\id MRK - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Mak \toc1 Bobiaŋ Biŋe Makji quraŋgaya \toc2 Mak \toc3 Mak \mt1 Mak \mt2 Bobiaŋ Biŋe Makji quraŋgaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Mak maŋgoinere tina Maria, mamainere tina so manegobeneŋ. Jerusalem siti rauine gobuŋ. (Aposol 12.12) Iŋoyoŋunde sundu mo tinaine so miku gaŋ 14.51-52 oo quraŋgaya pega. Pitaji bapi gako maŋine bokirieya. Biŋe buŋo qaji teya. Qaji teko nipeine Barnabas eru Pol yokoke roregaru misin gio ba raku Pol bokeru roiŋgabu. Roiŋgabu jikigaru gio baku gogu Biŋe binaŋ moakoŋ moakoŋ baku qodureru qojugaku kotu kantri yoŋore Grik buŋoo quraŋgaya. Yesure buŋo oi Arameik. Oi “Eli eli lama sabaktani,” ore so. \ip Yesuji mande gioine uruŋu baku Anuture Made fukeru ŋiŋigo bapi yaberu goya, Makji buŋo oi mitaniŋgaru quraŋgaya. Yesure gio qoruine oi yokaomo: Biŋe qaji yareya, gemokaku yobe yabeya eru agiburaŋ bokeru jibeine jibeine bobiaŋgaya. \iot Buk yoore mobe qoruine 6 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine: Jon eru Yesu \ior 1.1-13\ior* \io1 Tumoqoqo gio Galili maŋineo baya \ior 1.14–9.50\ior* \io1 Galili bokeru Jerusalem raya \ior 10.1-52\ior* \io1 Jerusalem sonda moakoŋ goku komeya \ior 11.1–15.47\ior* \io1 Yesuji komegone pakereya \ior 16.1-8\ior* \io1 Pakereru fukeru Sombuŋgo ropeya \ior 16.9-20\ior* \c 1 \p \v 1 Munaŋqoqo Rauine Yesu Kristo iŋo Anuture Made fukega. Nonji iŋore Bobiaŋ Biŋe fuŋgaru quraŋgago. \s1 Jonji Yesure kadi bataniŋgaya. \r Mat 3.1-12; Luk 3.1-18; Jon 1.19-28 \p \v 2 Anutuji Sombuŋ maŋgo madeine buŋo mo ojime kajeqouŋ ŋi Aisaiaji oi quraŋgaya iŋore Biŋe Quraŋgo iŋi pega, \q1 “Mane. Nonji kiŋaŋ mimerereŋne mo sorebe ronekoŋ raku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo rakaigoŋ.”\x * \xo 1.2 \xt Mal 3.1\x* \q1 \v 3 “Biŋe mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gokame raku buŋoine iŋi maneinebi, ‘Ofonji wareiŋ-oo! Ore eru ŋoŋo jaueru kadiine bataniŋgainebi. Ŋoŋo maŋyaŋuŋ botiŋgaru kadiine kemaseinebi.’”\x * \xo 1.3 \xt Ais 40.3\x* \p \v 4 Buŋo ore so ŋi mo tinaine Jon fukeya, tinaine mo Mitimeso ŋi. Fukeru moreŋ buroineo goku dimaku Biŋe buŋo iŋi miku goya, “Ŋoŋoji bio maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ. Oŋu ebi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ.” \v 5 Oŋu miku gokame Judia prowinsre kae sosowo eme Jerusalem siti yoŋoji qoko qoko keku poreru Jondeo warebuŋ. Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋ mifukebi Jonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rau yareya. \p \v 6 Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru ombuineo bifuŋ joma sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqo munjaŋine oi putogisi burugisi eru gomende kou obuine, oi noku goya. Oi sosowo kajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so.\x * \xo 1.6 \xt 2 Kiŋ 1.8\x* \v 7 Jonji buŋo iŋi mitaniŋgaru goya, “Nonde ŋadio ŋi usuŋine sanaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ ropekiineji nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komonde nigiŋ bapigaru pirueiŋ ore mimigaŋgaŋ eru embimbiŋgabemiŋ. \v 8 Nonji obu omaineji rau ŋaregoyoŋ, iŋoji Moro Tiriineji rau ŋareiŋ.” Oŋu. \s1 Jonji Yesu miti meso rau teya \r Mat 3.13-17; Luk 3.21-22; 4.1-13 \p \v 9 Damaŋ oo Yesuji Galili prowinsre kae tinaine Nazaret oone Jondeo wareme Jordan obu rendaineo miti meso rauteya. \v 10 Rau teko obuone wapeko oo akoŋ Sombunji aŋgame Yesuji pakeru ŋoneme Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋu fukeru Yesure qoruineo waki roya. \v 11 Oi ŋoneme Sombuŋ kaeone buŋo mo iŋi fukeya: “Goji nakene wombuŋ made fukende beune fiame ŋoneguru aŋi manego.” Oŋu.\x * \xo 1.11 \xt Jen 22.2; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 3.17; 12.18; Mak 9.7; Luk 3.22\x* \s1 Satanji Yesu esoigaku goya. \r Mat 4.1-11; Luk 4.1-13 \p \v 12 Miti meso rau teme oo akoŋ Moro Tiriineji Yesu eteru soreme moreŋ buroineo raya. \v 13 Raru una 40 oŋu oo gome gemokaku qoruyaŋuŋ Satan iŋoji esoigaku goya. Joma rigaŋine yoŋore botugo gokame Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji bapi garu gobuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya. \r Mat 4.12-22; Luk 4.14-15; 5.1-11 \p \v 14 Jiki Jon witi pigo ruabi ŋeya. Yesuji damaŋ oo Galili prowinsgo kirieru raya. Raru Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goya. \v 15 mitaniŋgaru iŋi yajiya, “Anutuji qorumaŋine ruainde damanji bio bembeŋgaga. Anutuji damaŋ ruame go wapebuŋ, oi muŋambe yo fukega. Ore eru maŋyaŋuŋ kerisieru Bobiaŋ Biŋe manesiŋ gainebi.”\x * \xo 1.15 \xt Mat 3.2\x* \v 16 Yesuji oŋu yajiru roregaru goku Galili obu jogunde qaŋaŋgo boyoberu raku jembaeŋ fufuru ŋi yoyoka ŋone yapeya. Tinayakuŋ Saimon, gboine tinaine Andru. Yokoji simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi ore bokeru gobu. \v 17 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋu pore yabenimi.” \v 18 Oŋu yasiya oo akoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu. \v 19 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raku Zebedi madeine Jeims eru gboine Jon ŋone yapeya. Yokoji oŋuakoŋ ogâo ŋeku simemeŋyakuŋ bobiaŋgaru kiperu ŋebu. \v 20 Ŋebire ŋone yaperu oone oŋga yateya. Oŋga yateme mamayakuŋ Zebedi eru moneŋ gio ŋipuine ogâo boke yaberu fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu. \s1 Yesuji gemo mo yobeya. \r Luk 4.31-37 \p \v 21 Oŋu moko raku Kaperneam taoŋgo ropebi Sabat kombaŋ fukeme Yesuji oo akoŋ oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. \v 22 Kadi buŋore qaqaji oŋuine matayoŋ, usuŋ pe teya ore so qaji yareru eeboboinere so enimiŋ ore miya. Ore kufufuŋ yoŋoji oi ŋoneru popureru waragabuŋ.\x * \xo 1.22 \xt Mat 7.28-29\x* \p \v 23 Oŋgawowosi piyaŋuŋ oo damaŋ oo akoŋ ŋi mo gemoineke ŋeko gemo oo tinaine iŋi oŋgaya, \v 24 “O Yesu, Nazaret ŋi! Go uruŋu eru enoreiŋgo ege? Bosembe nobeiŋgo ore warege me? Noŋ fuŋnego mane mukugo. Go Anuture ŋi Roosiŋine fukege.” \p \v 25 Oŋu oŋgame Yesuji kanegaru iŋi ojiya, “Go bio buŋogo bokeru ŋi yo bokeru use.” \p \v 26 Oŋu ojime gemoji ŋi oi yoyowogaru furu yoyou eteru buŋo sembeqambeine oŋgaru waperu bokeru raya. \v 27 Rako sosowoji meayaŋuŋ mukume waragaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Yei, mamagore sia! Yo oi wamo ya? Yo mamane gariine usuŋineke. Iŋoji gemokaku oŋuakoŋ mitiga yareme miine reŋgagobi.” \p \v 28 Oŋu fukeme Yesure tinabiŋeji pipa saueru kae bembeŋgo ŋe rabuŋ, oo raku raku Galili prowins sosowo sagaya. Oŋu. \s1 Yesuji jibe ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabeya. \r Mat 8.14-17; Luk 4.38-41 \p \v 29 Yesuji Kaperneam yoŋore oŋgawowosi pi bokeru oo akoŋ Jeims Jon yokoke Saimon eru Andru yokore pigo ropebuŋ. \v 30 Oo ropebi Saimon safaŋineji sakijo jibe bame peya. Peko biŋeine oi pipa Yesu ojibuŋ. \v 31 Ojibi iŋoreo raru meineo roku bopeŋgame pakereya. Pakereme sakijoine bokeme uqo rigaru yareya. \p \v 32 Yareme kae ubu eme wegi jiriŋine rakame oo Kaperneam rauine yoŋoji dimaku ŋiŋigoine ŋiŋigoine jibe gemoyaŋuŋke oi sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ. \v 33 Kaperneam taoŋgone kubu sogoji wareru Saimonde pi mendiineo tumaŋgabuŋ. \v 34 Tumaŋgabi dimaku ŋiŋigo jibe fuŋne fuŋne fuke yareya, oi kokoine bobiaŋ yabeya. Oŋuakoŋ gemokaku yoŋoji Yesure fuŋne manebuŋ ore Yesuji mi bibiyaŋuŋ qojigaru kokoine yobe yabeya. Oŋu. \s1 Munaŋqoqo gioine Galili sosowo sagaya. \r Luk 4.42-44 \p \v 35 Yesuji kubaŋ peko ubu wegi jiriŋ sineme pakereru kae qaŋaŋineo raru iŋoyoŋe yobu yaŋekoŋ oo oŋga wosiya. \v 36 Oŋga wosigako Saimon eru ogopuine iŋoke gobuŋ, yoŋoji pipa ŋadiineo rabuŋ. \v 37 Raku bofukeru iŋi ojibuŋ, “Ŋiŋigo sosowoji bio go baagugobi.” \p \v 38 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Kae goine roregaru ŋe ragobi, oi ŋonegobi. Nonji Biŋe buŋo kae so misauebemiŋ ore waki gogo. Ore kae roregaru rakimiŋ.” \p \v 39 Oŋu yajiru Galili prowins sosowo roregaru raru oŋgawowosi piyaŋuŋgo Biŋe buŋo miku gemoine gemoine oi yobe yabeku goya. Oŋu.\x * \xo 1.39 \xt Mat 4.23; 9.35\x* \s1 Yesuji wako ŋi mo baposikeya. \r Mat 8.1-4; Luk 5.12-16 \p \v 40 Yesuji taoŋ mogo gome wako ŋi moji wareru dikanji keru Yesure maŋfuŋgo rakaru iŋi oŋga wosi teya, “Goji aŋigoji bobiaŋ nuiŋ ore manege ine, noŋ soine bofosike nuigoŋ.” \p \v 41 Oŋu oŋga wosi teme iŋore beusembe maneru meine sineru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi somieiŋ ore manego. Go bio posike.” \v 42 Oŋu mime wakoine oi oo akoŋ posikeya. \v 43 Posikeme siŋaŋ bobo buŋo sanaŋine ojiku oo akoŋ “Soine raigoŋ,” ojiya. \v 44 Kajeqouŋ buŋo oi iŋi ojiya, “Mane. Ore biŋe buŋoine oi mo so minde maneniŋ. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore sogo eru boji rigamiŋ. Oi rigande ŋoneme ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.”\x * \xo 1.44 \xt Lew 14.1-32\x* \p \v 45 Yesuji oŋu ojikoyoŋ, iŋoji raku jibu fuŋgaru biŋe buŋo oi kokoine miku goko saueya. Saueme Yesuji taoŋine taoŋine oo totogo moke raiŋgore embimbiŋgaya. Embimbiŋgaru taoŋ ŋadiyaŋuŋgo moreŋ taine oo akoŋ goya. Oo goko kae so oone ŋiŋigoine ŋiŋigoine iŋoreo warebuŋ. Oŋu. \c 2 \s1 Yesuji ŋi saki mobeine komekiine oi bobiaŋgaya. \r Mat 9.1-8; Luk 5.17-26 \p \v 1 Oŋu roregaru damaŋ goine tarime Yesuji kirieru moke kaeineo Kaperneam wareya. Warekame “Pigo goga,” mibi manebuŋ. \v 2 Ŋiŋigo kokoineji oi maneru tumaŋgaru iŋore pi mendi korogo kekefoŋ eru kae jiŋoineo pusekabuŋ. Pusebi Yesuji dimaku Biŋe buŋo yajiya. \v 3 Yajime oo ŋi mo saki mobeine komekiine, oi ogagaru iŋoreo warebuŋ. Ŋi 4:ji oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. \v 4 Warebi puseru dimabuŋ ore eru Yesure bembeŋgo raru ruaiŋgo ore embimbiŋgabuŋ. Embimbiŋgaru pi paiineo roperu Yesure qorugo bubu sikeku borombiebuŋ. Borombiebi kimboŋ fukeme oo jibe ŋi oi reŋineke niginji kiperu ruabi rakaya. \v 5 Oŋu rakame Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasiyaŋuŋ oi ŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya, “Madene, nonji gore agiburaŋgo bokego.” \p \v 6 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji botuyaŋuŋgo ŋeku maŋyaŋunji iŋi manesubuŋ, \v 7 “Ŋi yoji uruŋu eru oŋu miga. Anutu igosisi etega. Anutu moakonji agiburaŋnoŋuŋ bokeegayoŋ, ŋi moji oi mata.” \p \v 8 Maŋyaŋunji oŋu manesubi Yesuji oo akoŋ maŋineo oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋo oŋu maŋ-ŋaŋuŋgo manesugobi? \v 9 Nonji ‘Agiburaŋgo bokego,’ jibe ŋi oŋu ojigo, buŋo oi afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore oi buŋo afainere oŋu. Nonji buŋo mo iŋi miiŋgo ore manego, ‘Go pakereru ramegaripepego roru raigoŋ.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mikabe foriine fukeiŋ me mata, oi totogo fukeme ŋonenimiŋ. \v 10 Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋine oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋonenimiŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiinere jiŋoo ŋoneru ojiya, “Nonji gajigo: Go bio pakereru ramegaripepego roru pigoo ra. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋu eru omaine fukena?” \v 11 Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiine iŋi ojiya, “Nonji gajigo: Go bio pakereru ramegaripepego roru pigoo raigoŋ.” \p \v 12 Ojiko pakereru oo akoŋ ramegaripepeine roru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋoyaŋuŋgo sakibe raya. Oŋu rako sosowoji waragaru Anutu miteŋ garu iŋi mibuŋ, “Yei, mamagore siaine! Kamasi yo oŋu oi ronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebeŋ. Mata! Muŋambe yo jiŋo furu ŋonegobeneŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Matyu (Liwai) keporeya. \r Mat 9.9-13; Luk 5.27-32 \p \v 13 Yesuji moke Kaperneam bokeru joguŋgo rakaru mageŋ keririŋineo raru goya. Goko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo warebuŋ Biŋe buŋo qaji yareya. \v 14 Raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋi tinaine Liwai Alfius madeine ŋeko ŋoneru ojiya, “Go bio nonde ŋadio boyobe nuru ware.” Oŋu mime pakereru takis gio bokeru Yesure ŋadio raya. \p \v 15 Raru Liwaire pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋ oo takis roro ŋi eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoine yoŋoji wareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpuine yoŋoke ŋeku uqo moko nobuŋ. Kokoineji Yesu boyoberu gobuŋ. \v 16 Yesuji takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo goine yoŋoke ŋeku uqo nobuŋ, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru yoŋore qaqaji goineji ŋoneru Yesure kiŋariŋpuine iŋi miku yajibuŋ, “Ae! Iŋoji wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo naga? Oi so sagaga.” \p \v 17 Oŋu miku yajibi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. Nonji agiburaŋ ŋiŋigo oŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata.” Oŋu. \s1 Uqo sowo gogore buŋo \r Mat 9.14-17; Luk 5.33-39 \p \v 18 Damaŋ oo Jonde kiŋariŋpuine eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji uqo sowo gobi goineji Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ, “Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpuine niŋoji Anuture uqo sowo goegobeneŋ. Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kiŋariŋpuyaŋunji oŋuakoŋ eru gogobi. Gakere kiŋariŋpuji wamore Anuture uqo sowo so gogobi?” \p \v 19 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Fofori! Niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo roro damaŋineo ŋire ujepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuji ya oi useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji ore jerieru aŋibaŋi ŋeku sowo goiŋgo embimbiŋgaegobi. \v 20 Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagako komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ. \p \v 21 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oi qodure yapeiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadiine oi iŋi ŋajibemiŋ.) Qorufa raŋgbaŋine pougame moji kambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋ mobeine so gboduru gbodueega. Oŋu ruana ine, kambaŋ mobeine gariineji mujugaru kebikoko raŋgbaŋine oi furugame moke kerigame kimboŋ sogueru egu sembeqombeaiŋ. \v 22 Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toru raŋgbaŋine lama sakiineji babaine oo so pioru keseme rakaega. Oŋu ena ine, wain obu gariineji sogueru toru qopogame pougaru keseme moreŋgo waki jibugame toruineji egu sembeqombeaiŋ. Ore wain obu gariine oi toru gariineo koŋgabeneŋ rakame sagaiŋ. (Oŋuakoŋ obu fiine oi kiniŋ eseineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oo pougaru siisororo wakime nobeneŋ jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu fukeiŋ ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapeiŋ ore embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.” \s1 Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega. \r Mat 12.1-8; Luk 6.1-5 \p \v 23 Ore ŋadiineo Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit gio rondiŋ soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji beuyaŋuŋ yoŋuŋgame wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bomukuru nobuŋ.\x * \xo 2.23 \xt Dut 23.25\x* \v 24 Oŋu nobuŋ ore Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, yoŋoji wamore Sabat kombande gio bobo agiine oduregobi?” \p \v 25 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru beuyaŋuŋ yoŋuŋgame uqore embimbiŋgaru ya ebuŋ, oi damaŋ mogo osebuŋ me mata?\x * \xo 2.25 \xt 1 Sml 21.1-6\x* \v 26 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roru noya. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Goineji oi egu nonimiŋ ore agi peko jibu naya. Noku ŋipuine oŋuakoŋ yareme moko nobuŋ. Damaŋ oo ŋi tinaine Abiatar iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere gio baku goya.”