\id 2PE - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 2 Pita \toc1 Pitare Quraŋ 2 \toc2 2 Pita \toc3 2 Pi \mt1 Pitare Quraŋ 2 \mt2 Pitaji Quraŋine ruame 2 fukeya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Pitaji Quraŋ yo Kristore ogopuine moreŋ so ŋeku rabuŋ, yoŋore ruame roregaru raya. Goineji buŋo jijibuine bofukeru ŋiŋigo qaji yareru bojibu yabebuŋ ore gogo gbagbataeŋine bokeru boesau ekesoŋ ya kosa eba eku gobuŋ. Qaqaji jijibuine oi Anuture buŋo rurumaŋgo so raru (2.10) jauba (3.17) eru sakiyaŋuŋ miteŋ garu (2.18) jauba-iriŋbiriŋ (2.10) eru yoŋoyaŋunde aŋiyaŋuŋgo gobuŋ. Eeboboyaŋunji Yesu mugabuŋ. Yoŋoji igosisi ŋiŋigo aramboboyaŋuŋ tomiri goku raqowareqo ŋiŋigo (2.3) gbagbaŋine (2.18) tiŋtuŋ eyarebuŋ. (3.3-4) \ip Pitaji buŋo eru eebobo ore eru manebu soguine maneru poretiŋgaiŋ ore jigo qaku munaŋqoqore fuŋne mitaniŋgaga. Maŋyaŋuŋ bapakareru mimitiine iŋi quraŋgaya, “Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo oi fofori manesiŋ yaperu yokoke qakatokabeneŋ yobiŋ oi ba waki ebire afagaiŋ. Mamane oŋuine oi momimi matayoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde jiŋoyaŋunji Yesu ŋonebi ŋiŋigo qaji yareru goya, oi maneru nojibi wareko manebeŋ. Ore eru gogo gbagbataeŋine goku yauraine gogo eru maŋyoka oi ŋadi gainebi.” \ip Goineji yameŋ keku iŋi kosa miku ŋiŋigo qaji yareru bojibu yabebi gobuŋ, “Kristoji moke so kirieiŋ.” Buŋo oi momimi buŋoine. Pitaji buŋo ore eru manebu soguine maneru mobeine iŋi bokirieru miku quraŋgaya, “Kristoji kirieŋgo damaŋine bojorome ropeiŋgo ore kamasi fukega, oi iŋi ore: Anutuji ŋiŋigo noŋundeone moji sibirigaiŋ ore so manegayoŋ, sosowo noŋuŋ maŋnoŋuŋ kerisieru agiburaŋ gogonoŋuŋ bokekimiŋ ore maneru yameŋ keega.” \iot Buk yoore mobe qoruine 4 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-2\ior* \io1 Anutuji gbagbataeŋine gokimiŋ ore oŋga noreya \ior 1.3-21\ior* \io1 Qaqaji jijibuine yoŋore fuŋne \ior 2.1-22\ior* \io1 Tatariineo Kristoji kirieru wareiŋ \ior 3.1-18\ior* \c 1 \p \v 1 Saimon Pita nonji ŋoŋoke buŋo mimane eiŋgo quraŋ yo quraŋgago. \p Yesu Kristoji sore nume aposol fukeru kiŋaŋ qateku goego. Ofoŋ Anutunoŋunji Munaŋqoqo Rauine Yesu Kristo soreme wakiko iŋore eru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ mamanesiŋnoŋunji fukeya. Ŋoŋo mamanesiŋ oi akoŋ raugabi furiine ropekiine fukeko niŋo oŋuine kiwaqawaineke gogobi. \p \v 2 Ŋoŋo Anutu eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu mane muku yapegobi, yokoji yauŋmoririine boakoŋ yobu ŋarebire womoo goinebi. Oŋu. \s1 Anutuji oŋga ŋareya, oo sanaŋgaru dimainebi. \p \v 3 Anutuji kuririquraŋ Rauine bibiineke fukega. Ore so noŋuŋ gbagbataeŋine qaŋkisiekiine fukeru gokimiŋ ore oŋga noreya. Fuŋine oŋu mane mukubeneŋ yauŋ noreega ore fuŋine fukeya. Noŋuŋ gogo sanaŋine goku mande kekegbore poretiŋ ekimiŋ ore ya embimbiŋgaekimiŋ, iŋore Sombuŋ koito usunji oi sosowo noreko biŋenoŋuŋ fukeeiŋ. \p \v 4 Kuririquraŋ Rauine iŋoji maŋnoŋuŋgo gioine qembibiineke baku yauŋine sosowo noreiŋgo maneega. Anutuji jojofo buŋoine noreya, ore furiineji ropekiine fukega. Ŋoŋo esene morende aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene kosa boyoberu wuwunuŋ maŋineo gobuŋyoŋ, Anutuji ŋoŋo oone akoŋ bomuku ŋaberu ŋeji ŋabeya. Oŋu fukeko yauraine gogo geŋgaru ŋadi ganimiŋ ore munaŋqoqo buruine ruame pega. Mamane eru eebobo kuririquraŋineke Anutureo pega, iŋoji ŋoŋo ore so qowirieru gariine fukenimiŋ ore yameŋ keega. Ŋoŋo jojofo buŋoine soguine yobu oo qakatogobi ine, iŋoji dobe ŋabeko moke qowirieru Sombunde kuririine bofukeru raugaru gonimiŋ. Kuririine oiji soine getireru saga ŋabeiŋ. \p \v 5 Anuture jojofo buŋo oŋu pega ore eru ŋoŋo mamanesinde fori fuke ŋareya oi yaduru goinebi. Oŋu gonimiŋ ore yameŋ keku qiŋ keru dimaru jigo qaku goinebi. Foriine fuke ŋareiŋ, ore so soine Anuture kadi jikigaru mane mukunimiŋ. \v 6 Mamane-mukuŋaŋunji sogueme soine eeboboŋaŋuŋ jikigaru sisiŋaŋ eenimiŋ. Sisiŋaŋ eeŋaŋunji sogueko soine dimaku sanaŋgaru yobiŋ maneku karieru osigaku goinebi. Dimaku sasanaŋ-ŋaŋunji sogueme soine moke Anuture mire so mande gio kekegbore eru goinebi. \p \v 7 Mande kekegboreŋaŋunji fukeru sogueko soine manjokoŋaŋunji saueko maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oogo eku sisiŋaŋ eeku goinebi. Manji jojokoŋaŋunji saueko soine ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goinebi. \v 8 Ŋoŋo Anuture kuriri oŋuine raugaru basaueru gonimiŋ ine, abutaine so gonimiŋ. Oŋu matayoŋ, kuririine oiji maŋgo eŋareko afagaru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore fuŋne mane mukuru soine gioine miine dimaku babi foriine fukeeiŋ. \v 9 Soine fukeeiŋyoŋ, uri yoŋoreo Anuture kuriri oŋuine so pe yarega ine, yoŋore mamane-mukuyaŋunji pompoŋine fukeko jiŋokombi oŋuine roquŋ warequŋ eegobi. Anutuji agiburaŋyaŋuŋ raŋgbaŋine jureko gbagbataeŋine fukebuŋ, oi niga yabeko niniga gogobi. \p \v 10 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji roosoe ŋaberu oŋga ŋareya, ŋoŋo oo oderu qiŋ keru dimanimiŋ ine, damaŋ mogo so rondiŋgaru waki ŋabeiŋ. Ore eru ŋoŋoji oo sanaŋ qaŋqaŋine qiŋ keru dimaiŋgo ore yameŋ keku goinebi. \v 11 Oŋu eru gokabi Anutuji ŋone ŋabeme sagako kepore ŋabeko Sombuŋ kae mendiineji sosowo aŋgame soine akoŋ maŋineo ropenimiŋ. