\id LUK - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Luk \toc1 Bobiaŋ Biŋe Lukji quraŋgaya \toc2 Luk \toc3 Luk \mt1 Luk \mt2 Bobiaŋ Biŋe Lukji quraŋgaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Maŋkekerisie yoŋoji miti gariine so roru waregobi, dokta Lukji oi ŋi ropekiine Tiofilus oduiŋ ore eru Bobiaŋ Biŋe yo quraŋgaya. Luk oi Yesure kiŋariŋpu 12 yoŋoreone mo matayoŋ, Grik ŋi fukeru jibe ŋiŋigo bobooro gioo goya. Lukji Yesure fuŋne yoyoka oi iŋi noduga: 1) Anutuji Munaŋqoqo Rauine soreinde buŋo kipeya, oi Israel yoŋore fukeya, 2) Iŋoji kantriine kantriine bobiaŋ nobeiŋgo ore wareya. Ofonde Moro Tiriineji Yesu oŋga teko “Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe” mitaniŋgaru goya. Ŋiŋigo ya fuŋne fuŋne ore basiqasi eru gobuŋ, Yesuji yoŋore manebu eru bapi yabeku goya. Lukji sundu oŋuine boakoŋ burugaru quraŋga foreya. Lukji jeribarire binaŋ kokoine quraŋgaya. Yesuji rone moreŋgo wakiya eru tatariineo moreŋ bokeru Sombuŋgo ropeya. Ore eru jeribari boakoŋ oi gaŋ 1-2 eru gaŋ 24 oo pega. Yesuji Sombuŋgo ropeko Biŋe gio ba sauebi mamanesiŋ kubuji sogueru raya. Lukji ore binaŋ oi buk tinaine “Aposol gio bobo,” oo quraŋgame pega. \ip Lukji Bobiaŋ Biŋe quraŋgaya, ore buŋo qoruine oi iŋi sagaru ruame pega: Oŋgawowosi gio babi foriine fukeya. Moro Tiriineji ŋiŋigo boburo yabeko gobuŋ. Ŋigo yoŋoji Yesuke gio kokoine kitiŋgaku babuŋ. Anutuji agiburaŋyaŋuŋ bokeru goya. \iot Buk yoore mobe qoruine 8 oi iŋi: \io1 Buk yoore fuŋne Lukji quraŋgaya gaŋ \ior 1.1-4\ior* \io1 Jon Mitimeso ŋi eru Yesu fukeru soguebu \ior 1.5–2.52\ior* \io1 Jon Mitimeso ŋiji Anuture gio baya \ior 3.11-20\ior* \io1 Yesu miti meso rau teme eesoi bofukeya \ior 3.21–4.13\ior* \io1 Yesuji tumoqoqo gioine Galili prowinsgo baya \ior 4.14–9.50\ior* \io1 Galili bokeru kadi raru Jerusalem ropeya \ior 9.51–19.27\ior* \io1 Jerusalem roperu sonda tatariine goya \ior 19.28–23.56\ior* \io1 Pakereru fuke yareru Sombuŋgo ropeya \ior 24.1-53\ior* \ip Matyu, Mak, Jon yoŋo sundu goine so quraŋgabuŋ, oi Lukji iŋoyoŋe akoŋ quraŋgako mobeine 2 eru 6 oo pega. Sundu goine oi iŋi: Mimerereŋ yoŋoji kiki kebuŋ. Lama siŋaŋ yoŋoji Yesu fukeko wareru ŋonebuŋ. Yesu mendaineo roru boji soriŋgo ropebuŋ. Samaria ŋiji jobu ŋi ŋonemaiŋ oteya eru penaroŋ ŋiji agiburaŋgo rakaru jibugaya, ore soso buŋo. \c 1 \s1 Lukji quraŋ Tiofilusre quraŋgaya. \p \v 1 Kajeqouŋ ŋiŋigoji Munaŋqoqo Rauine fukeinde buŋo mibi ore foriine botunoŋuŋgo fukeya, ŋiŋigo kokoineji ore sunduine fuŋgaru quraŋgabuŋ. \v 2 Ya foriine