\id 2TI - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 2 Timoti \toc1 Timotire Quraŋ 2 \toc2 2 Timoti \toc3 2 Tim \mt1 Timotire Quraŋ 2 \mt2 Polji Timotire Quraŋ ruame 2 fukeya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Polji igokoine eru jeŋoŋ ogo babapiine Timotire “Gema uŋsowoŋ buŋone tatariine otebemiŋ,” miku Biŋe Quraŋ yo quraŋgaya. Buŋo buruine qoruine oi oroinere yameŋyameŋ. Polji oi mitaniŋgaru maŋine kitiŋgaku uŋsowoŋine iŋi oteru quraŋgaya: Timoti goji damaŋ so dimaku Yesu Kristore fuŋne kitiŋgaku miku goigoŋ. Bobiaŋ Biŋe eru Jojofo Buru Raŋgbaine manege, oi qakatoru ore buŋoine foriine yobu oi ŋiŋigo qaji yareru maŋbapakare gio baeigoŋ. Kiso eru garebi joiserereŋ fuŋne fuŋne bofukeru manenoŋ ine, jibu Anutuji gio gareya ore so oi yameŋ keku baeigoŋ. \ip Polji siŋaŋ bobo buŋo sanaŋine Timoti iŋi oteya: Goineji “qaqouma paiineo kekepari omaine eru kajeboji eegobi” goji ore buŋoo roperu damaŋgo bojigojibugaru egu sibirigaiŋ. Kekepari buŋo oŋuine oiji ŋiŋigo so yobu bapi yabeegobiyoŋ, ŋiŋigo kaje ruaru maneegobi oi bosembe yabeko sibiriganimiŋ. \ip Polji uŋsowoŋ buŋoine sosowo kitiŋ gaiŋgo ore iŋoyoŋere gogore binaŋ quraŋgaya. Wamore uruŋu gio buruine ruaru jigo qaku goya, Timotiji ore buŋoine egu niga gaiŋ ore oi iŋi mitaniŋgaya, “Nonji Yesu manesiŋ garu yobiŋ maneku karieru manjijojoko eru goboŋ. Kekesuesue enarebi joiserereŋ maneru yameŋ keku sanaŋgaru dimaboŋ.” \iot Buk yoore mobe qoruine 5 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-2\ior* \io1 Anutu miteŋ gaku Timoti uŋsowoŋ oteya \ior 1.3–2.13\ior* \io1 Kajeqouŋ eru siŋaŋ bobo buŋo goine \ior 2.14–4.5\ior* \io1 Pol poreru qoimo etebi goya \ior 4.6-18\ior* \io1 Qurande buŋo koruŋ qoruine \ior 4.19-22\ior* \c 1 \p \v 1 Anutu maŋ aŋiineji mitigaru Pol noŋ igodoŋ nuko Kristo Yesure aposol fukego. Kristo Yesuke qakatoru dimabeneŋ gogo sanaŋine noreiŋ ore buŋoine kipeya ore Biŋe buŋoine mitaniŋgabemiŋ ore sore nume gogo. \p \v 2 Timoti goji mamanesinde yoro madene fukege. Nonji goke buŋo mimane enimi ore quraŋ yo quraŋgago. \p Mamanoŋuŋ Anutu eru Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesu, yokoji ŋonemaiŋ yauŋmoriri garebire womoo goigoŋ.\x * \xo 1.2 \xt Apo 16.1\x* \s1 Polji Timoti maŋine kitiŋgaku buŋo miya. \p \v 3 Nonde apa ŋasopuneji Anutu kiŋaŋ qateku gobi nonji jikigaru gioine babe Anutuji “Ŋone gube sagaga,” najime maŋkajeneo oŋu maneego. Maŋne gbagbataeŋine fukeko Anutu miteŋ gaego. Miteŋ garu una ubu oŋga wosiru go jijiki manesu guego. \v 4 Boke gube kuyomeŋ jiŋo obugo wakiya, nonji oi manesuku ŋone gubemiŋ ore aŋine sogo maneru yameŋ keego. Ŋone guru aŋibaŋi ŋebire jeribariji maŋne puseiŋgo ore manego. \p \v 5 Goji kikoine tomiri fofori Yesu manesiŋ garu goge, buŋo oi maŋ yoroneo peko manesuego. Rone abugo Lois eru maŋgogo Yunis yokoji maŋyakuŋ kerisiebire mamanesiŋyakunji fukeya. Yokore ŋadiyakuŋgo goji oŋuakoŋ eru goge, oi manesiŋ sanaŋgago.