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji Munaŋqoqo eru qorumaŋ Rauine fukega. Iŋore qorumaŋ maŋgo ropebi damaŋ tatariine tomiri siŋaŋ ŋabeko seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru gonimiŋ. \p \v 12 Biŋe buŋo foriineji kadi oŋu ŋaduga, ŋoŋo oi raugaru oo qiŋ keru dimaku sanaŋgagobi. Ore eru buŋo buru migo, oi soine mane taniŋgagobiyoŋ, nonji jibu ore eru damaŋ so kegbore ŋareiŋgo manego. \v 13 Oŋu maneru saki fu yoore sopu akoo gobemiŋ ore so buŋo buru oi egu niga ŋabeiŋ ore mamaneŋaŋuŋ kegboreru bapakare ŋabebemiŋ ore manebe sagaga. \v 14 Nonji saki fune yayaba yo sopu ako oŋuine doduru pipa komeru kome kaeo ropebemiŋ, oŋu mane mukugo. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji oŋuakoŋ biŋe buŋo oŋuine akoŋ najiko maneboŋ. \v 15 Buŋo buru qaji ŋareboŋ, oiji maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo peko nonji niniŋgaru kome kaeo rabe ore ŋadiineo oŋuakoŋ oi soine damaŋ so manesuku goinebi. Nonji ore eru sanaŋgaku yameŋ keego. Oŋu. \s1 Kristore kuririquraŋine oi jiŋonoŋunji ŋoneru kitiŋgaku miegobeneŋ. \p \v 16 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji tinabiŋeine ropekiine roru gio usuŋineke baku goya, niŋoji oi noŋunde jiŋoji piku ŋoneku gobeŋ. Oŋu goku ore so usuŋinere fuŋne eru kirieru wareiŋ ore buŋoine oi mitaniŋga ŋareru gobeŋ. Oi nemu saiŋ\f + \fr 1.16 \ft Nemu saiŋ ore fuŋine oi iŋi: Mamane ŋiŋigo yoŋore maŋgo momimi mamane qowirieko buŋo fuŋne fuŋne kosa manesuku edobodo ruabi fukeegobi.\f* oŋuine mibake so ebeneŋ mamanesu tifeine oŋuine oi kosa so boyoberu gobeŋ. \v 17 Nonji Yesure tinabiŋe ropekiine oi niŋonoŋe iŋi fukeko ŋonebeŋ: Kuririquraŋ Rauine ropekiine iŋoji buŋo ojiko buŋo iŋi fukeko maneya: “Ŋi yo nakene yoro made fukeko iŋore maŋneji fiame ŋoneaŋi eru manego.” Oŋu ojiko maneme Mama Anutuji kuririquraŋ oteko kuririine raugaru goya.\x * \xo 1.17 \xt Mat 17.1-5; Mak 9.2-7; Luk 9.28-35\x* \v 18 Niŋoji iŋoke tuku mokiine oo roperu gobeneŋ buŋo oiji Sombuŋgone fukeko manebeŋ. \p \v 19 Kajeqouŋ ŋiŋigo ronekoŋ Biŋe buŋo miku quraŋgabuŋ, oi damaŋ yoo mane sarigaru sabarebeneŋ sanaŋ qaŋqaŋine fuke norega. Ore eru Biŋe Quraŋ raŋgbainere buŋo oi poretiŋ kaje ruaru raugaru goinebi. Doiji kae ubu eko tamaeega, kajeqouŋ buŋo oiji ore so mitaniŋga ŋareega. Ŋoŋo ore tatamaineo qakatoru dimanimiŋ ine, soine Anuture kadi foriine ŋoneru qisirire eebobo yoberu bokeku goinebi. Oŋu go roperu odigabi kae wegi jiriŋ sineko kae fufurere ginjaine fukeko maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo tamaeiŋ. Ofoŋnoŋunji kirieru wareiŋ ore ginjaineji bataniŋ ŋabeko Anuture ya sosowo ŋone taniŋga forenimiŋ. \p \v 20 Buŋo qoruine fuŋfuŋgaine yo mane taniŋgaru so niga ŋabeine: Moreŋ ŋiŋigo moji Biŋe Qurande kajeqouŋ buŋoine oi iŋoyoŋunde mamanesu paiineo mitaniŋgabemiŋ ore