.” Oŋu. \s1 Polji kiŋ Agripare jiŋoo dimaya. \p \v 13 Giobobo goine tariko kiŋ Agripa eru seŋine Bernaisi yokoji Festus ŋoneru aramboboyakuŋ odunimi ore Sisaria taoŋgo warebu. \v 14 Wareru oo giobobo kokoine gobire Festusji Polre buŋo oi kiŋ koitoke mimane eku iŋi miya, “Filiksji ŋi mo so pirueko witi pigo yoo ŋeku goga. \v 15 Nonji Jerusalem rabe Juda yoŋore soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru minebobopuyaŋunji nondeo waperu iŋi weu narebuŋ, ‘Niŋo ŋi ore buŋo roru warebeneŋ goji soine iŋore fuŋne osoeru buŋoine mitariigoŋ.’ \p \v 16 “Oŋu weu narebuŋyoŋ, nonji iŋi yajibe manebuŋ, ‘Rom gawman niŋore kadi oi iŋi: Monde sakigo buŋo sembene ruaru migobi, niŋo ŋiŋigo more buŋo oi kosa so mitariegobeneŋ. Rone keporeru buŋo koroineo ruabeneŋ rosipuineji warebi mobemobe sogokoŋ mobemobe quraŋ qaku dimabi buŋo sakiineo ruaru mitebi mobeine soine miiŋ. Buŋo mobeine miko oi osoeru foriine fukeme ore so soine buŋoine mitariegobeneŋ.’ \v 17 Yoŋoji yoo wareru tumaŋgabi nonji damaŋ so joroko peku pakereru oo akoŋ mimitarire ŋeŋeineo ŋeku mitigabe ŋi oi ogagaru warebi nonde jiŋomaineo wapeya. \p \v 18 “Wapeyayoŋ, buŋo roru warebuŋ, yoŋoji roregaru mobemobe quraŋ qaku dimaku buŋo sakiineo ruaru mitebuŋ. Oŋu ruabi ya sembene yobu mo ena, oŋu minimiŋ ore odigaboŋyoŋ, buŋo oŋuine mo so mibi maneboŋ. \v 19 Oi so mibi maneboŋyoŋ, tifeineo ŋi oi igogaru yoŋoyaŋunde mamanesinde buŋo mobeine goine eru ŋi mo tinaine Yesu iŋore kekepari babuŋ. ‘Yesuji komeya,’ mibuŋyoŋ, Polji ‘Gboreru goga,’ miku yameŋ keku sanaŋgaya. \v 20 Oŋu miku rosi ruabi nonji ‘Buŋo oŋuine oi uruŋu osoenobo?’ miku fuŋine baaru maŋyoka maneboŋ. Oi maneru dimaku iŋi weu teboŋ, ‘Sakigorua buŋo migobi, go soine ore mobeine oi Jerusalem roperu oo minoŋ me mata?’ \v 21 Weu teboŋyoŋ, Polji Ropekiinenoŋunde jiŋo maio raiŋgo yameŋ keku iŋi weuya, ‘Go minde siŋaŋ nubi Sisa-kiŋ koitore rabe buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ.’ Oŋu weume ŋi joruyaŋuŋke mitiga yarebe siŋaŋ gabi ŋega. Jiki sorebe Sisa-kiŋ koitore jiŋo maio raigoŋ.” \p \v 22 Festusji oŋu miko Agripaji ojiya, “Nonji mo ŋi oiji buŋoine miko maneiŋ ore aŋi manego.” Ojiko iŋi bokirieya, “Yogo soine buŋoine manemiŋ.” \p \v 23 Oŋu bokirieme peku pakerebi kantrire muraŋ, mamari siŋaŋ soguine eru minebobo ropekiine yoŋoji wareru Agripa eru Bernaisi yokore iru eri ubeyakuŋgo keru jeri kiki keku kepore yapebi buŋore koro pi ropekiine ore maŋgo ropebuŋ. Festusji mitigako Pol ogabi oo wapeya. \v 24 Polji wapeme Festusji pakereru dimaku iŋi miya, “Kiŋ Agripa eru ŋi soguine sosowo niŋoke yoo ŋegobi, ŋoŋo ŋi yo ŋoneniŋ. Juda ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji iŋore eru nonde maŋ bapakarebuŋ. Sisaria taoŋ yoo eru Jerusalem sitio fofori buŋoji bapakare nareru oŋga jojoraku iŋi miku gobuŋ, ‘Ŋi yo oiji moreŋgo goiŋ ore so mata. Bio use!’ \p \v 25 “Oŋu oŋgaku gobuŋyoŋ, nonji osoebe ya mo komere biŋe fukeiŋ ore so oi so eya. Nonji fuŋine oŋu bofukeru ŋoneboŋyoŋ, iŋoyoŋe Rom Ropekiinenoŋunde jiŋo maio rako buŋoine botiŋgako poretiŋgaiŋ ore yameŋ keku weuya. Ore eru buŋo kiperu sorebe Rom raiŋ. \v 26 Rom sitio raiŋyoŋ, iŋore buŋo oi uruŋu quraŋgaru Rom ŋi Koitonere ruabe rana? Iŋore buŋo kosa migobiyoŋ, buŋo fuŋineke mo oi poretiŋ so mane taniŋgago. Ore eru mibe ogagaru wareru kiŋ Agripa gore jiŋo maio eru ŋoŋo goine kiŋ koitore ŋadio yoo ŋegobi, ŋoŋore jiŋo maio ruabi dimaga. Ŋoŋo soine jambae baku buŋoine osoebi foriine fukeko oi maneru soine quraŋgo quraŋganobo. \v 27 Ŋi mo niginji kiperu buŋo koroineo ruaniminde buŋo uruŋu migobi, oi totogo miiŋgo embimbiŋgaru jibu mo egu sorekimiŋ. Mosi oi nonde mamaneo