\id 1CO - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 1 Korint \toc1 Korint Quraŋ 1 \toc2 1 Korint \toc3 1 Kor \mt1 Korint Quraŋ 1 \mt2 Polji Korint yoŋore Quraŋ fuŋfuŋgaine ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Polji misin gio baku roregako ateine yoyoka fukeko Grik siti Korint oo raya. Korint oi Akaia prowinsre siti qoruine. Ore sunduine oi (Apo 18.1-6) ŋoneru oseniŋ. Damaŋ oo Korint oi siti soguine yobu. Bisnisyaŋuŋ fuŋne fuŋne kokoine ruaru baegobuŋ. Korint yoŋoji nemu gboŋ eru nemu fuŋne fuŋne ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu gobuŋ. Masiriyaŋuŋ fuŋne fuŋne ruaru jerieebuŋ. Kokoineji boesau eru gobuŋ. \ip Quraŋ yo iŋi ore quraŋgaya: Polji misin gio baku roregako ateine yokaomo fukeko Efesus sitio gome goineji Korintgone wareru botuyaŋuŋgo yobiŋ fukeya, ore biŋeine ojikabi maneya. Yobiŋ goine iŋi: Maŋkekerisie kubu yoŋoji roiŋgaru siŋsaŋ qaku gobuŋ (1.10–4.21), boesau kosa eru gobuŋ (5.1-13), ŋoe ŋonuŋ gogore fuŋneji jibugaya (Gaŋ 7), nemu gboŋ yoŋore kaneŋ nokimiŋgo noigoi eru gobuŋ (Gaŋ 8), tebu tiriine nokimiŋgo mimijibu eru gobuŋ (11.17-34), zioz gogore buru so boyoberu iriŋbiriŋ gobuŋ, kantri goinere buŋoine buŋoine minde mibe eru miegobuŋ (12-14). Goineji buŋo iŋi miegobuŋ: “Komebuŋ, yoŋoji moke so pakerenimiŋ.” (15.12-33) Korint yoŋoji quraŋ mo oŋuakoŋ quraŋgabi Polreo wareya, oo weweu goine etebuŋ, (oi 7.1, 8.1, 12.1, 16.1 oo oseigoŋ). \ip Polji weweuyaŋuŋ oi bokirieru yobiŋyaŋunde uŋsowoŋ buŋo yareru quraŋ yo quraŋgaya. Manjokore buŋo (Gaŋ 13) oi fiine yobu. Jiki iŋoyoŋe Korint raru ŋone yabebeminde buŋo miku quraŋgaya (16.5-7). \iot Buk yoore mobe qoruine 8 oi iŋi: \io1 Mimitaniŋ buŋo \ior 1.1-9\ior* \io1 Roiŋgaru kubuine kubuine gobuŋ \ior 1.10–4.21\ior* \io1 Boesau eru ŋoe ŋonuŋ gogo \ior 5.1–7.40\ior* \io1 Maŋkekerisiere eru maŋkekerisiere yaura gogo \ior 8.1–11.1\ior* \io1 Maŋkekerisie gogo eru mimiteŋ buru \ior 11.2–14.40\ior* \io1 Kristo eru sosowo noŋuŋ komegone pakerekimiŋ \ior 15.1-58\ior* \io1 Judia maŋkekerisie kubu yoŋore pesiŋ ruabuŋ \ior 16.1-4\ior* \io1 Polre buru eru momojo buŋo tatariine \ior 16.5-24\ior* \c 1 \p \v 1 Kristo Yesuji Pol noŋ oŋga nareko Anuture mire so sosore ŋi aposol fukego. Nonji maŋkekerisie ogone Sostenes iŋoke ŋegobere. \p \v 2 Anuture kufufuŋ Korint sitio gogobi, nonji ŋoŋoke Biŋe buŋo mimane ekimiŋ ore warego. Kristo Yesuji ŋoŋo oŋga ŋareko iŋoke qakatobi roosoe ŋareru gbagbataeŋine fukegobi. Oŋuakoŋ ŋiŋigo uri yoŋoji moreŋ so Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tina oŋgaku oŋga wosibi oi eru niŋo oŋuakoŋ ofoŋ enoreega, sosowo ŋoŋore Biŋe Quraŋ yo quraŋgabere.\x * \xo 1.2 \xt Apo 18.1 \x* \p \v 3 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. Oŋu. \s1 Polji Korint yoŋore Anutu iŋi miteŋ gaga: \p \v 4 Ŋoŋo Kristo Yesuke qakatoru dimabi Anutuji yauŋmoririine ŋareya, ore eru damaŋ so ŋoŋore Anutune daŋge miku miteŋ gaego. \v 5 Ŋoŋo Kristoke qakatoru dimabi gio bobore mamane yauŋ boakoŋ yobu ŋareme mamane fuŋne fuŋne biŋe gaku soine Biŋe buŋore fuŋne sosowo miegobi. \p \v 6 Niŋo Kristore fuŋne kitiŋgaku mibeneŋ buŋo ore foriji fukeru sanaŋgako dimagobi ore so mamane yauŋ sosowo oi ŋareya. Ore eru Anutu miteŋ gaego. \v 7 Ore eru gio bobore mamane yauŋ more so embimbiŋgaru dimaku Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore odigaegobi. \p \v 8 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji basanaŋ ŋaberu damaŋ tatariineo totogo fukeiŋ, damaŋ oo ŋoŋo posiine fukeru buŋoŋaŋuŋ tomiri dimaku oi ŋonenimiŋ. \v 9 Anutuji buŋoine poretiŋ boyoberu bapi ŋabeeiŋ. Iŋoji ŋoŋo iŋoyoŋunde Made Yesu Kristo Ofoŋnoŋuŋke jikigaru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋu. \s1 Korint kufufunji roiŋgaru kubuine kubuine dimagobi. \p \v 10 O maŋkekerisie ogopune, nonji Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tinao iŋi maŋbapakare eŋarego: Ŋoŋo sosowo yobu maŋ moakoŋ eru botuŋaŋuŋgo roroiŋ so eru goinebiyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ qojukabi moakoŋ fukeko mamane moakoŋ boyoberu goinebi. \v 11 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo botuŋaŋuŋgo kekepari kokoine eru gogobi, ore biŋe buŋo oi ŋigo Kloe iŋore garikiŋpu goineji najibuŋ. \p \v 12 Yoore eru oi migo: Ŋoŋoreone goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Polre buŋo boyobeegobeneŋ.” Goineji “Niŋoji Apolosre buŋo boyobeegobeneŋ,” miegobi. Jikigaru goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Pitare buŋo boyobeegobeneŋ.” Ŋeŋeineo moke goineji iŋi miegobi, “Niŋoji Kristore buŋo boyobeegobeneŋ.”\x * \xo 1.12 \xt Apo 18.24 \x* \v 13 Kristoji pougaru kokoine fukeya me? Pol nonji ŋoŋore eru maripoŋgo komebe me? Pol nonde tinao miti meso rau ŋarebuŋ me? Oŋu maneru egu jibugainebi? \p \v 14 Nonji ŋoŋoreone Gaius eru Krispus miti meso rau yateboŋyoŋ, goine oi so rau yareboŋ ore eru “Anutu daŋge!” migo.\x * \xo 1.14 \xt Apo 18.8; 19.29; Rom 16.23 \x* \v 15 Ore eru “Polre tinao miti meso norebuŋ,” moji buŋo omaine oŋu egu miine. \p \v 16 O fofori, Stefanas eru iŋore garikiŋpu oi oŋuakoŋ miti meso rau yareboŋyoŋ, yoŋore ŋadio mo miti meso rau teboŋ me mata, oi poretiŋ so manego.\x * \xo 1.16 \xt 1 Kor 16.15 \x* \v 17 Kristoji noŋ ŋiŋigo miti meso yarebemiŋ ore eru so sore nuyayoŋ, Bobiaŋ Biŋe misauebeminde najime raru wareego. Kristoji noŋunde ore maripoŋgo komeya, gio ore tobiriineji wakiru omaine egu fukeiŋ. Ore eru Biŋe buŋo oi moreŋ ŋire maŋgboroŋ paiineo kosa so miego. Oŋu. \s1 Kristoji Anuture usuŋ eru mamane buruine barariŋga noreya. \p \v 18 Ŋiŋigo misi korure biŋe fukenimiŋ, yoŋoji maripoŋinere Biŋe buŋo maneru ore eru manebi maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo kamasi fukega. Oŋu fukegayoŋ, Sombunde biŋe fukegobeneŋ, niŋore buŋo oiji Anuture usuŋ barariŋga noreko maneegobeneŋ. \v 19 Ore buŋoine Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Nonji mamane ŋiŋigo yoŋore maŋgboroŋ ketotiebe jibugaiŋ. \q1 ‘Mane taniŋga mukuegobeneŋ,’ miegobi, yoŋore mamane bojibugabe gbaŋiru omaine fukeiŋ.”\x * \xo 1.19 \xt Ais 29.14\x* \m \v 20 Maŋgboroŋ ŋiŋigo foriine oi uro gogobi? Buk osegaru mamanere fuŋne bofukebuŋ, oi uro? Moreŋgo migobobore qaqaji fukeru buŋo babokirieru miegobi, oi foriine tinabiŋeyaŋuŋke fukegobi me? Moreŋgo maŋgboroŋ pega, Anutuji yoŋore mamane-muku oi bawiwirime maŋ-ŋaŋuŋ tomiri kamasi fukega. Buŋo oi foriine.\x * \xo 1.20 \xt Job 12.17; Ais 19.12; 33.18; 44.25\x* \p \v 21 Anutuji iŋoyoŋunde maŋgboronde so moreŋgo gogore buru ruayayoŋ, ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde maŋgboroŋyaŋuŋ kitiŋgaku oŋuine oiji Anuture fuŋne mane mukukimiŋgo embimbiŋgaru mutu gobuŋ. Embimbiŋgaru goku Kristoji maripoŋgo komeya, ore eru “Maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo!” mibuŋyoŋ, Anutuji Biŋe buŋo oi niŋoji misauekimiŋ ore nojiya. Oi mitaniŋgabeneŋ uri yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ ganimiŋ, oi babaaŋ qa yabeiŋgo maneko sagaya. \v 22 Juda yoŋoji moge mosi qoqowirie fukenimiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, Grik kantri yoŋoji maŋgbroroŋyaŋunji sogueiŋgo maneru janjaŋbuŋbuŋ odeegobi. \p \v 23 Oi janjaŋbumbuŋ odeegobiyoŋ, niŋoji Kristo maripoŋgo qabi komeya ore Biŋe buŋo misaueegobeneŋ. Juda yoŋoji buŋo oi manebi maŋyaŋuŋ sembeako oo quŋgaru maŋyaŋuŋ so kerisieegobi. Kotu kantri yoŋoji ore eru manebi buŋo mutuine fukega. \p \v 24 Kokoineji oŋu manesuegobiyoŋ, Anutuji oŋga noreko maŋnoŋuŋ kerisiebeneŋ, Kristoji niŋore Anuture maŋgboroŋ barariŋga noreru iŋoyoŋe Anuture usuŋ fuke noreru dimaga. Juda me kantri goine fukegobeneŋ, oi jibu Kristoke qakatoru dimaku moakoŋ fukegobeneŋ. \p \v 25 Ŋiŋigo noŋunde maŋgboroŋ eru tobirinoŋuŋ oi wawakiine. Anutuji maŋine tomiri fukena ine, oiji jibu ŋiŋigo maŋgboroŋnoŋuŋ odureru ropekiine yobu fukena. Anutuji wiriine fukena ine, oiji jibu ŋiŋigo tobirinoŋuŋ odureru sanaŋ qaŋqaŋine yobu fukena. \p \v 26 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne uruŋu eko Anutuji oŋga ŋareya, oi manesuinebi? Ŋoŋo kokoineji morende maŋgboroŋ soguine so roru gobuŋ. Kokoineji usuŋ paiineo meboŋaŋuŋke so gobuŋ. Mamapuŋaŋuŋ kokoineji biŋeroroyaŋuŋke so gobuŋ. \v 27 Oŋu matayoŋ, moreŋ ŋiŋigoji ŋoŋore manebi maŋyaŋuŋ tomiri ŋiŋigo omaine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Morende mamane ŋiŋigo yoine oi mimigaŋgaŋ eyareya. Moreŋ ŋiŋigoji ŋoŋore manebi wiriine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Morende usuŋ ŋiŋigo yoine oi mimi qa yareya. \p \v 28 Moreŋ ŋiŋigoji mipemiriŋ eŋareku fuŋneŋaŋunde manebi wawakiine fukegobi, Anutuji ŋoŋo oŋuine roosoe ŋabeya. Moreŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋo maio soguine fukegobi, yoŋore biŋeroro ba waki ruako mataeiŋ ore wawakiine fukegobi, oi roosoe ŋabeya. \p \v 29 Moji Anuture jiŋo maio sakiine egu ba ropeiŋ ore oŋu roosoe ŋabeya. \v 30 Anutuji maŋgo eŋareko oga ŋabeme Kristo Yesuke qakatoru goku sanaŋgaegobi. Iŋoji Anuture maŋgboroŋ fuŋ mo barariŋga noreme maneegobeneŋ. Kristoji duenoŋuŋ baru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ gogobeneŋ eru roosoe noreko gbagbataeŋine fukegobeneŋ. \v 31 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Moji sakiine ba ropeiŋ, iŋoji Ofoŋ manega ore eru sakiine ba ropeine.” Buŋo ore so ebeneŋ sagaiŋ. Oŋu.\x * \xo 1.31 \xt Jer 9.24\x* \c 2 \s1 Kristo maripoŋgo komeya ore buŋo miboŋ. \p \v 1 Maŋkekerisie ogopune, nonji ŋoŋoreo wareru Anuture fuŋne kitiŋgaku mitaniŋga ŋareboŋ, oi buŋone aŋi-aŋiineke fukeiŋ ore so miku goboŋ me morende maŋgboroŋ ropekiine ŋaduru oiji sakine so ba ropeku goboŋ. \v 2 Nonji ŋoŋore botugo mamane furuine sosowo qaŋaŋineo ruaru Yesu Kristore buŋo eru maripoŋgo komeya ore fuŋine oi akoŋ mane mukuru oi misauebeminde buŋone kipeboŋ. \p \v 3 Buŋo oŋu kiperu ŋoŋoreo wareboŋ, damaŋ oo ŋi gbagbaŋine fukeru gburugburu kokoine qako kokoi maneru goboŋ.\x * \xo 2.3 \xt Apo 18.9\x* \v 4 Nonji Biŋe buŋo mitaniŋga ŋareboŋ, oi maŋgboroŋ soguinere jiji buŋo oiji so ŋajiru goboŋ. Oi matayoŋ, Moro Tiriineji boburo ŋabeko usuŋ suŋsuŋineji maŋ-ŋaŋuŋgo dobe ŋabeiŋgo yameŋ keku buŋo ŋajiru goboŋ. \v 5 Moreŋ ŋiŋigore maŋgboroŋ matayoŋ, Anuture usunji maŋgo eŋareko manesiŋ ganimiŋ ore yameŋ keku goboŋ. Oŋu. \s1 Moro Tiriinere maŋgboroŋ oi fuŋ mo. \p \v 6 Nonji jibu maŋkekerisie ogopune kuririyaŋuŋke gogobi, yoŋore botugo ŋebe Anuture maŋgboroŋ rakakiine oi soine mi maneegobeneŋ. Morende maŋgboroŋ so mi maneegobeneŋ. Moreŋine moreŋine siŋaŋ yaberu gobi usuŋyaŋunji mataeiŋ, yoŋore maŋgboroŋ oi oŋuakoŋ so mi maneegobeneŋ. \p \v 7 Oi matayoŋ, Anuture maŋgboroŋ soŋsoŋine oi mi maneegobeneŋ. Anutuji Sombuŋ moreŋ so bofuke yapeko oo ronekoŋ buruine iŋi eru kipeya, “Ŋiŋigoji jiki fukeru kuriri bofukenimiŋ ore maŋgboroŋne fuŋ mo oi barariŋga yarebemiŋ.” Oŋu miku oi soŋsoŋgo ruame peya. \v 8 Morende ŋi koitoine koitoine go wapebuŋ, yoŋoreone moji maŋgboroŋ oi so mane mukuya. Oi mane mukunobuŋ ine, Ofoŋnoŋuŋ kuririquraŋineke oi maripoŋgo so qabi komena. \v 9 Maŋgboroŋ fuŋ mo ore eru buŋo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Moji ya oi jiŋo kajeineji so ŋoneru maneya. Ore mamaneji more maŋgo so fukeko maneyayoŋ, ŋiŋigo Anutu maŋyaŋunji manjoko eteegobi, yoŋore oi bomogaru ruame pega.”\x * \xo 2.9 \xt Ais 64.4\x* \m \v 10 Moreŋ ŋiŋigo ya oi so maneru qiqu gobuŋyoŋ, Anutuji oi Moroine soreme niŋore barariŋga noreko manebeŋ. Iŋoji buŋo sosowore fuŋne baaru bofukeega. Anuture mamane rakakiine oŋuakoŋ mane forega, iŋoji oi boburo nobeko manebeŋ. \p \v 11 Monde maŋine moji so manega. Maŋinere iiru iŋoji akoŋ oi mane mukuga. Oŋuakoŋ Anuture maŋ oi moji so manegayoŋ, Anutu iŋoyoŋunde Moro Tiriine iŋoji akoŋ oi mane mukuga. \v 12 Niŋoji morende eebobo sembenere gemo mo so biŋe qoqo eebeŋyoŋ, Anutuji ya yauŋ noreya, ore fuŋine manekimiŋ ore iŋoyoŋunde Moro soreme maŋnoŋuŋgo rakame gogobeneŋ. \p \v 13 Ore fuŋine rakakiine oi tumaŋgaru mi maneegobeneŋ. Moreŋ ŋiŋigoji maŋgboroŋyaŋunde paiineo buŋo qaji norebi ore so oi so mi maneegobeneŋ. Oŋu matayoŋ, Moro Tiriineji buŋo qaji noreya, ore so mande buŋo foriine osoebeneŋ boburo nobeko mitaniŋgaegobeneŋ. \v 14 Moro Tiriineji boburo nobeko buŋo oi oŋu osoegobeneŋ ine, fuŋne bofukeru mane mukukimiŋgo so fukega. Ore eru Moro Tiriineji uri yoŋore maŋyaŋuŋgo so gome omaine kosa gogobi, yoŋoji Anutu Moroinere biŋe oi mane sabareniminde embimbiŋgaegobi. Yoŋoji Biŋe ore manebi buŋo mutuine kamasi fukeko fuŋine mane taniŋganimiŋgo embimbiŋgagobi. \p \v 15 Yoŋoji embimbiŋgagobiyoŋ, Moro Tiriineji boburo nobega ine, buŋo sosowore fuŋne osoeru mitarikimiŋgo so fukegobeneŋ. Oŋu fukegobeneŋyoŋ, maŋkekerisie ŋiŋigo more fuŋne oi moreŋ ŋiŋigo sosowoji poretiŋ mitarinimiŋgo embimbiŋgaegobi. \v 16 Ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Ofonde maŋ mamane oi ŋi moji mo so maneya. \q1 Ore eru moji oi uŋsowoŋ oteiŋgo so mata.” \m oji oi so maneyayoŋ, niŋoji Kristore maŋ mamane roru gogobeneŋ. Oŋu.