\id REV - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Barariŋ \toc1 Barariŋ \toc2 Barariŋ \toc3 Bara \mt1 Barariŋ \mt1 2 Kristoji buŋo sumuŋine Jon barariŋga teya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Yesuji moreŋ bokeru Sombuŋ kaeo ropeko gosa 65 ore so tariko aposol Jonji Quraŋ yo quraŋgaya. Damaŋ oo maŋkekerisie kufufuŋ Yesu manesiŋ gabuŋ, oi kekesuesue soguine eyarebuŋ. Jon oi nu tinaine Patmos oo ruabi witi pigo kamasi ŋeya. Patmos gome Anutuji jiŋoine kerisieme ya jiki fukeinde qohoŋ iru ŋoneya. Patmos oi nu mendaine (Yurop eru Afrika) Botuyakuŋgo Koe (Mediterranean Sea) oo pega. Efesus bokeru Saut oobe 80 kilomita ramiŋ. Rom gawman yoŋoji suroŋqoqo ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitariku yobe yabebi ore witi pigo kamasi gobuŋ. Kamiine usenimiŋ ore embimbiŋgabuŋ. Moreŋ oi buroine, koine boakoŋ. Jonji yoŋore botugo gome Sisa-kiŋ Nerwa iŋore damaŋgo (gosa 96-98) piruebi wakiya. \ip Buŋo qoruine iŋi: Yesuji Satan eru rosipuine sosowo gbiŋ eru bawaki yabe foreiŋ. Oŋu eru mamanesiŋ ŋiŋigo bureŋga noreko Sombuŋ gariine eru moreŋ gariine oo roperu tatariine tomiri seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ. Kekesuesue maŋineo gobuŋ, yoŋoji yobiŋ maneru karieru Yesu manesiŋ garu damaŋ so qiŋ keru dimanimiŋgo bapakare yabeega. Yesuji buŋoine buŋoine oŋuine mitigaru barariŋgako Jonji maneru Quraŋ yo quraŋgaya. Oi maŋkekerisie ŋiŋigo maŋnoŋuŋ kitiŋgaiŋgo eru quraŋgaya. Soso buŋo eru buŋo sumuŋine oi kokoine. Buŋo goine mane mukukimiŋgo maneru bibiegobeneŋ. \iot Buk yoore mobe qoruine 11 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-8\ior* \io1 Zioz kubu 7 yoŋore quraŋ \ior 1.9–3.22\ior* \io1 Quraŋ poporiŋine moge 7:ji kikipeine \ior 4.1–8.1\ior* \io1 Qeŋ fuŋine mo 7 putebi \ior 8.2–11.19\ior* \io1 Jewanaŋ maŋgoine eru joma mimiine yoyoka \ior 12.1–13.18\ior* \io1 Qohoŋ iru fuŋne fuŋne \ior 14.1–15.8\ior* \io1 Anutu tiriinere yombeŋ popu 7 kesebi \ior 16.1-21\ior* \io1 Babilon siti, joma mimiine, kajeqouŋ jijibuine eru Satan oi sibiriganimiŋ \ior 17.1–20.10\ior* \io1 Mimitarire damaŋ yasogo \ior 20.11-15\ior* \io1 Sombuŋ moreŋ gariine eru Jerusalem gariine \ior 21.1–22.5\ior* \io1 Buŋo koruŋ tatariine \ior 22.6-21\ior* \c 1 \p \v 1 Anutuji ya damaŋ so joroko fukeiŋ, ore kamasiine gio bobopuine barariŋga noreiŋgo maneru Yesu Kristore oduru kajeqouŋ buŋo miku barariŋgaya. Barariŋgako Sombuŋ mimerereŋ mo soreme kiŋaŋqoqoine Jon nondeo wareru najime maneboŋ. \p \v 2 Yesu Kristoji Anuture Biŋe buŋo kitiŋgaku mitaniŋgaru nadume Jon nonji ya oi jiŋone kerisieme qohoŋ piku ŋoneboŋ, oi sosowo ore so jikigaru kitiŋgaku mitaniŋgaru quraŋgago. \v 3 Moji kajeqouŋ buŋo yo oseiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Yesure waware damanji bembeŋgaga. Ore eru quraŋ yoo buŋo quraŋgabe pega, ŋiŋigo oi kaje ruaru manenimiŋ, eru oi mane sarigaru sabarenimiŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kiwaqawaineke fukegobi. Oŋu. \s1 Jonji Eisia prowinsre zioz kubu 7 yoŋore mijeri quraŋgaya. \p \v 4 Jon nonji Eisia prowinsre zioz kubu 7 ŋoŋore iŋi quraŋgago: \p Moji sanaŋgaru goga, ronere ronekoŋgo go wapeya, eru moke kirieru wareiŋ, iŋoji yauŋmoriri ŋareme womoo goinebi. Oŋuakoŋ Anuture moro qoruine 7 iŋore morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo dimagobi, yoŋoji yauŋmoriri ŋarekabi womoo goinebi. \p \v 5 Yesu Kristoji Anuture fuŋne damaŋ so kitiŋgaku mitaniŋgaru goku fuŋfuŋgaine komegone pakereya. Iŋoji morende ŋi koito yoŋore Ofoŋ fukega. Iŋo dariineji jureru agiburaŋnoŋuŋgone pirue noberu manjoko enoreega. \v 6 Iŋoji noŋuŋ iŋoyoŋunde qorumaŋgo rua noberu qowirie nobeko koito oŋuine fukegobeneŋ. Biŋe gio siŋaŋpuine (prist) fukeru iŋoyoŋunde Mamaine Anutu kiŋaŋ qa eegobeneŋ. Noŋuŋ iŋore tinabiŋe eru usuŋ miteŋ gakabeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine. \p \v 7 Ŋoneniŋ, Kristoji ŋaroŋ paiineo wareiŋ! Wareiŋ, damaŋ oo noŋuŋ sosowo oi jiŋonoŋunji piku ŋonekimiŋ. Me kufuine eru tambaraŋine qomuruŋgabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ oi ŋonenimiŋ. Ŋiŋigo kubuine kubuine moreŋ so ŋe ragobeneŋ, noŋuŋ oi ŋoneru sosowo iŋore eru kimagu keku soguŋ qakimiŋ. Buŋo oi foriine, maŋyoka tomiri. \p \v 8 Ofoŋ Anutu sanaŋgaru goga, iŋoji iŋi miga, “Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeme) tatariine tomiri go ropebemiŋ. Ore so nonji quraŋ maŋgoine fuŋfuŋgaine A eru quraŋ maŋgoine tatariine Z fukego.” Nonji usuŋ sosowore Rau ronere ronekoŋgo gobonji go waperu gogo eru moke kirieru warebemiŋ. Oŋu.\x * \xo 1.8 \xt Eks 3.14; Bara 4.5 \xt Ais 55.4; Kiki 89.27 \xt Eks 19.6; Bara 5.10 \xt Dan 7.13; Mat 24.30; Mak 13.26; Luk 21.27; 1 Tes 4.17; Zek 12.10; Jon 19.34, 37 \xt Bara 22.13; Eks 3.14 \x* \s1 Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere kamasi oi iŋi ŋoneboŋ \p \v 9 Jon nonji ŋoŋore maŋkekerisie muraŋ fukego. Kristoke qakatobe iŋoyoŋunde qorumaŋgo rua nuru oŋga nareko ŋiŋigoji joiserereŋ enarebi ŋeriŋetataŋ eego. Oi ŋoŋoke moko maneru karieru yameŋ keku sanaŋgaru dimago. Anuture Biŋe buŋo misaueku Yesure fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaru goboŋ ore oga nuru raru nu tinaine Patmos oo rua nubi goboŋ. \v 10 Ofonde sonda kombaŋ ŋeŋe damaŋ mogo Moro Tiriineji kema nume kobiineji paineo ropeko ŋadineone buŋo sogo mo maneboŋ. Buŋo fonuŋine oi qeŋ fuŋine mo (biugel) putega, ore kamasi oŋu fukeya. \p \v 11 Buŋo oiji iŋi najiya, “Yareya piku ŋonemiŋ, ore buŋoine quraŋ poporiŋineo quraŋgaigoŋ. Quraŋgaru ruande zioz kubu 7 yoŋoreo raiŋ. Siti 7 yoŋore tina oi iŋi: Efesus, Smirna, Pergamum, Taiataira, Sardis, Filadelfia eru Laodisia.” \p \v 12 Buŋo oŋu najime fonuŋine maneboŋ, “Oi moji?” miku ŋoneru maneiŋgo kirieboŋ. Kirieru dimaku lambere ŋeŋe goulji babaine 7 dimabi ŋoneboŋ. \v 13 Lambere ŋeŋe ore botuyaŋuŋgo ŋi mo ŋonebe kamasiineji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oŋuine fukeya. Marikuine joroine ke furume kufu sisiineo waki kefagaya. Kambaŋ mobeine goulineke oi bifuŋ nigiŋ oŋuine maŋkara keku dimaya. \p \v 14 Qoru sikiineji gbagbataeŋine kuaŋ kombo (snow) ore so fukeya. Lama sikiine jurebi gbagbaeega, ore so ŋoneboŋ. Jiŋo korunji misi boruŋ oŋuine jaku tamaeko dimaya. \v 15 Kufu sisiineji mariine eku yoŋuŋine fukeya. Aeŋ bras misigo ruaru rigabi jako weŋweŋ qaega, ore so jaerereŋineke peya. Buŋo najime maneboŋ, oi obu yasogoji koru duŋduŋineo igako fonuŋine yasogo maneegobeneŋ, ore so eya. \v 16 Meine furoineo bobuŋ 7 baku dimaya. Miineone jigore siqo sogo (bainat) miine mobemobe teteine ruakiine wakiya. Jiŋo maiineji wegi jiriŋine sosowo tamae foreega ore so tamaeko ŋoneboŋ. \p \v 17 Nonji oi ŋoneru maŋne gigako iŋore kufuineo rondiŋgaru wakiru kome kamasi peboŋ. Oŋu pebe me furoineji nonde qorugo ruaru iŋi najiya, “Go kokoi so maneigoŋ! Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeme) tatariine tomiri go ropebemiŋ. \p \v 18 “Nonji gogo Rauine fukego. Komeru goboŋyoŋ, mane, nonji gboreru pakereru gogo sanaŋine tatariine tomiri go ropebemiŋ. Nonji kome kukure Rauine siŋaŋ garu kome kae Rauine odureru ki mendaine roru gogo. \v 19 Ore eru ya damaŋ yoo fukega eru jiki fukeiŋ, nonji ore fuŋine barariŋga garebe ŋonemiŋ. Ya ŋonemiŋ, oi papiago quraŋgande peine. \v 20 Bobuŋ 7 me furoneo ŋegobi eru lambere ŋeŋe goulji babaine 7 ŋonege ore fuŋneyaŋuŋ sumuŋine oi iŋi: Bobuŋ 7 oi zioz kubu 7 yoŋore mimerereŋ siŋande soso fukegobi. Lambere ŋeŋe goulji babaine 7 oiji zioz kubu 7 yoŋore soso ega.” Oŋu.\x * \xo 1.20 \xt Dan 7.13; 10.5 \xt Dan 7.9; 10.6 \xt Eze 1.24; 43.2 \xt Ais 44.6; 48.12; Bara 2.8; 22.13 \x* \c 2 \s1 Efesus maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 1 Yesuji jikigaru miya, “Jon goji Efesus sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, \p “Moji me furoineo bobuŋ 7 roru lambere ŋeŋe goulji babaine 7 yoŋore botugo ra wareru dimaega, iŋoji buŋo iŋi miga: \v 2 Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi pega: Goji suŋoŋ rauku gione sanaŋgaru baku goege. Sisirigo yameŋ keku maneku karieru goege. Ŋiŋigo kekesiine yoŋoke ogo so ee eku fofori sure yobe yabeege, oi manego. Goineji sosore ŋi aposol so fukeru jibu tinayaŋuŋ oŋu miegobi, goji oi baesoigo ruaru osoe yabende iko buŋo mimiyaŋunde fuŋneji totogo fukeya. \p \v 3 “Goineji nonde tinare eru sisikoŋkoŋ egarebi yameŋ keku joiserereŋ maneru karieru gomeŋ. Tobiri wawakiine tataki so eru gomeŋyoŋ, ya sosowo maneru karieru dimaku gomeŋ, oi manego. \v 4 Oŋuine gomeŋyoŋ, maŋgore buŋo mo iŋi manebe so sagaga: Rone maŋgo kerisieru mokemoke yobu manjoko enareku gomeŋyoŋ, maŋgoji oi bedaŋgako damaŋ yoo munaŋgaru goge. \p \v 5 “Rone manjeri soguine maneru gomeŋyoŋ, oo akoŋ wirieru munaŋgaru wakiru qaku goge. Go bio gake fuŋnego manesuku mane mukuigoŋ. Ore eru bio maŋgo kerisieigoŋ. Rone maŋkekerisiere ya bameŋ, oi ore so moke jikigaru baigoŋ. Maŋgo agiburaŋine oone so kerisiemiŋ ine, nonji goreo wareru lambere ŋeŋego qomukube maŋkekerisie kufufuŋ Efesus oo moke so peiŋ. \v 6 Waki guyayoŋ, gore iŋi manebe fiaga: Goji Nikolait yoŋore eebobo useru maŋgigi eege. Nonji oŋuakoŋ oi useru ore eru maŋgigi eego. \p \v 7 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine. \p “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji oi oga gabe Anuture seŋgiŋbaŋgiŋ gioo (paradais) paibe roperu gogo sanaŋinere yo mumugo ŋeku koruŋ noku goiŋ.” Oŋu.\x * \xo 2.7 \xt Jen 2.9; Bara 22.2; Eze 28.13; 31.8 \x* \s1 Smirna maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 8 “Smirna sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, \p “Komeru gboreru sanaŋgaru goga, iŋoji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki miko mataeme) tatariine go ropeiŋ, iŋoji buŋo iŋi miga: \v 9 Goji ŋeriŋetataŋ eru wakiqoqoine fukege, oi manegoyoŋ, Anuture jiŋoo tinabiŋegoji ropekiine fukeko kiwaqawaineke fukege. Goineji Juda ŋiŋigo so fukeru jibu tinayaŋuŋ oŋu miegobi, yoŋoji igosisi eru ŋadi gubi sisiri maneege, oi manego. Yoŋoji ‘Oŋgawowosi pi foriine fukegobeneŋ,’ miku eeboboyaŋunji Satan miteŋ gaegobi. \p \v 10 “Joiserereŋ maneru gomiŋyoŋ, ore eru kokoi so maneigoŋ. Mane, Sembene Rauineji eesoigo rua ŋabeiŋ ore ŋiŋigo bapakare yabeko ŋoŋoreone goine oga ŋaberu witi pigo rua ŋabenimiŋ. Sisiri eŋarenimiŋ, ŋoŋo oi una 10 maneru gonimiŋ. Gariine gonobuŋ me komenobuŋ, noke damaŋ so dimabi nonji gogo sanaŋinere resoŋ buresoŋ ŋarebemiŋ. \p \v 11 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine. \p “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, iŋore sakiji komeko moakoŋ fukeiŋyoŋ, kome ateine yoyoka oi so komeiŋ.” Oŋu.\x * \xo 2.11 \xt Ais 44.6; 48.12; Bara 1.17; 22.13 \xt Bara 20.14; 21.8 \x* \s1 Pergamum maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 12 “Pergamum sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, \p “Moji jigore siqo sogo (bainat) miine mobemobe jojomu teteine yobu roru goga, iŋoji buŋo iŋi miga: \v 13 Goji gogo ŋeŋego uri eru goge, oi manego. Satanji iŋoyoŋe morumboŋ ŋeŋe igodoŋgako pega, go ore bembeŋgo goege. Jibu nonde tina roru noke jikigaru qakatoru dimaege. Satande gogo ŋeŋe Pergamum siti oo peko Antipasji nonde fuŋne damaŋ so kitiŋgaku misanaŋgaru dimako ŋoŋore botugo oo qabi komeya. Goji noŋ manesiŋ nuege, buŋo oi damaŋ oo oŋuakoŋ so kesoŋgaru mugameŋ. \p \v 14 “Oŋuyoŋ, maŋgore buŋo mendaine mo iŋi manebe so sagaga: Gore kufufuŋ botuyaŋuŋgo goineji kajeqouŋ ŋi qaqajibuine tinaine Balam iŋore tiŋtuŋ buruke goku boyobeegobi. Kantri goine yoŋoji uqo munjaŋ roru nemu gboŋ yoŋore pesiŋ yauŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kemagaya, Israel ŋiŋigoji oi so noku gobuŋ. Rone so noku gobuŋyoŋ, Balamji ŋi tinaine Balak iŋi qaji teya, ‘Go Israel ŋiŋigo oi noninde kepore yabeigoŋ.’ Oŋu qajiru bapakare yaberu bitiŋ oŋuine qotiŋgaru ruaya, yoŋoji oo quŋgaru afagaru nobuŋ eru boesau kosa ebuŋ. Ŋoŋoreone goineji Balamde mamane buru oi boyobeegobi. \p \v 15 “Oŋuakoŋ gore kufufuŋ botuyaŋuŋgo goine Nikolait yoŋore mamane ikoine roru boyobeegobi. \v 16 Ore eru go bio maŋgo kerisieigoŋ. Oŋu so emiŋ ine, nonji pipa goreo wareru kufufuŋpugo oŋuine oi bosue yabebemiŋ. Mineo jigore siqo sogo (bainat) pega, oiji jigo qaku ketigaru boke yabebemiŋ. \p \v 17 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine. \p “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji uqo sumuŋine tinaine mana eru ko yagaŋine otebemiŋ. Yoyoka oi otebe ko yagaŋine oo tinaine gariine quraŋgabi peiŋ, oi iŋoyoŋe akoŋ oseru maneiŋ. Goineji oi so manenimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 2.17 \xt Jare 22.5, 7; 31.16; Dut 23.4; Jare 25.1-3 \xt Eks 16.14-15; 16.33-34; Jon 6.48-50; Ais 62.2; 65.15 \x* \s1 Taiataira maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 18 “Taiataira sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ muraŋine mimererende quraŋ iŋi quraŋga: \p “Anuture Madere jiŋo korunji misi boruŋ oŋuine jaku tamaeko kufu sisiineo mariine eku aeŋ bras oŋuine jaerereŋineke fukega, iŋoji buŋo iŋi miga: \v 19 Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi pega: Goji Anutu manjoko eteru manesiŋ gaku gioine baege eru sisiri yameŋ keku maneru karieru goege. Fuŋfuŋgaineo ya eba emeŋ, oi damaŋ yoo ba saueru eba eege. \p \v 20 “Oŋu eegeyoŋ, maŋgore buŋo mo iŋi manebe so sagaga: Goji ŋigo tinaine Jezebel iŋoke maŋmoakoŋ eru oi so yobu sure eege. Iŋoji kajeqouŋ ŋigo so fukegayoŋ, jibu iŋoyoŋunde tinaine oŋu miega. Iŋoji ŋiŋigo kepore yaberu iŋi qaji yareega: Nemu gboŋ yoŋore pesiŋ yauŋ uqo munjaŋine biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kefagaya, oi soine noku gonimiŋ. Oŋu qaji yareru gio bobo ogopune bapakare yabeko wirieru tiŋtuŋ raru oi noegobi eru boesau kosa eegobi. \v 21 Nonji Jezebel maŋine kerisieiŋ ore damaŋ otebeyoŋ, boesauine so bokeru maŋine kerisieiŋ ore so maneru kosa goga. \p \v 22 “Ore eru nonji ŋigo oi qabe jibe bame neŋaŋgo peku joiserereŋ maneiŋ. Oŋuakoŋ iŋoke boesau baegobi, yoŋoji eeboboyaŋuŋ sembene oi so bokeru maŋyaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, nonji oi oŋuakoŋ yabebe joiserereŋ momokiine manenimiŋ. \v 23 Iŋore odumadepu oi yaberu keririkebe komenimiŋ. Oŋu fukeko zioz kufufuŋ sosowo ŋoŋoji ŋone yaberu nonde fuŋne iŋi mane mukunimiŋ: Nonji ŋiŋigo maŋ mamanesuyaŋuŋ osoeru buŋo miyaŋuŋ eru maŋ aŋiyaŋuŋ sosowo mane tariru eeboboyaŋunde so tifeine bokiriebe sosowo moakoŋ moakoŋ yoŋore paio ropeiŋ. Nonji akoŋ ore Rauine fukego. \p \v 24 “Yoŋore oŋu fukeiŋyoŋ, Taiataira ŋoŋoreone goineji Jezebelre mamane buru oi so boyobeegobi. Oŋu so ebi ŋoŋore igosisi iŋi eru miŋareegobi, ‘Ŋoŋo mamanesu rakakiinere fuŋne so mane mukuru sakibe gogobi.’ Igosisi oŋu eru miŋareegobiyoŋ, Satande biŋe mamanere tina oŋuine miegobi. Nonji zioz kubu sosowo ŋoŋore iŋi mibe maneniŋ: Nonji yobiŋ mo so jikigaru ruabe ŋoŋore paio ropeiŋ. \v 25 Ŋoŋo Biŋe buŋo roru gogobi, oo qakatoru goinebi. Oi gbeŋ akoŋ boyoberu go ropebi noŋ moke kiriebemiŋ. \p \v 26 “Moji nonde maŋ aŋi boyoberu eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eru goku komeiŋ, nonji oi usuŋ otebe kotu kantriine kantriine siŋaŋ yaberu goiŋ. \v 27 Mamaneji usuŋ nareko oi raugaru Ofoŋ gogo. Oŋuakoŋ ŋoŋoreone moji gbiŋ eiŋ, nonji oi siŋaŋyayabe giore resoŋ buresoŋ eru aeŋ toku ŋoŋoru otebemiŋ. Oi otebe oiji moreŋine moreŋine ŋiŋigo siŋaŋ yaberu sanaŋ qaŋqaŋine botiŋ yaberu goiŋ. Afe dero gbaruji qaku qopogagobi, iŋoji ore so buŋo qoqomuku ŋiŋigo toku ŋoŋoru sanaŋ qaŋqaŋine oiji yaberu ketotieru boroiŋ yabeme siŋsaŋ gonimiŋ. \v 28 Oŋuakoŋ kae fufurere ginja bobuŋ otebemiŋ. \p \v 29 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.\x * \xo 2.29 \xt 1 Kiŋ 16.31; 2 Kiŋ 9.22, 30 \xt Kiki 7.9; Jer 17.10; Kiki 62.12 \xt Kiki 2.8-9 \x* \c 3 \s1 Sardis maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 1 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Sardis sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, \p “Moji Anuture moro qoruine 7 eru bobuŋ 7 oi meineo ŋeko roru goga, iŋoji buŋo iŋi miga: Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi pega: Goji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo gboreru goge ore tinaine osigaegeyoŋ, Anuture jiŋoo komekiine fukege. \v 2 Ore eru maŋgo gboreko maneru pakere. Gore eeboboji nonde Anuture jiŋoo kuririineke so fukega. Gore fuŋne osoeru oŋu bofukeboŋ. Gore kufufuŋ maŋineo maŋkekerisie ŋiŋigo goine jikigaru gogobiyoŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kome eiŋgo yobu egobi. Ore eru goji basanaŋ yaberu goigoŋ. \p \v 3 “Anuture ya garebi raugaru manende, oi maŋ wombuŋgoo kiperu manesuigoŋ. Biŋe oi reŋgaru maŋgo kerisieigoŋ. Gagari so gomiŋ ine, nonji kiaŋ bobo oŋuine sumuŋgaru wareru fukebemiŋ. Warebeminde aua damaŋ so manende buŋoneji oi pipa paigoo ropeko yobiŋ bofukemiŋ. \v 4 Oŋuyoŋ, Sardis zioz kubu ŋoŋore botugo ŋiŋigo afaine yoŋoji kambaŋ sokiyaŋuŋ fiine akoŋ siŋaŋ gabi wuwunuŋineke so fukega. Ore eru yoŋoji soine mariku yagaŋineji sakiyaŋuŋgo keku noke ra wareru gonimiŋ. Yoŋoji oŋu fukeru goniminde so fukegobi. \p \v 5 “Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, iŋore mariku gbagbataeŋine otebi keku goiŋ. Iŋore tina gogo sanaŋinere buk papiago quraŋgabi pega, nonji oi so ketotiebemiŋ. Mamanere jiŋo maio ropeme Sombuŋ mimerereŋpuineji ŋonebi tinaine soine totogo mifuke yarebemiŋ. \p \v 6 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.\x * \xo 3.6 \xt Mat 24.43-44; Luk 12.39-40; Bara 16.15 \xt Eks 32.32-33; Kiki 69.28; Bara 20.12; Mat 10.32; Luk 12.8 \x* \s1 Filadelfia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 7 “Filadelfia sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, \p “Moji Ŋi Tiriine eru Fori wombuŋine fukeru kiŋ Deiwidre ki menda roru siŋaŋ garu goga, iŋoji buŋo iŋi miga: Iŋoji mendi bomokume moji oi keku ki oi roiŋgo embimbiŋgaiŋ. Iŋoji oi keku ki bame kime moji oi bomukuiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 8 Nonji gore eebobore fuŋne soine mane mukugo. Ogone mane, gore usunji wakiqoqoine fukega, oi manego. Wakiqoqoine fukegayoŋ, goji nonde Biŋe buŋone reŋgaru kadine boyoberu tinane so mugaru gomeŋ. Ore eru nonji mendi mo maŋfuŋgoo bomukube moji oi keiŋgo ore embimbiŋgaiŋ. \p \v 9 “Mane, kubu mo yoŋoji ‘Oŋgawowosi pinoŋuŋke fukegobeneŋ,’ miku eeboboyaŋunji Satan miteŋ gaegobi. Juda ŋiŋigo so fukeru jibu tinayaŋuŋ oŋu miku iko eegobi. Nonji ŋiŋigo oi bapakare yabebe gore fuŋne mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru wareru gore kufuo daberu wakiru manji jojoko egareego, oi totogo mifukenimiŋ. \v 10 Nonji yameŋ keku yobiŋ maneru karieru dimaku sanaŋgamiŋ ore miboŋ, goji nonde mimiti oi sabareku boyoberu gomeŋ. Ore eru nonji oŋuakoŋ go iŋi roru sabare gubemiŋ: Koŋkoŋ damaŋ fuŋine mo wareru kantriine kantriine sagaru moreŋgo goku ragobi, oi eesoigo rua yabeiŋ. Damaŋ oiji ware fukeme nonji go koŋkoŋ oone bomukuru ŋeji gubemiŋ. \p \v 11 “Nonji pipa kirieru warebemiŋ. Moji gadureru waperu furi rorore damaŋgo egu gbiŋ egareiŋ ore mande mebo pe garega, oi gbeŋ akoŋ siŋaŋ gaku gokande so jibugaine. \v 12 Moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji oi ogagaru nonde Anutunere mimiteŋ soriŋ (tempel) maŋineo igodoŋgabe otuŋine fukeiŋ eru damaŋ mogo oi moke so bokeiŋ. Oo gome sakiineo nakere Anuture tina, Anuture sitire tina eru nakene tina gariine tina yokaomo oi quraŋgabemiŋ. Anutuneji Jerusalem siti gariine oi iŋoyoŋunde kaeo paibe ruame pega, oiji Sombuŋgone wakiru moreŋgo fukeiŋ. \p \v 13 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.\x * \xo 3.13 \xt Ais 22.22; Job 12.14 \xt Ais 49.23; 60.14; 43.4 \xt Bara 21.2; Ais 62.2; 65.15 \x* \s1 Laodisia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 14 “Laodisia sitire zioz kubu yoŋore ofoŋ wakimiine mimererende quraŋ iŋi quraŋga, \p “Mo tinaine Amen, iŋoji Anuture buŋo gbeŋ akoŋ kitiŋgaku Munaŋ toku fori wombuŋine fukega. Anutu bapigako ya sosowo bofukebire siŋaŋ gaega, iŋoji buŋo iŋi miga: \v 15 Nonji gore eebobore fuŋne mane mukube iŋi fukega: Maŋgo so munaŋgaga eru nonde jo boruŋneji maŋgoo so jaega. O maŋgoji munaŋgana me joineke boruŋgana, oiji manebe saganayoŋ, botuineo keketataŋ gokande so sagaga. \p \v 16 “Mo me mo saganayoŋ, maŋgoji kokiine mo joineke fukeme jogoji so jaga me maŋmunaŋ so fukege, oi so sagaga. Joine eru munaŋine botubotu maŋyokago kosa goge ore eru mineone gibu gube wakimiŋ. \v 17 Gake sakigo ba roperu iŋi miege: Nonji ŋi kobike tinabiŋeneke fukego. Mebo komoŋ baku saueru soneo bofukego. Batiqatiine tomiri goku ya more so embimbiŋgago. Oŋu miegeyoŋ, fuŋnego foriine so mane mukuge, oi iŋi: Goji qopeqawaki eru obota gokande goineji beusembe egareegobi. Wakiqoqoine goku jiŋogo kobeko qaŋgoqasa saki gbarandaŋ goege. \p \v 18 “Ore eru uŋsowoŋ buŋo iŋi garego: Goji nondeone ya yokaomo yo furiine baigoŋ: Ŋi kobike biŋerorogake fukemiŋ ore goul misigo pelegaiŋ rigaru yau rasaine boroiŋ gabi mariine eku wakiru mataeya, oi furiine baigoŋ. Saki gbarandaŋ goege, ore mimigo kebojigamiŋ ore eru mariku yagaŋine furiine baru keigoŋ. Jiŋogo kobega, ore eru jiŋo boronde jiji oi furiine baru jiŋogo poretiŋ piiŋgo ore rau teigoŋ. \v 19 Nonji yoro ogopune manji jojoko eyareego, oi sosowo sembeneyaŋunde ore kane yaberu miyareru botiŋqotiŋ eyareego. Fianimiŋ ore oŋu eego. Ore eru go bio jauba bokeru maŋgo kerisieru agiburaŋgo ŋadi gaku goigoŋ. \p \v 20 “Mane, nonji mendigo qaku dimago. Moji nonde buŋo marune maneru maŋ mendiine ro nareiŋ, nonji iŋore pi maŋgo roperu iŋoke ŋebe iŋoji noke aŋibaŋi ŋeku moko uqo munjaŋ nonimi. \p \v 21 “Nonji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eru Mamaneji oga nuko iŋore morumboŋ ŋeŋeo wakiru keririŋineo ŋego. Ore so moji eesoi sembene sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji oi oga gabe nonde morumboŋ ŋeŋeneo wakiru keririŋneo ŋeiŋ. \p \v 22 “Ŋoŋoreone moji kajeineke goga ine, Moro Tiriineji zioz kubuine kubuine noŋunde buŋo miega, iŋoji oi kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.\x * \xo 3.22 \xt Qoq 8.22 \xt Qoq 3.12; Hib 12.6 \x* \c 4 \s1 Qohoŋ nadume moji Sombunde morumboŋ korogo ŋeko ŋoneboŋ. \p \v 1 Ore ŋadiineo qohoŋ iru moke fukeko Sombuŋ kae mendiine mo aŋgame ŋoneboŋ. Ŋonebe maru rone qeŋ fuŋine mo (biugel) oŋuine buŋo eko maneboŋ, iŋoji jikigaru iŋi najiya, “Go yoo wapende jiki ya fukeiŋ, oi gadubemiŋ.” \p \v 2 Oŋu najime oo akoŋ Moro Tiriineji kema nume kobiineji paineo ropeko ya iŋi ŋoneboŋ: Sombuŋ kae maŋgo morumboŋ ŋeŋe ŋeko moji oo ŋeya. \v 3 Ŋeya, iŋore jiŋo maire tatamaineji boboroŋ me oŋgiŋ tinaine jaspa eru qeri qorua eri momoŋine me oŋgiŋ tinaine karnilian ore so buruburuineke tamaeru peya. Kuriri mo quraŋ yoweine umumu komoŋine me oŋgiŋ tinaine emerald oŋuine oiji morumboŋ ŋeŋe oi sosowo roregaru rekagari peya.\x * \xo 4.3 \xt Eze 1.26-28; 10.1 \x* \s1 Ŋeŋe qoruine roregaru ŋeŋe 24:ji ŋegobi. \p \v 4 Morumboŋ ŋeŋe goine 24 oiji ŋeŋe qoruine oi roregaru ŋebi yoŋore paio Anuture minebobopu 24 ŋebuŋ. Yoŋoji marikuyaŋuŋ gbagbataeŋine akoŋ kebi rakako qoruyaŋuŋgo goul resoŋ buresoŋ kukugaru ŋebuŋ. \v 5 Ŋeŋe qoruine oone boribori jiŋorara tamaeko gbiŋbururuŋ fukeko maru gbuŋparandande fonuŋ oŋuine maneboŋ. Ŋeŋe qoruinere maŋfuŋgo situraŋ doi tatamaine 7 jaku tamaeru dimabuŋ. Doi 7 oi Anuture moro qoruine 7 fukegobi. \v 6 Oŋuakoŋ morumboŋ koro maŋfuŋgo ya buruburuineke koe oŋuine peko ŋoneboŋ. Oi sogo mobeine mobeine buruburuyaŋuŋke kerisieru tamaegobi, ore so tamaeya. Koro botuineo ŋeŋe roregaru nemu muraŋpuine 4 dimabuŋ. Ŋadiyaŋuŋgo eru maiyaŋuŋgo oi jiŋoyaŋuŋ akoŋ sagako dimabuŋ. \p \v 7 Nemu muraŋine boboniji laion oŋuine fukeya. Ogoineji bulmakao ŋiine oŋuine fukeya. Ogoyakuŋ more kamasi oi ŋi jiŋo maiinere kamasi fukeya. Ogoyaŋuŋ 4:ji piju webo furufuru qaega, iŋore kamasi fukeya. \v 8 Nemu muraŋpuine 4 moakoŋ moakoŋ yoŋore to 6 sosowo pe yareya. Sakiyaŋuŋ sosowo eru toyaŋuŋ yukuineo oŋuakoŋ jiŋo koruŋyaŋuŋ akoŋ saga yabeme dimabuŋ. Dimaku una ubu kiki iŋi jijiki keegobi, \q1 “Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau goji tiriine, tiriine eru tiriine akoŋ fukege. \q1 Gogo Rauine goji ronere ronekoŋgo go waperu goge eru moke kirieru fukeru go ropemiŋ.” \p \v 9 Nemu muraŋpuine 4 yoŋoji mimiteŋ kiki oŋu keegobi. Moji morumboŋ ŋeŋeo dimaku damaŋ tatariine tomiri go roperu goiŋ, oi kuriri eru tinabiŋe oteru daŋge miegobi. \v 10 Oŋu eegobi ore so Anuture minebobo 24 yoŋoji wakiru mo morumboŋ ŋeŋeo ŋega, iŋore jiŋoo dikanji keru dabeegobi. Moji damaŋ tatariine tomiri go roperu goiŋ, iŋore ohowe baku miteŋ gaegobi. Miteŋ garu resoŋ buresoŋyaŋuŋ qomukuru morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo ruaru iŋi miegobi, \q1 \v 11 “O Ofoŋ Anutunoŋuŋ, goji yareya sosowo bofuke yabemeŋ. Gore maŋ aŋigoji maŋgo eyareko qowirieru gogo bofukeru gogobi. Ore eru kuriri eru tinabiŋe oi gareru daŋge migareegobeneŋ. Go moakonji mimiteŋ sosowo roru sabaremiŋ ore so fukege.” Oŋu.\x * \xo 4.11 \xt Eks 19.16; Bara 8.5; 11.19; 16.18; Eze 1.13; Bara 1.4; Zek 4.2 \xt Eze 1.5-10, 22; 10.14 \xt Eze 1.18; 10.12; Ais 6.2-3 \x* \c 5 \s1 Lamaji Anuture meone quraŋ poporiŋine roya. \p \v 1 Ore ŋadiineo quraŋ poporiŋine mo ŋonebe morumboŋ ŋeŋeo ŋega iŋore me furoineo peya. Quraŋ ore rekaine oi mobemobe sosowo quraŋ akoŋ quraŋgaru poporiŋgaru sopuji ruaru giri moge (sil)\f + \fr 5.1 \ft Kantri goineji quraŋ quraŋgaru komoŋgo ruaru sopu roru moji oi egu qaratieiŋ ore eru giri mogeji bakatogaegobi. Moji giri moge (sil) oi kosa qosugaru quraŋine kiaŋ osena, oi bofukebi buŋoineke fukeiŋ. Quraŋ rauineji akoŋ oi siŋaŋ gaega. Pi oi ki maŋgoine ruaru bajibeneŋ rakaegayoŋ, quraŋ oi giri mogeji kipeegobi.\f* 7:ji keku bakatokabi peya. \v 2 Oŋuakoŋ Sombuŋ mimerereŋ usuŋ suŋsuŋineke mo ŋonebe sanaŋine yobu oŋgaku biŋe buŋo iŋi weuku miya, “Moji gbagbataeŋine sari fukeru soine quraŋ poporiŋine yo ore giri mogeine (sil) qosugaru bodomoreiŋ ore so fukega?” \p \v 3 Oŋu miyayoŋ, Sombuŋgo, moreŋgo eru kome kae oo sosowo ŋone yabebi moji oi qoromureru quraŋine ŋoneiŋ ore so, so fukeya. \v 4 Moji mo gbagbataeŋine yobu fukeru quraŋ oi qoromureru quraŋine ŋoneiŋ ore so, so bofukebuŋ, nonji ore eru kokoine kuyoku sembeaboŋ. \v 5 Kuyoku sembeabe Anutu minebobopuine yoŋoreone moji buŋo iŋi najiya, “Go so kuyoigoŋ. Mane, Juda kubuone Deiwid osigidaine mo fukeru laion joma oŋuine fukeru Sembene Rauine gbiŋ eru goga. Iŋoji soine sanaŋgaru quraŋ poporiŋine yoore giri mogeine (sil) 7 oi qosugaru bodomoreiŋ.” \p \v 6 Oŋu najime Lama mendaine ŋonebe morumboŋ ŋeŋe botuineo nemu muraŋpuine 4 yoŋore botugo dimako Anuture minebobo yoŋoji roregabi. Lama mendaine oi qabi komeya ore kamasi dimaya. Juŋeine 7 eru jiŋo koruŋ 7. Anutuji moropuine qoruine 7 sore yabeme morende ŋiŋigo sosowo yoŋoreo raru gogobi, jiŋo koruŋ 7 oi yoŋore soso fukegobi. \v 7 Lama madeine oi ŋonebe wareru quraŋ poporiŋine giri mogeineke oi morumboŋ ŋeŋeo ŋega iŋore me furoineone roya. \v 8 Oi roko nemu muraŋpuine 4 eru Anuture minebobo 24 yoŋoji oo akoŋ Lama madeinere maŋfuŋgo daberu wakiru dikanji kekabuŋ. Yoŋoji moakoŋ moakoŋ kulele eru goul popu roru dimabuŋ. Ŋiŋigo gbagbataeŋineji oŋga wosibi Anutureo ropeega, oiji juŋ jinaŋ ririgande so fukeko kouine mumundoinekeji roperu isirigaega. Kou oŋuineji goul popuyaŋuŋ puseko dimabuŋ. \v 9 Dikanji keru kiki gariine iŋi keku mibuŋ, \q1 “Goji fuŋine mo fukege. Go gubi komeru darigo keseru oiji ŋiŋigo furiyaŋuŋ baku ro yabemeŋ. \q1 Ŋiŋigo oi nemu apayaŋunde so, buŋo maru mimiyaŋunde so, kubuyaŋunde so eru kantriyaŋunde so. Goji yoŋoreone goine ro yabende Anuture biŋe fukegobi. \q1 Ore eru goji gbagbataeŋine yobu fukeru quraŋ poporiŋine giri mogeineke roru giri mogeine (sil) qoromureminde so fukege. \q1 \v 10 Yoŋoji Anuture biŋe fukebi qaji yareru igodoŋga yabende qorumaŋgore kiŋ koito kubu fukeru soriŋ gio siŋaŋpuine fukegobi. Yoŋoji Anutunoŋunde gio baku goku moreŋ so ŋiŋigo siŋaŋ yaberu go ropenimiŋ.” \p \v 11 Kiki gariine oŋu keku mibi maneru jikigaru piku Sombuŋ mimerereŋ jareyaŋuŋ taoseŋine taoseŋine eru milyoŋine milyoŋine oi ŋone yaberu kiki fonuŋyaŋuŋ maneboŋ. Yoŋoji morumboŋ ŋeŋe bembeŋgo dimaku nemu muraŋpuine 4 eru Anuture minebobo 24 oi rore yaberu kiki kebuŋ. \v 12 Kiki sanaŋine yobu keku iŋi kebuŋ, \q1 “O Lama madeine qabi komeya, iŋoji gbagbataeŋine sari fukeko Anutuji usuŋ suŋsuŋ eru touŋmoriri oteko sagaga. \q1 Maŋgboroŋ ropekiine eru usuŋ sosowo biŋe qame sagaga. Gbagbataeŋine yobu fukeko soine tinabiŋe sosowo otebeneŋ kuririquraŋ biŋe qame miteŋ gagobeneŋ.” \p \v 13 Oŋu kiki keku miteŋ gabi kiki kubu mo yoŋoji iŋi kebi maneboŋ: Anutuji gogoke bofuke yabeya, yoŋoji sosowo kiki kebi maneboŋ. Sombuŋgo gogobi, moreŋgo gogobi, kome kaeo eru koe paiineo gogobi, yoŋoji sosowo miyaŋuŋ qodureru kiki iŋi kebuŋ, \q1 “Morumboŋ ŋeŋeo ŋega eru Lama madeine niŋoji ŋoko miteŋ ŋapegobeneŋ. \q1 Mifia Rauine ŋokore tinabiŋe mi sogueegobeneŋ. Damaŋ so kuririquraŋ ŋatebeneŋ usuŋ Rauine oi tatariine tomiri go ropenimi.” \p \v 14 Oŋu kebi nemu muraŋpuine 4 yoŋoji “Buŋo oi foriine,” mibuŋ. Mibi Anuture minebobo yoŋoji daberu wakiru dikanji keru Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ. Oŋu.