kajegi kamasi oŋuine fukega.” Oŋu. \c 26 \s1 Polji buŋoinere mobe kiŋ Agripare jiŋoo miya. \p \v 1 Oŋu ŋebi kiŋ Agripaji Pol ojiya, “Go soine gakere buŋo mobeine minde manebemiŋ.” Oŋu ojime Polji dimaku me ketigaru oteru iŋoyoŋunde buŋo kitiŋgaku iŋi fuŋgaru miya, \p \v 2 “O kiŋ Agripa, Juda minebobo yoŋoji buŋo sakineo ruaru minaregobi, nonji buŋo sosowo ore mobeine oi muŋambe soine gore jiŋo maio totogo miiŋgo ore kiwaqawaineke manego. \v 3 Goji Juda niŋore eebobo eru kekepari buŋonoŋuŋ sosowo oi poretiŋ mane mukuge. Ore eru nonji fofori kiwaqawaineke manego. Oŋu fukeko weu garego: Buŋo mibemiŋ, oi soine mane wirieru kaje rua. \p \v 4 “Nonji Juda ŋiŋigo kubu maŋgo fukeru fuŋfuŋgaineone fuŋgaru nakene kantri yo eru sitinoŋuŋ Jerusalem oo go wapeboŋ. Ore eru Juda ŋiŋigo sosowo yoŋoji gogone jeŋoŋneone uruŋu waperu goboŋ, oi soine mane mukugobi. \v 5 Yoŋoji fuŋnene damaŋ joroine mane mukugagobi. Aŋiŋaŋuŋ eko oi soine iŋi kitiŋgaku minobuŋ: Noŋunde soriŋ gio maŋineo Farisi pati niŋoji ŋaso yoŋore soriŋ mamane oi poretiŋ yobu boyoberu goegobeneŋ. Nonji rone yoŋore kubu patio roperu Kadi buŋo yameŋ keku boyoberu goboŋ.\x * \xo 26.5 \xt Apo 23.6; Fil 3.5\x* \v 6 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore jojofo buŋo ruaya, nonji ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eru gogo. Ore eru muŋambe buŋo koroineo rua nubi dimago. \p \v 7 “Noŋunde Israel ŋiŋigo kubu 12 niŋoji sosowo jojofo buŋo ore fori fukeiŋgo odigaegobeneŋ. Oi odigaru oori eru una ubu jijiki Anutu ohowe baku miteŋ gaegobeneŋ. O Ropekiinene, nonji oori oŋu eego ore Juda minebobo yoŋoji buŋo sembene sembene sakineo ruaru minareegobi. \v 8 Anutuji ŋiŋigo komekiine bogbore yabeme pakerenimiŋ, ŋoŋo oi uruŋu eru so manesiŋ gagobi? \p \v 9 “Nake oŋuakoŋ iŋi manesuku goboŋ, ‘Noŋ Yesu Nazaret ŋire tinabiŋe jurebe mataeiŋ ore jigo kokoine qabeminde so fukego’ Oŋu manesuku rosi eru goboŋ.\x * \xo 26.9 \xt Apo 8.3; 22.4-5\x* \v 10 Rosi eru Jerusalem oo fofori jigo qaku goboŋ. Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji maŋgo enarebi mitigabe Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine oi kokoine oga yaberu witi pigo rua yabeebuŋ eru goine komeniminde buŋo mibi nonji oŋuakoŋ buŋo oi basanaŋgaru qotikeru (wout ruaru) goeboŋ. \v 11 Damaŋine damaŋine roregaru oŋgawowosi pi so jambae bayarebe maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji fukebuŋ. Fukebi Yesu mugaru igosisi etenimiŋ ore bapakareru buŋo fofoine miku poreru kane yabebe. Oŋu eyabebe ŋoŋoruji joineke qotiboti yabebi joiserereŋ maneru gobuŋ. Maŋneo jo jaku sarigame kekesuesue eyarebemiŋ ore joroineo kotu kantrire sitiine sitiine oo raru goboŋ.” Oŋu. \s1 Polji maŋine kerisieya ore binaŋ miya. \r Apo 9.1-19; 22.6-16 \p \v 12 “Eebobo oŋu eru gobe damaŋ mogo soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji noke maŋmoakoŋ eru maŋgo enarebi Damaskas sitio rabemiŋgo ore kadio raboŋ. \v 13 O Sogunene, nonji kadio rabe una botuine oo Sombuŋgone kuririquraŋ mo pipa wakiya. Wakiru kirabori oŋu fukeru wegi jiriŋine odureru tamaeko ŋoneboŋ. Tatama oiji noŋ eru ŋi noke rabeŋ, niŋo kemaga nobeya. \v 14 Kemaga nobeko sosowo rondiŋgaru moreŋgo waki kebeŋ. Waki keku pebeneŋ nonde buŋo mo fukeko Hibru buŋoo iŋi najime maneboŋ, ‘Sol, Sol, go wamore kekesuesue enareege? Go bulmakao ŋiine oŋuine egu fukemiŋ. Rauineji moreŋ bomogaiŋ ore bulmakao ŋiine kijuji kipeme waigowaigo furugame sagagayoŋ, kosa poreru joineke yoberu ro furugaru ŋoŋoruji qame joiserereŋ maneega. Go ore so kosa riŋaru gakere ŋadi omaine yobu egu ketigamiŋ.’ \p \v 15 “Oi maneru weuboŋ, ‘O Ofoŋ, go moji?’ Weube najiya, ‘Noŋ Yesu kekesuesue paio enareege, iŋo fukego. \v 16 Iŋo fukegoyoŋ, go soine pakereru dima. Noŋ eru ya ŋonege eru jiki jikigaru fuke gareru gadubemiŋ, oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimaku nonde minebobo fukeru kiŋaŋne qaku goigoŋ. Go gio oi baku goigoŋ. Nonji ore eru fuke garego. \v 17 Nonji gakere Israel kufufuŋ kubu yoŋore meone bomuku gubemiŋ eru kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo sore gube ramiŋ, yoŋoji egu gunimiŋ ore oŋuakoŋ maro ke garebemiŋ. \v 18 Nonji sore gube raru ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ bomuruŋgande maŋyaŋuŋ kerisieru qisirigone tatamago wapenimiŋ. Jiŋoŋaŋuŋ piru maŋyaŋuŋ kerisieru Satande usuŋgone keŋgoroŋgaru Anuture dobu maŋgo warenimiŋ. Oŋu wareru manesiŋ narebi agiburaŋyaŋuŋ jureru bokebemiŋ. Bokebe Anutuji ogopuine roosiŋ yabe gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu ŋeŋeyaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru gonimiŋ.’ Yesuji oŋu qohoŋ nuru najiya.” \s1 Polji mande gioinere binaŋ miya. \p \v 19 “O kiŋ Agripa, Yesuji oŋu najime nonji Sombuŋgone qohoŋ iru ŋoneru fuŋine maneru oi kesoŋgaru gobemiŋgo maneru quŋgaboŋ. Ore eru nonji qohoŋ iru ore buŋo oi reŋgaru gio baku goboŋ. \v 20 Oi reŋgaru roregaru Biŋe buŋo iŋi misaueku goboŋ: Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo kirieru wareru maŋ kerisiebuŋ ore foriine oi eeboboŋaŋunji yaduru goinebi. Biŋe buŋo oi rone Damaskas eru Jerusalem siti yoyoka oi gobuŋ, yoŋore mitaniŋgaru goboŋ. Ore ŋadiineo Juda kantri sosowo yoŋore miboŋ eru kotu kantri yoŋore miku maŋyaŋuŋ bapakareru goboŋ.\x * \xo 26.20 \xt Apo 9.20, 28-29\x* \v 21 Fuŋne ore eru Juda ŋiŋigo goineji boji soriŋgo roperu oo qafa nuru yameŋ keku komiine nuiŋgo ore ebuŋ. \p \v 22 “Oŋu ebuŋyoŋ, maŋne kerisieboŋ, oone go wapebe Anutuji bapi nuru goko damaŋ yoo jikigaru soine gogo. Babapi ore eru yo dimaku ropekiine eru wakiqoqoine ŋoŋore jiŋomaio dimaku buŋone yo migo. Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ya fukeiŋgo ore mibuŋ, nonji yoŋore buŋo oi akoŋ poretiŋ boyoberu buŋo iŋi kitiŋgaku migo: \v 23 Anutuji buru ruame Munaŋqoqo Rauine Kristo iŋoji joiserereŋ maneru komeru ŋi fuŋfuŋgaine komegone pakereiŋ. Pakereru Anutu tatamainere fuŋne oi Juda kubu eru kotu kantri oi barariŋga yareru mitaniŋga yareru gobemiŋgo najiya.”\x * \xo 26.23 \xt Ais 42.6; 49.6; 1 Kor 15.20\x* \p \v 24 Polji buŋoinere mobe oŋu miko gawana Festusji kiga yareku buŋo botuineo ketigaru miya, “Pol, go witijibu egarega. Mamane piine piine oo ropende mamanegoji saueru qorugo ba jibugako goge.” \p \v 25 Oŋu miyayoŋ, Polji bokirieya, “O koito sariine Festus, nonji qorune jijibuine so fukego. Buŋo migo, oi mamane-muku buŋo foriine fukega. \v 26 Kiŋ Agripaji buŋo yoore fuŋne mane mukuga, oŋu manego. Ya sosowo oi soŋsoŋgo guru mogo so fukeya. Ore eru biŋe buŋo sosowo oi kiŋ koitore kajego rakame mane forega, ore so mane sanaŋgago. Ore eru nonji buŋone yo soine koimo paio dimaku mibe manege. \v 27 O kiŋ Agripa, Juda ŋi go kajeqouŋ yoŋore Biŋe Qurande buŋo manesiŋ gage me mata? Oi manesiŋ gage, oŋu manego.” \p \v 28 Polji oŋu miko Agripaji bokirieru miya, “O Pol, goji damaŋ pompoŋine yobu yoo maŋne baparekande nonji maŋne kerisieru Kristore ogoine fukenobo ore manege me? Oŋu manesukuge me?” \p \v 29 Oŋu miko Polji bokirieya, “O kiŋ, buŋo joroine me pompoŋine minobo, oi jibu. Gonji akoŋ matayoŋ, muŋambe yo buŋone kaje ruaru manegobi, sosowo ŋoŋoji oŋuakoŋ Kristore ogopuine fukenimiŋ ore maŋ aŋineji maneru iŋi oŋga wosigo: O Anutu, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru ŋabende nonji yoo gogo, ore so fukebi. Gbedi (nigiŋ) oi