\x * \xo 2.16 \xt Ais 40.13\x* \c 3 \s1 Anuture gio bobo ŋiŋigo \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo memenda oŋuine Kristoke qakatoru dimabuŋ. Ore eru nonji ŋoŋo morende eebobo boyobeegobi ore kamasi gobi Biŋe buŋo mitaniŋga ŋareru botuŋaŋuŋgo goboŋ. Moro Tiriineji boburo ŋabeme gogobi ore kamasi oŋuine ŋajibemiŋgo embimbiŋgaru goboŋ. \v 2 Nonji buŋo mane mukunimiŋ ore so moŋ obu oŋuine gume ŋaberu goboŋ. Uqo foriine nonimiŋ ore so, so fukebuŋ ore buŋo rarakaine oi so ŋareboŋ. Damaŋ oo uqo foriine noniminde embimbiŋgabuŋ eru damaŋ yoo oŋuakoŋ oi soine so noegobi.\x * \xo 3.2 \xt Hib 5.12-13\x* \p \v 3 Ŋoŋo jikigaru morende eebobo sembene boyoberu gogobi. Ŋoŋo maŋ-ŋaŋunji maŋgo fukerowiŋ maneru kekepari eru buŋo mimiŋaŋunji naduremeŋ gadurebe eegobi. Oŋu ebi maŋ sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji siŋaŋ ŋabeko maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo omaine yoŋore kamasi eegobi. \v 4 Goine ŋoŋoji iŋi miegobi, “Niŋo Polre buŋo boyobeegobeneŋ.” Goineji iŋi miegobi, “Niŋo Apolosre buŋo boyobeegobeneŋ.” Oŋu miku moreŋ ŋiŋigo omaine fukeegobi ore kamasi oŋuine gogobi.\x * \xo 3.4 \xt 1 Kor 1.12\x* \p \v 5 Apolosji wamo fukega eru Pol nonji wamo fukego? Nikoji Anuture gio baku gogobere. Ofonji niko gio bubu noteya, ore so bapi ŋabebere maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Ofoŋ manesiŋ garu gogobi. \p \v 6 Nonji koruŋ saribe Apolosji obu roru wareru oo koŋgayayoŋ, Anutuji kesueko touŋmoriri fukeya.\x * \xo 3.6 \xt Apo 18.4-11, 24-28\x* \v 7 Ore eru sariya, iŋoji tinabiŋeineke so fukega. Obu koŋgaya, iŋoji oŋuakoŋ tinabiŋeineke so fukegayoŋ, Anutuji mifiako touŋmoririine waperu sogueegobi, iŋoji akoŋ tinabiŋeineke fukega. \v 8 Oŋu fukegayoŋ, sariego eru obu koŋgaega, nikoji so moakoŋ fukegobere. Moakoŋ fukegobereyoŋ, oi jibu furinokuŋ oi gionokuŋ baegobere ore so bubu ronomi. \p \v 9 Nikoji Anuture giore muraŋyokaine fukeru iŋoke gio baegobere. Ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋ oi Anuture teniŋ oŋuine fukeko sasari gioine oo baega. Anutuji pi oŋuine maŋ-ŋaŋuŋ dobegaru qodure ŋareme sanaŋgaru wapeegobi. \v 10 Anutuji yauŋmoriri nareya, nonji ore so pi bobore mamane ŋi oŋuine fukeru Anuture otuŋ sanaŋine maŋ-ŋaŋuŋgo igodoŋgaru saribe moji ore paio pi baega. Soine baegayoŋ, moakoŋ moakoŋ niŋoji pire gio fiine akoŋ bakimiŋ ore so fukegobeneŋ. Ŋone mukuru bakimiŋ ore jiŋo sisiŋaŋ ee einebeneŋ. \v 11 Mande otuŋine oi Yesu Kristo. Nonji oi maŋ-ŋaŋuŋgo saribe moji mamanesinde otuŋ mo bofukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \p \v 12 Otuŋ moakoŋ fukegayoŋ, ore paio goineji piyaŋuŋ goul silwaji me ko foriineke goine oiji baegobi. Goineji piyaŋuŋ yo niginji, robu bohoŋ rekaineji me sopoji baegobi. Mosinoŋuŋ oŋu me oŋu dimaku baegobeneŋ ine, \v 13 mande gionoŋunde foriji bubu totogo fukeiŋ. Ofonji damaŋineo ware fukeme oo pi baya ore komoŋine doduiŋ. Pi komoŋnoŋunji Anuture misi boruŋineji fukeme jaku wakiko foriineji totogo ŋonekimiŋ ore so fukeiŋ. Misi oiji moakoŋ moakoŋ niŋore pire kamasi foriine oi eesoigo ruaru osoeiŋ. \p \v 14 Misiji jaku pi sosowo osoe yareme babi foriyaŋunji sanaŋgaru dimanimiŋ ine, yoŋoji gioyaŋunde furi rauganimiŋ. \v 15 Goineji piyaŋuŋ babi foriyaŋunji jaku wakinimiŋ ine, yoŋoji furi matayoŋ, sisibiri bofukenimiŋ. Oi bofukenimiŋyoŋ, yoŋoyoŋe jibu Sombunde biŋe gonimiŋ. Misi borunji ja yabeko ore kamasi odureiŋgo ore janjaŋbumbuŋ oderu peroriebi Anutuji bomuku yareme Sombuŋgo ropenimiŋ. \p \v 16 Ŋoŋo-ŋaŋe Anuture Biŋe soriŋ (tempel) fukebi Anuture Moroji maŋ-ŋaŋuŋgo goga, oi manegobi me mata?\x * \xo 3.16 \xt 1 Kor 6.19; 2 Kor 6.16\x* \v 17 Anuture Biŋe soriŋ oi mokiine fukega, ore so ŋoŋoji gbagbataeŋine fukegobi. Ore eru moji Anuture soriŋ bosembeaga ine, Anutuji oi iŋoyoŋe bosembeaiŋ. \p \v 18 Moji iŋoyoŋere moreŋ mamane boyoberu egu eadu eiŋ. Ŋoŋore botugo moji iŋoyoŋunde maneko “Morende maŋgboroŋ ropekiine roru gogo,” miga ine, iŋoji rone maŋine tomiri fukeru oŋuine oiji maŋgboroŋ foriine bofukena. \p \v 19 Anutuji morende maŋgboroŋ ropekiine ore eru maneko maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore buŋo fukega. Ore buŋo Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Anutuji maŋgboroŋ ropekiine roru gogobi, oi nigiŋ yabeko yoŋoyaŋunde mamane aŋiji qoqopuse eku quŋganimiŋ.”\x * \xo 3.19 \xt Job 5.13\x* \v 20 Ore buŋoine mo oi iŋi pega, “Ofonji maŋgboroŋ ŋiŋigo yoŋore mamane burure maneko omaine fukega.”\x * \xo 3.20 \xt Kiki 94.11\x* \v 21 Ore eru ŋoŋoreone moji ŋiŋigo niŋore eru sakiine egu ba ropeine. Sosowo niŋoji ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ. \p \v 22 Pol, Apolos, Pita\f + \fr 3.22 \ft Pita tinaine mo Sifas.\f* niŋoji ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ. Ŋiŋigo moreŋ so gogobeneŋ, niŋoji sosowo ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ. Ore eru soine buŋo oi me oi osoeru roru oŋuine oiji gogoŋaŋuŋ gonimiŋ eru komeŋaŋuŋ komenimiŋ. Damaŋ yoo gogobeneŋ, sosowo niŋoji ŋoŋore biŋe fukegobeneŋ eru jiki gio bobo ŋiŋigo gonimiŋ, yoŋoji oŋuakoŋ ŋoŋore biŋe fukenimiŋ. \v 23 Oŋu fuke ŋaregobeneŋyoŋ, ŋoŋoji Kristore biŋe fukebi Kristoji Anuture biŋe fukega. Oŋu. \c 4 \s1 Niŋo Kristore aposolpuine fukegobeneŋ. \p \v 1 Ore eru ŋiŋigo sosowoji niŋore iŋi manebi sagaiŋ: Kristoji mitiga ŋareko gioine baegobi. Anutuji buŋoine soŋsoŋine noreko biŋenoŋuŋ fukeko siŋaŋ gaegobeneŋ. Niŋoji pi siŋande kamasi oŋuine fukegobeneŋ. \v 2 Siŋaŋ yoŋore rauji pi yaine siŋaŋ ganimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaga, iŋoji buŋo qoruine iŋi yameŋ keku mitiga yareega, “Gioŋaŋuŋ baribatataŋine tomiri dimaku gbeŋ akoŋ baku goinebi. Boseqosembe so einebi. Oŋu bofuke ŋarebe sagaiŋ.” \v 3 Korint ŋoŋoji me morende buŋo koro more siŋanji noŋ osoeru mitari narenobuŋ ine, nonji buŋo ore eru manebe wawakiine yobu fukega. Nake oŋuakoŋ nakene buŋo so mitarigo. \v 4 Maŋne osoeru buŋo mo so manebe bo yobiŋga naregayoŋ, ore eru jibu posiine so fukego. Ŋiŋigo matayoŋ, Ofonji nonde buŋone osoeru mitari nareega. \p \v 5 Ore eru ŋoŋo damaŋ yoo more buŋo mo oi so mitariinebi. Ofonji damaŋine ruame ware fukeiŋgo odigainebi. Odigaru gokabi oo wareru buŋo ya sumuŋgabi pega, oi tatamaineji barariŋgako totogo fukeiŋ. Iŋoji wareru ŋiŋigo maŋnoŋuŋ ba tamaeko eebobonoŋunde fuŋneji totogo fukeko ŋoneiŋ. Eebobonoŋunde fuŋne ŋoneru moakoŋ moakoŋ osoe noreko Anutuji ore so damaŋ oo miteŋ nobena. \p \v 6 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo pougaru jauba-iriŋbiriŋ eru kosa mobemobe quraŋ qaqa eku dimaku kekeua eegobi. Oŋu egu gonimiŋ ore Apoloske niko manesu noteru ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi bokeru buŋo yoore fuŋne mane mukuinebi, “Biŋe buŋo quraŋgabi pega, oi so odureinebi.” Buŋo oi mane mukubi maŋ-ŋaŋuŋgo peko reŋgaru fianimiŋgo ore binaŋnokuŋ oŋu quraŋgago. Oi nakene eru Apolos nikore fuŋnenokuŋ osoeru manesuku mane taniŋganimiŋgo ore quraŋgago. Roroiŋgaŋaŋunji oŋu tariiŋ. \p \v 7 Morende ya moji so qowirie guko goine yadureru fuŋ mo fukenoŋ me mata? Oi mata. Ya sosowo pe garega, oi Anutuji yauŋ gareko raugameŋ me mata? Oi yauŋ raugameŋ ine, go wamore yauŋ mata ore kamasi oŋu sakigo omaine ba ropeege? Oi so sagaga. \p \v 8 Ya sosowo roru gokiminde aŋi manegobi, oi pe ŋare forega. Anutuji Sombuŋ rouŋineone yauŋine yauŋine keseru ŋareme kiwaqawaineke fukegobi. Niŋoji so bapi ŋabebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋe jibu mamanesinde kiŋ ofoŋ oŋuine fukegobi. Ŋoŋo-ŋaŋunde oŋu manesugobi. O fofori ŋoŋo kiŋ fukebi sagana. Oŋu fukebi niŋoji oŋuakoŋ ŋi ofoŋpuŋaŋuŋ fukeru ŋoŋore keririŋgo soine moko sakinoŋuŋ ba ropeku erioŋbarioŋ ee enobeŋ. Nonji oŋu ekiminde aŋi manego. \p \v 9 Nonji oŋu manegoyoŋ, noŋunde fuŋne ŋonebe kamasi iŋi fukega: Anutuji aposol niŋo igodoŋ nobeko ŋiŋigo jiŋo maiyaŋuŋgo wawakiine yobu fukeru gogobeneŋ. Ŋiŋigo yabebi komeiŋgo mitaribuŋ ore kamasi totogo raru warebeneŋ kosa oŋgaku mimi qa noreegobi. Ya ŋoŋoneine fuŋ mo fukebeneŋ moreŋ so yoŋore rauine eru Sombuŋ yoŋore mimerereŋ yoŋoji jiŋoyaŋunji ŋone nobe mukuru bibitatara enoreegobi. \p \v 10 “Kristore dimaku maŋine jibugako goga,” nonde oŋu miegobiyoŋ, ŋoŋoji Kristoke dimaku mamane ŋiŋigo kuririyaŋuŋke fukegobi ore kamasi fukegobi. Nonji gbagbaŋine fukegoyoŋ, ŋoŋoji “Ŋiŋigo sanaŋine fukegobeneŋ,” miegobi. Ŋiŋigoji ŋoŋo araŋ ba ŋareegobiyoŋ, nonde manebi wakiko mipemiriŋ enareegobi. \v 11 Damaŋ yo oŋuineo oŋuakoŋ uqo mujande komeru obure maneru kambaŋ raŋgbaŋine sugakiine keru gobeneŋ jigoji kosa ke nobebi ŋeŋe pinoŋuŋ tomiri goku jikigaru raru wareegobeneŋ. \p \v 12 Noŋunde meji sakiqoqo gio baegobeneŋ. Ŋiŋigoji kosa qaiso noreegobiyoŋ, niŋoji mifia yareru yoŋore oŋga wosiegobeneŋ. Kekesuesue enoreegobiyoŋ, niŋoji oi maneru karieru yameŋ keku gogobeneŋ.\x * \xo 4.12 \xt Apo 18.3\x* \v 13 Maŋqoqo buŋo fofoine minoreegobiyoŋ, niŋoji womo paio denaŋdenaŋ bokirieegobeneŋ. Niŋoji morende yau yoŋ oŋuine fukebeneŋ moreŋine moreŋine yoŋoji misombeŋnoŋuŋ qaku ŋadi nobeegobi. Oŋu go waperu damaŋ yo oŋuineo oŋu jikigaru gogobeneŋ. \p \v 14 Mimi qa ŋarebeminde buŋo yo so quraŋgagoyoŋ, yoro odumadepune oŋuine uŋsowoŋ-ŋaŋuŋ ŋarebemiŋgo manego. \v 15 Mamanesinde qaqaji 10,000 yoŋoji Kristoke qakatoru siŋaŋ garu qaji ŋarenobuŋ ine, oi jibu nonji Kristo Yesuke qakatoru Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru mamaŋaŋuŋ fukebe maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ. Ore eru mamapuŋaŋuŋ kokoine so gogobi. \p \v 16 Ore eru maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: Nonji mosi eego, ore so ŋoŋoji nonde mosi oi boyoberu goinebi.\x * \xo 4.16 \xt 1 Kor 11.1; Fil 3.17\x* \v 17 Nonji mosine Kristo Yesuke qakatoru eba eku moreŋine moreŋine roregaru maŋkekerisie kufufuŋ so qaji ŋareego, ore eru egu niga ŋabeiŋ. Nonji ore eru yoro madene Timoti sorebe ŋoŋoreo wareiŋ. Iŋoji noke damaŋ so goku Ofoŋke qakatoru dimaku wareru fuŋnene miku kegbore ŋareiŋ. \p \v 18 Ŋoŋoreone goine yoŋoji nonji ŋoŋoreo so warenobo, oŋu maneru sakiyaŋuŋ miteŋ garu jauba-iriŋbiriŋ eru kosa gogobi. \v 19 Oŋu gogobiyoŋ, Ofonde aŋiji nonde “Raigoŋ!” miiŋ ine, pipa ŋoŋoreo warebemiŋ. Warebemiŋ, damaŋ oo jauba-iriŋbiriŋ ŋiŋigo yoŋore tobirire weu yarebe mifukebi manebemiŋ. Sakiyaŋuŋ ba ropeku buŋo sogo kosa miegobi, oi nonji manebe wawakiine fukeega. \v 20 Anuture qorumaŋ oi buŋo akoŋ mimiinere ya matayoŋ, foriine oi Anuture usuŋ. Oiji maŋgo enorega. \p \v 21 Ore eru maŋ-ŋaŋuŋ so kerisieru kosa gonimiŋ ine, nonji kobiŋ roru wareru buŋoji qa ŋabebemiŋ. Maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ine, maŋwomo paiineo manjoko eŋarebemiŋ ore warebemiŋ? Buŋo yoyoka oi osoeru nonde aŋiŋaŋuŋ uruŋu manegobi, oi maneru osoeru najiniŋ. Oŋu. \c 5 \s1 Moji boesau eya, oi botuŋaŋuŋgone yobeinebi. \p \v 1 Buŋo mo iŋi mibi nonde kajego rakaya: Goineji maŋkekerisie kufufuŋ botuŋaŋuŋgo boesau eegobi. Moji mamainere ŋonuŋ roru goga. Boesau oŋuine oi maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore botugo oŋuakoŋ mo so pega.\x * \xo 5.1 \xt Dut 22.30\x* \v 2 Moji oŋu eko ŋoŋo jibu sakiŋaŋuŋ ba roperu kosa jauba-iriŋbiriŋ eegobi. Oi so sagagayoŋ, mosiinere beusembeji bokome ŋareme sagana. Oŋu eru soine ŋi agiburaŋ oŋuine eya, oi botuŋaŋuŋgone yobebi sakibe wakiiŋ. Oi uruŋu eru so yobegobi? \p \v 3 Nonji fofori ŋoŋoreone jorigo gobe sakine so ŋoneegobiyoŋ, jibu iiruneji ŋoŋoke goga. Moji eebobo qembibi tatariine eya, nonji iŋore buŋo osoeru botuŋaŋuŋgo gogore kamasi maneru mitariru iŋi migo: \v 4 Ŋoŋo Ofoŋnoŋuŋ Yesure tinao tutumaŋ ruabi nonde iiruneji ŋoŋoke jikigako Ofoŋnoŋuŋ Yesure usunji maŋgo eŋareko sogokoŋ dimaku buŋoine miku iŋi kipeinebi: \v 5 Satanji sakiinere aŋi sanaŋine sembene qame wakiiŋgo ore ŋadi gaku Satan iŋore meo ruabi botiŋ gateiŋ. Botiŋ gateko gbaŋiru maŋine kerisieme Anutuji munaŋ qateru Ofonde damaŋgo iiruine bomukuko Sombunde biŋe fukena. \p \v 6 Sakiŋaŋuŋ ba ropeegobi, oi fiine mata. Ŋoŋo buŋo yoyoka yo mane mukuinebi, “Yist mobe mendaine obuke qodureru flauago ruabeneŋ bosogueko dis puseega. Oŋuakoŋ kaneŋ beu mokiineji pougaega, oiji fuine sosowo bosembeaega.”