oi botunoŋuŋgo fukeko goineji oi fuŋfuŋgaineone fuŋgaru waperu yoŋoyaŋunde jiŋoji ŋoneru mane mukubuŋ, yoŋoji ore so ore biŋeine jikigaru misauebi kajenoŋuŋgo rakaru noŋunde biŋe fukeya. Ŋiŋigo oŋuine yoŋoji Biŋe oi fuŋgaru papiago quraŋgaru burugabi pega. \p \v 3 Nonji oŋuakoŋ ya sosowo fukeru wapeya, oi poretiŋ weu yarebe fuŋfuŋgaineone fuŋgaru mibi mane mukugo. O Tiofilus nonji gore manebe ropekiine fukege. Nonji goke buŋo mi manenimigo manebe fiine fukeko Yesure binaŋ oi sosowo akoŋ burugaru quraŋgago. \v 4 Biŋe buŋo foriine qaji garebi manege, goji ore fuŋine oseru sosowo mane mukumiŋ. Oŋu. \s1 Jon fukeinde buŋo Geibrielji miya. \p \v 5 Judia prowinsre kiŋ tinaine Herod iŋore damaŋgo ŋi mo tinaine Zekaraia goya. Iŋoji soriŋ gio siŋaŋ goku Abaiare gio buruo dimaya. Ŋonuŋine tinaine Elisabet iŋoji oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ Aronde osigida mo fukeya.\x * \xo 1.5 \xt 1 Hist 24.10\x* \v 6 Yokoji Anuture jiŋo maio gogo poretiŋ goku Ofonde mimipaŋ buŋo eru mimiti oi sosowo poretiŋ boyoberu bakare buŋoyakuŋ tomiri gobu. \v 7 Oŋu gobuyoŋ, Elisabetji kufiŋ ore gariyakuŋ tomiri goku ŋiŋigo pogo ebu. \p \v 8 Damaŋ mogo Abaiare gio buru damanji wareme Zekaraiaji soriŋgo siŋaŋ gio baiŋgo Anuture jiŋo maio wapeya. \v 9 Wapeme soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji eeboboyaŋuŋ boyoberu botuyaŋuŋgo gio boroiŋgaru Zekaraia bomukubi Ofonde korogo roperu juŋ jinaŋ kouineke rigaya. \v 10 Juŋ jinaŋ ririga damaŋineji ware fukeme iŋoji ya kouineke oi rigako ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji boji soriŋ sakibe odigaru Anutu oŋga wosigaru ŋebuŋ. \p \v 11 Jiniŋ rigako kouineji isirigaru pi maŋine sagako oo Ofonde mimerereŋ moji korogo paibe fuke teru me furoine obe dimaya. \v 12 Dimako Zekaraiaji ŋoneru popureru kokoi maneya. \v 13 Kokoi maneyayoŋ, mimererenji iŋi ojime maneya, “Zekaraia, go kokoi so mane. Anutuji oŋgawowosigo mane forega. Ore eru ŋonuŋgoji kuagaru koko madego roiŋ. Oi roko goji tinaine Jon miigoŋ. \p \v 14 “Madego fukeko maŋgoji iŋore fiame jeriende ŋiŋigo kokoineji jeri manenimiŋ. \v 15 Oi maŋgoinere beu maŋgo ŋeko Moro Tiriineji oo akoŋ fuŋgaru maŋine puseko sogueru wain me obu sanaŋine oi so noku Ofonde keririŋgo ŋi ropekiine fukeru goiŋ.\x * \xo 1.15 \xt Jare 6.3\x* \p \v 16 “Oŋu goku Israel ŋiŋigo kokoine maŋyaŋuŋ kerisieme Ofoŋyaŋuŋ Anutureo kirienimiŋ. \v 17 Anuture Moroji kajeqouŋ ŋi Elaija dobegako usuŋ paio gio baya, iŋoji ore so bonieru rame Ofonji ŋadiineo wareiŋ. Iŋoji raru kufufuŋ maŋ bapakare yabeko Ofonji wareiŋ ore jaueru dimanimiŋ. Mama eru odumade pougaru roiŋgabi maŋbapakare eyareko moke qoqoju enimiŋ eru qoqomuku ŋiŋigo oi poretiŋ yoŋore mamane buruo ropenimiŋ.”