akoŋ ŋoŋore meo ropeiŋgo ore so manego.” \p \v 30 Oŋu bokirieme kiŋ koitoji pakereko gawana eru Bernaisi yokoji oŋuakoŋ pakerebu eru yoŋoke ŋebuŋ, yoŋoji sosowo pakerebuŋ. \v 31 Pakereru bokeru rabi ŋi yoine yoŋoji yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo oiji sembene mo so eko wamore omaine yobu nigiŋ gabuŋ? Iŋoji komere biŋe fukeiŋgo ore oŋu so fukega, oŋu manegobeneŋ.” \v 32 Oŋu miku mimane eku Agripaji Festus ojiya, “Sisa-kiŋ koitoreo rabe buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ ore so yameŋ keku weuku mina ine, soine piruebeneŋ rakana.” Oŋu. \c 27 \s1 Pol ogâo ruabi fuŋgaru Rom raya. \p \v 1 Ŋi yoine yoŋoji niŋore buŋo iŋi kipebuŋ: “Niŋo ogâo ropebeneŋ gbinji kitiŋgako Itali moreŋgo rakimiŋ.” Buŋo oŋu kipebi Pol eru witi ŋi goine oi mamari siŋaŋ mo tinaine Julius iŋore meo rua nobebuŋ. Julius iŋoji mamari kubu mobeine mo tinaine “Rom Sisa-kinde mamari kubu” mibuŋ, oo mamari ŋi 100 yoŋore siŋaŋ goya. \v 2 Moreŋ mo tinaine Adramitium oone ogâ mo wareru Eisia prowinsre koe qaŋaŋine boyoberu ogâ kojiine moakoŋ moakoŋ oo raiŋgo ore eru jaueya, oi ropebeŋ. Ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako koego rabeŋ. Masedonia prowinsre siti tinaine Tesalonaika oone ŋi mo tinaine Aristarkus iŋoji ujenoŋuŋ fukeme moko rabeŋ. \p \v 3 Raru peku pakereru oo Saidon kaeo ropebeŋ. Ropebeneŋ Juliusji Pol ogo eteku mitarime ogâ bokeru ogopuine yoŋoreo raru ŋone yabeme wamo yare embimbiŋgaya, oi bapi gabuŋ. \v 4 Oone moke koego rabeneŋ gbinji kadi raki mibeŋ, oo yukubeone qaku bokeya ore yobiŋgame jikigaru nu tinaine Saiprus ore soŋsoŋineo rakaru keririŋ boyoberu rabeŋ. \v 5 Rabeneŋ gbinji kitiŋgako koe petigaru Silisia eru Pamfilia prowins yoyoka oi yatureru Lisia prowinsre siti tinaine Maira oo ropebeŋ. \v 6 Roperu oo mamari siŋaŋnoŋunji ogâ mo bofukeya. Ogâ oiji Ijiptre siti tinaine Aleksandria oone wareru Itali kantrigo raiŋgo ore eru jaueya. Oi bofukeru mitiga noreko oo ropebeŋ. \p \v 7 Roperu koego rabeneŋ gbinji soine so kitiŋgako una kokoine oi denaŋdenaŋ rabeŋ. Oŋu rabeneŋ tariko oo ŋe qamuku eku keku koe oo Nidas taoŋ bembeŋgo ropebeŋ. Bembeŋgo ropebeneŋ gbiŋ sanaŋine qaku oŋu oobe jikigaru rakiminde kadi kipeya. Kipeko yobiŋgame Krit nure mau tinaine Salmone oi odureru raru nu ŋadiineo rakaru keririŋ boyoberu rabeŋ. \v 8 Koe qaŋaŋine maŋfuŋineo boyoberu embiŋqombiŋke raru goku Lasea taoŋ bembeŋgo kae tinaine “Ogâ siŋsiŋgaine ŋone aŋike, Fair Hafens” miegobi, oo ropebeŋ. \p \v 9 Oo roperu damaŋ joroine bojigojibugaru gobeŋ. Oŋu gobeneŋ agiburaŋ jujureinere kombaŋ tinaine Yom Kippur\f + \fr 27.9 \ft Yom Kippur jeri kombaŋ oi Septembe tatariineo me Oktobe fuŋfuŋgaineo ruaegobi.\f* ore damanji tariko duebobo damanji wareru fukeme ropebeŋ. Duebobo damaŋgo ŋiŋigo koego raru “Egu sibirigakimiŋ,” miku ogâyaŋuŋ kiperu gobuŋ. Ore eru Polji siŋaŋ bobo buŋo mo iŋi yajiya, \v 10 “Ŋipune, noŋuŋ koe paio jikigaru egu rakimiŋ. Ŋe qamuku paio raru sisibiri egu bofukekimiŋ. Siritembonji qame ogânoŋuŋ qajaŋgame meboine jibugame niŋonoŋe oŋuakoŋ egu komekimiŋ. Kae kamasi oŋu fukeko ŋonego.” \p \v 11 Siŋaŋ bobo buŋo oŋu miyayoŋ, mamari siŋaŋnoŋunji Polre buŋo oi qomuku ogâ rauine eru bobokirie qaqa (steer) siŋaŋine yokoji “Soine rakimiŋ,” mibu, mamari siŋaŋnoŋunji buŋoyakuŋ oi manesiŋ gaya. \v 12 Kae tinaine “Ogâ siŋsiŋgaine ŋone aŋike” ore ogâ kojiine oi duebobo damaŋ ŋeŋere ore so, so fukeya. Ore eru ŋi kokoineji ranimiŋ ore buŋo basanaŋgaru iŋi mibuŋ, “Yo ŋeiŋgo ore taki nobega. Soine kambaŋ seri poreru gboromurebi koego rakimiŋ. Raru yameŋ keku goku kadi fukeko Finiks ogâ kojigo ropenobeŋ. Oo roperu duebobo damaŋ yo soine