\id 2CO - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 2 Korint \toc1 Korint Quraŋ 2 \toc2 2 Korint \toc3 2 Kor \mt1 Korint Quraŋ 2 \mt2 Polji Korint yoŋore Quraŋ ruame 2 fukeya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Pol eru Korint maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji maŋmoakoŋ fiine so ebi damaŋ oo Polji Masedonia goku quraŋine yo quraŋgaya. Goineji Pol kiso sanaŋine etebuŋyoŋ, Polji jibu kekepari baba waki eru yoŋoke maŋmoakoŋ enimiŋ ore yameŋ keya. Kekepariyaŋuŋ tariiŋgo ore manjeriine yaduya. \ip Quraŋ mobeine fuŋfuŋgaine (Gaŋ 1-7) oo Polji Korint maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoke jojofo ruaya ore buŋo miga. Fuŋine uruŋu eru maŋkekerisie kufufuŋ oi sanaŋ qaŋqaŋine akoŋ miyareya? Oŋu eko maŋyaŋuŋ kerisieru maŋmoakoŋ ebuŋ, ore jeribari yaduru mitaniŋgaga. \ip Quraŋ mobeine 2 (Gaŋ 8-9) oo Judia maŋkekerisie kufufuŋ bapi yaberu pesiŋ yabenimiŋ ore bapakare yabega. \ip Quraŋ mobeine 3 (Gaŋ 10-13) ore buŋo oi iŋi: Qaqaji jijibuine goineji yoŋoyaŋunde tinayaŋuŋ ‘Aposol foriine’ miku Polre aposol ikoikoine mibi Polji buŋo ore mobeine bokirie yareya. \iot Buk yoore mobe qoruine 5 oi iŋi: \io1 Mimitaniŋ buŋo \ior 1.1-11\ior* \io1 Pol eru Korint maŋkekerisie kufufuŋ \ior 1.12–7.16\ior* \io1 Judia maŋkekerisie kubu yoŋore pesiŋ ruainebi \ior 8.1–9.15\ior* \io1 Polji aposol foriine fukega ore usuŋ \ior 10.1–13.10\ior* \io1 Buŋo tatariine \ior 13.11-13\ior* \c 1 \p \v 1 Anutuji maŋ aŋiinere so Pol noŋ igodoŋ nuko Kristo Yesure sosore ŋi aposol fukego. Nonji maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timotike ŋegobere. Korint sitio Anuture maŋkekerisie kufufuŋ gogobi eru ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo Akaia prowinsyaŋuŋ sagaru gogobi, nikoji ŋoŋoke Biŋe buŋo mimane ekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgabere.\x * \xo 1.1 \xt Apo 18.1\x* \p \v 2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarekabire womoo goinebi. \s1 Polji Anutu bobomiriŋinere miteŋ gaga. \p \v 3 Niŋo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu miteŋ gaegobeneŋ. Iŋoji ŋonemaiŋ Rauine eru bobomiriŋ sosowo noreega ore Anutu fukega. \p \v 4 Niŋo sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobeneŋ, damaŋ oo Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgaega. Maŋnoŋuŋ bomunaŋgako maneru ore paio dimabeneŋ goineji sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobi, oi soine afagaru bomunaŋ yabeekimiŋ. \v 5 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoke qakatokabeneŋ iŋore joiserereŋineji painoŋuŋgo ropeko boakoŋ yobu maneegobeneŋyoŋ, ore so maŋnoŋuŋ oŋuakoŋ bomunaŋgako Kristoke qakatokabeneŋ bobomiriŋineji maŋnoŋuŋgo rakame boakoŋ yobu maneegobeneŋ. \p \v 6 Niŋoji koŋkoŋ maŋgo gogobeneŋ ine, Anutuji ŋoŋore maŋ bomunaŋgako maŋ-ŋaŋuŋ moke kerisieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore manega. Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgako ŋoŋoji oi ŋoneru ŋoŋo-ŋaŋe maŋ bobomunaŋ eku goinebi. Anutuji bomunaŋ ŋabeega ore foriineji maŋ-ŋaŋuŋgo iŋi fukeega: Niŋo joiserereŋ manebeneŋ ŋoŋoji oŋuakoŋ joiserereŋ oi akoŋ bofukenimiŋ ine, oi soine maneku karieru sanaŋgaru gonimiŋ. \v 7 Joisererenji paiŋaŋuŋgo ropeko maneegobi, maŋ bobomirinji oŋuakoŋ ŋoŋore paio ropeko gogobi, oi manegobeneŋ. Oi maneru ore eru ŋoŋoji dima sanaŋganimiŋ ore odigaru oori sanaŋ qaŋqaŋine eegobeneŋ. \p \v 8 O maŋkekerisie ogopune, niŋo Eisia prowins maŋineo gio baku goku giore joiserereŋ maneru sisikoŋkoŋ bofukeru manebeŋ, ŋoŋo ore qaqouma egu gonimiŋ ore manegobeneŋ. Giore yobinji tobirinoŋuŋ odureru ropekiine fukeru boduŋ nobeko dimaku sanaŋgakimiŋ ore embimbiŋgabeŋyoŋ, jibu yameŋ kebeneŋ bawaki nobeko gobeŋ. Oŋu fukeko jikigaru jiŋonoŋuŋke gonobeŋ me mata, ore eru oŋuakoŋ oorinoŋuŋ mata eko gobeŋ.\x * \xo 1.8 \xt 1 Kor 15.32\x* \p \v 9 Oŋu goku maŋnoŋuŋgo iŋi manesubeŋ: Moji komekiminde buŋo mitariko buŋo oiji painoŋuŋgo ropeko sibirigakimiŋ ore odigabeŋ. Noŋunde usuŋgoo roegaru egu gokimiŋyoŋ, Anuture usuŋ paio roegaru gokimiŋ eru oŋu fukeya. Anutuji komekiine bogbore yabeko pakerenimiŋ, iŋoji afagaru niŋo oŋuakoŋ bapi nobeeiŋ. \p \v 10 Egu komekiminde kokoinoŋuŋ soguine yobu manebeŋyoŋ, Anutuji oone bomuku nobeya. Bomuku nobeya eru jikigaru bomuku nobeeiŋ. Niŋo oorinoŋuŋ Anutureo ruaru oŋu manesiŋ gaku dimagobeneŋ. \v 11 Ŋoŋo oŋuakoŋ bapi noberu niŋore eru oŋga wosibi bomuku nobeeiŋ. Kokoineji niŋore eru oŋga wosibi Anutuji maneru ore tifeine bokirieko yauŋmoririineji saga nobeko ŋone noberu emboŋ eeiŋ. Oŋu bomuku nobeko ogopune kokoineji oi maneru niŋore eru qodureru miteŋ gabi oŋgawowosiyaŋunji kokoriaŋ oŋuine roperu Anuture kajego rakaeiŋ. Ore eru jikigaru nonde eru Anutu oŋga wosieinebi. Oŋu weugo. \s1 Polji kadi rarainere buru qopieya. \p \v 12 Goine ŋoŋoji nonde fuŋnere maŋyoka egobi, ore eru buŋo iŋi mibemiŋ: Anutuji posiine gokimiŋ ore maneega, niŋoji ore so kaeine kaeine roregaru oo eebobo gbagbataeŋine oi damaŋ so boyoberu gobeŋ. Ŋoŋore botugo oi yameŋ keku poretiŋ boyoberu gobeŋ. Oi moreŋ ŋiŋigo maŋgboroŋnoŋunde so matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nobeya ore so oi eba eku gobeŋ. Anutuji eebobone oi ŋoneru kitiŋgaku “Sagaga,” miko maŋkajeneji buŋo oi maneego eku ore eru sakinoŋuŋ ba ropeegobeneŋ. \p \v 13 Quraŋ quraŋgaego, ore buŋoine sosowo soine osegaru mane taniŋganimiŋ ore so fukega. Buŋone oi kikoine tomiri. Buŋo fuŋne soŋsoŋine mo so quraŋgaego. Oi totogo akoŋ pega. Ore eru nonde fuŋne oi sosowo mane taniŋganimiŋ ore maneru oori ego. \v 14 Nonde fuŋne oi mobeine akoŋ iŋi mane taniŋgagobi: Ofoŋnoŋuŋ Yesuji moke fukeiŋ, nonji damaŋ oo ŋoŋore eru sakine ba ropebemiŋ. Ore so ŋoŋoji oŋuakoŋ soine nonde eru ŋoŋo-ŋaŋunde saki miteŋ gabi sagaiŋ. Ŋoŋo nonde fuŋne oŋu mane taniŋganimiŋ ore manego. \p \v 15 Nonji buŋo ore paio koimo dimaboŋ ore eru rone ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋ ore buru ruaboŋ. Ateine yoyoka wareru ŋone ŋabebe mifia ronimiŋ ore eru kadi warebemiŋ ore buru iŋi ruabe peya: \v 16 Masedonia prowinsgo rabeminde kadio rone ŋoŋo ŋone ŋaberu jikigaru Masedonia raru kirieru moke ŋoŋoreo warebemiŋ ore miboŋ. Wareru gobe ya goine bapi nuru sore nubi boke ŋaberu Judia prowinsgo rabemiŋ ore maneboŋ.\x * \xo 1.16 \xt Apo 19.21\x* \p \v 17 Burune oŋu ruabe peyayoŋ, oi kepieboŋ. Oŋu eru raqowareqo paio gbedigaru kosa so eboŋ. Nakene buru oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore so nakenere kosa manesuku so ruaboŋ. Oŋu so manesuinebi. Buŋo rombuŋ moakoŋ oo akoŋ “Oŋ, soine warebemiŋ,” eru “So warebemiŋ,” buŋo yoyoka oi qodureru so miboŋ. Noŋ eebobo gbagbataeŋine boyobeego. \p \v 18 Anutuji buŋo miku ore so damaŋ so eega, niŋoji iŋore jiŋoo iŋi misanaŋgagobeneŋ: Niŋoji damaŋ mogo “Oŋ, oi soine ekimiŋ,” miku kiperu ore ŋadio “Oi so ekimiŋ,” qoqomuku oŋu babokiri so miku gobeŋ. \p \v 19 Anutu Madeinere fuŋne oi iŋi: Noŋ, Sailas eru Timoti niŋoji ŋoŋore botugo Kristo Yesure fuŋne mitaniŋgaru gobeŋ, Kristo oi “Anuture mi reŋgabemiŋ,” eru “So reŋgabemiŋ,” buŋo maru yoyokare paio babokiri eiŋ ore so fukeru goyayoŋ, Anutuji buŋo miku kipeya, ore so “Oŋ!” miku bako foriineke fukeya.\x * \xo 1.19 \xt Apo 18.5\x* \p \v 20 Anutuji mimipaŋ buŋo (promis) boakoŋ wojimu noreya, jareyaŋuŋ so manegobeneŋyoŋ, Kristoji buŋo sosowo ore “Oŋ!” miku basanaŋgame sanaŋ qaŋqaŋine pega. Ore eru Kristoji oŋuakoŋ maŋgo enoreko buŋo ore foriyaŋunji fukeko maneru “Buŋo oi foriine,” mikimiŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture tinabiŋeji saueeiŋ. \p \v 21 Anutu iŋoyoŋe niŋo eru ŋoŋo oŋuakoŋ basanaŋ nobeko Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgakimiŋ. Iŋoji Biŋe buŋo misauekimiŋ ore eru bogunu ba nobeko gogobeneŋ. \v 22 Anutuji maŋnoŋuŋgo Moro Tiriine bakatoko iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde buŋoine kitiŋgaku misanaŋgaega. Anutuji oŋu eku biŋeine fukekiminde giri mogeine oi bakato nobeya. \p \v 23 Nonji kanegaru yobiŋ egu ŋarebemiŋ ore maneru pipa Korint ŋoŋoreo so kirieru wareboŋ. Oŋu miku Anuture tina mibe soine buŋone oi kitiŋgaku miiŋ. \v 24 Mosi uruŋu eru Anutu manesiŋ gaegobi, oo qoduŋaŋuŋ fukeiŋgo so manego. Mamanesiŋ-ŋaŋunji odesiŋ ŋabe foreko dimaku sanaŋgaegobi. Ore eru jeri paio gonimiŋ ore bapi ŋabebemiŋ ore maneru ŋoŋoke moko mande gio baekimiŋ. Oŋu. \c 2 \p \v 1 Rone ŋoŋoreo wareru jijibu ebuŋ ore miŋarebe mimiŋaŋuŋ maneru beusembe ebuŋ. Ore eru ŋoŋoreo warebe moke oŋu egu enimiŋgo maneru maŋneji buŋo kiperu kadi rarare buru kepieboŋ. \v 2 Ore fuŋine oi iŋi: Mimi eŋarebe beusembe enobuŋ ine, moji soine maŋne bomunaŋ nuko moke jeri bofukenobo? Tiŋtuŋ-ŋaŋunde eru miŋarebe beusembe enobuŋ ine, goineji jeri enarenimiŋ ore embimbiŋgabi nake oŋuakoŋ beusembe eru egu gobemiŋ. Ore eru pipa wareru mimigaŋgaŋ bofuke ŋarebemiŋ ore taki nuga. \p \v 3 Quraŋ sanaŋine oi fuŋine yoore eru quraŋgaru ruaboŋ: Nonji jeriekabe sosowo ŋoŋoji noke jerienimiŋ. Nonji ŋoŋo sosowo oŋu maŋyokaine tomiri manesiŋ ŋarego. Nonji goine ŋoŋore jeri bofukeiŋgo manegoyoŋ, warebe fuŋneŋaŋuŋ jibugame kosa gobi ŋone ŋaberu beusembe egu manebemiŋ. \v 4 Beusembe enimiŋ ore quraŋ oi so quraŋgaboŋyoŋ, mokemoke yobu manji jojoko eŋareego, ŋoŋo ore fuŋine mane mukunimiŋ ore buŋo sanaŋine oi quraŋgo quraŋgaboŋ. Maŋneji ŋoŋore eru