embimbiŋgaiŋ. \v 21 Oi iŋi ore embimbiŋgaiŋ: Moreŋ ŋiŋigo more maŋ aŋiineji damaŋ mogo so maŋgo eteko kajeqouŋ buŋo fukeko mibuŋ. Oŋu matayoŋ, Moro Tiriineji kajeqouŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo boburo yabeko Anuture migone buŋo roru mibuŋ. Oŋu. \c 2 \s1 Qaqaji jijibuine yoŋoji goku sibiriganimiŋ. \p \v 1 Kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine oi oŋuakoŋ Israel kufufuŋ botuyaŋuŋgo fukebuŋ. Ore so ŋoŋore botugo qaqaji jijibuine oŋuakoŋ fukenimiŋ. Fukeru dimaku ŋoŋore mamanesiŋ sibirigaiŋ ore mimijibu buŋo mobeine mobeine oi soŋsoŋgo baru botuŋaŋuŋgo warenimiŋ. Sogunenoŋunji dueyaŋuŋ baya, Ofoŋ oŋuakoŋ mugaru oŋuine oiji yoŋoyoŋe keketotie eru pipa sibiriganimiŋ. \p \v 2 Oŋuyoŋ, oi jibu ŋiŋigo boakonji yoŋore boesau mosiyaŋuŋ boyoberu yoŋoyaŋunde aŋigo gonimiŋ. Oŋu gonimiŋ ore eru ŋiŋigoji mamanesuyaŋuŋ ruabi quŋgako maŋkekerisiere kadi foriinere manebi mimiineke fukeeiŋ. \v 3 Qaqaji jijibuine yoŋoji ebu eru binaŋ fuŋne fuŋne momimi (buŋo qouŋgaru) kosa misaueku gonimiŋ. Oŋu gobi ŋoŋoji oi maneru afagaru moneŋ ya roru qojugabi kosa bojiqojibu baru gonimiŋ. Anutuji ŋiŋigo oŋuine yoŋore buŋo ronere ronekoŋgo mitariru geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeiŋgo pega. Anutuji ketoqototie yabeiŋgo ore etaŋqataŋ niniga so eiŋyoŋ, fofori yobu joiserereŋ maneru gonimiŋ. \p \v 4 Ketoqototie fukeiŋ ore siŋaŋ bobo buŋo goine oi iŋi: Sombuŋ mimerereŋ goineji Anuture mi qomukuru agiburaŋ ebuŋ, Anutuji oi ŋone yabe emboŋ so eyayoŋ, igo yabeko misi korugo yukube rakabuŋ. Igo yaberu qisiri didi dikiineo rua yaberu aeŋ gbediji (chain) nigiŋ yabeya. Nigiŋ yaberu siŋaŋ yabeko buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore odi ŋe wapegobi. \v 5 Ronere ronekoŋgo ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke moreŋgo gobuŋ, Anutuji oi oŋuakoŋ so ŋone yabe emboŋ so eyayoŋ, yoiko soguine miko pakereru yaberu kefa yabeya. Kefa yabeyayoŋ, jibu ŋi Noa iŋoji maŋkekerisiere buŋo miku eebobo poretiŋ enimiŋ ore eru maŋ bapakare eyareru goya, oi eru ŋiŋigo 7 oi gogoyaŋuŋ sabareku dobu kipe yareya.\x * \xo 2.5 \xt Jen 6.1–7.24\x* \p \v 6 Oŋuakoŋ Sodom Gomora taoŋ yoyoka oi sibiriganimi ore buŋoine mitariku misiji ja yabeko misi gafuyakuŋ akoŋ pebu. Ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke yoŋore ya uruŋu fukeiŋ, ore sosoine ŋonekimiŋgo ore oi ruame fukegobire.\x * \xo 2.6 \xt Jen 19.24\x* \v 7 Misiji sosowo ja yabeingo eyayoŋ, jibu ŋi posiine Lot oi rone botuyaŋuŋgone bomukuku sabareya. Jauba ŋiŋigo boesau ekesoŋ eru yoŋoyaŋunde aŋigo eebobo goine kosa ebi ŋoneru yoŋore mane sembeaku maŋine wakiko goya.