\x * \xo 1.5 \xt Apo 16.1\x* \p \v 6 Ore eru nomeniga egu gomiŋ ore buŋo iŋi kegboreru gajigo: Nonji rone mene qorugoo ruaru oŋga wosibe Anutuji gio bobore mamane yauŋ gareko maŋgoo pega, oi bogborende jo boruŋ oŋuine sanaŋgaru jaku so eleleeŋ eiŋ. \v 7 Buŋo yo manesuigoŋ: Anutuji Moro Tiriine oi ruruine ruaru sombunoŋuŋ manekimiŋ ore matayoŋ, iŋoyoŋunde usunde Moro noreko soine maŋnoŋunji jojoko naduŋgaduŋ eku eebobonoŋuŋ poretiŋ sisiŋaŋ eeku dimainebeneŋ. \p \v 8 Ore eru Ofoŋnoŋunde buŋo kitiŋgaku misaueiŋgo etaŋqataŋ so eigoŋ. Oŋu matayoŋ, noŋ oŋuine fukeru goigoŋ. Nonji Ofonde gio baku gokabe ore eru witi pigo ruabi ŋegoyoŋ, jibu nonde eru mimi so maneru goigoŋ. Go sanaŋgaru noŋ oŋuine koimo dimaku mande gio baku goigoŋ. Bobiaŋ Biŋere eru igosisi egarenobuŋ ine, ore joiserereŋ maneku karieru osigaru goigoŋ. Anutuji usuŋ gareega ore so oi soine noke moko yameŋ keku osigaru gonimi. \p \v 9 Anutuji ronere ronekoŋgo Sombuŋ moreŋ so bofuke yaperu damaŋ oo noŋunde manesuku buru iŋi ruaya: Anutuji Kristo Yesure eru yauŋmoriri noreiŋ. Buru oi ruame peko go waperu gobi noŋuŋ fukebeneŋ. Fukebeneŋ Anutuji noŋuŋ iŋore biŋe fukeru gbagbataeŋine gokimiŋ ore oŋga noreru munaŋ qa noreya. Noŋuŋnoŋe ya fiine babeŋ ore eru so roosoe noberu oŋga noreyayoŋ, iŋoyoŋunde buru raŋgbaŋine oi boyoberu dimaku oo oŋga noreya. \v 10 Buru raŋgbaŋine ore foriine oi damaŋ yoo totogo fukeya. Munaŋqoqo Raunoŋunji fukeru Anuture yauŋmoriri kese noreya. Kristo Yesuji fukeru komere usuŋ qaku bawakiru rakame Bobiaŋ Biŋeine barariŋga noreko tamaeya. Biŋe buŋo oi manesiŋ garu soine gogo sanaŋine bofukeru tatariine tomiri sanaŋgaru goku damaŋ mogo so kome sanaŋine so komekimiŋ. \p \v 11 Anutuji noŋ Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru ŋiŋigo qaji yarebemiŋ ore igodoŋ nuko sosore ŋi aposol fukego.\x * \xo 1.11 \xt 1 Tim 2.7\x* \v 12 Aposol fukego ore eru gioine sanaŋgaru babe goineji igosisi narebi joiserereŋ maneego. Sombuŋ Ŋi manesiŋ gaego, nonji iŋore fuŋne fiine akoŋ mane mukugo. Ore eru koimo dimaku mimi so maneego. Mata yobu! Anutuji manesiŋ nuru Biŋe gioine noreya ore so noŋ siŋaŋ nuiŋ ore sanaŋgaru goga, oi mane mukugo. Oŋu mane mukube gioineji so jibugaru wakiko go roperu damaŋ yasogoo ropekimiŋ. Oŋu manesiŋ garu ore eru maŋyoyoka so ego. \v 13 Mamanesinde buŋo oi maŋnoŋuŋ bobiaŋgaiŋ ore so fukega, nonji buŋo foriine oi qaji gareru mosi fiine gaduru goboŋ. Oi maŋ kiniŋgoo ruaru oŋuakoŋ boyoberu goigoŋ. Niŋo Kristo Yesuke qakatoru moko dimabeneŋ manjoko enoreega, goji manjoko ore maŋineo goigoŋ. \p \v 14 Anutuji ŋone guru manesiŋ guru ya fiine sosowo gareko biŋego fukega, oiji egu bokende jibugaiŋ ore oi siŋaŋ garu goigoŋ. Moro Tiriineji maŋnoŋuŋgo goga