manebu soguine maneru koŋkoŋ paiineo ŋeku jiŋo obuneji wakiko quraŋgaboŋ. Oŋu. \s1 Moji kadi odureya, iŋore agiburaŋ oi bokeinebi. \p \v 5 Moji agiburaŋ eme ŋoŋoji mimiŋaŋuŋ manebi beusembe fukeya, oiji nonde paio akoŋ matayoŋ, sosowo ŋoŋore paio oŋuakoŋ ropeya. Buŋo oi mi soguebe egu jibugaeiŋ ore iŋi akoŋ mibemiŋ: Mimi oiji sosowo saga ŋabeko ore eru soguine me mendaine mo beusembe ebuŋ. \v 6 Kufufuŋ foriine ŋoŋoji buŋore mobe bokirie tebuŋ, oiji sagako maŋine moke kerisieya. \p \v 7 Damaŋ yoo mimigaŋgaŋ eru beusembe soguine yobu maneko oiji egu ja yobugaiŋ ore yobiŋ so jikigaru oteinebi. Yobiŋ matayoŋ, yameŋ keku agiburaŋine bokeru bobomiriŋ eteinebi. \v 8 Ore eru iŋi maŋbapakare eŋarego: Ŋoŋo buŋo kiperu manji jojokoŋaŋuŋ moke jikigaru sanaŋgaru oduru goinebi. \v 9 Nonji quraŋne oi yoore eru quraŋgaboŋ: Ŋoŋo nonde buŋo sosowo reŋgaru eesoigo dimaku sanaŋganimiŋ me so reŋgaru odekamaŋgaru wakinimiŋ, ore fuŋine osoeru manebemiŋ ore maneru oi quraŋgaboŋ. \p \v 10 Ŋoŋo more agiburaŋ bokegobi ine, nonji oi oŋuakoŋ boke tego. Sembene enareya, ore eru so manebe ropegayoŋ, ŋoŋoji moke fiaru qoqodure enimiŋ ore manego. Ore eru sembeneine oi Kristore jiŋoo fofori boke forebe tariya. \v 11 Satanji buruine ruaru sakigo rua fuŋne fuŋne eega, ore eru mutu so gogo. Ore eru Satanji egu gbiŋ enoreiŋgo eru ŋi iŋore agiburaŋ oi boke foreinebi. Oŋu. \s1 Polji Troas goku Taitusre manebu eya. \p \v 12 Nonji Kristore Bobiaŋ Biŋe misauebemiŋgo eru Troas taoŋgo rabe Ofonji mendi ro nareme gioine oo babemiŋ ore afagaya.\x * \xo 2.12 \xt Apo 20.1\x* \v 13 Oŋu afagayayoŋ, maŋkekerisie ogone Taitus so bofukebe buŋoyaŋuŋ so najime maneboŋ ore eru manebu maneru womo maŋneo so peya. Ore eru momojoyaŋuŋ miku boke yaberu Taitus baabemiŋ ore Masedonia prowinsgo raboŋ. Oŋu. \s1 Kristoji usuŋ noreko gbiŋ eegobeneŋ. \p \v 14 Niŋoji Anutu yoore eru miteŋ gaekimiŋ: Kristore biŋe fukeru kiŋaŋine qabeneŋ Anutuji damaŋ so mamari siŋaŋ oŋuine oga nobeko raru kokoriaŋ keegobeneŋ. Gbinji jariŋ iruinere kou fiine roru wareko maneegobeneŋ, ore so Anutuji maŋgo enoreko kae uro uro roregaru Kristore fuŋne mitaniŋgabeneŋ totogo fukeru saueru rako kae so maneegobi. Ore eru Anutu miteŋ gaegobeneŋ. \p \v 15 Ore fuŋine oi iŋi: Niŋoji ŋiŋigo Sombuŋgo ropenimiŋ eru misi korugo rakanimiŋ, yoŋore botugo raru warebeŋ moji kounoŋuŋ gbagbataeŋine maneegobi. Kristore fuŋne misauebeneŋ Anutuji gionoŋunde kouine maneko fiine fukeega. \p \v 16 Misi korugo rakanimiŋ, yoŋoji Biŋe buŋonoŋuŋ manebi oiji buŋoyaŋuŋ mitariko kome sanaŋganimiŋ ore manebi qoŋgbunde mumu kou oŋuine fukeega. Sombuŋgo ropenimiŋ, yoŋoji Biŋe buŋonoŋuŋ manebi seŋgiŋbaŋgiŋ eyareiŋgo manebi gogo sanaŋinere kou mumundoŋineke oŋuine fukeega. Moji gio fuŋine mo oŋuine baiŋ ore so fukega? \v 17 Ŋiŋigo goine kokoineji noŋ oŋuine so fukegobi. Yoŋoji gogoyaŋuŋ kitiŋganimiŋgo maneru Anuture buŋo oi rojikibajiki gio oŋuine kosa baku ruaru miegobi. Nonji yoŋore so, so fukeru eegoyoŋ, Kristoke qakatoru keoma bokeru maŋne gbagbataeŋine fukeko dimago. Anutuji sore nuya, oi maneru iŋore jiŋo maio dimaku Biŋe buŋoine poretiŋ misaueego. Oŋu. \c 3 \s1 Jojofo buru gariinere gio bobo ŋiŋigo fukegobeneŋ. \p \v 1 Nake fuŋne moke fuŋgaru mi-booro ebemiŋ ore manesugobi me? Oŋu mata. Gio bobo ŋiŋigo goineji Korint ŋoŋo yoŋore fuŋne manenimiŋgo maneru mi-booro quraŋ quraŋgakimiŋ ore yameŋ keegobi. Goineji Korint ŋoŋo yoŋore fuŋne kitiŋgaku mi-booro quraŋ kokoine quraŋganimiŋ ore ŋoŋo bapakare ŋabeegobi. Nonji gione poretiŋ akoŋ baego ore mi-booro quraŋ oŋuinere so embimbiŋgago. \v 2 Anutuji Korint ŋoŋo nonde meo rua ŋabeko qowirieru nonde yoro ogopune fukeru ŋoŋo-ŋaŋe nakene mi-booro quraŋne oŋuine fukegobi. Anutuji nakene mi-booro quraŋne oŋu quraŋgame ŋiŋigo sosowoji ŋoŋore eeboboŋaŋuŋ gariine oi ŋoneru oseegobi. \p \v 3 Ŋoŋo Kristore quraŋ papia oŋuine fukegobi, oiji totogo pega. Mosesji Kadi buŋoine gueŋ obuine iŋk oiji ko tafeo quraŋgaya, ŋoŋo ore so, so fukegobiyoŋ, Kristoji quraŋine ŋoŋore mande tafeo iŋi quraŋgame dimagobi: Niŋoji gio babeneŋ foriine fukeko Kristoji Anutu gogo sanaŋinere Raure Moroine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame qowiriebuŋ. Ŋiŋigoji gionoŋunde foriine oi ŋonebi oiji bapi yabeko gionoŋunde fuŋne mane taniŋgaegobi.\x * \xo 3.3 \xt Eks 24.12; Jer 31.33; Eze 11.19; 36.26\x* \p \v 4 Kristoke qakatokabeneŋ Anutuji gionoŋunde kamasi manega. Ore eru gio babeneŋ ŋoŋo Kristore biŋe fukebuŋ, oi soine Anuture jiŋoo koimo dimaku migobeneŋ. \v 5 Noŋuŋ sasanaŋ paio gio fiine yo Anuture jiŋoo bakimiŋ ore so fukegobeneŋ, oŋu soine so mikimiŋ. Noŋuŋ ya mogo so fooregaegobeneŋyoŋ, Anutuji iŋoyoŋe akoŋ dobe noberu mamane noreko gio yo baegobeneŋ. \p \v 6 Anutuji dobe noberu mamane noreko jojofo buru gariinere gio bobo ŋiŋigo fukegobeneŋ. Mosesre Kadi buŋore quraŋine moakoŋ moakonde manjo enobeŋ ine, buŋo oiji buŋonoŋuŋ mitariko kome sanaŋinere biŋe fukegobeneŋ. Moro Tiriinere gio buru mitaniŋgabeneŋ iŋoji bogbore nobeko sanaŋgaru gogobeneŋ. Ore eru Kadi buŋore buru oi akoŋ boyobenimiŋ ore so yameŋ keegobeneŋyoŋ, Moro Tiriine mane sabarenimiŋ ore maŋ bapakare eŋareegobeneŋ. Oŋu.\x * \xo 3.6 \xt Jer 31.31\x* \s1 Jojofo buru gariinere gio oi kuririineke. \p \v 7 Anutuji Kadi buŋoine miku quraŋine kogo keru quraŋgayayoŋ, ŋiŋigoji oi so reŋgabi Anutuji buŋo ore so osoeru geoine bokirie yareme komeru komekiinetina go wapebuŋ. Anutuji rone Kadi buŋoine noreko damaŋ oo kuririquraŋineji Mosesre jiŋo mai eteme tamaeya. Kuririquraŋ oiji gigaru jibugaiŋ ore so fukeyayoŋ, oi jibu Israel ŋiŋigo yoŋoji jiŋo maiine poretiŋ piku ŋonenimiŋ ore so, so fukebuŋ. Soguine tamaeya ore oi embimbiŋgabuŋ. Kadi buŋore Biŋe buru raŋgbaŋineji oŋuine kuririquraŋineke fukeya.\x * \xo 3.7 \xt Eks 34.29\x* \p \v 8 Oŋuine fukeyayoŋ, Moro Tiriineji Biŋe buru gariine noreko ore kuririquraŋineji fukeiŋ, oiji jojofo buru raŋgbainere kuririquraŋ odureru mokemoke yobu tamaeru jiŋonoŋuŋ siŋsiŋineke eteeiŋ. \v 9 Rone Mosesre Kadi buŋo oi fukeru osoe noreko ore so misi korure biŋe fukegobeneŋ. Biŋe buŋo oi kuririineke fukeya. Ore eru Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitariko posikekimiŋ, Biŋe buŋo ore kuririineji ropekiine fukega. Oiji jojofo buru raŋgbainere kuriri oi soguine odureru kobiineke fukega. \p \v 10 Biŋe gio raŋgbaŋineji rone kuririineke fukeyayoŋ, oi Biŋe gio buru gariineke qodureru osoebeneŋ raŋgbaŋine oiji tinabiŋeine tomiri fukega. Moro Tiriinere gio buru ore kuririji ropekiine fukega ore gio buru raŋgbaŋineji ya omaine oŋuine fukega. \p \v 11 Anutu munaŋqoqoinere kadi raŋgbaŋineji jibugaiŋ ore so fukeya. Oiji kuririquraŋineke fuke foreya. Ore eru kadi gariine tatariine tomiri pe ropeiŋ, ore kuririquraŋineji kadi fuŋfuŋgainere kuririquraŋ oi mokemoke yobu odureru jiŋonoŋuŋ igosiŋsiŋgaega. \p \v 12 Jojofo gariineji tatariine tomiri bapi nobeko kuririquraŋineji fukeiŋ, oŋu Anutu oori eteegobeneŋ. Ore eru kokoinoŋuŋ so yobu maneru koimo dimaku buŋo oi qaji ŋareegobeneŋ. \v 13 Mosesji Israel ŋiŋigo kuririquraŋ peru joseŋgaeya, oi egu bibitatara ŋonenimiŋ ore manebu maneru jiŋo maiine kambaŋ mobeineji komoŋgaya. Niŋoji ore so, so eegobeneŋyoŋ, Biŋenoŋuŋ tumoqoqoo miegobeneŋ.\x * \xo 3.13 \xt Eks 34.33\x* \p \v 14 Biŋe raŋgbainere kuririquraŋ noŋebuŋyoŋ, maŋyaŋunji jibu kejigame kosa go wapebuŋ. Damaŋ yoo oŋuakoŋ ya moji kambaŋ mobeine ore so Juda ŋiŋigo kokoine yoŋore maŋyaŋuŋ kejigame gogobi. Ore eru Jojofo Raŋgbaŋinere Biŋe buŋoine buŋoine osegobi, ore fuŋneyaŋuŋ oi poretiŋ so mane taniŋgaegobi. Maŋyaŋuŋ kerisieru Kristoke jikigabi oŋuine oiji kambaŋ mobeyaŋuŋ oi qomukuko mane taniŋganimiŋ. \v 15 Damaŋ yoo oŋuakoŋ Mosesre Kadi buŋo osebi ya moji kambaŋ mobeine oŋuine maŋyaŋuŋ kejigame mamaneyaŋunji yobiŋgame gogobi. \p \v 16 Oŋuine gogobiyoŋ, Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, “Mosesji ‘Ofoŋke mimane enimi,’ miku kambaŋ mobeine jiŋo maiineone qomukueya.” Buŋo oŋu peko yoŋoreone moji maŋine kerisieru Ofoŋke jikigaga, damaŋ oo akoŋ ya kambaŋ mobeinere so oi qomukuko Anuture munaŋqoqore fuŋne mane taniŋgaiŋ.