\x * \xo 5.14 \xt Eze 2.9-10; Ais 29.11 \xt Jen 49.9; Ais 11.1, 10 \xt Ais 53.7; Zek 4.10 \xt Kiki 141.2 \xt Kiki 33.3; 98.1; Ais 42.10 \xt Eks 19.6; Bara 1.6 \xt Dan 7.10 \x* \c 6 \s1 Lama madeineji giri moge moakoŋ moakoŋ bosugaga. \p \v 1 Oŋu maneru ya iŋi fukeko ŋoneboŋ: Lama madeineji quraŋ poporiŋine mogeinekere giri moge (sil) 7 oone fuŋfuŋgaine qosugaru qoromureya. Qoromureko nemu muraŋpuine 4 yoŋoreone moji buŋo iŋi miya, “Bio fukeru ware!” Buŋoine oi gbuŋparandaŋ kamasi oŋuine sanaŋine yobu oŋgako maneboŋ. \v 2 Oŋu miko maneru oo akoŋ kaneŋkuku yagaŋine mo fukeko ŋoneboŋ. Kaneŋkuku ore paiineo ŋi mo tebeineke ŋeko goineji resoŋ buresoŋ otebi qoruineo keya. Oi keku jigoo gbiŋ eru goya, iŋoji moke kaneŋkuku paiineo jigo qoqoo gbiŋ eiŋgo raya. Oŋu. \p \v 3 Lama madeineji giri moge (sil) yokaine qosugaru qoromureko nemu muraŋpuine yoŋoreone yokaine iŋoji buŋo iŋi miko maneboŋ, “Bio fukeru ware!” \v 4 Oŋu miko oo akoŋ kaneŋkuku mo sakiine boboroŋ jiriŋ boruŋke fukeko ŋoneboŋ. Ŋi mo kaneŋkuku ore paiineo ŋeya, Anutuji oi kakane oyowo qaku womo mataeinde usuŋ oteya. Oi oteme moreŋgo kiki rorori eeru komenimiŋ ore bapakareko ŋiŋigo maŋyaŋuŋ ba pakareinde usuŋ bofukeya. Oi bofukeme jigore siqo (bainat) sogo yobu otebi roru raya. Oŋu. \p \v 5 Lama madeineji giri moge (sil) jare yokaomo qosugaru qoromureko nemu muraŋpuine yoŋoreone jare yokaomo iŋoji buŋo iŋi miko maneboŋ, “Bio fukeru ware!” Oŋu miko oo akoŋ kaneŋkuku gogobu mo fukeko ŋoneboŋ. Ŋi mo kaneŋkuku ore paiineo ŋeya, iŋoji mebore yobiŋ osoekiminde kiririine (skeil) oi meineji roru ŋeya. \v 6 Oŋu ŋeko nemu muraŋpuine 4 yoŋore botugone moji buŋo miko fonuŋine iŋi maneboŋ, “Giobobo moakonde furi (Kina 10) oiji soine 1 kilogram wit flaua me 3 kilogram bali flaua oi furiine baigoŋ. Jibu uqo mujande oliwe yo eru wain nigiŋ gio oi so bosembeainebi.” Oŋu. \p \v 7 Lama madeineji giri moge (sil) jare 4 qosugaru qoromureko nemu muraŋpuine 4:ineji buŋo miko fonuŋine iŋi maneboŋ, “Bio fukeru ware!” \v 8 Oŋu miko oo akoŋ kaneŋkuku mo sakiine yoyoŋuŋine eru kokomeineke fukeko ŋoneboŋ. Kaneŋkuku ore paiineo ŋeya ore tinaine oi komere kukure Rauine. Iŋore maŋfuŋgo kome kae Rauineji oŋuakoŋ oi boyoberu wareya. Moreŋ boroiŋ gabi mobeine 4 peya, oone more ŋiŋigoine oi siŋaŋ yabenimi ore usuŋ oi Anutuji yateya. Usuŋ oi yateme usuŋyakunji morende ŋiŋigo mobeine oi iŋi bokome yabebu: Goineji siqo sogoji (bainat) qoqo eru komebuŋ. Goineji rorogo komebuŋ. Jibe mimiineji goine ba yabeme komebuŋ eru goine oi morende joma rigaŋine yoŋoji ki yabebi komebuŋ. Oŋu. \p \v 9 Lama madeineji giri moge (sil) jare 5 qosugaru qoromureko oo akoŋ Anuture ŋiŋigo goine yabebi komebuŋ, yoŋore iiru ŋone yabeboŋ. Yoŋoji Anuture Biŋe buŋo roru sabareku kitiŋgaku misaueku gobuŋ ore yabebi komeru koro alata rurumaŋgo dimabuŋ. \v 10 Paibe dimaku sanaŋine iŋi oŋgabuŋ, “O Ofoŋ usuŋ Rauine, goji poretiŋ eru fori wombuŋine fukege. Ore eru damaŋ wojimu odigabeneŋ tariko oo morende ŋiŋigo osoe yaberu buŋoyaŋuŋ mitarimiŋ? Niŋoji go kiŋaŋ qa garebeneŋ ke nobebi darinoŋunde geo oi wamo damaŋgo kerisiende paiyaŋuŋgo ropeiŋ?” \p \v 11 Oŋu mibuŋyoŋ, mariku yagaŋine joroine oi moakoŋ moakoŋ yoŋore keyareru Anuture mimiti iŋi yajibi manebuŋ, “Ŋoŋo jikigaru damaŋ pompoŋine yobu odigaru goinebi. Mamanesiŋ ogopuŋaŋunji jikigaru mande gio baku gobi ŋoŋo oi oŋuakoŋ yabebi komenimiŋ. Yoŋoji komebi jare ruaboŋ, ore soineji fuke foreme damaŋ oo akoŋ yabebuŋ, yoŋore buŋo mitaribemiŋ.” Oŋu. \p \v 12 Lama madeineji giri moge (sil) jare 6 qosugaru qoromureya, oi piku ŋoneboŋ. Oi qosugaru qoromureya, damaŋ oo komeŋ kamasiine jijibuine baya. Wegi jiŋoineji dabudabu gogobu keku beusembere marikuine kome oŋuine (noniŋ sikiineji babainere kamasi) fukeko ubu eya. Ayoŋ jiŋoineji kerisieru ojegu dari oŋuine fukeya. \v 13 Oŋu fukeko bobuŋ qonikiŋgo pegobi, yoŋoji moreŋgo wakibuŋ. Noaŋeŋ koruŋ yoŋuŋgaru ŋekabi gbiŋ sanaŋineji qaku yoyoworu bomukume wakiegobi, ore so muruŋgaru moreŋgo qiriquru wakibuŋ. \p \v 14 Oŋu wakibi qonikiŋ ŋoneegobeneŋ, oiji jibugaya. Quraŋ poporiŋine poporiŋgabi poreru raega ore so farata eru poreru raru jibugaya. Oi jibugame tuku sosowo eru koere nuine nuine oi sosowo pepeyaŋuŋgone pipa perorieru gbogbobaru mataebuŋ. \p \v 15 Oŋu fukeko morende kiŋ koitoine koitoine, ŋi muraŋine muraŋine eru mamari siŋaŋine siŋaŋine yoŋoji kamieru useru sumuŋgabuŋ. Ŋiŋigo jaijonjoŋ biŋeroroyaŋuŋke, ŋiŋigo tobiriyaŋuŋke oi sosowo perorieru sumuŋgabuŋ. Yoŋoyaŋere gioyaŋuŋ baegobi eru rauyaŋunde kiŋaŋ omaine qaegobi, oi sosowo kouŋ, ko kimboŋ eru tukure koru kimboŋine kimboŋine baaru oo sumuŋgabi ŋone yabeboŋ. \v 16 Oo sumuŋgaru tuku Rauine eru koru Rauine oŋga yareru iŋi karieru weu yarebuŋ, “Ŋoŋo tuku mitaribi pogaru wareru kefa nobeinebi. Morumbonde ŋeŋeo ŋega, iŋoji egu mai nobeiŋ ore eru Lama madeinere yombeŋineji egu ke nobeiŋ ore mitaribi keji nobeinebi.” Oŋu karieru weu yarebuŋ. \v 17 Yokoji yombeŋyakuŋ totogo odugobire, ore damaŋine yasogoji wareru fukeru pega. Oi moji mo maigaku sanaŋgaru dimaiŋgo ore so mata. Oŋu.\x * \xo 6.17 \xt Zek 1.8; 6.3, 6 \xt Zek 1.8; 6.2 \xt Zek 6.2, 6 \xt Eze 14.21 \xt Bara 11.13; 16.18; Ais 13.10; Joel 2.10, 31; 3.15; Mat 24.29; Mak 13.24-25; Luk 21.25 \xt Ais 34.4 \xt Bara 16.20 \xt Ais 2.19, 21 \xt Hos 10.8; Luk 23.30 \xt Joel 2.11; Mal 3.2 \x* \c 7 \s1 Israel ŋiŋigo 144,000 oi Anutuji moge baji yareiŋ. \p \v 1 Ore ŋadiineo Sombuŋ mimerereŋ 4 ŋone yabebe morende guruine 4 oo dimabuŋ. Yoŋoji morende gbiŋ Rauine qoruine 4 oi kiperu sabare yabebuŋ. Gbinji moreŋ paiineo me koe paineo egu qaiŋ ore me yo moji kosa egu qaiŋ ore Rauine 4 oi meyaŋuŋgo roru nigiŋgaru dimabuŋ. \v 2 Anutuji Sombuŋ mimerereŋ 4 oi moreŋ eru koe ketotie yabeniminde usuŋ yareme moreŋ guruyaŋuŋgo dimabuŋ. Oŋu dimakabi ŋone yabebe Sombuŋ mimerereŋ moji wegi wawapeineone fukeru pakereko ŋoneboŋ. Iŋoji gogore Rauine Anuture giri moge toku ŋoŋoruine siŋaŋ garu wareru Sombuŋ mimerereŋ 4 yoŋore sanaŋine yobu oŋgaya. \p \v 3 Oŋgaru buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo moreŋ me koe oi bebero baru so ketotie yapeniŋ eru yo oi so sibiri yabeniŋ. Oi matayoŋ, odigabi bonieru afaine akoŋ Anutunoŋunde giri mogeine oi gioine baegobi, yoŋore maio bakato yarekimiŋ. Oi bonieru baku bakato yarebeneŋ ŋadiineo oi soine ketotieru sibiriganimiŋ.” \v 4 Oŋu yajiko Anuture giri mogeine oi Israel ŋiŋigo goine yoŋore maio baku bakato yarebuŋ. Moji yoŋore jareyaŋuŋ miko iŋi maneboŋ: Israel ŋiŋigo kubu 12 sosowo yoŋoreone qodureru ŋiŋigo 144,000 oi baku bakato yarebuŋ. \p \v 5 Israel kubu moakoŋ moakoŋ yoŋoreone 12,000 oŋu oŋu baku bakato yarebuŋ. Juda kubure 12,000, Ruben kubure 12,000, Gad kubure 12,000, \v 6 Aser kubure 12,000, Naftali kubure 12,000, Manase kubure 12,000, \v 7 Simeon kubure 12,000, Liwai kubure 12,000, Isakar kubure 12,000, \v 8 Zebulun kubure 12,000, Josef kubure 12,000 eru Benjamin kubure 12,000. Oŋu oŋu moge baku bakato yarebi qodureru 144,000 fukeya. Oŋu.\x * \xo 7.8 \xt Jer 49.36; Dan 7.2; Zek 6.5 \xt Eze 9.4, 6 \x* \s1 Seŋgiŋbaŋgiŋ goniminde kubu yasogo ŋoneboŋ. \p \v 9 Ore ŋadiineo kubu miine morugakiine jareyaŋuŋ so ooseinere so oi ŋone yabeboŋ. Ŋiŋigo oi kubuyaŋunde so, apa ŋasoyaŋunde so, kantriyaŋunde so eru buŋo maru mimiyaŋunde so tumaŋgaru morumboŋ ŋeŋe eru Lama madeine yokore maŋfuŋyakuŋgo dimabuŋ. Oo dimaku mariku joroine yagaŋine kekabi rakame meyaŋuŋgo tupe rekaine meyaŋuŋgo roru dimabuŋ. \v 10 Oi roru dimaku sanaŋine yobu oŋgaku iŋi mibuŋ, “Anutunoŋunji morumbonde ŋeŋeo ŋega eru Lama madeine yokoji oi qowirie nobebire seŋgiŋbaŋgiŋ fukegobeneŋ.” \p \v 11 Oŋu oŋgaku mibi Sombuŋ mimerereŋ sosowo yoŋoji morumboŋ ŋeŋe bembeŋgo buruo dimaku Anuture minebobo eru nemu muraŋpuine 4 oi rore yabebuŋ. Oŋu dimaku morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo daberu wakiru dikanji keru Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ. \v 12 Anutu miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Buŋo oi foriine! Anutu go mifia, kuririquraŋ eru maŋgboroŋ Rauine fukege. Niŋoji go miteŋ guru biŋerorogo mi sogueegobeneŋ. Anutunoŋuŋ, goji usuŋ suŋsuŋ eru usuŋ Rauine fukege. Niŋoji damaŋ so oŋu misanaŋgabeŋ Rauine oi tatariine tomiri go roperu goiŋ. Buŋo oi foriine!” \p \v 13 Oŋu miteŋ garu mibi Anuture minebobo yoŋoreone moji iŋi miku weu nareya, “Ŋiŋigo mariku joroine yagaŋine keru dimagobi, oi uri yoŋoji? Oi urone wareru oŋu tumaŋgaru dimagobi?” \p \v 14 Weu nareme iŋi bokirie teboŋ, “O sogunene, nonji oi so manebe gake akoŋ manege.” Oŋu bokirie tebe minebobo iŋoji iŋi najime maneboŋ, “Suroŋqoqo soguinere botugone wapebuŋ, yoŋoji oi fukegobi. Lama madeinere dariji kambaŋ marikuyaŋuŋ jureko yagaŋgako gobuŋ. \v 15 Oŋu gobuŋ ore eru Anuture morumboŋ ŋeŋeine maigaku una ubu mimiteŋ soriŋineo (tempel) goku Anuture gio baku gonimiŋ. Oŋu gokabi morumbonde ŋeŋeo ŋega, iŋoji kambaŋ akoine botiŋgaru kema yabeko gonimiŋ. \p \v 16 “Oŋu gokabi damaŋ mogo uqo mujande me obure so komenimiŋ. Wegiji me ya joineke moji so ja yabeiŋ. \v 17 Yoore eru seŋgiŋbaŋgiŋ gonimiŋ: Lama madeineji morumboŋ koro botuineo ŋeku siŋaŋ yaberu oga yabeme gogo sanaŋinere obu fusiinere jiŋoineo raegobi. Anutu iŋoyoŋe jiŋoyaŋuŋgone jiŋo obuyaŋuŋ sosowo ketaniŋgame tariiŋ.” Oŋu.\x * \xo 7.17 \xt Dan 12.1; Mat 24.21; Mak 13.19 \xt Ais 49.10 \xt Kiki 23.1; Eze 34.23; Kiki 23.2; Ais 49.10; 25.8 \x* \c 8 \s1 Lama madeineji giri moge jare 7 qosugaga. \p \v 1 Lama madeineji giri moge (sil) jare 7 qosugaru qoromureko Sombuŋ kae oo fonuŋ sosowo 30 minitre so benoŋgaya. \v 2 Oŋu fukeko Sombuŋ mimerereŋ 7 Anuture maŋfuŋgo dimagobi, oi ŋone yabebe moji qeŋ fuŋine mo (biugel) 7 oi meyaŋuŋgo yareya. \p \v 3 Oi ŋone yabebe Sombuŋ mimerereŋ mo fukeru juŋ jinaŋ ririgande goul popuine roru wareru koro alata bembeŋgo dimaya. Ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo Anuture oŋga wosibi iŋoji juŋ jinaŋ alatao rigako kouine mumundoŋineke oi oŋgawowosiyaŋuŋke jikigaru isirigaru moko roperu Anutureo raega. Goul koro alata oi morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo dimaga, iŋoji bio ore bembeŋgo dimako goineji juŋ jinaŋ oi kokoine rigaiŋgo otebuŋ. \v 4 Iŋoji juŋ jinaŋ oi rigako ore konduŋineji oi Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore oŋgawowosiyaŋuŋke jikigaru Sombuŋ mimerereŋ iŋore meone pakereru Anuture jiŋo maio ropebuŋ. \v 5 Sombuŋ mimerereŋ oiji jinaŋ popu oi roru alataone misi miine rome jako popu oo ropeme puseko moreŋgo bokeme rakaya. Bokeko rakame oone gbuŋparandande fonuŋ kokoine fukeru gbiŋbururuŋ qaya. Bobori usuŋyaŋuŋke fukekabi damaŋine damaŋine komeŋ baya. Oŋu.\x * \xo 8.5 \xt Am 9.1; Eks 30.1, 3 \xt Lew 16.12; Eze 10.2; Eks 19.16; Bara 11.19; 16.18 \x* \s1 Mimerereŋ yoŋoji qeŋ fuŋine mo putebuŋ. \p \v 6 Sombuŋ mimerereŋ 7 qeŋyaŋuŋ fuŋine mo (biugel) robuŋ, yoŋoji oi putenimiŋgo jauebuŋ. \p \v 7 Mimerereŋ fuŋfuŋgaineji pakereru qeŋ fuŋine mo puteya. Oi puteme kombo (ais) koruŋ eru misi boruŋine oi kue oŋuine fukeru darike bojibugabi moji oi keseme moko moreŋgo wakiya. Oiji joineke wakiru moreŋgo qame morende mobeine yokaomo oi misigo ja foreya. Gomende yoine ore mobeyaŋuŋ yokaomo oi misigo ja forebuŋ eru kegbaŋ rekaine rekagari oi sosowo misigo jaku ja foreya. \p \v 8 Mimerereŋ yokaine iŋoji pakereru qeŋ fuŋine mo puteya. Oi puteme moji tuku soguine misi jajaine kamasi oŋuine (wolkeino) ya oi bokeme koego rakaya. Rakaru koe roko koere mobeine yokaomo oone moji kerisieru dari fukeya. \v 9 Oŋuakoŋ Anutuji koere yaine sosowo bofukeme gogobi, ore mobeine yokaomo yoŋoreone mo oi komebi eru ogâ sosowo qoko yokaomo oone qoko mo oi jaŋgaru sibirigabuŋ. \p \v 10 Mimerereŋ yokaomoineji pakereru qeŋ fuŋine mo (biugel) puteya. Oi puteme bobuŋ yasogo doi boruŋ oŋuine kamasi jaku qonikiŋgone mukuru wakiya. Waki keku morende obu fusiine yaberu ore mobeine yokaomo oone mo eru obu jiŋoine sosowo oi saga yabeya. \v 11 Bobuŋ ore tinaine oi orabeŋ nombe mokiineke. Orabeŋ nombe oiji wakiko obuine obuine ore mobeyaŋuŋ yokaomo oi kerisieru mokiyaŋuŋke fukebuŋ. Mokiyaŋuŋke fukebi ore eru ŋiŋigo kokoineji oi noku komebuŋ. \p \v 12 Mimerereŋ jare 4 iŋoji pakereru qeŋ fuŋine mo puteya. Oi puteme moji wegi jiriŋine eru ayoŋ jiriŋine yokore tatamayakunde mobeyakuŋ yokaomo oi qokobeme mobe akoŋ dabu eme ubu eya. Oŋuakoŋ bobuŋ mobeyaŋuŋ yokaomo qokobeme kerisieru ubu ebuŋ. Ore eru una damaŋinere mobeine yokaomoji ubu eko qisiri fukeya. Oŋuakoŋ ubure tatamaji bembeŋgako mobeine yokaomoji ubu eya. \p \v 13 Oŋu fukeko paibe piku piju webo mo ŋoneru manebe sowoineo paibe fururu qaru qonikiŋ botuine petigaru wareru sanaŋine yobu oŋgaku iŋi miya, “O ŋiŋigo moreŋgo gogobi, Sombuŋ mimerereŋ yokaomo yoŋoji jikigaru qeŋyaŋuŋ fuŋine mo putenimiŋgo egobi. Qeŋ yokaomo ore fonuŋyaŋuŋ manebi yobiŋ bibiineke yokaomo fukeiŋ, ore eru oŋga joroku ‘Yei! Yei! Yei!’ miku kuyogo.” Oŋu.