\x * \xo 1.17 \xt Mal 4.5-6\x* \p \v 18 Sombuŋ mimererenji oŋu ojime Zekaraiaji miya, “Ŋonuŋneke niko ŋiŋigo pogo egobere ore buŋogoji uruŋu foriineke fukena?” \p \v 19 Oŋu miko bokirieya, “Noŋ Geibriel. Nonji Anuture maio dimabe sore nume biŋe fiine yo roru wareru gajibe manege.\x * \xo 1.19 \xt Dan 8.16; 9.21\x* \v 20 Nonde buŋo mine foriineke fukeiŋ, goji oi mibe so manesiŋ gage ore buŋogo oi mata eko mutu gomiŋ. Oŋu gokande biŋe buŋo yoore fori fukeinde damaŋ ware fukeme oo namangoji wirieko buŋo moke mimiŋ.” \p \v 21 Damaŋ botuineo oo ŋiŋigoji odigaru ŋeku Zekaraiaji boji soriŋgo paibe damaŋ joroine dimaya ore maŋyaŋuŋgo manetiqotike manebuŋ. \v 22 Oŋu eru ŋebi sakibe wakiru buŋo miiŋgo embimbiŋgako mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Iŋoji boji soriŋgo dimaku jiŋoine kerisieme Sombuŋgone sasako mo ŋonega.” Oŋu mibi meineji akoŋ soso eyareru mutu fukeru goya. \p \v 23 Oŋu goku soriŋ gio bobo damaŋineji tariko kirieru piineo raya. \v 24 Una goine tariko Elisabetji kuagaru kaiŋ 5 ore so pigo sumuŋgaru iŋi miku ŋeku goya, \v 25 “Madene tomiri ore ŋiŋigoji bawaki nubi Ofonji mai nuku ore yobiŋ roru bokeru ŋonemaiŋ enarega.” Oŋu. \s1 Yesu fukeinde buŋo Geibrielji miya. \p \v 26 Elisabetji kuagaya ore kaiŋine 6 fukeko Anutuji mimerereŋine tinaine Geibriel soreme Galili prowinsre kae mo tinaine Nazaret oo wakiya. \v 27 Wakiru ŋigo jeŋoŋ jumuine tinaine Maria iŋoreo raya. Iŋoji ŋi tinaine Josef iŋore ŋigo biŋe goya. Josefji kiŋ Deiwidre osigida mo fukeya.\x * \xo 1.27 \xt Mat 1.18\x* \v 28 Mimererenji Mariareo raru iŋi ojiya, “O Maria, wegi fii. Ofonji yauŋmoriri gareru goke dimaine.” \p \v 29 Oŋu ojiyayoŋ, Mariaji mijeri ore kokoine popureru fuŋine baaru manetiqoti maneya. \v 30 Manetiqoti maneko iŋi ojiya, “Maria, Anutuji yauŋmoriri gareko iŋore jiŋoo sagage. Ore eru kokoi so mane. \v 31 Mane, goji kuagaru koko madego romiŋ. Roru tinaine Yesu miigoŋ.\x * \xo 1.31 \xt Mat 1.21\x* \v 32 Yesu iŋoji sogueru ŋi tinabiŋeineke fukeko tinaine ‘Ropekiinere Made,’ mibi goiŋ. Oŋu gome Ofoŋ Anutuji apaine kiŋ Deiwidre morumboŋ ŋeŋe oteme ŋiŋigo siŋaŋ yaberu goiŋ.