\x * \xo 2.7 \xt Jen 19.1-16\x* \v 8 Ŋi posiine Lot oi yoŋore botugo goku eebobo jauba mimiine ŋoneru maneru goya, ore eru una so mane bibieru goya. Iŋore maŋ posiineji jijiki sembeako goya. \p \v 9 Siŋaŋ bobo buŋo migo, oiji Anuture fuŋne iŋi noduega: Ofonji ŋiŋigo Anuture gogo sanaŋine kegboreegobeneŋ, noŋuŋ soine eesoigone bomukuru qorunoŋuŋ kipeiŋgo maneega. Oŋu maneegayoŋ, iŋigo kekesiine oi buŋoyaŋunde geo bokirieme paiyaŋuŋgo ropeko mimerereŋpuineji siŋaŋ yabebi gonimiŋ. Oŋu go ropebi damaŋ sogoji wareko buŋoyaŋuŋ mitariko jikigaru joiserereŋ maneru gonimiŋ. \p \v 10 Ŋiŋigo sakiyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyoberu wuwunuŋyaŋuŋke fukeru jaubaji Anuture usuŋ bawaki eegobi, Anutuji oi ronekoŋ mitari yareya ore joiserereŋ soguine maneru gonimiŋ. Qaqaji jijibuine yoŋoji jauba-iriŋbiriŋ paiineo yoŋoyaŋunde aŋigo goku Sombunde mimerereŋ mamari kuririquraŋyaŋuŋke paibe gogobi, yoŋore sombuyaŋuŋ so maneegobi. Oi mata yobuyoŋ, oi oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo gomogofo miyareegobi. \v 11 Oŋu eegobiyoŋ, Sombuŋ mimerereŋ usuŋyaŋuŋke qaqaji jijibuine oi yadureru ropekiine fukegobi, oi jibu Sombunde mimerereŋ mamari ŋiŋigo oi Ofonde jiŋo maio qomukuru maŋqoqo buŋoji gomogofo so mitari yareegobi. \p \v 12 Mimerereŋ yoŋoji oŋu so eegobiyoŋ, ŋiŋigo yoŋoji sakiyaŋuŋ ba ropeku Biŋe buŋo so mane mukuru oi jibu yoŋore maŋqoqo buŋo gomogofo kosa miegobi. Joma ruine oŋuine mamane-mukuyaŋuŋ foriine so fukeko joma gogore aŋi ya wawakiine oi akoŋ maneegobi. Joma ruine fukeru ŋiŋigoji kosa yabebi komeegobi, yoŋoji ore so kosabasa mutu goku sibiriganimiŋ. Yoŋoyaŋunde aŋi mamanesuyaŋuŋ iŋgoŋmaŋgoŋineji ketotie yabebi sibiriga forenimiŋ. \v 13 Goine pore kane eyarebi sisikoŋkoŋ manebuŋyoŋ, Anutuji yoŋoyaŋunde buŋore geo bokirie yareko joiserereŋ oi akoŋ paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Maŋkekerisie ŋoŋoji maŋyauŋ naduŋgaduŋ enimiŋ ore tumaŋgaru jebe ruabi qaqaji jijibuine yoŋoji oo oŋuakoŋ wareegobi. Wareru dukuŋyaŋuŋ totogo ŋaduru yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku kanenji nonone akoŋ kudi qaku noegobi. Oŋu eru ŋoŋore saki wonuŋ-ŋaŋuŋ kokiine kokiine mimiyaŋuŋke oŋuine fukegobi. Yoŋoyoŋe saki fuyaŋunde aŋiine bomukunimiŋ ore tutumaŋ ya tatamago ruaru boesau totogo eru kosabasa jerieegobi. “Ziozre ŋirau fukegobeneŋ,” miku goine ŋoŋore so manesuku eadu ŋabenimiŋ ore jeri maneegobi.\f + \fr 2.13 \ft Qaqaji yoŋoji karoŋaŋ oŋuine sumuŋgaru ŋegobiyoŋ, ogâŋaŋuŋ yoŋoreo quŋgaru egu qanjaŋgaiŋ.