iŋore usuŋ paiineo ya foriine oi poretiŋ siŋaŋ gande peine. \p \v 15 Eisia prowinsre muraŋpune yoŋoji sosowo boke nuru ŋadi nubi, oi manege. Ŋi tinayakuŋ Figelus eru Hermogenes yokoji yoŋore botugo gogobire. \v 16 Goineji boke nubuŋyoŋ, Onesiforus iŋoji mata. Ore eru Ofoŋ, go Onesiforusre garikiŋpu ŋonemaiŋ eyarende gonimiŋ. Ŋi oiji nonde gbedinere (nigiŋ) mimi so enareegayoŋ, damaŋ kokoine oo beufi enareko maŋne waigo eya. \v 17 Onesiforusji Rom sitio yoo waperu damaŋ oo akoŋ nonde yameŋ keku baaru goku bofuke nuya. \v 18 Iŋoji rone Efesus sitio uruŋu babapi yasogo kokoine eru baku afaga nuru goya, oi gogake soine mane mukuge. Ore eru damaŋ yasogoo Ofoŋ goyoŋineo ropebeneŋ Onesiforusji ŋonemainde furi bofukeiŋ ore oŋga wosigo. Oŋu. \c 2 \s1 Kristo Yesure eru jigo qaku goigoŋ. \p \v 1 O maŋkekerisie madene Timoti, go Kristo Yesuke qakatoru yauŋmoriri maŋgo qiŋ keru sanaŋgaru dimaigoŋ. \v 2 Nonji Biŋe buŋo qaji garebe kokoineji ŋone nuru kitiŋgaku mibi manende, oi ŋiŋigo manesiŋ yabenimiŋ ore so fukegobi, yoŋore biŋe eiŋ ore yareigoŋ. Oŋu yarende peko soine ŋiŋigo goine jikigaru qaji yarenimiŋ ore so fukeinebi. \p \v 3 O Timoti, go Kristo Yesuke dimaku iŋore mamari ŋi kuririgoke fukeru yameŋ keku sanaŋgaru jigo qaku goigoŋ. Igosisi egarenimiŋ, ore joiserereŋine maneru karieru osigaru goigoŋ. \v 4 Mamari ŋire kamasiine oi iŋi: Mamari siŋaŋ qoruyaŋunji ŋi oga yabeko mamari kubure buruo roperu ra wareru gio damaŋ so baku gogobi, yoŋoji sosowo siŋaŋyaŋunji mitigaega ore so reŋgaru enimiŋ ore jaueru dimagobi. Oŋu dimaku yoŋoyaŋunde gogore kikitiŋ ore ya mo so baku gogobi. Manji roroiŋ so gogobi. \p \v 5 Ore soso buŋo mo oi iŋi: Masiri ŋiji sisirio roperu mimiti siŋaŋinere buŋo odureru kosa giniŋgaru raga, iŋoji kuririineke so fukeiŋ. Iŋore qoruineo gbiŋ eere hendiŋ mo so ketebi rakaiŋ. Ore eru go poretiŋ akoŋ raigoŋ. \v 6 Oŋuakoŋ sasari ŋiji gio yasogo bame foriine fukeko bonieru raru mine baku noko sagaiŋ. Goineji wiriebuŋ, yoŋoji iŋore ŋadio warenimiŋ. Go ore so sanaŋgaru gio baku goigoŋ. \v 7 Buŋo quraŋgago, oi osegaru maneru yobiŋgande Ofonji maŋgboroŋ gareko oi sosowo soine mane taniŋgaigoŋ. Ore eru oi maŋ kiniŋgoo ruaru manesuku goigoŋ. \p \v 8 Yesu Kristo manesuku goigoŋ. Nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego, Yesuji buŋo ore so kiŋ Deiwid osigidaine fukeru Munaŋqoqo Rauine fukeko Anutuji bogboreme komegone pakereya. \p \v 9 Nonji Bobiaŋ Biŋe buŋo oi yameŋ keku mitaniŋgaru igosisire joiserereŋine manebe suroŋqoqo ŋi oŋuine niginji kipe nubi ŋego. Oŋu ŋegoyoŋ, Anuture Biŋe buŋo oi so nigiŋgaru kipebuŋ. \v 10 Fuŋine ore eru nonji joiserereŋ sosowo maneru karieru sanaŋgaru dimago. Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, nonji yoŋore eru yameŋ keku jigo qaku gogo. Kristo Yesuji munaŋ qa yareko yoŋoji oŋuakoŋ qowirieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore manego. Maŋyaŋuŋ kerisieru gonimiŋ ine, Sombunde kuririquraŋgo roperu tatariine tomiri sanaŋgaru go ropenimiŋ. \v 11 Buŋo yo sanaŋ qaŋqaŋine fukega: \q1 “Noŋuŋ maŋnoŋuŋ raŋgbaineji iŋoke moko komeko gogobeneŋ ine, oŋuakoŋ iŋoke sanaŋgaru gokimiŋ. \q1 \v 12 Iŋoke moko joiserereŋ maneru karieru gogobeneŋ ine, oŋuakoŋ iŋore qorumaŋ maŋgo iŋoke siŋaŋyayabe gio bakimiŋ. \q1 Noŋuŋ iŋo mugagobeneŋ ine, iŋoji oŋuakoŋ muga noberu ŋone noberu takigaiŋ.\x * \xo 2.12 \xt Mat 10.33; Luk 12.9\x* \q1 \v 13 Noŋuŋ ŋadi gatebeneŋ geoine bokirie noreiŋgo ore buŋo kipeme pega, iŋoji oi kepieiŋgo ore embimbiŋgaiŋ. \q1 Mitiŋbotiŋ eru iŋoyoŋunde fuŋne qopieiŋgo ore mosobofukeega. \q1 Ore eru etaŋqataŋ eru buŋonoŋuŋ gbeŋ akoŋ so boyobekimiŋ ine, iŋoji jibu (poretiŋ dimaku) buŋoine damaŋ so boyoberu ore so enoreiŋ.” Oŋu. \s1 Anuture Biŋe giore ŋiine iŋi fukeru goigoŋ: \p \v 14 O Timoti, buŋo yo egu niga guiŋ ore oi mi gboreru eyareru Anuture jiŋo maio iŋi mitiga yareru goigoŋ: Mamanesinde buŋo maru fuŋne fuŋne oi babokiriru gbedigaru so osoeru dimainebi. Mikoboboji so yobu bapi nobeegayoŋ, goineji noigoi buŋo oŋuine maneru bobojibu fukebuŋ mamanesiŋyaŋunji jibugame egu sibiriganimiŋ. \v 15 Goji Biŋe giore baesoi fuŋne fuŋne oi gbiŋ ruande Anutuji ŋone guru “Sagage,” miiŋ ore yameŋ keku dimaigoŋ. Go Kristore giore mimigo so maneru goigoŋyoŋ, Biŋe buŋo foriine poretiŋ boroiŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yaberu goigoŋ. \p \v 16 Morende buŋo mitomi omaine omaine oi bio yoberu ŋadi gaigoŋ. Goineji oi misaueku goku oŋuine oo morende aŋgiŋineo qakatoru Anutu jikigaru qaqouma eru witijibu eegobi. \v 17 Wi sanaŋine (tinaine kensa) oiji saki fuyaŋuŋ siriineke qaku kime sogueru raega, yoŋoji ore so buŋo omaine miku oiji ŋiŋigo bosembea yareegobi. Yoŋore kubuone ŋi yoyoka tinayakuŋ Himeneus eru Filetus gogobire. \v 18 Yokoji buŋo foriinere fuŋne bokeru tiŋtuŋ qaku buŋo rekaine iŋi miegobire, “Maŋkekerisie ŋiŋigo noŋuŋ gboreru pakereru gogobeneŋ. Ore eru jiki komegone moke so gboreru pakerekimiŋ.” Oŋu miku goine bojiqojibu eyarebire mamanesiŋyaŋunji sembeaega. \p \v 19 Oŋu sembeaegayoŋ, Anutuji otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine ureya oiji jibu so pariru dimaga. Ore mogeine oi iŋi quraŋgabi pega, “Ofonji iŋoyoŋere biŋe fukegobi, oi mane muku yabega.” Mogeine mo oi iŋi, “Ŋiŋigo Ofonde tina roru oŋgaegobi, sosowo yoŋoji bio eebobo sembene qa yoberu goinebi.”