\x * \xo 1.32 \xt 2 Sml 7.12, 13, 16; Ais 9.7\x* \v 33 Jeikobre kufufuŋ yoŋore kiŋ koito fukeru tatariine tomiri siŋaŋ yaberu goiŋ. Qorumaŋine oiji damaŋ mogo so mataeiŋ.” \p \v 34 Mimererenji oŋu ojime Mariaji miko maneya, “Yei! Noŋ ŋire fuŋne so manego. Ore eru buŋo mige, ore foriine oi uruŋu fukeiŋ?” \p \v 35 Oŋu miko maneru bokirieya, “Moro Tiriineji sabare guko Anutu ropekiinere usunji sagaru iporo gareiŋ. Ore eru made romiŋ, iŋoji tiriine fukeko ŋiŋigoji tinaine ‘Anuture Made,’ miku oŋgaenimiŋ. \v 36 Mane. Tifego Elisabet iŋoji oŋuakoŋ ‘Kufiŋ goku made roiŋgo embimbiŋgaga,’ mibuŋyoŋ, jibu ŋigo pogo fukeru damaŋ yoo koko madere kuaineke fukeko kaiŋine 6 fukega. \v 37 Anutuji ya mo eiŋgo miku oi so embimbiŋgaega.”\x * \xo 1.37 \xt Jen 18.14 \x* \p \v 38 Oŋu miko Mariaji ojiya, “Mane, noŋ Ofonde kiŋaŋqoqo ŋigo fukego. Ore eru buŋo mige, ore so soine fuke nareine.” Oŋu ojime Sombuŋ mimererenji bokeru raya. Oŋu. \s1 Mariaji Elisabetreo damaŋ pompoŋine raru iqigaya. \p \v 39 Mariaji oi maneru damaŋ joroine so eko pakereru pipa jaueru moreŋ tukuo roperu Judia prowinsre taoŋ mogo raya. \v 40 Raru Zekaraiare pigo roperu ŋonuŋine Elisabet ŋoneru jerieru mijeriine miya. \v 41 Mijeriine miko oo akoŋ maneko koko madeji beu maŋgo riŋaru roperu wakiko Moro Tiriineji Elisabetre maŋ puseya. \p \v 42 Puseko buŋo soguine oŋgaku iŋi miya, “O ogone, Anutuji mifiaine ropekiine egareko ŋigo botunoŋuŋgo gomiŋ eru made romiŋ, oi oŋuakoŋ mifia teiŋ. \v 43 Uruŋu eru Ofoŋnere maŋgoji wareru ŋone nume oŋu fuke narega? \v 44 Mane, go mijerine minde buŋo marugo kajeneo rakame madeji beuneo oŋuakoŋ jeri eru riŋaru rope wakiga. \v 45 Ofonji biŋe buŋoine miko maneru ore fori fukeiŋ, oi manesiŋ gage ore gore manebe kiwaqawaineke ege.” Oŋu. \s1 Mariaji jeri kiki keya. \p \v 46 Mariaji buŋo oi maneru iŋi miya, \q1 “Ii-ia! Nonde maŋ wombuŋneji jeŋgoma Ofoŋ miteŋ gaga.\x * \xo 1.46 \xt 1 Sml 2.1-10\x* \q1 \v 47 Nonde moroji Anutu, Munaŋqoqo Raunere jerieru kokoriaŋ kega. \q1 \v 48 Nonji kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine gogoyoŋ, Anutuji jibu mai nuku ŋonemaiŋ enarega. \q1 Mane, ŋiŋigo kubuine kubuine muŋambe fuŋgaru fukenimiŋ, yoŋoji nonde ‘Kiwaqawaineke!’ miku miteŋ nuku gonimiŋ.\x * \xo 1.48 \xt 1 Sml 1.11\x* \q1 \v 49 Usuŋ Rauineji mosi qoqowirie ropekiine enareko gogo. \q1 Iŋore tina oi Tiriine. \q1 \v 50 Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi eru jiki fukeru sauenimiŋ, yoŋore botugo ŋaso uri yoŋoji Anuture mi egu odureniminde kokoi manenimiŋ, iŋore ŋonemainji yoŋoke damaŋ so peiŋ. \m \v 51 Anutu meineji mosi qoqowirie baku oiji usuŋine \q1 noduko ŋonebeŋ. \q1 Ŋiŋigo yoŋoyoŋe bobo rope eku sigopou gogobi, Anutuji oi ketotie yabeko siombeŋsaombeŋ eru gogobi. \m \v 52 Kiŋ muraŋine muraŋine morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋeku ŋiŋigo siŋaŋ yaberu gobuŋ, Anutuji yoŋo oone qomukuru ketuŋ yabeko wakibuŋ. \q1 Wakibuŋyoŋ, wakiqoqoine oi bapakare yabeya.