\f* \p \v 14 Jiŋoŋaŋunji boesau aŋiineo piku ŋigo ŋone yabeegobi, oi boesau akoŋ enimiŋ ore maneegobi. Boesau ya enimiŋ ore aŋiine oi so yobu bokeiŋgo ore maneegobi. Ŋiŋigo tuturi qaegobi, oi furu yabebi kadi qaŋaŋineo rakabi bama yaberu ubeyaŋuŋ bopogaega. Ebu eru maŋ mamanesuyaŋuŋ sanaŋine oo pega. Oŋu eegobi ore Anutuji sowe yabeme sibiriganimiŋ. \p \v 15 Yoŋoji kadi poretiŋ ŋadi gaku maŋjijibu tiŋtuŋ raru kajeqouŋ ŋi Balam Beor madeine iŋore manjo kadi boyobeegobi. Rosi ŋi koito moji Balam Israel ŋiŋigo eadu eyareiŋ ore furi oteya, maŋ aŋiineji moneŋ oi roiŋ ore fuke teya. \v 16 Fuke teyayoŋ, doŋgi moji sembeinere fofo oŋgaru miteya. Doŋgi buŋo so mimiine oiji ŋi maruji buŋo miku kajeqouŋ ŋi iŋore manjijibu eebobo oi kipeme embimbiŋgaya.\x * \xo 2.16 \xt Jare 22.4-35\x* \p \v 17 Ŋiŋigo yoŋoji obu jiŋo jijiine kamasi oŋuine gogobi. Gbuŋparandaŋ gbinji kuaŋ omaine kueine tomiri oi pute yabeega, ore so omaine kosabasa ra wareegobi. Anutuji yoŋore qisiri didire maŋgo pi burugaru yareya, dikiineo yukube rakaru go ropenimiŋ. \v 18 Yoŋoji qoqomuku buŋo omaine miku sakiyaŋuŋ baropeku kosa riseŋkeriseŋ eru furaqararieeru. Saki fure aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene boyoberu boesau didimoji ŋiŋigo kosa pore yabeega. Tiŋtuŋ gogobi, goineji yoŋore botugone usebuŋ, oi jiji buŋoji bapakare yabebi kadi qaŋaŋineo rakabi bama yaberu ubeyaŋuŋ bopogaega. \p \v 19 Ya moji ŋiŋigo mo kiperu siŋaŋ gaega, ore nigiŋineji oi kipeme oi furiine tomiri mo kiŋaŋ qaku goga. Ore so qaqaji jijibuine yoŋoji jiji buŋo iŋi kosa miegobi, “Ŋoŋo niŋo jiki nobebi soine nigiŋ-ŋaŋuŋ tomiri posiine (fri) fukeru ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo goinebi.” Buŋo oŋu miegobiyoŋ, oi jibu yoŋoyoŋe wuwunuŋyaŋunde kiŋaŋqoqo fukeru ore nigiŋgo gogobi. \p \v 20 Yoŋore fuŋneji iŋi kesigako gogobi: Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo Munaŋqoqo Raunoŋuŋ oi mane mukuru oŋuine oiji morende eebobo wuwunuŋineke oi useru ŋadi gaku moke ore niginji kakariŋ eru quŋgaru ŋegobi. Ore eru fuŋfuŋgaineo fiinemeŋ gobuŋyoŋ, tatariineo sembeqombea foreru gogobi. \v 21 Anutuji buŋonoŋuŋ mitariko posikekiminde fuŋne rone so mane mukuru mutu gonobuŋ, oiji afaine fuke yarena. Oŋu fukenayoŋ, Biŋe oi fofori yajibi fuŋine mane mukubi biŋeyaŋuŋ fukeya. Maŋyaŋuŋ kerisieru ore ŋadiineo mimipaŋ buŋo mokiine ŋadi gabuŋ, oiji ya mimiine fukeru mimi qa yareega. \v 22 Ŋadi gaku kakariŋ eru waki yabeya, oi qoqiŋ buŋo foriine yobu yoyoka ore so fukega. Buŋo miine mo oi iŋi, “Qoroji guburu moke kirieru gugubuine noega.” Buŋo miine mo oi iŋi, “Kaneŋ obu rau tebeneŋ raru moke kirieru gijeŋ resago riŋaru rakaru taŋ qaega.” Oŋu.