\x * \xo 2.19 \xt Jare 16.5\x* \p \v 20 Pi soguine oo jua, dero, pere, gomba, qajagu fuŋne fuŋne pega. Goine yoji eru afe morenji bakine, oi damaŋ so roru gioo ruaegobeneŋ. Goine goul eru silwaji bakine. Kuririyaŋuŋke oŋuine oi jeri damaŋineo akoŋ gioo ruaegobeneŋ. \v 21 Ore so moji buŋo omaine bokeru iŋoyoŋe kekeririke eega, iŋoji dero goulji bakine oŋuine fukeiŋ. Rauineji oi roru gio kuririinekeo ruame baeiŋ. Oi bako touŋmoririineke fukeme Soguneineji iŋore jerieeiŋ. Anutuji bagbagbaga gume qembibiineke dimaku gio fiine sosowo baiŋgo jaueru dimaiŋ. \p \v 22 Jeŋoŋ gogore aŋi sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ guiŋ ore go sisiŋaŋ eku goigoŋ. (Giogore foriji egu wakiiŋ ore oi migo.) Eesoigo pore guegobi, oi bio use teru ŋadi qaku gogo yo oŋuine goiŋgo yameŋ keku goigoŋ: Ŋiŋigo maŋ gbagbataeŋinere paio Ofoŋ bapi yabeiŋ ore oŋgaegobi yoŋoke eebobo poretiŋ boyoberu Anutu poretiŋ manesiŋ garu fofori manji jojoko naduŋgaduŋ eku womoo goinebi. \p \v 23 Goineji kajeboji buŋo mitomi miku noigoi migobobo ebi kekepari fukeega, oi fofori manege. Ore eru oi bio yoberu ŋadi gaku goigoŋ. \p \v 24 Ofonde gio bobo ŋi fukega, iŋoji kekepari baiŋ ore so matayoŋ, ŋiŋigo sosowo waigo paiineo eyareku afagaru qaji yareru goigoŋ. Sisiri etebi oi sanaŋgaru maneku karieru goigoŋ. \v 25 Goineji kiso etebi oi soine maŋwomo paiineo qodureku botiŋ yabeeigoŋ. Oŋu eyareko Anutuji maŋyaŋuŋ bowirieko soine Biŋe buŋo mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ. \v 26 Kiso ŋiŋigo yoŋoji Sembene Rauinere suba bitiŋgo odetaribi nigiŋgame miine reŋgaru eegobi. Oŋu eru maŋyaŋuŋ untome maŋ mamanesuyaŋuŋ fukeko Sembene Rauinere nigiŋ gbedione keŋgoroŋgaru wakinobuŋ. Oŋu. \c 3 \s1 Damaŋ tatariineo gogo sembearu wuwunuŋineke fukeiŋ. \p \v 1 Buŋo koruŋ yo mane mukuru goigoŋ: Yesu wawarere damanji bembeŋgako ŋiŋigo fuŋneyaŋunji sembeako tatariineo gogo bibiineke iŋi fukeiŋ: \v 2 Ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku moneŋ ya roku roiŋgo ore ebu (greed) eenimiŋ. Sakiyaŋuŋ miteŋ gaku qorua oŋuine toyaŋuŋ qoromureru sigopou goku maŋqoqo buŋo fofoine kosa mienimiŋ. Maŋgo mamapuyaŋuŋ yoŋore mi so reŋgaru ya fiinere daŋge so miku nayaqaya (nomenika) eenimiŋ. Anuture keta eru qaqouma eenimiŋ. \p \v 3 “Iŋoyoŋunde yobiŋ,” miku beusembe mamane so eenimiŋ. Goine yoŋore agiburaŋ so bokeru ore maŋsembeine osigaenimiŋ. Ŋadiqoqo buŋo kisoŋgaru miku yoŋoyoŋe so sisiŋaŋ eku ŋiŋigo poreru qaimo eyareenimiŋ. Eebobo fiinere taki yabeme useenimiŋ. \p \v 4 Babae baku yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu qaŋgoqasa qaenimiŋ. Sigopou goku jauba-iriŋbirinji maŋyaŋuŋ puteme manjo eenimiŋ. Saki fure aŋi jeriyaŋuŋ ore aŋi kokoine maneru Anuture manebi wawakiine fukeme qaŋaŋine oobe ruaenimiŋ. \v 5 Anuture Biŋe gio mobeine sowo osigaru keoma eru Sonda buru kosa boyoberu gbedigaegobiyoŋ, eeboboyaŋunji Anuture usuŋ oi kikiraŋgaru mugaegobi. Ŋiŋigo oŋuine oi ruge ruaru use teru ŋadi yaberu goigoŋ. \v 6 Yoŋoreone goineji kosa roregaru ŋiŋigo piyaŋuŋgo roperu buŋo jijiji midobodo eyareku kajeyaŋuŋ qofoŋgaegobi. Kajeyaŋuŋ qofoŋgabi ŋigo goineji wirieru yoŋoreo qakatoegobi. Ŋigo agiburaŋyaŋunde