\x * \xo 1.52 \xt Job 5.11; 12.19\x* \m \v 53 Ŋiŋigo yare basiqasi eru gobuŋ, yoŋore maŋ oi \q1 ya fiine fiineji puseyayoŋ, \q1 ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke oi sore yabeme meyaŋuŋ omaine mo rabuŋ. \m \v 54-55 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ bomuku yabeme Israel fukebi niŋo \q1 jikigaru Anuture kiŋaŋqoqopu gogobeneŋ. \q1 Anutuji ronekoŋ mimipaŋ buŋoine iŋi mikiperu noreya, ‘Nonji Abram eru iŋore osigidapu tatariine tomiri go roperu gonimiŋ, oi ŋonemaiŋ eyareru gobemiŋ.’ \m Oŋu miku buŋoine oi so niga gako go wapeya. \q1 Matayoŋ, iŋoji buŋo miine oi boyoberu goku muŋambe bapi nobeiŋgo ore warega.” \m Mariaji oŋu miya.\x * \xo 1.54-55 \xt Jen 17.7\x* \p \v 56 Mariaji kaiŋ yokaomo ore so Elisabetke goku moke piineo kirieya. Oŋu. \s1 Jon Mitimeso ŋiji fukeya. \p \v 57 Elisabetre made roro damanji ware fukeko koko made roya. \v 58 Koko made roko pi bembeŋgo gobuŋ eru tifepuine yoŋoji Ofoŋ ŋonemaiŋ yasogo yobu oduya, oi mane taniŋgaru iŋoke moko jeribari ebuŋ. \p \v 59 Jeribari eku una 7 tariko pakereru raru Anuture moge made sakiineo ketiganimiŋ ore tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru “Mamainere tina Zekaraia oi jiŋa baru otekimiŋ,” mibuŋ.\x * \xo 1.59 \xt Lew 12.3\x* \v 60 Mibuŋyoŋ, maŋgoineji miya, “Oŋu matayoŋ, tinaine Jon mikimiŋ.” \p \v 61 Miko iŋi ojibi maneya, “Jon migeyoŋ, gore tifepu yoŋoreone more tina oŋu so pega.” \v 62 Oŋu ojibi dimaku mamaineji iŋore tina miiŋ ore weuku meyaŋunji soso ebuŋ. \p \v 63 Soso ebi tafere weume otebi oo quraŋ iŋi quraŋgaya, “Tinaine oi Jon.” Oŋu quraŋgako ore eru sosowo popure yobugabuŋ. \v 64 Popure yobugabi oo akoŋ bibiine afagako namaŋine wirieko buŋo miku Anutu miteŋ gaya. \v 65 Miteŋ gako ogopuyaŋuŋ sosowo yoŋoji sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Manebi ya fukeya, ore biŋeine mimane ebi saueru Judia tuku moreŋ sosowo sagaya. \p \v 66 Biŋeine mimane ebi sosowoji oi maneru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru sabarebuŋ. Ofonji usuŋine korube paiineo keseme goya, ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Made yoji sogueru wamo ya mo uruŋu eru bana?” Oŋu. \s1 Zekaraiaji kajeqouŋ buŋo miya. \p \v 67 Oŋu mibi Moro Tiriineji mamaine Zekaraiare maŋ puseko kajeqouŋ buŋo