\x * \xo 8.13 \xt Eks 9.23-25; Eze 38.22 \xt Ais 14.12 \xt Jer 9.15 \xt Ais 13.10; Eze 32.7; Joel 2.10, 31; 3.15 \x* \c 9 \s1 Sombuŋ mimerereŋ 5:ineji qeŋ fuŋine mo puteya. \p \v 1 Sombuŋ mimerereŋ jare 5 iŋoji qeŋ fuŋine mo (biugel) puteme ŋonebe qonikiŋgone bobuŋ mo mukuru moreŋgo wakiya. Wakiko moji gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri ore ki mendaine oi bobuŋ Rauine oteya. \v 2 Oi oteme gemokaku yoŋ dikiine tomiri ore iporoine bomukuko oone jiriŋ ja serereŋ jaku ju pupueku pakereega, ore so pupueku pakereru wegi jiŋoine komoŋgaru gbiŋ juineji akoŋ saga foreya. \v 3 Ju ore maŋineone putogisiine putogisiine bokeru moreŋgo wapebi Anutuji usuŋ yareya. Usuŋ oi omeqoqo yoŋore usuŋ kamasi oŋuine fukeya. \p \v 4 Oi yareme Anutuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo morende ya rekagariine kegbaŋ me yo oŋuine oi so sibiri yabeinebiyoŋ, ŋiŋigo maiyaŋuŋgo Anuture giri mogeyaŋuŋ tomiri yoŋo akoŋ bo sembe yabeinebi.” Oŋu mitiga yareya. \v 5 Anutuji putogisi oi usuŋ yareme ŋiŋigo ki yabebi kaiŋ 5:de so joiserereŋ mokemoke yobu manebuŋ. Joiserereŋ oi omeqoqoji ŋi kime joiserereŋ manega, ore so. Joiserereŋ oŋu manebuŋyoŋ, Anutuji sabare yabeme ba kome yabeniminde usuŋ oi putogisi yoŋoji so baku omaine ki yabebuŋ. \v 6 Ŋiŋigo ki yabebuŋ, yoŋoji damaŋ oo komeniminde kome kadi baanimiŋyoŋ, kome oi so bofukeru komeiŋgo embimbiŋganimiŋ. Komeiŋgo maneru yaimaiŋ qanimiŋyoŋ, komere kukure Rauineji mogo raiŋ. \p \v 7 Putogisi ŋone yabebe yoŋoji kaneŋkuku jigoqoqo ore kuririyaŋuŋke jaueegobi, oi oŋuine fukebuŋ. Qoruyaŋuŋgo ya yoweine goul oŋuine kebuŋ, oi resoŋ buresoŋ kamakamasi fukeya. Jiŋo maiyaŋunji ŋiŋigo jiŋomai kamasi oŋuine fukebuŋ. \v 8 Putogisi yoŋore qoru sikiyaŋuŋ oi yagaŋ ŋigo yoŋore qodu siki oŋuine fukeya. Putogisi miyaŋunji laion jomare mi oŋuine fukeya. \v 9 Maro marikuyaŋuŋ oi aeŋ maro oŋuine fukeya. Toyaŋuŋ qabi fonuŋ fukeko maneboŋ, oi iŋi: Kaneŋkuku boakoŋ yoŋoji jigoqoqore keretaine keretaine poreru riŋaru jigoo rabi gbiŋbururuŋ qaegobi, ore so qaya. \p \v 10 Jiyaŋuŋ oi omeqoqo oŋuine miyaŋuŋke fukebuŋ. Yoŋoji ŋiŋigo kaiŋ 5 ore so joiserereŋ manenimiŋ ore ki yabebuŋ, ore usuŋineji oi putogisi yoŋore jiyaŋuŋgo peya. \v 11 Putogisi yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ oi gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri ore mimerereŋine tinaine Sisibiri Rauine. Oi Hibru buŋoo Abadon eru Grik buŋoo Apolion. \p \v 12 ‘Yei!’ oŋgabi yobiŋ fuŋfuŋgaine momokiine oi oŋu tariya. Maneniŋ, ore ŋadiineo ‘Yei!’ oŋgabi yobiŋ momokiine yoyoka oi jikigaru jiki fukenimi. Oŋu.\x * \xo 9.12 \xt Jen 19.28 \xt Eks 10.12-15 \xt Eze 9.4 \xt Job 3.21; Jer 8.3 \xt Joel 2.4 \xt Joel 1.6 \xt Joel 2.5 \x* \s1 Sombuŋ mimerereŋ 6:ineji qeŋ fuŋine mo puteya. \p \v 13 Sombuŋ mimerereŋ jare 6 iŋoji qeŋ fuŋine mo (biugel) puteya. Oi puteme Anuture maŋfuŋgo goul koro alata pega, ore juŋe 4 oone buŋo mo fukeme maneboŋ. \v 14 Fonuŋ oiji Sombuŋ mimerereŋ jare 6 qeŋineke iŋore iŋi ojiya, “Anutuji mimerereŋ 4 kipe yaberu obu fusiine yasogo tinaine Yufreitis ore keririŋgo rua yabeya, oi pirue yabe.” \p \v 15 Anutuji mimerereŋ 4 oi kipe yaberu gbedio ŋeniminde gosayaŋuŋ, kaiŋyaŋuŋ, unayaŋuŋ eru aua damaŋyaŋuŋ oi poretiŋ burugaru yareme ŋebuŋ. Yoŋoji damaŋyaŋuŋ oi ware fukeme oo akoŋ ŋiŋigo kantriine kantriine yoŋore mobe yokaomo oi yabenimiŋ ore jaueru ŋeku damaŋyaŋunde odigabuŋ. Ore eru Sombuŋ mimerereŋ 6:ineji alataone buŋo maneru oo akoŋ raru mimerereŋ 4 oi pirue yabeya. \v 16 Pirue yabeko mamari kubu soguine yobu oi kaneŋkukuyaŋuŋke fukeru warebuŋ. Nonji jareyaŋuŋ manebe 200 milyon fukeya. \p \v 17 Qohoŋ sasako oo ŋi kaneŋkuku paiineo ŋeku warebuŋ, yoŋore kamasi ŋonebe iŋi fukeya: Maroyaŋuŋ (omore aeŋ maro) oi misi mi boboroŋ, buge gogobu kamasi eru yoŋuŋine salfa misi ko oŋuine. Kaneŋkuku yoŋore kamasiyaŋuŋ ŋone yabebe qoruyaŋuŋ laion jomare qoru oŋuine fukebi mauyaŋuŋgone misi, ju eru ko joineke tinaine salfa oi wakiru wareya. \v 18-19 Kaneŋkuku yoŋore mauyaŋuŋgone misi, ju eru misi ko tinaine salfa wakiya, oiji ŋiŋigoine ŋiŋigoine yabeya. Kaneŋkuku yoŋore usuŋ oi mauyaŋuŋgo eru jiyaŋuŋgo peya. Jiyaŋuŋ oi kobeŋ ore so fukebi ji sisiyaŋuŋ oi miineke. Ji sisiyaŋuŋ miineke oiji ŋiŋigo ŋoŋoru oŋuine ŋoru yabeegobi. Yobiŋ momokiine yokaomo oi morende ŋiŋigo sosowo yoŋore mobeyaŋuŋ yokaomo oi yabeko komebuŋ. \p \v 20 Yobiŋ bibiineke oiji ŋiŋigo goine so yabebi komeru jikigaru gobuŋ, yoŋoji jibu maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Yoŋoyaŋunde meji ya baku ohoweyaŋuŋ baku miteŋ gabuŋ, ore eru so mamanesembe eebuŋ. Gemokaku eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yayabe oi so bokebuŋ. Nemu gboŋ goine oi goul, silwa me brons aenji babaine. Goine oi ko pujeku me yo pasikeru babaine. Ore eru nemu gboŋ oiji ya ŋoneru maneiŋgo me raru wareiŋgo embimbiŋgaegobi. Jibu ŋiŋigoji oi so bokebuŋ. \p \v 21 Oŋuakoŋ ŋiŋigo yabebi kokome me sowe agiqoqo munaŋqoqo oi so bokebuŋ. Oi jikigaru eba eku boesau ebi eru ya kosa kiaŋ baku gobuŋ. Ore eru maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Oŋu.\x * \xo 9.21 \xt Eks 30.1-3 \xt Kiki 115.4-7; 135.15-17; Dan 5.23 \x* \c 10 \s1 Sombuŋ mimerereŋ eru quraŋ poporiŋine mendaine \p \v 1 Ore ŋadiineo Sombuŋ mimerereŋ usuŋine ropekiine mo ŋonebe Sombuŋgone kuanji komoŋ gako wakiya. Qoruine kuririji roregaru peya. Jiŋo maiine wegi jiŋoine oŋuine fukeko kufuyokaine oi otuŋ misi boruŋyakuŋke yoyoka oŋuine jaku dimaya. \v 2 Meineji quraŋ poporiŋine mendaine roko qoqomureine fukeya. Kufu furoine koego oderu kufu kijoine oi moreŋgo oderu dimaya. \v 3 Oŋu dimaku laion jomaji ŋiŋiririŋ oŋgaega, buŋoine ore so sanaŋ qaŋqaŋine oŋgaya. Oŋgame gbuŋparandande gbiŋbururuŋ 7 yoŋoji kerisieru ŋiŋiririŋ oŋgaku buŋoyaŋuŋ oŋgakabi maneboŋ. \p \v 4 Gbuŋparandande gbiŋbururuŋ 7 yoŋoji oŋgaku buŋoyaŋuŋ mikabi maneboŋ, nonji oi oo akoŋ papiago quraŋgaiŋgo eboŋ. Quraŋ quraŋgaiŋgo eboŋyoŋ, fonuŋ mo Sombuŋgone manebe buŋo iŋi najiya, “Gbuŋparandande gbiŋbururuŋ 7 buŋo migobi, oi gake akoŋ kamiine manende peine. Oi so quraŋgaigoŋ.” \p \v 5 Sombuŋ mimerereŋ kufuine koe eru moreŋ paiyakuŋgo oderu dimako ŋoneboŋ, iŋoji me furoine romaeŋgaru Sombuŋgo oobe ruaya. \v 6 Mimipaŋ buŋo miiŋgo ore meine oŋu ruaru oi misanaŋgaru ruaya. Moji Sombuŋ, moreŋ, koe eru ya sosowo oo pega, oi bofukeru dimaku damaŋ so tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ, iŋore tinao mimipaŋ buŋo iŋi miya, “Anutuji damaŋ moke so bojoroko ropeiŋ. \v 7 Oŋu matayoŋ, Sombuŋ mimerereŋ 7:ji qeŋ fuŋine mo (biugel) puteme fonuŋine manenimiŋ, damaŋ oo akoŋ Anuture buŋo buru soŋsoŋineji foriineke fukeiŋ. Kajeqouŋ ŋiŋigo Anuture gio baku go wapebi yoŋore Biŋe buŋo fiine miku barariŋga yareme maneru waperu gobuŋ, Biŋe buŋo ore so oi pipa foriineke fukeiŋ.” \p \v 8 Ore ŋadiineo fonuŋ mo rone Sombuŋgone manebe buŋo miya, oiji ŋeŋeineo moke buŋo miko iŋi maneboŋ, “Sombuŋ mimererenji koe eru moreŋ paiyakuŋgo oderu dimaku quraŋ poporiŋine roko meineji qoqomureine pega, oi raru roigoŋ.” \p \v 9 Oŋu maneru Sombuŋ mimererendeo raru quraŋ poporiŋine mendaine oi nareiŋ ore weuboŋ. Weube iŋi najiya, “Oi roru no. Nokande beugoo karu kerisieme manjaja egareiŋyoŋ, migoo oi kou obure aŋi oŋuine fukeiŋ.” \p \v 10 Oŋu najime quraŋ poporiŋine mendaine oi iŋore meone roru noboŋ. Nobe mineo kou obure aŋi oŋuine fukeyayoŋ, gbagabe beuneo rakame kerisieme manjaja enareya. \v 11 Oŋu enareko nonji buŋo iŋi maneboŋ, “Go ŋeŋeineo moke kajeqouŋ buŋoine buŋoine misaueku goigoŋ. Kantriine kantriine eru ŋaso apaine apaine buŋo kamasi mimiyaŋunde so gogobi, yoŋore eru yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ iŋore kajeqouŋ buŋo oi bonieru miku goigoŋ.” Oŋu.\x * \xo 10.11 \xt Eks 20.11; Dut 32.40; Dan 12.7; Am 3.7; Eze 2.8–3.3\x* \c 11 \s1 Anuture minebobo yoyokaji buŋoine kitiŋgaku mibu. \p \v 1 Oŋu najime maneru dimabe Sombuŋ mimerereŋ oiji kiriri bobore yo didiine sabara oŋuine oi nareko iŋi mitiga nareya, “Go pakere raru Anuture boji soriŋ eru ore boji alataine oi kiriri bobore yo didiine (rula mesa) oiji soine ruaru ose. Oŋuakoŋ oo roperu Anutu miteŋ garu oŋgawowosiyaŋuŋ ruaegobi, oi osoeru jareyaŋuŋ ose. \v 2 Boji soriŋ soine ruaru oo kae jiŋo sakibe oi odureru bokeigoŋ. Oi kotu kantri yoŋore rua yarebi peko yoŋoji siti tiriine oi kaiŋ 42 ore so oderu ra wareenimiŋ. Ore eru kae jiŋo sakibere soine oi so ose. \v 3 Nonji mineboboyokane sore yaperu buŋone kitiŋgaku minimi ore usuŋ rua yatebe fukenimi. Fukeru beusembere mariku kome oŋuine keru roregaru (moreŋ boboroŋ rauku) una damaŋine 1,260 ore so kajeqouŋ buŋo gio baku gonimi.” \p \v 4 Oliwe yo yoyoka eru lambe ŋeŋeine yoyoka moreŋ Ofonde maŋfuŋgo dimagobire, oi kerisie wakiru fukeru munaŋ moge oŋuine dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku miku gonimi. \v 5 Moji me moji yape qojoi eyateiŋgo manega ine, misi boruŋineji miyakuŋgone wakiru rosipuyakuŋ ja yabeko sibiriganimiŋ. Moji me moji yapeiŋgo manega ine, oi kadi oŋuine akoŋ oiji qabire komeiŋ. \p \v 6 Qonikinde kuaŋine kipenimi ore usuŋ oi yokoreo peko kajeqouŋ buŋo misauenimi, damaŋ ore so kue so keiŋ. Usuŋyakunji obu jiŋoine sosowo oŋuakoŋ sagako oiji soine obu sosowo kerisiebi dari fukenimiŋ. Oŋuakoŋ usuŋyakunji ropekiine pega ore eru aŋiyakunji miiŋ ore so soine mibire yobiŋ bibiineke fuŋne fuŋne fukeru moreŋ bosembearu ŋiŋigo yabenimiŋ. \p \v 7 Anuture buŋo kitiŋgaku mitaribire gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri oone joma mimiine moji pakereru jigo qa yaperu gbiŋ eru yapeme komenimi. \v 8 Komebire qoŋgbuŋyakuŋ siti tinabiŋeinekere kadi sogoo boke yapebi kosa penimi. Siti ore tinaine sumuŋ oi Sodom eru Ijipt miegobi. Ofoŋyakuŋ Yesu oi oŋuakoŋ oo maripoŋgo qabi komeya. \v 9 Qoŋgbuŋyakunji kosa pebire ŋiŋigo sosowo oi ŋone yapeku gonimiŋ. Moreŋ yoŋgo yaŋga yapeiŋgo mibi sabarenimiŋ. Oŋu omaine kosa pebire ŋiŋigo kantriine kantriine, kubuine kubuine, ŋaso apaine apaine buŋo kamasiyaŋuŋ bubu miegobi, yoŋo qoŋgbuŋyakuŋ oi una yokaomo eru mobeine mo ore so piku ŋone yapebuŋ. \p \v 10 Kajeqouŋ ŋi yoyoka yokoji ŋiŋigo moreŋ paiineo gogobi, oi maŋ bapakare eyarebire ore eru joiserereŋ mokemoke yobu bofukeru gobuŋ. Ore eru komebire qoŋgbuŋyakuŋ ŋone yapeenimiŋ, damaŋ oo kokoriaŋ keru saoreŋ woru jebe noku jeri eru yoŋoyoŋe yauŋ fuŋne fuŋne nareŋgareŋ ekabi ra wareiŋ. \v 11 Una yokaomo eru mobeine mo oi tariko Anutuji mi rombuŋ sigoyakuŋgo puteme kame gboreru pakereru koŋkoŋ dimabu. Pakere dimabire ŋiŋigoji ŋone yaperu odesueru gburugburu yabeme sombuyaŋuŋ manebuŋ. \v 12 Koŋkoŋ dimabire Sombuŋgone buŋo sanaŋine mo iŋi oŋgaku yasiya, “Ŋoko bio yoo wapeni!” Oŋu yasime maneru kuaŋ maŋineo pakereru Sombuŋgo ropebire rosipuyakunji omaine ŋone yaperu meayaŋuŋ mukume dimabuŋ. \p \v 13 Kufuyakunji moreŋ bokeru ropebire damaŋ oo akoŋ komeŋ kamasiine jijibuine baku siti mobeine 10% (mobeine teŋgone moakoŋ) ore so bajiru qajaŋbajaŋgako wakiya. Wakiru ŋiŋigo 7,000 ore so yabeme komebuŋ. Ŋiŋigo so komebuŋ, yoŋoji oi ŋoneru odesueru sombuyaŋuŋ maneru Sombunde ofoŋ Anutu oi usunde miteŋ gabi tinabiŋeineke eya. \p \v 14 ‘Yei!’ oŋga jojoraku yokaine bibiineke oi oŋu tariyayoŋ, maneniŋ, oŋga jojoraku yei buŋo yokaomore foriineji oi pipa fukeru paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Oŋu.\x * \xo 11.14 \xt Eze 40.3; Zek 2.1-2 \xt Luk 21.24 \xt Zek 4.3, 11-14 \xt 1 Kiŋ 17.1; Eks 7.17-19; 1 Sml 4.8 \xt Dan 7.7, 21; Bara 13.5-7; 17.8 \xt Ais 1.9-10 \xt Eze 37.10 \xt 2 Kiŋ 2.11 \xt Bara 6.12; 16.18 \x* \s1 Sombuŋ mimerereŋ 7:ji qeŋ fuŋ mo puteya. \p \v 15 Sombuŋ mimerereŋ jare 7 iŋoji qeŋ fuŋ mo (biugel) puteya. Oi puteme Sombuŋgo buŋo sanaŋine akoŋ mimane ekabi tinayaŋuŋ manebe iŋi mibuŋ, “Ayo, noŋunde Ofoŋ eru iŋore Munaŋqoqo Rau Kristo yokoji moreŋ sosowo siŋaŋ yabenimi ore usuŋ oi sosowo raugabire. Iŋoji damaŋine damaŋine siŋaŋ yaberu goiŋ, ee-aa-ee. Siŋaŋyayabe gioineji damaŋ mogo so tariiŋ, ee-aa-ee.” \v 16 Oŋu mibi manebe Anuture minebobo 24 Anuture jiŋo maio morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋegobi, yoŋoji wakiru daberu Anutu ohoweine bateku miteŋ gabuŋ. \v 17 Miteŋ garu iŋi mibuŋ, \q1 “O Ofoŋ Anutu usuŋ sosowo Rauine, goji go waperu damaŋ yoo goge. \q1 Goji usuŋgo ropekiine roru fuŋgaru moreŋ sosowo siŋaŋ yaberu kiŋ ofoŋyaŋuŋ fukeru gomiŋ. \q1 Ore eru niŋoji miteŋ guku daŋge gajigobeneŋ. \q1 \v 18 Kotu kantriine kantriine yoŋo maŋyaŋuŋ rigaŋgame rosi egareku gobuŋyoŋ, gore rosi damanji muŋanekoŋ yoo ware fukeru pega. \q1 Goji damaŋ yoo komekiine yoŋore buŋo osoeru mitari yaremiŋ eru gakere ŋiŋigopugo furi yaremiŋ. \q1 Kajeqouŋ ŋiŋigo eru ŋiŋigo gbagbataeŋine goine gore gio baku gobuŋ eru ropekiine wakiqoqoine gore tinao egu sibirigaiŋ ore kokoiyaŋuŋ maneru gobuŋ, oi furiyaŋuŋ yaremiŋ. \q1 Oŋuakoŋ goineji ŋiŋigo yaberu kantri ketotieru gobuŋ, oi ketotie yabemiŋ.” Oŋu miteŋ gabuŋ. \p \v 19 Ore ŋadio Sombunji aŋgame Anuture mimiteŋ sorinde (tempel) mendiji aŋgame ŋonebe soriŋ maŋineo Anuture jojofo buru katapa kuririineke oiji ŋoŋoneine peya\f + \fr 11.19 \ft Anuture mimipaŋ buŋo 10 eru mimiti goine oi ko diŋiŋineo quraŋgaru katapa ore maŋineo ruabi ŋeko siŋaŋ eegobi.\f* Sombunji aŋgame damaŋ oo akoŋ kirabori eru gbuŋparandaŋ gbiŋbururuŋ qako maneboŋ. Fonuŋine fonuŋine oi manebe komeŋ baku kue yaiko bokeme kombo (ais) koruŋ soguine soguine wakibuŋ. Oŋu.\x * \xo 11.19 \xt Eks 15.18; Dan 2.44; 7.14, 27 \xt Kiki 2.5; 110.5; 115.13 \xt Bara 8.5; 16.18, 21 \x* \c 12 \s1 Ŋigo eru jewanaŋ sogo juŋeineke \p \v 1 Sombuŋgo moge sogo qembibiineke mo iŋi fukeko ŋoneboŋ: Ŋigo mo wegi jiŋoineji marikuine fukeko ayonji kufu seseine rurumaŋgo tamaeko bobuŋ 12 oi resoŋ buresoŋ oŋuine qoruineo ketebi jaerereŋyaŋuŋke ŋebuŋ. \v 2 Kuaineke goku made rononde damaŋineji bembeŋgako yobiŋgame goji kime joiserereŋ maneru oŋga jojoraya. \p \v 3 Ore ŋadio moge mo Sombuŋgo iŋi fukeko ŋoneboŋ: Jewanaŋ sogo juŋeineke (dragon), yoweine boboroŋ yobu, qoruine 7 eru juŋeine 10. Qoruine 7 oo resoŋ buresoŋ 7 kebi ŋeya. \v 4 Jewanaŋ sogo oiji jeineji qonikiŋ kepieru bobuŋ yoŋoreone mobeine yokaomo furugaru bokeme moreŋgo wakibuŋ. Wakibi ŋigo iŋoyoŋe made roiŋgo eya, iŋore maŋfuŋgo dimaya. Oŋu dimaku madeine roiŋ, oi oo akoŋ gbagaiŋgo maneya. \p \v 5 Ŋigo oiji made ŋi roya. Iŋoji kantriine kantriine sosowo aeŋ toku ŋoŋoruji siŋaŋ yaberu goiŋ. Ŋigoji made roya, mimererenji oi oo akoŋ pipa roru raru Anuture morumboŋ ŋeŋe keririŋgo ruaya. \v 6 Oo ruame ŋigoji iŋoyoŋe akoŋ bokeru perorieru raya. Anutuji ŋigo oi una 1,260 ore so moreŋ buroineo siŋaŋ gabi goiŋ ore pi kae mo bomogaya, oo perorieru raya. \p \v 7 Sombuŋ maŋineo jigo pougako iŋi qoqo ebuŋ: Sombuŋ mimerereŋ qoruine Maikel eru iŋore mimerereŋpu yoŋoji jewanaŋ sogo kiso eteru iŋo eru iŋore mimerereŋpu yoŋoke qoqo ebuŋ. \v 8 Qoqo eku jewanaŋ sogo eru iŋore mimerereŋpu yoŋore tobiriji so sagame gbiŋ so eyaberu moreŋyaŋuŋ bokeru Sombuŋ maŋineo jikigaru goiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 9 Embimbiŋgabi jewanaŋ sogo juŋeineke oi tuŋgabi Sombuŋgone yobebuŋ. Jewanaŋ sogo oiji ronere ronekoŋgo kobeŋ fukeru Ewa (Iw) esoigaya. Tinaine mo Sembene Rauine eru Satan. Iŋoji kantriine kantriine sosowo bapakare yabeko tiŋtuŋ raru gobuŋ, oi eru iŋore mimerereŋpu oi iŋoke Sombuŋgone tuŋgaru igo yabebi moreŋgo wakibuŋ. \p \v 10 Wakibi Sombuŋgo fonuŋ sogo mo iŋi fukeme maneboŋ, “Sakigorua Rauineji una ubu Anutunoŋunde maŋfuŋgo dimaku maŋkekerisie ogopunoŋuŋ migo igo buŋo eyareku goya, oi yoberu igogabi sakibe wakiko kokoriaŋ egobeneŋ. Noŋunde Anutunoŋunji damaŋ yoo ŋiŋigo munaŋ qa yareru usuŋinere paio siŋaŋ yabeko qorumaŋinere foriji fukega. Munaŋqoqo Rauinere usuŋ suŋsuŋineji fuke forega. \v 11 Iŋoji mamanesiŋ ogopunoŋuŋ buŋoo rua yaberu goyayoŋ, Rauine oi iŋi gbiŋ etebuŋ: Lama madeinere dariji oi munaŋ qa yareko sanaŋgaru Biŋe buŋo fori wombuŋine kitiŋgaku misaueku gobuŋ. Oŋuine goku jaueru sakiyaŋuŋ taki yabeme qiŋ keru dimaku jigo qaku gbiŋ ebuŋ. \p \v 12 “Ore eru Sombuŋ kaeo gogobi, yoŋoji sosowo jerieru kokoriaŋ keku goinebi. Oŋuine gonimiŋyoŋ, moreŋgo eru koego gogobi, ŋoŋo yobiŋ momokiine osiganimiŋ ore ‘Yei!’ miku kuyogo. Sembene Rauineji riŋaru waki oderu ŋoŋoreo wareru gio bobo damaŋine pompoŋine yobu eko manega ore rosi soguine eega.” \p \v 13 Jewanaŋ sogo juŋeineke yoberu igogabi moreŋgo wakiya, oi ŋone taniŋgaru ŋigo made roya, oi rosi eteku yobeya. \v 14 Yobeyayoŋ, ŋigoji perorieko Anutuji piju soguinere to yoyoka oteme oiji fururu qaru pipa raya. Anutuji moreŋ buroineo iŋore pi kae mo bomogaya, oo raya. Oo raru sumuŋgaru goko gosa 3 eru mobeine mo oi siŋaŋ gabi kobenji oi so bofukeru qafagaru roiŋ. \v 15 Ŋigoji fururu qaru rako kobende maŋine rigaŋga foreya miineone ŋigore ŋadio obu yoiko furugako obu fusiine fukeya. Obu oiji ŋigo oi kisoŋgaru roru nigiŋ gaiŋgo maneru oŋu furagaru gibuya. \p \v 16 Oŋu gibuyayoŋ, morenji ŋigo oi bapi garu pogame yoŋ fukeya. Jewanaŋ sogoji miineone obu furagako obu fusiine fukeya, oiji yoŋ oo rakaru jigaru mataeya. \v 17 Oŋu fukeko jewanaŋ sogore maŋine ŋigo ore eru rigaŋgame bokeru ŋigo ore osigidapuine goine igo yaberu jigoji qa yabeiŋgo raya. Osigidapuine yoŋoji Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaru Yesure Biŋe buŋo damaŋ so kitiŋgaku misaueegobi, yoŋoke oyowo qoqo ee enimiŋ ore raya. \v 18 Raru koe mageŋgo roperu dimaya. Oŋu.