mimire eru waki yabeko aŋiyaŋuŋ sanaŋine fuŋne fuŋne oiji yoro-ohe eyarebi jijibu egobi, yoŋoji oi qaŋge seroŋ manera baku qukarieru yabebi buŋore bitiŋyaŋuŋgo waki yabeega. \p \v 7 Ŋigo oŋuine yoŋoji mane yobiŋgaru jijiki buŋo qaji yarenimiŋ ore gbedigaru maneegobiyoŋ, Biŋe buŋo foriinere fuŋne oi damaŋ so mane mukuiŋgo embimbiŋgaegobi. \v 8 Ijipt kantrire riubobo ŋi tinayakuŋ Janes eru Jambres yokoji Moses kiso etebu. Ŋiŋigo qaqajibuine yoŋoji yokore so Biŋe buŋo foriinere kiso eegobi. Ŋiŋigo oŋuine yoŋore mamaneji jibugame witijibu fukegobi, oi Anutuji mamanesiŋyaŋuŋ baesoi bako waki yabeko Ofoŋke didimayaŋunji gbaŋiiŋ.\x * \xo 3.8 \xt Eks 7.11\x* \p \v 9 Damaŋ pompoŋine sakiyaŋuŋ ba ropeenimiŋyoŋ, gioyaŋunde fori oi damaŋ so joroko jaŋgaru mataeiŋ. Ijipt ŋi yokore fuŋne totogo fukeya, yoŋore witijibure fuŋneji ore so totogo fukeko ŋiŋigo sosowoji oi ŋone mukunimiŋ. Oŋu. \s1 Polre mimiti buŋo tatariine \p \v 10 Yoŋoreo oŋu fukeiŋyoŋ, nonji gogonere moge furuine igodoŋgaru buru ruaboŋ. Ŋiŋigo Biŋe buŋo qaji yareru eebobone eba eku goboŋ, goji oi ŋoneru mane forege. Gogonere moge boyoberu mamanesinde kekegbore gio damaŋ so baku joiserereŋ maneku karieru goboŋ, ore binaŋine miku mibi mane sarigage. Maŋkekerisie ogopune maŋneji jojoko eyareru goboŋ. Kiso eku igosisi enarebi oo yameŋ keku sanaŋgaru dimaku goboŋ. \v 11 Kekesuesue sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne enareku gobuŋ, oi manege. Antiokia, Aikoniam eru Listra taoŋ yokaomo oo joiserereŋ nonde paio ropeko koŋkoŋ maneboŋ, oi ya mimiine fukeya. Yei, mamagore sia! Igosisi maneku karieru osigaru goboŋyoŋ, Ofonji oi sosowo oone bomuku nuya.\x * \xo 3.11 \xt Apo 13.14-52; 14.1-7, 8-20\x* \p \v 12 Buŋo yo maneigoŋ: Ŋiŋigo Kristo Yesuke qakatoru dimaku gogo sanaŋine goku ore kekegbore gio baiŋgo maneegobi, oi sosowoji kekesuesue bofukenimiŋ. Noŋ igosisi enarebuŋ, ine, goine ŋoŋo oŋuakoŋ eŋarenimiŋ. \v 13 Riubobo ŋiŋigo sembene Biŋe gio sasaki baku mumutu qaegobi, yoŋoji jikigaru sembeqambearu gonimiŋ. Yoŋoji ŋiŋigo goine eadu yareru yoŋoyoŋe oŋuakoŋ eadu ee eku gonimiŋ. \p \v 14 Yoŋoji oŋu gonimiŋyoŋ, Timoti go Biŋe buŋo foriine maneru maŋ wombuŋgoo ruaru maŋyoka tomiri manesiŋ gage, oo jikigaru qiŋ keru dimaku sanaŋgaru goigoŋ. Uri yoŋoji qaji garebuŋ, go yoŋore fuŋne mane mukuge. Oi manesiŋ yabege ore eru Biŋe buŋo gbeŋ roru so gbaŋiru bokeigoŋ. \v 15 Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Tiriine oi gbiegoone akoŋ mane sarigaru go wapemeŋ. Go oi oseru manesunde maŋgboroŋgo tamaeko ore paiineo dimaku Munaŋqoqo Rauinere fuŋne mane taniŋgamiŋ. Oi mane taniŋgaru Kristo Yesu manesiŋ gande munaŋ qa gareko jikigaru qowirieru goigoŋ. \p \v 16 Anutuji Biŋe Qurande buŋo sosowo oi ŋiŋigo goine boburo yabeko quraŋgabi iŋi bobiaŋ nobeiŋ ore pega: Oi osebeneŋ Anutuji