\x * \xo 2.26 \xt Lew 24.9\x* \v 27 Oŋu kerisieru iŋi yajiya, “Anutuji Sabat kombaŋ oi ŋiŋigo fianimiŋ ore ruame pega. Oi ŋiŋigoji kosa mitiganimiŋ ore eru mata! \v 28 Oŋu eko Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ oŋuakoŋ fukega.” \c 3 \s1 Yesuji ŋi meine gbagbaŋine oi bobiaŋgaya. \r Mat 12.9-14; Luk 6.6-11 \p \v 1 Yesuji moke oŋgawowosi pigo ropeme oo ŋi meine gbaŋikine mo ŋeya. \v 2 Ŋiŋigoji Yesu buŋo koroineo ruaiŋgo ore “Ŋi oi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaiŋ me mata?” oŋu miku Yesure jiŋo ru baku ŋebuŋ. \v 3 Bakabi Yesuji ŋi meine gbagbaŋine oi iŋi ojiya, “Go pakereru jiŋo mainoŋuŋgo dima.” \v 4 Oŋu ojiru iŋi yajiya, “Kadi buŋo boyoberu Sabat kombaŋgo ya fiine me sembene banobeŋ? Soine more qoru kipekimiŋ me bokebeneŋ komeiŋ? Mo me mo babeneŋ sagaiŋ?” Oŋu miko maneru buŋoyaŋuŋ bokeru ŋebuŋ. \p \v 5 Buŋoyaŋuŋ bokeme ŋebuŋ kirieru ŋone yabekame maŋyaŋunji sanaŋine kebojigaya ore beusembe maneru manjogo ŋone yabeya. Oŋu ŋone yaberu ŋi oi iŋi ojiya, “Go bio mego poretiŋga.” Oŋu ojime meine poretiŋgame moke fiine fukeya. \v 6 Fiine fukeme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji sakibe raru oo akoŋ gawana Herod iŋore pati ogopuine yoŋoke tutumaŋ eku “Yesu uruŋu qabeneŋ komena?” miku buŋo gio babuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeya. \p \v 7 Oŋu babi Yesuji kiŋariŋpuine oga yabeme obu joguŋ qaŋaŋineo rabuŋ. Rakabuŋ Not prowins tinaine Galili oone ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Judia prowins oone oŋuakoŋ iŋoreo warebuŋ. \v 8 Siti qoruine tinaine Jerusalem, Saut prowins tinaine Aidumia eru Jordan obu mobene wegi wawapeineo yoŋoji eru wegi rarakaineo oobe taoŋ tinayakuŋ Taia eru Saidon roregaru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kubu soguineji poreru warebuŋ. Yesuji mosi qoqowirie yasogo yasogo baku goya, ore biŋeine maneru qodureru wapebuŋ. \v 9 Oŋu waperu egu kekefoŋ ebi ore Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Quŋgabemiŋ ore ŋoŋo bio ogâ mo bofukeru nonde maŋfuŋgo ruabi ŋenoŋ.” \v 10 Oŋu yajiru ŋiŋigo boakoŋ bobiaŋ yaberu goya. Ore qapeqawaki eru saki yoyobiŋyaŋuŋke sosowo yoŋoji sakiineo bouaiŋ ore roregaru kokoine keketuŋ ebuŋ.\x * \xo 3.10 \xt Mak 4.1; Luk 5.1-3\x* \v 11 Gemoine gemoine yoŋoji Yesu ŋoneru jiŋo maiineo moreŋgo rakaru iŋi oŋgabuŋ, “Go Anuture Made fukege!” \m \v 12 Oŋu oŋgabi Yesuji qomuku yareru fuŋineji totogo egu fukeiŋ ore agi sanaŋine rua yareya. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine roosoe yabeya. \r Mat 10.1-4; Luk 6.12-16 \p \v 13 Jiki Yesuji tukuo roperu oo iŋoyoŋunde aŋi boyoberu ŋi oŋga yareme iŋoreo warebuŋ. \v 14 Warebi ŋi 12 iŋoke gonimiŋ ore bofuke yaberu Biŋe buŋoine misauenimiŋ ore sore yabeya. \v 15 Sore yaberu gemokaku yobe yabenimiŋ ore usuŋine yareya. \p \v 16 Oŋu eru ŋi 12 oi iŋi qaji yareya: Pita, Yesuji tina oi Saimon oteya. \v 17 Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi. Yesuji yokore tina mo Boanerges miya. Oi noŋunde buŋoo Gbuŋparandande Madeyoka. \v 18 Andru, Filip, Bartolomyu, Matyu, Tomas, Jeims Alfius madeine, Tadius, Saimon Zelot-politik ŋi,\f + \fr 3.18 \ft Nesenel pati zelot yoŋoji Rom gawman gigiraŋ eru yoŋoyaŋunde eebobo banimiŋ ore gigiraŋ baku gobuŋ.\f* \v 19 eru Judas Iskariot. Kariot ŋi oi jiki Yesu babae baya. Oŋu. \s1 Yesuji gemo yoŋore usuŋyaŋuŋ odureru qame wakiga. \r Mat 12.22-32; Luk 11.14-23; 12.10 \p \v 20 Yesuji oŋu eyareme tukuone waki iŋore pigo wareya. Pigo wareme ŋiŋigo kubu yasogoji moke waperu tumaŋgabuŋ uqo munjaŋ noiŋgo ore embimbiŋgabuŋ. \v 21 Embimbiŋgabi daritifepuineji oi maneru “Maŋine jibuga forega!” mibuŋ. Miku rakaru roiŋgone rabuŋ. \p \v 22 Rakabi Kadi buŋore qaqaji Jerusalemgone warebuŋ, yoŋoji mibuŋ, “Satande Gibioji maŋineo rakame goga. Iŋoji gemokaku yoŋore qoru iŋore usunji gemo yobe yabeega.”\x * \xo 3.22 \xt Mat 9.34; 10.25\x* \p \v 23 Oŋu mibuŋ ore Yesuji oŋga yareme warekabuŋ soso buŋoji iŋi yajiya, “Satanji uruŋu ogoine Satan mo yobena? \v 24 Kantri more siŋaŋpuŋaŋunji botuyaŋuŋgo kekepari eru roiŋganimiŋ ine, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baku kitiŋgakimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. \v 25 Oŋuakoŋ pi more kufufuŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru roiŋganimiŋ ine, siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baku dimaiŋgo ore embimbiŋganimiŋ. \v 26 Oŋuakoŋ Satande kufufuŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru kiso eru qoqo enimiŋ ine, siŋaŋyayabeyaŋunde usunji wakime gemo qorumaŋyaŋunji mataeiŋ ega. \m \v 27 “Moji ŋi sanaŋine Gibiore kufu me fuŋgaru so kipeiŋ ore ine, iŋoji piineo roperu meboine basiru roiŋgo embimbiŋgaiŋ. Rone oi kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo keririke foreru roru raiŋ. (Ore oŋu nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.”) Oŋu. \s1 Agiburaŋ boboke mata \p \v 28 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemiŋ, “Ŋiŋigo soguine mendaine agiburaŋ baegobi, oi Anutuji boke yareega. Yobiŋineke me afaine igosisi enobuŋ ine, Anutuji oi soine jure yareiŋ. \v 29 Jure yareiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋine Anutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu! Agiburaŋ oiji paiineo ropeme damaŋ tatariine tomiri Anuture jiŋo maio buŋoineke goiŋ.” Oŋu yajiya.\x * \xo 3.29 \xt Luk 12.10\x* \v 30 “Gemoji maŋineo rakame goga,” oŋu mibuŋ ore eru oŋu qaji yareya. Oŋu. \s1 Yesure maŋgo gbopu. \r Mat 12.46-50; Luk 8.19-21 \p \v 31 Oŋu mimane ebuŋ maŋgo gbopuine yoŋoji wareru sakibe dimaku yoŋoreo wakiiŋ ore buŋo ruabi iŋoreo raya. \v 32 Rako ŋiŋigo kubu yoŋoji roregaru ŋeku iŋi ojibuŋ, “Mane! Gore maŋgo gbopugoji sakibe dimaku gore weugobi.” \p \v 33 Ojibi kerisieru iŋi yajiya, “Nonde maŋgo oi moji eru nonde gbopune oi uri yoŋoji?” \v 34 Yesuji oŋu yajiru ŋiŋigo roregaru ŋebuŋ, oi piru ŋone yaberu iŋi miya, “Ŋoneniŋ! Nonde maŋgo eru gbopune oi yo. \v 35 Anuture maŋ aŋi reŋgaegobi, yoŋoji nonde maŋgo eru seŋ gbopune fukegobi.” Oŋu. \c 4 \s1 Koruŋ titie ŋire soso buŋo \r Mat 13.1-9; Luk 8.4-8 \p \v 1 Yesuji moke obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru fuŋgaru qaji yareya. Qaji yareme ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu obu joguŋ paiineo raru ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo sosowo yoŋoji joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ.\x * \xo 4.1 \xt Luk 5.1-3\x* \v 2 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku qaji yareya. Qaji yareku iŋi miya: \p \v 3 “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo ore gioo raya. \v 4 Raku qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebuŋ (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ. \v 5 Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikisiaine tomiri peya ore bobuŋyaŋunji pipa wapebuŋ. \v 6 Wapebiyoŋ, wegiji waperu joti yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ. \v 7 Koruŋ goineji komeqore joruineke oo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi komeqoreji waperu kefa yabeme boŋeŋgaru baŋi forebuŋ. Oŋu fukeme foriine so wapebuŋ. \v 8 Koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku bobuŋyaŋunji pougaru pakereru yoyaŋunde fori fiine fukebuŋ. Goineji koruŋyaŋuŋ 30, goineji koruŋyaŋuŋ 60, goineji 100 ore so fukeru sauebuŋ.” \v 9 Oŋu miku miforeya, “Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu. \s1 Yesuji wamore soso buŋo miya. \r Mat 13.10-17; Luk 8.9-10 \p \v 10 Kubu soguine yoŋoji roiŋgaru rakabuŋ Yesuji iŋoyoŋe akoŋ ŋeya. Iŋoyoŋe akoŋ ŋeko kiŋariŋpuine 12 eru goine roregakabuŋ, oi moko soso buŋo yo ore fuŋinere weu tebuŋ. \v 11 Weu tebi iŋi kerisieru yajiya, “Anuture qorumaŋgo ropegokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, sakibe gobuŋ, yoŋore ore oi sosowo soso buŋoji akoŋ fukeega. \v 12 Oŋu fukeko \q1 ‘Yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneku fuŋine jibu so mane mukunimiŋ. \q1 Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane taniŋganimiŋ. \q1 Oi mane taniŋganimiŋ ine, soine maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ bokena.’”\x * \xo 4.12 \xt Ais 6.9-10\x* \s1 Yesuji soso buŋore fuŋne miya. \r Mat 13.18-23; Luk 8.11-15 \p \v 13 Yesuji jikigaku iŋi yajiya, “Soso buŋo ore fuŋine oi so mane taniŋgagobi ine, soso buŋo goine sosowo mibemiŋ, oi bio uruŋu mane taniŋganobuŋ? \v 14 Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: Koruŋ titie ŋiji Biŋe buŋo qopogaru tieega. \v 15 Uqo koruŋ kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Biŋe buŋo qopogaru tiebuŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo rakaegayoŋ, oi manebi Satanji oo akoŋ wareru buŋo maŋyaŋuŋgo qoqogabi rakaya, oi qomukuru oga ŋabeega. \v 16 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ, oi oŋuakoŋ ŋiŋigo sosoyaŋuŋ mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi. \v 17 Oŋu eyareegayoŋ, maŋyaŋuŋgo goduine so pe yareiŋyoŋ, damaŋ qondiŋineo akoŋ dimaku siŋaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋo ore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki ŋabeiŋ. \v 18 Uqo koruŋ qopogame komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋoji Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakaega. \v 19 Rakaegayoŋ, moreŋgo gogore manemeja eru moneŋ mebo fufurure manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukeiŋ ore sase ebuŋ aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo boŋeŋgaru barugoegobi. Oŋu fukeme foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ. \v 20 Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋu: Yoŋoji Biŋe buŋo kaje ruaru maneru maneru sabareru gbeŋ akoŋ dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo miku moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ ore foriyaŋuŋ 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu. \s1 Lambe oi tatama noreiŋgo ore ŋega. \r Luk 8.16-18 \p \v 21 Yesuji buŋo mo iŋi miya, “Moji lambe me doi roru qureru dero me ŋeŋe yukuineo ruaiŋ me mata? Oi uro ruaiŋ? Oi ore ŋeŋeineo totogo ruaiŋ.\x * \xo 4.21 \xt Mat 5.15; Luk 11.33\x* \v 22 Oŋuakoŋ ya mo sumuŋgabi pega, oi totogo fukeiŋ ore pega. Ya mo keku kemagabi pega, oi borombiebi boroiŋgaiŋ ore eru pega.\x * \xo 4.22 \xt Mat 10.26; Luk 12.2\x* \v 23 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu. \s1 Uruŋu diwelopmen fukega? \p \v 24 Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Buŋo manegobi, oi maneru sabareru maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru kegboreru goinebi. (Oŋu gokabi maŋyaŋuŋ poretiŋgame mamanesuŋaŋunji sogueme maneru komenimiŋ.) Ŋoŋo goine yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji mimitiŋaŋuŋ moakoŋ ore so ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. So oi odureru geoine kerisieru yareiŋ.\x * \xo 4.24 \xt Mat 7.2; Luk 6.38\x* \v 25 Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaku oteme goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ qomukuru roiŋ.” Oŋu.\x * \xo 4.25 \xt Mat 13.12; 25.29; Luk 19.26\x* \s1 Biŋe buŋo koruŋ oi bobuŋineke. \p \v 26 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi yo oŋuine: Ŋi moji gioo raru uqo koruŋ qopogaru tieiŋ. \v 27 Qopogaru tieru raru una ubu peku papakare eme uqo korunde bobuŋine pougaru wapeegobi. Uruŋu pougaru wapeegobi, oi iŋoyoŋe so mane mukuga. \v 28 Moreŋ iŋoyoŋe akoŋ maŋgo eteko foriine fukeega: Rone yoine, jiki foriine ruame ore ŋadiineo foriine ore koruŋ oi sosowo fukeru sogue forenimiŋ. \v 29 Foriine sogue foreru gumuŋgame foriine rorore damaŋ fukeme kiŋaŋqoqopuine sore yabeme siqoyaŋuŋ kekesiine miineke roru foriine roiŋ ore gioineo ranimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 4.29 \xt Joel 3.13\x* \s1 Yojuŋ korunde soso buŋo \r Mat 13.31-32, 34; Luk 13.18-19 \p \v 30 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi wamoyake so minobeŋ me wamo soso buŋoji mifukenobeŋ? \v 31 Oi yojuŋ korunde so iŋi fukega: Koruŋ oi mendaine made. Oi morende uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiine fukega. Oŋu fukeme gioo sariegobi. \v 32 Sariegobiyoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru tieŋine sogo sogo ruame raru wareega. Oŋu bokeru rako sowore webo yoŋo youyaŋuŋ ore mumuineo baegobi.” Oŋu. \s1 Yesuji soso buŋo kokoine miya. \p \v 33 Yesuji soso buŋo oŋu oi kokoine miku goku Biŋe buŋo yajiya. Mane mukubuŋ ore so oi yajime maneru gobuŋ. \v 34 Damaŋ so buŋoine sosowo oi soso buŋoji miku goya. Buŋoine mo omaine so miyayoŋ, kiŋariŋpuine yoŋoke yoŋoyoŋe akoŋ gobi damaŋ oo buŋo sosowo ore fuŋneyaŋuŋ oi mitaniŋga yareku goya. Oŋu. \s1 Yesuji miko siritemboŋ niniŋgaya. \r Mat 8.23-27; Luk 8.22-25 \p \v 35 Wegi oo kae ubu eme Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Niŋo bokeru joguŋ petigaru aribe ropeki.” \v 36 Oŋu yajime ŋiŋigo kubu boke yaberu Yesu roru ogâo roperu ŋeko rabuŋ. Ogâ goine oi oŋuakoŋ yoŋoke ŋadio ŋadio rabuŋ. \v 37 Rakabuŋ siritemboŋ yasogoji ututuŋ pakereme siriji ogâ maŋineo rakame ogâ puseiŋgo eya. \v 38 Oŋu fukeme Yesuji ogâ jikiineo ŋeku qoriŋgo roegaru kubaŋ peya. Kubaŋ peko kiŋariŋpuineji raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei qaqaji! Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ. Ore manebuine mo manege me mata?” \p \v 39 Oŋu ojibi maŋine gboreme maneru pakereru gbiŋ eru siri iŋi mitiga yateya, “Bio bokeru niniŋ peni!” Oŋu miko gbinji munaŋgaru siriji benoŋ baru pebu. \v 40 Oŋu eru iŋi miku yajiya, “Ŋoŋo wamore kokoi mamane ŋi fukegobi? Uruŋure eru Anutu so manesiŋ gagobi? Sombuŋaŋuŋ wamore omaine manegobi.” \p \v 41 Miku yajime waragaku sombuyaŋuŋ maneru mimane ebuŋ, “Yei, mamagore siaine! Ŋi oi wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu?” Oŋu. \c 5 \s1 Gemoji kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabi ŋiji fiaya. \r Mat 8.28-34; Luk 8.26-39 \p \v 1 Oŋu fukeko joguŋ petigaru aribe Gerasin yoŋore moreŋgo ropebuŋ. \v 2 Roperu qaŋaŋineo ropebi Yesuji ogâ bokeru oo akoŋ ŋi gemoineke mo jiŋoruŋgone wareru dimaku Yesu bofukeya. \v 3 Ŋi oi jiŋoruŋgo goku qoŋgbuŋ ko kouŋ sikeru gufukabi pebuŋ, oo peku goya. Ŋi sosowoji me kufuine gbediji (niginji) kipeiŋgo embimbiŋgaru gobuŋ. \v 4 Ateine ateine kufuine gbediji kiperu maŋgu baru gobuŋyoŋ, me musaine qateebuŋ, oi qaisueru kufu nigiŋine odemukuru goko sosowoji oi siŋaŋ gaiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 5 Embimbiŋgaru una ubu jijiki jiŋorunde ko kouŋgo me tukuo kosabasa peku goya. Oŋu goku oŋga jojoraku sakiine kogo qaku ketiqoti goya. \p \v 6 Yesuji jojorigo wareme ŋoneru giniŋgaru wareru moreŋgo bembeŋgo rakaru dikanji ke teya. \v 7-8 Dikanji bakaigame Yesuji gemoine oi iŋi ojiiŋgo eya, “Gemo sembene, go bio ŋi yo bokeru ra!” Oŋu miiŋgo eme fonuŋ ooŋ soguine oŋga rurugaru miya, “Ae! Yesu, go Anutu ropekiinere Made fukege. Go uruŋu eru enoreiŋgo warege? Nonji Anuture jiŋo maio karieru weu garego: Go buŋo kiperu mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru joiserereŋ joineke so enareigoŋ.” \p \v 9 Oŋu miko iŋi weuya, “Go tinago mo?” Weume mibuŋ, “Niŋo kokoine gogobeneŋ ore tinanoŋuŋ Legion migobeneŋ.” Oi noŋunde buŋoo Mamari kubu soguine. \v 10 Oŋu miku yameŋ keku iŋi karie tebuŋ, “Go yobe nabenoŋ ine, moreŋ yoone so sore nobe.” \p \v 11 Mafuŋyaŋuŋgo goyoŋine oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo suaku dimabuŋ. \v 12 Ore gemo yoŋoji iŋi miku Yesu karieru weu tebuŋ, “Goji sore nobende niŋo soine kaneŋ yoŋore maŋyaŋuŋgo rakainebeneŋ.” \v 13 Karieru weu tebi “Bio raku rakaniŋ!” mitiga yareko ŋi maŋineone waperu raku kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakakabi oo akoŋ kaneŋ kubu 2,000 oŋu oi riŋaru pagaŋgo raku siririkeru obu joguŋgo rakaru noru komebuŋ. \p \v 14 Komebi kaneŋ siŋaŋ yoŋoji kamieru taoŋ eru kae memendaine oo raru biŋe buŋo mibuŋ. Mibi maneru ŋiŋigo jiŋorara yoŋoji ya fukeya, oi ŋoneiŋgo warebuŋ. \v 15 Wareru Yesureo waperu ŋonebi ŋi gemo kubuinekeji goya, iŋoji kambaŋ sakikomoŋine poretiŋ kiperu ŋeku maŋine gboreme mamanesuine sosowo fukeko ŋoneru waragaku dimabuŋ. \v 16 Dimakabuŋ kaneŋ oi uruŋu rakaru komebuŋ eru ŋi gemoineke iŋoreo ya fukeya, oi ŋonebuŋ, yoŋoji sundu yoyoka oi yajibuŋ. \p \v 17 Yajibi dimaku Yesuji qoqodure kae moreŋyaŋuŋ bokeru raiŋgo ore karieru weu tebuŋ. \p \v 18 Karieru weu tebi bokeru ogâo ropeiŋgo dimako ŋi gemoineke goya, iŋoji wareru Yesuke moko raku goiŋgo weuya. \p \v 19 Weuyayoŋ, Yesuji qomuku teku iŋi ojiya, “Go bio kaegoo raru tifepugo ŋone