\x * \xo 5.6 \xt Gal 5.9\x* \p \v 7 Buŋo ore so ŋoŋo flaua dis gbagbataeŋine oŋu fukebuŋyoŋ, agiburande yist mo oi kipa oŋuine botuŋaŋuŋgo waperu kiŋabeega. Sosowo egu sembeanimiŋ ore eru yistŋaŋuŋ raŋgbaŋine oi osoeru kepieinebi. Ŋi oi beu mokiine oŋuine yoberu ŋeŋeineo moke bobosu gariinere flaua dis gbagbataeŋine oŋuine fukeru goinebi. Ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋgo lama boji rigaru poroŋ yistine tomiri noegobi, oŋuine so Kristoji noŋunde ŋonemaiŋ lama fukeko qabi komeya. Ore eru ŋoŋo soine flaua dis gbagbataeŋine yistine tomiri oŋuine fukeinebi eru moke seŋgiŋbaŋgiŋ maŋgo waperu goinebi.\x * \xo 5.7 \xt Eks 12.5\x* \p \v 8 Kristo komeya ore eru jeribari kombaŋ ruaru goinebeneŋ. Yist me beu mokiine oi eebobo sembene iŋgoŋmaŋgoŋineke. Ore paiineo jeri kombaŋ so ruainebeneŋ. Ore eru kiko bokeru buŋo foriine boyoberu poroŋ yistine tomiri oŋuine fukeru ore paio jeribari kombaŋ ruaru goinebeneŋ.\x * \xo 5.8 \xt Eks 13.7; Dut 16.3\x* \p \v 9 Nonji Biŋe Quraŋ quraŋga ŋareru iŋi ŋajiboŋ: Ŋoŋo boesau eegobi, yoŋoke aŋibaŋi so ŋeku mi maneinebi. \v 10 Moreŋgo maŋyaŋuŋ so kerisieru eebobo sembene eegobi, yoŋore buŋo oi so quraŋgaboŋ. Yoŋoji boesau eru yare suroŋ eru roku roiŋgo ore sase eegobi. Ya kigaku kiaŋ baegobi eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobi. Yoŋore eru oŋu quraŋga ŋarenobo ine, ŋoŋo moreŋgo gokimiŋgo embimbiŋganobuŋ. \p \v 11 Yoŋore matayoŋ, fuŋine yoore eru buŋo oi quraŋga ŋareboŋ: Moji iŋoyoŋunde tina maŋkekerisie ogo miku jibu boesau ega me yare suroŋ eru roru roiŋgo ore sase eega me nemu gboŋ ohoweine baku miteŋ gaega, iŋoke aŋibaŋi so ŋeku mi maneinebi. Mamanesiŋ kubu ŋoŋore botugo moji igosisi eega me obu sanaŋine noku bobojibu fukeega me ya kigaku kiaŋ roega ine, iŋoke ŋeku uqo munjaŋ mo so noinebi. \p \v 12 Sakibe gogobi, nonji yoŋore buŋo so mitariego. Oi nonde gio mata. Ŋoŋo oŋuakoŋ kufufuŋ sosowo yoŋore buŋo matayoŋ, maŋyaŋuŋ kerisieru dobu maŋgo gogobi, yoŋore buŋo oi akoŋ osoeru mitariegobi. \v 13 Sakibe kosa gogobi, Anutuji yoŋore buŋo osoeru mitariiŋ. Ore eru Biŋe buŋo yoore so einebi, “Ŋi sembene oi botuŋaŋuŋgone yobeinebi.” Oŋu.\x * \xo 5.13 \xt Dut 13.5; 17.7\x* \c 6 \s1 Maŋkekerisie ogoŋaŋuŋ oi sakibe yoŋore buŋo koroineo so ruainebi. \p \v 1 Maŋkekerisie ŋiŋigo botuŋaŋuŋgo moji ogoine buŋo koroineo ruaiŋgo manega ine, iŋoji Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine yadureru ŋiŋigo kekesiine yoŋore jiŋoyaŋuŋgo rako so sagaga. Mata! Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo bapi nimiŋgo ore weu yareme mimiineke fukega. \v 2 Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine niŋoji kantriine kantriine yoŋore buŋo osoeru mitarikimiŋ, oi mane foregobi. Ŋoŋo moreŋ sosowo yoŋore buŋo mitarinimiŋ ore so fukegobi ine, uruŋu eru buŋo memenda osoeru mitarinimiŋ ore so, so fukenobuŋ? Ŋoŋo fofori ore so fukegobi. \v 3 Maŋkekerisie ŋiŋigo niŋoji Sombuŋ mimerereŋpunoŋuŋ yoŋore buŋo osoeru mitarikimiŋ, oi mane foregobi. Ore so fukegobeneŋ ine, moreŋgo gogore buŋo oi afagaru osoeru soine mitariekimiŋ. \p \v 4 Ore eru moreŋgo gogore buŋo botuŋaŋuŋgo fukeega, buŋoŋaŋuŋ oi wamore sakibe yoŋore buŋo koroineo roperu mitarinimiŋgo weu yareegobi? Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo botuŋaŋuŋgo mipemiriŋ eŋareegobi, yoŋore jibu buŋo damaŋineo manebi ropeega. Oi so sagaga. \p \v 5 Buŋo oi mimi qa ŋarebemiŋ ore migo. Mamanesiŋ ŋiŋigo ŋoŋore botugo buŋo pega, ŋoŋoreone more maŋgboroŋine sagako buŋo oi soine mitariiŋgo so fukega me mata? Ŋoŋo soine botuŋaŋuŋgone ŋi oŋuine bofukenimiŋ. \v 6 Mata kamasi fukeko maŋkekerisie ogo moji ogoine sakibe yoŋore buŋo koroineo ruaega. Oŋu eru ŋiŋigo Anutu so manesiŋ gagobi, yoŋore jiŋo maio raru buŋo giore weu yareega. Oi so sagaga. \p \v 7 Botuŋaŋuŋgo buŋo koroineo rurua eegobi, oŋuine oiji ŋoŋo-ŋaŋe waki ŋabeko Kristore tinabiŋeji wawakiine fukeko gogobi. Ŋiŋigoji bosembea ŋabebi maŋ-ŋaŋuŋ ore eru pakereko buŋoo rua yarebi Anuture jiŋoo so sagaga. Eadu eru yaŋaŋuŋ poreru robi ŋoŋo mobeine so bokirie yarebi oŋuine oiji Kristore fuŋneji kuririineke fukeiŋ. \p \v 8 Ŋoŋo Kristore tina iŋi bosembeaegobi: Oi ŋoŋo-ŋaŋe eadu eru ŋiŋigo bosembea yabeku yayaŋuŋ poreru roegobi. Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋore oŋuakoŋ eyareegobi. \p \v 9 Ŋiŋigo iŋgoŋmaŋgoŋine yoŋoji Anutu qorumaŋinere maŋgo roperu ŋeŋe so ronimiŋ, oi manegobi. Eeboboŋaŋuŋgo eadu ee eku tiŋtuŋ egu einebi. Goineji boesau eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ gaegobi. Goineji ŋoe ŋonuŋ gogo odureru jikiboti eegobi. Goineji monende kosa rorobaba eku gogobi eru ŋi yokoyoke akoŋ ŋigo yokoyoke akoŋ rorobaba eku gogobi. Oŋuine yoŋoji Anuture qorumande biŋe so fukegobi. \p \v 10 Goineji kiaŋ roku yare suroŋ fukeru roku roiŋgo ore sase eegobi. Goineji obu sanaŋine noku bobojibu fukeru kosa igosisi eegobi. Goineji ya kigaku kiaŋ baegobi. Ŋiŋigo oŋuineji Anuture qorumaŋ oi biŋe so qoqo enimiŋ. \v 11 Ŋoŋoreone goineji rone oŋu gobuŋyoŋ, jiki Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo raugabi dariineji jureru roosoe ŋabeme iŋore tinao gbagbataeŋine fukebuŋ. Bofosike ŋabeko Anutunoŋunde Moroji dobe ŋabeko poretiŋgaru gogobi. Oŋu. \s1 Saki fuŋaŋunji Anuture soriŋ mokiine fukega. \p \v 12 Nonji ya sosowo soine babemiŋgo so fukegoyoŋ, ya sosowoji so bobiaŋ nuiŋ. Ya sosowo soine babemiŋgo so fukegoyoŋ, ya moji siŋaŋ egu fuke nareiŋgo ore sisiŋaŋ eego.\x * \xo 6.12 \xt 1 Kor 10.23\x* \v 13 “Uqo oi uqo akoŋ. Oi beumaŋgonoŋunde eru ŋega. Beumaŋgonoŋuŋ oi uqo munjaŋ nobeneŋ rakaiŋ ore eru ŋega.” Moji oŋu minayoŋ, Anutuji uqo eru beumaŋgo oi moko mitariko mataenimi. Saki funoŋuŋ oi boesau ekimiŋgo ore matayoŋ, Ofonde gio bakimiŋ ore eru ŋega. Oŋu ŋeko iŋoyoŋe saki funoŋuŋ fiaiŋgo ore uqo ya noreega. \v 14 Anutu iŋoyoŋunde usunji Ofoŋ Yesu bogboreko komegone pakereya, iŋoji niŋo oŋuakoŋ bogbore nobeko pakerekimiŋ. \p \v 15 Ŋoŋore saki fuŋaŋunji Kristoke jikigaru iŋore saki mobeine fukegobi, oi manegobi me mata? Ore eru nonji Kristore saki fu mobeine mo roru kadi yasogo ŋigoke qakatobemiŋ me mata? Oi mata yobu! Oi boke! \v 16 Anutuji buŋoine iŋi miko pega, “Yokoji saki fu moakoŋ fukenimi.” Ore eru moji kadi yasogo ŋigoke qakatoga, iŋoji iŋoke saki fu moakoŋ fukenimi. Oi manegobi me mata?\x * \xo 6.16 \xt Jen 2.24\x* \v 17 Moakoŋ fukenimiyoŋ, moji Ofoŋke qakatoga, iŋore iiruji Ofonde Moroke qodureme moakoŋ fukeru gonimi. \p \v 18 Boesau oi useru bokeinebi. Agiburaŋ goine oi me oi eegobeneŋ, oi sosowo sakinoŋunde sakigo fukeega. Moji boesau eega, iŋoji iŋoyoŋunde saki bosembearu agiburaŋ eega. \v 19 Saki fuŋaŋunji Moro Tiriinere Biŋe soriŋ (tempel) fukega. Anutuji Moroine ŋareme raugabi maŋ-ŋaŋuŋgo goga. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋunde biŋe so fukegobi, oi manegobi me mata?\x * \xo 6.19 \xt 1 Kor 3.16; 2 Kor 6.16\x* \p \v 20 Ŋoŋo-ŋaŋunde biŋe matayoŋ, Kristoji ya soguineji furiŋaŋuŋ bako iŋore biŋe fukebuŋ. Ore eru sakiŋaŋuŋgo eebobo gbagbataeŋine ebi Anuture tinabiŋeji saueru raiŋ. Oŋu. \c 7 \s1 Ŋoe ŋonuŋ eru jeŋoŋ usuŋgari gogo ŋeŋe \p \v 1 Ŋoŋo buŋo goine quraŋgaru weubuŋ, oi mitaniŋgabemiŋ. Ŋiji ŋigo so roru jeŋoŋ goga, oi fiine. \v 2 Oi fiine fukegayoŋ, saki fure aŋiji boesau egu enimiŋ ore ŋoŋo moakoŋ moakoŋ bubu ŋoe ŋonuŋ rorobaba eku goinebi. \v 3 Ŋoeji ŋonuŋinere aŋire so ŋoe ŋonuŋ gogore buru boyobeigoŋ. Ŋonuŋineji oŋuakoŋ ŋoeinere aŋi boyoberu goine. \p \v 4 Ŋonuŋinere sakiji iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe oi so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋoeineji oi siŋaŋ gaega. Ŋoeinere sakiji oŋuakoŋ iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe akoŋ so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋonuŋineji oi siŋaŋ gaega. \v 5 Ore eru ŋokoŋake so sabare ee eku goinebire. Ŋokoŋake akoŋ maŋmoakoŋ eru gbeŋ akoŋ oŋgawowosi gio banimi ore soine bubu gonimiyoŋ, damaŋ goine oŋu gobire tarime moke qodureru moko gonimi. Maŋ-ŋakuŋ soine so siŋaŋ gabire Satanji esoi ŋapeko agiburaŋgo wakiru egu ŋapeiŋ ore oŋu eru gonimi. \p \v 6 Oŋu enimi ore soine migoyoŋ, mimipaŋ buŋo oŋuine oi so rua ŋarego. \v 7 Nonji ŋiŋigo sosowo noŋ oŋuine ŋonuŋ tomiri gonimiŋgo manegoyoŋ, ŋoŋo goine Anuture gio bobore mamane yauŋ oŋuine oi so roru gogobi. Anutuji mamane yauŋine boroiŋgako moakoŋ moakoŋ niŋoji oi me oi iŋoyoŋe iŋoyoŋe raugaru gogobeneŋ. \p \v 8 Ŋoe ŋonuŋ so fukeru koje gogobi, ŋoŋore iŋi migo: Ŋoŋoji noŋ oŋuine jikigaru ŋoe ŋonuŋ so fukeru posiine gonimiŋ, oi fiine fukega. \v 9 Fiine fukegayoŋ, ŋoe ŋonuŋ fukekimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ jo jako egu gonimiŋ ore soine ŋoe ŋonuŋ fukebi afagaiŋ. Ore eru yoŋoji maŋyaŋuŋ siŋaŋ ganimiŋgo embimbiŋgagobi ine, soine ŋoe ŋonuŋ fukenimiŋ. \p \v 10 Ŋoe ŋonuŋ gogobi, ŋoŋore iŋi mitigago, nonji akoŋ matayoŋ, Ofonji iŋoyoŋe buŋo yo miga: Ŋigoji ŋoeine so bokeine.\x * \xo 7.10 \xt Mat 5.32; 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18\x* \v 11 Oŋu migayoŋ, jibu ŋoeine bokeiŋ ine, ŋi mo so roru mo goine me ŋoeineke moke mimane eku kikipe eku gonimi. Oŋuakoŋ ŋoeineji ŋonuŋine so bokeine. \p \v 12 Oi Ofonde buŋoyoŋ, ŋoe ŋonuŋ goine ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so migayoŋ, nonake oi iŋi migo: Maŋkekerisie ŋi more ŋonunji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋgo manega, iŋoji ŋonuŋine oi so bokeine. \v 13 Oŋuakoŋ maŋkekerisie ŋigo more ŋoeji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋ manega, iŋoji ŋoeine oi so bokeine. \v 14 Ore fuŋine oi iŋi: Monde ŋoeji maŋkekerisiere yaura ŋi fukeko Anutuji oi jibu maŋkekerisie ŋonuŋineke qakatoga ore eru roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Oŋuakoŋ more ŋonunji mamanesiŋine tomiriyoŋ, maŋkekerisie ŋoeineke qakatoga ore eru Anutuji oi roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Moji gbagbataeŋine so fukena ine, odumadeyakunji Anuture sa sakibe gonobuŋ. Oŋu gonobuŋyoŋ, Anutuji moko roosoe yabeya ore gbagbataeŋine fukegobi. \p \v 15 Gbagbataeŋine fukegobiyoŋ, moji so manesiŋ garu ŋoeine me ŋonuŋine bokeiŋgo manega ine, soine bokeine. Oŋu fukeko nonde buŋoji maŋkekerisie ogonoŋuŋ oi so kipeiŋ. Anutuji ŋoŋo womoo gonimiŋgo oŋga ŋareya. \v 16 Ŋigo, go ŋoego maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Me ŋi, go ŋonuŋgo maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Ore eru womoo goinebi. Oŋu. \s1 Anutuji oŋga ŋareya ore so jikigaru goinebi. \p \v 17 Ofonji moakoŋ moakoŋ ŋoŋore gogore buru ruame ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobi Anutuji oŋga ŋareya, ore so jikigaru goku gogoŋaŋunde fuŋne oi so kepieinebi. Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine roregaru kae so oŋu mitiga yareego. \p \v 18 Anuture moge ŋi more sakigo ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, moge oi kepieiŋgo so yameŋ keine. Anuture moge more sakigo so ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, oi ketigaiŋgo so yameŋ keine. \v 19 Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabi pega me so pega, oiji Anuture jiŋoo ya omaine fukegayoŋ, mimipaŋ buŋoine reŋgaru boyobebeneŋ oiji foriineke fukega. \p \v 20 Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so jikigaru goinebi. \v 21 Monde kiŋaŋqoqo omaine fukende Anutuji oŋga gareya ine, ore eru manebu so eru goigoŋ. Maŋgo kerisieru soine posiine fukeru gio mo bofukenoŋ ine, oi soine bofukeigoŋ me maŋgo afagako soine jikigaru kiŋaŋqoqo omaine goigoŋ.\f + \fr 7.21 \ft Buŋo ore fuŋine mo oi iŋi: Maŋgo kerisieru soine posiine fukeru gio mo bofukege ine, go soine jikigaru kiŋaŋqoqo omaine goigoŋ.\f* \p \v 22 Oi yoore eru: Moji kiŋaŋqoqo omaine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme agiburande nigiŋine pirueko posiine fukeru goga. Oŋuakoŋ moji posiine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme iŋoyoŋunde aŋi matayoŋ, Kristore mi reŋgainde nigiŋgo dimaku kiŋaŋ qateku goga. \v 23 Kristoji furi soguineji furiŋaŋuŋ bako gogobi ore eru moreŋ ŋiŋigo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru kokoiŋaŋuŋ so maneru kiŋaŋqoqoyaŋuŋ omaine fukeru egu goinebi. \v 24 Ore eru maŋkekerisie ogopune, Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo posiine nigiŋ-ŋaŋuŋ tomiri me kiŋaŋqoqo rauŋaŋunde nigiŋ gbedigo gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so Anuture jiŋoo jikigaru goinebi. Oŋu. \s1 Ŋiŋigo jeŋoŋ eru koje yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 25 Ŋigo jeŋoŋ jumuine\f + \fr 7.25 \ft Bobojibu so qoqoine.