maŋnoŋuŋ boburoru kadi foriine qaji noreru sembenenoŋunde ore kane noberu botiŋ nobeega eru gogo posiine gokiminde kajeqouŋ enoreru kegbore noreega. \v 17 Anuture ŋiŋigo noŋuŋ oi oseru kegboreru Anuture mire so sanaŋgaru kuririnoŋuŋke fukeru gio fiine sosowo bakimiŋ ore jaueru gokimiŋ. Oŋu. \c 4 \s1 Polji gioine igokoine Timotire paio ruaya. \p \v 1 Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesuji fukeru jiŋoke gokimiŋ, me komeru pekimiŋ noŋunde buŋo osoeru mitariku goine noŋuŋ qorumaŋineo ruaru siŋaŋ nobeiŋ. Nonji Yesu oi eru Anutu yokore jiŋo maio dimaku go mande gio bamiŋgo ore mitiga garego. Oi boyobeiŋgo miku buŋo oi mimipaŋ buŋoji kipende manebe sagaiŋ. \p \v 2 Iŋi mitiga garego: Goji Biŋe buŋo miku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yaberu goigoŋ. Manenimiŋ ore damaŋinere manebi sagaga me so sagaga, jibu yameŋ keku pakereru buŋo mitaniŋgaru goigoŋ. Ŋiŋigo seineyaŋunde ore miyareru botiqotiŋgaru siŋaŋ bobo buŋo miku mande buŋo yajiku goigoŋ. Buŋogo manenimiŋ me so manenimiŋ, oi jibu maneku karieru dimaku kadi foriine damaŋ so qaji yareru goigoŋ. \p \v 3 Noŋuŋ mamanesinde buŋo damaŋ yoo ŋiŋigo fianimiŋ ore qaji yareegobeneŋyoŋ, damaŋ mo wareru fukeme oo mamanesinde buŋo mobeine mo egu manenimiŋ ore useru kajeyaŋuŋ kebojinimiŋ. Buŋo furuine furuine manenimiŋ ore kajeyaŋuŋ joroko ŋire ŋi boakoŋ yobu furu yabebi wareru ŋiŋigo buŋo oi me oi maneniminde aŋi manenimiŋ, ore so qaji yarebi gonimiŋ. \p \v 4 Oŋu goku Biŋe buŋo foriine egu manenimiŋ ore qaqouma eru kajeyaŋuŋ kebojiru nemu saiŋ kosa miegobi, yoŋore obe kirieru kaje ruaru maneru gonimiŋ. \v 5 Gogo oŋu me oŋu qopieru fukeiŋ, Timoti go jibu qiŋ keru sanaŋgaru dimaku eebobogo poretiŋ sisiŋaŋ eeku goigoŋ. Sisiri egarenimiŋ, ore joiserereŋine maneru karieru osigaru goigoŋ. Maŋbapakare (ewanjelis) ŋire gio buru oi sagaru sosowo ba foreigoŋ. \p \v 6 Damaŋ joroine bapi gubemiŋ ore embimbiŋgabemiŋ ore oŋu migo. Nemu gboŋ miteŋ gakimiŋ ore joma qaku korogo ruaru rigabi jukondunji ropeeya. Ore so nonji gogone Anuture eru kisiŋgaru gioine baku goboŋ ore gawman yoŋoji buŋone kipebi nakenere dari kesebeminde damaŋne bombeŋgago. Moreŋ yo bokebeminde damanji bio wareru fukeiŋgo bembeŋgaru wareme manego. \p \v 7 Masiri ŋiji sisiri damaŋineo gbiŋ eiŋgo ore tobiriine sosowo qojugaru giniŋgaru raga, nonji ore so mamanesiŋ kegboreru sisiri kuririineke eforego. Kristo manesiŋ garu miine reŋgabemiŋ ore buŋo miku kipeboŋ, oi so kesoŋgaru mugaboŋyoŋ, ore jigoine damaŋ so sanaŋgaru qaku goboŋ. \p \v 8 Ofonji mimitari Rauine poretiŋ fukeru gogone osoeru posiine fukeru goboŋ, ore hendiŋ boteine oi mitari nareme nonde odi nuru pega. Ofonji kirieru wareiŋ damaŋ oo oi nareku ubeneo keme rakako tinabiŋeneke fukebemiŋ. Oi noŋ akoŋ so nareiŋyoŋ, ŋiŋigo manji jojoko eteru moke fukeiŋ ore odigaegobi, oi yoŋore ubeo oŋuakoŋ keme raka eyareiŋ. Oŋu. \s1 Ogopuneji boke nuru siŋsaŋ rabuŋ. \p \v 9-10 Damaŋ yoo morende eebobo eba eegobi, muraŋne Demas iŋoji maŋine eebobo oo kiperu boke nuru Tesalonaika sitio raya. Ogone Kresens iŋoji Galesia prowinsgo raya. Taitusji Dalmesia moreŋgo raya. Ore eru go pipa nondeo wareiŋgo yameŋ keigoŋ.