\x * \xo 3.16 \xt Eks 34.34\x* \v 17 “Ofonde” miga, buŋo oi Ofonde Morore miga. Ofonde Moro Tiriineji uri yoŋore maŋyaŋuŋgo goga, iŋoji agiburaŋyaŋunde nigiŋine pirueko posiine (fri) gogobi. (Oŋuine goku posiine poretiŋ fukenimiŋ ore Kadi buŋo boyobeniminde so yameŋ keegobi.) \p \v 18 Ore so maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ Ofonde kuririquranji sosowo noŋunde jiŋo maio iga noberu buruburu fukeko jiŋonoŋuŋ so komoŋgabeneŋ ŋiŋigoji ŋone noberu Anuture kuriri fiine yobu oi kukurao piku ŋoŋoneinere kamasi ŋoneegobi. Niŋo oi sogueru saueru ŋoneenimiŋ ore so qowirieekimiŋ. Oŋu qowirieru kuririine fiine yobu oi sogueru tamaeru Ofonde kamakamasi fukeekimiŋ. Ofonji Moro fukega, iŋore kuririquranji oŋu qowirie nobeega. Oŋu. \c 4 \s1 Niŋo gbakeŋ oŋuine fukebeneŋ Moro Tiriineji foriine fukega. \p \v 1 Anutuji ŋonemaiŋ enoreya ore so gio yo painoŋuŋgo ruame baegobeneŋ, ore eru qiŋ keru dimabeneŋ maŋnoŋunji so wakiiŋ. Mata! \v 2 Niŋoji gio bobore kadi soŋsoŋine mimiyaŋuŋke oi sosowo ŋadi gabeŋ. Eadu so eru Anuture buŋo so boŋorieegobeneŋyoŋ, buŋo foriine oi totogo akoŋ miku mosiine eegobeneŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture jiŋo maio ŋiŋigo beufi mane norenimiŋ ore dimabeneŋ mi-booro buŋonoŋunji fukeko sosowoji buŋo poretiŋ egu minorenimiŋ ore embimbiŋgaegobi. \p \v 3 Oŋu eegobeneŋyoŋ, goine ŋoŋoji iŋi miegobi, “Polji Bobiaŋ Biŋe oi komoŋineke miega.” Oŋu minobo ine, komoŋ oiji misi korugo rakanimiŋ, yoŋore maŋgo pega ore kejigame embimbiŋgaegobi. \p \v 4 Kristoji Anuture sasako fukega. Kristore kuriri oi iŋoyoŋere Bobiaŋ Biŋeji barariŋga noreru tatamaine oŋuine tamaegayoŋ, yoŋore jiŋoji dabu eko tiŋtuŋ qaegobi. Damaŋ yoo sembenere moreŋfuŋ kae so siŋaŋ yabeega, iŋoji maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore iirure jiŋo bokobeko kosa gogobi. Ore eru Bobiaŋ Biŋere tatama ŋone taniŋganimiŋ ore embimbiŋgaegobi. \p \v 5 Nakene tinabiŋeji sogueiŋ ore Biŋe buŋo oi so mitaniŋgaegoyoŋ, ŋoŋoji Ofoŋ Yesu Kristore fuŋne maneru miine reŋganimiŋ ore maŋ bapakare eŋabeego. Niŋoji Ofonde mi boyoberu ŋoŋo kiŋaŋ qa ŋareegobeneŋ. \v 6 Fuŋine yoore eru kiŋaŋ qa ŋareegobeneŋ: Anutuji fuŋfuŋgaineo iŋi mitigaya, “Tatamaji qisiri qame tamaeine.” Oŋu miya, iŋoji Biŋeinere tatama ruame maŋnoŋuŋ bapakareko tamaeya. Kristoji eeboboine eba eko Anuture kuririquranji jiŋo maiineo tamaeko ŋonebuŋ, Anutuji niŋo ore fuŋine mane mukukimiŋ ore yameŋ keega. Tatamare fuŋne misauekimiŋ ore eru tatamaine oi noreya.\x * \xo 4.6 \xt Jen 1.3\x* \p \v 7 Tatamaineji maŋnoŋuŋ igoko tamaebeneŋ mamane-muku ore furiine oi milyon kina odureru ropekiine fukegayoŋ, saki funoŋuŋ oi gbakeŋ oŋuine afagaru pougaega. Anuture tatamaji saki fu oŋuinere maŋgo pega. Ŋiŋigoji ore fuŋine ŋonenimiŋ ore Anutuji buruine rua noreya. Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: usuŋ mokemoke yobu rua noreega, oi niŋoreone omaine fukeeiŋ ore so matayoŋ, Anutuji ore Rauine fukega. \p \v 8 Paibe yukube mobeine mobeine oone yobiŋ fuŋne fuŋne painoŋuŋgo roperu kinduŋ nobebi ŋeriŋetataŋ maneegobeneŋ. Oi maneegobeneŋyoŋ, jibu oiji so banjaŋ nobebi wakiegobeneŋ. Damaŋ goineo mandaŋ oŋuine guruineo quŋgaru kadi so bofukeegobeneŋyoŋ, jibu oorinoŋuŋ so tariko maŋyoka so maneegobeneŋ. \p \v 9 Ŋiŋigoji kekesuesue enoreegobiyoŋ, Anutuji ŋadi so nobeega. Ŋiŋigoji ba wawaki eru ode nobeegobiyoŋ, jibu so sibirigaegobeneŋ. \v 10 Yesu qabi komeya, ore so niŋo oŋuakoŋ biŋeine misaueegobeneŋ ore eru nobebi egu komekimiŋ ore maneru ra wareru gogobeneŋ. Yesuke sanaŋgaru gobeneŋ dobe nobeega, ŋiŋigoji ore fuŋine mane mukunimiŋ ore eru oŋu gokimiŋ ore maŋmoakoŋ egobeneŋ. \p \v 11 Moreŋgo jiŋoke goku Yesure gio baegobeneŋ ore eru damaŋ so komekimiŋ ore so fukegobeneŋ. Saki funoŋunji komeiŋ ore so fukegayoŋ, Yesuji maŋnoŋuŋgo sanaŋgaru goku saki funoŋuŋ bogboreega, ŋiŋigoji ore fori ŋone mukunimiŋ ore eru dimagobeneŋ. \v 12 Niŋo damaŋ so joiserereŋ maneru komekimiŋ ore so fukeegobeneŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo gio baku goboŋ, ŋoŋoji ore eru gboreru gogo sanaŋineo roperu go ropenimiŋ. \p \v 13 Miti kiki (Buk Song) mogo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Anutu manesiŋ garu komegone bomuku nuiŋgo oŋga wosiru goboŋ.” Niŋoji buŋo ore so komegone bomuku nobeiŋ ore manesiŋ gagobeneŋ. Mamanesinde Moro Tiriine oi akoŋ robeneŋ biŋenoŋuŋ fukega ore niŋoji oŋuakoŋ buŋonoŋuŋ miku oŋga wosiegobeneŋ.\x * \xo 4.13 \xt Kiki 116.10\x* \v 14 Anutuji Ofoŋ Yesu bogboreme komegone pakereya, iŋoji niŋo oŋuakoŋ bogbore nobeko pakereru Yesuke ropebeneŋ jiŋo maiineo rua nobeko ŋoŋoke moko go ropekimiŋ. Oi manegobeneŋ ore eru buŋonoŋuŋ miku oŋga wosiegobeneŋ. \p \v 15 Buŋonoŋuŋ miku oŋga wosibeneŋ Anuture yauŋmoririji jikigaru ŋiŋigo boakoŋ saga yabeiŋ. Oŋu fukeko yoŋoji afagaru Anutu boakoŋ yobu miteŋ gabi tinabiŋeineji saueru pe ropeiŋ. Ŋoŋoji oŋuakoŋ Anutu miteŋga sauenimiŋ ore manego. Ore eru yobiŋ fuŋne fuŋne osigaru jogbasasanaŋ eru gogobeneŋ. \s1 Mamanesiŋgo gogore kamasi oi iŋi: \p \v 16 Noŋuŋ bogbore nobeiŋgo maneru qiŋ keru dimabeneŋ maŋnoŋunji so wakiiŋ. Fofori sakinoŋuŋ obe mujugaru qaŋiegobeneŋyoŋ, oi jibu maŋnoŋuŋgo obe damaŋ so gariine fukeegobeneŋ. \v 17 Oi iŋi ore migo: Moreŋgo sisikoŋkoŋ damaŋ pompoŋine yobu maneru gokimiŋyoŋ, ore ŋadio kuririquraŋ mokemoke yobu bofukeru tatariine tomiri seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ. Kuririquraŋ eru sisikoŋkoŋ yoyoka oi osoe yatebeneŋ kuririquraŋ oiji ropekiine fukeko morende sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne oi manebeneŋ afaine eru wakiqoqoine fukega. \p \v 18 Ŋiŋigo eru yareya jiŋoji ŋoŋoneine oi damaŋyaŋuŋ tariko mataenimiŋyoŋ, Sombuŋ kaere yareya damaŋ yoo so ŋoneegobeneŋ, yoŋoji damaŋ tatariine tomiri pe ropenimiŋ. Ore eru niŋo jiŋoji ŋoŋoneine oi matayoŋ, ŋoŋoneine mata oŋu oobe piku ŋoneegobeneŋ. Oŋu. \c 5 \s1 Polji Sombunde seŋgiŋbaŋgiŋ akoo raiŋgo maneya. \p \v 1 Niŋoji buŋo yo manegobeneŋ: Moreŋ saki fure kambaŋ seri akoineo gobeneŋ komeji oi ketotieme wakiiŋ, Anutuji damaŋ oo saki fure pi gariine iŋoyoŋe bako Sombuŋgo peiŋ, oi biŋe qa noreko oo gokimiŋ. Saki fure pi fuŋine mo oi tatariine tomiri sanaŋ qaŋqaŋine pe ropeiŋ. \p \v 2 Buŋo oi maneru damaŋ botuineo yoo qowiriekiminde aŋi maneru nakafe nobeko Sombuŋ gogo kaenoŋuŋgo ropekiminde aŋi sogo maneegobeneŋ. \v 3 Sombuŋgo ropebeneŋ saki fu fuŋine mo ke noreko ŋekimiŋ, damaŋ oo moji gbarandaŋ so bofuke nobeiŋ. \p \v 4 Moreŋ saki fu yo qomukunimiŋgo so manegobeneŋyoŋ, Sombuŋ gogo kaenoŋuŋgo roperu saki funoŋuŋ gariine rokimiŋ ore aŋi sogo maneegobeneŋ. Saki fu yoji komeiŋ, oi gogo sanaŋineji gbagako mataeme Anutuji tifeine seŋgiŋbaŋgiŋ saki fu noreiŋgo manegobeneŋ. Ore eru damaŋ yoo seri ako yoore maŋgo goku maŋyobiŋnoŋuŋ osigaru qowiriekiminde aŋi maneru nakafe nobeeko gogobeneŋ. \v 5 Anutu iŋoyoŋe Sombuŋ saki fu rokimiŋ ore maneru bofuke noberu Moro Tiriine maŋnoŋuŋgo ruame seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde munaŋ moge fukega. \p \v 6 Ore eru niŋo damaŋ so kobinoŋuŋke jogbake goku iŋi maneegobeneŋ: Saki funoŋunde gogo akonoŋuŋgo yoo gokimiŋ, damaŋ ore so paibe Sombuŋ gogo kaenoŋuŋgo Ofoŋ Yesuke so gokimiŋ. \v 7 Damaŋ yoo Sombuŋ eru morende yareya so piku ŋone yabeegobeneŋyoŋ, jibu oi manesiŋ garu ore so eba eku gobeneŋ maŋgo enoreegobi. \v 8 Ore eru kobinoŋuŋke sanaŋgaru saki funoŋunde gogo akoine yo bokekimiŋ ore yameŋ keku kaenoŋuŋ foriineo paibe roperu Ofoŋke gokimiŋ ore manegobeneŋ. \p \v 9 Ore eru kaenoŋuŋgo yoo me paibe gokimiŋ, niŋoji maŋnoŋuŋ Ofoŋ Yesu beufi etekimiŋ ore kiperu ore eru sanaŋgaru yameŋ keegobeneŋ. \v 10 Ore fuŋine oi iŋi: Sosowo noŋuŋ Kristore buŋo korogo fukekimiŋ. Moreŋgo saki fuke goku Ofonde maŋ aŋi soine reŋgabeŋ me baribatataŋ ebeŋ me omaine kosa gobeŋ, iŋoyoŋe buŋonoŋuŋ oi osoeru ore so furinoŋuŋ bubu noreko raugakimiŋ. Oŋu.\x * \xo 5.10 \xt Rom 14.10\x* \s1 Ŋiŋigo Anutuke maŋmoakoŋ eniminde gio baegobeneŋ. \p \v 11 Kristore buŋo korogo dimakimiŋ, niŋoji oi maneru Ofonde mamane egu odurekiminde kokoinoŋuŋ maneegobeneŋ. Oi manegobeneŋ ore ŋiŋigo fuŋnenoŋuŋ gbagbataeŋine manenimiŋgo yameŋ keku maŋ bapakare eŋareegobeneŋ. Fuŋnenoŋuŋ oi Anuture jiŋoo totogo pega. Nonji eadu ŋi mata, ŋoŋoji oŋuakoŋ oi maŋ-ŋaŋuŋgo mane mukunimiŋgo maneru oriego. \p \v 12 Oŋu miku noŋunde mi-booro buŋo manenimiŋgo moke so yameŋ keegoyoŋ, fuŋnenoŋuŋ oi akoŋ mitaniŋga ŋarebeminde manego. Ŋoŋo oi maneru soine niŋore saki oi qaqaji jijibuine yoŋore jiŋoo miteŋ gabi sagaiŋ. Yoŋoji ya ŋoŋore maŋgo pega, ore eru matayoŋ, sakiŋaŋunde ya jiŋoji ŋonekimiŋ ore so fukega, ore eru aŋi sogo maneru yoŋoyaŋunde saki ba ropeku buŋo kosa miegobi. Ore eru buŋone yo migo. Ŋoŋoji yoŋore buŋo aputa (abutaine) manegobi ore niŋore fuŋne mitaniŋgaru poretiŋ bokirie yareinebi. \p \v 13 Ŋoŋoji nonde “Manjijibu kamasi oŋuine fukega,” mibuŋ ine, nonji Anuture giore eru manjo maneru goboŋ. Goineji nonde iŋi migobi, “Manjoine matayoŋ, buŋoine waigo akoŋ miega.” Oŋu migobi ine, oi ŋoŋo bapi ŋabekimiŋ ore eru eboŋ. Oi egu niga ŋabeine. \p \v 14 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji jojoko enoreega, oiji kesosoeru igodoŋ nobeko gioine baegobeneŋ. Ŋi moakonji sosowo noŋunde tife fukeru tifenoŋuŋ roru komeya. Ore eru agiburaŋnoŋunde geo so bokirie noreyayoŋ, sosowo noŋunde agiburaŋ bokeme jikigaru komekiine so fukegobeneŋ. Buŋo oi mane taniŋgaru mane mukugobeneŋ, Kristore manjokoji sosowo noŋuŋ suruyoiŋ enoreku gioine bakimiŋ ore bapakare nobeega. \p \v 15 Iŋoji yoore eru sosowo noŋunde tifenoŋuŋ komeya: Moreŋgo jiŋoke gogobeneŋ, noŋuŋ gogonoŋuŋ jikigaru noŋunde akoŋ egu gokimiŋ. Oŋu matayoŋ, mo noŋunde eru komeru pakereya, gogonoŋuŋ iŋore oteru gokimiŋ ore komeya. \p \v 16 Ore eru maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋiŋigo sasaki so osoe yareegobeneŋ. Ŋiŋigo mo moreŋgo mosiinere so, so mane mukugobeneŋ. Rone Kristo osoeru manebeneŋ moreŋ ŋi yobu fukeyayoŋ, damaŋ yoo mane muku tebeneŋ Sombunde Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. \v 17 Ore eru moji Kristoke qakatoga ine, iŋoji fufuke gariine fukeru kuguŋ gariine fukega. Gogo raŋgbaŋineji jibugame gogo gariineji tifeineo fukeru fuke taniŋgaga. \p \v 18 Oŋu gogayoŋ, ya sosowo ore kukure Rauine oi Anutu. Iŋoji Kristo soreme furinoŋuŋ baru sabare noberu Anutu iŋoyoŋeke maŋmoakoŋ ekimiŋ ore fuŋine bataniŋgaya. Kadi oŋu fukeko Anutuji gio noreko ŋiŋigo Anuture ogopu fukenimiŋ ore suruyoiŋ eku bapakare yabeegobeneŋ. \p \v 19 Anutuke maŋmoakoŋ ekiminde fuŋne oi