ŋeku gobeneŋ tariiŋ.” Ogâ koji tinaine Finiks oi Krit nu ore qaŋaŋineo wegi rarakaine oobe pega. Oŋu. \s1 Siritembonji koe bame sembeaya. \p \v 13 Rakiminde buŋo oŋu mibi gbinji denaŋdenaŋ fuŋgaru Saut oobene qaya. Qako “Soine raru burunoŋuŋ boyoberu Finiks ŋonekimiŋ,” miku manesuku dimaku ogâre nigiŋ boyobiŋineke furugabi wapeya. Wapeko ogâji wirieko gbinji kitiŋgako waigowaigo oga nobeko Krit nure qaŋaŋine boyoberu maŋfuŋineo rabeŋ. \v 14 Oŋu rabeŋyoŋ, damaŋ so joroko gbiŋ tobiriine sanaŋine tinaine yoware, Not Istre gbuŋparandaŋ (buburiŋ) oiji nu ore paione qaku bokeru noberu wareya. \p \v 15 Noberu wareme ogânoŋuŋ siŋaŋ ganimiŋ ore baku boibiebi gbiŋ qaku wareya oobe raiŋgone embimbiŋgaya. Embimbiŋgame bokebi gbinji akoŋ ogâ igogaru roru ogagame iŋoyoŋe omaine rako yoyowo enoreko kosa rabeŋ. \v 16 Yoyowo enoreko goku nu mendaine mo tinaine Kauda ore ŋadiineo Saut oobe rabeŋ. Oo raru gomba niginji kipebi ogâ ŋadiineo obu petigaru wareya, oi yameŋ keku koegone porebeneŋ kokoine yobiŋgame jibu yameŋ keku porebeneŋ wapeya. \p \v 17 Gomba oi porebeneŋ wapeme ogâ soguineo ruabeŋ. Ogâji yoyoworu egu qanjaŋgaiŋ oŋu manebeneŋ nigiŋ roru ogâ qukarieru kipe sanaŋgabuŋ. Oŋu raru raru mageŋ tutukuine tinaine Sirtis\f + \fr 27.17 \ft Sirtis oi Afrika kantri tinaine Libia oo oobe pega. Sirtis oo koe dikiineo mageŋ tutukuine tutukuine pega.\f* oo koe rondiŋ joroine so pega. Niŋo oo igosueru egu quŋgakimiŋ ore kokoi manebeŋ. Oŋu manebeŋ ore eru ogâre kambaŋ seri yaine oi bomukuku wakiru ruaru ogâ siŋaŋbobo bokebuŋ. Oi bokebi gbinji ogâ igosueru kitiŋgako mo kosa rabeŋ. \v 18 Mo kosa rabeŋyoŋ, gbuŋparandaŋ oiji joineke jikigaru qaku yoyowo enoreko. Oŋu yoyowo enoreko kae fureme oo fuŋgaru ogâre mebo goine roru koego bokebi rakaya. \v 19 Una yokaomo fukeko oo ogâre yareya kuririineke oi yoŋoyaŋekoŋ roru bokebi koego rakaya. \v 20 Oŋu gburugburu ragu ragu ubu una kokoine oo wegi me bobuŋ mo so ŋonebeŋ. Gbuŋparandaŋ oiji oŋuakoŋ sanaŋine jikigaru qaku peya. Qaku akoŋ peko yobiŋgame “O mataekimiŋ!” miku gogo kikipenoŋunde ore maneru maŋnoŋunji wakiko kobinoŋuŋ tarime ŋebeŋ. \p \v 21 Gbuŋparandaŋ maŋineo damaŋ joroine wareru goku uqo munjaŋ mo so nobeŋ. Ore eru Polji botuyaŋuŋgo pakereru dimaku iŋi yajiya, “Ŋipune, nonji Krit nu so bokekimiŋ ore kajeqouŋ ŋajiboŋ, ŋoŋo nonde buŋo oi boyobebi sagana. Oŋu ebeneŋ sisibiri yo oiji painoŋuŋgo so ropena. \v 22 Kajeqouŋne bokebuŋyoŋ, muŋambe yo gurimbobo buŋo iŋi ŋarego: Ŋoŋoreone moji gogoine so sibirigaiŋ. Oi matayoŋ, ogâ akoŋ sibirigaiŋ. Ore eru ŋoŋo kobiŋaŋuŋ maneru ŋeinebi. \p \v 23 “Nonji moreŋfuŋ tinaine Anutu iŋore biŋe fukeru kiŋaŋine qaku gogo. Ubu kubaŋ pebe iŋoji Sombuŋ mimerereŋine mo soreme nonde maŋfuŋgo wareru dimaga. \v 24 Dimaku iŋi najiga, ‘Pol, go kokoi so mane! Go soine Rom Sisa-kinde jiŋo maio rande osoe gareiŋ. Mane! Anutuji beufiine gadume ŋiŋigo sosowo goke ogâo moko gogobi, yoŋore gogo gore meo ruame goke dimaku moji so komeiŋ.’ \v 25 Sombuŋ mimererenji buŋo najiga, ore so fukeiŋ. Nonji Anutu oŋu manesiŋ gago. Ore eru ŋipune, ŋoŋo kobiŋaŋuŋ maneru ŋeinebi. \v 26 Oŋu fukeiŋyoŋ, gbinji qaku putesue nobeme nu more qaŋaŋgo ropekimiŋ ore so fukega.” Oŋu. \s1 Ubu 14 fukeko moreŋ bombeŋgakabuŋ. \p \v 27 Ogânoŋunji Koe Moreŋ Botuyakuŋgo (Mediterranean Sea) ore mobeine tinaine Adria Koe oo mo kosa rako ubu 14 fukeya. Oi fukeme ubu botuine oo ogâ gio bobo ŋi yoŋoji “Bio moreŋ mo bombeŋgagobeneŋ,” miku maŋyaŋuŋgo oŋu manebuŋ. \v 28 Oŋu maneru dimaku mesa nigiŋ mo aeŋ tifeineke kiperu bokebi rakaru koe dikisiaine yoŋoya. Yoŋome koe rondinde jare fukeya, oi 40 mita (120 fit) ore so. Kokiine mo jikigaru raru