\f* ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so mitigako manego. Ore eru Ofonji ŋonemaiŋ nareko buŋone kosa matayoŋ, manesiŋ narebi sagaga ore so miego, ore so osoeru nakene mamaneji iŋi mibemiŋ: \p \v 26 Sisikoŋkoŋ damaŋ bombeŋgaga ore eru ŋi jeŋoŋ ŋigo jeŋoŋ gogobi, sosowo ŋoŋoji ore so jikigaru gokabi fiine fukeiŋ. Oŋu manesugo. \v 27 Ŋigo roru goge ine, ŋonuŋgo bokemiŋgo so janjaŋbuŋbuŋ odeigoŋ. Ŋonuŋgo tomiri jeŋoŋ goge ine, ŋigore so baaigoŋ. \v 28 Jibu ŋigo roiŋ, oiji agiburaŋineke so fukeiŋ. Oŋuakoŋ ŋigo usuŋgariji ŋi roiŋ, iŋoji agiburaŋ so eiŋ. Agiburaŋ matayoŋ, oŋu enimiŋ, yoŋoji sakiyaŋuŋgo sisikoŋkoŋ kokoine bofukenimiŋ. Ŋoŋoji oi egu bofukenimiŋ ore sabare ŋarebemiŋgo manego. \p \v 29 Oŋu maneru kajegbouŋ-ŋaŋuŋ migoyoŋ, jibu buŋo mo iŋi ŋajibemiŋ: Maŋkekerisie ogopune, Ofoŋ wareinde damanji bembeŋgaga ore eru ŋigo roru gogobi, ŋoŋoji oŋuakoŋ damaŋ yoone fuŋgaru ŋonuŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋu fukeru goinebi. \v 30 Beusembe maneru kuyogobi, ŋoŋoji so kuyoniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ fiame jeriegobi, ŋoŋoji so jerieniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Ya furiine bagobi, ŋoŋoji oi so rauganiminde kamasi oŋu fukeru goinebi. \p \v 31 Moreŋgo damaŋ yoo buru boyoberu goegobi, oiji jibugaiŋ ore so fukega. Ore eru morende yareya rojiki-bajiki eru giore ruaegobi, ŋoŋoji oiji maŋ-ŋaŋuŋ kipeinde kamasi oŋu so fukeru goinebi. \p \v 32 Ŋoŋo morende yobinde manebuŋaŋuŋ tomiri gonimiŋgo manego. Ŋiŋigo jeŋoŋ goga, iŋoji Ofonde yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe Ofonde manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega. \v 33 Oŋu miegayoŋ, ŋigo roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu eega. Oi eru “Uruŋu ebe ŋonuŋnere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega. \p \v 34 Ofonji aribe ŋonuŋineji aribe fufuru eru mamaneine keporebire maŋineji roiŋgako goga. Oŋuakoŋ ŋigo ŋoeine tomiri eru ŋigo jeŋoŋ gogobire, yokoji Ofonde yareya ore manebu manegobire. Oi maneru “Uruŋu ebe iirune eru saki fune gbagbataeŋine fukeko Ofondeo sagana,” yokoyoke eru oŋu miegobire. Oŋu miegobireyoŋ, ŋi roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe ŋoenere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega. \p \v 35 Ŋoŋo-ŋaŋe bapi ŋabebemiŋ ore maneru uŋsowoŋ buŋo oi eŋarego. Oi goine nigiŋ oŋuine kipe ŋabebe yobiŋ bofukenimiŋ ore matayoŋ, fuŋine yoore eru oi ŋarego: Nonji ŋoŋo eebobo poretiŋ boyoberu maŋroroiŋ matayoŋ, damaŋ so Ofoŋke qakatoru dimaku sanaŋganimiŋgo manego. Ore eru uŋsowoŋ buŋo oi ŋajigo. Oŋu. \p \v 36 Ŋi moji ŋigo jeŋoŋ biŋe qoqo ee eku goku bokeinde manesuga, iŋore uŋsowoŋ buŋo oi iŋi mibemiŋ: Ŋi oiji iŋi manesuku miga, “Ŋigo oi roru mosi fiine so etebemiŋ.” Oŋu miko ŋigo roinde aŋi mane sanaŋgako ŋigore gosa ŋi rorore so fukega ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu rorobaba ebire sagaiŋ. Oŋuine oiji agiburaŋineke so fukeiŋ. \v 37 So fukeiŋyoŋ, ŋiji ŋigo oi so roinde buŋo iŋoyoŋere maŋgo kiperu mane sanaŋgaga, ore eru iŋi mibemiŋ: Moji ŋi oi buŋoji so bapakareko quŋgagayoŋ, soine iŋoyoŋere aŋi boyobeko buŋo moji so kipega, ine, iŋoji soine iŋoyoŋere aŋi boyoberu ŋigo oi so roine. \p \v 38 Oŋu fukeko ŋi oiji ŋigo jeŋoŋ roiŋ, iŋore mosi poretiŋ fukeiŋyoŋ, oi so roiŋ, iŋoji kadi fiine yobu boyobeiŋ. Oŋu.\f + \fr 7.38 \fv \ft 36b \+fv*\ft Ŋi moji oduine ŋi otebemiŋgo maŋyoka manega, nonji iŋore uŋsowoŋ buŋo iŋi mibemiŋ: Mamaineji iŋi manesuku miga, “Odune ŋi oi oteru mosi fiine so etebemiŋ.” Oŋu miko oduinere gosa ŋi rorore so fukeko ŋi oteinde aŋi mane sanaŋgaga ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu ŋi oteme roko sagaiŋ. Mamaineji oŋu oiji agiburaŋ so eiŋ. \fv \ft 37b \+fv*\ft So eiŋyoŋ, mamaineji oduine ŋi so oteinde buŋo iŋoyoŋere maŋgo kiperu mane sanaŋgaga, ore eru iŋi mibemiŋ: Moji mamaine oi so bapakareko quŋgagayoŋ, soine iŋoyoŋere aŋi boyobeko buŋo moji so kipega ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu oduine sabareine. \fv \ft 38b \+fv*\ft Oŋu fukeko odu jeŋoŋ ŋi oteiŋ, iŋore mosiji poretiŋ fukeiŋyoŋ, oi so oteiŋ, iŋoji kadi fiine yobu boyobeiŋ. Oŋu.\f* \p \v 39 Ŋigo ŋoeineji jiŋoke goiŋ ore so rorobabare buŋoji kipeme gogayoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, buŋo oiji oŋuakoŋ komeko soine ŋi aŋiineji miiŋ ore so roine. Maŋkekerisiere yaura ŋi matayoŋ, ŋi Ofoŋke qakatoga, oi akoŋ roine. \v 40 Soine ŋi roru jeri wawakiine bofukeiŋyoŋ, jikigaru jeŋoŋ goiŋ ine, manjeri foriine bofukeru jerieeiŋ. Nonji buŋo oi osoeru oŋu migo. Anuture Moroji nonde maŋgo oŋuakoŋ goga, ore eru oŋu manesuku migo. Oŋu. \c 8 \s1 Uqo nemu gbonde pesiŋ ruruaine oi nokimiŋ me mata? \p \v 1 Ŋoŋo uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine ore quraŋ quraŋgabi uŋsowoŋ iŋi mibemiŋ: Manjojokoji bapi ŋabeiŋ. Noigoi mibi goineji iŋi miegobi, “Sosowo niŋoji nemu gboŋ yoŋore fuŋne mane mukubeneŋ omaine fukega.” Buŋo oi foriine yobu fukega, oi manegobeneŋ. Ŋoŋo mamane oŋuine miku gokabi maŋ-ŋaŋunji pakereko suŋ oŋuine furarieru erioŋbarioŋ kamasi eegobi. Oŋu eru roiŋgaru jijibu gogobi. Kadi buŋo qoruine oi manjijojoko. Kadi oŋuine oiji noŋunde maŋnoŋuŋ bobiaŋgame basanaŋ ee einebeneŋ. \v 2 Moji “Buŋo more fuŋne mane mukugo,” oi miineji miga, iŋore mamane-muku foriineji so fukeko jikigaru qouma goga. \v 3 Oi buŋoji akoŋ migayoŋ, moji Anutu maŋineji jojoko eteega, Anutuji iŋore maneko foriine fukega. \p \v 4 Uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruabuŋ, oi nokimiŋ me mata? Buŋo iŋi miegobi, “Nemu gboŋ oi ofoŋ foriine so gogobi ore kegoi fukegobi,” eru buŋo mo oi iŋi, “Anutu moakonji goga. Ogoine mo mata.” Buŋo yoyoka oi foriine fukegobire, oi manegobeneŋ. \v 5 Buŋo ore fuŋine oi iŋi, “Gemo nemuine nemuine,” tinayaŋuŋ oŋu miegobi, oi kokoine gogobi. Qonikiŋgo me moreŋgo gogobi, oi soine so manegobeneŋ. Fofori gemokaku, nemu eru ŋi koito oi kokoine gogobi. \p \v 6 Oi gogobiyoŋ, oi jibu Anutu moakoŋ iŋoji akoŋ noŋunde ofuŋnoŋuŋ eru Mamanoŋuŋ fukega. Iŋoji ya sosowo bofukeko fukeya. Gogonoŋuŋ iŋore gokimiŋgo eru noreko gogobeneŋ. Oŋuakoŋ Ofoŋ moakoŋ Yesu Kristo goga. Iŋoji Anutu bapigako ya sosowo bofukebu. Niŋo oŋuakoŋ bapi nobeko goku sanaŋgaegobeneŋ. \p \v 7 Oŋu manesiŋ gagobeneŋyoŋ, ŋiŋigo sosowoji mamane-muku oŋuine oi so roru gogobi. Oi matayoŋ, goineji rone nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku mane sanaŋgabuŋ ore eru damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine oi noku oŋuine oiji afagaru nemupuŋaŋuŋ oi manesuku gogobi. Maŋyaŋunji gbagbaŋine fukeko maŋyoka eru nobi maŋyaŋuŋ oiji kejigaega. \v 8 Kejigaegayoŋ, uqoji oga noberu Anuture bembeŋgo so rua nobeega. Uqo sowo gokimiŋ, oiji sisibiri so bofukekimiŋ. Uqo noku gokimiŋ, tinabiŋenoŋunji oiji so sogueiŋ. \p \v 9 Oi jibu uqo sosowo noiŋgo afagagobi, ŋoŋoji qaŋgoqasa kosa egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Qaŋgoqasa oŋu gobi goineji ŋone ŋaberu maŋyaŋuŋ gbagbaŋine oiji sembeako waki egu yabeiŋ. \v 10 Ore fuŋine oi iŋi: Goji mamane-muku foriine roru goku afagaru nemu gboŋ soriŋineo raru ŋeku uqo munjaŋ nonde ogogo moji ŋone guko iŋi yobiŋgaiŋ: Maŋineji gbagbaŋine fukeko maŋyoka ega, iŋoji oŋu ŋone guru maŋineji pakereko afagaru uqo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine oi noku wakiru qana. \p \v 11 Gore mamane-muku foriine oiji gogakere maŋkekerisie ogo bapakareko maŋyoka paiineo gbagbaŋine fukega ore eru afagaru noku waki qana. Kristoji iŋore eru komeyayoŋ, uqo oi noku oŋu waki qaku sibirigame so sagaiŋ. \p \v 12 Sibirigaiŋyoŋ, maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oŋu bosembea yabeku maŋyaŋuŋ gbagbaŋine oi qa ketotieru agiburaŋ eegobi, oŋuine oiji Kristo iŋoyoŋe qomukuru agiburaŋ eegobi. \v 13 Ore eru nonji uqo mo nobe oiji maŋkekerisie ogone mauŋgae teme waki qaku agiburaŋ ega ine, nonji damaŋ mogo uqo oi so jikigaru nobemiŋ. Nonji ogone suruyoiŋgaru egu mauŋgae tebemiŋgo ore yameŋ keku dimago. Oŋu. \c 9 \s1 Aposol uruŋu fukebe sagana? \p \v 1 Wamo niginji kipe nuko posiine so fukenobo? Ŋoŋoji osoe nubi aposol fukego me mata? Ofoŋnoŋuŋ Yesuji fuke nareko ŋoneboŋ me mata? Nonji Ofondeo qiŋ keru gio babe ŋoŋo gio ore foriine fukegobi. \v 2 Ofonji iŋoyoŋe aposol gio nareme iŋoke dimaku babe ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru nonde giri moge fukegobi. Ore eru goineji osoe nubi aposol so fukenobo ine, ŋoŋoji fuŋnene oŋuine mane mukugobi. Oi afagaru kitiŋgaku mibi sagaiŋ. \p \v 3 Ŋiŋigo goineji nonde “Aposol so fukega,” miku tumaŋgaru ŋadi qoqo enareegobiyoŋ, nonji ŋoŋore binaŋ miku oiji nakene fuŋne kitiŋgaku miego. \v 4 Ore eru misi eru uqo munjaŋ norebi ogopune yoŋoke roru noku gonobeŋ, oiji soine fukena. \v 5 Pita, aposol goine eru Ofoŋ Yesure gbopu yoŋoji ŋigopuyaŋuŋ mamanesiŋyaŋuŋke ro yaberu moko ra wareegobi. Nonji oŋuakoŋ oŋuine so enobo ine, mosi oiji kadi kigaru qatataŋganoboŋ me mata? Oi mata yobu. \p \v 6 Sakire gogoo ŋoŋo ŋiŋigo minebobo kitiŋ yareegobiyoŋ, noŋ eru Barnabas mata. Niko giore furi so notebi mo gogobere. Oi manebi sagaga me mata? Goineji mande gio babi furi yarebi sakiyaŋunde gio so baegobiyoŋ, nikore akoŋ kikitiŋnokuŋ nikonake bofukenimi ore migobi me? \v 7 Gawmande mamari gio baegobi, yoŋoreone moji iŋoyoŋe gogoine kikitiŋ eeku baega me mata? Wain gio sariegobi, yoŋoji sosowo ore foriine roru noegobi me mata? Oŋuakoŋ bulmakao siŋaŋ gaegobi, yoŋoji sosowo ore moŋ obuine noegobi me mata? \p \v 8 Buŋo oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde mamane oi akoŋ boyoberu so migoyoŋ, Anutuji oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ Mosesre Kadi buŋoo miga. \v 9 Mosesre Kadi buŋoo Juda noŋunde gio bobo mosi oi mitaniŋgaru iŋi quraŋgabi pega, “Wit kurumbu koruŋ eru yau osoenimiŋ ore bulmakao ŋi ogagaru wareru ruabi kurumbu kubu paiineo oderu odeyagaega, iŋore mi mau so bojigainebi. Oŋu gumebi soine uqo tifeine noko sagaiŋ.” Ore so qoroji wasoŋaŋ baku joma bofukeko qaku uqo mobeine otebi noko sagaiŋ. Anutuji qoro bulmakao yoŋore manebu so maneru oŋu miga. Oi mata.\x * \xo 9.9 \xt Dut 25.4; 1 Tim 5.18\x* \p \v 10 Jomare matayoŋ, buŋo oi niŋore eru miko pega. Buŋo oi niŋoji iŋi ekimiŋ ore eru quraŋgabi pega: Ŋi moji kinonji moreŋ banjaŋgaga, iŋoji foriine fukeinde oori paiineo gioine baeine. Oŋuakoŋ ŋi moji kurumbu toŋtoŋgo qaku foriine eru yauine osoega, iŋoji mobeine roru noiŋgo odigaru gioine baeine. \v 11 Niŋoji mande buŋo koruŋ botuŋaŋuŋgo qopogaru tieru gobeneŋ ŋoŋoji gogore kikitiŋ ya so norebi mimiineke fukeega. Nonji bobiaŋ ŋabebe ŋoŋoji ore mobeine bokirie narebi soineo fukeiŋ.\x * \xo 9.11 \xt Rom 15.27\x* \p \v 12 Goineji botuŋaŋuŋgo mande gio babi kitiŋ yabebi soine fukega ine, noŋ so oi odureru kitiŋ nubi sagaiŋ. Mobeine ŋarebi ore mobeine norebi saganayoŋ, nonji oŋu enimiŋ ore so weu ŋareboŋ. Kristore Bobiaŋ Biŋe buŋo saueinde fuŋne egu kipekimiŋ eru ya noreniminde so weu ŋarebeŋ. Matayoŋ, niŋonoŋe akoŋ yameŋ keku sanaŋgaru yobiŋ sosowo osigaru gobeŋ. \p \v 13 Buŋo yo manesuinebi: Boji soriŋgo gio baegobi, yoŋoji soriŋ oone uqo munjaŋyaŋuŋ roru noegobi. Boji rigaru alatare misi boruŋ siŋaŋ ganimiŋ ore igodoŋ yabebi dimagobi, yoŋoji ŋiŋigo uqo pesiŋyaŋuŋ alatao ruabi uqo ore mobeine goine oi oone biŋe qa eegobi.\x * \xo 9.13 \xt Dut 18.1\x* \v 14 Buŋo ore so Ofonji oŋuakoŋ mitigaru buŋo iŋi miya, “Bobiaŋ Biŋe misauebi ŋiŋigoji manenimiŋ, yoŋoji Bobiaŋ Biŋere mobe kikitiŋ pesiŋ ruabi gogoyaŋunde kikitiŋ bofukeru gonimiŋ.”