\x * \xo 12.18 \xt Dan 7.7 \xt Dan 8.10 \xt Ais 66.7; Kiki 2.9 \xt Dan 10.13, 21; 12.1; Jud 9 \xt Jen 3.1; Luk 10.18 \xt Job 1.9-11; Zek 3.1 \xt Dan 7.25; 12.7 \x* \c 13 \s1 Joma mimine koegone wapeya. \p \v 1 Ore ŋadio joma mimiine mo juŋeine 10 eru qoruine 7 oi koegone wapeko ŋoneboŋ. Juŋeine 10 oo resoŋ buresoŋ 10 kebi ŋebuŋ eru qoruine moakoŋ moakoŋ oo tina igosisiyaŋuŋke quraŋgabi peya. \p \v 2 Joma mimine oi ŋonebe iŋi fukeya: Kamasiine oi joma soguine tinayakuŋ lepad eru taiga yokore kamasi oŋuine fukeya. Me kufuinere kamasi oi bea jomare kamasi oŋuine fukeya. Mi mauine oi laion jomare mi mau oŋuine. Jewanaŋ sogoji usuŋine, morumboŋ ŋeŋeine eru ŋiŋigo siŋaŋ yabeinde usuŋine ropekiine oi joma mimiine oteya. \v 3 Oteme, qoruine mo oi wi sanaŋine moji bame komeiŋgo eyayoŋ, wiineji fosikeko ropuine akoŋ ŋeya. Morende ŋiŋigo sosowo yoŋo popureru joma mimiine oi ŋadiineo boyoberu rabuŋ. \v 4 Boyoberu raru jewanaŋ sogo ohoweine bateku miteŋ garu gobuŋ. Usuŋ oŋuine oi joma mimiine oteya ore oi eru joma mimine ohoweine oŋuakoŋ baku miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Moji joma miminere so fukena? Moji oi kiso eteru iŋoke qoqo ee eiŋgo sanaŋgana?” \p \v 5 Oŋu mibi Satanji joma mimine mi mauine boburoko sanaŋgaru jauba-iriŋbiriŋ paio igosisi buŋoine kosabasa miku goya. Anutuji Satan so sabareko igosisieinde usuŋ oi kaiŋ 42 ore so pe teiŋgo ore mitariya. \v 6 Oi mitariko mi mauineji aŋgame Anutu igosisi eteku goya. Anuture tina, Sombuŋ kaeine eru Sombuŋ maŋineo gogobi, oi sosowo igosisi eyareku goya. \v 7 Oŋu gokame Satanji ŋiŋigo gbagbataeŋine kiso eyarenonde usuŋ oteme yoŋoke jigo qoqo eeru gbiŋ eyareya. Gbiŋ eyareme Satanji ŋiŋigo ŋasoyaŋuŋ sosowo kubuyaŋunde so, buŋo mimiyaŋunde so eru kantriyaŋunde so oi joma miminere meo rua yabeya. \p \v 8 Ŋiŋigo sosowo moreŋgo gogobi, yoŋoji joma mimine ohoweine baku miteŋ gaku gonimiŋ. Anuture ŋiŋigo posiine tinayaŋuŋ Sombuŋ kaere papiago quraŋgabi pega, yoŋoji akoŋ joma mimiine oi so miteŋ ganimiŋ. Ronere ronekoŋgo Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone fuŋgaru tinayaŋuŋ oi gogo sanaŋinere papia oo quraŋgaru go wapebuŋ. Gogo sanaŋinere papia oi Lama madeine qabi komeya, iŋore biŋe eko siŋaŋ gaega. \p \v 9 “Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo yo kaje ruaru mane mukuine! \v 10 Mo witi pigo raiŋgo ore so fukega, iŋoji oo raiŋ. Mo jigore siqo yasogoji qabi komeiŋgo ore so fukega, iŋoji oŋu komeiŋ.\f + \fr 13.10 \ft Goineji buŋo oi iŋi kerisiegobi: Moji jigore siqo sogo (bainat) oiji goine yabeko komenimiŋ, goineji iŋoyoŋe oi siqo oŋuineji qabi komeiŋ.\f* Ore eru ŋiŋigo gbagbataeŋine, yoŋoji yameŋ keku yobiŋ roru maneku karieru gbeŋ akoŋ manesiŋ garu goinebi.” Oŋu.\x * \xo 13.10 \xt Dan 7.3; Bara 17.3, 7-12 \xt Dan 7.4-6 \xt Dan 7.8, 25; 11.36 \xt Dan 7.21 \xt Kiki 69.28 \xt Jer 15.2; 43.11 \x* \s1 Joma mimine mo moreŋ maŋgone wapeya. \p \v 11 Moke ŋonebe joma mimiine mo moreŋ maŋgone wapeya. Oi juŋeine yoyoka Lama madeinere juŋe oŋune fukeru buŋoine oi jewanaŋ sogo juŋeinekeji miya, oŋuakoŋ miku goya. \v 12 Iŋoji waperu ogoine fuŋfuŋgainere minebobo fukeru usuŋine sosowo roru oiji ya sosowo ogoinere jiŋoo baya. Oŋu baku moreŋ ŋiŋigo bapakare yaberu boburo yabeme popureru ogoine fuŋfuŋgainere ohowe baku miteŋ gabuŋ. Joma mimine fuŋfuŋgaine oi wi sananji bame komeiŋgo eyayoŋ, fosikeko ropuine akoŋ ŋeya. \p \v 13 Joma mimine ogoine iŋoji mosi qoqowirie soguine kamasiine fuŋne fuŋne baya. Mo baya, oi misi borunji qonikiŋgone wakiru moreŋgo wareru jako ŋiŋigoji oi jiŋoyaŋunji ŋonebuŋ. \v 14 Anutuji Satan so sabareku usuŋ oteko joma mimiine fuŋfuŋgainere minebobo fukeru iŋore jiŋoo mosi qoqowirie fuŋne fuŋne baku goya. Oiji morende ŋiŋigo eadu yabeme tiŋtuŋ eru jibugabuŋ. Jibugabi iŋi bapakare yaberu mitiga yareya, “Ŋoŋo joma mimiine fuŋfuŋgainere sasako pasikeru ruabi dimame araŋ ba teku goinebi. Joma mimine fuŋfuŋgaine oi jigore siqo sogoji (bainat) qabi wi bame komeiŋgo eku, jibu gboreru goga, iŋore sasako igodoŋganimiŋ.” \p \v 15 Oŋu ebi Satanji usuŋ joma mimiine jikiine oteme nemu gboŋ oi bogboreme fuŋgaru rombuŋ furugaya. Oŋuakoŋ joma mimiine fuŋfuŋgainere sasako qowirieme ŋi buŋo miku ŋiŋigo bapakare yabeko iŋi fukeya: Uri yoŋoji nemu gboŋ ore ohoweine so baku miteŋ gabuŋ, oi sosowo yabebi komebuŋ. \v 16 Joma mimine jikiineji ŋiŋigo sosowo iŋi bapakare yaberu yajiya, “Ŋoŋo joma mimiine fuŋfuŋgainere giri moge oi jiŋo maiŋaŋuŋgo me me furoŋaŋuŋgo roru bakateinebi.” Oŋu yajiko yoŋoyaŋunde gio baegobi eru rauyaŋunde kiŋaŋ mo qaegobi, ŋiŋigo tinabiŋeineke eru wakiqoqoine, soguine eru mendaine yoŋoji sosowo giri mogeine oi roru me furoyaŋuŋgo me maiyaŋuŋgo bakatebuŋ. \p \v 17 Uri yoŋoji joma miminere tina me tinainere jare sakiyaŋuŋgo so baru gobuŋ, yoŋo uqo munjaŋ ya nareŋgareŋ pi me nareŋgareŋ kaeo furiine baiŋgo me eiŋgore embimbiŋgabuŋ. \p \v 18 Buŋo yo mane taniŋgakiminde maŋgboroŋ oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, iŋoji joma miminere jare oseigoŋ. Jareine oi moreŋ ŋire jare fukega. Moge jareine oi 666. Oŋu. \c 14 \s1 Lama madeine eru kufufuŋpuine 144,000. \p \v 1 Ore ŋadio piku Lama madeineji Zaion tukuo dimako ŋoneboŋ. Iŋoke kufufuŋpuine jareyaŋuŋ 144,000 oi moko dimakabi Lama madeinere tina eru Mamainere tina oi sosowo yoŋore maiyaŋuŋgo ququraŋine peko ŋone yabeboŋ. \v 2 Oo akoŋ manebe Sombuŋgone fonuŋ mo obu sogoji korugo bokeme raka igaru oŋgaega, oŋune fukeya. Oi gbuŋparandaŋ gbiŋbururuŋ soguine qaega ore fonuŋ ore kamasi oŋu fukeya. Fonuŋine oi gita kulele kokoine qabi fonuŋine fukeega ore so maneboŋ. \p \v 3 Anutuji ŋiŋigo 144,000 oi moreŋgone furiyaŋuŋ baku oga yabeya, yoŋoji Anuture morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo waperu ofoŋ muraŋine 4 eru minebobo qoruine 24 yoŋore jiŋo maio dimaku kiki gariine kebuŋ. Sosowo yoŋoji yoŋoyaŋunde kiki kebi sakibe yoŋoji oi qaqaji ee eninde embimbiŋgabuŋ. \v 4 Yoŋoji ŋiŋigo fuŋ mo fukeru go wapebuŋ. So kejigaru gbagbataeŋine goiŋgo yoŋoyoŋe sisiŋaŋ eeku ŋigo yoŋoke wuwunuŋ so bofukeru gobuŋ. Lama madeineji uro ra wareega, yoŋoji iŋo boyoberu ore so ra wareegobi. Anutuji oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgone furiyaŋuŋ baku bomuku yabeme Anutu eru Lama madeine yokore qoqosu gariine fukegobi. \v 5 Yoŋore miyaŋuŋgone buŋo ikoine mo so bofukebi bakare buŋoyaŋuŋ tomiri gbagbataeŋine go wapebuŋ. Oŋu.\x * \xo 14.5 \xt Eze 9.4; Bara 7.3 \xt Zef 3.13 \x* \s1 Sombuŋ mimerereŋ yokaomo yoŋoji buŋoyaŋuŋ miku fururu qabuŋ. \p \v 6 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo ŋonebe qonikiŋ petigaru sowoo fururu qaya. Iŋoji Bobiaŋ Biŋe pepesanaŋ\f + \fr 14.6 \ft Ofoŋ Sombuŋ koito pepesanaŋ Rauinere Biŋe buŋo robuine oi pepesanaŋ. Oi ronere ronekoŋgo fuŋgaru tatariine tomiri pe ropeiŋ.\f* roru wareru moreŋ ŋiŋigo yoŋore mitaniŋgaiŋgo wareya. Ŋiŋigo oi kubuyaŋunde so, apa ŋasoyaŋunde so, buŋo mimiyaŋunde so eru kantriyaŋunde so moreŋ sagaru ŋe ragobi, sosowo yoŋore misaueiŋgo wareya. \v 7 Wareru sanaŋine akoŋ jojoraku iŋi oŋgaya, “Anutuji ŋiŋigo osoeru mitari yareinde damanji qondiŋga yobugaga. Ore eru ŋoŋo Anuture mi egu odureniminde kokoi maneru miteŋ garu tinabiŋeine basaueinebi. Moji sombuŋ, moreŋ, koe eru obu jiŋoine bofuke yabeya, iŋore ohowe baku miteŋ gaku goinebi.” \p \v 8 Oŋu oŋgame iŋore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ ogoine mo fuŋfuŋgaine boyoberu wareru iŋi oŋgaya, “Babilon siti sogo oi kerisieme rakaru pega. Babilon ŋigo biŋeroroineke iŋoji boesau eru oiji kantri sosowo keboji yabeme sagaya. Iŋoji wain obu oŋuine noninde yareme maŋyaŋuŋ jibugame maŋjijibu fukeru gobuŋ. Oŋune fukeru goya ore Anuture maŋ rigaŋgame rosi eru miko siti tinabiŋeineke oi ketotiebi kerisieme rakaru pega.” Oŋu. \p \v 9 Oŋu oŋgako iŋore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ jare yokaomo iŋoji boyobe yaperu fururu qaru wareru sanaŋine akoŋ jojoraku iŋi oŋgaya, “Moji joma mimiine eru iŋore sasako ohoweine baku miteŋ garu giri mogeine sabareku maiineo me meineo roru bakatega ine, \v 10 iŋoji oŋuakoŋ Anuture yombeŋine oi wain obu sanaŋine oŋuine noku maneiŋ. Anutuji wain obu oi obu yobuke so qodureru wain sanaŋine yobu oi akoŋ yombeŋinere popugo keseme ŋega, iŋoji oi noiŋ. Oi noku Sombuŋ mimerereŋ tiriine eru Lama madeine yoŋore yukuyaŋuŋgo dimako salfa kore misi boruŋineji jako joiserereŋ mokemoke yobu maneru goiŋ. \p \v 11 “Oiji ja yabeme joiserereŋ mokemoke yobu maneru gonimiŋ, ore konduŋineji damaŋ so tatariine tomiri pakereru ropeeiŋ. Ŋiŋigo joma mimiine eru iŋore sasako ohoweine baku miteŋ gaegobi, yoŋoji una ubu misoŋ maneru gonimiŋ. Moji giri mogeine sabareku sakiineo roru bakatega, iŋoji sakiineji usuraŋgame yaimaiŋ qaku ŋema neiŋgo embimbiŋgaru goiŋ.” \p \v 12 Ore eru ŋiŋigo gbagbataeŋine Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaru boyobeegobi, ŋoŋoji yameŋ keku yobiŋ maneku karieru Yesu gbeŋ akoŋ manesiŋ garu goinebi. \p \v 13 Ore ŋadio Sombuŋgone buŋo mo manebe iŋi najiya, “Go quraŋ iŋi quraŋga: Ŋiŋigo Ofoŋke qakatoru dimaku damaŋ yoo fuŋgaru komenimiŋ, yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Moro Tiriineji buŋo mobeine oi mitariru ‘Buŋo oi foriine,’ miga. Yoŋoji gio sanaŋine baku qapeqawaki maneru wareru gobi tariko gioyaŋunde fori fukeko Sombuŋ Rauineji sunduyaŋuŋ maneme sagako ore eru jeribari yareme ŋeku ŋema neku womoo gonimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 14.13 \xt Ais 21.9; Jer 51.8; Bara 18.2 \xt Ais 51.17; Jen 19.24; Eze 38.22 \xt Ais 34.10 \x* \s1 Morende uqo moriri foriine roniminde damaŋ \p \v 14 Oŋu najime piku kuaŋ yagaŋine ŋonebe ore paio mo kamasiine Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oŋuine iŋoji ŋeya. Resoŋ buresoŋ goulji babaine oi qoruineo ŋeko meineji siqo kekesiine miineke baru ŋeya. \v 15 Oi ŋonebe Sombuŋ mimerereŋ moji mimiteŋ soriŋgone (tempel) totogo waperu kuaŋ paiineo ŋega, iŋore buŋo iŋi miku sanaŋine yobu oŋgaya, “Moreŋgo moriri foriine gumuŋgame foriine roniminde damanji fukega. Ore eru goji siqogo kekesiine roru gioo raru oo morende moriri fori oi ketigaru roru qojugaigoŋ.” \v 16 Kuaŋ paio ŋega, iŋore oŋu oŋgame siqoine kekesiineji moreŋgo bokeru giore moriri foriine ketigaru roru qojugaya. \p \v 17 Oi roru qojugako Sombuŋ mimerereŋ moji Sombunde mimiteŋ soriŋgone (tempel) totogo wapeya. Iŋoji oŋuakoŋ siqo kekesiine miineke mo roru wapeya. \p \v 18 Wapeko Sombuŋ mimerereŋ jare yokaomo iŋoji Sombunde alatare misi siŋaŋ eru koro alata oi bokeru wapeya. Waperu sanaŋine yobu oŋgaku Sombuŋ mimerereŋ siqo kekesiine miineke roru dimaya, oi iŋi ojiya, “Goji siqogo kekesiine miineke oi roru gioo raru oiji morende wain magaine magaine oi ketigaigoŋ. Maga ore koruŋ oje mukuru ŋegobi.” \p \v 19 Oŋu ojime siqoine kekesiine moreŋgo bokeru morende wain nigiŋ foriine oi kemukuru qojugaru Anuture wain jua yasogo oo odeyaganimiŋgo bokeya. Wain jua oi Anuture yombende kegoi fukega.\f + \fr 14.19 \ft Anuture yombeŋ oi wain jua yasogoo odeyagabi maŋineji munaŋga foreiŋ. Barariŋ 19.15 oi ŋone.\f* \v 20 Wain gobe foriine oi siti sakiineo kufuji oderu odeyagabi dariineji wain jua soguinere siroŋgo waperu buroŋ kamasi oŋuine rambaŋ pakereru waperu obu fusiine fukeya. Dari ore dikiine oi wan mita eru mobeine mo fukeya. Kaneŋkukuji oo oderu rako mi mauineo wapeko kaneŋkuku migokikiinere niginji foguŋgaya. Dikiine oŋu fukeko joroine 300 kilomita ore so fukeya. Oŋu.\x * \xo 14.20 \xt Dan 7.13 \xt Joel 3.13 \xt Ais 63.3; Jiŋgeŋ 1.15; Bara 19.15 \x* \c 15 \s1 Sombuŋ mimerereŋ 7 eru yobiŋ momokiine 7. \p \v 1 Ore ŋadio sombuŋ maŋineo piku mosi qoqowirie soguine mo fukeme ŋoneru iŋi waragaboŋ: Sombuŋ mimerereŋ 7 oi yobiŋ momokiine (plague) 7 roru dimabuŋ. Ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ ore Anuture maŋ rigaŋgame mitariku geoine bokirieme yobiŋ momokiine paiyaŋuŋgo ropeme manebi maŋineji munaŋgako buŋoyaŋunji komeiŋ. Ore eru oi yobiŋ momokiine tatariine 7 oŋgabuŋ. \p \v 2 Oi ŋoneru ya buruburuineke koe oŋuine ŋonebe misi boruŋineke jijibu peya. Ore keririŋineo Anuture ŋiŋigo dimabi ŋone yabeboŋ. Yoŋoji gbiŋ eru joma mimiinere buŋo so reŋgaru sasakoinere ohowe so baku tinainere jare sakiyaŋuŋgo so ro sabare eku gobuŋ. Anutuji yoŋo moakoŋ moakoŋ kulele yareme roru dimabuŋ. \v 3 Oo dimaku Anuture gio bobo ŋi Mosesre kiki eru Lama madeinere saoreŋ oi iŋi kebuŋ, \q1 “O Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau, goji mosi qoqowirie sogo qembibiineke baege. \q1 Goji kantriine kantriine kiŋ koito eyarende eebobogore fuŋne oi poretiŋ eru foriine yobu fukega. Ore eru Anutu fuŋ mo fukeru goge. \q1 \v 4 O Ofoŋ, gore eebobogo poretiŋ oi totogo fukeme manegobeneŋ. \q1 Ore eru kantri sosowo yoŋoji wareru gore ohowe baku miteŋ guegobi. \q1 Goji gake akoŋ tiriine fukege. Ore eru moji gore kokoi so manena? Sosowo niŋoji gore tinabiŋe basaueru miteŋ gaegobeneŋ.” \p \v 5 Ore ŋadio piku ya iŋi ŋoneboŋ: Sombunde mimiteŋ sorinde (tempel) mendi aŋgame ore maŋgo Anutu munaŋ mogeinere kambaŋ bejo soriŋgo dimako ŋoneboŋ. \v 6 Mimiteŋ soriŋ oone Sombuŋ mimerereŋ 7 yobiŋ momokiine 7 roru dimabuŋ, yoŋoji wakiru totogo warebuŋ. Marikuyaŋuŋ gbagbataeŋine buruburuyaŋuŋke kebi kambaŋ mobeine maŋkaraine goulineke oi bifuŋ nigiŋ oŋuine omoyaŋuŋgo ube yaberu dimabuŋ. \p \v 7 Yoŋoji warebi ofoŋ muraŋine 4 yoŋoreone moji goul popu 7 yareme Anuture yombenji popu oi miineo wapebuŋ. Anutu maŋine rigaŋgame, iŋoji go waperu goga eru tatariine tomiri go ropeiŋ. \v 8 Popu oi yareme Anutuji kuririquraŋine eru usuŋine nadume ore eru ju isirigaru mimiteŋ soriŋ (tempel) puseko moji Sombuŋ soriŋ oo ropeinde so oŋu so fukeya. Sombuŋ mimerereŋ 7 yoŋoji rone popuyaŋuŋ kesebi yobiŋ momokiine 7 fukeru foriineke fukeiŋ, ore ŋadio soine moke ropenimiŋ. Oŋu.\x * \xo 15.8 \xt Eks 15.1 \xt Jer 10.7; Kiki 86.9 \xt Eks 38.21 \xt Eks 40.34; 1 Kiŋ 8.10-11; 2 Hist 5.13-14; Ais 6.4 \x* \c 16 \s1 Popu 7 kesebi Anuture yombenji fukeya. \p \v 1 Mimiteŋ soriŋ (tempel) maŋineone tina yasogo mo fukeko Sombuŋ mimerereŋ 7 yoŋore buŋo iŋi mitigako maneboŋ, “Ŋoŋo raru Anuture yombeŋ popu 7 miineo waperu pega, ore foriyaŋuŋ moreŋgo keseinebi.” \p \v 2 Sombuŋ mimerereŋ fuŋfuŋgaineji bokeru raru popuinere fori oi moreŋgo keseya. Keseme wi mamagiinekere joiserereŋ kamasi jijibune oi buŋo qoqomuku ŋiŋigo yoŋore sakigo fukeya. Ŋiŋigo joma miminere giri moge sakiyaŋuŋgo roru sasakoinere ohowe baku miteŋ gabuŋ, yoŋore sakigo fukeya. \p \v 3 Mimerereŋ jare yoyoka iŋoji bokeru raru popuinere fori oi koego keseya. Keseme koeji kerisieru dari fukeya. Ŋi qoqore dari oŋuine fukeya. Oŋu fukeme koe maŋineo ya sosowo gogoyaŋuŋke gogobi, yoŋo sosowo kome forebuŋ. \p \v 4 Sombuŋ mimerereŋ jare yokaomo iŋoji popuinere fori oi obu fusiine eru obu jiŋoine oo keseme kerisieru dari fukeru sagaya. \v 5 Oŋu fukeme Sombuŋ mimerereŋ obu siŋaŋ gaega, iŋoji buŋo iŋi najiya, “O Anutu tiriine, goji buŋo osoeru iŋi mitarinde yobiŋ yo fukega ore eru poretiŋ fukege. O posiine go waperu goge. \v 6 Yoŋoji gore ŋiŋigo gbagbataeŋine eru kajeqouŋ ŋiŋigo qokome yaberu gobi dariyaŋunji wakiya. Goji oi yabebuŋ ore geoine bokirieru dari yarende nobuŋ, oi soyaŋuŋgo ruande paiyaŋuŋgo ropeya. Ore eru Anutu goji poretiŋ akoŋ goge.” \p \v 7 Obu siŋaŋ gaega, iŋoji oŋu miko buŋo mo alata korogone iŋi wareme maneboŋ, “Buŋo oi foriine! O Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau, goji ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ osoeru poretiŋ akoŋ mitari yareege.” \p \v 8 Sombuŋ mimerereŋ jare 4 iŋoji popuinere fori oi wegi jiŋoo keseme oiji wegi usuŋ oteme koroŋineke yobu fukeru ŋiŋigo misi oŋuine ja yabeya. \v 9 Wegi jiŋoine koroŋineke oiji ja yabeko sakiyaŋuŋ pupugaya. Anutuji yobiŋ momokiine ore Rauine fukeru ruame paiyaŋuŋgo ropeya, ŋiŋigoji oi maneru ore eru Anuture tina mi qaiso eteku gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, Anutu miteŋ garu tinabiŋeine basauenimiŋ ore maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋyoŋ, jikigaru qoqomuku eru gobuŋ. \p \v 10 Sombuŋ mimerereŋ jare 5 iŋoji popuinere fori oi joma miminere morumboŋ ŋeŋeo keseya. Oo keseme dabuqisiri yasogoji joma mimiinere qorumaŋ (kingdom) oi sagaru dabuqisiri baya. Dabuqisiri bako ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame namaŋyaŋuŋ miyaŋunji kitikabi tiŋaya. \v 11 Ŋiŋigoji joiserereŋ eru wi jokuyaŋunde joiserereŋ soguine maneru ore eru Sombunde Anutu iŋo mi qaiso eteku gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, eeboboyaŋuŋ sembene eba eku gobuŋ, oi so osoeru bokeru maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. \p \v 12 Sombuŋ mimerereŋ jare 6 iŋoji popuinere fori oi obu yasogo tinaine Yufreitis oo keseme jigaya. Wegi wawapeineone kiŋ koitoine koitoine wareiŋgo maneru jaueru gobuŋ, yoŋoji obu jigame moke so quŋgabuŋyoŋ, petigaru wareniminde kadi fukeya. \v 13 Oone piku gemokaku sembene yokaomo kamasiyaŋuŋ gbari oŋuine oi ŋone yabebe jewanaŋ sogo juŋeineke, joma mimiine eru kajeqouŋ ŋi qaqajibuine yoŋore miyaŋuŋgone waperu wakibuŋ. \v 14 Gemokaku yoŋoji wakiru raru mosi qoqowirie fuŋne fuŋne baegobi. Oŋu eru moreŋne moreŋne sosowo roregaru kiŋ koitoyaŋuŋ ŋone yaberu Anutu kiso eteiŋgo ore maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi mibuŋ, “Bio qodureru Anutu usuŋ sosowo Rauinere damaŋ sogoo moko jigo qoinebeneŋ.” \p \v 15 Yesuji miga, “Kaje ruaniŋ! Nonji kiaŋ bobo oŋuine kamiine warebemiŋ. Moji maŋgagari goiŋ, iŋoji kiwaqawaineke ega. Gbarandaŋ kosa raru wareko mimiine egu ŋonenimiŋ ore saki komoŋine siŋaŋ gaega, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ eiŋ.” \p \v 16 Gemo kiŋaŋqoqo yoŋoji kiŋ koitoine koitoine oi bapakare yaberu oga yaberu moreŋ rondiŋine tinaine Hibru buŋoo Armagedon migobi, oo tumaŋgabi ŋone yabeboŋ. Oŋu. \p \v 17 Sombuŋ mimerereŋ jare 7 iŋoji popuinere fori oi sowoo keseya. Keseme mimiteŋ soriŋ (tempel) maŋinere morumboŋ ŋeŋeineone fonuŋ sogo mo fukeru buŋo iŋi wareko miya, “Oi kese forebi fuke forega.” \v 18 Oŋu miko oo akoŋ kirabori eko gbuŋparandaŋ gbiŋbururuŋ qaku eko komeŋ miine murugakiine mo baya. Ewa (Iw) Adam yokore damaŋgone fuŋgaru moreŋgo go wapebeŋ, damaŋ oo komeŋ oŋuine mo so babaine. Ore so kamasi jijibuine bokeme sembene yobu fukeya. \p \v 19 Oŋu fukeko siti sogo Babilon oiji pougaru mobeine yokaomo fukebuŋ eru kantriine kantriine sosowo yoŋore siti oi oŋuakoŋ sibirigaru kerisieme rakabuŋ. Anutuji siti biŋeroroineke Babilon yoŋore sembeneyaŋuŋ so niga gako geoyaŋuŋ bokirie yareya. Anutuji manjo eru yombeŋineji popu puseru ŋeya, oi kese yareme paiyaŋuŋgo ropeme wain obu oŋuine nobuŋ. \v 20 Koego nu sosowo pebuŋ, oi perorieru kemagabuŋ eru tukuine tukuine dimabuŋ, oi oŋuakoŋ jibugaru mataebuŋ. \p \v 21 Oŋu fukeko kombo koruŋ yasogo yobiŋyaŋuŋ 45 kilogram oiji qonikiŋgone ŋiŋigo paiyaŋuŋgo wakiya. Yobiŋ momokiine oi kamasi jijibuine fukeya. Kue koruŋ kamasi oŋuine oiji waki ke yabeme ŋiŋigoji ore eru Anutu mi qaiso etebuŋ. Oŋu.\x * \xo 16.21 \xt Eks 9.10 \xt Eks 7.17-21; Kiki 78.44 \xt Eks 10.21 \xt Ais 11.15 \xt Mat 24.43-44; Luk 12.39-40; Bara 3.3 \xt 2 Kiŋ 23.29; Zek 12.11 \xt Bara 8.5; 11.13, 19 \xt Ais 51.17 \xt Bara 6.14 \xt Eks 9.23; Bara 11.19 \x* \c 17 \s1 Ŋigo moji joma mimine paiineo ŋeko ŋoneboŋ. \p \v 1 Sombuŋ mimerereŋ 7 popu 7 oi roru dimabuŋ, yoŋoreone moji wareru buŋo iŋi najiya, “Go noke warende raru kadi sogo ŋigo tinabiŋeineke obu kokoinere paio ŋega, oi gadubemiŋ. Anutuji buŋoine osoeru geoine bokirieme paiineo ropeko goga. \v 2 Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji iŋoke boesau eru gobuŋ. Kufufuŋyaŋunji moreŋgo gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ ŋigo iŋore boesaure eru maŋyaŋuŋ pakereme maŋjijibu fukebuŋ. Wain obu noku bobojibu bofukeegobi, ore so fuŋgaru boesau eru goku witijibu ebuŋ.” \p \v 3 Oŋu miko Moro Tiriineji ro nobeko kobiineji paineo ropeko Sombuŋ mimerereŋ oiji oga nuko moreŋ buroineo ropeboŋ. Oo roperu ŋigo mo joma mimiine boboroŋ yobu iŋore paio ŋeko ŋoneboŋ. Joma mimiinere sakigo igosisi tina fuŋne fuŋne quraŋgabi puseko qoruine 7 eru juŋeine 10 oŋu dimaya. \p \v 4 Ŋigo iŋoji kambaŋ soki boboroŋ yojuŋ iruine eru boboroŋ yobu oi keru ŋeya. Kuririine goul, oŋgiŋ foriineke eru nigiŋ eri goine oiji basarigako kamasiineji buruburuineke fukeya. Meineji goul popu roru ŋeya, oi boesau eru goya ore wuwunuŋ mamagiinekeji pusekiine. \v 5 Ŋigo iŋore maio tinaine sumuŋine oi iŋi quraŋgabi peya, “Babilon biŋeroroineke, morende kadi sogo ŋiŋigo eru wuwunuŋ mamagiinekere maŋgo.” \v 6 Tinaine oŋu peme Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋineji Yesure fuŋne kitiŋgaku qiŋ keru dimaku miku gobuŋ, oi yaberu dariyaŋuŋ noku ore eru qopeqawaki qaku dimako ŋoneboŋ. Oi ŋoneru bibitatari yobu eboŋ. \p \v 7 Bibitatari yobu ebe Sombuŋ mimererenji buŋo iŋi najiya, “Go uruŋure bibitatari yobu ege? Nonji soine ŋigo yoore fuŋne sumuŋine barariŋga garebemiŋ eru joma mimiine qoruine 7 eru juŋeine 10 ŋigo oi osigaega, iŋore fuŋne sumuŋine oi oŋuakoŋ barariŋgaru mifuke garebemiŋ. \v 8 Jiŋogo kerisieme joma mimiine ŋonege, iŋoji rone goyayoŋ, damaŋ yoo sakike so goga. Iŋoji gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri oone gboreru pakereiŋyoŋ, Kristoji igogako misi korugo rakaiŋ. Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone fuŋgaru moreŋgo go wapebi tinayaŋuŋ gogo sanaŋinere papiago so quraŋgabi pega, ŋiŋigo yoŋoji joma mimiine ŋoneru popurenimiŋ. Sakike goyayoŋ, damaŋ yoo sakike so goga eru jiki moke gboreru fukeiŋ, ore eru popurenimiŋ. \p \v 9 “Noŋuŋ buŋo yo mane taniŋgakimiŋ ore manebeneŋ maŋgboroŋine iŋi pega: Qoruine 7 oi ŋigoji tukuine 7:de paio ŋega, tukuine ore soso fukega. \v 10 Qoruine 7 oi oŋuakoŋ kiŋ koito 7 yoŋore kegoi fukega. Yoŋoreone 5 komeru waki forebi jare 6 iŋoji goku ŋiŋigo siŋaŋ yabeega. Tatariine jiki fukeiŋ ore so fukega. Iŋoji fukeiŋ, oo damaŋ pompoŋine usuŋ paio dimaiŋ ore so fukeiŋ. \v 11 Joma mimine goyayoŋ, damaŋ yoo so jikigaru goga, iŋoji 7 yoŋoreone mo fukega. Iŋoji moke gboreru iŋoyoŋe kiŋ koito jareine 8 fukeiŋ. Oŋu fukeiŋyoŋ, Kristoji ketotieme sibirigaru misi korugo rakaiŋ. \p \v 12 “Juŋeine 10 ŋone yabege, oi kiŋ koito 10 yoŋore kegoi fukega. Yoŋoji so fuŋgaru ŋiŋigo siŋaŋ yabeegobiyoŋ, Anutuji jiki usuŋ yareme kiŋ koito oŋuine fukenimiŋ. Oŋu fukeru joma mimineke aua moakonde so ŋiŋigo siŋaŋ yaberu gonimiŋ. \v 13 Kiŋ koito 10 yoŋoji mamane buru moakoŋ oi akoŋ boyoberu joma mimiine kitiŋgaku usuŋyaŋuŋ iŋo otebi goiŋ. \v 14 Usuŋyaŋuŋ oŋu qodureru Lama madeine kiso eru jigo qoqo enimiŋyoŋ, Lama madeineji gbiŋ eyareko wakinimiŋ. Iŋoji kiŋ yoŋore Kiŋ eru koito yoŋore Koito fukega. Iŋoji oŋga noreru roosoe nobeko iŋoke damaŋ so dimaku gokimiŋ, niŋoji moko gbiŋ eyareru kokoriaŋ keinebeneŋ.” \p \v 15 Sombuŋ mimererenji buŋoine oŋu miku jikigaru iŋi najime maneboŋ, “Kadi sogo ŋigo sogoji obu kokoinere paio ŋeko ŋone yabe forege, obu oi ŋiŋigo kantriine kantriine yoŋore kegoi fukega. Yoŋoji kubuyaŋuŋ eru apa ŋasoyaŋunde so mobemobe ŋe rabi sakiyaŋuŋ fuŋne fuŋne fukeko buŋoyaŋuŋ kamasi furuine furuine miegobi. \v 16 Jiŋogo kerisieme juŋeine 10 ŋone yabege, yoŋoji usuŋyaŋuŋ joma mimineke qodureru kadi sogo ŋigo iŋo rosi etebi iŋi fukeiŋ: Yoŋoji yareyaine sosowo doduru qabi miŋgeŋine fukeko kambaŋ sokiine ketiga forebi gbarandaŋ fukeme fuine noku siaine misigo ruabi ja foreiŋ. \p \v 17 “Oŋu fukeiŋ, oi Anutuji kiŋ koito yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareru boburo yabeko maŋmoakoŋ eru qoqodure enimiŋ. Anuture mamane buru oŋu boyobenimiŋ. Ore so usuŋyaŋuŋ joma mimiine otebi ŋiŋigo siŋaŋ yaberu goiŋ. Oŋu gome Anuture buŋoji foriineke fukeiŋ, damaŋ oo tariiŋ. \v 18 Ŋigo ŋeme ŋonege, iŋo siti biŋeroroineke rauineji morende kiŋ koitoine koitoine siŋaŋ yabeega, rauine ore sosoine fukega.” Oŋu.\x * \xo 17.18 \xt Jer 51.13 \xt Ais 23.17; Jer 51.7 \xt Bara 13.1 \xt Jer 51.7 \xt Dan 7.7; Bara 11.7; Kiki 69.28 \xt Dan 7.24 \x* \c 18 \s1 Babilon siti ketotiebi ŋeririkeiŋ. \p \v 1 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo usuŋine ropekiine ŋonebe Sombuŋgone fukeru wakiko kuririquraŋineji moreŋ ba tamaeya. \p \v 2 Wakiru sanaŋine yobu jojoraku iŋi oŋgaya, “Babilon siti sogo oi ketotiebuŋ. Oi fofori ketotiebi ŋeririkeya. Ŋiŋigo mataebi gemokaku fuŋne fuŋne yoŋoji akoŋ tumaŋgaru piyaŋuŋ oo babi yoŋore kae qoruine fukeya. Weboine weboine sowoyaŋuŋke eru mamagiyaŋuŋke yoŋoji akoŋ oo tumaŋgaru youyaŋuŋ kosa baru waigo gogobi. \p \v 3 “Anutuji oi yoore eru miko ketotiebuŋ: Kantri sosowo yoŋoji ŋigo iŋore boesaure eru maŋyaŋuŋ pakereme bobojibu ebi Anuture maŋ rigaŋgaya. Yombeŋine oi paiyaŋuŋgo ropeko wain obu noegobi ore kamasi manebuŋ. Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji ŋigo iŋoke boesau ekesoŋ eku gobuŋ. Rojiki bajiki ŋiŋigoji moreŋ so oone wareru mebo kuririyaŋuŋke furiine baiŋgo ruabi mokemoke yobu poreru batiqatiine tomiri goya. Iŋore baporere eru yoŋoji tinabiŋeineke kobike fukeru ŋiŋigo ropekiine fukebuŋ.” \p \v 4 Ore ŋadio Sombuŋgone moji buŋo najime iŋi maneboŋ, \q1 “Nonde kufufuŋpu, ŋoŋo siti oi bokeru sakibe wakiinebi. \q1 Ŋigo iŋoji agiburaŋ eega, oiji kema ŋabeme iŋoke dimaku maŋ-ŋaŋuŋ egu kejigaiŋ. \q1 Anutuji geoine bokirie yareme yobiŋ momokiine paiyaŋuŋgo ropeiŋ, yobiŋ oŋuine moji ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeko oŋuakoŋ joiserereŋ egu manenimiŋ. Ore eru yoŋoke so qodureru goinebi. \q1 \v 5 Ŋigo oiji agiburaŋine eba eku paio paio ruame roperu qonikiŋ boua forega. \q1 Suroŋqoqo eru gobuŋ, Anutuji oi iŋoyoŋere mamanesugo ruaru ore eru so niga gaiŋ. \q1 1 \v 6 Eebobo kekesiine goine eŋareku gobuŋ, ŋoŋo ore so bokirie eyareinebi. Sembene eba eku gobuŋ, ŋoŋo ore geo ateine yoyokare so bokirie yarebi paiyaŋuŋgo ropeiŋ. \q1 Agiburande popuine nonimiŋ ore keseru gobuŋ, yoŋoyaŋunde popu oone ateine yoyokare so pioru bokirieru wain obu mokiine sanaŋine oi yoŋoyaŋunde kesebi nonimiŋ. \q1 \v 7 Ŋigo oiji mebo kuririineke mokemoke yobu poreru tinabiŋe ropekiine bofukeru batiqatiine tomiri goya. Ore geoine iŋoyoŋunde ŋoŋoruji ŋorugaru yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu etebi jiŋgeŋ keku beusembe goiŋ. Iŋoyoŋunde maŋgo iŋi manesuku kosa miega, \q1 ‘Nonji kwin ŋigo koitore morumboŋ ŋeŋeineo ŋego. Koje so fukego eru damaŋ mogo kimagu so kebemiŋ.’ \q1 \v 8 Oŋu kosa miega ore eru Anutuji geoine bokirie teko damaŋ moakonde maŋgo iŋore paio ropeiŋ. \q1 Ofoŋ Anutuji buŋoine osoeru mitari teya, iŋore usunji ropekiine fukega. \q1 Ore eru yobiŋ momokiine fuŋne fuŋne oiji pipa iŋi fuke teiŋ: \q1 Tifeineji komebi jiŋgeŋ keku roro ŋeko iŋoyoŋe misigo ruabi jaiŋ.” \p \v 9 Misigo ruabi jako ju konduŋ pakereiŋ, kantriine kantriine sosowo yoŋore kiŋ koitoyaŋunji oi ŋoneru soguŋ baru kuyonimiŋ. Kiŋ koito yoŋoji iŋoke boesau eru gobuŋ. Meboine kuririyaŋuŋke mokemoke yobu ore jebe jeriine iŋoke eru jerieru gobuŋ, yoŋoji iŋore eru kimagu kenimiŋ. \v 10 Kimagu keku ŋoŋoruji ŋorugabi yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu maneiŋ, ore eru odepariru jojorigo dimaku iŋi kuyoku minimiŋ, “O Babilon siti biŋeroroineke, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ. O siti usuŋ-ŋaŋuŋ soguine, Sombuŋ Rauineji geoine bokirie yareme pipa aua moakonde maŋgo paiŋaŋuŋgo ropeko joiserereŋ soguine manegobi. ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ!” \p \v 11 Kantriine kantriine yoŋore rojiki-bajiki ŋiŋigo yoŋoji oŋuakoŋ soguŋ banimiŋ. Moji jikigaru yoŋore meboyaŋuŋ furiine so baeiŋ ore kimagu keku kuyonimiŋ. \v 12 Kuririyaŋuŋ goul, silwa, oŋgiŋ foriineke eru bote koruŋ oi Babilon yoŋoji me goineji so furiine banimiŋ. Kambaŋyaŋuŋ gbagbataeŋine, boboroŋ yojuŋ iruine, boboroŋ yobu eru kambaŋ tinaine silk oi so furiine banimiŋ. Yo fiine yobu fuŋne fuŋne ore botuyaŋuŋ eru mequraŋyaŋuŋ fuŋne fuŋne oi so jikigaru furiine banimiŋ. Kuririyaŋuŋ elefant siaineji babaine, oi omaine penimiŋ. Uqo koro jae ŋeŋe yayaŋuŋ yo furiyaŋuŋ soguine soru, keŋgoŋ, musi, ajo eru yoware oiji babaine, oi omaine penimiŋ. Jonu aeŋ yoŋuŋine brons eru aeŋ gogobuineji babaine eru ko tinaine mabol oiji babaine oi omaine penimiŋ. \p \v 13 Babilon yoŋoji mara (sinamon) eru jama goine oi so furiine banimiŋ. Sakire toki tinaine mor, jinaŋ yojikou eru sakire mumundo goine oi so furiine banimiŋ. Juŋ, wowoyuŋ, jinaŋ eru kouine fukeiŋ ore ya goine oi so furiine banimiŋ. Oŋuakoŋ wain obu, oliwe yore oil, wit koruŋ eru flaua uqoine oi so furiine banimiŋ. Bulmakao, lama, kaneŋkuku eru kaneŋkuku kereta oi so furiine banimiŋ. Rone kiŋaŋqoqo ŋiŋigo furiyaŋuŋ baku gioo rua yabebi saki fu me maŋ mamanesuyaŋunji sembearu sibirigaya. Oŋu so jikigaru eenimiŋ. \p \v 14 Rojiki-bajiki ŋiŋigo yoŋoji Babilon ŋigo iŋore iŋi minimiŋ, “Yo foriine noinde aŋi maneru gomeŋ, oi mataebi omaine goge. Touŋmoririgo eru mebo komoŋgo kuririyaŋuŋke oi sosowo boke guru mataebi taqararaŋine goge. Oi damaŋ mogo moke bofukeniminde so mata.” \v 15 Rojiki-bajiki ŋiŋigo mebo komoŋyaŋuŋ oŋu oŋu furiine banimiŋgo ore ruaru siti oone moneŋ goul (juŋe boreŋ) poreru tinabiŋeyaŋuŋke fukebuŋ. Yoŋoji jojorigo dimakabi goineji ŋoŋoruji ŋorugabi yo kinjijiineo joiserereŋ mokemoke yobu maneya, ore eru popureru kuyoku kimagu kenimiŋ. \p \v 16 Kimagu keku iŋi minimiŋ, “O siti sogo, yobiŋ paiyaŋuŋgo ropeiŋ ore ‘Yei! Yei!’ oŋgaku kimagu kegobeneŋ. Yoŋoji kambaŋyaŋuŋ gbagbataeŋine, boboroŋ yojuŋ iruine eru boboroŋ yobu oi kebi. Kuririyaŋuŋ goul, oŋgiŋ foriineke eru nigiŋ eri goineji basariga ekabi kamasiyaŋunji buruburuineke fukeya. \v 17 Oŋu ebuŋyoŋ, mebo komoŋyaŋuŋ oŋuine mokemoke yobu oi pipa aua moakonde maŋgo sibirigaru jibugaru mataebuŋ.” Oŋu mibuŋ. \p Ogâ kapten sosowo eru ŋiŋigo ogâo raru wareegobi, yoŋoji oŋuakoŋ sosowo Babilon siti ruabi ja foreko ju konduŋine oi jojorigo dimaku ŋonenimiŋ. Oŋuakoŋ ogâ ŋiŋigo kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako raegobi eru koego gio goine baku gogoyaŋuŋ kitiŋgaegobi, yoŋoji sosowo oi jojorigo dimaku ŋonenimiŋ. \v 18 Ŋigo yasogo tinabiŋeineke ruabi jako misi boruŋinere ju konduŋine pakereiŋ, oi jojorigo dimaku ŋoneru bibie sorieru iŋi minimiŋ, “Siti biŋeroroineke yoore ogoine damaŋ mogo so peya.” \p \v 19 Oŋu miku rufe pujeku kome rauku oŋgaku jiŋgeŋ keku woru kuyoku iŋi mibuŋ, “O siti sogo, aua moakonde maŋgo yaine sosowo sibirigaru jibugaru mataeya. Ŋiŋigo ogâyaŋuŋke sosowo koego ra wareru meboyaŋuŋ furiine banimiŋ ore eru oone moneŋ goul (juŋe boreŋ) boakoŋ porebi siti oiji biŋeroroineke fukeya. Yobiŋ paiyaŋuŋgo ropega ore ‘Yei! Yei!’ miku kuyogobeneŋ.” Oŋu mibuŋ. \p \v 20 Yoŋoji eebobo kekesiine goine eyareku gobuŋ, Anutuji ore buŋoine mitariku geoine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeko joiserereŋ soguine maneegobi. Ore eru Sombuŋ kaeo gogobi, ŋoŋo iŋore eru kokoriaŋ keinebi. Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine, aposolpuine eru kajeqouŋ ŋiŋigo ŋoŋo jerieru saoreŋ qaku goinebi. \p \v 21 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ usuŋine ropekiine moji wareru ko yasogo yobu ro maiŋgaru koego bokeme rakame iŋi miya, “Anutuji siti soguine biŋeroroineke oi yoore so joineke ketotieru kerisieme rakaru matae foreiŋ. Matae foreko jiki damaŋ mogo so bofukenimiŋ ore so fukeiŋ. \v 22 Ŋoŋo siti oo oguŋ qaku gita kulele qaku kuŋ qeŋ puteru kiki keku woru gobuŋ, ore fonuŋ damaŋ mogo moke so manenimiŋ. Babilon ŋoŋore ŋiŋigo mamane gioyaŋuŋ fuŋne fuŋne baku gobuŋ, oi tariya. Dokta didiman, qaqaji klak eru oŋuine oi oo moke so yobu bofuke yabenimiŋ. Wit kurumbu koruŋ oŋgiŋ yoyokare botugo ruaru bopisigabi (mill) fonuŋine fukeya, ore kinji-minjijiineji mataeme sitiji benoŋ baru peiŋ. \p \v 23 “Rone sitiyaŋunde piine sosowo oi doiyaŋuŋke tamaebuŋyoŋ, tatama oiji kobeme dabuqisiri peiŋ. Ŋire ŋadipuyaŋunji ŋigore boreŋ furiine kaneŋ koboru boruŋ mibi ŋigore daritifepuji kokoriaŋ baru jebe ruaru buŋo jere eru jeri eku gobuŋ, kokoriaŋ oŋuinere fonuŋ oi moke maneniminde so mata. Babilon ŋoŋore rojiki-bajiki ŋiŋigo oi kantriine kantriine oo mane yarebi tinabiŋeyaŋuŋke fukeru gobuŋ. Yoŋore agikeareko munaŋqoqo ŋiŋigo oi moreŋ so ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bojibugabi tiŋtuŋ qaru gobuŋ.” Sombuŋ mimererenji oŋu miya. \p \v 24 Babilon oi yoore eru sibirigaya: Kajeqouŋ ŋiŋigo eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine oi yoŋore botugo kosa meafaine eru yabebi komebi dariyaŋunji wakiya. Yoŋore dari eru moreŋgo ŋiŋigo goine yabebi komebuŋ, sosowo yoŋore darire geoji yoŋore paio ropeko gobuŋ. Fuŋneyaŋuŋ oŋuine bofukebi peya. Oŋu.\x * \xo 18.24 \xt Ais 13.21; 21.9; Jer 50.39; 51.8; Bara 14.8 \xt Ais 23.17; Jer 51.7 \xt Ais 48.20; Jer 50.8; 51.6, 45 \xt Jen 18.20-21; Jer 51.9 \xt Kiki 137.8; Jer 50.29 \xt Ais 47.7-9 \xt Eze 26.16-17 \xt Eze 27.31, 36 \xt Eze 27.12, 13, 22 \xt Eze 27.31, 36 \xt Ais 23.14; Eze 27.26-30 \xt Eze 27.32 \xt Eze 27.30-34 \xt Dut 32.43; Jer 51.48 \xt Jer 51.63-64; Eze 26.21 \xt Eze 26.13; Ais 24.8 \xt Jer 7.34; 25.10 \xt Jer 51.49 \x* \c 19 \s1 Sombuŋ yoŋoji Babilon ŋeririkeya ore Anutu miteŋ gabuŋ. \p \v 1 Ore ŋadio Sombuŋgone buŋo mo manebe kubu soguine yoŋoji sanaŋine akoŋ saoreŋ kiki kegobi, ore kamasi fukeko iŋi mibuŋ, “Anutu miteŋ gagobeneŋ haleluya! Anutuji munaŋ qa noreru oga nobeko iŋore biŋe fukegobeneŋ. Anutunoŋunji usuŋ Rauine fukeko miteŋ gabeneŋ tinabiŋeineke fukega. \v 2 Anutuji buŋo foriinere so ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ osoeru poretiŋ akoŋ mitari noreega. Kadi sogo ŋigo boesau eru oŋuine oiji ŋiŋigo moreŋ so bosembea yabeku goya, Anutuji iŋore buŋo osoeru mitariya. Ŋigo oiji Anuture gio bobo ŋiŋigo yabeko dariyaŋunji wakiya, ore geo bokirie teko paiineo ropeko joiserereŋ maneru goga. Ore eru Anutu miteŋ gagobeneŋ.” \p \v 3 Oŋu miku moke keku iŋi mibuŋ, “Ŋigo oi ruabi jako konduŋineji damaŋ so tatariine tomiri pakereru ropeeiŋ. Ore eru Anutu miteŋ gaegobeneŋ, haleluya!” \v 4 Oŋu keku mibi Anuture minebobo qoruine 24 eru ofoŋ muraŋine 4 yoŋoji daberu dikanji keru Anutu, morumboŋ ŋeŋeo ŋega iŋore ohowe baku miteŋ garu iŋi kebuŋ, “Buŋo oi foriine, haleluya!”\x * \xo 19.4 \xt Dut 32.43; 2 Kiŋ 9.7 \xt Ais 34.10 \x* \s1 Lama madeinere suanjeŋ jebe \p \v 5 Oŋu kiki kebi morumboŋ ŋeŋeone buŋo mo iŋi fukeya, “Anuture gio bobo ŋiŋigo soguine mendaine miine egu odurekiminde kokoi maneegobi, ŋoŋo sosowo Anutunoŋuŋ miteŋ garu goinebi.” \p \v 6 Buŋo oi fukeko buŋo mo maneboŋ, oi yoore kamakamasi: Kubu soguine yoŋo kiki keku fonuŋ oŋgaegobi eru obu korugo wigaru dimako fonuŋine fukeega eru bobori parandaŋ yasogoji oŋgame gbiŋbururuŋ fukeega, buŋo oi ore kamasi oŋuine fukeko iŋi mibuŋ, “Ofoŋ Anutunoŋuŋ, usuŋ sosowore Rauji fuŋgaru moreŋ so siŋaŋ yaberu kiŋ Ofoŋyaŋuŋ fukeru goiŋ. Ore eru Anutu miteŋ gagobeneŋ, haleluya! \v 7 Lama madeinere ŋigo biŋeineji suanjeŋgo maneru iŋoyoŋe bomogaru jaueru afagako ŋigo rorore damanji ware fukeme gogobeneŋ. Ore eru noŋuŋ kokoriaŋ keru jerieru Anutu miteŋ gabeneŋ tinabiŋeineji saueeiŋ. \v 8 Anutuji mariku gbagbataeŋine kuririquraŋineke oi yareme kebi.” (Mariku gbagbataeŋine oi ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore eebobo posiinere kegoi, oiji keru ebuŋ.) \p \v 9 Kubu soguinere kamakamasi oŋu keku mibi Sombuŋ mimerereŋ popuineke iŋoji jikigaru iŋi najime maneboŋ, “Buŋo yo quraŋga: Anutuji ŋiŋigo oŋga yareko Lama madeinere suanjeŋ (ŋigo bobore) jebego wapenimiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” Oŋu miku moke jikigaru iŋi najiya, “Buŋo oi Anuture buŋo foriine yobu fukega.” \p \v 10 Sombuŋ mimererenji oŋu najime nonji oo akoŋ iŋore ohowe baku miteŋ gabemiŋgo maneru iŋore kufuineo dikanji keru dabeboŋyoŋ, iŋoji iŋi najiya, “Ae! Oŋu so eigoŋ. Go eru gore maŋkekerisie ogopugoji Yesure fuŋne kitiŋgaku miku gokabi kiŋaŋ qa ŋareegobeneŋ, nonji yoŋoreone mo fukego. Yesuji Biŋe buŋo foriine barariŋga ŋareya, ore usuŋineji kajeqouŋ ŋiŋigo dobe yabeko Moro Tiriinere buŋo maneru misauebuŋ. Ore eru Anuture daberu ohoweine baku miteŋ garu goigoŋ.” Oŋu.\x * \xo 19.10 \xt Kiki 115.13 \xt Eze 1.24; Kiki 93.1; 97.1; 99.1 \xt Mat 22.2-3 \x* \s1 Kristoji mamari kubupuine yoŋoke jigo qaiŋgo ore rabuŋ. \p \v 11 Nonji Sombuŋ aŋgame kaneŋkuku yagaŋine mo ŋonebe wareya. Paiineo ŋeko wareya, iŋore tina oi Qiŋkeru Didima (Ŋonemeqoti) eru Ŋi Fori wombuŋine. Tinaine oŋu miegobi, iŋoji buŋo poretiŋ boyoberu buŋo osoeru mitariku ore so jigo qaega. \v 12 Jiŋoineji misi boruŋ oŋuine jako qoruineo resoŋ buresoŋ kokoine ketebi tinaine totogo quraŋineke wareya. Tinaine iŋoyoŋe akoŋ manegayoŋ, moji mo oi so manega. \v 13 Marikuine dario iigokuruine oi keru wareya. Tinaine miegobi, oi Anuture buŋo. \p \v 14 Oi boyoberu warebuŋ, oi Sombuŋ kaere mamari ŋi kubuine kubuine. Yoŋoji kaneŋkukuyaŋuŋ yagaŋine oga yaberu paiyaŋuŋgo ŋeku marikuyaŋuŋ gbagbataeŋine keru warebuŋ. \v 15 Mamari siŋaŋ qoduyaŋunde miineone jigore siqo sogo (bainat) miine teteine yobu moji wareya. Oi kantriine kantriine yaberu gbiŋ eyareiŋ ore eru wareya. Iŋoji siŋaŋyayabere aeŋ toku ŋoŋoruineji kantri so qotiŋgaru siŋaŋ yaberu goiŋ. Iŋoji Anutu usuŋ sosowore Raure wain juaine soguine odeyagaiŋ. Wain jua oi Anuture yombeŋ maŋgigainere kegoi fukega.\f + \fr 19.15 \ft Wain niginde fori boboroŋ (greip) ore magaine oi jua yasogoo ruaru odeyagabi qakaigame obuineji dikiinere kimboŋgo roruŋgo rakame gbakeŋ ruabi ore maŋineo rakaega. Noŋuŋ maŋnoŋuŋ so kerisiebeneŋ Anuture maŋ jikigaru rigaŋgame Yesuji ore joiserereŋ maneru yombeŋine odeyagako rakako Anuture manji munaŋgako womo fukeiŋ.\f* \v 16 Marikuineo tinaine mo quraŋgabi tambaraŋineo iŋi dimaya, “Kiŋ yoŋore Kiŋ eru koito yoŋore Koito.” Oŋu. \p \v 17 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo ŋonebe wegi jiŋoineo dimaya. Paibe dimaku sanaŋine oŋgaku weboine weboine qonikiŋ botuine petigaru sowoo fururu qaku raegobi, sosowo oi oŋga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo bio wareni-iŋ! Anutuji tebu jebe soguine bomogaya, oo tumaŋganiŋ. \v 18 Wareru tumaŋgaru kiŋ koito, mamari siŋaŋ eru mamari ŋi yoŋore fu noinebi. Kaneŋkuku eru kaneŋkuku paio ŋeegobi, yoŋore fuyaŋuŋ noniŋ. Ŋiŋigo sosowo yoŋore fuyaŋuŋ wareru noinebi. Ŋiŋigo ropekiine wakiqoqoine, yoŋoyaŋunde gio baegobi eru raupuyaŋunde kiŋaŋyaŋuŋ mo qaegobi, sosowo yoŋore fuyaŋuŋ noinebi.” \p \v 19 Ore ŋadio joma mimiine eru moreŋine moreŋine yoŋore kiŋ koito yoŋoji mamari kubuyaŋuŋ oga yaberu wareru tumaŋgabi ŋone yabeboŋ. Moji kaneŋkuku paio ŋeku mamari kubuine yoŋoke dimaya, oi kiso eyareku jigo qoqo enimiŋ ore tumaŋgabi ŋone yabeboŋ. \p \v 20 Jigo qoqo ebi joma mimiine roru kipebuŋ. Kajeqouŋ ŋi qaqajibuine joma miminere mine baku mosi qoqowirie baku goya, oi oŋuakoŋ joma mimineke roru kipebuŋ. Kajeqouŋ ŋi qaqajibuineji mosi qoqowirie baku oiji ŋiŋigo goine yo oŋuine oi eadu eyareme tiŋtuŋ qaku gobuŋ: Ŋiŋigo joma miminere moge roru sabarebuŋ eru goineji sasakoinere ohowe baku miteŋ garu gobuŋ, oi eadu eyareru goya. Ro yaperu nigiŋ yaperu gagari igo yapebi yoŋ salfa kore misi boruŋineji jaku weŋweŋ qaega, ore korugo rakabi. \v 21 Rakabire kaneŋkuku paio ŋeya ore miineone jigore siqo sogo (bainat) wareya, oiji kiŋ koito eru mamari ŋi sosowo oi yabeme komebuŋ. Komebi webo sosowo yoŋoji waperu fuyaŋuŋ piku noku noku gaba yabeya. Oŋu.\x * \xo 19.21 \xt Eze 1.1; Kiki 96.13; Ais 11.4 \xt Dan 10.6 \xt Kiki 2.9; Ais 63.3; Joel 3.13; Bara 14.20 \xt Eze 39.17-20 \xt Bara 13.1-18 \x* \c 20 \s1 Satan kipebi gosa 1,000 ore so witi pigo ŋeya. \p \v 1 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ mo ŋonebe Sombuŋgone wakiya. Iŋoji gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri ore ki mendaine eru gbedi soguine mo oi meineo ba wakiya. \v 2 Mimerereŋ oiji wakiru jewanaŋ sogo juŋeineke (dragon) oi roru gosa 1,000 ŋeiŋ ore kipeya. Jewanaŋ sogo oi ronere ronekoŋgo kobeŋ fukeru go wapeya. Tinaine mo oi Sembene Rauine eru Satan. \v 3 Gosa 1,000 ore maŋgo jikigaru ŋiŋigo kantri so bapakare yaberu moreŋ so tiŋtuŋ qaniminde egu eadu eŋarenimiŋ ore kipeya. Kiperu bokeme gemokaku yoŋore yoŋ dikiine tomiri oo rakame iporoine keru sopu ruaru giri mogeji (sil) qakatoru ki maŋgoine bajime rakame maŋineo ŋeya. Oŋu ŋeko Sombuŋ mimererenji iŋi miya, “Gosa 1,000 tariko ore ŋadiineo Anutuji miko moke piruebi damaŋ pompoŋine gioine baku goiŋ.” Oŋu miya. \p \v 4 Ore ŋadio morumboŋ ŋeŋeine ŋeŋeine ŋoneboŋ. Anutuji goine usuŋ yareme ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitarinimiŋ, yoŋoji ŋeŋeine ŋeŋeine oo wakiru ŋebuŋ. Oŋuakoŋ ŋiŋigo Yesure fuŋne kitiŋgaku mibuŋ ore eru Anuture Biŋe buŋore eru ubeyaŋuŋ ketigabi komebuŋ, yoŋore iiru ŋone yabeboŋ. Oŋuakoŋ ŋiŋigo joma mimiine eru iŋore sasakore ohowe so baku miteŋ gabuŋ eru iŋore moge oi maiyaŋuŋgo me meyaŋuŋgo so roru sabarebuŋ, yoŋore iiru ŋone yabeboŋ. Iiruyaŋuŋ oi ŋone yabebe gboreru pakerebuŋ. Pakereru Kristoke gosa 1,000 ore so ya sosowo siŋaŋ garu gobuŋ. \p \v 5 Komebuŋ, yoŋoreone goineji komegone papakare fuŋfuŋgaine ore damaŋineo so gborebuŋ. Matayoŋ, gosa 1,000 oi odigabi tariko ore ŋadiineo gboreru pakerenimiŋ. \v 6 Uri yoŋoji komegone papakare fuŋfuŋgainere damaŋgo gborenimiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke eru tiriine gbagbataeŋine fukegobi. Damaŋ oo gboreru ateine yoyoka so komenimiŋ. Kome yoyokare usunji yoŋore paio so ropeko kome sanaŋine komeniminde embimbiŋganimiŋ. Yoŋoji Anutu eru Kristo yokore soriŋ gio siŋaŋpu fukenimiŋ. Oŋuine fukeru Kristoke gosa 1,000 oi ya sosowo siŋaŋ garu go ropenimiŋ. Oŋu.\x * \xo 20.6 \xt Jen 3.1 \xt Dan 7.9, 22 \x* \s1 Anutuji Satande buŋo mitarime wakiiŋ. \p \v 7 Gosa 1,000 oi tariko Satan witi pigone piruebi wakiiŋ. \v 8 Wakiru raru ŋiŋigo kantri so eadu eyareiŋ ore moreŋ so roregaiŋ. Moreŋ qaŋaŋine mobemobe paibe yukube ra wareru (maŋyaŋuŋ bosemberu) jijibu qa yaberu kantri tinayakuŋ Gog eru Magog oi oŋuakoŋ sagaru raiŋ. Anutu kiso eteru jigo qanimiŋ ore bapakare yabeko tumaŋgabi jareyaŋunji koere magende so fukeiŋ. \v 9 Tumaŋgaru wareru petigaru Israel moreŋ saga foreku raru Anuture kufufuŋ yoŋore sa eru Anuture wombuŋ siti (Jerusalem) oi roregaru ŋenimiŋ. Oŋu ŋenimiŋyoŋ, Anutuji misi boruŋ ruame qonikiŋgone wakiru ja muku yabe foreiŋ. \p \v 10 Ja muku yabe foreko Sembene Rauine eadu eyareme tiŋtuŋ ebuŋ, mimerereŋ yoŋoji oi igoga tebi yoŋ salfa kore misi boruŋineji jaku weŋweŋ qaku dimaega, ore korugo rakaya. Rone joma mimiine eru kajeqouŋ ŋi qaqajibuine oŋuakoŋ igo yapebi oo rakaru gogobire. Oo una ubu kumunenji ŋoru yabebi tatariine tomiri joiserereŋ mokemoke yobu maneru go ropenimiŋ. Oŋu.\x * \xo 20.10 \xt Eze 7.2; 38.2, 9, 15 \x* \s1 Anutuji ŋiŋigo komebuŋ, yoŋore buŋo mitariiŋ. \p \v 11 Ore ŋadio morumboŋ ŋeŋe yasogo yagaŋine eru oo ŋega, oi ŋoneboŋ. Ŋonebe qonikiŋ morenji iŋore jiŋo maione mataeru ra tomirebu. Ra tomireru moke ŋone yapekimiŋ ore so fukebu. \v 12 Ra tomirebire ŋiŋigo komiine ropekiine eru wakiqoqoine ŋone yabebe morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo dimabi Anutuji buk papiaine papiaine qoromureya. Papia ogoine mo tinaine gogo sanaŋinere tina buru buk oi oŋuakoŋ qoromureya. Qoromureru ŋiŋigo komiine yoŋore buŋo osoeko eeboboyaŋunde binaŋ buk papiago quraŋgabi pega, iŋoji ore so oseru ŋiŋigo mitari yareya. \p \v 13 Koego komeru rakaru gobuŋ, oi koe Rauineji bokirie yabeme Anuture jiŋoo wapebuŋ. Komere kukure Raure meo gobuŋ, oi Rauine oiji bokirie yabeya. Komeru kome misoŋ kaeo rakaru gobuŋ, oi ore Rauji bokirie yabeme Anuture jiŋoo wapebuŋ. Oŋu waperu fukebi Anutuji buŋoyaŋuŋ moakoŋ moakoŋ osoeru eeboboyaŋunde so mitari yareya. \v 14 Mitari yareme komere kukure Rau eru kome misoŋ moreŋ Rauine oi igo yapebi yoŋ misi boruŋ jaku weŋweŋ qaku dimaega, ore korugo rakabire. Misi koru oo rakabuŋ, oiji kome ateine yoyoka fukega. \p \v 15 Anutuji more tina gogo sanaŋinere tina buru buk maŋgo so quraŋgabi peko bofukeya, oi igogako yoŋ misi boruŋ jaku weŋweŋ qaku dimaega, ore korugo rakaya. Oŋu.\x * \xo 20.15 \xt Dan 7.9-10 \x* \c 21 \s1 Sombuŋ gariine eru moreŋ gariine ŋone yapeboŋ. \p \v 1 Sombuŋ moreŋ fuŋfuŋgaine yokoji oŋu mataeru mataebire koeji oŋuakoŋ so jikigaru peya. Ore ŋadio Sombuŋ eru moreŋ gariine ŋone yapeboŋ. \p \v 2 Jerusalem gariine, siti tiriine oi Sombuŋgo Anuture kaeone wakiko ŋoneboŋ. Siti oi bobiaŋga forebi ŋone aŋiineke iŋi fukeya: Ŋigo suanjeŋinere mariku ŋone aŋiineke ketebi ŋi biŋeineke qodureiŋ ore babajawe ee eru jaueru kuririineke dimaga, siti oiji ore so fukeko ŋoneboŋ. \v 3 Oi ŋoneru dimaku morumboŋ ŋeŋeone buŋo mo fukeko manebe sanaŋine oŋgaku iŋi najiya, “Ŋone, Anuture piji oi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo wakiru pega. Anutuji botuyaŋuŋgo gome iŋoke gobi iŋoyoŋe ofoŋ Anutuyaŋuŋ fukeru yoŋoke go ropeiŋ. \v 4 Yoŋoke goku jiŋo obuyaŋuŋ sosowo ketaniŋga foreiŋ. Ya sosowo rone peya, oiji matae foreya. Ore eru moke so komebi jiŋgeŋ so kenimiŋ eru jikigaru joiserereŋ mo so manenimiŋ. Ya more so embimbiŋgaru kuyonimiŋ.” \p \v 5 Morumboŋ ŋeŋeo ŋega, iŋoji iŋi najiya, “Mane, nonji mibe yareya sosowo oi kegboreme gariine fukeiŋ.” Oŋu najiru miya, “Buŋo oi foriine yobu maŋyokaine tomiri, ore eru oi papiago quraŋga.” \v 6 Jikigaru iŋi najiya, “Oi mitigabe fuke forega. Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeya) tatariine go roperu gobemiŋ. Ore so nonji quraŋ maŋgoine fuŋfuŋgaine A eru quraŋ maŋgoine tatariine Z fukego. Moji obure manega, nonji gogo sanaŋinere obu jiŋoineone obu oi yauŋ otebe oone furiine tomiri pioru noku goiŋ. \v 7 Moji yobiŋ sosowo odureru gbiŋ eiŋ, nonji iŋore Anutu fukeru ya sosowo oi otebe iŋore biŋe fukeko nonde odumadene fukeru tinane osigaru goiŋ. \p \v 8 “Oŋu gonimiŋyoŋ, goineji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo ruruine eru yameŋine so dimaku mamanesiŋyaŋuŋ bokebi maŋyaŋunji kejigaga, yoŋore piyaŋuŋ oi yoŋ salfa kore misi\f + \fr 21.8 \ft Salfa kore misi oi rombunde koji jaku weŋweŋ qaku jaega ore so fukega.\f* boruŋineji weŋweŋ jaku dimaega, oo penimiŋ. Yoŋore jikigaru ŋiŋigo yo oŋuine yoŋoji oŋuakoŋ oo rakaru gonimiŋ: Ŋiŋigo yabebi komebi boesau kipe munaŋqoqo eru nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu buŋo ikoine miegobi, nonji oi igo yabebe koru oo rakaru gonimiŋ. Oi kome ateine yoyoka fukeiŋ.” Morumboŋ ŋeŋeineone buŋo oŋu wareko maneboŋ. Oŋu.\x * \xo 21.8 \xt Ais 65.17; 66.22; 2 Pi 3.13 \xt Ais 52.1; 61.10; Bara 3.12 \xt Eze 37.27; Lew 26.11, 12 \xt Ais 25.8; 35.10; 65.19 \xt Ais 55.1 \xt 2 Sml 7.14; Kiki 89.26-27 \x* \s1 Jerusalem siti gariine oi fuŋ mo. \p \v 9 Yobiŋ momokiine tatariine 7 oiji popu 7 pusebi Sombuŋ mimerereŋ 7 yoŋoji oi roru dimagobi, yoŋoreone moji wareru iŋi najiya, “Go warende ŋigo Lama madeinere ŋonuŋ biŋe fukeiŋgo ega, oi gadubemiŋ.” \p \v 10 Oŋu najime Moro Tiriineji ro nuko kobiineji paineo ropeko Sombuŋ mimerereŋ oiji oga nuko tukuine joroine tinabiŋeineke mogo ropebe. Oo roperu siti tiriine Jerusalem Sombuŋgo Anuture kaeone wakiya, oi nadume iŋi ŋoneboŋ: \p \v 11 Anuture kuririquraŋine oiji tamaeko buruburuineke goul eru oŋgiŋ foriineke furiyaŋuŋ ropekiine ore kamasi fukeya. Oŋgiŋ foriineke tinaine jaspa oi sogo mobeine mobeine buruburuyaŋuŋke kerisieru tamaegobi, ore so gbagbataeŋine peya. \v 12 Saine ropekiine oi kuririineke. Sainere mendi 12 dimabi maŋfuŋyaŋuŋgo Sombuŋ mimerereŋ 12 sagaru dimabuŋ. Israel kufufunde kubu 12 yoŋore tina oi mendi ore sakiyaŋuŋgo quraŋgabi dimaya. \v 13 Mendi 12 oi mobemobe paibe yukube iŋi dimabuŋ: Wegi wawapeineo yokaomo, rarakaineo yokaomo, Not oobe yokaomo eru Saut oobe yokaomo. \v 14 Siti sa oi oŋgiŋ otuŋ qembibiineke 12 yoŋore paio babi dimaya. Lama madeinere aposolpuine 12 yoŋore tina 12 oi otuŋ 12 oo quraŋgabi dimaya. \p \v 15 Sombuŋ mimerereŋ noke buŋo miya, iŋoji siti, ore saine eru mendiine 12 yoŋore soyaŋuŋ kiriri ruaru maneiŋgo jaueru goul kiririine (rula mesa) roru dimaya. \v 16 Siti oi burugaru babi guruine 4 fukeya. Mobemobe paibe yukube joroine oi sogokoŋ. Joroine moakoŋ moakoŋ oi goul kiririine oiji kiririine ruaru 2,400 kilomita ore so bofukeme peya\f + \fr 21.16 \ft Kubu 12 moakoŋ moakoŋ ore eru 200 kilomita.\f* Odaine oi oŋuakoŋ sogokoŋ peya. \v 17 Sombuŋ mimererenji oŋuakoŋ siti saine oi moreŋ ŋire kiririji so ruaru 60 mita bofukeme peya. \p \v 18 Siti saine oi oŋgiŋ foriineke tinaine jaspa oiji bakine. Siti iŋoyoŋe oi goul yobuji babi kuririquraŋineji sogo gbagbataeŋine ore so tatamake tamaeya. \v 19 Siti sainere otuŋine oi oŋgiŋ furiine ropekiine fuŋne fuŋne oiji bajaweru babi kuririyaŋuŋke iŋi fukebi ŋone yabeboŋ: Otuŋ fuŋfuŋgaine oi oŋgiŋ foriineke tinaine jaspa yoweine gogobu kamakamasi. Otuŋ yoyokaine oi oŋgiŋ buge tinaine safaia, yokaomoine oi oŋgiŋ rekagarigari tinaine ageit. Otuŋ jare 4 oi oŋgiŋ rekagariine tinaine emerald. \p \v 20 Otuŋ jare 5 oi oŋgiŋ yojuŋ iruine tinaine sardoniks. Otuŋ jare 6 oi oŋgiŋ boboroŋ tinaine karnilian, jare 7 oi oŋgiŋ tinaine krisolait (kwortz), yoweine goul sogo oŋuine. Otuŋine jare 8 oi oŋgiŋ bugebugeine tinaine beril, jare 9 oi oŋgiŋ yoŋuŋine tinaine topas. Otuŋ jare 10 oi oŋgiŋ tinaine kalsedoni (krisopreis) yoweine kokomeineke, jare 11 oi oŋgiŋ yayagaŋ tinaine jeisint (torkwois). Otuŋ jare 12 oi oŋgiŋ boboroŋ yojuŋ iruine tinaine ametist. \v 21 Siti sa mendi 12 oi bote koruŋ qembibiineke 12 oiji bakine. Mendi moakoŋ moakoŋ oi eri koruŋ moakoŋ moakoŋ oiji pujeku bakine. Sitio kadi pega, oi goul yobuji babi sogo yagaŋine oŋuine tamaeya. \p \v 22 Siti sosowo yoŋoji Ofoŋ Anutu usuŋ sosowore Rau eru Lama madeine poretiŋ ŋone yaperu maŋyaŋuŋ kerisieru ohoweyakuŋ baku miteŋ gaegobi. Ore eru boji soriŋ (tempel) more so embimbiŋgaegobi. Soriŋ oi so ŋoneboŋ. \p \v 23 Anuture kuririquranji siti batamae yareme Lama madeineji doiyaŋuŋ fukega. Ore eru wegi ayoŋ tamaenimi ore so embimbiŋgaegobi. \v 24 Iŋoji doiyaŋuŋ fukeko kantriine kantriine yoŋoji iŋore tatamaineo ra wareru gonimiŋ. Morende kiŋ koitoine koitoine yoŋoji biŋeyaŋuŋ kuririyaŋuŋke oi roru wareru siti oo ruanimiŋ. \v 25 Siti qisiriine tomiri, ore eru sa mendiine oi damaŋ mogo so kenimiŋyoŋ, jijiki robi dimaiŋ. \p \v 26 Kantriine kantriine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru kuririyaŋunde biŋeyaŋunde ore erioŋbarioŋ eku tinabiŋeyaŋuŋke fukeru gobuŋ, oi roru wareru siti oo ruanimiŋ. \v 27 Ŋiŋigo tinayaŋuŋ gogo sanaŋinere tina buru buk maŋgo quraŋgabi pega, yoŋoji akoŋ siti oo ropenimiŋ. Lama madeineji tina buru buk oi siŋaŋ gaega. Moji maŋine kejigaga me wuwunuŋ aŋgiŋ mamagiineke eru buŋo ikoine miega, iŋoji oo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋu.\x * \xo 21.27 \xt Eze 40.2 \xt Eze 48.30-35 \xt Eze 40.3 \xt Ais 54.11-12 \xt Ais 60.19-20 \xt Ais 60.3 \xt Ais 60.11 \xt Ais 52.1; Eze 44.9 \x* \c 22 \s1 Gogo sanaŋinere obu fusiine ŋoneboŋ. \p \v 1 Ore ŋadio Sombuŋ mimerereŋ oiji gogo sanaŋinere obu jiŋoine nadume Anutu eru Lama madeine yokore morumboŋ ŋeŋeone igomuruŋgaru wareru obu fusiine fukeya. Ore obu oi sogo mobeine mobeine buruburuyaŋuŋke kerisieru tamaegobi, ore so gbagbataeŋine fukeya. \v 2 Obu fusiine oiji sitire kadi yasogoo wakiru botuine boyoberu petigaru wareya. Obu fusiinere qaŋaŋineo mobemobe oo gogo sanaŋinere yo oi dimaya. Yo ore foriji gosa so ateine 12, oi kaiŋ moakoŋ moakonde maŋgo fukeegobi. Yo ore rekaji oi kantriine kantriine ŋiŋigoji bobiaŋ bofukenimiŋ ore eru dimagobi. \p \v 3 Moji mo so jikigaru ogoine sowegaru qaisogaiŋ. Anutu eru Lama madeine yokore morumboŋ ŋeŋeyakunji oi siti oo peko Lama madeinere gio bobo ŋiŋigopuji kiŋaŋ qa teegobi. \v 4 Kiŋaŋ qa teru jiŋo maiine ŋoneru Anuture tina maiyaŋuŋgo bakatobi peiŋ. \p \v 5 Kae so jikigaru ubu eiŋ. Ofoŋ Anutuji batamae yabeega ore doi tatamainere me wegi tatamainere so embimbiŋganimiŋ. Oŋu seŋgiŋbaŋgiŋ goku damaŋ so tatariine tomiri kiŋ ofoŋ oŋuine siŋaŋyayabe gio baku go ropenimiŋ. \p \v 6 Oi ŋonebe Sombuŋ mimererenji iŋi najiya, “Biŋe buŋo manege, oiji foriine yobu maŋyokaine tomiri fukega. Ofoŋ Anutuji kajeqouŋ ŋiŋigo boburo yabeega, iŋoji Sombuŋ mimerereŋine noŋ sore nume fuke gareru goboŋ. Ya sosowo pipa fukeiŋgo so ega, mamanesiŋ ŋiŋigopuineji oi manenimiŋ ore oi fukeru gaduboŋ.” Oŋu.\x * \xo 22.6 \xt Eze 47.1; Zek 14.8 \xt Jen 2.9; Eze 47.12 \xt Zek 14.11 \xt Ais 60.19; Dan 7.18 \x* \s1 Yesuji moke kirieru wareiŋ. \p \v 7 Yesuji miga, “Maneniŋ, nonji pipa kirieru warebemiŋ. Goineji buk yoore kajeqouŋ buŋo biŋe qaku qakatoegobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” \p \v 8 Jon nonji Biŋe buŋo yo maneru jiŋone kerisieme iiruine ŋoneboŋ. Oi ŋoneru mane foreru Sombuŋ mimererenji iiru yo naduya, nonji iŋore ohowe baku miteŋ gabemiŋ ore maneru moreŋgo wakiru kufuineo dikanji kekaboŋ. \v 9 Dikanji kekaboŋyoŋ, iŋi najiya, “Ae! Oŋu so e. Nonji go eru kajeqouŋ ogopugo eru ŋiŋigo buk yoore Biŋe buŋo biŋe qaku qakatoegobi, sosowo ŋoŋore keririŋgo dimaku moko Anutu kiŋaŋ qa teegobeneŋ. Noŋ matayoŋ, Anutu ohoweine baku miteŋ gaeigoŋ.” \p \v 10 Oŋu miku iŋi najiya, “Damaŋ bembeŋgaga. Ore eru buk yoore kajeqouŋ buŋoji soŋsoŋineo egu peiŋ ore oi papiago quraŋgayoŋ, oi giri mogeji (sil) so qakatoigoŋ. \v 11 Sembene baega, iŋoji jikigaru oŋu baku sembeqambeaine. Kejigaru goga, iŋoji jikigaru kejigaru wuwunuŋineke fukeru goine. Eebobo poretiŋ eega, iŋoji jikigaru poretiŋ akoŋ eba eku goine. Gbagbataeŋine fukeega, iŋoji jikigaru gbagbataeŋine yobu fukeru goine.” Sombuŋ mimererenji oŋu najiya. \p \v 12 Yesuji miga, “Maneniŋ, nonji pipa kirieru warebemiŋ. Warebemiŋ, oo furiŋaŋuŋ roru warebemiŋ. Eeboboŋaŋuŋ eba eku gobuŋ, oi osoeru ore so furiŋaŋuŋ moakoŋ moakoŋ ŋarebemiŋ. \p \v 13 “Nonji fuŋfuŋgaineo fuŋfuŋgaine goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeya) tatariineo tatariine fukeru gobemiŋ. Ore so nonji A eru Z, quraŋ maŋgoine fuŋfuŋgaine eru tatariine fukego. \p \v 14 “Nonji ŋiŋigo marikuyaŋuŋ siŋaŋ gaegobi, yoŋore sa mendiine porebe soine siti maŋgo ropebi so sabare yabebe gogo sanaŋinere yo foriine nonimiŋ. Ore eru kambaŋ marikuyaŋuŋ siŋaŋ garu jureegobi, ŋiŋigo yoŋoji kiwaqawaineke eru seŋgiŋbaŋgiŋ fukegobi. \p \v 15 “Yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋyoŋ, goine yoŋore mendi keku kipebe sakibe gonimiŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Qoro oŋuine boesau eru kipe munaŋqoqo eegobi. Boesau eru ŋiŋigo yabebi komeegobi. Nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ gaegobi eru eadu bobore aŋi maneru oi eegobi. Ŋiŋigo oŋuine sosowo oi sa sakiineo gonimiŋ. \p \v 16 “Yesu nonji mimerereŋne sorebe roregaru maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋore kajeqouŋ buŋo yo kitiŋgaku ŋajieiŋ. Nonji kiŋ Deiwid fuŋqoduine eru igokoine fukego. Nonji kae fufurere ginja kuririquraŋneke fukeru tamaeego.” Yesuji oŋu miya. \p \v 17 Moro Tiriine eru ŋigo biŋe yokoji iŋi miegobire, “Yesu, go bio ware.” Oŋu mibire manenimiŋ, ŋoŋo oŋuakoŋ iŋi miinebi, “Yesu, go bio ware.” \p Moji obure manega, iŋoji warenoŋ. Moji gogo sanaŋinere obure aŋi manega, iŋoji wareru oi yauŋ roru sabareine. Oŋu.\x * \xo 22.17 \xt Dan 12.10 \xt Ais 40.10; 62.11; Kiki 28.4; Jer 17.10 \xt Bara 1.8, 17; 2.8; Ais 44.6; 48.12 \xt Jen 2.9; 3.22 \xt Ais 11.1, 10 \xt Ais 55.1 \x* \s1 Siŋaŋ bobo eru mimipaŋ buŋo tatariine \p \v 18 Nonji buk yoore kajeqouŋ buŋoine manenimiŋ, sosowo ŋoŋore siŋaŋ bobo buŋo iŋi migo: Moji kajeqouŋ buŋo yoke buŋo mo jikigaru miiŋ, yobiŋ momokiine fukeinde buŋo buk yoo quraŋgaboŋ, Anutuji oi iŋore paio ruame ropeiŋ. \v 19 Moji buk yoore kajeqouŋ buŋoine oone buŋo mo qomukuiŋ, Anutuji oi sabareko gogo sanaŋinere yo foriine so noku siti tiriineo so ropeiŋ. Ore buŋo Anutuji kipeme buk yoo quraŋgaboŋyoŋ, buŋo oiji iŋoreo foriineke so fukeiŋ. \p \v 20 Biŋe buŋo yo kitiŋgaku miga, iŋoji iŋi miga, “Buŋo oi foriine. Nonji pipa kirieru warebemiŋ.” \p Oŋu miko nonji iŋi migo, “Buŋo oi foriine. O Ofoŋ Yesu, go bio wareigoŋ.” \p \v 21 Ofoŋ Yesure yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke peine. Buŋo oi foriine.\x * \xo 22.21 \xt Dut 4.2; 12.32 \x*