kamasi moko oi oŋuakoŋ ruabi jareine oiji 30 mita (90 fit) ore so fukeme bofukebuŋ. \v 29 Oi bofukeru ogânoŋunji ko karoŋaŋ botuineo egu igoiŋ ore kokoi manebuŋ. Oŋu maneru ogâre nigiŋ boyobiŋineke 4 oi ogâ ŋadiineone pirueru waigo bawakiru ruabuŋ eru kae tamaeiŋ ore odigaru oŋga wosiru ŋebuŋ. \p \v 30 Oŋu ŋebuŋyoŋ, ogâre gio bobo ŋi yoŋoji gbegbedi buŋo iŋi mibuŋ, “Niŋo ogâ qoruine oobe ogâre nigiŋ boyobiŋineke goine bokebeneŋ rakaiŋ.” Oŋu gbedigaru miku ogâ mendaine, gomba mo ogâone bomukuku bawakiru ruabi koego wakiko ogâ bokeru esoi baku soŋsoŋgo sumuŋgaru raiŋgo ore ebuŋ. \v 31 Oŋu ebuŋyoŋ, Polji mamari siŋaŋ eru mamari ŋi oi iŋi yasiya, “Yoŋoji ogâo so qoniŋgaru dimanimiŋ ine, ŋoŋore gogo kikipere fuŋine mo so fukeiŋ.” \v 32 Oŋu yasime mamari ŋi yoŋoji raru gombare nigiŋ ketigabi iŋoyoŋe akoŋ rako gio bobo ŋi yoŋoji sumuŋgaru ranimiŋ ore embimbiŋgabuŋ. \p \v 33 Wegijiriŋ sineme oo Polji sosowo uqo noninde uŋsowoŋ buŋo mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo damaŋ joroine maŋyoka odigaru uqo munjaŋ mo so kisaqasi eru gobi muŋambe giobobo jare 14 fukega. \v 34 Ore eru noŋ iŋi mitiga ŋarego: Noŋuŋ gogonoŋuŋ kipekimiŋ ore jogba ekimiŋ, oo usuŋnoŋuŋ egu wakiiŋ ore sanaŋgaru dimaku fiabeneŋ sagaiŋ. Ore eru ŋoŋo uqo munjaŋ noniŋ. Ŋoŋoreone moji mo sakiine so sibirigaiŋ. Qoru sikiŋaŋuŋ mendaine mo oi so yobu jibugaiŋ.” \v 35 Oŋu miku Polji poroŋ roru sosowo yoŋore jiŋo maio Anuture daŋge miku ketigaru fuŋgaru naya. \v 36 Oŋu noko ŋoneru sosowo yoŋoji kokoiyaŋuŋ wakiko oŋuakoŋ uqo roru nobuŋ. \v 37 Niŋo ogâ maŋgo qodureru jare 276 ore so gobeŋ. \v 38 Yoŋoji sosowo uqo nogu nogu gaba yabeya. Oŋu eru ogâji afagaiŋ ore wit kurumbu koruŋ toruineke roru bokebi koego rakaya. Oŋu. \s1 Ogâji koe karoŋaŋgo igaru quŋgako jaŋgaya. \p \v 39 Kae fureko moreŋ ŋoneru oi so mane mukubuŋ. So mane mukubuŋyoŋ, koe guruine (bay) mageŋineke mo bofukeru ŋonebuŋ. Oi ŋoneru “Bio ogâ kerisieru esoiku oo ropenobeŋ,” miku buŋo kipebuŋ. \v 40 Buŋo oŋu kiperu dimaku ogâre nigiŋ boyobiŋinekere nigiŋ ketigabi qomukuko bokebi koe dikiineo peya. Oi ketigaru oo akoŋ mobemobe bobokirie (steer) qaqa yoyoka peya, yokore nigiŋ piruebi keŋgoroŋgaya. Oi pirueru ogâ omoinere kambaŋ seriine poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako ogâ kerisiebi mageŋgo oobe rabeŋ. \v 41 Oŋu rabeŋyoŋ, ogâji koe karoŋaŋgo egu raiŋgo ore kipekimiŋgo embimbiŋgaru bokeru bokebi raru igaya. Oo igaru ogâ qoruineji karoŋaŋgo qaku quŋgaru ra wareiŋgo embimbiŋgaru ŋeya. Oŋu ŋeko koe siriji ogâ joŋineo sanaŋine bokeru qaku qopobopogaya. \p \v 42 Oŋu fukeme mibuŋ, “Nigiŋ ŋi yoŋoreone moji obu qaku petigaru sumuŋgaru egu raiŋ.” Oŋu mibi mamari ŋi yoŋoji witi ŋi niŋo sosowo kenobenimiŋgo manebuŋ. \v 43 Oŋu manebuŋyoŋ, mamari siŋaŋnoŋunji Polre gogo kipeiŋgo ore maneru mamari ŋipuineji oŋu egu enimiŋ ore sabare yabeya. Sabare yaberu iŋi mitiga noreya, “Uri ŋoŋoji koe fifia baku rarare fuŋne manegobi, ŋoŋo fuŋgaru riŋaru rakaru koe fifia baku raru qaŋaŋineo ropeniŋ. \v 44 Yoŋoji fuŋgaru rabi goineji ŋadiyaŋuŋgo palaŋ diŋiŋine qafagaru roniŋ me ogâre mobeine fuŋne fuŋne bofukeru ore paio peku koe fifia baku raniŋ.” Oŋu mitiga noreko kamasi oŋu eku sosowoji gogonoŋuŋ kiperu koe qaŋaŋineo rope forebeŋ. Oŋu. \c 28 \s1 Malta nugo odigaru gobeŋ. \p \v 1 Gogonoŋuŋ kiperu koe qaŋaŋineo waperu oo nu tinaine Malta mibi manebeŋ. \v 2 Wapebeneŋ kueji fuŋgaru wakiko kae munagayayoŋ, Malta ŋiŋigo yoŋoji ogo fiine yobu fuke noreru misi ruabi jako oga nobebi sosowo misi bembeŋgo raru furaku ŋebeŋ. \v 3 Polji yo qoqo qojugaru dodugaru misigo ruaya. Oi ruame jako qoti moji misi koroŋineji domuko waperu meineo