\x * \xo 9.14 \xt Mat 10.10; Luk 10.7\x* \p \v 15 Nonji soine buŋo ore so manesuku mande gio baku furi nareniminde weu ŋarenoboyoŋ, kikitiŋ pesiŋ ruanimiŋ ore buŋo sosowo oi bokeboŋ. Moneŋ ruaniminde buŋo quraŋgago, oi ŋoŋoji oŋu enarenimiŋgo so quraŋgago. Furi robemiŋ ore manesube yobiŋgame komere eru manebe afagaga. Nakenere oi buŋo omaine matayoŋ, furi so nareniminde buŋo oi sakine miteŋ gaku migo. Nonde buŋo oi moji me moji kepieiŋgo embimbiŋgako gobemiŋ. \p \v 16 Bobiaŋ Biŋe misaueego, ore eru sakine miteŋ gabemiŋ ore so, so fukego. Nonji Anuture mimiti rurumaŋgo goku oi misauebemiŋgo so, fukego. Gio oi bokebemiŋ ore embimbiŋgago. Bobiaŋ Biŋe so misauenobo ine, ore eru yobinji paineo ropeko ŋone nuru yameŋgae minimiŋ ore so fukenobo. \p \v 17 Nakene aŋinere so gio oi roosoeru banobo ine, soine furi narenimiŋgo odiganobo. Oŋuyoŋ, Anutuji igodoŋ nuko nakene aŋi so boyoberu Biŋeine siŋaŋ gaego ine, oi Anutuji manesiŋ nuru gioine nareme gogo ore so baego. \v 18 Oŋu fukeko wamo yaji furi enareega? Bobiaŋ Biŋe misaueku oi furiine tomiri baego, oiji furi enareega. Anutuji gioinere mobe narenimiŋ ore mitigako Biŋe Quraŋgo pega, buŋo ore so furire so yameŋ keego. \p \v 19 Ŋiŋigo moji me moji so kipe nuko soine nakene aŋigo gonoboyoŋ, oi jibu nake baba waki eku gogo. Ŋiŋigo sosowoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu enimiŋ ore ŋiŋigo sosowo kiŋaŋyaŋuŋ qaku gogoyoŋ, boakoŋ yoŋoji jibu Kristore biŋe so fukenimiŋgo so, fukegobi. \v 20 Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Juda kamasi fukeru goboŋ. Mosesre Kadi buŋo yukumaŋgo gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu nonake Kadi buŋo ore rurumaŋgo so goku jibu buŋo ore niginji kipe nuga ore kamasi fukeru botuyaŋuŋgo goboŋ. \p \v 21 Mosesre Kadi buŋo so maneru gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Kadi buŋo so maneru gogo ore kamasi fukeru goboŋ. Nake Anuture Kadi buŋore qouma so gogoyoŋ, Kristore Kadi buŋo rurumaŋgo raru oi reŋgaego. Oi jibu yoŋore botugo Anuture Kadi buŋo so manego kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo boakonji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oŋu eru goboŋ. \p \v 22 Mamanesiŋyaŋunji gbagbaŋine gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru sanaŋganimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo gbagbaŋine kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo goine wamo afaine fukena oi kadi oo me oo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu ŋiŋigo fuŋne fuŋne yoŋore botugo kamasi fuŋne fuŋne eru goboŋ. \p \v 23 Kamasi sosowo oi Bobiaŋ Biŋeji saueiŋgo ore eego. Saueme mifiaineji nakere paio ropeko nonake oŋuakoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ fukebemiŋ ore eru oŋu eego. \v 24 Buŋo yo manesuinebi: Sisiri eere damaŋgo sosowo yoŋoji gbiŋ enimiŋ ore tobiriyaŋuŋ qojugaru raegobiyoŋ, moakoŋ moji gbiŋ eru furi roiŋ. Ŋoŋo moakoŋ ore so giniŋgaru raru furi roiŋ ore yameŋ keku goinebi. Ŋoŋo ore so mamanesiŋ kegboreru goinebi. \p \v 25 Ŋiŋigo masirio gbiŋ enimiŋgo ore raegobi, yoŋo sosowoji yoŋoyoŋe poretiŋ sisiŋaŋ enimiŋ ore kegboreegobi. Yoŋoji nigiŋ bote pougaru gbaŋiiŋ, oi akoŋ ronimiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, niŋoji resoŋ buresoŋ so mataeiŋ, furi oi rokimiŋgo yameŋ keegobeneŋ. \v 26 Ore eru nonji kosabasa raqo wareqo so giniŋgaru raego. Mene bajiru jigo kosabasa so qaegoyoŋ, sisiri bobo ogopune gbiŋ eyarebemiŋ ore poretiŋ akoŋ poretiŋ qaego. \p \v 27 Nonji ŋiŋigo goine Biŋe buŋoji maŋyaŋuŋ bapakare yaberu gobe tariko Anutuji ŋadi nuko nonake resoŋburesoŋ so egu robemiŋ. Ore eru nakene saki fune botiŋgaru poretiŋ kegboreru siŋaŋ gaego. Oŋu. \c 10 \s1 Israel ronekoŋ gobuŋ, yoŋore siŋaŋ bobo buŋo \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, Israel niŋore apa ŋasonoŋunji Mosesre ŋadio boyoberu warebi ya fukeya, ore binande qaqouma egu gonimiŋ. Ore eru Israel niŋore fuŋne iŋi jikigaru quraŋgabemiŋ: Yoŋoji sosowo kuaŋ rurumaŋgo wareru goku Koe Boboroŋ petigabi yoŋoreone moji mo so sibirigaya.\x * \xo 10.1 \xt Eks 13.21-22; 14.22-29\x* \v 2 Anutuji miti meso rauine kuaŋgo eru koego ruame oi petigaru wareru sosowoji maŋyaŋuŋ kerisieru Mosesre kufufuŋ fukebuŋ. \v 3 Oŋu fukeru sosowo yoŋoji mande uqo oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ.\x * \xo 10.3 \xt Eks 16.35\x* \p \v 4 Oŋuakoŋ sosowo yoŋoji mande obu oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ. Mande obu oi ko soguine moji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo wareya, oone bofukebuŋ. Ko soguine oi Kristore soso.\x * \xo 10.4 \xt Eks 17.6; Jare 20.11\x* \v 5 Oŋu gobuŋyoŋ, oi jibu Anutuji kufufuŋ foriine yoŋore manjeri so maneru gome moreŋ buroineo sibirigabi qoŋgbuŋyaŋunji siŋsaŋ peku goregabuŋ.\x * \xo 10.5 \xt Jare 14.29-30\x* \p \v 6 Oŋu fukeya, oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Anutuji soso oi niŋore eru ruame siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ iŋi fukega: Yoŋoji maŋyaŋuŋ so siŋaŋ garu sembene bakimiŋ ore sase ebuŋ, niŋoji ore so eru egu sibirigakimiŋ.\x * \xo 10.6 \xt Jare 11.4\x* \v 7 Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu gobuŋ, ŋoŋoji ore so eru egu gonimiŋ. Yoŋore Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Kufufuŋ yoŋoji noku jeri eru tumaŋgaru ŋekabi maŋyaŋunji pakereme oiji kerisieru kajeboji iŋi fukeya: Yoŋoji kiki kiraŋ woku obu sanaŋine noku boesau kosa ebuŋ.” Buŋo oŋu pega.\x * \xo 10.7 \xt Eks 32.6\x* \p \v 8 Yoŋoreone goineji boesau ebi Anuture yombende eru ŋiŋigo 23,000 ore so una moakonde maŋgo komeru wakibuŋ. Niŋoji goine yoŋore so boesau egu ekimiŋ.\x * \xo 10.8 \xt Jare 25.1-18\x* \v 9 Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji Ofoŋ esoigabi kobeŋ yoŋoji ki yabebi komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so Ofoŋ egu esoigakimiŋ.\x * \xo 10.9 \xt Jare 21.5-6\x* \v 10 Yoŋoreone goineji siŋaŋpuyaŋuŋ ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ eru ŋadi yaberu gobi basisibirire mimererenji yabeko komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ kosa eru egu gokimiŋ.\x * \xo 10.10 \xt Jare 16.41-49\x* \p \v 11 Oŋu fuke yareya, soso buŋo oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Moreŋgo gogore damaŋ tatariineji ware fore noreko gogobeneŋ, binaŋ oi niŋore eru quraŋgabi siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ fukega. \v 12 Ore eru dimaku sanaŋgabemiŋ ore mige, go egu waki guiŋ ore sisiŋaŋ eku goigoŋ. \p \v 13 Eesoi paiŋaŋuŋgo ropeega, oŋuakoŋ moreŋ ŋiŋigo sosowo niŋore paio ropeegobi. Eesoi kamasiine mo bofukenobuŋ, oo tobiriŋaŋunji so sagaiŋ ore wakinobuŋyoŋ, Anutuji buŋoine kipeya ore so oi damaŋ so boyoberu eega. Iŋoji esoi Rauine sabare teko esoi tobiriŋaŋuŋ so sagaiŋ ore so oi eŋareiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru eesoi manebi Anutuji usuŋine ŋareru oŋuine oiji kamiine sumuŋganiminde kadi oŋuakoŋ boburo ŋareme fukeega. Ore eru ŋoŋoji morende eesoi oo soine sanaŋgaru gbiŋ enimiŋ ore so, fukegobi. Oŋu. \s1 Nemu gbonde jebe eru Ofonde tebu mokiine \p \v 14 Ore eru yoro ogopune, goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobiyoŋ, ŋoŋoji oi perorieru bokeinebi. \v 15 Nonji mamane ŋiŋigo kuririyaŋuŋke fukegobi ore so buŋo mibemiŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru ore foriine bofukeinebi. \p \v 16 “Ofonde tebu nokimiŋ,” oŋu miku mifiare popure Anutu sage sogo miku oŋga wosiru popu oone noegobeneŋ, oo Kristoreo jikigaru dariine noegobeneŋ. Poroŋ bajiru oone noegobeneŋ, oo Kristore jikigaru fuine noegobeneŋ. Oi egu niga ŋabeiŋ.\x * \xo 10.16 \xt Mat 26.26-28; Mak 14.22-24; Luk 22.19-20\x* \v 17 Sosowo niŋoji poroŋ moakoŋ oone noegobeneŋ. Poroŋ oi moakoŋ fukega ore eru kokoine niŋoji Kristore fori moakoŋ fukegobeneŋ. \p \v 18 Ŋoŋo Israel kufufunde gogoine manesuinebi. Ŋiŋigo boji riganimiŋ ore uqo ruabi goineji ore mobeine noegobi, yoŋoji alatao jikigaru gioine Anuture baegobi.\x * \xo 10.18 \xt Lew 7.6\x* \v 19 Buŋo ore fuŋine foriine oi uruŋu minobo? Nemu gboŋ yoŋore kaneŋ qabi dariine wakiko boji rigaegobi, oiji foriineke fukega ore miga me mata? Nemu gboŋ oi foriine fukegobi ore miga me mata? Buŋo ore fuŋine oi uruŋu? \p \v 20 Nemu gboŋ oi foriine matayoŋ, maŋkekerisiere yaura yoŋoji jibu bojiyaŋuŋ gemokaku yoŋore rigaegobi. Oi Anuture mata. Nonji ŋoŋo gemo yoŋoke jikigaru egu goniminde manebu ego.\x * \xo 10.20 \xt Dut 32.17\x* \v 21 Ŋoŋo Ofonde popuone eru gemokaku yoŋore popuone sogokoŋ noiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋuakoŋ Ofonde uqo ŋeŋe eru gemokaku yoŋore uqo ŋeŋe oi sogokoŋ jikiganimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. \v 22 Eebobo oŋuineji Ofonde maŋine roko sembeako maŋine rigaŋgaiŋgo manegobeneŋ me? Usuŋnoŋunji Ofoŋ odureru roperu gogobeneŋ me?\x * \xo 10.22 \xt Dut 32.21\x* \s1 Niŋonoŋunde aŋigo gogo bokeru Ofoŋ miteŋ gainebeneŋ. \p \v 23 Goineji iŋi miegobi, “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ.” Buŋo oi foriineyoŋ, eebobo sosowoji so bapi nobeega. “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ,” oŋu miegobiyoŋ, eebobo sosowoji maŋnoŋuŋ so kitiŋgaku basanaŋ nobeeiŋ.\x * \xo 10.23 \xt 1 Kor 6.12\x* \v 24 Moji mo iŋoyoŋere akoŋ manesuku fiaiŋgo ore egu yameŋ keineyoŋ, ogopuineji fianimiŋ ore yameŋ keko sagaiŋ. \p \v 25 Joma oi me oi nareŋgareŋ kaeo eru qomuku nono pigo (stuago) furiine banimiŋ ore ruaegobi, oi maŋyoka bokeru noeinebi. Jomare eru maŋyaŋunji egu kejigainde weweu mo so ruaniŋ. Mata! \v 26 Buŋo ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Moreŋ eru ya sosowo oo pega, oi Ofonde biŋe fukega.”\x * \xo 10.26 \xt Kiki 24.1\x* \p \v 27 Mo Kristo so manesiŋ gaga, iŋoji oŋga ŋareko iŋoreo rakimiŋ ore maneru raru ŋebi uqo munjaŋ oi me oi jiŋoŋaŋuŋgo rua ŋarenimiŋ, oi maŋyoka bokeru noniŋ. Uqo munjande eru maŋ-ŋaŋunji egu kejigainde weweu oi so ruaniŋ. Mata! \v 28 Ŋoŋo-ŋaŋunde matayoŋ, “Uqo yo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine fukega,” moji oŋu ŋajiya ine, oi ŋajiya, iŋore manji egu sembeaiŋ ore sisiŋaŋ eku so noinebi. \p \v 29 Gakere maŋgoji egu kejigaiŋ ore so migoyoŋ, ogogore manji egu sembeaiŋ ore oi migo. Nonji nakene aŋigo ya ebe ogonere manji sembeako osoe nuru Anutuji buŋone mitariru geoine egu bokirie nareiŋ. Mo oŋu boboroiŋ ebeneŋ ruge fukeko so sagaga. \v 30 Nonji ŋiŋigo yoŋoke jikigaru ŋeku uqoyaŋunde “Anutu sage sogo!” miku joma nobemiŋ, goineji oŋu ebe ŋone nuru ore eru ŋadi nubi so sagaiŋ. Jomare Anutu miteŋ gago, ore eru buŋo gomogofo minarebi so sagaga. \p \v 31 Ore eru uqo obu nonimiŋ, eru oi me oi enimiŋ, oi sosowo Anuture tinabiŋeji saueiŋgo ore eru eku goinebi. \v 32 Ya mo so ebi more manji ore eru sembeako mamanesiŋineji gbaŋiru egu wakiiŋ. Juda me kantri goinere ŋiŋigo me Anuture kufufuŋ yoŋore botugo more manji ŋoŋore eru egu sembeaiŋ. \v 33 Nonji oŋuakoŋ ya sosowo eego, oo ŋiŋigo sosowo maŋyaŋunji fiaiŋ ore yameŋ keku gogo. Nonakuŋ fiaiŋgo so dimagoyoŋ, ŋiŋigo boakonji fianimiŋ ore janjaŋbumbuŋ odebe moke qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu. \c 11 \p \v 1 Nonji Kristore mosi oŋuine eego, ore so ŋoŋoji nonde mosi boyoberu goinebi. Oŋu.\x * \xo 11.1 \xt 1 Kor 4.16; Fil 3.17\x* \s1 Ŋigo ŋoŋoji qoruŋaŋuŋ komuŋgaru Ofoŋ miteŋ gainebi. \p \v 2 Nonji ya sosowo eego, ŋoŋo oo manesu nareegobi ore sage sogo miŋarego. Ŋoŋo qaji ŋareboŋ ore so buŋone reŋgaru boyobeegobi, ore eru miteŋ ŋabego. \v 3 Nonji ŋoŋo buŋo yo mane mukuniminde manego: Kristoji ŋi sosowo niŋore qorunoŋuŋ fukega. Ŋiji ŋigore qoru fukega eru Anutuji Kristore qoru fukega. \v 4 Ore eru ŋi ŋoŋo duŋaŋuŋ qomukuru oŋga wosiru Anuture buŋo mibi sagaiŋ. Ŋi sosowoji qoruŋaŋuŋ kemagaru oŋga wosigobi, me Anuture kajeqouŋ buŋo mitaniŋgagobi, Anutuji yoŋore mamaneyaŋunde maneme mimiineke fukeko yoŋoyoŋe baba waki eegobi. \p \v 5 Oŋuyoŋ, ŋigo moji qoruine so komoŋgaru tumoqoqo tutumaŋgo oŋga wosiga me Anuture kajeqouŋ buŋo mitaniŋgaga, iŋoji ŋoeine qoru fukega, oi mimi qa teru iŋoyoŋe bawaki eeiŋ. Oŋu eru qoru sikiine sosowo ketigabi totogo mo goiŋ ore so fukeiŋ. \v 6 Ŋigoji qoruine so komoŋgaga ine, iŋoji qoru sikiine oŋuakoŋ miko ketigabi sagaiŋ. Oi sagaiŋyoŋ, ŋigoji qoru sikiine miko ketigabi mimiineke egu fukeiŋ. Ore eru qoruine komoŋgaru goko sagaiŋ. \v 7 Ŋigoji ŋoeinere kuririine fukegayoŋ, ŋiji Anuture sasako eru kuriri fukega. Ore eru ŋiji qoruine so komoŋgako sagaiŋ.\x * \xo 11.7 \xt Jen 1.26-27\x* \p \v 8 Oi yoore eru: Ronekoŋ ŋiji ŋigogone so fukeyayoŋ, ŋigoji ŋigone fukeya.