\x * \xo 2.22 \xt Qoq 26.11\x* \c 3 \s1 Ofoŋ wareinde jojofo buŋoine \p \v 1 O yoro ogopune, nonji quraŋ ateine yoyoka yo ruabe ŋoŋoreo foga. Buŋo migo, ŋoŋo oi mane foregobiyoŋ, nonji Biŋe buŋore foriine fukeiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ gbagbataeŋine oi bapakareru kegbore ŋareku quraŋ ateine yoyoka yo yobiŋ yoore eru quraŋgago: \v 2 Kajeqouŋ ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋoji ronekoŋ Biŋe buŋo miku gobuŋ, oi egu niga ŋabeiŋ. Oŋuakoŋ Ofoŋ Munaŋqoqo Rauineji mitiga noreko ŋoŋo-ŋaŋunde sosore ŋi aposolpuŋaŋuŋ niŋoji qaji ŋarebeŋ, oi manesuku keke gbore eku goinebi. Ore eru nonji buŋo oi akoŋ quraŋgabe ateine yoyoka fukega. \p \v 3 Buŋo fuŋfuŋgaine mo oi iŋi mane mukuinebi: Kristoji kirieiŋgo eko damaŋ tatariine oo igosisi ŋiŋigo fukeru eeboboyaŋunji yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine sembene oi boyoberu igosisi buŋo miku gonimiŋ.\x * \xo 3.3 \xt Jud 18\x* \v 4 Goineji kirieru wareinde buŋo iŋi miku kepieru gonimiŋ: “Wareinde jojofo buŋo oi uro pega? Apa ŋasopunoŋunji go waperu komebuŋ, damaŋ oone ya moji so kerisieme rakaya. Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeko yareya sosowo fuŋgaru peya, oi oŋuine akoŋ pe wapeko gogobeneŋ.” \p \v 5 Oŋu miku buŋo koruŋ yo niga yabeega Anutuji ronere ronekoŋgo mitigaru buŋoinere usunji sombuŋ kojiine kojiine bofuke yabeya. Oŋuakoŋ mitigako obu roiŋga poreru rabi obu maŋineo moreŋ fukeru wapeya. Yoŋoji buŋo koruŋ oi manegobiyoŋ, oi so manegobeneŋ kamasi oo gbedigaru kosa miku qaqouma eegobi.\x * \xo 3.5 \xt Jen 1.6-9\x* \v 6 Jiki mitigako obu yoikoji pakereru moreŋ kefagame ŋiŋigo damaŋ oo moreŋgo gobuŋ, yoŋo obu noru komebuŋ.\x * \xo 3.6 \xt Jen 7.11\x* \v 7 Yoŋo obuji yabeko komebuŋyoŋ, moreŋ qonikiŋ damaŋ yoo ŋone yapeegobeneŋ, oi misiji sibirigaiŋ ore so fukega. Anutuji ore buŋoine oi furu mitiga foreko pega. Buŋo ore foriine fukeiŋ ore damaŋineji ware fukeme Anutuji ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke gonimiŋ, yoŋore buŋo mitarime ketotie yabeko sibiriganimiŋ. \p \v 8 Oŋu fukeiŋyoŋ, yoro ogopune, niŋonoŋe ŋonebeneŋ gosa 1,000 oi damaŋ joroine fukegayoŋ, Biŋe buŋo moakoŋ yo so niga ŋabeine, “Una moakoŋ oi Ofonde jiŋo maio gosa 1,000 ore so fukega eme gosa 1,000 ŋoneko una moakonde so fukega.”\x * \xo 3.8 \xt Kiki 90.4\x* \v 9 Ofonde jojofo buŋo oi foriineke fukeiŋyoŋ, ore damaŋine oi poretiŋ so manegobeneŋ. Goineji damaŋ oi bojoreme ropeiŋ oŋu manesuku kosa miegobi. Iŋoyoŋe damaŋine so bojorame ropeiŋyoŋ, mane maneku karieru ŋiŋigo sosowoji maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ore odigaega. Moji misi korugo egu rakaiŋ ore yameŋ keega. \p \v 10 Buŋoinere fori fukeiŋyoŋ, Ofonde waware damanji kiaŋ bobo ŋire kamasi wareru fukeiŋ. Oi ututuŋ maŋfuŋnoŋuŋgo ramume embimbiŋgakimiŋ. Damaŋ oo moreŋ qonikinde ya ŋoŋoneine sosowo oi misi fukeru jaku yamuŋine akoŋ peiŋ. Wegi ayoŋ, bobuŋ eru qonikinde yaine sosowo oi pogaru fonuŋ qiŋqururuŋineke oŋgaku jibugaru mataenimiŋ. Moreŋ eru ŋiŋigoji ya sosowo oo baku ruabi pega, Anutuji oi sosowo ketoqototieru bokirieme rakaiŋ. Rakaku mitariko ya mo so yobu peiŋ. Mata yobu!