iŋi: Kristoji wakiru moreŋine moreŋine noŋunde furi bako sagako Anutuji sabareku oga nobeko ogopuine fukebeŋ. Kadi odureru go wapebeŋ, agiburaŋ ore buŋoyaŋuŋ so oseru manesuku geoine so bokirie noreya. Anuture ogopu fukebeneŋ manesiŋ noberu Kristore furire eru Anutuke maŋmoakoŋ ekiminde Biŋe buŋo oi menoŋuŋgo ruaya. \p \v 20 Oi ruame Kristore minebobopu fukegobeneŋ. Anutuji buŋo saŋu rua noreko ore so ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yabeegobeneŋ. Kristore mi roru yameŋ keku iŋi weu yareegobeneŋ: Ŋoŋo Kristore furi biŋe qa ŋareru Anuture ogopu fukenimiŋ. \v 21 Anutuji sosowo noŋunde agiburande buŋo mitariku geoine bokirieru Kristo agiburaŋ mo so eya ore paiineo ruame ropeko tifenoŋuŋ roru joiserereŋ maneya. Kristore joisererende eru iŋoreo qakatokabeneŋ Anutuji soine buŋonoŋuŋ mitariko posikekimiŋ. Oŋu. \c 6 \p \v 1 Niŋo Anutu iŋoyoŋunde gio bobo ogopu fukegobeneŋ ore eru maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakaregobeneŋ: Anuture yauŋmoririji omaine egu fukeiŋ ore oi biŋe qa ŋareniŋ. \v 2 Anutuji buŋo mo iŋi miko Biŋe Quraŋgo pega, \q1 “Ŋone guru emboŋ eere damanji ware fukeme nonji oŋgawowosigo maneboŋ. \q1 Munaŋqoqo damaŋneji ware fukeme oo bapi guboŋ.” \m Buŋo oŋu pega, oi maneniŋ! Damaŋ muŋambe yoo Anuture munaŋqoqo damaŋ fukega. Anutuji ŋone ŋaberu emboŋ eiŋgo maneko damaŋineji ware fukeme ŋonemaiŋine oi muŋambe yoo biŋe qa ŋareniŋ. Oŋu.\x * \xo 6.2 \xt Ais 49.8\x* \s1 Polji sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeya. \p \v 3 Mo niŋore eru maŋine sembeako egu wakiiŋ ore sisiŋaŋ eku goegobeneŋ. Mi norebi gionoŋunji buŋoineke fukeru egu wakiiŋ ore oŋu eegobeneŋ. \v 4 Anuture gio bobo ŋiŋigo fiine yobu fukegobeneŋ, oi eebobonoŋuŋ sosowoji noduega. Sisikoŋkoŋ eru qaima fuŋne fuŋne enorebi ŋeriŋetataŋ maŋgo gogobeneŋyoŋ, oo maneku karieru yameŋ keku sanaŋgaru dimaegobeneŋ. \p \v 5 Ŋoŋoru joruinekeji noberu witi piine piine oo rua nobebi gobeŋ. Oyowoine oyowoine fukebi ore maŋgo egu komekiminde oorinoŋuŋ mataeme kokoinoŋuŋ maneru gobeŋ. Kubaŋ gariine ŋeku uqore komeru gobeŋyoŋ, jibu sakinoŋuŋ qaru gio baku gobeŋ.\x * \xo 6.5 \xt Apo 16.23\x* \p \v 6 Eebobo gbagbataeŋine boyoberu Anuture maŋ aŋi mane taniŋgaru yobiŋ koboru maneku karieru ŋiŋigo ogo eyareegobeneŋ. Moro Tiriineji maŋnoŋuŋ puseko botuŋaŋuŋgo kikoine tomiri manji jojoko eŋareru gogobeneŋ. \v 7 Buŋo foriine akoŋ mibeneŋ Anuture usunji maŋgo enoreko eebobo posiinere tebe damu robeneŋ me furonoŋuŋgo eru kijonoŋuŋgo baru dimagobeneŋ. Oŋu dimaku aribe Biŋe buŋo misauebeŋ, aribe buŋo ikoine sakinoŋuŋgo ruabi ore tifeine mibotiŋ eru gobeŋ. \p \v 8 Tinabiŋe norebi sakinoŋuŋ so miteŋ gaegobeneŋ. Kakane miku mimiqoqo enorebi maŋnoŋunji so wakiega. Niŋore sundu fiine eru sembene oi kosa miegobi. Ŋiŋigo buŋo ikoine miegobi, oŋuine enoreegobiyoŋ, jibu buŋo foriine akoŋ sosowo miegobeneŋ. \p \v 9 Ŋiŋigoji fuŋnenoŋuŋ soine mane mukuegobiyoŋ, jibu goineji qaqouma eru keta enoreegobi. Damaŋ goineo komeiŋgo eru gobeŋyoŋ, jibu jikigaru jiŋoke gogobeneŋ. Suroŋqoqo ŋi oŋuine noberu gobuŋyoŋ, jibu so komebeŋ. \v 10 Beusembeji nobeko jibu damaŋ so jerieru gogobeneŋ. Wakiqoqoine goku jibu ŋiŋigo boakoŋ bapi yabebeneŋ maŋyaŋunji kobiyaŋuŋke fukeegobi. Morende mebonoŋuŋ tomiriyoŋ, jibu seŋgiŋbaŋgiŋ sosowo biŋe qa noreru kiwaqawanoŋuŋke gogobeneŋ. \p \v 11 O Korint ŋiŋigo, niŋoji maŋnoŋunde mendi ŋoŋore poreru buŋo mo so kebeneŋ rakame fuŋnenoŋuŋ totogo akoŋ ŋajibe manegobi. \v 12 Ŋoŋoji niŋore maŋ mamanenoŋuŋ egu manenimiŋ ore oi so sabareegobeneŋyoŋ, niŋoji ŋoŋore maŋ egu manekimiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ sabareegobi. \p \v 13 Nonji maŋ mamanene ŋarebe ŋoŋoji ore tifeine oŋuakoŋ poretiŋ nareinebi. Nonji odumadepune oŋuine kamasi buŋo iŋi ŋajiru quraŋgago: Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde mande mendi poreru manji jojokoŋaŋuŋ oi moke moke noduinebi. Oŋu. \s1 Mamanesiŋyaŋuŋ tomiri yoŋoke so qakatoinebi. \p \v 14 Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoke maŋ-ŋaŋuŋ so kiperu\f + \fr 6.14 \ft Begi (yoke) oi kaneŋkuku me bulmakao yoyoka yokore ubeyakuŋo ruabi rakame kereta me moreŋqoqore kiju ya poreegobire. Oŋu ŋokoŋakere aŋigo egu enimi ore embimbiŋgaegobire. Oŋu tiŋtuŋ egu ranimiŋ.\f* moko so goinebi. Gogo posiine eru gogo kekesiine oi bubu fukegobire. Oi qodure yapekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Dabuqisiri eru tatama oi moko so fukegobire. Mata! \v 15 Kristo eru Gibio (Satan) yokoji maŋmoakoŋ eru moko gonimi ore embimbiŋganimi. Ore eru maŋkekerisie ŋiŋigo moji eeboboine maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo mo iŋoke moko qodureru enimi ore embimbiŋgaenimi. \v 16 Anutu iŋoyoŋe buŋoine mo iŋi miko pega, \q1 “Nonji kufufuŋpune yoŋore maŋgo goku botuyaŋuŋgo ra wareru koitoyaŋuŋ fukekabe yoŋoji noŋ kiŋaŋ qa nareru miteŋ nuru gonimiŋ.” \m Buŋo ore so Anuture Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo gome saki funoŋunji Anutu gogo sanaŋinere Raure soriŋ fukega. Anutuji iŋoyoŋunde boji soriŋineo nemu gboŋ miteŋ gakiminde agi ruame peko embimbiŋgaegobeneŋ. Anuture soriŋ eru ŋaso soriŋ oi bubu. Ore so niŋoji maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋoke qakatokiminde agi ruame peme embimbiŋgaegobeneŋ.\x * \xo 6.16 \xt Lew 26.12; Eze 37.27; 1 Kor 3.16; 6.19\x* \p \v 17 Ore eru ŋoŋo Ofonji buŋo iŋi miya ore so boyoberu einebi, \q1 “Oi boke yaberu sakibe wareru kubu iŋoyoŋe mo goinebi. \q1 Wuwunuŋyaŋuŋke fukeegobi, oi so yoŋo yabebi nonji mane sabareku maŋgo mama eyareku gobemiŋ.\x * \xo 6.17 \xt Ais 52.11\x* \q1 \v 18 Nonji Mamaŋaŋuŋ fukebe ŋoŋo nonde odumadepu fukeru gonimiŋ. \q1 Ofoŋ usuŋ sosowore Rau ji oŋu miga.” Oŋu.\x * \xo 6.18 \xt 2 Sml 7.14; 1 Hist 17.13; Ais 43.6; Jer 31.9\x* \c 7 \p \v 1 O wombuŋ ogopune, Anutuji mama enoreinde buŋo oŋu kiperu noreko pega. Ore eru ya saki iirunoŋuŋ kebojigaga, noŋuŋ oi sosowo qomukukimiŋgo ore Kristo oŋga wosibeneŋ munaŋ qa noreiŋ. Anuture mi egu odurekimiŋ ore kokoinoŋuŋ maneru yameŋ kebeneŋ boposike nobeko gbagbataeŋine fuke forekimiŋ. Oŋu. \s1 Maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ ore Polji beufi maneya. \p \v 2 Niŋoji mo so mi ketoqototie etebeneŋ sibirigaya. More ya so qajaŋgabeŋ. Mo so eadu eteru jiŋobosoŋ etebeneŋ. Ore eru ŋoŋoji maŋ-ŋaŋunde mendi roru niŋo maŋ-ŋaŋunji kipe noberu goinebi. \v 3 Goineji botuŋaŋuŋgo gio baku sakigo rua buŋo oŋu miku minorebuŋyoŋ, nonji buŋo oi ŋoŋore buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine bokirie ŋarebemiŋ ore eru so migo. Nonji buŋo iŋi mibe mane forebuŋ: Niŋoji maŋnoŋunde mendi roru ŋoŋo maŋnoŋunji kipe ŋabeegobeneŋ. Oŋu eru soine ŋoŋoke moko kiperu komekimiŋ eru moko sanaŋgaru gokimiŋ. \p \v 4 Maŋyokaine tomiri mamanesiŋne soguine ŋoŋore eru gogo. Ŋoŋore saki oi kokoine miteŋ gaego. Ŋoŋore eru bobomiriŋne soguine bofukego ore eru sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne maneru oo jibu mokemoke yobu jeriego. \s1 Masedonia prowinsgo raru Taituske qodurebu. \p \v 5 Taitus baaru goboŋ ore\f + \fr 7.5 \ft 2 Kor 2.13 oo Taitusre miya.\f* miboŋ, buŋo oi jikigaru mibemiŋ. Masedonia prowinsgo waperu oo oŋuakoŋ maŋwomo bofukeiŋgo embimbiŋgaboŋ. Uro uro raboŋ, oo koŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeboŋ. Anuture jigo qaku goine yoŋoke kekepari eru ŋoŋore manebu maneru goboŋ.\x * \xo 7.5 \xt 2 Kor 2.13\x* \v 6 Oŋu goboŋyoŋ, Anutuji maŋwawaki ŋiŋigo kitiŋ nobeega, iŋoji Taitus wareya, oiji bobomiriŋ enareya. \p \v 7 Taitusji wareya, oiji akoŋ matayoŋ, Korint ŋoŋoji bobomiriŋ etebi iŋoji najime Anutuji oo oŋuakoŋ bobomiriŋ enareya. Ŋoŋore sundu iŋi najiya, “Ŋoŋoji noŋ ŋone nuniminde aŋi maneru gogobi. Beuŋaŋuŋ fofori mane nareku yobiŋ narebunde buŋo miku nonde tifene kitiŋgaku mikiminde jaueegobi.” Sundu oi najime maneru manjeri soguine yobu maneboŋ. \p \v 8 Nonji maŋ-ŋaŋuŋ Biŋe buŋoji bapakareru quraŋ oi quraŋgabe oseru ŋoŋo-ŋaŋe mane sembeabuŋ, ore eru noŋ so nakene mane sembeago. Rone nakene mane sembeaboŋ, oi jibu damaŋ yoo yoore eru moke jeriego: Quraŋ buŋoneji maŋ-ŋaŋuŋ bosembeako beusembe ebuŋyoŋ, beusembe oiji kerisieru damaŋ pompoŋine yobu peku tariya. Fuŋneŋaŋuŋ oŋu ŋoneboŋ. \p \v 9 Damaŋ yoo ŋoŋo mane sembeabuŋ ore eru so jeriegoyoŋ, yoore eru jeriego: Ŋoŋo eeboboŋaŋunde eru mane sembeabi mimigaŋgaŋ beusembeŋaŋunji bapi ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋ moke kerisieru poretiŋgabuŋ. Oi Anuture mire so fukeko maŋ-ŋaŋunji niŋore eru so sembeayayoŋ, fofori bapi ŋabeboŋ. \p \v 10 Agiburaŋnoŋunde eru mane sembeagobeneŋ ine, mimigaŋgaŋ beusembe oiji bapi nobeko maŋnoŋuŋ moke kerisieru poretiŋnekimiŋ. Poretiŋgakimiŋ, Anutuji oga nobeko Sombuŋgo ropekimiŋ. Moji maŋine kerisieru ore eru yakere so mane sembeaiŋ. Moreŋ ŋiŋigo goineji agiburaŋyaŋunde beusembe maneegobiyoŋ, Anutuji oi bokeiŋgo so weunimiŋ ine, iŋoji geoine bokirie yareme kome sanaŋine komenimiŋ. \p \v 11 Ŋoŋoji Anuture maŋ aŋire so beusembe bofukebi mimigaŋgaŋ ore fori oi maŋ-ŋaŋuŋgo fukeko qowiriebi, oi osoeru ŋoneru waragaru iŋi mibuŋ, “Noŋuŋ jeregougounoŋuŋ bokeru maŋnoŋuŋ qojugaru manjo paio pakereru fuŋnenoŋuŋ jijibuine osoeru botiŋgabeneŋ. Ŋiŋigo agiburaŋ ebuŋ, yoŋore maŋnoŋuŋ pakereme misombeŋyaŋuŋ eku miyarebeneŋ. Anuture mi egu odurekimiŋ ore popure yobugabeneŋ kokoinoŋuŋ manebeŋ. Polji wareru maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ ore fori ŋoneiŋ ore aŋi maneru gogobeneŋ. Maŋnoŋuŋ eebobo poretiŋ eiŋgo ore ruabeŋ eru moji kadi tiriya, oi botiŋgakimiŋ ore jaueru gobeŋ.” Oŋu mibi sagaiŋ. Damaŋ yoo kadi poretiŋ boyobegobi, oi nadubi ŋonego. \p \v 12 Ore eru moji botuŋaŋuŋgo sembeaya, oi akoŋ botiŋganimiŋ ore eru quraŋne so quraŋgaboŋ me mo oi bosembea teya, oi akoŋ bapi yabenimiŋ ore quraŋ oi so quraŋgaru ruaboŋ. Oi iŋi ore quraŋgaboŋ: Ŋoŋo Anuture jiŋo maio noke maŋmoakoŋ enimiŋ ore yameŋ keegobi, mosi oiji totogo fukeiŋ ore quraŋ oi quraŋgaboŋ. \p \v 13 Nakene bobomiriŋne oi akoŋ so manegoyoŋ, Taitusre maŋ botuŋaŋuŋgo fiame ŋonebeneŋ oiji oŋuakoŋ maŋne kitiŋgako mokemoke yobu jerieego. Ŋoŋoji sosowo Taitus beufi etebuŋ ore jerieega, jeribari oiji oŋuakoŋ kitiŋ nuko ore eru mokemoke yobu jeriego. \v 14 Nonji ŋoŋore mosiŋaŋunde eru sakiŋaŋuŋ Taitusre jiŋoo miteŋ garu goboŋ, ŋoŋoji ore so ebi noŋ mimi so roboŋ. Nonji ŋoŋore botugo goku buŋo sosowo ŋajiboŋ, oi foriine akoŋ. Ore so ŋoŋore buŋo Taitusre jiŋo maio miku miteŋ garu goboŋ, buŋo oiji oŋuakoŋ fuŋneŋaŋuŋ botiŋgabi foriine fukeya. \p \v 15 Ŋoŋo sosowo nonde buŋo reŋgabi Taitusji wareko sombuŋaŋuŋke maneru gburugburu ŋabeme keporebi. Taitusji mosiŋaŋuŋ oi manesuku buŋo najime beufiineji ŋoŋore eru sogueme sanaŋgaru miteŋ ŋabeega. \v 16 Nonji eeboboŋaŋuŋ sosowo manesuku oo soine ŋoŋore eru kobineke oŋu maneru sanaŋgaru jogbake gobemiŋ. Ore eru jerieego. Oŋu. \c 8 \s1 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ kitiŋ yabekiminde buŋo \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji yauŋmoririine maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine oo noreko foriine Masedonia prowins maŋineo fiine akoŋ fukeya. Nonji ŋoŋo ore eru qaqouma egu gokimiŋ ore maneru sunduyaŋuŋ iŋi mibemiŋ:\x * \xo 8.1 \xt Rom 15.26\x* \v 2 Yoŋoji sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukebi eesoi yobiŋinekeji paiyaŋuŋgo ropeko wakiqoqoine yobu gogobiyoŋ, oi jibu mokemoke yobu jeriebuŋ ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ kitiŋ yarekimiŋ ore moneŋ pesiŋ soguine yobu ruabuŋ. \p \v 3 Yoŋore fuŋne iŋi kitiŋgaku mibemiŋ: Moji so bapakare yabeko yoŋoyaŋunde aŋigo jibu afagaru tobiriyaŋunde so pesiŋyaŋuŋ ruabuŋ eru oi oŋuakoŋ odureru yarebuŋ. \v 4 Yoŋoji yameŋ keku kokoine bapakare noberu iŋi karieru weuku nojibi, “Niŋo oŋuakoŋ Judia prowinsre ŋiŋigo gbagbataeŋine bapi yabekimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru Pol, go soine ‘Oŋ!’ minde niŋo kiwaqawaineke maneru gio ore mobeine afagaru bakimiŋ.” \p \v 5 Oŋu mibi mibe pesiŋ ruanimiŋ ore odigaboŋ, ore so oi akoŋ matayoŋ, oi odureru iŋi ruabuŋ: Yoŋoji rone kikitiŋ Ofonde jiŋoo sagaga, oi ruakimiŋ ore maŋyaŋuŋ kipebuŋ eru ore ŋadio Anuture mi reŋgakimiŋgo maneru yoŋoyaŋunde gogo oi oŋuakoŋ niŋore meo ruabuŋ. \v 6 Ore eru Taitus iŋi mitiga teboŋ, “Go kikitiŋ gio oi fuŋgaru bameŋ, ore eru oi jikigaru Korint kufufuŋ bapi yabende maŋyauŋyaŋuŋ yaduru moneŋ pesiŋ soguine oi moke jikigaru ruabi botuyaŋuŋgo tariiŋ.” \p \v 7 Mande ya fuŋne fuŋne oi boakoŋ yobu biŋe qa yareru iŋi eku gogobi: Fiine akoŋ Kristo manesiŋ garu Biŋe buŋo foriine misarigaru Anuture maŋ aŋi mane mukuru goine kitiŋ yabekimiŋ ore damaŋ so aŋi eegobi. Ŋoŋoji goine yadureru fiine akoŋ manjoko enoreru fiine yobu fukegobi. Ore so kikitiŋ gio yo oŋuakoŋ soine basarigaru goine yadurebi fiine yobu fukeiŋ. \p \v 8 Oŋu miku moneŋ ruanimiŋ ore so mitiga ŋarego. Oi matayoŋ, maŋyauŋ-ŋaŋuŋ kikoineke fukega me mata, oi eesoigo ruaru fuŋneŋaŋuŋ manebemiŋ ore manego. Kufufuŋ goineji jeregougou bokeru kikitiŋ gioyaŋuŋ foriine yobu baku qiŋ keru dimagobi, buŋo oi miku oiji ŋoŋo eesoi eŋarego. \p \v 9 Pesiŋ wojimu ruanimiŋ ore osoenimiŋ, oo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore fuŋnere kamasi manesuinebi. Ŋoŋo iŋore yauŋmoriri soguine oi iŋi manegobi: Iŋoji Sombunde yareya sosowore Rau ropekiine fukeyayoŋ, jibu ŋoŋo seŋgiŋbaŋginde kobiŋaŋuŋke fukenimiŋ ore eru moreŋgo wakiru wakiqoqoine fukeru gogoine kisiŋgaru qoisogaya. \p \v 10 Moneŋ ruanimiŋ ore so mitiga ŋaregoyoŋ, Yesuji soso ruaya, ore so uŋsowoŋne oi akoŋ ŋarego. Ŋoŋoji gosa yukuineo fuŋfuŋgaine fukeru kikitiŋ gio yameŋ keku babuŋ eru oi jikigaru bakimiŋ ore aŋi sanaŋine manebuŋ. \v 11 Damaŋ yoo gioŋaŋuŋ oi ba foreinebi. Rone kikitiŋ gio bakimiŋgo yameŋ keku aŋi sogo manebuŋ, ore so oi jikigaru ba foreinebi. Ya pe ŋarega ore so pesiŋ-ŋaŋuŋ boakoŋ ruainebi. \v 12 Ore fuŋine oi iŋi: Pesiŋ ruakiminde aŋiŋaŋunji fukeru pega ine, ya pe ŋarega ore so ruabi Anutuji maneme sagaiŋ. Iŋoji ya so pe ŋarega ore so, so osoeru miŋareega. \p \v 13 Pesiŋ soguine ruabi ogopunoŋuŋ yoŋore gogoji afagako ŋoŋo-ŋaŋunde paio yobiŋ ropeiŋgo so manegobeneŋyoŋ, ogopunoŋuŋ embimbiŋgaru basiqasi egobi, yoŋoke boroiŋgaru sogokoŋ gokimiŋgo manegobeneŋ. \p \v 14 Ore eru damaŋ yoo ya boakoŋ yobu pe ŋareko goineji gogoyaŋunde yare embimbiŋgagobi, ŋoŋo oi bapi yabebi soine fukeiŋ. Oŋu eru ŋoŋo-ŋaŋe jiki yare embimbiŋgabi yoŋore yareji boakoŋ yobu peiŋ, damaŋ oo oi mo bapi ŋabenimiŋ. Oŋu naduŋgaduŋ ekabi ogo babapi mosiŋaŋunji sogokoŋ fukeiŋ. \v 15 Oi Biŋe buŋo yo quraŋgabi pega ore so fukeiŋ, “Soguine qojugaru goya, iŋoji iŋoyoŋunde so noko uqo siŋiŋine so ŋeya eru memenda qojugaru goya, iŋoji uqo yare so embimbiŋgaya.” Oŋu.\x * \xo 8.15 \xt Eks 16.18\x* \s1 Ogopune yokaomo sore yabebeneŋ wareru bapi ŋabenimiŋ. \p \v 16 Anutuji Taitusre maŋ boburogame ŋoŋore noŋ oŋuine manebu maneru bapi ŋabeiŋgo yameŋ keku goga. Ore eru “Anutu daŋge!” migo. \v 17 Nonji Taitus ŋoŋoreo wareiŋ ore weu teru maŋine bapakarebe qoruine kerisieya. Oi akoŋ matayoŋ, iŋoyoŋe ŋoŋo bapi ŋabeiŋgo maneru sase eru iŋoyoŋunde aŋi boyoberu boke noberu Korint ŋoŋoreo warebemiŋgo miya. \v 18 Niŋoji maŋkekerisie ogonoŋuŋ mo sorebeneŋ iŋoke warenimi. Yoo Bobiaŋ Biŋe misaueega ore eru oi maŋkekerisie kufufuŋ sosowoji miteŋ gaegobi. \p \v 19 Iŋore buŋo jikigaru iŋi mibemiŋ: Masedonia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji oi roosoebi kikitiŋ pesiŋ oi roru niŋoke moko kadi rakimiŋ. Niŋoji Ofoŋ iŋoyoŋunde tinabiŋeji saueiŋ ore maneru pesiŋ soguine oi soine siŋaŋ garu Judia prowinsgo raru yarekimiŋ. Ogo babapi eyarekiminde maŋyauŋnoŋuŋ oŋu totogo yadukimiŋ. \p \v 20 Oŋu eru kikitiŋ pesiŋ soguine oi eadu ebi egu jibugaeiŋ ore soine siŋaŋga sarigakimiŋ. Moji mosinoŋuŋ ore eru egu minoreiŋgo maneru yameŋ keku dimagobeneŋ. \v 21 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Niŋoji mosi Ofonde jiŋoo poretiŋ fukega, oi egu qatataŋgakimiŋ ore sisiŋaŋ egobeneŋ. Oi akoŋ matayoŋ, mosi ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo sagaga, oi oŋuakoŋ ekimiŋ ore maneru yameŋ keegobeneŋ.\x * \xo 8.21 \xt Qoq 3.4\x* \p \v 22 Yokake maŋkekerisie ogonoŋuŋ mo oi oŋuakoŋ sorebeneŋ wareiŋ. Oi damaŋ kokoine eesoi eteku kamasiine iŋi ŋonebeŋ: Iŋoji damaŋine damaŋine Ofonde gio baiŋgo ore manjo eega. Damaŋ yoo ŋoŋo goine ogo babapi eŋarekimiŋgo manegobi, oŋu manesiŋ ŋarega ore ŋoŋoreo wareru bapi ŋabeiŋgo maneru maŋ papakare soguine maneega. \p \v 23 Nonji Taitus iŋi ore roosoeboŋ: Iŋoji nonde ogo babapine eru gio bobo muraŋne fukega. Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine yoŋoji ogoyokanoŋuŋ yoyoka oi roosoe yapebi mineboboŋaŋuŋ fukegobire. Kristore tinabiŋeji yokore eru sogueega. \v 24 Ore eru ŋi yokaomo warenimiŋ, oi maŋ-ŋaŋunji jojoko eyareru fuŋneŋaŋuŋ oŋu oi yadubi ŋonenimiŋ. Oŋu enimiŋ ine, niŋoji mosiŋaŋunde sakiŋaŋuŋ miteŋ gabeŋ, buŋo ore foriji totogo fukeko ŋonebi maŋkekerisie kufufuŋ kokoineji manenimiŋ. Oŋu. \c 9 \s1 Ŋoŋo maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ bapi yabeinebi. \p \v 1 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine ogo babapi moneŋ yarenimiŋ ore quraŋgabemiŋgo manegoyoŋ, ŋoŋo buŋo oi mane foregobi ore eru buŋo moke mibemiŋgo so embimbiŋgago. \v 2 Ŋoŋo ogo babapi eniminde maŋ aŋiŋaŋuŋ pega. Nonji oi maneru ore eru ŋoŋore sakiŋaŋuŋ ba ropeku Masedonia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore jiŋoo miteŋ ŋaberu iŋi miboŋ, “Korint eru Akaia maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goineji gosa yukibe akoŋ fuŋgaru Judia ogo babapi eyarenimiŋ ore jaueru gogobi.” Oŋu mibe ŋoŋore maŋ jore manebi buŋo oiji maŋyaŋuŋ bapakareya. Ore eru kufufuŋ foriine yoŋore maŋyaŋuŋ pakereko ogo babapi eiŋgo afagabuŋ. \p \v 3 Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi fuke ŋareko manegobiyoŋ, jibu ogopune yokaomo yo sore yabego. “Korint yoŋoji moneŋ roru qojugakimiŋ ore jaueru gogobi,” oŋu miku buŋo ore eru ŋoŋore saki miteŋ gabe. Buŋo oiji omaine fukeko kokoineji egu manenimiŋyoŋ, buŋoŋaŋuŋ boyoberu moneŋ fofori ruabi kojiŋ komoŋgo ŋeko sosowoji oŋu ŋone yabenimiŋgo manego. \p \v 4 Buŋo oiji omaine fukeko moneŋ-ŋaŋunji pi guruyaŋuŋgo so ŋeko mo gobi Masedonia ogopune goineji noke wareru oŋu bofuke ŋabenobuŋ ine, nonji ŋoŋore eru mimi so bofukebemiŋ. Reŋganimiŋgo manesiŋ ŋaberu gobe foriine so fukena ine, ŋoŋo oŋuakoŋ buŋoŋaŋuŋ omainere eru mimigaŋgaŋ so bofukenimiŋ. \p \v 5 Ore eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yokaomo oi maŋ bapakare yarebemiŋgo manebe sagako iŋi yajibe, “Ŋoŋo ronekoŋ Korint yoŋoreo raru kikitiŋ pesiŋ soguine ruaniminde buŋo kipebuŋ, buru oi boyoberu rua forenimiŋ ore maŋbapakare eyareinebi. Oŋu ebi ogo babapi pesiŋ-ŋaŋuŋ oi tataki eku ebu paio matayoŋ, oi wiriine akoŋ afagaru soguine ruainebi. Oi qodurebi ziozre kojiŋ komoŋgo ŋeko wareru soine rokimiŋ.” Oŋu miboŋ. \s1 Koruŋ afagaru soguine qopogaru tieinebi. \p \v 6 Buŋo yo manesuku goinebi: Uqo koruŋ afaine akoŋ qopogaru tiega, iŋoji foriine oŋuakoŋ afaine akoŋ roiŋ. Uqo koruŋ soguine qopogaru tiega, iŋoji foriine oŋuakoŋ soguine roiŋ. Ore eru soguine ruabi Anutuji tifeine soguine ŋareiŋ. \v 7 Ŋoŋo bubu pesiŋ-ŋaŋuŋ maŋ-ŋaŋunji kipebuŋ ore so ruaeinebi. Jeri paio afagaru basaqasa ŋiŋigo yauŋ ŋaregobi, Anutuji oi manji jojoko eyareega. Ore eru pesiŋ-ŋaŋuŋ moji bapakare ŋarega ore eru maŋyoka paio so ruainebi. Oi tatakike so ruainebi. \p \v 8 Maŋ-afaŋ paio kikitiŋ-ŋaŋuŋ soguine ruabi Anutuji sanaŋgaru yauŋmoririine sosowo bosaue ŋareeiŋ. Oŋu ŋareme gogo sosowo oo yare embimbiŋganimiŋ, oi sosowo damaŋ so raugabi saga ŋabeeiŋ. Oŋu fukeko gio fiine fuŋne fuŋne oi afagaru babi foriine boakoŋ yobu fukeiŋ. \v 9 Ebu bokeru pesiŋ sogo sogo ruaegobi, oi Biŋe Quraŋ buŋo yo quraŋgabi pega ore so fukegobi, \q1 “Iŋoji afagaru yauŋine yauŋine boroiŋgaru ŋiŋigo wakiqoqoine yareega. \q1 Eeboboine poretiŋ tatakiine tomiri oiji damaŋ tatariine tomiri Anuture jiŋoo pe ropeiŋ.”