iŋi miya, \m \v 68 “Niŋo Israel niŋore Ofoŋ Anutu miteŋ gakimiŋ. Ii-ia! \q1 Iŋoji kufufuŋpuine mai noberu duenoŋuŋ baiŋgo jaueru wareiŋ. \m \v 69 Anutuji kiŋaŋ ŋiine kiŋ Deiwidre kufufuŋ niŋore botugone \q1 ŋi usuŋineke igodoŋgako pakereru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukeiŋ. \m \v 70 Ronere ronekoŋgo kajeqouŋ ŋiŋigopuine roosiŋine \q1 oi boburo yabeko mibuŋo iŋi miku gobuŋ, \q1 \v 71 ‘Nonji rosipuŋaŋuŋ yoŋore usuŋ qabe wakiko ŋoŋo ŋeji yabebemiŋ. \q1 Uri yoŋoji rosi eŋarenimiŋ, nonji sosowo yoŋore meone bomukuru dobu kipe ŋarebemiŋ.’ \m \v 72 Buŋo oŋu miku ŋasopunoŋuŋ ŋonemaiŋ eyareru yoŋoke jojofo \q1 buru kamasiine mo kipeya, oi manesuku boyobeko munaŋqoqore fori fukeiŋ. \q1 \v 73 Jojofo buŋo oi ŋasonoŋuŋ Abrahamde miku mimipaŋ buŋoji misanaŋgame pega. \q1 \v 74 Jojofo buŋo ore foriine iŋi: \q1 Iŋoji niŋo rosipunoŋuŋ yoŋore meone bomuku nobeko yoŋore kokoi so maneru kiŋaŋ qateru gokimiŋ. \m \v 75 Iŋoji buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ iŋore jiŋo maio gbagbataeŋine fukeru \q1 gogonoŋuŋ foriine poretiŋ oŋu goku komekimiŋ. \q1 \v 76 O kokone Jon, goji sogueru goku bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru oŋu oiji Ofonde kadi boburonde wareiŋ. \q1 Ore eru tinago ‘Anutu ropekiinere kajeqouŋ ŋi,’ oŋu mibi gomiŋ.\x * \xo 1.76 \xt Mal 3.1\x* \m \v 77 Oŋu goku munaŋqoqo Rauinere fuŋne oi Anuture kufufuŋpu qaji yarende oi mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ jureru bokeiŋ. \m \v 78 Anutunoŋuŋ maŋineji manjoko eteru ŋonemaiŋ enoreega. \q1 Oŋu eru mai noberu ginjaine paibeone ruame boribori ega. \q1 Ore eru niŋoji wegi jiriŋ sineko totogo tamaekimiŋ ore egobeneŋ. \q1 \v 79 Niŋo qisirigo tiŋtuŋ ŋebeneŋ komere kukure Rauji sabare nobeegayoŋ, wegi jojiriŋ waperu painoŋuŋgo igaru batamae nobeiŋ. \q1 Batamae nobeko womore fuŋne totogo fukeko ŋoneru oo roperu oderu dimakimiŋ.” Zekaraiaji oŋu miya.\x * \xo 1.79 \xt Ais 9.2\x* \p \v 80 Made Jon iŋoji sogueru pakereko Moro Tiriineji dobe gako Anuture kiŋaŋ ŋi sanaŋine fukeya. Oŋu fukeru moreŋ buroineo gokame damaŋineji ware fukeme Israel kufufuŋ yoŋore jiŋoo totogo fukeru tumoqoqo gioine fuŋgaru baya. Oŋu. \c 2 \s1 Yesu Betlehem taoŋgo fukeya. \r Mat 1.18-25 \p \v 1 Jon Mitimeso ŋiji fukeko damaŋ oo Sisa-kiŋ Ogastus iŋoji Rom sitio goku moreŋine moreŋine siŋaŋ yabeya. Siŋaŋ yaberu takis fuŋgaru ruanimiŋ ore gawmande mimiti ruame kaeine kaeine sosowo yoŋoji tumaŋgabi kequraŋ (sensus ŋi) yoŋoji tinayaŋuŋ papiago quraŋgaru burugabuŋ. \p \v 2 Buru