\x * \xo 3.10 \xt Mat 24.43; Luk 12.39; 1 Tes 5.2; Bara 16.15\x* \p \v 11 Yareya sosowo oi kamasi oŋuine pogaru mataenimiŋ ore ŋoŋoji ŋiŋigo uruŋune fukeru gobi sagana? Ore eru eebobo gbagbataeŋine boyoberu Kristo oŋuine fukeru gokimiŋ ore keke gbore eku goinebi. \v 12 Ŋoŋo Anuture damaŋ sogo oi ware fukeiŋ ore odigaru pipa wareinde gio yameŋ keku baku gogobi. Damaŋ oo morende yareya eru wegi, ayoŋ, bobuŋ eru yaine oi misi fukeru joserereŋ jaiŋ. Anutuji qonikinde yareya oi sosowo ketoqototieko pogaru ja foreiŋ. \v 13 Oŋu ja foreiŋyoŋ, Anutuji ya fukeiŋ ore buŋo kipeme pega, niŋoji ore so moreŋ qonikiŋ gariine bofuke yapeiŋgo odigaegobeneŋ. Oi bofuke yapeko oo roperu eebobo poretiŋ boyoberu gokimiŋ.\x * \xo 3.13 \xt Ais 65.17; 66.22; Bara 21.1\x* \p \v 14 O yoro ogopune, ŋoŋo damaŋ sogo oi ware fukeiŋ ore odigaru gogobi. Ore eru iŋi enimiŋ ore yameŋ keku dimainebi: Maŋ-ŋaŋuŋ gbagbataeŋine fukeko Anutuji wonuŋ-ŋaŋuŋ kokiinere buŋo mo so bofukeko iŋoke qakatogobi ore womoo goinebi. \v 15 Odigaru Ofoŋnoŋunde maŋ kamasiinere iŋi manesuku goinebi: Iŋoji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru moke qowirienimiŋ ore damaŋine bojorome ropeko odi ŋaberu maneku karieru goga. Yoro ogonoŋuŋ Polji oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ quraŋga ŋareyayoŋ, Anutuji maŋgboroŋ ropekiine oteya ore so buŋo oi quraŋga ŋareya. \v 16 Ore buŋoine oi quraŋine sosowo oo miku quraŋgaeyayoŋ, Biŋe Qurande maŋgo buŋo goine oi yobiŋineke. Ore eru goineji oi mane mukunimiŋ ore janjaŋbumbuŋ oderu yobiŋgaegobi. Qaqouma ŋiŋigo tuturi qaku fogaturuŋ kosa goegobi, yoŋoji quraŋine quraŋine oi kosa bakasigaegobi. Ore so Polre buŋo oi oŋuakoŋ babokiri ebi qoqopuse eku jibugaega. Oŋu bakasigaru dimaku yoŋoyoŋe bobosembe eeru misi korugo rakanimiŋ. \p \v 17 Yoŋoji rakanimiŋyoŋ, yoro ogopune, ŋoŋoji oŋu fukeiŋ ore buŋoine oi ronekoŋ mane foreru gogobi. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ ee eku goinebi. Wuwunuŋ ŋiŋigo kadi ririru qosorieegobi, ŋoŋo yoŋore jiji buŋoji pore ŋabeko boyobe yabeku tiŋtuŋ egu ranimiŋ. Gogore otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine oone oŋu odefosikeru rondiŋgaru egu wakiru ŋabeiŋ. \v 18 Ofoŋnoŋuŋ Yesure yauŋmoririgo dimagobi, oo moke jikigaru bo sogueru goinebi. Munaŋqoqo Raunoŋuŋ Kristore fuŋne mane mukugobi, oi jikigaru mane sarigaku goinebi. Oi miteŋ gabeneŋ tinaineji damaŋ yoo kuririineke fukeru jiki tatariine tomiri oŋuine pe roperu goine. Buŋo oi foriine.