\x * \xo 9.9 \xt Kiki 112.9\x* \p \v 10 Anutuji qopoga-titie ŋire uqo koruŋ oteko uqo fukeko noegobeneŋ, iŋoji uqo mujande basaqasa eenimiŋ, oi oŋuakoŋ yareeiŋ. Oi yareme maŋyaŋunji wirieko soine afagaru buŋo koruŋ qopogaru tiebi saueme eebobo posiinere fori fukeko Anutuji oi bosogueko saueeiŋ.\x * \xo 9.10 \xt Ais 55.10\x* \v 11 Oŋu ebi Anutuji gogo sosowo oo mifiagaru basaue ŋabeme fiaenimiŋ. Oŋu soine afagaru ŋiŋigo damaŋ so kikoine tomiri yauŋ soguine yareeinebi. Oŋu ebi oi roru (Jerusalem raru) yarebeneŋ ŋiŋigo kokoineji kikitiŋ-ŋaŋunde eru Anutu miteŋ gabi foriine ŋoŋore fukeeiŋ. \p \v 12 Kikitiŋ gio yo baenimiŋ, oiji Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋoji yare basiqasi ebi bapi yabeeiŋ. Oi akoŋ matayoŋ, ore eru “Anutu daŋge!” buŋo oi kokoine minimiŋgo ore eru foriine ŋoŋoreo fukeeiŋ. \p \v 13 Ore fuŋine oi iŋi: Kikitiŋ gio yo baku oŋuine oiji mamanesiŋ-ŋaŋunde fuŋne yadukabi ŋiŋigo kokoineji oi ŋoneru Anuture mi reŋganimiŋ ore miteŋ garu iŋi minimiŋ, “Korint yoŋoji Kristore Bobiaŋ Biŋe oi buŋoji akoŋ so mifukegobiyoŋ, Polre buŋo oi kikoine tomiri reŋgaru afagaru wiriine akoŋ niŋo eru goine sosowo yoŋore yauŋ jiŋorara noreegobi.” \p \v 14 Oŋu miku ŋoŋore oŋgawowosi gio baku oo ohoweŋaŋuŋ kokoine ba ŋareru iŋi minimiŋ, “Ii-ia! Anutuji yauŋmoririine boakoŋ yobu Korint yareme maŋyauŋ-yaŋunde fori soguine norebi.” Oŋu mibi Anuture yaunji totogo fukeiŋ. \v 15 O noŋuŋ Anutu yauŋinere eru miteŋ gainebeneŋ. Iŋore yauŋ Yesu Kristoji fiine yobu fukega. Kikitiŋ ruaniminde buŋo oi oŋu ware tariga. \c 10 \s1 Polre giore buŋo mibi tifeine bokirieya. \p \v 1 Goineji ŋoŋore botugo nonde iŋi miegobi: Jiŋo mainoŋuŋgo goku manjo so eegayoŋ, mogo raru oo buŋo sanaŋ qaŋqaŋine akoŋ minoreega. Oŋu miegobiyoŋ, Kristoji ŋonemaiŋ waigo enareega, nonji ore paio nake maŋ-ŋaŋuŋ yoore eru bapakarebemiŋ: \p \v 2 Goine yoŋoji niŋore iŋi manesuku miegobi, “Pol eru iŋore ogopu yoŋoji morende eebobore kamasi boyoberu yoŋoyaŋunde manesuku eegobi.” Nonji ŋoŋoreo wareru buŋo oŋu miegobi, oi kane yaberu koimo dimaku miyarebemiŋgo manegoyoŋ, jibu maŋ-ŋaŋuŋ sanaŋine yobu bapakare yaberu miyarebemiŋgo taki nugo. Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo nonde buŋo oŋuine miegobi, oi pipa ŋadi yabeinebi. Buŋoyaŋuŋ oŋuine oi botiŋgabi ŋone yabebe maŋneji womo eme botuŋaŋuŋgo wareru womoke gobemiŋ. \p \v 3 Fofori, eebobone moreŋgo eegoyoŋ, oi jibu nakere eru morende eebobo sembene so boyoberu jigo so qaego. Oŋu matayoŋ, Anuture mamari siŋaŋ fukeru rosipuine sa bapakare yaberu oo buru gbagbataeŋine boyoberu jigo qaego. \v 4 Moreŋ ŋiŋigo yoŋoji maŋyaŋuŋ raŋgbaŋine boyoberu jigore ya sosowo oike jigo qaegobiyoŋ, niŋoji oŋu mata. Mamari ŋi yoŋoji morumboŋ koro dobuine dobuine simeŋ aenji bakine oi igo mukuru ketotiebi wakiegobiyoŋ, Anutuji tebe garikiŋ fuŋine mo usuŋineke oi noreko dobe nobeko oiji rosi yoŋore buŋo buru sanaŋ qaŋqaŋine oi bapakare yaberu qomukubeneŋ wakiegobi. \p \v 5 Maŋkekerisiere yaura yoŋoji Anuture fuŋne egu mane mukunimiŋ ore eru yoŋoyaŋunde saki ba ropeku mamaneyaŋuŋ poretiŋ kejigako qosorieku qanda gogobiyoŋ, niŋoji yoŋore mamanesu buru kekesiine dobuineke oi sosowo kepieru ketotiebeneŋ wakiegobi. Ŋiŋigoji buŋo mamaneyaŋuŋ sembene oi bafagako nigiŋganiminde kadi yadubeneŋ soine buŋoyaŋuŋ sosowo Kristo reŋga tekiminde so manesuenimiŋ. \p \v 6 Oŋu manesuku Korint ŋoŋoji rone Kristore buŋo sosowo reŋgaru aposol gione kitiŋganimiŋ ore odigagobeneŋ. Ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ moke oŋu kerisie forebi ŋadio niŋoji buŋo qoqomuku ŋiŋigo yoŋore buŋo sosowo osoeru mitariku geoine bokirie yarekimiŋgo jaueru gogobeneŋ. Oŋu. \p \v 7 Ŋoŋo ya sosowo sakire akoŋ so ŋone osoeinebi. Botuŋaŋuŋgo eebobo jibugaega, ore fuŋinere fori oi manesuinebi. Goineji botuŋaŋuŋgo noŋ bawaki nuru yoŋoyoŋe Kristore minebobopu fukegobi ore maŋyoka so eru mane sanaŋgagobi ine, yoŋoji jikigaru nonde oŋuakoŋ iŋi manesuinebi: Yoŋoji Kristore biŋe fukegobi, nonji oŋuakoŋ Kristore biŋe fukego. \p \v 8 Ofonji yoore eru usuŋ nareya: Ŋoŋo bawaki ŋabebemiŋ ore matayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgabe sanaŋganimiŋ ore eru gogo. Ore eru usuŋ ore eru sakipepe eru suŋ oŋuine sakine ba ropeku furarienobo ine, oi jibu mimi mo so bofukenobo. \v 9 Quraŋine quraŋine quraŋgaru ruabe osegaru usuŋnere sombuŋaŋuŋ egu manenimiŋ. Ore kokoi manenimiŋgo so manego. Ore eru buŋo oi damaŋ yoo so jikigaru mibemiŋ. Oŋu. \p \v 10 Goineji buŋo iŋi miegobi: Polji quraŋine oo buŋo yobiŋineke quraŋgaru maŋnoŋuŋ fofori bapakareegayoŋ, botunoŋuŋgo dimako ŋonebeneŋ ŋi gbagbaŋine fukega eru buŋoine miko manebeneŋ gorumo fukega. \v 11 Nonji buŋo ore mobeine iŋi mibemiŋ: Buŋoŋaŋuŋ omaine oi bokeinebi. Nonde fuŋnere iŋi manesuinebi: Noŋ mogo raru quraŋgo buŋone sanaŋine quraŋgaego, ore so botuŋaŋuŋgo goku oŋuakoŋ sanaŋ qaŋqaŋine botiŋ ŋabebemiŋ. \p \v 12 Eadubobo yoŋoji yoŋoyoŋe mi-booro eegobiyoŋ, fofori noŋ nadureru aposol tinabiŋeyaŋuŋke fukenobuŋ ine, nonji mimine manenobo. Oŋu fukeko nakene eru yoŋore eebobo mobemobe ruaru ŋone osoebemiŋ ore qatataŋgaru fogaturuŋ fukenoboyoŋ, yoŋoji mamaneyaŋuŋ pompoŋine boyoberu yoŋoyaŋunde aŋire so maŋyaŋuŋ someda ruaru osoeegobi. Eeboboyaŋuŋ oŋu kosa osoeru “Pol oduregobeneŋ,” miku beufi maneegobi. Buŋo omaine oŋu miku maŋyaŋuŋ tomiri fukegobi. Anuture somedaji osoe nubi soine yadureru gogo. \p \v 13 Anutuji gio bobore ruge enareya, oi so odureru sakine kokoine miteŋ gabemiŋ ore so manego. Anutuji gio bobo burune rua nareko baego, ore so ŋoŋore botugo oŋuakoŋ gio baego eru ore forire akoŋ sakine miteŋ gaego. \p \v 14 Goineji buŋo iŋi mijibugaegobi, “Polji Korint botuyaŋuŋgo gio bame ore eru sakiine miteŋ gako so sagaga. Anutuji moreŋ bopogaru gio bainde gaŋ rua teya, Polji oi odureru kosabasa kigaega.” Yoŋoji ronekoŋ gio ŋoŋore botugo so babuŋyoŋ, jibu noŋ bawaki nuru yoŋoyaŋunde saki buŋoji akoŋ miteŋ gaegobi. Nonji Kristore Bobiaŋ Biŋe misaueku raru goku rone Korint ŋoŋoreo wareru mande gio baboŋ. Rone so warenobo ine, eadubobo qaqaji yoŋoji nonde buŋo oŋu mibi sagako nonji nakene fuŋne mibeminde miki mijibuganobo. \p \v 15 Anutuji moreŋ bopogaru gio bobore gaŋ rua yareya, yoŋoji gaŋyaŋuŋ oi kigaru ŋoŋore botugo wareru mande gio baegobi. Nake rugene so kigaru goine yoŋore botugo gio baboŋ ore sakine miteŋ gaego. Qaqaji goineji mande gio baku gobuŋ, ore eru sakine so miteŋ gaego. Ŋoŋore botugo rone fuŋgaru gio baboŋ ore oŋu ebe soine sagaga. Anuture buru boyoberu botuŋaŋuŋgo gio baku gobeneŋ mamanesiŋ-ŋaŋunji jikigaru sogueko kitiŋ nobenimiŋ ore odigaru oori ego. \p \v 16 Kitiŋ nobekabi soine kaeine kaeine Korint mobeineo Not oobe pegobi, yoŋoreo aroo oŋuakoŋ raru Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakimiŋ. Gionoŋunji oŋu sogueko ŋadiqoqo buŋoyaŋunji tariiŋ. Anutuji goine yoŋore gio bobo gaŋ rua yareme babi foriine fuke foreya, ore eru nake sakine miteŋ gabemiŋ ore so manego. \p \v 17 Oŋu matayoŋ, Biŋe buŋo yo boyoberu ruaiŋgo ore manego, “Moji sakiine miteŋ gaiŋgo manega, iŋoji Ofonde giore foriinere eru sakiine miteŋ gako sagaiŋ.” \v 18 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Yoŋoyoŋe yoŋoke mi-booro eegobi, yoŋoji Anuture jiŋoo so sagagobiyoŋ, Ofonji mo mi-booro eteiŋ, iŋoji eesoigo sanaŋgaru dimaiŋ. Oŋu.\x * \xo 10.18 \xt Jer 9.24\x* \c 11 \s1 Aposol jijibuine yoŋoji egu eadu eŋarenimiŋ. \p \v 1 Nonji maŋne tomiri kamasi buŋo mendaine meŋ miku sakine ba ropebe ore eru so mane yobiŋganiŋ. Oi jibu noŋ so ŋadi nunimiŋ, oi manego. \v 2 Nonji ŋoŋo ŋi moakoŋ Kristo iŋore biŋe fukebi ŋigo jeŋoŋ jumuine gbagbataeŋine oŋuine ŋarebe iŋoji akoŋ ro ŋabeinde buŋo mikipeboŋ. Ore eru Anutuji ŋoŋore eru maŋineo manetiqoti maneru manjoine pakereega, nonji ore so goineji jiji buŋoji kepore ŋaberu jiji eku kepore ŋabebi egu sembeanimiŋgo manebu maneego. \p \v 3 Yoore eru manebu maneego: Kobenji gufukopari eko Ewaji (Iwji) sembeaya, ore so eadubobo yoŋoji oŋu me oŋu miku eadu eru oga ŋabebi maŋ-ŋaŋuŋ kejigako tiŋtuŋ egu enimiŋ.