yaberu Ofonji mosi qoqowirie soguine baku ŋonemaiŋ egareya, ore sundu oi yajinde manenimiŋ.” \p \v 20 Oŋu ojime bokeru raru Yesuji mosi qoqowirie sogo sogo baku oduya, ore buŋoine fuŋgaru Ten-taoŋ distrik maŋineo miku saueme sosowoji maneru waragabuŋ. Oŋu. \s1 Jairusji oduinere Yesu oŋga wosiya. \r Mat 9.18-26; Luk 8.40-56 \p \v 21 Yesuji ogâo roperu kirieru joguŋ petigaru aribe wareme ŋiŋigo kubu kokoineji iŋoreo wareru tumaŋgaru joguŋ qaŋaŋineo dimabuŋ. \v 22 Dimakabuŋ oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ mo tinaine Jairus iŋoji wareru Yesu ŋoneru maŋfuŋineo rakaru dikanji ke teya. \v 23 Dikanji ke teku yameŋ keku oŋga wosigaru iŋi ojiya, “Odune mendaineji komeiŋgo ega. Go wareru mego paiineo ruande fiaru jikigaru goiŋ.” \p \v 24 Oŋu ojiru Yesu ogagame moko rabu ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji ŋadiyakuŋgo raru kekepuŋ eru rore yaperu rabuŋ. Oŋu. \s1 Ŋigo jibekeji Yesure mariku yoŋoya. \p \v 25 Rakabi oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12 ore so ŋoneru jibe bame goya. \v 26 Oŋu goku joiserereŋ kokoine maneme sakisiŋaŋ kokoineji iŋore gioine babi babapi mo so bofukeru goya. Iŋoji sakisiŋaŋ ŋiŋigo yoŋore furire moneŋ meboine sosowo bokeru goyayoŋ, jibe oiji moke moke bosembeame goya. \v 27-28 Oŋu goku Yesure biŋe maneru iŋi miya, “Nonji oi yoŋoiŋgo maneru yobiŋgaru marikuine akoŋ kokiine mo yoŋonobo ine, bio soine fiabemiŋ.” Oŋu miku ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo Yesure ŋadio raru marikuineo yoŋoya. \p \v 29 Yoŋome dariine oo akoŋ jigame qapeqawakiine oi mataeme sakiineji fiame maneya. \v 30 Fiame Yesuji oo akoŋ usuŋine mo petigaru rame, oi maneru ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo kirieru weuya, “Moji marikune yoŋoga?” \p \v 31 Oŋu weume kiŋariŋpuineji iŋi ojibuŋ, “Ŋiŋigo kubuji kekefoŋ eru rore guru yoŋo gugobi. Oi ŋoneru uruŋu ‘Moji yoŋo nuga?’ weuge?” \p \v 32 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji moke “Moji oi ega?” miku weuku bofukeiŋgo ore kirieru piku ŋone yabeya. \v 33 Ŋone yabeme ŋigo sakiineo mosi qoqowirie fukeya, iŋoji oi maneru ore kokoi maneru gburugburu qakame wareru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru fuŋine sosowo ojiya. \v 34 Yesuji oi maneru iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Qapeqawakigoji bio mataeme soine maŋwomoo raigoŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Jairus oduine bogboreya. \p \v 35 Buŋo oŋu ojiru dimako oŋgawowosi pire buŋo siŋande pigone moji biŋeba wareru Jairus ojiya, “Odugo komega! Ore eru qaqajire paio yobiŋ jikigaru so ruaigoŋ.” \p \v 36 Ojiko Yesuji buŋo ore keta eru oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ iŋi ojiya, “Kokoi so mane. Noŋ manesiŋ nuigoŋ.” \v 37 Oŋu ojiru ŋiŋigo goine boke yaberu Pita, Jeims eru Jeims gboine Jon oi akoŋ oga yabeme oi boyoberu rabuŋ. \v 38 Raru oŋgawowosi pire buŋo siŋande pigo ropekabi ŋiŋigo kubu oyowo bakabi ŋone yabeya. Kokoineji jiŋgeŋ keku sanaŋine kioku soguŋ babuŋ. \v 39 Ŋone yaberu pigo roperu iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore oyowo baku kuyogobi? Odu oiji so komegayoŋ, kubaŋ pega.” \p \v 40 Oŋu yajime jere oŋuine fukeme gou etebuŋyoŋ, iŋoji oi sosowo yobe yabeku odure maŋgo mamaine eru goine iŋoke gobuŋ, oi akoŋ oga yabeme odu peya, oo ropebuŋ. \v 41 Roperu Yesuji odu oi meineo roru ojiya, “Talita kum.” Oi noŋunde buŋoo Odu menda, noŋ gajigo: Go pakere! \p \v 42 Oŋu ojime odu gosaine 12 iŋoji bio oo akoŋ pakereru dimaku ra wareya. Oŋu fukeme ŋoneru jorukuyaŋuŋ kitigaru waragabuŋ. \v 43 Waragabi ore binaŋine mo mibi egu manenimiŋ ore miku agi sanaŋine ruaya. Oi ruaru odu menda oi uqo munjaŋ otebi noiŋgo ore yajiya. Oŋu. \c 6 \s1 Nazaret yoŋoji Yesu ŋadi gabuŋ. \r Mat 13.53-58; Luk 4.16-30 \p \v 1 Oi fukeme Yesuji Jairusre kae moreŋ bokeme kiŋariŋpuineji boyoberu iŋoke raru Yesure sosogue taoŋgo ropebuŋ. \v 2 Sabat kombaŋgo wareme oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo fuŋgaru qaji yareya. Qaji yareme maneru ŋiŋigo kokoineji popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Yei, kajegi! Ya sosowo yo urone maneru miga? Maŋgboroŋine oi moji qaji teme miga? Eme mosi qoqowirie usuŋineke oŋu oi moji dobe gako meineo bako fukega? \v 3 Ŋi yo kae yoore ketigaqoqo ŋiine. Mariare made eru Jeims, Josef, Juda eru Saimon yoŋore kaka. Seŋpuineji botunoŋuŋgo yo gogobi.” Nazaret yoŋoji oŋu mibi maŋyaŋunji sembeako oo embimbiŋgabuŋ. \p \v 4 Embimbiŋgabi Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋire daritife eru tifepuineji iŋoyoŋunde taoŋgo mipemiriŋ eteegobiyoŋ, kae goine oo oŋu mata.”\x * \xo 6.4 \xt Jon 4.44\x* \p \v 5 Oŋu ebuŋ ore Yesuji jibe ŋiŋigo moakoŋ moakoŋ meine paiyaŋuŋgo ruaru bobiaŋ yabeyayoŋ, mosi qoqowirie usuŋineke goine baiŋgo ore embimbiŋgaya. \v 6 Oŋu fukeme mamanesiŋyaŋunji so fukeko qoqomukuyaŋuŋ ore eru popureya. Popureru boke yaberu Nazaret bembeŋgo kaeine kaeine roregaru Biŋe buŋo qaji yareru goya. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya. \r Mat 10.5-15; Luk 9.1-6 \p \v 7 Yesuji kiŋariŋpuine 12 oi oga yabeme warekabuŋ fuŋgaru yoyoka yoyoka sosowo sore yabeya. Sore yaberu gemokaku yobe yabenimiŋ ore usuŋine yareya. \v 8 Oi yareru iŋi mitiga yareya, “Kadi raiŋgogobi ore tokuŋaŋuŋ roru ranimiŋ. Ya goine mo so roniŋ. Kadi tebuŋaŋuŋ mata, kekereŋaŋuŋ mata me siqojiŋo oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi.\x * \xo 6.8 \xt Luk 10.4-11\x* \v 9 Kufu komoŋ soine kufuŋaŋuŋgo kipeinebi. Mariku tebuine matayoŋ, mariku moakoŋ baniŋ.” \v 10 Oŋu miku iŋi yajiya, “Raru pi uri uri ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi. \v 11 Raru goku pi mogo ropebi so ke pore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduinebi, ‘Niŋo ŋoŋore moreŋgo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu qakiokabi ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu mibi fuŋneŋaŋuŋ posiine mane mukubi soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.”\x * \xo 6.11 \xt Apo 13.51\x* \p \v 12 Oŋu yajime bokeru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bokirienimiŋ ore Biŋe buŋoine oi misaueku gobuŋ. \v 13 Goku gemokaku kokoine yobe yabeku jibe ŋiŋigo kokoine jijiji rau yareru bobiaŋ yabebuŋ. Oŋu.\x * \xo 6.13 \xt Jei 5.14\x* \s1 Kiŋ koito Herodji kokoi maneya. \r Mat 14.1-12; Luk 9.7-9 \p \v 14 Yesure tinabiŋeji saueru kiŋ Herodre kajeineo rakame maneya. Ŋiŋigoji iŋi mibuŋ, “Jon Mitimeso ŋiji komegone pakereru gioine bame mosi qoqowirie usuŋineke fukeega.” \q1 \v 15 Oŋu mibiyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Oi Elaija.” Goineji jikigaru mibuŋ, “Oi kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo.”\x * \xo 6.15 \xt Mat 16.14; Mak 8.28; Luk 9.19\x* \p \v 16 Oŋu mibuŋyoŋ, kiŋ Herodji oi maneru iŋi miya, “Jon Mitimeso ŋi nonji mikabe ubeine ketigabuŋ, iŋoji komegone pakereru goga.” Manebu eku oŋu miya. \s1 Jonde ubeine ketigabi komeya. \p \v 17 Oi iŋi ore miya: Herodji gboine Filip ŋonuŋine Herodias sumuŋgaru roko Jon Mitimeso ŋiji kiŋ koito ojiku miya ore kambanti sore yabeme raru Jon roru kiperu witi pigo ruabi. \v 18 Jonji Herodre buŋo iŋi miya: “Go simogo sumuŋgaru roru goku Kadi buŋo odurege.”\x * \xo 6.18 \xt Luk 3.19-20\x* \p \v 19 Oŋu miko Herodiasji Jon rosi eteme qabi komeiŋ ore maneyayoŋ, ore fuŋine mo so bofukeya. \v 20 So bofukeme Jonji ŋi posiine eru gbagbataeŋine tiriine fukeya, Herodji oi maneru sa kiperu iporo keku maro qoso oteru Jonde kokoi maneru goya. Oŋu goku Herodji Jonde migone buŋo maneya, oi maŋine bapakarebi buŋo kokoineore maŋyoyoka maneya. Oi jibu Jonde buŋo maneiŋgo aŋi maneya. \p \v 21 Oŋu fukeme Herodiasji Jon qaiŋgo ore fuŋine so bofukeru gome ore damaŋine fiine oi iŋi wareru fukeya: Kiŋ koitore fufuke damanji wareme jebe ruaru muraŋ eru mamari siŋaŋpuine eru Galili prowinsre minebobopu qoruine oi kepore yabeme waperu ŋebuŋ. \v 22 Waperu ŋebi Herodias oduineji pi ore maŋineo waperu boji bame Herod eru iŋoke uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋ, yoŋoji ore ŋone aŋiine kokoine manebuŋ. Oŋu manebi kiŋ koitoji ŋigo jeŋoŋ oi iŋi ojiya, “Odune, go wamo yare aŋi manemiŋ, oi soine weu narende kisiŋga garebemiŋ.” \v 23 Oŋu ojiru buŋo oi mimipaŋ buŋoji misanaŋgaru iŋi ojiya, “Wamo yare weu narende, oi soine garebemiŋ. Ya oi me oi me prowins siŋaŋ yabeego, oi oŋuakoŋ soine boroiŋgaru mobeine mo garebe siŋaŋyaŋuŋ fukeigoŋ.” \p \v 24 Oŋu ojime sakibe raru maŋgoine iŋi weu teya, “Maŋgone, noŋ Kiŋ koitoji wamo ya nareiŋ ore weu tenobo?” \p Oŋu weu teya maŋgoineji iŋi bokirieya, “Go raru minde Jon Mitimeso ŋire ube ketigabi qoruine roru wareru nareigoŋ.” \p \v 25 Oŋu bokirieme oo akoŋ pi maŋineo giniŋgaru kiŋ koitoreo roperu iŋi weuku ojiya: “Mama, nonji aŋi iŋi manego: Goji mitigande Jon Mitimeso ŋire ube ketigaru qoruine jambeo ruaru roru ware oi muŋambe yo nareigoŋ.” \p \v 26 Oŋu ojime kiŋ koitore manji jajabame beusembe maneyayoŋ, mimipaŋ buŋoine kipeme sogunepuine yoŋo oi manebuŋ, yoŋore jiŋoo egu waki qaiŋ ore weweuine ŋadi gaiŋgo maneme yobiŋgame bokeya. \v 27 Bokeru oo akoŋ kambantiine mo soreru ojiya, “Go bio raru Jonde ube ketigaru qoruine roru wareigoŋ.” \v 28 Oŋu ojiru soreme witi pi yukuineo raru ubeine ketigaru qoruine juago ruaru roru wareru ŋigo jeŋoŋ oi oteme maŋgoine oteya. \v 29 Jonde kiŋariŋpuineji ore biŋeine maneru raru qoŋgbuŋine roru jiŋarunde ko kouŋgo ruaru yaŋgabuŋ. Oŋu fukeya ore eru kiŋ Herodji jiki Yesure miya, “Jonji komegone gboreru pakere goga.” Oŋu. \s1 Aposol yoŋo kirieru giore sundu Yesu batebuŋ. \r Mat 14.13-21; Luk 9.10-17; Jon 6.1-14 \p \v 30 Sosore ŋi aposol yoŋoji Yesureo wareru tumaŋgaru ya baku ŋiŋigo qaji yarebuŋ, ore sundu sosowo ojibuŋ. \v 31 Ojibi ŋiŋigo jijiki raware ebi sakiyaŋuŋ takireyayoŋ, uqo nonimiŋ ore damaŋine so fukeya. Ore eru Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ŋoŋo noke warebi moreŋ qotigo noŋuŋ jikoŋ raru goku gbiŋ mendaine rokimiŋ.” \v 32 Oŋu yajime ŋiŋigo boke yaberu ogâo roperu moreŋ qotigo mogo yoŋoyoŋe jikoŋ goiŋgo rabuŋ. \m \v 33 Rabi ŋiŋigoji oi ŋoneru kokoineji ore biŋeine maneru taoŋ eru moreŋ so oone moreŋ kadi giniŋgaru bonieru raru oo ropebuŋ. \v 34 Ropebi Yesuji ogâone waki ŋiŋigo kubu soguine ŋone yabekame lama siŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi siŋsaŋ qaru gobi yoŋore beusembe maneya. Beusembe maneru fuŋgaru Biŋe buŋo fuŋne fuŋne qaji yareya. Oŋu.\x * \xo 6.34 \xt Jare 27.17; 1 Kiŋ 22.17; 2 Hist 18.16; 34.5; Mat 9.36\x* \s1 Yesuji ŋi 5,000 uqo yareya. \p \v 35 Oŋu eru goko wegi jiŋo mukuru rakaiŋgo eme kiŋariŋpuineji Yesureo wareru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, Niŋo moreŋ qotigo yo gobeneŋ kae ubu eiŋgo ega. \v 36 Ore eru go soine ŋiŋigo yo sore yabende kae eru pi memendaine bembeŋgo ŋe ragobi, oo raru uqo munjaŋ furiine baku nonimiŋ.” \p \v 37 Oŋu mibiyoŋ, iŋi kerisieru yajiya, “Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋe oi uqo gume yabeniŋ.” Oŋu yajime weu tebuŋ, “Niŋoji bio uruŋu enobeŋ? Gio bobo damaŋ 200:re furi (Kina 2,000) pega. Moneŋ oi roru raru uqo poroŋ furiine baru gume yabeiŋgo ore mige me?” \p \v 38 Oŋu weu tebi miya, “Ŋoŋo-ŋaŋunde uqo poroŋ wojimu pega? Oi raru ŋoneniŋ.” Oŋu miko kekereyaŋuŋ basiru mibuŋ, “Poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oŋumeŋ baru gogobeneŋ.” \m \v 39 Oŋu mikabuŋ Yesuji ŋiŋigo kubu iŋi mitiga yareya, “Ŋiŋigo sosowo, ŋoŋo roiŋgaru uqo noiŋgo qoko memendaine tumaŋgaru kegbaŋ rekagarigo rakaru ŋeniŋ.” \v 40 Oŋu mitiga yareme bembeŋgo qokoine qokoine roiŋgaru ŋebuŋ. Kubu goine 100 eru goine 50 oŋu oŋu qodureru ŋe rabuŋ. \v 41 Ŋe rabi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeme mifiagaru poroŋ bajiku kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo qoko so boroiŋgaru botuyaŋuŋgo ruabuŋ. Jembaeŋ yoyoka oi oŋuakoŋ qoko sosowo yoŋore boroiŋgaya. \v 42 Boroiŋgame ŋiŋigo sosowo noku gaba yabeya. \v 43 Noku gaba yabeme uqo tifeine tifeine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. Oŋuakoŋ jembaeŋ tifeine oi roru qojugabuŋ. Oŋu. \v 44 Ŋi poroŋ nobuŋ, yoŋore jare oi 5,000. Oŋu. \s1 Yesuji obu joguŋ paiineo ode ode raya. \r Mat 14.22-33; Jon 6.15-21 \p \v 45 Nobi tarime Yesuji oo akoŋ kiŋariŋpuine mitiga yareru iŋi miya, “Ŋoŋo ogâo roperu bonieru obu joguŋ petigaru aribe Betsaida kaeo raniŋ. Nonji soine damaŋ botuineo ŋiŋigo kubu yo sore yaberu warebemiŋ.” \v 46 Oŋu miku momojoyaŋuŋ yajiru tukuo roperu oŋga wosiya. \v 47 Oŋga wosiru gokame kae ubu eme iŋoyoŋe akoŋ tukuo gokame ogâyaŋunji joguŋ botuineo raya. \v 48 Rako qaqaji qaku qaku esegaru kitiŋgabi rako gbiŋgo rabuŋ, ore oobene qaku wareme yobiŋgame manebu sogo manebuŋ. Kae fufurere (3-6 kilok) oŋuine oo Yesuji oŋu ŋone yaberu obu joguŋ paio ode ode kiŋariŋpuine yoŋoreo raru yadureiŋgo eya. \v 49 Obu joguŋ paio ode ode rame oi ŋoneru “Koe Dabodanji warega!” miku fuŋgaru oŋga jojorabuŋ. \v 50 Oŋga jojoraku sosowoji oi ŋoneru kokoi manekabuŋyoŋ, Yesuji oo akoŋ buŋo waigomeŋ miku iŋi yajiya, \p “Ogopune, kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Nake warego. Kokoi so maneniŋ.” \v 51 Oŋu miku yoŋoreo ogâo ropeme gbinji niniŋgaya. Niniŋgame gburugburu yabeme mokemoke yobu popurebuŋ. \v 52 Rone poroŋ ba saueru gume yabeya, ore fuŋine so mane taniŋgabuŋyoŋ, maŋyaŋunji kebojigame oŋuakoŋ popureru ŋebuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji Genesaret goku bobooro gio baya. \r Mat 14.34-36 \p \v 53 Obu joguŋ petigaru aribe Genesaret moreŋgo roperu ogâ bokeru mageŋgo rakabuŋ. \v 54 Ogâ bokeru mageŋgo rakakabi ŋiŋigoji Yesu oo akoŋ mane mukubuŋ. \v 55 Mane mukubi buŋo ruabi roru giniŋgaru qoqodure dobu kaeyaŋuŋgo kae so roregabuŋ. Roregabi maneru fuŋgaru jibe ŋiŋigo reŋgo kobe yaberu Yesuji kae uri goya ore so oga yaberu warebuŋ. \v 56 Kae so, taoŋ, pi me ako more maŋgo raya ore so jibe ŋiŋigo oga yaperu kae jiŋoyaŋuŋgo rua yabebuŋ. Rua yaberu Yesure sakio me marikure tifeo bouaiŋ ore karie teru gobuŋ. Bouabuŋ, sosowo yoŋoji bio fia forebuŋ. Oŋu. \c 7 \s1 Apa ŋaso yoŋoji buŋo jijibune qaji yarebuŋ. \r Mat 15.1-9 \p \v 1 Kadi buŋore yameŋyameŋ eru ore qaqaji goine Jerusalem sitione warebuŋ, yoŋoji Yesureo wareru tumaŋgabuŋ. \v 2 Damaŋ oo Yesure kiŋariŋpu goineji meyaŋuŋ so jureru babaaŋ so qaku uqo munjaŋ nobi ŋone yaberu maŋyaŋuŋ sembeaya. \p \v 3 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Juda ŋiŋigo goine sosowo yoŋoji apa ŋaso yoŋore mosiyaŋuŋ boyoberu gobuŋ. Ore eru meyaŋuŋ bonieru jureru emasaŋgaru uqo munjaŋ noku gobuŋ. \v 4 Oŋuakoŋ gioone me nareŋgareŋ kaeone warenimiŋ, oo bonieru obu pioru rauku keririkeru uqo bouaku gobuŋ. Oŋuakoŋ popu, dero eru gomba sosowo oi jureru babaaŋ qaku gobuŋ. Mosi oŋuine oŋuine oi kokoine boyoberu gobuŋ. \p \v 5 Ore eru Kadi buŋore yameŋyameŋ eru ore qaqaji yoŋoji Yesu iŋi weu tebuŋ, “Gore kiŋariŋpugoji wamore apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore mosi so boyoberu meyaŋuŋ babaaŋ so qaku jibu uqo munjaŋ roru noegobi.” \p \v 6 Oŋu weu tekabuŋ iŋi yajiya, “O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ŋoŋore fuŋneŋaŋuŋ poretiŋ kekogaru Biŋe Quraŋ mo iŋi quraŋgame pega, \q1 ‘Ŋiŋigo kubu yo oiji mi bibiyaŋunji fiine akoŋ araŋ ba nareegobiyoŋ, maŋyaŋunji keta enareku mogo jorigo ruabi pega.’ \m \v 7 Oŋu peko nonde ohowe omaine yobu baku miteŋ nuegobi. \q1 ‘Kadi buŋo qaji yareiŋgo ore tifeineo ŋiŋigo yoŋore mimitiyaŋuŋ oi edobodo eku bobojibu eegobi.’\x * \xo 7.7 \xt Ais 29.13\x* \p \v 8 Aisaiaji oŋu quraŋgaya. Ŋoŋo ore so Anuture mimipaŋ buŋo ŋadi gaku apa ŋasopuyaŋuŋ yoŋore mosi boyobeegobi. Oi so sagaga.” \m \v 9 Oŋu miku iŋi yajiya, “Ŋoŋo-ŋaŋunde mosi raŋgbaŋine boyobeiŋgo ore fiine akoŋ Anuture mimipaŋ buŋo kepiegobi. \v 10 Ore buŋoine mo oi iŋi: Mosesji iŋi mitigaya, ‘Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ,’ eru ‘Moji mamaine me maŋgoine qaiso gaiŋ, oi bio qabi komenoŋ.’\x * \xo 7.10 \xt Eks 20.12; 21.17; Lew 20.9; Dut 5.16\x* \v 11 Oŋu mitigayayoŋ, ŋoŋo buŋo oi odureru iŋi miegobi, ‘Moji maŋgo mamaine oi iŋi yasiiŋ: O beusembe manego. Nonde kikitiŋ ya biŋe qaku qoture nopebuŋ, oi Anuture taha pesiŋ ore osoeru rua forebe mitire pesiŋ fukeiŋ. \v 12 Moji oŋu yasime sagaiŋ migobi.’ Oŋu miku kiperu otebi maŋgo mamaine yokore babapi mo so jikiga yateeiŋ. Oi so sagaga. \v 13 Yei! Oŋu eku ŋoŋo-ŋaŋunde eeboboŋaŋunde mosiŋaŋuŋ mitigaku oo Anuture mimipaŋ buŋo kepiebi omaine fukeru jaŋgaru mataeega. Ŋoŋo ya oŋu oi kokoine baegobi.” Oŋu miku bokirie yareya. Oŋu. \s1 Ŋi maŋ oi uruŋu kejigame goburega? \r Mat 15.10-20 \p \v 14 Yesuji ŋiŋigo kubu moke oga yabeme warebi iŋi yajiya, “Ŋoŋo sosowo buŋo yo kaje ruaru mane taniŋganiŋ. \v 15 Ya sakiineone ŋi maŋineo rakaega, oiji kejigaiŋ ore embimbiŋgaegayoŋ, iŋoyoŋunde maŋ wombuŋgone buŋo waperu wakiega, oiji maŋine kejigame gobureega. \v 16 Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu. \p \v 17 Yesuji oŋu miku ŋiŋigo kubu boke yaberu raru pi mogo ropeya. Roperu ŋeko kiŋariŋpuineji soso buŋo ore fuŋinere weubuŋ. \v 18 Weubi iŋi yajiya, “O ogopune, ŋoŋo oŋuakoŋ mamaneŋaŋuŋ fiine so fukegameŋ? Uqo munjaŋ ya sakiineone ŋi beuineo rakaega, oi kejigaiŋ ore embimbiŋgaega. Oi mane mukugobi me mata? \v 19 Oi maŋ wobuŋineo so rakaegayoŋ, beuineo rakaru sakibe wakiega.” Yesuji buŋo oŋu miku oo uqo munjaŋ sosowo oi bagbagbaga foreya. \p \v 20 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋi maŋ wombuŋineone buŋo waperu wakiega, oiji maŋine kejigame gobureega. \v 21 Ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone ya yo oŋuine fukeru wapeega: Buŋo sembene manesuku boesau eiŋgo ore maneegobi. Ya kiaŋ roru kipe seroŋ baku ŋiŋigo yabebi komenimiŋ ore maneegobi. \v 22 Bobojibu eiŋgone ore maneegobi. Roruro eiŋgone ore ebu eegobi. Gboruiŋ mimisembe eru sinefuru eiŋgone ore maneegobi. Buŋo kekesiine miku maŋgigi eiŋgo ore maneegobi. Kajegi eku maŋboiŋ eiŋ ore maneegobi. Sigokeiŋ goku ŋadiqoqo buŋo miku Anutu igosisi eneiŋgo ore maneegobi. Jauba-iriŋbiriŋ eku mosi maŋyaŋuŋ tomiri eegobi. \v 23 Ya sembene sosowo oi ŋiŋigo maŋ wombuŋyaŋuŋgone waperu keji yabeega.” Oŋu. \s1 Keinan ŋigo moji yameŋ keku oŋga wosiya. \r Mat 15.21-28 \p \v 24 Yesuji pakereru Genesaret kae bokeru siti tinayakuŋ Taia (Tiro) eru Saidon ore distrik tinaine Fonisia ore maŋgo raya. Raru moreŋ mogo roperu biŋeine moji egu maneiŋ ore miyaŋuŋ bojigayayoŋ, jibu soŋsoŋgo goiŋ ore embimbiŋgaya. \v 25 Embimbiŋgame oo akoŋ ŋigo mo odu mendaine iŋo gemoineke goko Yesure biŋe maneru iŋoreo wareru maŋfuŋineo rakaru dikanji ke teya. \v 26 Ŋigo oi Judaone matayoŋ, Grik buŋo miku goya. Maŋgo mamaine oi Fonisiare Siria prowins oone. Iŋoji oduinere maŋgone gemo yobeiŋgo karieru ojiya. \v 27 Karieru ojime iŋi ojiya, “Juda niŋo rone niŋonoŋunde odumadepu gume yabebeneŋ noku gaba yabeiŋ. Ore eru odumade yoŋore pigone poroŋ roru qoro yarebeneŋ egu so sagaiŋ. Juda noŋuŋ kotupunoŋuŋ ŋoŋore tina qoro miegobeneŋ. Nonji bonieru Juda ŋiŋigo bapi yabebe kantri goine yoŋoji qoro oŋuine odigaru goinebi.” \p \v 28 Oŋu ojime maneru iŋi bokirieya, “Ofoŋ, oi soine manegoyoŋ, qoro madeine yoŋoji oŋuakoŋ odumade yoŋore uqo kuŋgaŋine uqo ŋeŋe yukuineo wakime noegobi.” \p \v 29 Oŋu bokirieme Yesuji iŋi ojiya, “Buŋo oŋu mige ore soine mane garego. Gemo oiji muŋambe yo odugo bokeru raga. Ore eru go soine raigoŋ.” \p \v 30 Oŋu ojime maneru piineo rako gemoji oduine bokeme ŋeŋeineo peko ŋoneya. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi mo bobiaŋgaya. \p \v 31 Yesuji moke Taia siti moreŋ bokeru Saidon sitio raru odureru kegoigaru Ten-taoŋ morende botu odureru Galili obu joguŋ bembeŋgo wareya. \v 32 Warekame kajegi ŋi mo buŋoine mataeiŋ ore gogo, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Wareru meine qoruineo ruaiŋgo ore weu tebuŋ. \v 33 Weu tebi ŋi oi ogaru ŋiŋigo kubu oi boke yaberu mogo rabu. Raku Yesuji me sisiine kajeineo ruaru dimaku moke iŋoyoŋunde me sisiji tifagaru namaŋineo bouoya. \v 34 Bouoru Sombuŋgo pime ropeme gobogobo oŋga wosiru iŋoyoŋunde buŋoo “Efata,” noŋunde buŋoo ‘Unto,’ oŋu miya. \p \v 35 Oŋu miko kajeyokaineji untome namaŋineji wirieko buŋoine fiine akoŋ miya. \v 36 Miko Yesuji ore biŋe ŋiŋigo egu yajinimiŋ ore qomuku yareya. Qomuku yareru yameŋ keko yoŋoji oi yameŋ keku misaueku gobuŋ. \v 37 Mi saueru gobi ŋiŋigoji meayaŋuŋ mukume waragaru iŋi mibuŋ, “Ya sosowo fiine akoŋ baega. Kajegi kajeyaŋuŋ bouŋtome maneegobi. Ŋiŋigo mutuine yoŋore namaŋ kerisieme buŋo miegobi.” Oŋu. \c 8 \s1 Yesuji ŋiŋigo 4,000 uqo gume yabeya. \r Mat 15.32-39 \p \v 1 Damaŋ oo ŋiŋigo kubu yasogoji moke tumaŋgabuŋ. Uqo munjaŋyaŋuŋ tomiri gobuŋ ore Yesuji kiŋariŋpuine oŋga yareme iŋoreo warebi iŋi yajiya, \v 2 “Nonji ŋiŋigo kubu yo yoŋore beusembe manego. Yoŋoji noke wareru una yokaomo gobi uqo munjaŋyaŋuŋ matae foreme ŋonego. \v 3 Yoŋoreone goineji jorigone wareru gobuŋ nonji ‘Soine kaeŋaŋuŋgo rainebi,’ egu yajibemiŋ. Uqo so nobuŋ omaine sore yabebe kadi botuineo ragu ragu jiŋoyaŋuŋ buburime sisibiri egu bofukenimiŋ.” \p \v 4 Oŋu yajime kiŋariŋpuineji kerisieru iŋi ojibuŋ. “Moreŋ buroineo yoo moji urone uqo munjaŋ oŋuine bofukeru kubu sogo yo gume yabenobeŋ?” \p \v 5 Oŋu ojikabuŋ iŋi weu yareya, “Ŋoŋoreo poroŋ wojimu ŋega?” Weu yareme “Poroŋ 7 ŋega,” ojibuŋ. \p \v 6 Ojibi Yesuji ŋiŋigo kubu sogo oi moreŋgo rakaru ŋenimiŋ ore mitiga yareko rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋekabuŋ poroŋ 7 oi roru Anutu oŋga wosiru daŋge miku bajiku kiŋariŋpuine yareru ŋiŋigo qoko so botuyaŋuŋgo ruanimiŋ ore miya. Oŋu miko ore so ruabuŋ. \v 7 Yoŋore jembaeŋ memendaine goine oŋuakoŋ ŋeya. Oi oŋuakoŋ roru mifiagaru ŋiŋigo qoko so botuyaŋuŋgo boto baku yarenimiŋ ore mitiga yareya. \v 8 Mitiga yareme yarebuŋ noru gaba yabeya. Nogu gaba yabeme uqo mobeine bokebi ŋeya, oi jambe 7 roru qojukabi puseya. \v 9 Ŋi uqo nobuŋ, yoŋore jareyaŋuŋ oi 4,000. Nokabuŋ sore yabeme kaeyaŋuŋgo rabuŋ. Oŋu. \s1 Qaqaji goineji mosi qoqowirie ŋoneiŋgo yameŋ kebuŋ. \r Mat 16.1-4 \p \v 10 Rakabi oo akoŋ kiŋariŋpuine yoŋoke ogâo roperu distrik tinaine Dalmanuta oo rabuŋ. \v 11 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oo wareru Yesuke fuŋgaru migobobo ebuŋ. Buŋore buduŋgo furugaiŋgo ore esoigaru iŋi yameŋ keku weubuŋ, “Go minde Sombuŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”\x * \xo 8.11 \xt Mat 12.38; Luk 11.16\x* \v 12 Oŋu mibi maŋineji yobiŋgame mofoŋgokeme miya, “O ŋiŋigo damaŋ yoo moreŋgo gobuŋ, ŋoŋo wamore Anuture soi fukeiŋ ore yameŋ keegobi? Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji soi oŋuine oi so baku ŋaduiŋ. Mata yobu!”\x * \xo 8.12 \xt Mat 12.39; Luk 11.29\x* \p \v 13 Oŋu miku boke yaberu moke kiŋariŋpuine yoŋoke ogâo roperu obu joguŋ petigaru aribe ropebuŋ. Oŋu. \s1 Farisi eru Herod yoŋoji maŋ joru oŋuine fukegobi. \r Mat 16.5-12 \p \v 14 Oo roperu tebu baiŋgo ore niga yabe poroŋ moakomeŋ oi ogâo baru ŋebuŋ. \v 15 Ŋebi Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Kadi buŋore yameŋyameŋ (Farisi) yoŋore beumomoki buŋoyaŋuŋ eru Herodre jama saboi ore eru siŋaŋ-ŋaŋuŋ baninebi. Oi fiine akoŋ so osoeru ŋadi ganimiŋ ine, yokoji yist oŋuine sogueru bosembe ŋabenimi.”\x * \xo 8.15 \xt Luk 12.1\x* \p \v 16 Mitiga yareme buŋo ŋadiine oi so mane taniŋgaru botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ. “Poroŋnoŋuŋ tomiri ore miga me uruŋu?” \p \v 17 Oi mimane ebi kajeineo rakame iŋi yajiya, “Wamore poroŋnoŋuŋ tomiri miku mimane egobi? Nonde fuŋne oi wamore so mane mukugobi? Oi so mane taniŋgagobi me? Maŋkajeŋaŋunji gigaru pega me? \v 18 Jiŋoŋaŋuŋ pegobireyoŋ, jibu so ŋone mukugobi me? Kajeŋaŋuŋ pegobireyoŋ, jibu so mane taniŋgagobi me? Ya fukeya, oi niga ŋabega me mata?\x * \xo 8.18 \xt Jer 5.21; Eze 12.2; Mak 4.12\x* \v 19 Nonji poroŋ 5 oi ŋiŋigo 5,000 yoŋore bajibe ore mobeine roru qojugabi jambe wojimu rakaru puseya?” Weu yareya “Jambe 12,” ojibuŋ. \p \v 20 Ojibi jikigaya, “Nonji poroŋ 7 oi ŋiŋigo 4,000 yoŋore bajibe ore mobeine ro qojugakabi jambe wojimu rakaru puseya?” Weu yareme “Jambe 7,” ojibuŋ. \p \v 21 Ojibi maneru miya, “Ore eru fuŋne oi oŋuakoŋ so mane taniŋgagobi me?” Oŋu. \s1 Ŋi jiŋokombi more jiŋo botigaya. \p \v 22 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Betsaida taoŋgo warebuŋ. Oo wareru ŋi jiŋokombi mo ogagaru Yesureo waperu meineji bouaiŋ ore oŋga wosi tebuŋ. \v 23 Oŋga wosi tebi Yesuji ŋi jiŋokombi oi meineo roru ogagaru kae sakiineo rabu. Raru tifeine tifagaru jiŋoineo ruaru meine qoruineo ruaru weu teya, “Ya mo ŋonege me mata?” \p \v 24 Weu teme jiŋoine pime ropeko miya, “Ŋiŋigo ŋone yabegoyoŋ, oi yo kamakamasi fukebi iiru akoŋ ŋone yabebe roware eru dimagobi.” \p \v 25 Oŋu miko moke meineji jiŋoyokaine yoŋoko tiŋame poretiŋ pime taniŋgame ya sosowo fiine akoŋ ŋone foreya. \v 26 Ŋone foreme soreku iŋi ojiya, “Go moreŋ mogo so ramiŋyoŋ, poretiŋ gakere kaegoo raigoŋ.” Oŋu. \s1 Pitaji Yesure fuŋne mifukeya. \r Mat 16.13-20; Luk 9.18-21 \p \v 27 Yesuji Betsaida bokeru kiŋariŋpuine yoŋoke Sisaria Filipai taonde bembeŋgo rabuŋ. Kadio raru kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋiŋigoji nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo ŋi fukego?” \p \v 28 Weu yareme kerisieru iŋi mibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eko goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo fukege.’”\x * \xo 8.28 \xt Mak 6.14-15; Luk 9.7-8\x* \v 29 Oŋu mikabi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu migobi? Noŋ mo fukego?” Weu yareme Pitaji iŋi bokirieya, \p “Go Anuture Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege.”\x * \xo 8.29 \xt Jon 6.68-69\x* \p \v 30 Oŋu bokirieme fuŋine totogo mikabi moji egu maneiŋ ore agi sanaŋine ba yareya. \s1 Yesuji komeiŋ ore buŋoine miya. \r Mat 16.21-28; Luk 9.22-27 \p \v 31 Yesuji kiŋariŋpuine fuŋgaru iŋi qaji yareya, “Sombuŋ kaere Ŋi foriine joiserereŋ kokoine maneiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eme Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋadi gaku qabi komeiŋ. Komeko una yokaomo tariko komegone pakereiŋ.” \v 32 Yesuji buŋo oi so kesoŋgaru totogo miko Pitaji oo akoŋ poreru qaŋaŋineo raru fuŋgaru qomuku teya. \v 33 Qomuku teme kirieru kiŋariŋpuine piki ŋone yaperu Pita qomuku iŋi ojiya, “Go buŋo manesuge, oi Anuture buŋo matayoŋ, moreŋ ŋiŋigo eru Satan aŋiyaŋuŋ. Ore eru Satan, go muŋambe yo nonde jiŋo maione use.” Oŋu. \s1 Kristo boyobekimiŋ ore furiine. \p \v 34 Yesuji ŋiŋigo kubu eme kiŋariŋpuine oŋga yareme warebi buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakiinere aŋi sanaŋine sembene ŋadi gakume misombeŋ ebi joiserereŋ oi koboeine. Oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareiŋ.\x * \xo 8.34 \xt Mat 10.38; Luk 14.27\x* \v 35 Moji gogoine iŋoyoŋunde sabareru iŋoyoŋunde aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine oi noŋ eru nonde Bobiaŋ Biŋenere eru kisiŋgaru kisiŋga nareiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru sanaŋgaru goiŋ.\x * \xo 8.35 \xt Mat 10.39; Luk 17.33; Jon 12.25\x* \v 36 Moji moreŋine moreŋine yoŋore yareya sosowo keku furugame biŋeine ra foreme mande gogoine ro jibugaru keoma goku komeme Anutuji buŋoine mitarime qoqotiineji sibirigame so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so roru oteiŋ. Mata yobu! \v 37 Noŋuŋ sosowoji noŋunde due bakimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. \v 38 Ŋiŋigo kubuine kubuine damaŋ yoo moreŋgo bobojibu eru agiburaŋ goine eru goegobi. Moji yoŋore botugo nonde tina eru nonde Biŋe buŋo baru wakiiŋ, oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋoneru takigaiŋ. Iŋoji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yo wakibi Mamainere kuririquraŋ ŋoneru popurebi iŋoji ŋi me ŋigo oŋuine ŋone yaberu taki yabeiŋ.” Oŋu. \c 9 \p \v 1 Oŋu yajiru iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yo dimagobi, ŋoŋore botugone goine Anutuji qorumaŋine bofukeme usuŋineji fukeiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Gariine goku komere joiserereŋ so manebi oi fuke taniŋgako ŋonenimiŋ.” Oŋu. \s1 Yesure sakiji qowirieya. \r Mat 17.1-13; Luk 9.28-36 \p \v 2 Una 6 tariko Yesuji Pita, Jeims eru Jon oga yaperu ŋiŋigo boke yaberu yoŋoyoŋe jikoŋ tuku joroine mogo roperu qotigo gobuŋ. Oo gobi jiŋo maiyaŋuŋgo dimako Yesure saki kamasiji qowirieru furuine fukeya.\x * \xo 9.2 \xt 2 Pi 1.17-18\x* \v 3 Marikuineji gbagbataeŋine kuririquraŋineke fukeya. Moreŋgo kambaŋ yagaŋine tinogunji (saife, omo) jureegobi, oi odureru yagaŋgaya. \v 4 Oŋu fukeme Elaija eru Moses yokoji fuke yareru Yesuke buŋo mimane ebuŋ. \v 5 Mimane ebi Pitaji fuŋgaru buŋo miku Yesu iŋi ojiya, “Sogunenoŋuŋ, niŋoji yo manjeri manegobeneŋ. Ore eru niŋoji soine ako yokaomo baki: Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.” \v 6 Kiŋariŋ yoŋoji gburugburu kokoine yabeme Pitaji “Uruŋu mibemiŋ?” miku buŋo baaya. \m \v 7 Buŋo baaru dimako kuaŋ gbagbataeŋine kuririquraŋineke moji waki nokumuineji komoŋ yabeme ore maŋineone buŋo maru mo iŋi fukeme manebuŋ, “Ŋi yo nakene yoro made fukega. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.”\x * \xo 9.7 \xt Mat 3.17; Mak 1.11; Luk 3.22\x* \v 8 Buŋo oi maneru pipa kirieru piku baaru yoyoka oi moke so ŋone yapebi Yesuji akoŋ yoŋoke dimaya. Oŋu. \s1 Jon Mitimeso ŋi oi Elaijare tife fukega. \p \v 9 Tukuone pagaŋgo waki Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo ya ŋonegobi, ore biŋe oi ŋiŋigo mo so yajiinebi. Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji komegone pakereme ore ŋadiineo oi soine mitaniŋgaku goinebi.” \p \v 10 Oŋu mitiga yarekame kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji buŋo oi maŋyaŋuŋgo sabareku komegone papakarere buŋo ore fuŋine oi yoŋoyoŋe weweu eku mimane ebuŋ. \v 11 Mimane eru Yesu iŋi weu tebuŋ, “Kadi buŋore qaqaji yoŋoji buŋo iŋi miegobi, ‘Kajeqouŋ ŋi Elaijaji Sombuŋgone bonieru waki fukeiŋ.’ Oi uruŋure miegobi?”\x * \xo 9.11 \xt Mal 4.5; Mat 11.14\x* \p \v 12 Weu tebi kerisieru iŋi yajiya, “Elaijaji bonieru waki fukeru gogo sosowo bobiaŋgaiŋ. Buŋo oi foriine fukegayoŋ, buŋo mo yo wamore quraŋgabuŋ pega: ‘Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji joiserereŋ kokoine maneme mipemiriŋ enimiŋ.’ \v 13 Buŋo yoyoka oi pegobireyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Elaijaji waki fukeyayoŋ, iŋore Biŋe buŋo quraŋgabi pega ore so ŋiŋigoji oi yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu kosa etebuŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji gemo yobeme madeji fiaya. \r Mat 17.14-21; Luk 9.37-43 \p \v 14 Yesu eru kiŋariŋ yokaomo yoŋoji tukuone waki kiŋariŋpuine goine yoŋoreo wareru ya iŋi ŋonebuŋ: Kadi buŋore qaqaji goineji dimaku yoŋoke migobobo eru noigoi buŋo mikabi ŋiŋigo kubu sogoji roregaru ŋone yaberu dimabuŋ. \v 15 Oŋu dimaku ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji Yesu ŋoneru oo akoŋ popureru giniŋgaru bembeŋgo raru mijeriine mibuŋ. \v 16 Mijeriine mikabi iŋi weu yareya, “Ŋoŋoji wamore yoŋoke migobobo eru noigoi buŋo migobi?” \p \v 17 Weu yareme kubuyaŋuŋgone ŋi moji bokirieru iŋi ojiya, “Qaqaji, nonde made gemoji miine qojigaru noŋguŋ bame ogaru goreo warego. \v 18 Iŋoji oo me oo roru yoyoworu poreru bokeme waki qaku miineone tiferuruine wakime miine kijaŋga sakiineo baporeega. Oŋu fukeme wareru gore kiŋariŋpugo karieru weu yareru gemo oi yobenimiŋ ore yajibeyoŋ, yoŋoji oi embimbiŋgagobi.” \p \v 19 Oŋu ojime bokirieru ojiya, “Yei! Morende ŋiŋigo qoqomukuŋaŋuŋke. O damaŋ wojimu ŋoŋoke qatiŋ ŋaberu gogabe Anutu so manesiŋ gabuŋ joiserereŋ maneebemiŋ. Oi ogaru nondeo wareniŋ.” \p \v 20 Oŋu miko ogaru iŋoreo warebuŋ. Warebi gemoji Yesu ŋoneru oo akoŋ made yoyoworu furu yoyou eteru farata eru poreru rondiŋgaru moreŋgo qaku suriŋsuriŋ kepiaru kaakeku akoŋ peko miineone tiferuruine waperu wakiya. \v 21 Yesuji oi ŋoneru mamaine iŋi weu teya, “Damaŋ wojimure so kamasi yo fuke teru wapeya?” Weu teme miya, “Oi gbieineone akoŋ fuke teya. \p \v 22 “Oi bosembeiŋ ore ateine ateine misigo me obuo romaeŋgame damaŋ kokoine rakaru qaku qaki akoŋ eega. Oŋuyoŋ, oo usuŋine mo goreo pega ine, ŋonemaiŋ eru bapi nope.” \p \v 23 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Usuŋine mo goreo pega ine, mige. Anuture usunji yareya more ore so embimbiŋgaega. Moji Anutu manesiŋ gaiŋ, iŋoreo yareya fuŋne fuŋne soine fukeeiŋ.” \p \v 24 Oŋu ojime mamaineji oo akoŋ oŋgaku miya, “Anutu manesiŋ gagoyoŋ, mamanesiŋneji wiriine fukega. Mamanesiŋne basanaŋgaigoŋ.” \p \v 25 Miko ŋiŋigo jiŋoraraineji giniŋgaru warekabi ŋone yaberu ore eru gemo oi iŋi ojiya, “Go qepoŋ eru kajegi gemoine, nonji mitiga garego: Go ŋi yo bokeru waperu raru moke so kirieru wareigoŋ.” \p \v 26 Miteme oŋgaku jojoraku made oi yoyoworu pipa furu yoyou eteru furugame ketuŋgaru waperu raya. Waperu rako qoŋgbuŋ ore so fukeru peko kokoineji oi ŋoneru “Nakafeine tariga!” mibuŋ. \v 27 Oŋu mibiyoŋ, Yesuji meineo roru bopeŋgame pakereru dimaya. \p \v 28 Oŋu dimako Yesuji pi maŋineo ropeko kiŋariŋpuineji yoŋoyaŋekoŋ ŋeku iŋi weu tebuŋ, “Niŋoji wamore oi niŋonoŋe akoŋ yobeiŋgo ore embimbiŋgagobeneŋ?” \p \v 29 Weu tebi iŋi yajiya, “Gemo kamasiine oŋuine oi oŋga wosiru uqo sowo goku soine yobekimiŋ. Ya furuine mo ebeneŋ so waperu raiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji komeinere Biŋe miko ateine yoyoka fukeya. \r Mat 17.22-23; Luk 9.43-45 \p \v 30 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke kae moreŋ oi bokeru raru Galili prowins maŋineo roregaru wamo kaeo gobuŋ, oi moji maneiŋ ore takigaya. \v 31 Oi takigako kiŋariŋpuine qaji yareiŋgo ore sumuŋgaru rabuŋ. Kadio raru buŋo koruŋ iŋi yajiya, “Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore meo ruame rakaiŋ. Rakame oi qabi komeiŋ. Oi qabi komeme yaŋgabi una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” \p \v 32 Buŋo koruŋ oŋu yajiyayoŋ, oi so mane taniŋgabuŋ eru fuŋine uruŋu, oi weu teiŋgo ore fogaturuŋ ebuŋ. Oŋu. \s1 Kiŋariŋ botuyaŋuŋgo moji ropekiine fukega? \r Mat 18.1-5; Luk 9.46-48 \p \v 33 Oŋu raru Kaperneam taoŋgo wapebuŋ. Oo waperu iŋoyoŋunde pi maŋineo roperu kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋoŋo kadio wareru wamo buŋo mimane ebi?” \p \v 34 Yoŋoji kadio wareru “Moji ropekiine fukega?” miku oi yoŋoyaŋekoŋ mimane eku warebuŋ. Ore eru weu yareme buŋoyaŋuŋ bokeru ŋebuŋ.