\x * \xo 4.9-10 \xt Kol 4.14; Flm 24; 2 Kor 8.23; Gal 2.3; Tai 1.4\x* \v 11 Luk iŋoji iŋoyoŋe akoŋ noke gogobere. Makji kiŋaŋ qa nareiŋ ore kokoine maneru iŋore embimbiŋgago. Ore eru Mak ogagaru moko warenimi.\x * \xo 4.11 \xt Kol 4.14; Flm 24; Apo 12.12, 25; 13.13; 15.37-39; Kol 4.10\x* \v 12 Ogone Tikikus sorebe Efesus sitio raya.\x * \xo 4.12 \xt Apo 20.4; Ef 6.21-22; Kol 4.7-8\x* \v 13 Troas taoŋgo goku marikune ŋi tinaine Karpus iŋore pigo bokeboŋ, oi roru wareigoŋ. Oŋuakoŋ quraŋ lama sakiineo quraŋgaru poporiŋgabuŋ, nonde lama sakiine oi yameŋ keku roigoŋ eru ore ŋadio buk goine oi oŋuakoŋ roru wareigoŋ.\x * \xo 4.13 \xt Apo 20.6\x* \p \v 14 Aleksander, silwa aeŋ rigaru babakatore ŋi manege, iŋoji sembene fuŋne fuŋne kokoine enareku goya. Ofonji eeboboine osoeru ore so geoine bokirieme paiineo ropeko joiserereŋ maneiŋ, oi manego.\x * \xo 4.14 \xt 1 Tim 1.20; Kiki 62.12; Rom 2.6\x* \v 15 Iŋoji buŋonoŋunde kokoine kiso enoreru goya. Ore eru go oŋuakoŋ iŋore sisiŋaŋ eku goigoŋ. \p \v 16 Ate fuŋfuŋgaine qoqodure buŋo koro qoruineo rua nubi buŋone tife mibe moji mo so wareru noŋ kitiŋ nuru miyayoŋ, ogopune sosowo yoŋoji totieru boke nubuŋ. Anutuji agiburaŋyaŋuŋ ore tife paiyaŋuŋgo egu ruaiŋ ore oŋga wosigo. \p \v 17 Yoŋoji boke nubuŋyoŋ, Ofonji bapi nuya. Nonji Biŋe buŋo miku ŋiŋigo maŋ bapakare yaberu gio oi sosowo ba forebemiŋ ore eru basanaŋ nuya. Kantri sosowo yoŋoji Biŋe oi manenimiŋ ore maneru bapi nuru laion rigaŋine yoŋore mi siroŋyaŋuŋgo egu boke nunimiŋ ore sabareku miyaŋuŋgone bomuku nuko wakiboŋ. \p \v 18 Ofonji sembene fuŋne fuŋne egu banarenimiŋ ore bomuku nuko soine Sombuŋ qorumaŋinere maŋgo paibe ropebemiŋ. Ofonde tina jijiki miteŋ gagobeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke fukeru pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine. \s1 Momojo buŋo tatariine \p \v 19 Go nonde momojo Prisila eru ŋoeine Akwila yokore eru Onesiforusre garikiŋpu yoŋore minde maneinebi.\x * \xo 4.19 \xt Apo 18.2; 2 Tim 1.16-17\x* \v 20 Ogone Erastus bokebe Korint sitio goga. Trofimus oi Miletus sitio bokebe jibe bame pega.\x * \xo 4.20 \xt Apo 19.22; Rom 16.23; Apo 20.4; 21.29\x* \v 21 Ore eru kueyoiko damaŋ so wareme rurumaŋineo yoo nondeo wareiŋgo yameŋ keigoŋ. Ŋi tinayaŋuŋ Yubulus, Pudens, Linus, Klodia eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo yoŋoji momojoyaŋuŋ miku ruabi goreo foga. \p \v 22 O Timoti, Ofonji qoqotigo mifiagaru goke dimaine. \p Anuture yauŋmoririji ŋoŋoke peine. Oŋu.