\x * \xo 11.8 \xt Jen 2.18-23\x* \v 9 Anutuji ŋi oi ŋigore matayoŋ, ŋigo oi ŋire eru bofukeme gogobi. \v 10 Fuŋine ore eru ŋigoji usuŋ rurumaŋgo gogore soi oi qoruine komoŋgaru goko sagaiŋ. Oŋu fukeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji arambobore mosi fiine ŋoneegobi. \p \v 11 Oŋu sagaiŋyoŋ, Ofoŋke qakatoru gobeneŋ ŋigoji ŋire buŋo so odureru iŋoyoŋere aŋigo kosa so goine. Ŋiji oŋuakoŋ ŋigore buŋo so odureru iŋoyoŋere aŋigo kosa so goine. \v 12 Ŋigoji ŋire siagone fukeko ore so ŋiji oŋuakoŋ ŋigore kua maŋgone fukeru gogobeneŋyoŋ, yareya sosowore kukure Rau oi Anutu. \p \v 13 Ore eru ŋigoji qoruine so komoŋgaru Anutu oŋga wosiko sagaiŋ me mata? Buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru kipeinebi. \v 14 Anutuji ŋiŋigo bofuke noberu moreŋgo moko gogo burugaya, buru oi ŋoneru osoeru mosi yo iŋiine mane taniŋgagobeneŋ me mata? Ŋiji qoru sikiine so ketigame joroga ine, oiji mimigaŋgaŋ ega. \p \v 15 Anutuji ŋigore qoru siki joroine oi komoŋine fukeiŋ ore oteme goga. Ore eru ŋigoji qoru sikiine so ketigame joroga ine, oiji kuririine fuke tega. \v 16 Moji buŋo ore eru noigoi eiŋgo manega ine, nonji ore eru buŋo moakoŋ iŋi mibemiŋ: Anuture kufufuŋine kufufuŋine Anutu miteŋ ganimiŋ ore tumaŋgaegobi, yoŋoji niŋoke maŋmoakoŋ eru mosi oi akoŋ boyoberu mosi goine useegobi. Oŋu. \s1 Ofonde tebu mokiine noniminde mosi \r Mat 26.26-29; Mak 14.22-25; Luk 22.14-20 \p \v 17 Ŋoŋo maŋkekerisie tutumaŋgo tumaŋgaru oo so fiaegobiyoŋ, jikigaru sembeqombeaegobi. Ore eru nonji so miteŋ ŋabegoyoŋ, buru ruaru mitiga ŋarego. \v 18 Buŋo fuŋfuŋgaine mo kajeneo rakame iŋi maneboŋ, “Ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo tumaŋgaegobi, oo botuŋaŋuŋgo kekepari eegobi.” Buŋo oi mikabi maneru mobeine akoŋ foriine fukega, oŋu manesiŋ gago. \p \v 19 Botuŋaŋuŋgo roiŋgaru qoko memenda ebi Anutuji ŋone ŋabeko uri ŋoŋoji mamanesinde esoigo dimaku sanaŋganimiŋ eru uri ŋoŋoji so saganimiŋ, buŋo oiji totogo fukeega. Ore eru maŋyoka so manego. \v 20 Maŋkekerisie tutumaŋgo tumaŋgaegobi, oo Ofonde tebu mokiine noninde mosi so boyobeegobi. \p \v 21 Oi yoore eru migo: Tebu mokiine noegobi, oo sogokoŋ matayoŋ, bubu uqoŋaŋuŋ roru fuŋgaru kosa nobi tariko goineji jikigaru uqore komeru goineji obu sanaŋine kokoine noku bobojibu bofukegobi. \v 22 Kubaŋ piŋaŋuŋ pe ŋarega me mata? Oo soine uqo eru obu noinebi. Anuture maŋkekerisie kufufuŋ mipemiriŋ eŋareiŋgo ore manegobi me ŋiŋigo wakiqoqoine uqo munjaŋyaŋuŋ tomiri oi bawaki yabenimiŋgo manegobi me? Ore eru nonji ŋoŋo miteŋ ŋabebemiŋ ore manegobi me? Oŋu mata yobu. Uruŋu miŋarebe sagana? \p \v 23 Ofonji buŋo nareya, nonji ŋoŋoji oŋuakoŋ oi manenimiŋ ore iŋi mibemiŋ: Ofoŋ Yesu babae batebuŋ ubu oo poroŋ roya. \v 24 Oi roru mifiagaru daŋge miku bajiru iŋi miya, “Yo nake fune. Oi ŋoŋore eru ŋarego. Oi noku noŋ manesu nuku goinebi.” \v 25 Oŋu mime no forebi oŋuakoŋ popu roru iŋi miya, “Popu yo jojofo gariine fukega. Nonde dari yoji Anuture jojoko basanaŋgako peine. Oi noenimiŋ so noŋ manesu nuku goinebi.”\x * \xo 11.25 \xt Eks 24.6-8; Jer 31.31-34\x* \p \v 26 Poroŋ eru popu oone noegobi, oo damaŋ so Ofonji komeya, ore biŋe ba taniŋgaru go ropebi kirieru wareko tariiŋ. \v 27 Ore eru moji poroŋ me Ofonde popu oone iriŋbiriŋ paiineo noga, iŋoji Ofonde fu eru dari baba waki eru agiburaŋineke fukega. \v 28 Ore eru ŋiŋigo niŋo noŋunde maŋnoŋunde fuŋne osoeru poroŋ eru popu oone nobeneŋ sagaiŋ. \p \v 29 Moji Ofonde fu eru dari so araŋ baku uqo munjaŋ mo oŋuine kosa noiŋ, Ofonji iŋore buŋo mitariko yobiŋ paiineo ropeiŋ. \v 30 Kosa noku gobuŋ ore eru ŋiŋigo boakonji botuŋaŋuŋgo wirieru jibe bofukebi kokoineji niniŋgaru kome forebuŋ. \p \v 31 Kome forebuŋyoŋ, noŋunde maŋnoŋuŋ osoenobeŋ ine, Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru mitariko yobiŋ so bofukekimiŋ. \v 32 Oi so bofukekimiŋyoŋ, Ofonji buŋonoŋuŋ osoeru mitariku oŋu damaŋ yoo botiŋ nobeega. Jiki mitari noreko ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoke sogokoŋ misi korugo egu rakaiŋ ore botiŋ nobeega. \p \v 33 Ore eru maŋkekerisie ogopune, uqo nokimiŋ ore tumaŋgaenimiŋ, oo ŋoŋo-ŋaŋunde odi ee eru sogokoŋ noeinebi. \v 34 Moji uqore etega ine, iŋoji iŋoyoŋunde pigo uqo munjaŋine noine. Tumaŋgaru kosa nobi Anutuji ŋone ŋaberu buŋoŋaŋuŋ mitariko yobiŋ egu bofukenimiŋ ore oŋu migo. Buŋo goine ŋoŋoreo warebemiŋ, damaŋ oo mitiga ŋarebemiŋ. Oŋu. \c 12 \s1 Gio bobore mamane yauŋ yoŋore fuŋne \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, nonji Moro Tiriinere mamane yauŋine yauŋine ore buŋore qaqouma egu gonimiŋ ore manego. \v 2 Maŋkekerisiere yaura gobuŋ, damaŋ oo iŋoji me iŋoji pore ŋaberu oga ŋabeme nemu gboŋ omaine ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu gobuŋ. Oŋu me oŋu miku tiŋtuŋ raru kosa gobuŋ, oi soine manegobi. \p \v 3 Ore eru ŋoŋo buŋo yo manenimiŋ ore migo: Anuture Moroji mo boburoko “Yesu qaisogo,” buŋo oi miiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋuakoŋ Moro Tiriineji ŋi me ŋigo mo so boboro tega ine, iŋoji “Yesuji Ofoŋne fuke narega,” buŋo oi miiŋgo embimbiŋgaiŋ. \p \v 4 Gio bobore mamane yauŋ oi fuŋne fuŋne fukegobiyoŋ, Moro Tiriine iŋoji moakoŋ fukega.\x * \xo 12.4 \xt Rom 12.6-8\x* \v 5 Maŋkekerisie kufufuŋ kiŋaŋ qa yarekimiŋ ore gio fuŋne fuŋne baegobeneŋyoŋ, Ofonji moakoŋ fukega. \v 6 Kiŋaŋ qa yarekimiŋ ore Anutuji usuŋine sosowo niŋore boroiŋga noreko afagaru sanaŋgaru gio babeneŋ foriine fuŋne fuŋne fukeega. Foriine sosowo oi Anutureone wareegayoŋ, Anutuji moakoŋ fukega. \p \v 7 Moro Tiriineji kufufuŋ maŋnoŋuŋ kitiŋgako sanaŋgakimiŋgo maneru gio bobore mamane yauŋ barariŋga noreme foriineji moakoŋ moakoŋ niŋoreo iŋi me iŋi fukeega: \v 8 Moro Tiriineji more maŋgo rakaru Anutu maŋgo eteru maŋgboroŋ buŋo mimire yauŋ otega. Moro moakoŋ iŋoji akoŋ mo boburoko mamane fuŋ mo mane mukuga ore yauŋine biŋe qoqo ega. \p \v 9 Moji Moro moakoŋ oi qakatoru mamanesinde yauŋ biŋe qoqo ega. Jikigaru moji Moro Tiriine iŋoke akoŋ qakatoru bobobiande yauŋine yauŋine biŋe qoqo ega. \p \v 10 More mosi qoqowirie bobore usuŋ otega. More Anuture kajeqouŋ buŋo mimire yauŋ otega. More moro eru gemo boroiŋgakimiŋgo yauŋ oteme moro fiineji me gemokaku moji boburoko goga, oi soine osoeega. More buŋoine buŋoine fuŋ mo mimire yauŋ otega. Jikigaru moji buŋo fuŋ mo miko more oi kerisieiŋgo yauŋ otega. \v 11 Gio bobore mamane yauŋ sosowo oi Moro Tiriine moakoŋ iŋoji akoŋ boburoru maneko sagaga ore so boroiŋgako sosowo niŋoji bubu biŋe qoqo eru gogobeneŋ. Oŋu. \s1 Kristore sakiine moakoŋyoŋ, tifepuine kokoine. \p \v 12 Saki funoŋuŋ moakoŋ fukegayoŋ, jibu ore maŋineo saki tifepuine oi kokoine fukegobi. Tifeine sosowo oi kokoine fukegobiyoŋ, jibu oi qodureru saki fu moakoŋ fukegobi. Kristore sakiji oŋuakoŋ ore so fukega.\x * \xo 12.12 \xt Rom 12.4-5\x* \v 13 Ore fuŋine oi iŋi: Moro moakonji sosowo niŋo boburoru keririkeru oiji rau enoreko Kristore saki fu moakoŋ fukegobeneŋ. Niŋo Juda me kantri goinere rau gogobeneŋ, noŋunde gionoŋuŋ baegobeneŋ me raunoŋuŋ mo kiŋaŋ qa yareegobeneŋ, oi jibu sosowo niŋo Moro iŋo akoŋ raugabeneŋ maŋnoŋuŋgo rakame mane tegobeneŋ. \p \v 14 Saki funoŋunji saki tifeine moakonde so, so fukegayoŋ, ore maŋineo tifepuine kokoine fukegobi. \v 15 Kufunoŋunji iŋi mina, “Noŋ mego mata. Ore eru saki fu so jikigaru gogo.” Oŋu mina ine, ore eru jibu saki fu bokeru iŋoyoŋe akoŋ so gona. \v 16 Kajenoŋunji iŋi mina, “Noŋ jiŋogo mata. Ore eru saki fu so jikigaru gogo.” Oŋu mina ine, ore eru jibu saki fu bokeru iŋoyoŋe akoŋ so gona. \p \v 17 Sakinoŋunji sosowo jiŋo fukena ine, buŋo mamanere kajenoŋunji uro ŋena? Oŋuakoŋ jumuineji kaje fukena, oi kou mamanere sigonoŋunji uro ŋena? \p \v 18 Bubu matayoŋ, Anutuji saki fu tife moakoŋ moakoŋ oi burugaru maneko sagaga ore so qodure yabeme saki fu moakoŋ fukegobi. \v 19 Saki tife sosowo oi tife moakoŋ fukenobuŋ ine, uruŋu saki fu moakoŋ fukena? \v 20 Oŋu matayoŋ, saki tifenoŋuŋ oi kokoineyoŋ, saki fuji moakoŋ fukega. \p \v 21 Ore eru jiŋoji mere iŋi miiŋgo embimbiŋgaga, “Noŋ gore so embimbiŋgago.” Oŋuakoŋ qoruji kufure “Noŋ gore so embimbiŋgago,” oŋu miiŋgo embimbiŋgaga. \v 22 Siombeŋsaombeŋ matayoŋ, saki tifenoŋuŋ manebeneŋ gbagbaŋine fukegobi, yoŋoji mataebi jiŋoke gokimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. \v 23 Saki tifenoŋuŋ manebeneŋ tinabiŋeyaŋuŋ wawakiine fukegobi, oi komoŋgabeneŋ tinabiŋeyaŋuŋke fukegobi. Saki tifenoŋuŋ manebeneŋ mimiyaŋuŋke fukegobi, oi poretiŋ komoŋgabeneŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo sagaga. \p \v 24 Saki tifenoŋuŋ totogo yaduiŋgo ore mimi so manegobeneŋ, oi so komoŋgabeneŋ sagaga. Oŋu eegobeneŋyoŋ, Anutuji saki tifeine tifeine qodureru kipe yaberu tifeine omaine oi tinabiŋe soguine oteme sogokoŋ fukegobi. \v 25 Saki fu tife yoŋoji botuyaŋuŋgo pougaru kekepari egu enimiŋyoŋ, kamasi moakoŋ sisiŋaŋ enimiŋgo ore burugako sogokoŋ fukegobi. \v 26 Saki fu tifeine moji joiserereŋ manega, goine sosowo iŋoke joiserereŋ maneegobi. Saki tifeine moji tinabiŋe bofukega, goine sosowo iŋoke jerieegobi. \p \v 27 Ŋoŋoji Kristore saki fu fukegobi eru moakoŋ moakoŋ ŋoŋoji iŋore saki tifepuine fukegobi. \v 28 Ore so Anutuji rua ŋareme maŋkekerisie kufufunde gio iŋi baegobi: Rone goine igodoŋ yabeko sosore ŋi aposol fukegobi. Ore ŋadiineo qoko yoyokaine igodoŋ yabeko kajeqouŋ ŋiŋigo fukegobi. Kubu jare yokaomo yoŋoji qaqaji fukegobi. Ore ŋadiineo goineji mosi qoqowirie bobo ŋiŋigo fukegobi. Goine yoŋore mamane yauŋ yareme jibeine jibeine bobiaŋgaegobi. Goineji afagaru sanaŋgaru goine ogo babapi eyareegobi. Goine yoŋore yauŋ yareme siŋaŋyayabe gio baegobi. Goineji buŋo fuŋ mo miegobi.\x * \xo 12.28 \xt Ef 4.11\x* \p \v 29 Sosowo ŋoŋoji sosore ŋi aposol so fukegobi. Oŋu mata yobu! Sosowo ŋoŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo so fukegobi. Sosowo ŋoŋoji qaqaji fukegobi me mata? Sosowo ŋoŋoji mosi qoqowirie bobo ŋiŋigo fukegobi me mata? \p \v 30 Jibeke bobiaŋ yabekiminde mamane yauŋine yauŋine oi sosowo ŋoŋoreo pega me mata? Sosowo ŋoŋoji buŋo fuŋ mo so miegobi. Mata. Buŋoine buŋoine fuŋ mo mibi ŋoŋo sosowo oi kerisienimiŋ ore afagagobi me mata? \v 31 Ŋoŋoji gio bobore mamane yauŋine yauŋine fiine yobu oi rauganiminde aŋi sogo bofukeeinebi. Oŋu aŋi ŋabeme nonji kadi fiine yobu ŋaduru ore mamane yauŋ oi iŋi mitaniŋgabemiŋ. \c 13 \s1 Manji jojoko naduŋgadunde yauŋ \p \v 1 Nonji ŋiŋigo eru Sombuŋ mimerereŋ yoŋore buŋoine buŋoine fuŋ mo oiji buŋo miku gonoboyoŋ, manjokoneji so fukega ine, jibu iŋi fukenobo: Sio qabi goŋgoŋ qako keumaŋgame maneegobeneŋ me kegobiri itiriŋgabi qiŋqururuŋ qaegobi, ore so fukenobo. \p \v 2 Kajeqouŋ buŋo mimire mamane yauŋ pe nareme buŋo soŋsoŋine sosowo manenobo eru buŋo sosowore fuŋne mane mukunobo ine, oiji soineo fukega me mata? Oi jibu manjokonere foriji so fukeko oŋuine ya omaine akoŋ fukeru mo yobu gonobo. Mamanesiŋ sanaŋine yobu bofukeru ore paio tukure rau mitigabe soine reŋgaru tukuine qomukuru mogo ruanayoŋ, manji jojokone so fukega ine, oiji jibu ya omaine akoŋ fukeru mo yobu gonobo.\x * \xo 13.2 \xt Mat 17.20; 21.21; Mak 11.23\x* \p \v 3 Mebone sosowo ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore boroiŋga yarenobo eru saki fune goine yoŋoji rigabi jaiŋgore mitari yarenoboyoŋ, manji jojokonere foriji so fukega ine, oiji so yobu bapi nuiŋ. \p \v 4 Moji ogoine manji jojoko etega, iŋoji manjoine tomiri maŋwomo paio ogo eteega. Anda so maneru yainere so sase eega. Sakiine so ba ropeku jauba-iriŋbiriŋ so goga. \v 5 Eeboboineji ogoine furu kane so eru maŋine so bosembeaega. Iŋoyoŋe fiaiŋgo ore akoŋ so yameŋ keega. Maŋqoqo etebi manjoine pipa so eega. Bosembea tebi joiserereŋ maneya, oi so manesuku mo bokeega. \p \v 6 Goineji sembene egobi, ore eru so jeriegayoŋ, buŋo foriine boyobeegobi, yoŋoke moko jerieega. \v 7 Damaŋ so ogoine sa kiperu keririŋgo dimaku sanaŋgaru manesiŋ gateega. Oŋu me oŋu fukeko Anuture oori eku odigaru koimo dimaku joiserereŋ sosowo maneru karieega. \p \v 8 Manji jojoko eebobo oi damaŋ tatariine tomiri pe ropeiŋ. Kajeqouŋ buŋo miku buŋoine buŋoine fuŋ mo miegobi, oiji mataeiŋ eru mamane fuŋ mo oiji oŋuakoŋ omaine fukeru tariiŋ. \v 9 Mamane fuŋ mo oi mobeine sowo mane mukuegobeneŋ eru kajeqouŋ buŋo oi mobeine sowo miegobeneŋ. \v 10 Mobeine sowo eegobeneŋyoŋ, Anuture yauŋine kuririyaŋuŋke fukenimiŋ, damaŋ oo mobeine sowo gogonoŋunji mataeme seŋgiŋbaŋgiŋ batiqatiine tomiri gokimiŋ. \p \v 11 Nonji memenda goboŋ, damaŋ oo memenda buŋo miku goboŋ. Maŋ mamaneneji memenda maŋ fukeko ore so buŋo osoeru manesuku goboŋ. Ŋi yasogo fukeru oo memenda eebobo oi bokeru ŋadi gaboŋ. \v 12 Ore so damaŋ yoo Anuture kuriri oi soine so ŋoneegobeneŋ. Oi kukurao piku ŋoŋoneinere kamasi ŋone esegaru kamasiine poretiŋ so maneru mo manesuegobeneŋ. Oŋu manesuegobeneŋyoŋ, jiki Anutuke jiŋo mai naduŋgaduŋ eru ŋone sarigakimiŋ. Damaŋ yoo mamane fuŋ mo oi mobeine sowo mane mukugoyoŋ, damaŋ oo oi sosowo mane muku forebemiŋ. Anutuji noŋ mane tari nuga, nonji ore so iŋore fuŋne mane tari forebemiŋ. \p \v 13 Buŋo yo misanaŋgagobeneŋ: Yauŋ yokaomo mamanesiŋ, oori eru manjoko oi sanaŋgaru pe ropenimiŋyoŋ, manjijojoko eebobo oiji botuyaŋuŋgo ropekiine fukega. Oŋu. \c 14 \s1 Kajeqouŋ buŋo eru buŋo fuŋ mo mimire yauŋ \p \v 1 Manjokore fuŋne boyoberu goinebi eru gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi rauganimiŋ ore yameŋ keku goinebi. Oiji fiineyoŋ, kajeqouŋ buŋo mimire yauŋ roninde sanaŋgaru