\x * \xo 11.3 \xt Jen 3.1-5, 13\x* \p \v 4 Ore fuŋine oi iŋi: Goineji wareru Yesu mitaniŋgabeŋ, oi matayoŋ, Yesu furuine more fuŋne misaueku gobi ŋoŋoji yoŋore so manebi yobiŋgaega. Moro Tiriine robi biŋeŋaŋuŋ fukeya, oi matayoŋ, gemo moji goine yoŋore maŋgo rakame bobojibu goku ore eru jibu koŋkoŋ so manegobi. Bobiaŋ Biŋe maneru sabarebuŋ, oi matayoŋ, buŋo kamasiine babu someda mo tinaine akoŋ Bobiaŋ Biŋe oŋgaku kosa mibi goineji oi afaine akoŋ maneru sabareegobi. Oŋu fukeega ore ŋoŋoji jibu manebu mo so maneegobi. Oi so sagaga. \p \v 5 Ore eru manebu maneegoyoŋ, eebobone oŋu me oŋu osoebi nonji wakiqoqoine so fukego. Goineji aposol tina roru eadubobo kosa eegobi, nonji yoŋore mea yukuyaŋuŋgo so yobu gogo. \v 6 Buŋo nareegobi ore mobeine oi iŋi migo: Buŋo fiine yobu mimiinere kamasi oi soine so manegoyoŋ, Biŋe buŋore fuŋne oi mane sarigo. Oi damaŋine damaŋine gbeŋ akoŋ totogo barariŋga ŋarekabe mane mukugobi. \p \v 7 Ŋoŋo ba rope ŋabebemiŋgo maneru nake ba wawaki eku gogone kitiŋgabemiŋ ore gio baku goboŋ. Ore eru Anuture Bobiaŋ Biŋe oi ŋoŋore furiine tomiri mo mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oŋu eru goboŋ ore goineji nonde maŋ tomiri buŋo iŋi miegobi, “Polji kadi odureru agiburaŋ eega.” \v 8 Maŋkekerisie kufufuŋ goineji gio so babe jibu pesiŋyaŋuŋ mo narebi robe kitiŋ nuko ŋoŋo mo kiŋaŋ qa ŋareku goboŋ. Goineji ore eru iŋi miegobi, “Polji kiaŋ bobo mosi oŋuine eyareku goga. Ore eru iŋoji aposol so fukegayoŋ, iŋoyoŋere gio baega.” Nonde oŋu mijibugaegobi. \p \v 9 Ŋoŋoke goku yare embimbiŋgaru basiqasi eku baku oo ŋoŋoreone mo so bapakareru bo yobiŋgaru uqo yaine so roru goboŋ. Oŋu matayoŋ, maŋkekerisie ogopune Masedonia prowinsgone wareru yare embimbiŋgaboŋ, oi ŋone taniŋgaru moneŋ narebi sagaya. Eebobone sosowo oo egu bo yobiŋ ŋabebemiŋgo maneru sisiŋaŋ eku goboŋ eru moke jikigaru oŋu gobemiŋ.\x * \xo 11.9 \xt Fil 4.15-18\x* \p \v 10 Egu bo yobiŋ ŋabebeminde buŋone ore eru nake sakine ba ropeku gogo. Moji buŋone oi Akaia prowinsyaŋunde kaeine kaeine sosowo oo kepieiŋgo embimbiŋgaiŋ. Kristore buŋo foriineji maŋgo enareko buŋo oŋu kiperu miku dimago. \v 11 Oi wamore? Oi ŋoŋo so manji jojoko eŋarenobo, ore eru me? Ŋoŋo fofori manji jojoko eŋareego, oi Anutuji manega. \p \v 12 Aposol jijikora oŋuine fukeegobi, yoŋoji niŋoke “Sogokoŋ fukekiminde gio kamasiine oi akoŋ baegobeneŋ,” oŋu miiŋgo manegobi. Ore eru iŋi bapakare ŋaberu miegobi, “Polre kamasi oŋuine gio baegobeneŋ, ore eru ŋoŋo Pol oŋuine kitiŋ nobeinebi.” Gioyaŋuŋ ore sakiyaŋuŋ miteŋ ganimiŋgo maneru ore fuŋine baaegobiyoŋ, oi soine so bofukenimiŋ. Nonji oi oŋuine so fukego. Ore eru egu bo yobiŋ ŋabebemiŋ ore nake sisiŋaŋ eku goego eru moke jikigaru oŋuine gobemiŋ. \p \v 13 Yoŋoji aposol foriine matayoŋ, aposol jijibuine eru gio bobo ŋiŋigo gufukopariyaŋuŋke fukegobi. Kristore aposol niŋore kamakamasi fukeru sakiyaŋuŋ yaduru gio kosa baegobi. \v 14 Satan iŋoyoŋe tatamare mimerereŋ kamasi oŋuine mosiine yaduru gio kosa baega. Ore eru eadubobo yoŋoji oŋu fukebuŋ ore so waragaekimiŋ. \p \v 15 Ore eru Satande kiŋaŋqoqo ŋiŋigopu yoŋoji ŋiŋigo kiŋaŋyaŋuŋ qanimiŋ ore kamakamasi eru Kadi buŋo boyoberu oŋuine oiji posiine fukenimiŋ ore mijibugaru sakiyaŋuŋ yaduegobi. Gio oŋu kosa baegobi ore niŋo so popureru waragaegobeneŋ. Sakibobo oŋu eegobiyoŋ, damaŋ tatariineo Anutuji furiyaŋuŋ eeboboyaŋunde so bokirie yareiŋ. Oŋu. \s1 Polji aposol gio baku joiserereŋ soguine maneya. \p \v 16 Buŋone moke iŋi mibemiŋ: Ŋoŋoreone goineji nonde “Maŋine tomiri goga,” oŋu miku manesunobuŋ. Oŋu manesunobuŋ ine, noŋ ŋi maŋine tomiri oŋuine kepore nuniŋ. Oŋu ebi soine oi oŋuine nakene saki ba ropeku botuŋaŋuŋgo gobemiŋ. \v 17 Koimo soguine maneru sakine ba ropeku buŋone migo, oi Ofonde mamaneo so boyoberu migoyoŋ, buŋo oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋuine migo. \p \v 18 Ŋiŋigo kokoineji botuŋaŋuŋgo morende eebobo sembene boyoberu sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, ore eru nonji oŋuakoŋ eru buŋone ore so migo. \v 19 Ŋoŋo-ŋaŋe “Mamane ŋiŋigo ropekiine fukegobeneŋ,” migobi ore ŋoŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore manebi so yobiŋgaega. \p \v 20 Ŋoŋoji foriine yobu iŋi fukegobi: Ŋiŋigo yo iŋiine yoŋore manebi maŋ-ŋaŋunji so yobiŋgaega: Moji oga ŋaberu kipeme kiŋaŋqoqopuine wakiqoqoine fukegobi. Moji kepore ŋaberu uqoŋaŋuŋ no foreega. Moji jiji buŋo miku eŋareme iŋore biŋe fukegobi. Moji iŋoyoŋunde sakiine ba ropeku buŋo fofoine miku mauŋaŋuŋ qotiŋgaega. \p \v 21 Oi oŋuine furu kane eŋarebemiŋ ore wiriine fukeru goboŋ. Waigo eŋareboŋ ore “Kokoi mamane made fukega,” miku nonde oŋu manesugobi me mata? Buŋo oŋu miku oiji soine mimigaŋgaŋ enarenimiŋ ore so fukega me? Buŋo mibemiŋ, oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋu mibemiŋ. Eadubobo yoŋoji gio baegobi ore sakiyaŋuŋ ba ropeku mimiyaŋuŋ so manegobi ine, nonji oŋuakoŋ gionere eru sakine ba ropebemiŋgo sanaŋgaego. \p \v 22 Yoŋoji buŋo iŋi miku sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, “Niŋo Juda ŋiŋigo fukeru Hibru buŋo miegobeneŋ.” Oŋu miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ ego. “Israel ŋiŋigo fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego. “Abrahamde ŋaso apapu fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego. \p \v 23 Buŋo mo oi ŋi maŋine tomirire buŋo kamasi oŋu mibemiŋ, “Yoŋoji Kristore gio baegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oi gbiŋ eyareku yadureru baego. Nonji ŋiŋigo oi yadureru gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kristore giore eru witi pigo rua nubi oo oi yadureru damaŋ kokoine ŋeboŋ. Ŋoŋoru joruinekeji joineke yobu nuku gobuŋ. Damaŋine damaŋine yobiŋ bofukeru komeiŋgo eku goboŋ.\x * \xo 11.23 \xt Apo 16.23\x* \p \v 24 Juda soriŋ siŋaŋ goineji mibi soŋsoŋ kobinji nubi ateine 39 fukeko joiserereŋ maneru goboŋ. Oŋu enarebi buruine 5 fukeya.\x * \xo 11.24 \xt Dut 25.3\x* \v 25 Rom gawman yoŋoji mibi oporoŋ jiineji nubi ateine yokaomo fukeya. Ateine moakoŋ koji nubi komeiŋgo eboŋ. Ogâ yasogoo gobe koe rigaŋineo bapakareru quŋgaru jaŋgame ateine yokaomo fukeya. Damaŋ mogo ogâ qajaŋgame koego rakaru una moakoŋ eru ubu mo koe paiineo kosa goboŋ.\x * \xo 11.25 \xt Apo 16.22; 14.19\x* \p \v 26 Damaŋine damaŋine kadi raware eku goboŋ. Obu soguine soguine kokoine petigaru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Suroŋqoqo ŋiŋigo yoŋore eru komere kokoi maneru goboŋ. Juda kufufuŋpune yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Kotu kantri yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Taoŋine taoŋine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Gomende kaeine kaeine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Koe petigaru raru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Ogopune qaqajibuine yoŋoji nubi egu komebemiŋ ore beune waperu kebojigame goboŋ.\x * \xo 11.26 \xt Apo 9.23; 14.15\x* \p \v 27 Gogone kitiŋgabemiŋ ore gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kubaŋ gariine kokoine goboŋ. Gio kokoine baboŋ ore uqore damaŋne so eko uqo obure komeru goboŋ. Uqo mataeme damaŋ kokoine roro goboŋ. Kambaŋ marikure embimbiŋgaru moteŋgaru goboŋ. \v 28 Oi akoŋ matayoŋ, jikigaru iŋi maneru goboŋ: Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine sosowo yoŋoji manebu buŋoyaŋuŋ najibi maŋneji damaŋ so mane yobiŋgaru goboŋ. \p \v 29 Mamanesiŋ ogopune uri yoŋoji gbaŋiru wiriebi ine, nonji oŋuakoŋ oi manebe yobiŋgame maŋne wirieega. Moji suruyoiŋ ruame maŋkekerisie ogoneji agiburaŋ ega, agiburaŋ ore joineji nonde maŋ oŋuakoŋ ja nuko kanegaego. \p \v 30 Ŋoŋoji saki barorope buŋo akoŋ maneniminde aŋi maneegobi. Ore eru nonji sakine ba ropebemiŋ ore so fukenobo ine, noŋ sakinere yare matayoŋ, maŋnere yare wakiqoqoine fukebe tobirine wakiega ore eru sakine ba ropenobo. \v 31 Anutu Ofoŋ Yesure Mama damaŋ so miteŋ gakabeneŋ tatariine tomiri kuririineke go ropeiŋ, iŋoji nonde fuŋne maneko buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu oi migo. \p \v 32 Damaskas sitio gokabe kiŋ Aretasre kiap iŋoji kambantipuine ro nuru kipe nunimiŋgo mitiga yareko Damaskas ŋiŋigo yoŋore siti sa mendio rubaru sumuŋgaru egu rabemiŋ ore siŋaŋ baru dimabuŋ.