\x * \xo 9.34 \xt Luk 22.24\x* \v 35 Buŋo bokeru ŋekabuŋ Yesuji rakaru ŋeku kiŋariŋpuine 12 oga yabeme warebi iŋi yajiya, “Moji ropekiine goiŋ ore maneiŋ ine, iŋoji sosowo ŋoŋore mea yukuyaŋuŋgo wakiqoqoine fukeru goine sosowo kiŋaŋ qayareeine.”\x * \xo 9.35 \xt Mat 20.26-27; 23.11; Mak 10.43-44; Luk 22.26\x* \v 36 Oŋu yajiru made menda mo roru botuyaŋuŋgo ruame dimaya. Dimako meineo roru quineo ruaru iŋi yajiya, \v 37 “Moji made menda yo oŋuine mo nonde tinao piineo keporeru siŋaŋ gaku maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji oŋu enareiŋ, iŋoji noŋ akoŋ matayoŋ, mo sore nuya, oi oŋuakoŋ keporeiŋ.” Oŋu.\x * \xo 9.37 \xt Mat 10.40; Luk 10.16; Jon 13.20\x* \s1 Yesuji kiŋariŋpuine mitiŋbotiŋ eyareya. \r Luk 9.49-50 \p \v 38 Jonji Yesu iŋi ojiya, “Qaqaji, niŋoji ŋi mo noŋuŋke so roregaega, iŋoji gore tinao gemokaku yobe yabeme ŋonebeŋ. Iŋoji niŋoke so qakatoru goega ore eru niŋo oi qomuku tebeŋ.” \p \v 39 Oŋu ojime Yesuji miya, “Oi so qomuku teinebi. Moji nonde tina miku mosi qoqowirie ega, iŋoji ore ŋadiineo nonde ŋadiqoqo buŋo afaine miiŋgo ore embimbiŋgaiŋ. \v 40 Moji so qomuku noreega, iŋoji noŋunde buruo goga. (Ore eru nonde ogopune goine oi igosisi so eyareinebi.)\x * \xo 9.40 \xt Mat 12.30; Luk 11.23\x* \v 41 Oi kitiŋ yabebi Anutuji ore furiine yareiŋ. Moji Kristore tinao iŋore biŋe fukegobi ore eru obu popu nonimiŋ ore yareiŋ, Anutuji ore furiine bokirie teiŋ. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furiine ronimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 9.41 \xt Mat 10.42\x* \s1 Agiburande mauŋgaine qomukuinebi. \r Mat 18.6-9; Luk 17.1-2 \p \v 42 Yesuji buŋo iŋi miya, “Odumade yo oŋuine manesiŋ nugobi, moji yoŋoreone mo mauŋgaine eteme agiburaŋ baiŋ, ŋi oi yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteme soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi bodugame egu rakaiŋ, oi afaine fuke teme kamasi fukena. \v 43 Ore eru megoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi ketigaru boke. Ketigaru bokeru meti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, mego yoyokake goku jiki misi korugo egu rakamiŋ. Koru misiine oi damaŋ mogo so kobeiŋ.\x * \xo 9.43 \xt Mat 5.30\x* \v 44 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raru wapekabuŋ so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’ \p \v 45 “Oŋuakoŋ kufugoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi ketigaru boke. Ketigaru bokeru kufuti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, kufugo yoyoka gokande misi korugo bokebi egu rakaiŋ. \v 46 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raka wapebi so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’ \p \v 47 “Oŋuakoŋ jiŋogoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi unugaru boke. Unugaru bokeru jiŋogo moakoŋke goku Anuture qorumaŋgo roperu igoriŋ bofukemiŋyoŋ, jiŋogo yoyokake gokande misi korugo bokebi egu rakamiŋ.\x * \xo 9.47 \xt Mat 5.29\x* \v 48 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raka wapebi so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’\x * \xo 9.48 \xt Ais 66.24\x* \p \v 49 “Misi koru oo ŋiŋigo sosowo oi seki oŋuine misi borunji riga yabebi joiserereŋ manenimiŋ. \p \v 50 “Seki oi fiine fukegayoŋ, sekiji aŋiine bokeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabi aŋiine moke fukena? Ŋoŋo oŋuakoŋ maŋmoakoŋ gogore aŋi egu bokenobuŋ. Ore eru Sombuŋ sekiyaŋuŋ egu bokenobuŋ ore siŋaŋ-ŋaŋuŋ baku botuŋaŋuŋgo womo qoqo eeku goinebi.” Oŋu.\x * \xo 9.50 \xt Mat 5.13; Luk 14.34-35\x* \c 10 \s1 Ŋoe ŋonuŋ boboke eru roroinde buŋo \r Mat 19.1-12; Luk 16.18 \p \v 1 Yesuji pakereru Kaperneam kae bokeru Jordan obu petigaru aribe raru boyoberu waki moke obu oi petigaru Judia prowinsgo wareya. Warekame ŋiŋigo kubu sogoji moke iŋoreo tumaŋgabi eku goya, ore so moke qaji yareya. \p \v 2 Qaji yareme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji iŋoreo wareru buŋore buduŋgo furuganimiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Ŋiji ŋigoine bokeiŋ ine, oo Kadi buŋo odureiŋ me mata?” \p \v 3 Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Mosesji ore buŋo uruŋu mitiga ŋareme pega?” \p \v 4 Oŋu yajime iŋi ojibuŋ, “Ŋiji boboke eere papia quraŋgaru ŋonuŋine soine bokeiŋ. Mosesji oŋu mitigame pega.”\x * \xo 10.4 \xt Dut 24.1-4; Mat 5.31\x* \p \v 5 Oŋu ojikabuŋ iŋi yajiya, “Iŋoji maŋyaŋuŋ sanaŋinere eru mimiti oŋu quraŋga yareya. \v 6 Quraŋga yareyayoŋ, Anutuji fuŋfuŋgaineo yareya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ ‘Ŋi eru ŋigo gonimiŋ ore bofuke yabeya.\x * \xo 10.6 \xt Jen 1.27; 5.2\x* \v 7 Ore eru ŋiji maŋgo mamaine boke yaperu ŋonuŋinereo raku qakotame \v 8 yokoji saki moakoŋ fukeru gonimi. Oŋu fukeru jikigaru yoyoka so fukegobireyoŋ, saki moakoŋ fukeru gonimi.\x * \xo 10.8 \xt Jen 2.24\x* \v 9 Anutuji ŋi eru ŋigo qodure yapeya, ŋiŋigo moji oi so boroiŋ yapeine.’” \p \v 10 Yesuji oŋu miyareru pi maŋineo ropeko kiŋariŋpuineji buŋo ore moke weu tebuŋ. \v 11 Weu tebi iŋi yajiya, “Ŋi moji ŋonuŋine yoberu ŋigo mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ. \v 12 Oŋuakoŋ ŋonuŋ moji ŋoeine yoberu ŋi mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ.” Oŋu.\x * \xo 10.12 \xt Mat 5.32; 1 Kor 7.10-11\x* \s1 Yesuji odumade mifia yareya. \r Mat 19.13-15; Luk 18.15-17 \p \v 13 Ŋiŋigo goineji odumade memendaine oga yaberu Yesuji boua yabeiŋ ore iŋoreo warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji ŋiŋigo oi miqomuku eyarebuŋ. \v 14 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji oi ŋoneru maŋine sembeako iŋi yajiya, “Odumade mendaine oi boke yabebi nondeo wareinebi. Anutuji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine biŋe qa yareiŋ. Ore yoŋo so kipe yabeinebi. \v 15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumaŋ oi odumade oŋuine biŋe so qa yareiŋ, iŋoji ore maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”\x * \xo 10.15 \xt Mat 18.3\x* \v 16 Oŋu miku quineo rua kobo yaberu meine qoruyaŋuŋgo ruaru mifia yareya. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi biŋeroroineke more uŋsowoŋ buŋo miya. \r Mat 19.16-30; Luk 18.18-30 \p \v 17 Yesuji fuŋgaru kadi raiŋgo eko ŋi moji giniŋgaru iŋoreo wareya. Wareru maŋfuŋineo rakaru dikanji keru iŋi weu teya, “Qaqaji fiine, nonji uruŋu eku gogo sanaŋine biŋe fukenobo?” \p \v 18 Weu teme iŋi ojiya, “Nonde ‘Qaqaji fiine,’ oi wamore mige? Anutu moakonji fiine fukega. Ŋi moji oi oŋuine fiine so fukega. \v 19 Go mimipaŋ buŋo yo mane forege: \q1 ‘Mo so qande komeine. Boesau so baigoŋ. Ya kiaŋ so roigoŋ. Migoiga so eteigoŋ. Kigaku kiaŋ so roigoŋ. Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ.’”\x * \xo 10.19 \xt Eks 20.12-16; Dut 5.16-20\x* \p \v 20 Oŋu ojime maneru iŋi miya, “Qaqaji, oi sosowo jeŋoŋneone reŋgaru go wapeboŋ.” \p \v 21 Oŋu miko Yesuji piku ŋoneru maŋ wombuŋineji manjoko eteru iŋi ojiya, “Go ya moakonde embimbiŋgage: Go raru mebogo sosowo furiine banimiŋ ore ruande moneŋ wareme ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ruande mebo yago soguine yobu (milyon Kina ore so) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eku noŋ boyobe nuru ware.” \v 22 Yesuji oŋu ojiyayoŋ, meboine kokoine peya ore eru buŋo oi maneru maŋine posoeme beusembe maneru omaine bokeru raya. \p \v 23 Bokeru rako Yesuji pime ra wareme kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Oyei! Ŋiŋigo moneŋ meboyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ.” \p \v 24 Oŋu yajime kiŋariŋ yoŋoji oi maneru waragabuŋyoŋ, Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Qomopune, ŋiŋigo uri yoŋoji moneŋ meboyaŋuŋ manesiŋ gaegobi, yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ. \v 25 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Joma yasogo kamel oi buŋi kimboŋineo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo biŋeroroyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru embimbiŋganimiŋ.” \p \v 26 Oŋu yajime maneru popureru waragaru yoŋoyaŋunde iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?” \m \v 27 Oŋu mibi Yesuji piki ŋone yaperu iŋi miya, “Ŋiŋigoji oi eesoi baku quŋgaru embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji oŋu so baega. Anutuji ya sosowo soine baega. Iŋoji ya mo baiŋ ore so quŋgaru embimbiŋgaega.” Oŋu. \s1 Yesure gio babare furi \p \v 28 Pitaji buŋo oi maneru bokirieru Yesu iŋi ojiya, “Mane, niŋoji yareya sosowo bokeru go boyobe guru warebeŋ.” \p \v 29 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde eru Bobiaŋ Biŋere eru ya mo bokeya, oi soriŋ piine, kakagboine, seŋ baŋaine, maŋgo mamaine, odumadeine me gio teniŋine oi boke yabeko Anutuji ore furiine odureru bokirieru oteme saueiŋ. \v 30 Moji ya oi bokeya, Anutuji furiine oi 100:re so jikigaru oteme iŋoyoŋunde biŋe fukeiŋ. Morende gogoo kekesuesue maŋineo goiŋyoŋ, soriŋ pi, kaka gbo, seŋ baŋa, maŋgo mama, odumade eru gio teniŋine oi tifeineo fuke teiŋ eru damaŋ jikiineo gogo tatariine tomiri ore biŋe fukeiŋ. \v 31 Oŋu fukeiŋyoŋ, ropekiine ŋoŋoreone kokoineji wawakiine fukenimiŋ eru wawakiine yoŋoreone kokoineji ropekiine fukenimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 10.31 \xt Mat 20.16; Luk 13.30\x* \s1 Komeinde buŋo miko yokaomo eya. \r Mat 20.17-19; Luk 18.31-34 \p \v 32 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem sitio ropeiŋgo ore moreŋ kadi rabuŋ. Yesuji bonieru rako kiŋariŋpuineji ŋadiineo raru waragabuŋ eru ŋiŋigo ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ yoŋoji kokoi manebuŋ. Oŋu ebi Yesuji kiŋariŋpuine 12 oi moke furu yaberu fuŋgaru qaji yareya. Iŋoreo ya fukeiŋ, buŋo oi mitaniŋgaku iŋi yajiya, \v 33 “Maneniŋ, noŋuŋ Jerusalem ropekimiŋ. Oo moji Qorumaŋ eru morende Ŋi foriine babae bame soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore meo rakaiŋ. Yoŋoji komeinde buŋo mitariru kotu gawman yoŋore meo ruanimiŋ. \v 34 Ruabi igosisi eneku tifegaru qaku ŋoŋoru joruinekeji qotimberu qotibotiganimiŋ. Qotimberu qotibotigaku qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo oo komegone pakereiŋ.” Oŋu. \s1 Jeims Jon yokoji yare kariebu. \r Mat 20.20-28 \p \v 35 Yesuji oŋu yajime Zebedire madeyoka Jeims eru Jon yokoji iŋoreo raru iŋi ojibu, “Qaqaji, nikoji ya more karieru weu garegobere, oi notemiŋ ore manegobere.” \p \v 36 Ojibire weu yateya, “Ŋokoji wamo ya eŋatebemiŋ ore manegobire?” \p \v 37 Weu yateme iŋi ojibu, “Goji soine mitigande niko gore kuririquraŋgo paibe roperu moji me furogoo eru moji me kijogoo ŋeku ya sosowo siŋaŋ ganobeŋ.” \p \v 38 Oŋu ojibuyoŋ, Yesuji iŋi yasiya, “Ŋokoji ore fuŋine so mane mukuku kariegobire. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋokoji oi soine noku joiserereŋ manenimi me mata? Fobu jonji rau narenimiŋ, ŋokoji oi ronimi me mata?”\x * \xo 10.38 \xt Luk 12.50\x* \p \v 39 Yasime maneru mibu, “Oi soine ronomi.” \p Mikabire iŋi yasiya, “Oi foriine. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋokoji oi oŋuakoŋ nonimi eru fobu jonji rau narenimiŋ, oiji ŋoko oŋuakoŋ rau ŋatenimiŋ. \v 40 Ŋa tenimiŋyoŋ, nonde me furoneo me kijoneo moji ŋeiŋ, nonji buŋo oi mitigabemiŋ ore so mata. Anutuji ŋeŋe yoyoka oi uri yokore bomogaya, oi yokore yateme noke ŋeku ya sosowo siŋaŋ gaekimiŋ.” Oŋu. \s1 Siŋaŋ foriineji oi kiŋaŋqoqo fukega. \p \v 41 Jeims Jon yokoji oŋu kariebu ogopuyakuŋ 10 yoŋoji oi maneru fuŋgaru maŋsembe manebuŋ. \v 42 Oŋu manebuŋyoŋ, Yesuji oga yabeme warekabi iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore muraŋpuji siŋaŋ yabenimiŋ ore migobi, yoŋoji ŋi koito kamasi bayabeegobi. Yoŋore soguneyaŋunji buŋo mitigaku ŋiŋigo botiŋ yaberu usuŋyaŋuŋ yaduegobi. Ŋoŋo fuŋneyaŋuŋ oi soine manegobi.\x * \xo 10.42 \xt Luk 22.25-26\x* \v 43 Ŋoŋore botugo mosi oŋuine egu fukeiŋyoŋ, moji ŋoŋore botugo soguneŋaŋuŋ fukeiŋ ore manega, iŋoji kiŋaŋ qaŋareku goine. \v 44 Oŋuakoŋ moji ŋoŋore botugo ropekiine goiŋgo manega, iŋoji sosowo ŋoŋore mea yukuo goku kiŋaŋqoqoŋaŋuŋ omaine fukeine.\x * \xo 10.44 \xt Mat 23.11; Mak 9.35; Luk 22.26\x* \v 45 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ mosi oŋuine yadume iŋoyoŋe kiŋaŋ qatenimiŋ ore eru so wakiyayoŋ, kiŋaŋ qayareku ŋiŋigo sosowo yoŋore due baiŋ ore eru wakiru gogoine kisiŋgaru bokeiŋ.” \s1 Bartimeus jiŋo kombiine botigaya. \r Mat 20.29-34; Luk 18.35-43 \p \v 46 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jeriko sitio warebuŋ. Wareru siti oi bokeiŋgo ore ebi ŋiŋigo kubu sogoji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ. Oŋu warebi jiŋokombi ŋi tinaine Bartimeus, Timeusre made iŋoji moneŋ eru uqo otenimiŋ ore karieru weu yareru kadi qaŋaŋineo ŋeya. \v 47 Ŋeko “Nazaret ŋi Yesu warega,” mikabi maneru fuŋgaru iŋi oŋgaya, “Yesu Deiwidre osigida, gonji ŋonemaiŋ enare!” \p \v 48 Oŋu oŋgame kokoineji buŋo bokeru ŋeiŋgo ore qomuku nebuŋyoŋ, iŋoji yameŋ keku oŋgaya. “Deiwidre osigida, goji ŋonemaiŋ enare!” \p \v 49 Oŋgame Yesuji maneru ode niniŋgaru iŋi miya, “Soine ojibi yoo wareine.” Oŋu miko jiŋokombi ŋi oi oŋgaku iŋi ojibuŋ, “Gore oŋgaga. Ore eru manemejago bokeru pakereru ware.” \p \v 50 Oi maneru marikuine qomukuru bokeru farata pakereru dimaku Yesureo raya. \p \v 51 Rako iŋi weu teya, “Ogone, nonji wamo ya egarebemiŋ ore manege?” Oŋu weu teme jiŋokombi ŋiji ojiya, “Sogunene, noŋ jiŋone moke piiŋgo manego.” \p \v 52 Oŋu miko Yesuji iŋi ojiya, “Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go soine raigoŋ.” Oŋu ojime jiŋo koruŋ oo akoŋ tiŋame piku ŋadiyaŋuŋgo Yesu boyoberu raya. Oŋu. \c 11 \s1 Yesu Jerusalem ropeko ofo ketebuŋ. \r Mat 21.1-11; Luk 19.28-40; Jon 12.12-19 \p \v 1 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem siti bombeŋgaru Betfage eru Betani kae yoyoka maŋfuŋyakuŋgo wareru Oliwe yo tukuo roperu kiŋariŋyokaine yoyoka sore yabeiŋ ore eru \v 2 iŋi yasiya, “Kae maŋfuŋyaŋuŋgo ŋega, oo rani. Raru oo roperu doŋgi mendaine niginji kipebuŋ dimaga, oi oo akoŋ bofukenimi. Oi doŋgi usuŋgari, ŋi moji paiineo so ŋekiine. Oi pirueru ogaru yoo warenimi. \v 3 Piruebire moji ‘Wamore oŋu egobire?’ miku weu ŋateme iŋi ojinimi, ‘Ofoŋnokunji ore embimbiŋgaru miko waregobere damaŋ so joroko moke bokirieme wareiŋ.’” \p \v 4 Oŋu yasiru sore yapeme raru doŋgi usuŋgariine kadi qaŋaŋineo pi more mendi maŋfuŋineo niginji kipebuŋ dimako bofukeru piruebire. \v 5 Piruebire ŋi goine oo dimabuŋ, yoŋoji ŋone yaperu iŋi weu yatebi, “Hei, uruŋu eŋgone doŋgi mendaine piruegobire?” \p \v 6 Oŋu weu yatebi Yesuji yasiya ore so mibire maneru “Soine ogagaru rainebire,” mibuŋ. \v 7 Mibi ogaru Yesureo warebire marikuyaŋuŋ qomukuru doŋgi mendainere paiineo ruabi roperu ŋeya. \v 8 Oŋu ŋeku rako ŋiŋigo jiŋoraraineji araŋ bateku marikuyaŋuŋ qomukuru kadi soguineo ramegabi goineji moreŋ rondiŋgo raru yo rekaine bajiru ramegabuŋ. \v 9 Ramegabi ŋiŋigo bonieru keporeru rabuŋ eru ŋadiineo boyoberu warebuŋ, yoŋoji iŋi miku oŋgabuŋ, “Hosana! Ohowe ohowe! Anutu miteŋ gagobeneŋ. Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifia teine.\x * \xo 11.9 \xt Kiki 118.25-26\x* \v 10 Ŋasonoŋuŋ Kiŋ Deiwidji kantri guriŋ baku siŋaŋ yabeya, damaŋ oŋuineji moke ware norega. O Anutu kantri gurimbobonoŋuŋ mifiaine. Hosana! Biŋerorogo miteŋ gagobeneŋ paibere paibe ropeine. Ohowe ohowe!” \p \v 11 Oŋu oŋgabi Jerusalem sitio roperu boji sorinde jokoroŋ maŋineo raya. Oo roregaru yareya sosowo ŋoneme kae ubu eme waki kiŋariŋpuine 12 yoŋoke soriŋ bokeru Betani kaeo raru pebuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji fig yo mo qaisogame gbaŋiya. \r Mat 21.18-19 \p \v 12 Peru kae fufurere akoŋ pakereru kiŋariŋpuine yoŋoke Betani kae bokeru rabi Yesuji uqore komeya. \v 13 Uqore komeru pime rako fig yo mo\f + \fr 11.13 \ft Fig oi geme yore ogo mo. Oi gioyaŋuŋgo saribi koruŋ aŋiineke fukeme kokoine noku gobuŋ.\f* rekaineke dimako ŋoneya. Ŋoneru “Rekaine maŋineo foriine ŋeko bofukeru nonobo,” miku fig yore fuŋneo raya. Rayayoŋ, foriinere damaŋineji so bembeŋgaya ore rekaine sowo dimako ŋoneya. \v 14 Oŋu ŋoneru yo oi iŋi ojiya, “Moji forigo moke so noine.” \p Oŋu ojime buŋo oi kiŋariŋpuineji manebuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji boji soriŋ mime kubaine eya. \r Mat 21.12-17; Luk 19.45-48; Jon 2.13-22 \p \v 15 Raru goku Jerusalem sitio ropebi Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo raya. Oo ŋiŋigo ŋone yabekame mebo furiine banimiŋ ore ruabi furiine babuŋ, oi fuŋgaru yobe yabeme wakibuŋ. Moneŋ nareŋgareŋ ŋiŋigo yoŋore ŋeŋeyaŋuŋ romaeŋgaru kerisieme rabuŋ. Oŋuakoŋ kabu furiyaŋuŋ banimiŋ ore ebuŋ, yoŋore ŋeŋe oi oŋuakoŋ ketuŋgame rabuŋ. \v 16 Kae jiŋo kubaine petigaru ya deru rope waki ore kadiine oi kipeya. \v 17 Oŋu eku qaji yareru iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji moreŋine moreŋine sosowo yoŋore oŋgawowosi pi fukeiŋgo ore miinebi.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋoji oi igokogabi suroŋqoqo ŋi yoŋore kouŋ oŋuine fukega.”\x * \xo 11.17 \xt Ais 56.7; Jer 7.11\x* \p \v 18 Oŋu yajime ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji ore eru meayaŋuŋ mukume waragabuŋ. Ore eru soriŋ gio siŋaŋ eru kadi buŋore qaqaji yoŋoji oi maneru Yesure kokoi maneru mimane eku iŋi mibuŋ, “Oi uruŋu mikabeneŋ qabi komena?” \p \v 19 Kae ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke siti bokeru sakibe raru pebuŋ. Oŋu. \s1 Fig yoji gbaŋiko ŋonebuŋ. \r Mat 21.20-22 \p \v 20 Peru kae fufurere akoŋ pakereru kadio raru fig yo oi odureiŋgo ore eku yo oi ŋonebi goduineke ŋeririkeru dimaya. \v 21 Dimako Pitaji Yesure buŋo manesuku iŋi ojiya, “Sogunene ŋone, fig yo qaisogameŋ, oi bio gbaŋiru dimaga.” \p \v 22 Ojiko Yesuji iŋi botikieya, “Anutu mamanesiŋ oi basanaŋgaru goinebi.” \v 23 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ, “Moji buŋore foriine fukeiŋ ore maŋyoka so maneru tuku yoore rauinere iŋi mitigana, ‘Go tuku yo qomukuru pakereru raru koego rua.’ Oŋu mitigaku Anutu manesiŋ gako foriine ore so fukeiŋ.\x * \xo 11.23 \xt Mat 17.20; 1 Kor 13.2\x* \v 24 Ore eru nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Wamo yare weu oŋga wosinimiŋ, oi sosowo biŋe qoqo eforegobeneŋ, oi manesiŋ gabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ. \v 25 Ŋoŋo dimaku Anutu oŋga wosibi moji ogoinere kekesiine ore maŋsembe maneiŋ ine, kekesiine oi bokeinebi. Oŋu enimiŋ ine, ŋoŋore Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋoji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeiŋ. \v 26 (Ŋoŋo goine yoŋore agiburaŋ so bokenimiŋ ine, ŋoŋore Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋoji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ-ŋaŋuŋ so boke ŋareiŋ.)” Oŋu.\x * \xo 11.26 \xt Mat 6.14-15\x* \s1 Minebobo yoŋoji Yesure usunde weubuŋ. \r Mat 21.23-27; Luk 20.1-8 \p \v 27 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke moke Jerusalem sitio ropebuŋ. Roperu boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru wareme soriŋ gio siŋaŋ, kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo goine yoŋo iŋoreo wapebuŋ. \v 28 Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yo ya ege, oi moji mitiga gareme baege? Oi bamiŋ ore usuŋine oi moji gareya?” \p \v 29 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ buŋo mo weu ŋarebemiŋ. Oi kerisie narebi nonji oŋuakoŋ moji usuŋ nareme yareya yo baego, oi ŋajibemiŋ. \v 30 Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareru goya, iŋoji ore usuŋine oi urone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ? Oi bio najiniŋ.” \p \v 31 Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ: ‘Ŋoŋoji wamore Jon so manesiŋ gabi?’ Oi so sagaga. \v 32 Me ‘Moreŋ ŋiŋigo yoŋoreone fukeya,’ minobeŋ? Oi so sagaga.” Ŋiŋigo sosowoji Jonde ‘Fofori kajeqouŋ ŋi fukega,’ mibuŋ ore eru ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi maneru oi miiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 33 Ore eru “Oi so manegobeneŋ,” bokiriebuŋ. Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu eru nonji oŋuakoŋ yareya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu. \c 12 \s1 Wain nigiŋ gio siŋaŋ sembene yoŋore soso buŋo \r Mat 21.33-46; Luk 20.9-19 \p \v 1 Yesuji fuŋgaru ŋiŋigo soso buŋo iŋi yajiya, “Ŋi moji wain nigiŋ gio mo keku sariya. Kesari eku saine baku roregaya. Baku roregaru wain jua soguine koji baya. Oo wainde foriine ruaru kufuji odebi obuineji roruŋgo rakaya. Wain jua soguine oi baku wain kiaŋ egu ronimiŋ ore siŋaŋ bobo koro joroine rouŋineke baya. Ya sosowo baforeru wain gio siŋaŋ goine bofuke yaberu iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo gio baku foriinere mobe ŋoŋo-ŋaŋe roru mobeine rauine noŋ nareinebi.’ Oŋu mikiperu gio oi meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru goya.\x * \xo 12.1 \xt Ais 5.1-2\x* \v 2 Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine (gosa 5) qondiŋgaya oo kiŋaŋqoqoine mo soreme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobeine otenimiŋ ore miya. \v 3 Miyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji oi roru nigiŋgaru kobinji qaku yobebi metariŋ kirieya. \v 4 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi mo soreme yoŋoreo rako qoruine qopogaru mimi qaqa etebuŋ. \v 5 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi mo moke soreme rako qabi komeya. Oŋuakoŋ ŋi goine kokoine sore yabeme goine kobinji darijombuŋ yaberu goine yabebi komebuŋ. \v 6 Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Nakunde yoro made moakoŋ iŋoji akoŋ goga. Iŋo araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’ Oŋu miku tatariine oŋu madeine soreme yoŋoreo raya. \v 7 Rayayoŋ, wareme ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mibuŋ, ‘Iŋoji meropuine yoore rauine fukeiŋ. Ayo, bio roru qabeneŋ komeko wain nigiŋ gio yoji noŋunde biŋe fukeiŋ.’ \v 8 Oŋu miku qafagaru roru nigiŋgaru qabi komeko qoŋgbuŋine gio dobu sakibe igogabi rakaya. \p \v 9 “Wain gio rauineji oi maneru uruŋu eiŋ? Iŋoji iŋoyoŋe wareru gio siŋaŋ yoŋo ketotie yabeiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine oi yoŋore meo ruaiŋ. \v 10 Biŋe Quraŋgo buŋo yo osebuŋ me mata? \q1 ‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku omaine bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeme bofukebuŋ. Oiji kerigame piji kerigaru wakiiŋ. \m \v 11 Ofonji otuŋ oi bofeŋgame jiŋonoŋunji ŋonebeŋ \q1 tinabiŋeineke fukeme waragaegobeneŋ.’”\x * \xo 12.11 \xt Kiki 118.22-23\x* \m \v 12 Yesuji oŋu yajime siŋaŋ yoŋoji buŋo ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ. “Soso buŋo oi niŋore miga.” Ore eru iŋo roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋore kokoi maneru embimbiŋgaru bokeru rabuŋ. Oŋu. \s1 Takis ruruare Yesu esoigabuŋ. \r Mat 22.15-22; Luk 20.20-26 \p \v 13 Juda minebobo yoŋoji Farisi eru gawana Herodre pati ogopuine goine sore yaberu iŋi yajibuŋ, “Ŋoŋo Yesureo raru weu teru buŋore buduŋgo poreru nigiŋganiŋ.” Oŋu yajibi Yesureo warebuŋ. \v 14 Yesureo wareru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, goji ŋi foriine fukege, niŋo oi manegobeneŋ. Goji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so igo yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Ore ure gubi so kasigaru soguine so komoŋ yabeegeyoŋ, Anuture kadi oi buŋo foriine boyoberu qaji noreege. Goji Anuture buŋo poretiŋ oiji ropekiine eru wakiqoqoine moko akoŋ sosowo mitiŋ nobeege. Ore eru niŋo sisa-kiŋ iŋore takis ruaru oo Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata? Oi ruabeneŋ sagaga me mata?” \p \v 15 Oŋu ojibi buruyaŋuŋ ikoine oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋore buduŋgo rua nunimiŋ ore esoi nugobi? Soine silwa moneŋ mo baru warebi ŋonebemiŋ.” \p \v 16 Oŋu yajime oi baru warebi iŋi weu yareya. “More sasako eru tina oi yo quraŋgabi pega?” “Oi Sisa-kiŋ koitore.” Oŋu kerisieru mibuŋ. \p \v 17 Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeme ya Sisa-kiŋ koitore sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke pega, oi Anuture biŋe oteinebi.” Oŋu yajime iŋore kokoine waragabuŋ. Oŋu. \s1 Komegone papakarere esoigabuŋ. \r Mat 22.23-33; Luk 20.27-40 \p \v 18 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Yoŋoreone goineji Yesureo wareru iŋi weu tebuŋ,\x * \xo 12.18 \xt Apo 23.8\x* \v 19 “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, \q1 ‘Ŋi mo ŋigo rome odumade so fukebi komeme kojeine mo bokeme gboineji soine kojeine iŋo baku gariine bofuke teme kakainere tina roru goiŋ.’\x * \xo 12.19 \xt Dut 25.5\x* \p \v 20 “Mane! Damaŋ mogo kaka gbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ boboniji ŋigo roru goku gariine tomiri mo goku komeya. \v 21 Komeko gboineji kojeine oi roru goku oŋuakoŋ gariine tomiri mo gogu komeya. Komeko gboine mo iŋore ŋadio oiji ŋigo iŋo akoŋ roru goku komeya. \v 22 Oŋuakoŋ kaka gbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ oi roru gariine tomiri goku kome forebuŋ. Sosowo komebi tatariine kojeyaŋuŋ iŋoji oŋuakoŋ komeya. \v 23 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo yoŋo sogokoŋ pakerenimiŋ ine, ŋigo moakoŋ oi ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋine fukena?” \p \v 24 Oŋu weubuŋ Yesuji kerisieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo mijibugagobi. Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋine eru Anuture usuŋine so mane mukugobi ore tiŋtuŋ eegobi. \v 25 Foriine, komegone pakereru damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ so fukenimiŋyoŋ, mimerereŋ yoŋoji Sombuŋ kaeo gobuŋ oŋuine fukeru gonimiŋ. \v 26 Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋoine oi Mosesre Buk maŋgo iŋi pega: Qiŋambu didiineo misi boruŋ fukeru so jotigaya, ŋoŋo binaŋ oi osebuŋ me mata? Anutuji oo Moses iŋi ojiya, \q1 ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ goku fuke waperu gogo.’\x * \xo 12.26 \xt Eks 3.6\x* \p \v 27 “Ŋaso fuŋgbodu yokaomo yoŋoji Anutuke goku sanaŋgaru ropenimiŋ. Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋyaŋuŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gobuŋ, yoŋore Ofoŋyaŋuŋ fukega. O Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ pati) ŋoŋo buŋo kokoine mane jibugaegobi.” Oŋu bokirieya. \s1 Mimipaŋ buŋo qoruine yoyoka oi uruŋu? \r Mat 22.34-40; Luk 10.25-28 \p \v 28 Yesuji Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoke mimane eku mijakieku kerisieru yareya, oi kadi buŋore qaqaji ŋi moji maneya. Oŋu maneru jiŋo maiineo waperu iŋi weu teya, “Mimipaŋ buŋo sosowo oone qoruine soguine oi uruŋu?”\x * \xo 12.28 \xt Luk 10.25-28\x* \p \v 29 Weu teme bokirieya, “Qoruine soguine oi iŋi, \q1 ‘Israel kufufuŋ maneniŋ! Anutuji moakoŋ noŋunde Ofoŋ fukega. Nemu ya moji mata. \m \v 30 Ore eru maŋgo, iirugo, mamanesugo eru usuŋgo sosowo, oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ.’\x * \xo 12.30 \xt Dut 6.4-5\x* \p \v 31 “Mimipaŋ buŋo ore ogoine oi iŋi, \q1 ‘Gake manji jojoko eege, oŋuakoŋ ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goigoŋ,’ \m Mimipaŋ buŋo moji buŋo yoyoka oi so odure yapega.”\x * \xo 12.31 \xt Lew 19.18\x* \p \v 32 Yesuji Kadi buŋore qaqajire oŋu bokirieme ojiya, “Qaqaji, go buŋo poretiŋ mige. Anutuji moakoŋ fukega. Nemu ya moji mata.\x * \xo 12.32 \xt Dut 4.35\x* \v 33 Go maŋgo, mamane-mukugo sosowo eru usuŋgo sosowo, oiji Ofoŋ Anutugo manji jojoko eteru goigoŋ. Eme gake manji jojoko eege, oŋuakoŋ ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goigoŋ. Mimipaŋ buŋo yoyoka oiji qoruine soguine fukegobire. Oi reŋgage, oiji boji sosowo eru pesiŋ yauŋ goine yadurega.”\x * \xo 12.33 \xt Hos 6.6\x* \v 34 Oŋu ojime Yesuji maŋ mamanesuine maneme sagako iŋi ojiya, “Go Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo bombeŋgage.” Oŋu mimane ekabire ŋiŋigo sosowo yoŋoji Yesu jikigaru weu tenimiŋ ore fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu. \s1 Kristo iŋo kiŋ Deiwidre Ofoŋ eru osigida. \r Mat 22.41-46; Luk 20.41-44 \p \v 35 Yesuji boji soriŋgo dimaku Biŋe buŋo qaji yareru iŋi weu yareya, “Kristoji kiŋ Deiwidre osigida fukega, kadi buŋore qaqaji yoŋoji buŋo oi uruŋure miegobi? \v 36 Deiwidji iŋoyoŋe Moro Tiriineji boburo teme iŋi miya, \q1 ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya: Goji wareru nonde me furoneo ŋende nonji damaŋ botuineo rosipugo ode rondiŋ yaberu gbiŋ eyareme gore kufu yukuo rua yabebemiŋ. Damaŋ oi ware fukeiŋ so kuririquraŋgo yo ŋeigoŋ.’ \m \v 37 Deiwidji iŋoyoŋe oŋu miku tinaine ‘nonde Ofoŋ miga.’ Ofoŋne miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?” Oŋu miko ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji Yesure buŋore aŋi maneru kaje ruabuŋ. Oŋu.\x * \xo 12.37 \xt Kiki 110.1 \x* \s1 Maŋkekerisiere sasaki gogore siŋaŋ bobo buŋo. \r Mat 23.1-36; Luk 20.45-47 \p \v 38 Yesuji qaji yareru jikigaru iŋi yajiya, “Ŋoŋo kadi buŋore qaqaji yoŋore siŋaŋ baku goinebi. Yoŋoji mariku joroine keru raware eku yaduiŋgo ore maneegobi eru nareŋgareŋ kaeo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyareninde ore maneegobi. \v 39 Oŋgawowosi pi jiŋo pipiineo paibe ŋenimiŋ ore aŋi maneegobi eru jebego ŋeŋe boboniineo oo minemine ŋeiŋgo maneegobi. \v 40 Yoŋoji koje yoŋore pi ya anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeyaŋuŋ fukeiŋ ore oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoyaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariru geoine ropekiine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeiŋ.” Oŋu. \s1 Ŋigo teu moji pesiŋ foriine ruaya. \r Luk 21.1-4 \p \v 41 Yesuji boji soriŋgo pesiŋ katapa soguinere ŋadiineo ŋeko ŋiŋigoji moneŋ oo ruabi rakame piku ŋone yabeya. Ŋiŋigo tinabiŋe eru meboyaŋuŋke kokoine yoŋoji waperu kina moneŋ kokoine ruabi rakaya. \v 42 Ruabi rakame koje wakiqoqoine moji waperu siqojiŋo yoyoka, oi toiya boboroŋ oŋuine ruame rakaya. \v 43 Yesuji oi ŋoneru kiŋariŋpuine kepore yaberu iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Koje wakiqoqoine yo iŋoji pesiŋ ruaga, oi goine sosowo yoŋoji ya katapago ruabi rakaga, ore soine odureru ruaga. \v 44 Sosowo yoŋoji moneŋyaŋuŋ kokoine pe yareko mobeine akoŋ ruagobiyoŋ, ŋigo yo iŋoji taqararaŋine goga ore so yareyaine sosowo rua foreru omaine mata yobu goiŋ.” Oŋu. \c 13 \s1 Boji soriŋgo ketoqototie fukeiŋ. \r Mat 24.1-2; Luk 21.5-6 \p \v 1 Yesuji boji soriŋ bokeru wakiru kiŋariŋpuine yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Qaqaji ŋone! Sorinde jokoroŋ maŋgo piine piine oi qembibiineke. Oi ko soguine soguineji baku mosiquranji basarigabi fiine yobu dimaga.” \p \v 2 Yesuji oi maneru buŋo iŋi bokirieya, “Sorinde jokoroŋ maŋgo pi soguine qembibiyaŋuŋke sosowo yo ŋone yabegeyoŋ, oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paiineo so peiŋyoŋ, siŋsaŋ qaku sesuine akoŋ peiŋ.” \s1 Suroŋqoqo eru kekesuesue fukeiŋ. \r Mat 24.3-14; Luk 21.7-19 \p \v 3 Oŋu miko Oliwe yo tukuo roperu aribe aroo boji sorinji dimaya, oi ŋoneru ŋebuŋ. Oo ŋeku Pita, Jeims, Jon eru Andru yoŋoji Yesu iŋoyoŋe akoŋ poreru iŋi weu tebuŋ, \v 4 “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine wamo damaŋgo fukeiŋ eru ya sosowo oi fuŋgaru fuke foreiŋ, ore mogeineji uruŋu fukeiŋ? Oi soine minde manekimiŋ.” \p \v 5 Oŋu weu tebi fuŋgaru iŋi yajiya, “Moji sinefuru eru tiŋtuŋ qaku egu ranimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. \v 6 Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinaneo iŋi minimiŋ, ‘Nonji Kristo fukego.’ Oŋu miku ŋiŋigo kokoine eadu yabenimiŋ. \v 7 Ŋoŋo jigore biŋeine eru fonuŋine fukeme maneenimiŋ. Oi maneru gburugburu so qainebi. Ya oŋuine oi ronekoŋ fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ. \v 8 Kantri moji kantri mo yabeiŋgo ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo eiŋgo ore pakerenimiŋ. Moreŋine moreŋine oo komeŋ yasogo yasogo baku moreŋ igogaru kerisieme rakaeiŋ. Oŋuakoŋ roro moreŋine moreŋine fukeru pe ropeiŋ. Ya oŋuine oi ŋigo kuakeji goji fuŋgaru keyabeega ore so. Morende damaŋineji ore so fuŋgaru foreiŋgo eiŋ. \p \v 9 “Oŋu fukeiŋyoŋ, ŋoŋo sisiŋaŋ fiine akoŋ ee eku goinebi. Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo korogo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gio baku kobinji ŋabenimiŋ. Goineji nonde eru oga ŋabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mikabuŋ manenimiŋ.\x * \xo 13.9 \xt Mat 10.17-20; Luk 12.11-12\x* \v 10 Bobiaŋ Biŋe yo bonieru moreŋgo kantriine kantriine sosowo yoŋore misaue forebi morende damaŋineji ore ŋadiineo tariiŋ. \v 11 Pore ŋaberu buŋo korogo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manemejaine oi bonieru so maneinebi. Moro Tiriineji aua oo akoŋ buŋo ŋareiŋ, oi minimiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so miinebiyoŋ, Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ. \v 12 Maŋkekerisiere mutuine moji kaka gboine maŋine kerisieya ore eru oi babae bame buŋo korogo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋ mama moji odumadepuine babae bame komeiŋ eme odumadepuine yoŋoji maŋgo mamayaŋuŋ igo yaberu mibi yabebi komenimiŋ. \v 13 Kantriine kantriine yoŋoji nonde tinare eru rosi eyarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku goko morende damaŋineji tariiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeiŋ.” Oŋu.\x * \xo 13.13 \xt Mat 10.22\x* \s1 Jerusalem siti ketoqototie oi maŋgigiineke \r Mat 24.15-28; Luk 21.20-24 \p \v 14 “Jiki goineji wareru ketoqototie eru ya wuwunuŋineke soriŋgo so ruruare so oi koroineo ruabi dimako ŋonenimiŋ, damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, yoŋoji bio geŋga poreru tukuo rainebi. Buŋo yo oseiŋ, iŋoji soine kaje ruaru mane mukuigoŋ.\x * \xo 13.14 \xt Dan 9.27; 11.31; 12.11\x* \v 15 Pi bembeŋgo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji waki yaine roiŋgo ore pi maŋineo so ropeigoŋ.\x * \xo 13.15 \xt Luk 17.31\x* \v 16 Gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ marikuine roiŋgo ore kirieru pigo so raigoŋ. \v 17 Yei! Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ. \v 18 Ore eru ya oi kue gbiŋ damaŋineo so fukeiŋ ore eru oŋga wosieinebi. \v 19 Damaŋ oo sisikoŋkoŋ qembibiineke fukeiŋ. Sisikoŋkoŋ soine oŋuine oi ronekoŋ damaŋ mogo so fukeru peya. Anutuji ya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru damaŋ yoo goku pakereru damaŋ botuineo mo so fukeya. Ronekoŋ so fukeya eme jiki damaŋ mogo so fukeiŋ. Ore eru oŋga wosiru goeinebi.\x * \xo 13.19 \xt Dan 12.1; Bara 7.14\x* \v 20 Ofonji koŋkoŋ damaŋ oi so bombeŋgana ine, ŋiŋigo sosowoji sibiriga forenobuŋyoŋ, ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore eru una ore jare oi bombeŋgaiŋ. \p \v 21 “Damaŋ oo iŋi minimiŋ, ‘Maneniŋ! Kristoji yoo goga,’ eru ‘Ŋoneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo dimaga.’ Moji oŋu miiŋ ine, oi so manesiŋ gainebi. \v 22 Oi iŋi ore migo: Munaŋqoqo rauine ikoine eru kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine fukeru mosi qoqowirie eru soi jiŋofuru babi qowirienimiŋ. Oŋu qowiriebi Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi oŋuakoŋ bobojibu eyarenimiŋ ore eesoi eku yameŋ kebi tiŋtuŋ egu qanimiŋ. Ŋoŋoji sisiŋaŋ fiine akoŋ ee eku gobi oi embimbiŋganobuŋ. \v 23 Nonji ya sosowo oi so fukeme bonieru sosowo ŋajibe manegobi. Oi rone migo ore oi bio maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru sisiŋaŋ ee eku goinebi.” Oŋu. \s1 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ. \r Mat 24.29-31; Luk 21.25-28 \p \v 24 “Sisikoŋkoŋ oi tariko damaŋ oo akoŋ wegi jiŋoineji gobureko ayonji dabu eiŋ.\x * \xo 13.24 \xt Ais 13.10; Eze 32.7; Joel 2.10, 31; 3.15; Bara 6.12\x* \v 25 Bobuŋ yoŋoji qonikiŋgone waki forenimiŋ eru qonikinji itiriŋgako ore yareyaine oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bobojibu ekabi jibugaiŋ.\x * \xo 13.25 \xt Ais 34.4; Joel 2.10; Bara 6.13\x* \v 26 Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji kuaŋ paiineo wareme ŋonenimiŋ. Usuŋine yasogoji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ.\x * \xo 13.26 \xt Dan 7.13; Bara 1.7\x* \v 27 Wareru Sombuŋ mimerereŋpuine sore yabeme yoŋo ŋiŋigo Anutuji iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋo moreŋ qaŋaŋine mobemobe, paibe yukube oone akoŋ kenusu yabenimiŋ.” Oŋu. \s1 Oguŋ yore soso buŋo \r Mat 24.32-35; Luk 21.29-33 \p \v 28 “Ŋoŋo oguŋ yo ŋoneru kamasiine manesuku soso buŋo yo maneniŋ. Tieŋineji obuineke fukeko rekayaŋuŋ posebi oi ŋoneru ore iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋ bembeŋgaga.’ \v 29 Ŋoŋoji oŋuakoŋ soi ore so fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi miinebi, ‘Yesuji mendigo bombeŋgaga.’ \v 30 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo yo muŋambe moreŋgo gobuŋ, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ \v 31 Qonikiŋ eru moreŋ yokoji sirowenimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoneji so mataeiŋ.” Oŋu. \s1 Yesu wareinde damaŋ oi moji so manega. \r Mat 24.36-44 \p \v 32 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriine wamo damaŋgo wareiŋ, ore unaine me aua damaŋine oi moji mo so manega. Sombuŋgo mimerereŋ yoŋoji oi so manegobi. Anutu Madeineji oŋuakoŋ oi so manega. Mama iŋoyoŋe akoŋ oi manega.\x * \xo 13.32 \xt Mat 24.36\x* \v 33 Wamo damaŋgo fukeiŋ, oi so manegobi ore ŋoŋoji siŋaŋ baku moko maŋgarigari goinebi. \v 34 Oi soso buŋo yoore so pega: Ŋi moji moreŋine bokeru kantri mogo raya. Raiŋgo eru siŋaŋpuine ya sosowo mitiga yareme mendire ki mendaine meyaŋuŋgo ruaru usuŋine yareya. Usuŋine yareru kiŋaŋqoqopuine moakoŋ moakoŋ gioyaŋuŋ yareya. Yareru goku mendi siŋaŋine oŋuakoŋ maŋgarigari goiŋgo ore mitiga teya.\x * \xo 13.34 \xt Luk 12.36-38\x* \v 35 Pi rauineji wamo damaŋgo kirieru wareiŋ, oi so manegobi. Iŋande me ubu joŋiŋgo wareiŋ me? Wegijiriŋ sineko wareiŋ me? Wegi wapeko wareiŋ me? Ore so ŋoŋo oi so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi. \v 36 Ŋoŋoji kubaŋ pekabi pipa wareru oŋu egu bofuke ŋabeiŋ. \v 37 Ŋoŋo maŋgarigari goinebi. Buŋo oi kiŋariŋpune ŋoŋore migo, buŋo oi oŋuakoŋ ogopune sosowo ŋoŋore moko migo: Ŋoŋo maŋgari goinebi.” Oŋu. \c 14 \s1 Yesu qabi komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ. \r Mat 26.1-5; Luk 22.1-2; Jon 11.45-53 \p \v 1 Pasowa kombaŋ\f + \fr 14.1 \ft Kantri tinaine Ijipt oo Ofonde mimererenji dari ŋoneru emboŋ eru yadureya, kombaŋ ore tinaine Webo buŋoo Pasowa. Eks 12.15\f* eru poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ bembeŋgabire. Una yoyoka tariko oo fuŋganimiŋ ore ebeŋ soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru uruŋu gbegbedi ebeneŋ Yesu sumuŋgaru roru qabi komena, ore fuŋine baaru mi osoebuŋ.\x * \xo 14.1 \xt Eks 12.1-27\x* \v 2 Baaru osoeru iŋi mibuŋ, “Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame jigo oyowoine oyowoine egu fukeiŋ ore oi jeri kombaŋ damaŋineo eiŋgo ore embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu mibuŋ. \s1 Ŋigo moji Yesu obu junjinaŋ kouinekeji rau teya. \r Mat 26.6-13; Jon 12.1-8 \p \v 3 Yesuji Betani kaeo goku Saimon mo waeine bofosikeya, iŋore pigo roperu ŋeya. Oo uqo noku ŋeko ŋigo moji ko sogo mo roru iŋoreo wareya. Sogo oi ko yaŋgbuŋineke tinaine alabasta oiji bakine. Oi obu junjinaŋ kouineke foriine tinaine nad oiji puseru ŋeya. Iŋoji oi furiine sogoji roru wareru sogo ubeine ketigaru obuine Yesure qorugo keseru rau teya.\x * \xo 14.3 \xt Luk 7.37-38\x* \v 4 Rau teme ŋi ŋebuŋ, yoŋoreone goineji maŋyaŋuŋ sembeako yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mimane ebuŋ, “Nad obu oi wamore oŋu sibirigaga? \v 5 Nad obu jijiineke oi furiine banimiŋ ore ruana ine, soine giobobo 300:re furiine odurena. Oi ŋiŋigo wakiqoqoine yareme sagana.” Oŋu miku ŋigo oi mitebuŋ. \p \v 6 Mitebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋigo yo so miteniŋ. Wamore maŋine bosembeagobi? Iŋoji mosi fiine sari yobu enareko sagaga. \v 7 Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo damaŋine damaŋine botuŋaŋuŋgo gobi ya fiine eyareiŋgo ore maneru oi soine damaŋ so enimiŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo damaŋ so, so gobemiŋ.\x * \xo 14.7 \xt Dut 15.11\x* \v 8 Iŋoji oi iŋoyoŋunde eeboboinere sogo enarega. Nonji komebe yaŋga nunimiŋ ore soine bonieru sakine jijiji rau narega. \v 9 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Bobiaŋ Biŋe yo kantri oo me oo misauebi raiŋ, oo ŋigo yo oiji ya enarega, ore biŋeine oi oŋuakoŋ mibi saueme iŋore manesuku gonimiŋ.” Oŋu. \s1 Judasji Yesu babae bateiŋgo maŋmoakoŋ eya. \r Mat 26.14-16; Luk 22.3-6 \p \v 10 Kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot iŋoji Yesu babae bateiŋgo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raya. \v 11 Yoŋoreo raru buŋo miko oi maneru maŋyaŋuŋ fiame furiine moneŋ oteiŋgo ore buŋo kipebuŋ. Buŋo kipebi Yesu damaŋ mogo babae bateinde kadi baaru ŋone yoberu goya. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋ yoŋoke Pasowa lama nobuŋ. \r Mat 26.17-25; Luk 22.7-14, 21-23; Jon 13.21-30 \p \v 12 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una bobonio (sekiqonogo) mosiyaŋuŋ boyoberu pasowa lama mo qaku riga gobuŋ. Ore eru Yesure kiŋariŋpuji ojibuŋ, “Qaqaji, niŋo pi uro raru pasowa lama gore bomogaru moko nokimiŋ? Aŋigo uruŋu pega?” \p \v 13 Oŋu ojibi kiŋariŋyokaine yoyoka iŋi miku sore yapeya, “Ŋoko Jerusalem sitio ropebire ŋi mo obu dero kukugaru wareme bofukenimi. Bofukeru iŋo soine boyoberu rani. \v 14 Rakabire pigo ropeko ore rauine iŋi ojiinebire, ‘Qaqajiji iŋi miga: Soine pi maŋine mo mitari norende oo roperu kiŋariŋpune yoŋoke pasowa lama nokimiŋ.’ \v 15 Oŋu ojibire rauineji pi paiineo paibe roperu maŋine soguine mo ŋatuiŋ. Oo ŋeŋe pepe ya bomogabi ŋega. Oi ŋatuko oo lama qaku riganimi.” \p \v 16 Oŋu miko kiŋariŋyokaineji bokeru sitio roperu Yesuji buŋo miya, ore so bofukeru dimaku lama qaku rigaru bomogabu. \p \v 17 Kae ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋoke pi oo wapebuŋ. \v 18 Waperu roperu ŋeŋeo ŋeku uqo nokabuŋ Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone mo noke uqo noku ŋega, iŋoji babae banuiŋ.”\x * \xo 14.18 \xt Kiki 41.9\x* \p \v 19 Oŋu yajime maneru maŋyaŋunji beusembe maneru fuŋgaru bubu weu teru mibuŋ, “Nonde egu miiŋ?” \p \v 20 Weu tebi iŋi yajiya, “12 ŋoŋoreone mo noke poroŋ sigo igokurugaga, iŋoji. \v 21 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji iŋore buŋo quraŋgabi pega ore so moreŋ bokeru raiŋ. Raiŋyoŋ, babae bateiŋ, iŋore ‘Yei beusembe!’ miku oŋga jojorago. Anutuji geoine ropekiine bokirie teiŋ. Ŋi oi maŋgoinere beu maŋgone so fukena, oo afaga tena.” Oŋu. \s1 Ofoŋke tebu tatariine nobuŋ. \r Mat 26.26-30; Luk 22.14-20; 1 Kor 11.23-25 \p \v 22 Uqo noku ŋeku Yesuji poroŋ roru mifiagaru baji yareru iŋi miya, “Yo nakene fu. Oi roru noniŋ.” \p \v 23 Oŋu miku wain popu roru daŋge miku yareme sosowoji popu oone nobuŋ. \v 24 Nokabi iŋi yajiya, “Yo nakene dari. Yo Anutuji ŋiŋigo yoŋoke kikipe buru ruame sanaŋgaiŋ ore darine kesebi ŋiŋigo kokoine munaŋ qa yareiŋ.\x * \xo 14.24 \xt Eks 24.8; Jer 31.31-34\x* \v 25 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji wain niginde foriine yo moke jikigaru so nobemiŋ. Jiki Anuture qorumaŋ maŋineo paibe ŋekabeneŋ jebe baiŋ, una oo wain obu fuŋine mo oi nobemiŋ.” \p \v 26 Oŋu miko jeri kiki keku bokeru raru Oliwe yo tukuo ropebuŋ. Oŋu. \s1 Pitaji Yesu mugaiŋgo ore miya. \r Mat 26.31-35; Luk 22.31-34; Jon 13.36-38 \p \v 27 Roperu Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi moji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, \q1 ‘Nonji siŋaŋyaŋuŋ qabe lama qokoineji roiŋganimiŋ.’ \m Ore so ŋoŋoji sosowo maŋ-ŋaŋuŋ sembeako boke nuru totienimiŋ.\x * \xo 14.27 \xt Zek 13.7\x* \p \v 28 Totiekabi nunimiŋyoŋ, nonji komegone pakereru bonieru Galili prowinsgo raru oo fuke ŋarebemiŋ.”\x * \xo 14.28 \xt Mat 28.16\x* \p \v 29 Oŋu yajime Pitaji iŋi ojiya, “Yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ sembeako boke guru totienimiŋ ine, nonji jibu oŋu so ebemiŋ.” \p \v 30 Ojiko Yesuji miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi gajibe mane: Qoquji ate yoyoka so qakame goji muŋambe ubune muga nunde ate yokaomo fukeiŋ.” \p \v 31 Oŋu miyayoŋ, Pitaji yameŋ keku sasanaŋ eko, “Qaqaji, oŋu matayoŋ, noŋ nubi goke moko komenobe, oi jibu nonji go so muga gubemiŋ.” Kiŋariŋ goine sosowoji buŋo oi akoŋ mibuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji Gezemane kae sesugo oŋga wosigaya. \r Mat 26.36-46; Luk 22.39-46 \p \v 32 Oŋu mimane eku raru kae sesu mo tinaine Gezemane oo ropebuŋ. Roperu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji aroo raru oŋga wosibe ŋoŋo damaŋ botuineo yo ŋeniŋ.” \v 33 Oŋu yajiru Pita, Jeims eru Jon oga yabeme rabuŋ. Rakabi Yesuji fuŋgaru koŋkoŋ bibiineke maneme kufu meine qomukuya. \v 34 Oŋu eru iŋi yajiya, “Nonde maŋneji jaja bame pakerega ore eru beusembe manebe kokomeine enarega. Ŋoŋoji yo ŋeku noke gariine goinebeneŋ.” \p \v 35 Oŋu yajiru iŋoyoŋe akoŋ kokiine mo jikigaru raru dikanji keru daberu joiserereŋ damaŋine oi Mamainere mire so odureiŋgo ore oŋga wosigaya. \v 36 Oŋga wosigaru miya, “Aba Mamane, go ya mo so emomoŋgaege. Ore eru joisererende popu yo roigoŋ. Ronunoŋ, oi nonde aŋire so matayoŋ, gogakere maŋ aŋigo boyoberu fukeiŋ.” \p \v 37 Oŋu miku kirieme kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji kubaŋ pebi ŋone yaberu Pita iŋi ojiya, “Saimon, go kubaŋ pege me? Go aua moakomeŋ gariine goiŋgo ore so sanaŋgage me? \v 38 Maŋnoŋunji gariine goiŋgo ore aŋi maneegobeneŋyoŋ, sakinoŋunji wiriine fukega. Ore eru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore ŋoŋo oŋga wosiru maŋgarigari goinebi.” \p \v 39 Oŋu yajiru moke boke yaberu raru buŋo oi akoŋ moke miku oŋga wosiya. \v 40 Oŋga wosigaru kirieme jiŋo hopiyaŋuŋ yobiŋgame moke kubaŋ akoŋ pebi ŋone yabeya. Kubaŋgone pakereru buŋo bokirienimiŋ ore mumutu ebuŋ. \p \v 41 Yesuji raya ate yokaomo fukeko kirieru wareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo jikigaru gbiŋ roru kubaŋ akoŋ peiŋgo ore manegobi me? Maneniŋ! Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ropeiŋ, ore aua damaŋineji wareru fukega. Ŋoŋore kubaŋ pepe damaŋ oi tariga. \v 42 Bio pakerebi raki. Maneniŋ! Babae banuiŋ, iŋoji bembeŋgo yoo warega.” Oŋu. \s1 Yesu qafagaru roru kipebuŋ. \r Mat 26.47-56; Luk 22.47-53; Jon 18.3-12 \p \v 43 Yesuji oŋu miku dimako oo akoŋ kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji kubu mo mine ba yareme wapebuŋ. Soriŋ gio siŋaŋ, Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oi sore yabebi jigore siqo sogo eru damuyaŋuŋ roru warebuŋ. \v 44 Babae baiŋgo eya, iŋoji bonieru yoŋoke soi buŋo iŋi kiperu yajiya, “Nonji ŋi bibiineo mudugabemiŋ, oi ŋoneru ‘Iŋo oi!’ miku roru nigiŋgaru poretiŋ siŋaŋ gaku rainebi.” \p \v 45 Oŋu miku wareru oo akoŋ Yesureo roperu “O kokone! (Qaqajine!)” miku bibiineo mudugaya. \v 46 Mudugame ŋoneru Yesu qafagaru roru kipebuŋ. \v 47 Kipebi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone moji jigore siqo sogo poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kajeine kemukume wakiya. \v 48 Yesu kipebi buŋo iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu baru ro nuru kipe nuiŋgo ore waregobi. \v 49 Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke dimaku Biŋe buŋo qaji ŋareru gobe so ronubuŋyoŋ, ya yo Biŋe Qurande buŋoji foriineke fukeiŋgo ore fukega.”\x * \xo 14.49 \xt Luk 19.47; 21.37\x* \v 50 Yesu kipebi kiŋariŋ yoŋoji sosowo Yesu bokeru totieru sumuŋgaru rabuŋ. Oŋu. \s1 Ŋi jeŋoŋ moji sumuŋgaru raya. \p \v 51 Ŋi jeŋoŋ moji kambaŋine yagaŋine kiperu Yesure ŋadio boyoberu raya. Kambaŋine goine so keru rako oi babofosi eru roiŋgo ebuŋ. \v 52 Roiŋgo embimbiŋgaru kambaŋine qomukubi gbarandaŋ sumuŋgaru raya. Oŋu. \s1 Sorinde minebobo yoŋoji Yesure buŋo gio babuŋ. \r Mat 26.57-68; Luk 22.54-55, 63-71; Jon 18.13-14, 19-24 \p \v 53 Yesu kiperu ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere morumboŋ pigo rabuŋ. Rabi soriŋ gio siŋaŋ sosowo, kantrire minebobo eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji oo raru tumaŋgabuŋ. \v 54 Rabi Pitaji taitai yobe yabeku soriŋ gio siŋaŋ qoruinere morumboŋ pigo roperu pire sa maŋineo ropeya. Roperu kiŋaŋqoqo ŋi yoŋore botugo misi bembeŋgo ŋeku furaya. \v 55 Oŋu ŋeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru soriŋ kaunsol qoko yoŋoji Yesure sakigo rurua buŋo uruŋu mi kitiŋgabi qabi komeiŋ ore mi baabuŋyoŋ, ore fuŋine mo so bofukebuŋ. \v 56 Baaru dimaku kokoineji buŋo ikoine sakiineo ruaku kitiŋgaku mibuŋyoŋ, buŋoyaŋunji fuŋine moakoŋ so fukeya. \p \v 57 Oŋu ebi goineji pakereru dimaku buŋo ikoine sakiineo ruaku kitiŋgaku iŋi mibuŋ, \v 58 “Iŋoji iŋi miko manebeŋ, ‘Nonji boji soriŋ meji bakine yo ketotiebe moreŋgo wakime una yokaomore maŋgo soriŋ fuŋine mo meji bakine mata oi bopeŋgabemiŋ.’”\x * \xo 14.58 \xt Jon 2.19\x* \v 59 Oŋu mibuŋyoŋ, jibu buŋoyaŋunji fuŋine moakoŋ so fukeya. \p \v 60 Oŋu so fukeme soriŋ gio siŋaŋ qoruineji pakereru mai yaberu dimaku Yesu weu teru iŋi ojiya, “Yoŋoji gore sakigoo buŋo igoku kitiŋgabi, ore mobeine mo mimiŋ me mata?” \p \v 61 Oŋu ojime ya sembene mo so eyayoŋ, jibu mobeine mo so kerisieru buŋoine bokeru dimaya. Buŋoine bokeru dimako soriŋ gio siŋaŋ qoruineji moke iŋi weu teya, “Anutu miteŋ gaegobeneŋ, go iŋore Made Kristo fukege me mata?” \p \v 62 Weu teme “Oŋ” miku iŋi yajiya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriine usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku jiki qonikinde kuaŋ paiineo wakime ŋonenimiŋ.”\x * \xo 14.62 \xt Dan 7.13\x* \p \v 63 Buŋo oi yajime soriŋ gio siŋaŋ qoruineji marikuine qosugaru iŋi miya, “Yei, mamagore sia! Goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore moke so weu yarekimiŋ. \v 64 Anutu igosisi etega, oi ŋoŋo-ŋaŋe mane foregobi. Ore eru ŋoŋo uruŋu manegobi?” Oŋu miko yoŋoji sosowo Yesu komere biŋe fukeiŋ ore mitaribuŋ.\x * \xo 14.64 \xt Lew 24.16\x* \m \v 65 Oŋu mitariru goineji fuŋgaru tifegaru qaku jiŋomaiine komoŋ garu me bajiru qaku iŋi ojibuŋ, “Moji guga, oi soine minde manekimiŋ.” Sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji oŋuakoŋ Yesu roru mauineo qabuŋ. Oŋu. \s1 Pitaji Yesu mugaya. \r Mat 26.69-75; Luk 22.56-62; Jon 18.15-18, 25-27 \p \v 66 Damaŋ oo Pitaji sa maŋineo kae jiŋoo goya. Yukube goko soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo ŋigo moji oo wapeya. \v 67 Waperu Pitaji misi furaku dimako bibitatara eru iŋi miya, “Go oŋuakoŋ Nazaret ŋi Yesuke gomeŋ.” \p \v 68 Oŋu miyayoŋ, Pitaji mugaru iŋi miya, “Buŋo mige, oi kikiraŋgago.” Oŋu miku sa mendiineo rakaru dimako qoqu qaya. \p \v 69 Mendiineo rakame kiŋaŋqoqo ŋigo moji oi oo moke ŋoneru ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋo fuŋgaru iŋi yajiya, “Ŋi yo oiji yoŋoreone mo fukega.” \p \v 70 Oŋu yajiyayoŋ, iŋoji moke mugaya. Mugame damaŋ kokiine mo tariko ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoji moke Pitare iŋi mibuŋ, “Goji Galili ŋi mo fukege ore foriine yoŋoreone mo fukege.” \p \v 71 Oi maneru fuŋgaru iŋoyoŋe qaqaiso eeru mipaŋgaru misanaŋgaru miya, “Ŋi buŋoine migobi, nonji iŋo so manego. Buŋo ikoine minobo ine, Anutuji geoine bokirieru nareine.” \p \v 72 Oŋu miku dimako oo akoŋ qoquji qako ate yoyoka fukeya. Qoquji qako Yesuji buŋo iŋi ojiya, Pitaji oi manesuya, “Goji ate yokaomo muga nunde qoquji qako ate yoyoka fukeiŋ.” Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋ ore eme jojoraku kuyoya. Oŋu. \c 15 \s1 Yesuji gawana Pailotre jiŋomaio dimaya. \r Mat 27.1-2, 11-14; Luk 23.1-5; Jon 18.28-38 \p \v 1 Kae fufurere akoŋ soriŋ gio siŋaŋ, kantrire minebobo (70), eru Kadi buŋore qaqaji eru soriŋ kaunsol sosowo yoŋoji buŋore koro sogo tutumaŋ ruaru Yesure buŋo mitaribuŋ. mitaribi Yesu kiperu roru raru gawana Pailotre meo ruabuŋ. \v 2 Rom gawana iŋoji Yesu iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?” Weu teme Yesuji kerisieru ojiya, “Oi gogake mige, oŋu.” \p \v 3 Soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji buŋo kokoine Yesure sakigo ruaru mibuŋ. \v 4 Mibi Pailotji Yesu moke weu teru ojiya, “Mane! Yoŋoji buŋo kokoine gore sakigoo ruaru migobi, goji ore mobeine mo mimiŋ me mata?” \p \v 5 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo mobeine moke so bokirieya. Buŋoine bokeru dimako gawanaji waragaya. Oŋu. \s1 Pailotji Yesu komeiŋ ore mitariya. \r Mat 27.15-26; Luk 23.13-25; Jon 18.39–19.16 \p \v 6 Gosa so pasowa kombaŋ damaŋineo gawanaji witi pigone ŋi mo tinaine miku weubuŋ, oi mosiine boyoberu pirueru yareebuŋ. \v 7 Damaŋ oo ŋi mo tinaine Barabas iŋo witi pigo ŋeya. Iŋoji suroŋqoqo ŋi goine yoŋoke jigo oyowo eru ŋi mo qabi komeya, ore witi pigo rua yabebuŋ. \v 8 Oŋu ebi kufufuŋ yoŋoji gawanare morumboŋ pi kae jiŋoineo paibe roperu dimaku fuŋgaru eku goya ore so eiŋgore weu tebuŋ. \v 9 Weu tebi kerisieru iŋi yajiya, “Nonji Juda ŋoŋore kiŋ koito piruebe wakiiŋ ore eru manegobi me?” \v 10 Soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Yesure maŋririgaŋ manebuŋ ore eru iŋo gawanare meo ruabuŋ. Oi maneru aŋiyaŋuŋ maneiŋgo ore oŋu weu yareya. \p \v 11 Weu yareme soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji ŋiŋigo kubu maŋ bapakare eyareru iŋi mibuŋ, “Yesu bokeru Barabas pirue! Ŋoŋo oŋu weu teniŋ.” \v 12 Oŋu mibi moke kerisieru weu yareya, “Oŋu migobi ore Juda ŋoŋore kiŋ koito tinaine oŋu oŋgaegobi, nonji iŋo uruŋu etenobo?” \p \v 13 Oŋu weu yareme moke oŋgabuŋ, “Bio maripoŋgo qaniŋ mi!” \p \v 14 Oŋu oŋgabi Pailotji iŋi yajiya, “Oi wamore? Iŋoji wamo sembene eya?” Oŋu miyayoŋ, yoŋoji oi maneru yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraru iŋi oŋgabuŋ, “Iŋo maripoŋgo qaniŋ mi!” \p \v 15 Oŋu oŋgabi Pailotji ŋiŋigo kubu sogo aŋiyaŋunde so eiŋgo maneru Barabas pirue yareme wakiyayoŋ, Yesure miko kobiŋ joruinekeji qaya baya qabuŋ. Oŋu qabi maripoŋgo qanimiŋ ore iŋo Rom mamari ŋi yoŋore meo ruaya. Oŋu. \s1 Yesu nifebubu etebuŋ. \r Mat 27.27-31; Jon 19.2-3 \p \v 16 Mamari ŋi yoŋoji Yesu ogaru raru gawanare morumboŋ pire sa maŋineo ropebuŋ. Roperu mamari kubu soguine sosowo furu yabekabuŋ oo warebuŋ. \v 17 Wareru mariku boboroŋ yojuŋiru oi Yesure sakiineo keteku qiŋambu nigiŋ maŋgeŋgaru hendiŋ oŋuine qoruineo ketebi rakaya. \v 18 Oŋu rakame fuŋgaru ohoweine baku mijeri etebuŋ, “Ohowe ohowe! Juda yoŋore kiŋ koito, ohowe!” \v 19 Kobeqoqo oŋu eku mikabuŋ sabaraji qoruineo qaku tifegaru qaku dikanji ke teru daberu mimiteŋ ikoine batebuŋ. \v 20 Igosisi oŋu ete foreru mariku boboroŋ yojuŋiru oi qomukuru iŋoyoŋunde saki komoŋ keteku maripoŋgo qaiŋgo ore ogaru rabuŋ. Oŋu. \s1 Yesu maripoŋgo qabuŋ. \r Mat 27.32-44; Luk 23.26-43; Jon 19.17-27 \p \v 21 Raru kadi yasogoo ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji Afrika siti tinaine Sairini ore ŋiine eru Aleksander eru Rufus yokore mama. Iŋoji gioone wapeme ojiri mibi Yesure maripoŋ roru koboya.\x * \xo 15.21 \xt Rom 16.13\x* \v 22 Yesu oŋu roru moreŋ mo tinaine Golgota oi noŋunde buŋoo Qorusia, oo raru ropebuŋ. \v 23 Roperu wain obu eru marasiŋ tinaine mor oi qodureru bojibugaru otebiyoŋ, Yesuji oi takigaya. \v 24 Takigame dimaku maripoŋgo qabuŋ. Qabi dimako qosa qabi jare fukeko Yesure saki komoŋine moakoŋ moakoŋ botuyaŋuŋgo ore so boroiŋgaru robuŋ.\x * \xo 15.24 \xt Kiki 22.18\x* \v 25 Kaere 9 kilok oo maripoŋgo qabuŋ. \v 26 Maripoŋgo qaku qoruineo paibe qabunde fuŋine iŋi quraŋgaru qabuŋ, “Juda yoŋore kiŋ koito yo.” \v 27 Suroŋqoqo ŋi yoyoka oŋuakoŋ iŋoke maripoŋgo yapebuŋ. Mo me furoineo mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ. \v 28 (Anuture Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Oi osoeru suroŋqoqo ŋi oŋuine manesuku yoŋore botugo ruabuŋ.” Buŋo oŋu oiji foriineke fukeya.)\x * \xo 15.28 \xt Ais 53.12\x* \p \v 29 Ŋiŋigo odureru ra wareru nifebubu eteku igobi qotikeru iŋi mibuŋ, “Yei! Go boji soriŋ soine ketotiende moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo moke romaeŋgaru baiŋgo ore mimeŋ. O, go ŋi fiine yobu!\x * \xo 15.29 \xt Kiki 22.7; 109.25; Mak 14.58; Jon 2.19\x* \v 30 Go gake babapi eru maripoŋgone waki.” \p \v 31 Soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo igosisi eteru mibuŋ, “Goine bapi yaberu goyayoŋ, iŋoyoŋe babapi eiŋgo ore embimbiŋgaga. \v 32 Iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo eru Israelre kiŋ koito fukega ine, muŋambemeŋ yo maripoŋgone wakiko ŋoneru oi manesiŋ ganobeŋ.” Oŋu mibuŋ. \p Ŋi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ, yokoji oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo gomogofo mitebu. Oŋu. \s1 Yesuji komeya. \r Mat 27.45-56; Luk 23.44-49; Jon 19.28-30 \p \v 33 Una botuine 12 kilok fukeko oo moreŋ sosowo qisiri eku sagaru peko raru aua yokaomore so fukeya. \v 34 Yesuji 3 kilok oo iŋoyoŋunde buŋoo iŋi ooŋ yasogo oŋgaya, “Eli eli lama sabaktani?” Oi noŋunde buŋoo: Anutune, Anutune wamore ŋadi nuge?\x * \xo 15.34 \xt Kiki 22.1\x* \p \v 35 Oŋu oŋgame ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone goineji oi maneru mibuŋ, “Maneniŋ! Elaijare oŋgaga.” \v 36 Yoŋoreone moji giniŋgaru raru yaŋgbuŋ mo yaga kamasiine oŋu oi roru wain obu jajainekeo igokurugaru yo didi tifeineo kiperu itigaru Yesure bibi sisio paibe ruame noku miya, “Oi bokebi iŋoyoŋe akoŋ dimaine. Elaijaji wareru bomukume wakiiŋ me mata, oi ŋonekimiŋ.”\x * \xo 15.36 \xt Kiki 69.21\x* \p \v 37 Oŋu ebi Yesuji ooŋ yasogo oŋgaku beuine niniŋgame komeya. \p \v 38 Komeko oo akoŋ boji sorinde maŋgo kambaŋ dimaya, oiji paibeine botuineo sugaru wakiru yoyoka fukeya.\x * \xo 15.38 \xt Eks 26.31-33\x* \v 39 Mamari siŋanji maripoŋ mai garu dimaku Yesuji beuine niniŋgame komeya, oi ŋoneru iŋi miya, “Ŋi yo oiji fofori Anuture Made fukega.” \p \v 40 Ŋigo goineji oŋuakoŋ taitai dimaku ya oi ŋonebuŋ. Yoŋore botugo Maria Magdalane eru Maria Jeims jiŋaine eru Joses yokore maŋgoyakuŋ eru Salome yoŋoji moko dimabuŋ. \v 41 Yoŋoji Yesuji Galili prowinsgo goko oo iŋo boyoberu kiŋaŋ qateku gobuŋ. Oŋuakoŋ ŋigo goine kokoine Yesuke Jerusalem sitio roperu warebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ bembeŋgo dimabuŋ. Oŋu.\x * \xo 15.41 \xt Luk 8.2-3\x* \s1 Yesure qoŋgbuŋ yaŋgabuŋ. \r Mat 27.57-61; Luk 23.50-56; Jon 19.38-42 \p \v 42 Sabat kombaŋ ŋeŋere ya bomogakabi Sabat kombaŋgo fuŋgaiŋgo ore bembeŋgako iŋande fukeru wareya. \v 43 Maŋgogio oo Arimatia rauine, ŋi jiŋobiŋeineke tinaine Josef iŋoji wareya. Iŋoji oŋuakoŋ Anutu qorumande foriine fukeiŋ ore odigaru goko. Iŋoji Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubure minebobo mo fukeru Sabat kombanji fuŋgaiŋ ore eya ore eru kokoi qamaseru Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋine roiŋgo weuya. \v 44 Weume “Fofori komega me mata?” miku manesuku mamari siŋaŋine miko wareya “Yesuji damaŋ joroine me pompoŋine komega,” miku weu teya. \v 45 Weu teme biŋe buŋoine maneru Yesure qoŋgbuŋ Josef mitari teya. \v 46 Mitari teme kambaŋ yagaŋine furiine baru raru qoŋgbuŋine maripoŋgone qomukuru bawakiru kambanji komoŋ gaya. Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ gufubi ŋeŋe peya, oo ruaya. Ruaru ko yasogo mo romaeŋgame kouŋ mauine kejigaya. \v 47 Uro ruaya, oi Maria Magdalane eru Maria Josesre maŋgoine yokoji dimaku ŋonebu. Oŋu. \c 16 \s1 Yesuji komegone pakereya. \r Mat 28.1-8; Luk 24.1-12; Jon 20.1-10 \p \v 1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko oo Maria Magdalane, Maria Jeims maŋgoine eru Salome yoŋoji “Yesure qoŋgbuŋ raru rau tekimiŋ,” miku juŋ jinaŋ kouineke furiine babuŋ. \v 2 Baru peku Sonda kae fufurere akoŋ pakereru kae fufurere wegi jojiriŋ wapeko jiŋoruŋgo rabuŋ. \v 3 Raru mimane eku mibuŋ, “Jiŋoruŋ mauineo ko yasogo pega, oi moji igogaiŋ?” \v 4 Oŋu miku pibi rako ŋonebuŋ: Ko yasogo yobu oi igogabi raru peya. \v 5 Jiŋoruŋgo ko mauine oŋu aŋgaru dimako maŋineo ropebuŋ. Ropebi furoyaŋuŋ obe ŋi jeŋoŋ mo marikuine joroine yagaŋine ŋeko ŋonebuŋ. Oŋu ŋoneru kokoine popurebuŋ. \p \v 6 Popurebuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋo kokoi so maneniŋ. Ŋoŋo Nazaret ŋi Yesure baagobi. Iŋo maripoŋgo qabuŋyoŋ, iŋoji gboreru pakereye. Ore eru yo so pega. Ŋoneniŋ! Pepeine yo, oo ruabi peya. \v 7 Ore eru bio raru Pita eru kiŋariŋpuine sosowo biŋe iŋi yajiniŋ, ‘Iŋoji mine bayareru bonieru Galili prowinsgo raiŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ oo raru buŋoine miya ore so oi ŋoneinebi.’”\x * \xo 16.7 \xt Mat 26.32; Mak 14.28\x* \p \v 8 Oŋu yajime popureru gburugburu qaku jiŋaruŋ kouŋgone wakiru giniŋgaru rabuŋ. Sombuyaŋuŋ manebuŋ ore buŋo mo so mibuŋyoŋ, buŋoyaŋuŋ mataeya. Oŋu. \s1 Yesuji Maria Magdalane iŋoreo fukeya. \r Mat 28.9-10; Jon 20.11-18 \p \v 9 Yesuji Maria Magdalane iŋore maŋgone gemokaku 7 yobe yabeme goya. Yesuji komegone pakereru Sonda kae fufurere akoŋ rone Maria oi fuke teya. \v 10 Fuke teme ogopuineji Yesuke go waperu damaŋ oo jiŋgeŋ keku kuyobuŋ, Mariaji yoŋoreo raru biŋeine yajiya. \v 11 Yajiyayoŋ, Yesuji gboreru goko Mariaji ŋoneya, oi so manesiŋ gabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji ogoyokaine yokoreo fukeya. \r Luk 24.13-35 \p \v 12 Ore ŋadiineo ogoyokaineji Jerusalem siti bokeru kae mogo raiŋgo kadio rabire Yesuji kamasiine kerisieru fuke yateya. \v 13 Yokoji oŋuakoŋ raru biŋeine oi ogopuine yajibuyoŋ, yoŋoji oi oŋuakoŋ so manesiŋ gabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine fuke yareya. \r Mat 28.16-20; Luk 24.36-49; Jon 20.19-23; Apo 1.6-8 \p \v 14 Jiki kiŋariŋpuine 11 yoŋoji tumaŋgaru uqo noku ŋekabuŋ yoŋoreo oŋuakoŋ fukeya. Fukeru maŋyaŋuŋ sanaŋgaya ore kanegaru komegone pakereme ŋonebuŋ, iŋoji biŋeine yajibuŋ oi so manesiŋ gabuŋ ore oi miyareya. \v 15 Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo kantri so raru moreŋine moreŋine roregaru ŋiŋigo go ragobi ore so Bobiaŋ Biŋene mitaniŋgabi maneinebi.\x * \xo 16.15 \xt Apo 1.8\x* \v 16 Moji Anutu manesiŋ gako miti meso rau tebi maŋine kerisieiŋ, iŋoji qowirieru Sombunde biŋe fukeiŋ. Moji so manesiŋ garu qoqomuku goiŋ, Anutuji iŋore buŋo mitarime misi korure biŋe fukeiŋ. \v 17 Manesiŋ nuku gonimiŋ, oi soi bayarebe fuŋneyaŋuŋ iŋi fukeiŋ: Yoŋoji nonde tinao gemokaku yobe yabenimiŋ. Kantri goine yoŋore buŋo miku gonimiŋ. \v 18 Kobeŋ meyaŋunji bofeŋganimiŋ. Orabeŋ nombe obu ya nobi oo so bosembe yabeiŋ. Meyaŋuŋ jibe ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruabi fianimiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Sombuŋ kaeo ropeya. \r Luk 24.50-53; Apo 1.9-11 \p \v 19 Ofoŋ Yesuji buŋoine oŋu yajime Anutuji ogagame Sombuŋgo roperu Anuture me furoineo ŋeku goga.\x * \xo 16.19 \xt Apo 1.9-11\x* \v 20 Paibe gogayoŋ, kiŋariŋpuineji bokeru kae moreŋ so raru Biŋe buŋoine misaueku gobuŋ. Oŋu gokabi Ofonji yoŋoke gio baku dobe yaberu mosi qoqowirie fukeko buŋoyaŋunji sanaŋgaya. Oŋu.