yameŋ keku goinebi. \v 2 Moji buŋo fuŋ mo miga, iŋoji ŋiŋigo niŋore matayoŋ, Anuture akoŋ oi miega. Moro Tiriineji boburoko buŋo soŋsoŋine fukeko miega ore goine niŋoji buŋo oi so mane taniŋgaegobeneŋ. Oŋu iŋoyoŋe akoŋ bapi gaega. \p \v 3 Mutu gogobeneŋyoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji ŋiŋigo maŋnoŋuŋ basanaŋgaru kitiŋgaku bobomiriŋ enoreiŋgo eru buŋo miega. \v 4 Moji buŋo fuŋ mo miku oiji iŋoyoŋunde maŋ bobiaŋgaru sasanaŋ bofukeegayoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji maŋkekerisie kufufuŋ sosowo maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeega. \p \v 5 Ŋoŋo sosowoji buŋo fuŋ mo miniminde manegoyoŋ, kajeqouŋ buŋo minimiŋ ore yameŋ keku kokoine manego. Kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji buŋo fuŋ mo miega, oi odurega. Buŋo fuŋ mo miku oi oo akoŋ noŋunde buŋoo kerisiega, oŋuine sogokoŋ fukegobire. Oŋu fukeko buŋoineji maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeme sagaga. \p \v 6 O maŋkekerisie ogopune, nonji ŋoŋoreo wareru buŋoine buŋoine fuŋ mo minobo, oiji uruŋu ŋoŋo bobiaŋ ŋabenobo? Oŋu matayoŋ, Anuture buŋo barariŋga ŋarebemiŋ me mamane fuŋ mo ŋarebemiŋ me kajeqouŋ buŋo mibemiŋ me uŋsowoŋ buŋo qaji ŋarebemiŋ ine, oiji bobiaŋ ŋabebemiŋ. \p \v 7 Mimi me gita kulele me ya moji kikire maru bofukeegobeneŋ, yoŋoji gogoyaŋuŋ tomiriyoŋ, fuŋneyaŋuŋ oŋuakoŋ iŋi pega: Moji mimi kosa puteme me gita kulele kosa qame oiji nomegine bubu so bofukeega ine, kikire maru uruŋu mane taniŋganobeŋ? \v 8 Oŋuakoŋ qeŋ pute sembeabi fonuŋine poretiŋ so mane taniŋgagobeneŋ ine, moji jigo qoqore afagaru jauena? \p \v 9 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuine akoŋ pega: Namaŋ-ŋaŋunji ŋiŋigo so mane taniŋganimiŋ ore so buŋo kosa migobi ine, moji buŋo oŋuine uruŋu mane taniŋgana? Buŋo oŋu migobi, oiji mo kosa gbinji raega. \v 10 Moreŋine moreŋine oo buŋo furuine furuine wojimu miegobeneŋ, oi moji manenayoŋ, jibu sosowo yoŋoji buŋore fuŋne mane taniŋgakimiŋ ore pegobi. \p \v 11 Fuŋine ore eru miegobeneŋyoŋ, moji buŋo miko buŋoinere fuŋne so manego ine, nonji iŋore buŋore kotuine fukebe iŋoji oŋuakoŋ nonde buŋore yabane fukega. \v 12 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega: Ŋoŋo gio bobore mamane yauŋine yauŋine rauganimiŋ ore aŋi sogo manebi sagaga. Oo yauŋ yo iŋiine ronimiŋgo yameŋ keku goinebi: Mamane yauŋ maŋkekerisie kufufuŋ maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋgaegobi, oi raugaru gioo ruabi fiine yobu fukeiŋ. \p \v 13 Ore eru buŋo fuŋ mo miega, iŋoji iŋi oŋga wosiko sagaiŋ, “O Anutu, buŋo migo, oi kerisiebeminde mamane yauŋ nareigoŋ.” \v 14 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo fuŋ mo miku oŋga wosigo ine, nonde moroji buŋo akoŋ miku oŋga wosiegayoŋ, maŋ mamaneneji foriine mo so bofukeega. \p \v 15 Ore eru uruŋu ebe sagaiŋ? Noŋ moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru oŋga wosiebemiŋ. Kiki keku miteŋ gaego, oi moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru kiki keebemiŋ. \v 16 Go Anutu morogoji miteŋ gage ine, ŋiŋigo omaine moji tutumaŋ-ŋaŋuŋgo wareru ŋeku miteŋ gage ore fuŋine so mane mukuiŋ, iŋoji “Buŋo oi foriine,” oi uruŋu mina? Wamo mige, iŋoji oi so mane taniŋgaru mo mutu ŋega. \v 17 Go soine Anutu miteŋ gageyoŋ, gore buŋoji goine yoŋore maŋyaŋuŋ so bobiaŋgaru basanaŋ yabega. \p \v 18 Nonji sosowo ŋoŋo ŋadureru buŋoine buŋoine fuŋ mo oi kokoine miego, ore eru Anutu miteŋ gago. \v 19 Anutu miteŋ gagoyoŋ, maŋkekerisie kufufuŋ maŋineo ŋiŋigo qaji yareiŋgo ore yameŋ keku mane taniŋganimiŋ ore buŋo miine 5 mibemiŋgo manebe foriine fukega. Buŋoine buŋoine fuŋine mo oo buŋo miine 10,000 nakere akoŋ mibemiŋgo manebe wawakiine fukega. \p \v 20 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo buŋo osoeru manesuegobi, oo memenda kamasi bokeru ŋiŋigo soguine yoŋore kamasi fukeru manesuku goinebi. Sembene ekimiŋ mibi oo gorube oŋuine fukeru embimbiŋganimiŋyoŋ, mamane-mukuŋaŋunji ŋiŋigo soguine fukeru goinebi. \v 21 Mosesre Kadi buŋoo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, \q1 “Nonji kotu ŋiŋigo bapakare yabebe kufufuŋ yo yoŋoreo warerumiyaŋunji buŋo kamasiine mo mibi kosa waregaenimiŋyoŋ, oi jibu nonde buŋo so mane mukunimiŋ. Ofoŋ nonji oŋu migo.”\x * \xo 14.21 \xt Ais 28.11-12\x* \m \v 22 Buŋo ore so buŋo fuŋ mo mibeneŋ maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji manebi Anuture moge fuke yaregayoŋ, mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore oiji mogeine mo so fukega. Oi matayoŋ, kajeqouŋ buŋo mibeneŋ oiji mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore Anuture moge fukega. Maŋkekerisiere yaura yoŋoji oi manebi Anuture moge mo so fuke yarega. \p \v 23 Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji tumaŋgaru sosowo ŋoŋoji buŋoine buŋoine fuŋ mo oo mibi goineji Biŋe buŋo so qaji yarebi maŋyaŋuŋ so kerisieru mo oo ropenimiŋ, yoŋoji popureru iŋi minobuŋ me mata, “Qoru jijibu fuke ŋarega.” \p \v 24 Oŋu minobuŋyoŋ, sosowo ŋoŋoji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mibi moji Biŋe buŋo so qaji tebi mamanesiŋine tomiri mo tutumaŋ-ŋaŋuŋgo ropeiŋ ine, sosowo ŋoŋoji agiburaŋine barariŋgaru maŋine so kerisieya ore buŋo miforebi fuŋneine mane mukuko totogo fukeiŋ. \v 25 Maŋinere buŋo soŋsoŋine soŋsoŋine totogo fukeko iŋoji daberu wakiru Anutu ohoweine baku miteŋ garu iŋi mifukeru oŋgaiŋ, “Anutu oi foriine ŋoŋore botugo goga.” Oŋu. \s1 Maŋkekerisie tutumande buru oi iŋi. \p \v 26 O maŋkekerisie ogopune, ore eru niŋo uruŋu mibeneŋ sagaiŋ? Ŋoŋo Biŋe buŋore tumaŋgaenimiŋ, oo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo sosowo buruŋaŋuŋ mo me mo oi iŋi ruaeinebi: Moji Biŋe owaoware buruine ruame moji Biŋe buŋo qaji ŋareme moji Anuture uŋsowoŋ buŋo gariine barariŋga ŋareko moji buŋo fuŋ mo ŋajime moji oi kerisieiŋ. Buru sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakareru basanaŋganimiŋgo eru ruaeinebi. \p \v 27 Goineji buŋo fuŋ mo minimiŋ ine, ŋiŋigo 4 matayoŋ, yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ tutumaŋ moakonde maŋgo oŋu minimiŋ. Yoŋoji akoŋ buruŋaŋunde so boyoberu mibi moji oi kerisieiŋ. \v 28 Moji buŋo kerisieiŋ ore so, so fukega ine, yoŋoji maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo buŋoyaŋuŋ bokeru ŋeku yoŋoyaŋunde akoŋ buŋoyaŋuŋ fuŋ mo mibi Anutuji maneiŋ. \v 29 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoreone yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ buru yarebi buŋo ŋajibi goineji buŋoyaŋuŋ osoeinebi. \p \v 30 Oŋu einebiyoŋ, moji tutumaŋgo ŋeko Anutuji uŋsowoŋ buŋo maŋineo barariŋgako manega ine, iŋoji oi ŋajiko kajeqouŋ buŋo rone miga, iŋoji buŋoine bokeru buŋo mo ŋeine. \v 31 Ŋiŋigo sosowoji Anuture uŋsowoŋ buŋo manebi maŋyaŋuŋ kitiŋgako fianimiŋ ore ŋoŋo sosowo soine damaŋ-ŋaŋuŋ roru buruŋaŋunde so kajeqouŋ buŋo miinebi. \v 32 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji soine moroyaŋuŋ siŋaŋ gabi moroyaŋunji buŋo rurumaŋgo ragobi ore so fukegobi. \p \v 33 Anutuji bobojibu Rauine matayoŋ, womo Rauine fukega. Ore eru tutumaŋ-ŋaŋuŋ buruo boyoberu eku goinebi. Ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore botugo kufufuŋ so eegobi, ŋoŋo oŋuakoŋ ore so iŋi eku goinebi: \v 34 Ŋigo ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ-ŋaŋuŋgo buŋo bokeru ŋeinebi. Yoŋoji buŋo minimiŋ ore so, so fukegobiyoŋ, Kadi buŋo pega ore so buŋo rurumaŋgo raru goinebi. \p \v 35 Ŋigoji maŋkekerisie kufufunde buŋo mitigaku qaji ŋareme so sagaga. Ore eru buŋo more fuŋne maneiŋgo manegobi ine, yoŋoji piyaŋuŋgo raru ŋeku yoŋoyaŋunde ŋoepuyaŋuŋ weu yareinebi. \p \v 36 Anuture Biŋe buŋo oiji ŋoŋore botugone fukeya me mata? Buŋo oiji fukeru saueru ŋoŋoreo wareru ŋoŋore biŋe akoŋ fukega me mata? \v 37 Moji iŋi mina, “Nonji kajeqouŋ buŋo mibe Moro Tiriineji boburo nuko buŋo oke maŋmoakoŋ so ego.” Oŋu miga, iŋoji buŋo yo mane mukueine: Nonji ŋigore buŋo quraŋga ŋarego, oiji Ofonde mimiti buŋo fukega. \v 38 Moji buŋo ore kaje so ruaru keoma goga ine, ŋoŋo ŋi iŋore buŋore kaje so ruaru goinebi. \p \v 39 Ore eru maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo kajeqouŋ buŋo mikiminde aŋi sogo maneru goinebi eru buŋo fuŋ mo egu miniminde agiine oi so ruainebi. \v 40 Oi so ruainebiyoŋ, ya sosowo poretiŋ buru ruaru boyoberu eku goinebi. Oŋu. \c 15 \s1 Kristoji komegone pakereya. \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, oi egu niga ŋabeiŋ ore bogbore ŋabebemiŋ. Ŋoŋo oi raugaru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oo ruaru qiŋ keru dimagobi. \v 2 Nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, ŋoŋo oi ore so damaŋ so roru sabarenimiŋ ine, oiji qowirie ŋabeko Sombunde biŋe fukenimiŋ. Oŋu so enimiŋ ine, maŋ-ŋaŋuŋ mo yobu kerisieru gogobi. \p \v 3 Nonji buŋo goine sosowo qaŋaŋineo ruaru nonake Biŋe buŋo maneru sabareboŋ, oi manebe ropeko ore buŋo koruŋ manenimiŋ ore oi iŋi ŋareboŋ: Kristoji Biŋe Quraŋ pega ore so niŋore agiburaŋnoŋunde eru komeya.\x * \xo 15.3 \xt Ais 53.5-12\x* \v 4 Komeko Biŋe Quraŋ pega ore so yaŋgabi una yokaomo fukeko komegone pakereya.\x * \xo 15.4 \xt Kiki 16.8-10; Mat 12.40; Apo 2.24-32\x* \v 5 Komegone pakereru Pitareo fukeya eru ore ŋadio kiŋariŋpuine 12 yoŋoreo fukeya.\x * \xo 15.5 \xt Mat 28.16-17; Mak 16.14; Luk 24.34, 36; Jon 20.19\x* \p \v 6 Ore ŋadio damaŋ moakoŋ oo akoŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ jareyaŋuŋ 500 odureya, yoŋoreo fukeya. Yoŋoreone ŋiŋigo foriine yoŋoji jikigaru damaŋ yoo oŋuakoŋ gogobiyoŋ, goineji kome forebuŋ. \v 7 Ore ŋadio gboine Jeimsreo fukeya eru ore ŋadio aposol sosowo yoŋoreo fukeya. \p \v 8 Yoŋoreo sosowo fuke foreru tatariine nondeo oŋuakoŋ fukeya. Nonji aposol fufukeineji matayoŋ, gbagbaine oŋuine fukeboŋ.\x * \xo 15.8 \xt Apo 9.3-6\x* \v 9 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji aposol yoŋore botugo manebe wakiko jiyaŋuŋ fukego. Anuture maŋkekerisie kufufuŋ kekesuesue eyareku goboŋ, ore eru nonde tina aposol mibi manebe mimiineke fukega.\x * \xo 15.9 \xt Apo 8.3\x* \p \v 10 Mimiineke fukegayoŋ, damaŋ yoo ya ego, oi Anuture yauŋmoririji qowiriegaru maŋgo enareko gogo. Iŋoji yauŋmoririine nareme qosorieku qanda so ebe waki qaku omaine so fukeyayoŋ, nonji aposol sosowo yadureru gbiŋ eyareru sanaŋgaru gio baku goboŋ. Oi nonake matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nuko gionere fori oŋu fukeru saueya. \p \v 11 Nonji babe me yoŋoji babi foriine fukeya, oi jibu. Niŋoji Bobiaŋ Biŋe buŋo oŋu mitaniŋgaegobeneŋ eru ŋoŋo ore so maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Kristo manesiŋ garu gogobi. Oŋu. \s1 Noŋuŋ komegone uruŋu gboreru pakerekimiŋ? \p \v 12 Maneniŋ! Kristoji komegone gboreru pakereya, iŋore fuŋne oŋu mitaniŋgaegobeneŋ ine, ŋoŋoreone goineji uruŋu eru iŋi miegobi, “Komekiine yoŋoji so gboreru pakerenimiŋ.” \v 13 Oŋu miegobiyoŋ, komekiine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru goku sanaŋgana. \v 14 Anutuji Kristo so bogboreme komegone pakerena ine, niŋo Biŋe buŋoine oi mitaniŋgaegobeneŋ oi buŋo omaine fukena. Oi manesiŋ gabi mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oiji oŋuakoŋ jaŋgaru mataeru omaine fukena. \p \v 15 Anutuji fofori komekiine so bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, Kristo oŋuakoŋ so bogboreme pakerena. Niŋo oi jibu Anuture fuŋne iŋi kitiŋgaku miegobeneŋ, “Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereya.” Buŋo oi foriine so fukena, ŋiŋigoji ore eru fuŋnenoŋuŋ bofukebi ikoine fukeko soine niŋore iŋi minobuŋ, “Anuture fuŋne kitiŋgaku mijibugaegobi.” Buŋo oiji mimiineke fukena. \v 16 Anutuji komekiine so bogbore yabeme pakerenimiŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru pakerena. \p \v 17 Anutuji Kristo so bogboreme pakerena ine, ŋoŋo mo yobu manesiŋ garu jikigaru agiburaŋ-ŋaŋunde nigiŋ gbedigo gonobuŋ. \v 18 Oŋu fukeko ogopunoŋunji Kristoke qakatoru komebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jibugaru misi korure biŋe fukenobuŋ. \v 19 Noŋuŋ Kristo oori eteru moreŋgo gokimiŋ ore so siŋaŋ nobeko damaŋ oo tariiŋ ore odigagobeneŋ ine, niŋo ŋiŋigo goine sosowo yadureru yukuyaŋuŋgo rakaru aputa oporo akoŋ gobeneŋ sosowoji beusembe mamane enoreegobi ore so, fukenobeŋ. \p \v 20 Oŋu fukenobeŋyoŋ, Kristoji foriine gboreru komekiine yoŋore mineboboyaŋuŋ fukeru komegone pakereya. \v 21 Ore fuŋine oi iŋi: Ŋi moji kome kesueko fukeko fuŋgaru komeru go wapebeŋ. Komeru gogobeneŋ ore eru ŋi moji komeru gboreru gogo sanaŋine kesueko fukeya. Ore eru noŋuŋ sosowoji oŋuakoŋ gboreru komegone pakerekimiŋ. \v 22 Sosowo noŋuŋ Adam oŋuine fukeru komekimiŋ, oŋuakoŋ Kristoke qakatogobeneŋ, Anutuji noŋuŋ sosowo goku sanaŋgakimiŋ ore bogbore nobeiŋ. \p \v 23 Bogbore nobeiŋyoŋ, sosowo noŋuŋ Anutuji damaŋ ruaya ore so gboreru pakerekimiŋ. Kristoji minebobonoŋuŋ fukeru gboreko ore ŋadiineo iŋore biŋe fukegobeneŋ, noŋuŋ kirieru wareko damaŋ oo gboreru pakerekimiŋ. \v 24 Kristoji kirieru wareru gemokaku sosowo moreŋ so tobiri suŋsuŋ paiineo siŋaŋ gaegobi, yoŋore usuŋyaŋuŋ ba waki eru tobiriyaŋuŋ sosowo ketotieiŋ. Oi ketotieru qorumaŋine Anutu Mamare meo ruame moreŋgo gogo oo tariiŋ. \p \v 25 Kristoji siŋaŋ garu go ropeko Anutuji Biŋe buŋo pega ore so “Rosipuine sosowo gbiŋ eru iŋoyoŋunde kufu rurumaŋgo rua yabeiŋ.” Kristore siŋaŋyayabe gioji oo tariiŋ.