kiperu kiya. \v 4 Kobenji oŋu kiperu meineo gbedigaru wakiru dimako nure rau yoŋoji ŋoneru yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo koegone gogoine kiperu wapeyayoŋ, Dabodanji jibu geoine bokirieru gogoine ketigame komeiŋ. Ore eru ŋi qoqo ŋi fukega. Oŋu mane sanaŋgagobeneŋ.” \p \v 5 Oŋu mibuŋyoŋ, Polji qoti yoyoworu dimaku bokeme misi maŋgo rakame Polre sakigo sisibiri mo so fukeya. \v 6 Oŋu miku bibitatari eku “Sakiine sogueru ojeiŋ me pipa komeru moreŋgo rondiŋgaru wakiiŋ,” oŋu miku tiŋtiŋneku ŋoneru odigaru dimabuŋ. Damaŋ joroine odigaru dimabuŋyoŋ, Polre sakigo ya sembene mo so fukeya. Oŋu fukeme mamanesuyaŋuŋ kerisieme mibuŋ, “O, ŋi yo nemu ŋi fukega.” \p \v 7 Malta mageŋgo waperu kosa piku bembeŋgo uqo gio moreŋ rondiŋine rondiŋine eru kaneŋ bulmakao qokoine qokoine pebi ŋonebeŋ. Oi nure ŋi qoduyaŋuŋ tinaine Publius iŋore biŋe peya. Moreŋ rauine oiji kepore nobeko piineo ropebeneŋ maŋyauŋ paio maŋgo enoreko iŋoke aŋibaŋi ŋebeneŋ giobobo yokaomore so raya. \v 8 Ŋebeneŋ Publiusre mamaji sakijo eru atapere darike jibe (dysentery) oiji bame pepeo akoŋ peya. Peko Polji iŋoreo raru oŋga wosiru meine qoruineo ruaru bobiaŋgaya. \v 9 Oŋu fukeme oo akoŋ jibe ŋiŋigo goine sosowo nu oo pebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ wapebi Polji Anutu oŋga wosiko fiabuŋ. \v 10 Yoŋoji yauŋ fuŋne fuŋne kokoine noreru oŋuine oiji araŋ ba noreru gobuŋ. Jiki ogâo ropeiŋgo ebeŋ, damaŋ oo koe paio kadi gogore yainere embimbiŋgabeŋ, oi roru niŋore ogâo ruabuŋ. Oŋu. \s1 Malta bokeru raru Rom sitio ropebeŋ. \p \v 11 Kaiŋ yokaomo tariko ogâ mo tinaine “Nemu Gbogbodo” bofukebuŋ. Ogâ ore qoruineo gbogbodo nemuyoka tinayakuŋ Kastor eru Poluks yokore sasako bajaweru ruabi dimabu. Ogâ oiji Ijipt kantrire siti tinaine Aleksandria oone wareme nu oo kiperu gbiŋqoqo damaŋine oi ŋebuŋ. Oi ŋebi tariko ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako bokeru rabeŋ. \v 12 Raru raru siti tinaine Sairakyus oo roperu moreŋgo wakiru giobobo yokaomo ŋebeŋ. \v 13 Ŋeku ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi raru Regium sitio ropebeŋ. Roperu peku pakereru gbiŋ Saut oobene fuŋgaru qaya. Qako raru una giobobo yoyoka fukeko oo Rom aribe Puteoli taonde ogâ kojio ropebeŋ. \p \v 14 Roperu oo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine bofuke ŋone yabebeŋ. Ŋone yabekabeneŋ iŋi weu norebuŋ, “Ŋoŋo soine niŋoke sonda moakoŋ gonimiŋ me mata?” Weu norebi “Soine,” miku yoŋoke gobeŋ. Gobeneŋ tariko boke yaberu Rom sitio ropebeŋ. \v 15 Maŋkekerisie ogopunoŋunji Rom siti gobuŋ, yoŋoji warebeŋ ore biŋe buŋo manebuŋ. Oi maneru bofuke nobenimiŋ ore goineji pakereru (kadi 43 mail wareru) kae tinaine Apius Forum nareŋgareŋ kae oo warebuŋ. Goineji (33 mail wareru) kae tinaine Ogo pi yokaomo, oo wareru bofuke nobebi qoturebeŋ. Qotureru Polji “Anutu daŋge!” miku miteŋ gaku maŋine fiaya. Oŋu. \s1 Polji Rom ŋeku Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareya. \p \v 16 Rom sitio waperu oo Polji pi mogo iŋoyoŋe akoŋ ŋeiŋgo mitari tebi mamari ŋi moji siŋaŋ gateku goya. \p \v 17 Oŋu mitari tebi pi oo ŋeko giobobo yokaomo tariko Juda ŋiŋigo yoine kepore yabeko wareru tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi Polji iŋi yajiya, “Ogopune, nonji noŋunde Juda ŋiŋigo kubunoŋuŋ so igogaru rosi eŋareboŋ me apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoreone eebobo maneru gogobeneŋ, oi so bosembeaboŋ. Oŋu matayoŋ, jibu Jerusalem sitio qafa nuru kipe nuru witi pigo rua nubi ŋebe Rom gawman yoŋore meo rua nubuŋ. \v 18 Rua nubi jambae baku fuŋnenere weuku osoebi fiaya. Nonji ya sembene mo so baku komere biŋe fukenobo ore so, so fukeya. Yoŋoji oŋu ŋone mukuru pirue nuiŋgo manebuŋ. \p \v 19 “Oŋu manebuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋoji Judia oo buŋo oi kepieru kiso ebuŋ. Oŋu ebi jijibu fukeru yobiŋgame nonji kadi baaru mo so bofukeru iŋi yameŋ keku weuboŋ, ‘Nonji soine Rom sitio rabe Sisa-kiŋ koitoji buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ.’ Oŋu weube sore nubi yo wareboŋ. Nakene Juda kubu yoŋoji rosi enarebuŋyoŋ, jibu yoŋore sakigorua buŋo mo miyareiŋgo so manego. Oŋu mata.\x * \xo 28.19 \xt Apo 25.11\x* \v 20 Anutuji ŋi mo fukeiŋ ore jojofo buŋo noreko Israel niŋoji buŋo ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eegobeneŋ, nonji ŋi sari iŋore eru nigiŋ nubi gbedi (nigiŋ) yo osigugo. Fuŋnene oŋu. Ore eru muŋambe ŋone ŋaberu buŋo buŋo eru mimane ekimiŋ ore kepore ŋabebe yoo warebi tumaŋgagobeneŋ.” \p \v 21 Oŋu yajiko maneru mibuŋ, “Judia moreŋgo gore buŋo miku gobuŋyoŋ, niŋore quraŋ mo so ruabi wareme ŋonebeŋ. Oŋuakoŋ ogopunoŋunji oone yo warebuŋ, yoŋoreone moji gore buŋo biŋe me binaŋ sembene mo so mibi manebeŋ. \v 22 Oi mo so mibi manebeŋyoŋ, maŋgoo buŋo pega, niŋo oi soine maneiŋgo manegobeneŋ. Gore Nazaret pati kubu ore buŋoine oi moreŋ so mibi ŋiŋigoji qomukubi mobemobe oo noigoi buŋo kokoine miku rosi eegobi. Pati kubu ore biŋeine oi kajenoŋuŋgo oŋu rakame manegobeneŋ.” \p \v 23 Oŋu miku Polji buŋo moke miiŋ ore damaŋ mo burugabuŋ. Oi burugabi Juda ŋiŋigo jiŋoraraji damaŋ oo wareru Pol pi ŋeya, oo tumaŋgabuŋ. Tumaŋgabi kae fufurere akoŋ fuŋgaru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru gome kae ubu eya. Yesure fuŋne mane mukuku manesiŋ garu maŋyoka bokenimiŋ ore yameŋ keku maŋ bapakare eyareru goya. Rone Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oseru buŋo oone akoŋ fuŋgaru Yesure fuŋne barariŋga yareru oiji yaduru kitiŋgaku miku goya. \v 24 Biŋe buŋo oŋu miku gome goineji maŋyoka bokeru manesiŋ gabuŋyoŋ, goineji oi so manesiŋ garu qouma gobuŋ. \v 25 Yoŋoyaŋe maŋmoakoŋ so eyareku botuyaŋuŋgo mamanesu kubu yoyoka fukeru roiŋgaiŋgo ebuŋ. Roiŋgaiŋgo ebi Polji buŋo iŋi akoŋ yajiya, “Moro Tiriineji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo saŋu qame apa ŋasopuyaŋuŋ yajiya, oi ŋoŋore soso poretiŋ miya. \v 26 Aisaiaji buŋo oi iŋi miko pega, \q1 ‘Go ŋiŋigo kubu yo yoŋoreo raru iŋi yajinde maneinebi: \q1 Ŋoŋo kajeŋaŋuŋ ruaru buŋo foriine maneru fuŋine maneru esegaru jibu so mane taniŋganimiŋ. \q1 Jiŋoŋaŋunji piku ya foriine ŋoneku fuŋine ŋoneru esegaru jibu so ŋone mukunimiŋ.\x * \xo 28.26 \xt Ais 6.9-10\x* \q1 \v 27 Ŋiŋigo kubu yo yoŋore manji sanaŋgaru kebojiru pega. \q1 Kajeyaŋuŋgo buŋo maneru esegaru jiŋoyaŋuŋ komejaŋneru gogobi. \q1 Oŋu so fukenobuŋ ine, yoŋo jiŋoyaŋunji ya soine ŋone mukuru kajeyaŋunji buŋo maneru maŋyaŋunji fuŋine mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji oi soine bobiaŋ yabenobo.’” \p \v 28 Polji buŋo oi miforeru iŋi yajiya, “Ore eru ŋoŋo buŋo koruŋ yo soine mane mukunimiŋ: Anutuji munaŋqoqore Biŋe buŋo oi kotu kantri yoŋoreo ruame raiŋ. Yoŋoreo rako yoŋoji oi soine kaje ruaru manenimiŋ.” \v 29 (Polji oŋu miforeko Juda yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ joineke migobobo eru noigoi mimane ebi roperu wakiru eko bokeru rabuŋ.) \p \v 30 Polji iŋoyoŋunde pi mo yayabaine furiine baku ore maŋgo gosa yoyoka sosowo akoŋ peku goya. Oo goku ŋiŋigo uri yoŋoji ŋoneiŋ ore warebuŋ, iŋoji oi sosowo soine kepore yaberu goya. \v 31 Koimo paio dimaku Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgaru maŋ bapakare eyareru goya. Ofoŋ Yesu Kristo manenimiŋ ore Anutu munaŋqoqore fuŋne qaji yareru goya. Oŋu goko moji so qomuku teya go waperu goya. Oŋu.