\x * \xo 11.32 \xt Apo 9.23-25\x* \v 33 Oŋu dimabuŋyoŋ, ogopune yoŋoji ro nuru jambe maŋineo rua nuru niginji kiperu siti sa toone waigowaigo ruabi moreŋgo waki keru meone sumuŋgaru wareboŋ. Oŋu. \c 12 \s1 Polji qohoŋ iru ŋoneru barariŋ buŋo maneya. \p \v 1 Ŋoŋore sakibobo ogopuŋaŋunji jiŋofurure buŋoine buŋoine miegobi, ore eru nonji oŋuakoŋ sakine miteŋ garu jiŋofurure buŋone mibemiŋ. Buŋo oi soine so bapi ŋabeiŋyoŋ, jibu buŋo jikigaru qohoŋ iruine iruine ŋonebe Ofonji buŋoyaŋuŋ barariŋga nareko maneboŋ, ore binaŋ mibemiŋ. \v 2 Ŋi mo mane tebe Kristoke qakatoru goga. Moro Tiriineji oi ogagame morende kuaŋ gbiŋ rugeine odureru roperu bobuŋ ruge odureru roperu Anutu iŋoyoŋunde Sombuŋ kae maŋineo paibe ropeya. Damaŋ oone akoŋ gosa 14 tariko gogobeneŋ. Sakiineke me sakiine tomiri iiruine akoŋ ropeya, oi so manego. Anutuji oi manega. \p \v 3-4 Moro Tiriineji ŋi oi ogagame Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ kaeineo ropeko buŋo fuŋine mo mibi maneya. Moreŋ ŋi nonji buŋo oi mibeminde agi pega eru buŋo oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde buŋoji mikiminde so mata. Sakiineke me sakiine tomiri ropeya, oi Anutuji manega. Nonji oi so manegoyoŋ, iŋore binaŋ manego. \p \v 5 Nonji ŋi iŋoreo ya fukeya, ore eru sakine ba ropebemiŋ ore so fukego. Nakenere oi fukeyayoŋ, jibu ore eru nake sakine so miteŋ gaego. Ore eru matayoŋ, tobiri wawakiine fukego ore oŋu eego. \p \v 6 Nakenere saki oŋuakoŋ ba ropebemiŋgo manenobo ine, buŋone buŋo foriinere so minobo. Oŋu buŋo omaine mimi ŋi so fukenoboyoŋ, oi yoore eru kekesoŋ eego: Sosowo ŋoŋoji qohoŋ oi ŋoneboŋ ore eru buŋo poretiŋ odureru nonde manekabi ropekiine egu fugebemiŋ. Eebobone ebe ŋonebi buŋo mibe manebuŋ, ore so akoŋ osoe narenimiŋgo manego. \p \v 7 Barariŋ buŋo ropekiine manebe buŋo goine odureega, ore eru egu nakere sakipepe ebemiŋ ore Anutuji ya miineke nonde saki fuo ruame buŋi qiŋambure so kinuega. Satande mimererenji joiserereŋ oi enareko maneego. \v 8 Ore eru Ofonji oi saki funeone kepiaiŋ ore oŋga wosibe ateine yokaomo fukeya. \p \v 9 Oŋu oŋga wosiboŋyoŋ, buŋo iŋi najiya, “Mata! Tobiri wawakiine fukende nonde usunji afagaru maŋgo puseko kuririgoke fukeeiŋ. Ore eru nonde yauŋmoriri biŋe qa garende sagaiŋ.” Buŋo oi najiru Kristore usunji paineo ropeiŋgo maneego. Ore eru tobiri wawakiine fukeego ore sakine miteŋ gaego. Yobiŋ oi mataeiŋ ore so jikigaru oŋga wosiego. \p \v 10 Kristoji noŋ tobiri wawakiine fukeego, damaŋ oo usuŋ enareko sanaŋgaru dimaego. Ore eru tobiri wawakiine fukego ore jibu manebe sagako tataki so eego. Goineji maŋqoqo buŋo fofoine minarebi manebe saga nuga. Kristore eru suroŋqoqo kekesuesue enarebi koŋkoŋ maneru oo jibu maŋwomo bofukeego. Oŋu. \s1 Polji Korint yoŋore manebu maneya? \p \v 11 Sakine ba ropeku ŋi maŋine tomiri kamasi fukego. Poretiŋnenimiŋ ore eru kadi furuine mo so bofukeru nonde manebi ropeiŋ ore oi migo. Fofori, Anutuji so bapi nuna ine, nake ya mo so ebe ŋadiqoqo buŋoyaŋunji foriine fukena. Foriine fukenayoŋ, eebobone oŋu me oŋu osoego, wakiqoqoine so fukego. Goineji aposol tinabiŋeyaŋuŋkere tina roru eadubobo kosa gogobi, nonji yoŋore mea yukuo so yobu gogo. \p \v 12 Ŋoŋore botugo gio baku yobiŋ kokoine mane karieru goboŋ, oo Anuture usunji boburo nuko mosi qoqowirie soi fuŋne fuŋne fukeya. Eebobo oiji aposol fukeinde fuŋne ŋadugako ŋonebuŋ. \p \v 13 Ŋoŋo bapi ŋabeboŋ eru maŋkekerisie kufufuŋ goine oi ŋoŋoke sogokoŋ eŋareboŋ. Goine oga ŋabebe pakerebi ŋoŋo uruŋu boke ŋabebe mo gonobuŋ? Fofori, kitiŋ nareniminde yobiŋ oi ŋoŋore paio so ruaboŋ. Aposol qaqajibuine yoŋoji yobiŋ oi ŋoŋore paio ruaegobiyoŋ, nonji oi goine yoŋore paio ruabe osiguegobi. Kitiŋ narenimiŋgo ore so bapakare ŋaberu oiji baka eŋareboŋ me? Ore eru “Polji baka ŋi fukega,” minobuŋ, bakane oi bokenimiŋ ore weu ŋarego. \p \v 14 Maneniŋ, damaŋ yoo moke ŋoŋoreo warebemiŋgo jauebe ateine yokaomo fukeiŋ. Wareru gione kitiŋganiminde yobiŋ oi ŋeŋeineo moke ŋoŋore paio so ruabemiŋ. Oi mata. Ŋoŋo-ŋaŋunde mebore so sase egoyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe nonde aŋi manenimiŋgo manego. Odumade yoŋoji maŋgomamayaŋuŋ kitiŋ yobeku mebo qojugaru yarenimiŋ ore so, so fukegobiyoŋ, maŋgomama yoŋoji oi odumadepuyaŋuŋ yoŋore mebo qojugabi sagaiŋ. Ore so mande gio oobe nonji mamaŋaŋuŋ fukego. Ore eru manji oobe bapi ŋabebemiŋgo manego. \p \v 15 Ore eru ŋoŋoji fianimiŋgo ore yane sosowo oi jeri paiineo ŋarebe ŋoŋore biŋe fukeiŋgo manego. Nake gogone oŋuakoŋ ŋoŋo fianimiŋgo ore qoisogabemiŋgo manego. Oŋu mokemoke yobu manji jojoko eŋarebe manjokoneji sogueegayoŋ, ŋoŋore maŋyaunji jibu wamore mujugaega? \p \v 16 Fofori, kitiŋ nareniminde yobiŋ oi ŋoŋore paio so ruaboŋ. Nonde kisopuji buŋo ore eru maŋmoakoŋ egobiyoŋ, goineji iŋi minobuŋ, “Pol oi mamane ŋi fukega ore eadu eru maŋyaŋuŋ bedaŋgaru qopuse yabeme moneŋyaŋuŋ oŋu me oŋu poreega.” Buŋo oi foriine mata! \v 17 Oi uruŋure migobi? Ogopune sore yabebe ŋoŋoreo warebuŋ, yoŋoreone moji Pol mebo otenimiŋ ore bapakare ŋabeya me mata? Mata. \v 18 Taitus ŋoŋoreo wareiŋ ore bapakareru maŋkekerisie ogo mo iŋoke sorebe warebu. Taitusji noŋ mebo narenimiŋgo bapakare ŋabeya me mata? Mata! Moro Tiriine moakonji boburo nopeko gio kikitinde kadi moko akoŋ ra wareru gobu. Oŋu. \s1 Polji Anuture usuŋ paio wareiŋ. \p \v 19 Quraŋ yo osegaru oo nonde iŋi egu manesunimiŋ, “Buŋo mitebeŋ, ore tifeine yameŋ keku miku oŋu quraŋgaga.” O yoro ogopune, nonji ore eru iŋi mibemiŋ: Nonji Kristoke qakatoru buŋone Anuture jiŋo maio miku quraŋgaboŋ. Gionoŋuŋ sosowo oi ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgaru sasanaŋ bofukenimiŋgo ore baegobeneŋ. \p \v 20 Ŋoŋoreo wareru ŋonebe eeboboŋaŋuŋ useego, oi moke boyoberu egu gonimiŋ. Oŋu egu bofuke ŋabebemiŋgo manebu manego. Eeboboŋaŋunde geo bokirie ŋarebe paiŋaŋuŋgo ropeiŋ, ŋoŋoji kamasi oŋuine ebemiŋ, oi taki ŋabeiŋ, oŋu manego. Botuŋaŋuŋgo eebobo iŋi egu enimiŋ ore sombune manego: Manji manetiqoti maneru pougaru kekepari egu minimiŋ. Aari eru kakane so miinebi. Sakigo rua naduŋgaduŋ eku roiŋgaru ŋoŋo-ŋaŋunde qokore akoŋ manesuku so goinebi. Ŋadiqoqo buŋo fofoine miku oiji maŋ-ŋaŋuŋ bobosembe so einebi. Goine yoŋore buŋo mibi egu gbiŋgo raiŋ. Jauba-iriŋbiriŋ eru buruine poretiŋ so boyoberu ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo kosa so goinebi. \p \v 21 Oŋu eru gonimiŋ ine, nonji iŋi fukeiŋgo manebu maneru warebemiŋ: Ŋiŋigo kokoineji rone agiburaŋ eru gobuŋ, nonji yoŋore maŋrigaŋ eru egu kuyobemiŋ. Eebobo wunuŋineke kosa boyoberu aŋiyaŋuŋ sanaŋine bofukenimiŋgo ore boesau ebi eru mimiyaŋuŋ so maneru yoŋoke so mane sembeabuŋ. Botuŋaŋuŋgo warebe maŋ-ŋaŋuŋ moke so kerisiebi ŋone ŋabebe Anutuji maŋne bapakareko moke maŋwawaki egu ebemiŋ. Oŋu. \c 13 \s1 Siŋaŋ bobo buŋo tatariine \p \v 1 Damaŋ yoo ŋoŋoreo warebe ateine yokaomo fukeiŋ. “Buŋore korogo ruruare buŋo sosowo oi ŋiŋigo yoyoka me yokaomoji kitiŋgaku mibi sanaŋgaega.”\x * \xo 13.1 \xt Dut 17.6; 19.15\x* \v 2 Nonji Biŋe buŋo ore so ego. Ŋoŋore botugo gobe ateine yoyoka fukeko damaŋ oo siŋaŋ bobo buŋo somu ŋareboŋ. Buŋo somu oi damaŋ yoo moke kegboreru bonieru migo, oiji tariga. Ore eru moke warebemiŋ, damaŋ oo ŋiŋigo agiburaŋ rone ebuŋ me egobi, oi so ŋone yaberu emboŋ ebemiŋ. sembeneŋaŋuŋke ŋoŋo sosowo botiŋ ŋabebemiŋ. \p \v 3 Kristoji tobiri wawakiine paiineo so eŋareegayoŋ, usuŋine ŋoŋore botugo ŋaduega. Kristo iŋoji akoŋ boburo nuko aposol fukeru buŋo miego, ŋoŋo ore fuŋinere maŋyoka eru yameŋ keku weweu eegobi. Ore eru mosiŋaŋunde so buŋo miŋareru botiŋ ŋabebemiŋ. \p \v 4 Kristo maripoŋgo qabi komeya, damaŋ oo tobiri wawakiine kamasi goyayoŋ, jibu Anuture usunji maŋgo eteko sanaŋgaru goga. Nonji oŋuakoŋ iŋoke qakatoru nake tobiri wawakiine fukeru gogoyoŋ, Anuture usunji maŋgo enareko Kristore mi reŋgaru botiŋ ŋabebemiŋ ore sanaŋgaru gogo. \s1 Bio ŋoŋo-ŋaŋe oosoe eku maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi. \p \v 5 Bio ŋoŋo-ŋaŋe poretiŋ oosoe einebi. Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru fofori Kristo manesiŋ gagobi me mata, ore eru ŋoŋo-ŋaŋe eesoigo ruaru oosoe eniŋ. Kristo Yesure Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo sanaŋgaru goga, oi mane mukugobi me mata? Maŋ-ŋaŋuŋgo so goga ine, ŋoŋo eesoi oo waki ŋabeko Kristore biŋe so fukegobi. \v 6 Nonji ŋoŋore aposol foriine fukego me mata, ŋoŋo oŋu osoe nubi eesoi oo so waki nuiŋ, oŋu manego. Ŋoŋo nonde fuŋne oŋu totogo ŋoneru mane mukunimiŋgo oori eru gogo. Ore eru botiŋ ŋabebe fofori sagaiŋ. \p \v 7 Buŋo sosowo quraŋgaru wapego, oi ruabi egu jibugaeiŋ ore Anutu oŋga wosigobeneŋ. Buŋo mo mijibugaru gobi wareru botiŋ ŋabebe kisopuneji aposol usuŋne fofori ŋone taniŋganimiŋ. Oŋu fukeiŋgo so oŋga wosigo. Ŋoŋo so botiŋ ŋabebemiŋ ore so egu ŋone nunimiŋgo so oŋga wosigoyoŋ, ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ poretiŋ kerisienimiŋ ore oŋga wosigo. Maŋ-ŋaŋuŋ fofori kerisienimiŋ ine, nonji so botiŋ ŋabebe kisopuneji nonde jikigaru “Ŋi gbagbaŋine!” miku manenobuŋyoŋ, oi jibu. \p \v 8 Niŋo buŋo foriine qomukuru mo qopiekimiŋgo embimbiŋgakimiŋyoŋ, buŋo foriineji saueiŋ ore soine dimakimiŋ. \v 9 Nonji usuŋne so ŋaduru tobiri wawakiine kamasi gokabe ŋoŋoji sanaŋgaru dimanimiŋ, damaŋ oo jeri eekimiŋ. Maŋkekerisiere kuririŋaŋuŋ sosowo bofukeru sanaŋgaru dimanimiŋ ore niŋoji Anutu oŋga wosi etegobeneŋ. \v 10 Ofonji ŋoŋo bawaki ŋabebemiŋ ore matayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgabe sanaŋganimiŋgo maneru usuŋine oi nareya. Usuŋ ore paio dimaku ŋoŋoreo warebemiŋ, damaŋ oo joineke egu eŋarebemiŋ ore buŋo yo jorigo goku ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Ŋoŋo-ŋaŋe bobotiŋ enimiŋ ine, waigo eŋarebemiŋ. Oŋu. \s1 Momojo buŋo tatariine \p \v 11 O maŋkekerisie ogopune, buŋone mitariku uŋsowoŋ iŋi eŋarego: Ŋoŋo jerieru goinebi. Fuŋneŋaŋuŋ jibugaya, oi sosowo botiŋga foreinebi. Maŋbapakare buŋo ŋarego, oi biŋe qoqo eru reŋgainebi. Buŋo miboŋ, oo maŋmoakoŋ eru womoo goinebi. Oŋu ebi Anutu botunoŋuŋgo manji jojoko enimiŋ ore dobe noberu womo enoreiŋ, iŋoji ŋoŋoke goine. \p \v 12 Ŋoŋo maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋoke mijeriŋaŋuŋ miku kokobo eru kadi gbagbataeŋine boyoberu mumudu eru goinebi. Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. \p \v 13 Ofoŋ Yesu Kristoji yauŋmoririine ŋareme Anuture manjokoji maŋgo eŋareko Moro Tiriineji sosowo dobe ŋabeko maŋmoakoŋ eru aŋibaŋi goinebi. Oŋu.