\x * \xo 15.25 \xt Kiki 110.1\x* \v 26 Rosipuine gbiŋ eyareko oo kome Rauineji tatariine fukeko bawaki teiŋ. \p \v 27 Ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Anutuji ya sosowo iŋore kufu rurumaŋgo ruame pega.” Buŋo oŋu pegayoŋ, “Ya sosowo ruame pega,” buŋo oŋu miko fuŋine totogo iŋi pega: Anutuji ya sosowo Kristore rurumaŋgo ruame peko iŋoyoŋe so bawakiru Kristore rurumaŋgo so rurua eya.\x * \xo 15.27 \xt Kiki 8.6\x* \v 28 Oŋu matayoŋ, Anutuji ya sosowo Madeinere rurumaŋgo ruame siŋaŋ garu rosipuine sosowo iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo rua yabeiŋ. Oi tariko oo Anutuji Madeine oŋuakoŋ iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo ruaru siŋaŋ gateiŋ. Oŋu fukeru Anutuji ya sosowore Ofoŋ fuke foreru go ropeiŋ. \p \v 29 Buŋo mo oi iŋi: Ŋiŋigo goineji maŋyaŋuŋ so kerisieru mo komebuŋ ore eru goineji komekiine oi bapi yabenimiŋ ore miku tifeyaŋuŋ fukebi ŋeŋeineo moke miti meso rau yareegobi. Komeine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, yoŋore gio foriineji uruŋu fukena? Anutuji komebuŋ, oi so yobu bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, ŋiŋigo oŋuine yoŋoji uruŋure eru mibi yoŋore tifeyaŋuŋ fukebi miti meso rau yareegobi? Gioyaŋuŋ oi mo egu banimiŋ. \p \v 30 Komeru so pakerenobeŋ ine, niŋoji oŋuakoŋ maŋnoŋuŋ Anuture gioo so ruaru kipenobeŋ. Anuture giore eru egu komekiminde yobiŋ rurumaŋgo jijiki so raru gonobeŋ. Mata. \p \v 31 Komeji damaŋ so gbaga nobeiŋ ore so fukega. Buŋo oi foriine. O maŋkekerisie ogopune, nonji Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋ iŋoke dimaku ŋoŋore eru sakine ba ropeego, ore soso buŋo foriine oi totogo ŋajibe maneniminde manego. \p \v 32 Nakene aŋi boyoberu gio yo babeminde manesugobi ine, ya yoji uruŋu bapi nuiŋ? Oŋu weu ŋarebe oi manesuku bokirie yareinebi: Nonji Efesus siti yoo ŋiŋigo gieŋ kaneŋ momokiine oŋuine bofukeru egu komebemiŋ ore yoŋoke jigo qaku goboŋ. Oŋu oorine rako maneru jigo qaku goboŋ. Komeru so gboreru pakerekimiŋ ine, oŋu so jogba sasanaŋ enobo. Efesus pipa bokenobo. Oŋu fukeko soine goine yoŋoke iŋi minobo, “Yanekoŋ komekimiŋ ore soine nojeri eru obu sanaŋine noku goinebeneŋ.”\x * \xo 15.32 \xt Ais 22.13\x* \p \v 33 Tiŋtuŋ so einebi. “Ŋiŋigo sembene yoŋoke aŋibaŋi ŋebi eeboboŋaŋuŋ fiine oiji sembeaiŋ.” Buŋo mo oŋu pega. \v 34 Ŋoŋore botugo ŋiŋigo goineji Anutu so manegobi, ore eru maŋkekerisie ŋoŋoji mimiŋaŋuŋ manenimiŋ ore eru oi migo. Ore eru ŋoŋo qaqoumaŋaŋuŋ bokeinebi. Maŋ-ŋaŋunji qowirieko poretiŋ maneru agiburaŋ so jikigaru eku goinebi. Oŋu. \s1 Saki funoŋunji gboreru pakereru fuŋ mo fukeiŋ. \p \v 35 Moji iŋi weuna, “Anutuji komekiine oi uruŋu bogbore yabeme pakerenimiŋ? Saki fuyaŋunji qowirieko kamasi uruŋu fukenobuŋ?” \v 36 Oŋu weuna, maŋine tomiri ore buŋo mina. Ŋoŋo yagoŋ koruŋ so komeko sarinimiŋ ine, oiji so pougaru pakereiŋ. \v 37 Korunde kigo pakereiŋ oi so sarigeyoŋ, koruŋ akoŋ sarige. Wit me yagoŋ koruŋ me wikiine goine sariru tieege. \p \v 38 Oi akoŋ sariru tieegeyoŋ, Anutuji aŋiinere so kigoine oteiŋ. Koruŋ kamasiine bubu oi yoŋoyaŋunde kigo bubu yareega. \p \v 39 Ya fuyaŋuŋ oi kamasiyaŋuŋ moakoŋ mata. Ŋiŋigo fuyaŋuŋ bubu, joma fuyaŋuŋ bubu, webo fuyaŋuŋ bubu eru jembaeŋ fuyaŋuŋ oi bubu. \p \v 40 Ore so Sombuŋgo gogore saki fu oi bubu fukega eru moreŋgo gogore saki fu oi bubu fukega. Bubu fukegobireyoŋ, Sombuŋ sakire kuriri oi moreŋ sakire kuriri odureru fuŋ mo fukega. \v 41 Wegire kuririquraŋ oi bubu, kainde kuririquraŋ bubu eru bobuŋ yoŋore kuririquraŋ oi bubu. Bobuŋ tamaebi goine yoŋore kuririquraŋ oi bobuŋ goine yoŋore kuririquraŋyaŋuŋ oi odureega. \p \v 42 Komegone gboreru pakerekimiŋ, ore fuŋineji ore so pega. Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji goregaru mataeiŋyoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereiŋ, oiji so komeiŋ. \v 43 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji gbagbaŋine kuririine tomiri fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo sanaŋine fukeru kuririquraŋineke fukeiŋ. \p \v 44 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji moreŋgo gogore saki fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo iiru kaeo gogore saki fu fukeiŋ. Morende saki fu pega ine, ore so iirure saki oi oŋuakoŋ pega. \v 45 Ore buŋo oi Biŋe Quraŋgo oŋuakoŋ iŋi quraŋgabi pega, “Ŋi fuŋfuŋgaine Adam iŋoji qowirieru iiruine bofukeru sigo rombuŋ poreru gogoineke fukeya.” Buŋo oi manebeneŋ mobeine iŋi fukeya: Adam mo jiki fukeru kekegborere iiru fukeya.\x * \xo 15.45 \xt Jen 2.7\x* \v 46 Iirure ya oi rone so fukeyayoŋ, morende yaine oiji fuŋfuŋgaine fukega. Iirure yaji ore ŋadiineo fukeya. \p \v 47 Anutuji ŋi fuŋfuŋgaine rufeone bako moreŋ ŋi fukeya. Adam jikiine iŋoji Sombuŋgone wakiru botunoŋuŋgo fukeya. \v 48 Moreŋ ŋiŋigoji ŋi moreŋgone fukeya, iŋore so fukegobi. Sombunde biŋe fukegobeneŋ, niŋoji ŋi Sombuŋgone wakiru fukeya, iŋore kamasi fukegobeneŋ. \v 49 Noŋuŋ moreŋ ŋi fuŋfuŋgainere kamasi roru gogobeneŋ, ore so Sombuŋ ŋire kamasi oi oŋuakoŋ roru gokimiŋ. Oŋu. \p \v 50 O maŋkekerisie ogopune, nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dari funoŋunji Anuture qorumaŋ maŋgo roperu ŋeŋe roniminde so mata. Oi embimbiŋganimi. Saki fu yoji goregaru mataeiŋ, oiji seŋgiŋbaŋgiŋ so bofukeiŋ. Sombunde ŋeŋe so mataeiŋ, oi saki fu yoji roiŋgo embimbiŋgaiŋ. \p \v 51 Maneniŋ! Nonji buŋo soŋsoŋine mo iŋi barariŋga ŋarebemiŋ: Sosowo niŋoji so niniŋgaru komekimiŋ. Matayoŋ, komekiine yoŋoji qowiriebi goine niŋoji saki funoŋuŋke qowiriekimiŋ.\x * \xo 15.51 \xt 1 Tes 4.15-17\x* \v 52 Anutuji komekiine bogbore yabeme qeŋ fuŋ mo tatariineji oŋgako oo pakerebi noŋuŋ boribori eko pipa akoŋ qowiriekimiŋ. Rone komebuŋ, yoŋoji moke so komenimiŋ. \p \v 53 Dari fu yo goregaru mataeiŋ, oiji qowirieru so jibugaiŋ ore so, fukeiŋ. Saki fu yo komeiŋ, Anutuji oi kambaŋ oŋuine qomukuru ore tifeineo saki fu so komeiŋ, oi noreko roru mariku oŋuine kekimiŋ. \p \v 54 Oŋu fukegayoŋ, qowirieru oi fuke foreko saki funoŋuŋ fuŋ mo robeneŋ so komeru goregaiŋ, damaŋ oo jeriekimiŋ. Biŋe Quraŋgo buŋo quraŋgabi pega, oiji foriineke fukeko ore so iŋi minimiŋ, “Iŋoji kome Rauine ketotieru gbiŋ eme kokoriaŋ kegobeneŋ.”\x * \xo 15.54 \xt Ais 25.8\x* \p \v 55 Buŋo ore ogoine mo oi iŋi, “O kome Rauine, goji gbiŋ emiŋgo ore so mata. O kome Rauine, gore damu miine oiji kinobeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”\x * \xo 15.55 \xt Hos 13.14\x* \p \v 56 Buŋo oŋu pegayoŋ, komere damu miine oi agiburaŋ eebobo. Mimipaŋ buŋoineji agiburaŋ egu eniminde agi ruame jibu ebeneŋ agiburanji usuŋineke fukeega. \v 57 Usuŋineke fukeegayoŋ, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji Anutureo qakatoku ogo babapinoŋuŋ fukeko iŋore eru kome gbiŋ eru odureru gokimiŋ. Ore eru “Anutu sage sogo!” migo. \p \v 58 O yoro ogopune, gbiŋ ekimiŋ ore ŋoŋoji dimaku sanaŋgaru gburugburu bokeru maŋ-ŋaŋuŋ so rope waki eeinebi. Ofondeo qakatoru gioine babi foriineji wakiru omaine so fukeiŋ. Oi mane mukuku Ofonde gio oi manjo\f + \fr 15.58 \ft Manjo oi Ofonde oroinere miga. Manjo sembene oi mata.\f* paiineo qiŋ keru damaŋ so baku goinebi. Oŋu. \c 16 \s1 Jerusalem ogo babapi yabeniminde mimiti \p \v 1 Judia kufufuŋ gbagbataeŋine yoŋore ogo babapi moneŋ roru qojuganimiŋgo weu narebuŋ, ore eru iŋi mitiga ŋarego: Nonji Galesia prowinsre maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine mitiga yare foreboŋ, ŋoŋoji oŋuakoŋ ore so iŋi eku goinebi.\x * \xo 16.1 \xt Rom 15.25-26\x* \p \v 2 Sonda so una fuŋfuŋgaine oo ŋoŋo sosowo bubu pesiŋ ruaeinebi. Yauŋmoriri roegobi so moneŋ-ŋaŋuŋ mobeine oi rouŋ-ŋaŋunde qaŋaŋineo ruaru siŋaŋ garu goinebi. Oŋu ruabi nonji damaŋ mogo ŋoŋoreo warebe oo pesiŋ biobio ruanimiŋ ore so oŋu so einebiyoŋ, oi soine rouŋ-ŋaŋuŋgone roru alatao ruainebi. \p \v 3 Oŋu ruabi ŋoŋoreo warebemiŋ, nonji damaŋ oo soine mimitaniŋ quraŋ quraŋgaru ŋi gio ore manebi sagaga, yoŋore meo ruaru sore yabebe qoqodure yauŋ-ŋaŋuŋ oi roru Jerusalem ranimiŋ. \v 4 Nonji yoŋoke moko rabeminde rabemiŋ ine, yoŋoji soine noke jikigaru moko koe petigaru rakimiŋ. Oŋu. \s1 Polre giore eru kadi rarare buru \p \v 5 Nonji Masedonia prowins odureru rabemiŋ. Ore eru Masedonia bokeru ŋoŋoreo warebeminde manego.\x * \xo 16.5 \xt Apo 19.21\x* \v 6 Ŋoŋoreo wareru damaŋ goine ŋoŋoke ŋenobo me kueyoiko damaŋ (winter) oi oŋuakoŋ ŋoŋore botugo jikigaru go forenobo. Oŋu gobe soine bapi nubi uro ranobo, oo afagaru kadi jikigaru rabemiŋ. \v 7 Damaŋ yoo ŋoŋoreo wareru yayaba akoŋ ŋone ŋaberu ŋadureru rabemiŋgo so manegoyoŋ, Ofonji o miiŋ ine, damaŋ goine ŋoŋoke ŋeiŋgo jauego. \p \v 8 Oŋu jauegoyoŋ, rone Efesus siti yoo jikigaru gobe gosa minebobo gariine (pentekost) oiji ware fukeiŋ.\x * \xo 16.8 \xt Lew 23.15-21; Dut 16.9-11\x* \v 9 Anutuji nonde giore mendi soguine rome soine gio soguine babe foriine fukeru saueegayoŋ, kokoineji kiso enareegobi. Ore eru yoo jikigaru gobemiŋ ore manego.\x * \xo 16.9 \xt Apo 19.8-10\x* \p \v 10 Timotiji noŋ oŋuine Ofonde ŋi yoine fukeru gioine baku goga. Ore eru iŋoji ŋoŋoreo wareiŋ ine, ŋoŋo siŋaŋ gatebi kokoi mamaneine tomiri ŋoŋore botugo goiŋ.\x * \xo 16.10 \xt 1 Kor 4.17\x* \v 11 Moji mo so takireru mipemiriŋ eineyoŋ, ŋoŋoke gokame tariko nondeo wareiŋgo miiŋ, oo bapi gabi womoo boke ŋaberu kirieru wareiŋ. Nonji maŋkekerisie ogopune yoŋoke oi ŋoneiŋgo odigagobeneŋ. \p \v 12 Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Apolos iŋore buŋo oi iŋi mibemiŋ: Iŋoji maŋkekerisie ogopune yoŋoke ŋoŋoreo wareiŋ ore buŋo sanaŋine ojiru maŋine bapakare teboŋ. Oŋu bapakare teboŋyoŋ, damaŋ yoo ŋoŋoreo wareiŋ ore maŋine sanaŋgako takigaga. Jiki damaŋine soine pe teiŋ, oo wareiŋ. Oŋu. \s1 Momojo buŋo tatariine \p \v 13 Ŋoŋo maŋgarigari goku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ kegboreru sanaŋgaru goinebi. Ŋi sanaŋinere so mande kikitiŋ ŋiŋigo fukeru Ofonde usuŋke dimainebi. \v 14 Ya sosowo eku eboenimiŋ, oi manji jojoko paio ebi fukeiŋ. \p \v 15 Stefanas iŋore pigo gogobi, ŋoŋo oi mane yabegobi. Akaia prowinsgo gio babeneŋ maŋyaŋuŋ kerisiebi gionoŋunde fori fuŋfuŋgaine oŋu fukeya, oi manegobi. Yoŋoji ŋiŋigo gbagbataeŋine oi gbeŋ akoŋ kiŋaŋ qa yareku maŋyaŋuŋ oo kiperu ruaku gogobi, oi manegobi. O maŋkekerisie ogopune, nonji maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego:\x * \xo 16.15 \xt 1 Kor 1.16\x* \v 16 Ŋoŋo oŋuakoŋ ŋiŋigo oŋuine eru yoŋoke jikigaru gio moko baku Anutu kiŋaŋ qa teegobi, sosowo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. \p \v 17 Nonji Stefanas, Fortunatus eru Akaikus yoo warebi ore jerieego. Ŋoŋo noke Efesus yoo so gogobi yoŋoji ŋoŋore tife fukeru aŋibaŋi enarebi sagaga. \v 18 Yoŋoji ŋoŋore iiru beufi qaku gogobi, ore so nonde iiru oŋuakoŋ beufi qa noreku gobuŋ. Ore eru ŋoŋo ŋi oŋuine yoŋore manebi ropeko oi totogo akoŋ miku buŋoyaŋunde poretiŋ kaje ruaru goinebi. \p \v 19 Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine Eisia prowins yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Akwila, Prisila eru maŋkekerisie kufufuŋ yokore pigo tumaŋgaegobi, yoŋoji Ofonde tinao momojoyaŋuŋ kokoine ruabi ŋoŋoreo foga.\x * \xo 16.19 \xt Apo 18.2\x* \v 20 Maŋkekerisie ogopune sosowo Efesus yoo gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Ŋoŋo maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋoke mijeriŋaŋuŋ miku kokobo eru mi bibiŋaŋuŋ mudugaru goinebi. \p \v 21 Nakene momojo ŋoŋore ruaru tinane nake meneji iŋi quraŋgago: Pol. \p \v 22 Moji Ofoŋ so manjijojoko so eteru goga ine, Ofonji qaisoine iŋore paio ruako ropeine. Ofoŋnoŋuŋ, go wareigoŋ! \p \v 23 Ofoŋ Yesure yauŋmoririji ŋoŋoke peine. \p \v 24 Kristo Yesuke qakatoru dimagobi, nonde manjokoji sosowo ŋoŋoke peku mifia ŋareko goinebi. Buŋo oi foriine. Oŋu.