gio oi damaŋ fuŋfuŋgaine babuŋ. Babuŋ, damaŋ oo ŋi tinaine Kwirinius iŋoji Siria prowinsre gawana goku siŋaŋ yabeya. \v 3 Ogastusji mimiti ruame ŋiŋigo sosowo poreru roperu tinayaŋuŋ buruo quraŋganimiŋ ore yoŋoyaŋunde fufuke kae qoruyaŋuŋ so rabuŋ. \p \v 4 Galili prowinsre taoŋ tinaine Nazaret oo ŋi tinaine Josef goya. Iŋore apa oi kiŋ Deiwid. Kiŋ Deiwidre taoŋ tinaine Betlehem oi Judia prowinsgo peya. Ore eru Josefji Nazaret bokeru roperu rakaru Betlehem raya. \v 5 Raiŋgo miko damaŋ oo ŋigo biŋeine tinaine Maria oi kuaineke goya. Goko oi moko ogako tinayakuŋ quraŋganimiŋ ore moko rabu. \p \v 6 Raru Betlehem ropebire Mariare made roro damanji mai gaya. \v 7 Mai gako tumoqoqo pepe pigo roperu ore maŋgo sawaine mo so bofukebu. Ore eru kaneŋ bulmakao pigo roperu ŋebu. Ŋeku oo moru madeine roru kambanji komoŋ garu bulmakao juago ruame rakaru peya. Oŋu. \s1 Lama siŋaŋ yoŋoji Sombuŋ mimerereŋ ŋone yabebuŋ. \p \v 8 Betlehem taoŋ moreŋ oo ŋi goineji ubu so moreŋ rondiŋine oo raru lama kubuyaŋuŋ siŋaŋ yaberu gobuŋ. \v 9 Oŋu gobi ubu oo Ofonde mimerereŋ moji maŋfuŋyaŋuŋgo fuke yareya. Fuke yareme Ofonde kuririquraŋineji rore yaberu tamaeko sombuyaŋuŋ maneru gburugburu yabeya. \v 10 Gburugburu yabeyayoŋ, Sombuŋ mimererenji yajiya, “Kaje ruaniŋ! Nonji jeri Biŋe soguine ŋiŋigo sosowo yoŋore baru warego, oi barariŋga ŋarebemiŋ. Ore eru gburugburu so ŋabeine. \v 11 Biŋe oi iŋi: Ŋoŋore Munaŋqoqo Rauŋaŋunji muŋambe yoo fukega. Iŋoji kiŋ Deiwidre taoŋgo fukeru Ofoŋ tinaine Kristo fukega. \v 12 Buŋo ore mogeine oi iŋi: Ŋoŋo raru made gorubeine kambanji komoŋ garu bulmakao juago ruabi pega, oi bofukenimiŋ.” \p \v 13 Mimererenji oŋu miko oo akoŋ mimerereŋ kubu soguineji Sombuŋgone fukeru iŋoke qotureru Anuture mimiteŋ kiki keku iŋi mibuŋ, \q1 \v 14 “Anuture tinabiŋe miteŋ gabeneŋ Sombuŋgo paibe ropega. \q1 Iŋoji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore beufi maneru moreŋgo womo eyarega.” Oŋu. \s1 Lama siŋaŋ yoŋoji raru Yesu ŋonebuŋ. \p \v 15 Mimerereŋ yoŋoji boke yaberu Sombuŋgo kirieru ropebi lama siŋaŋ yoŋoji yoŋoyaŋekoŋ iŋi mibuŋ, “Ayo, Betlehem oo ya fukeko Ofonji ore buŋoine miko manegobeneŋ, niŋo oi raru ŋonekimiŋ.” \p \v 16 Oŋu miku pipa raru Maria Josef eru made gorubeine bulmakao juago peya, bofukeru ŋonebuŋ. \v 17 Ŋoneru dimaku mimererenji madere buŋo miko maneru warebuŋ, oi barariŋga yareru mitaniŋgabuŋ. \v 18 Mitaniŋgabi manebuŋ, yoŋoji sosowo popureru waragabuŋ. \p \v 19 Waregabuŋyoŋ, Mariaji buŋo sosowo oi maŋ wombuŋineo ruaru maŋgaru kiperu fuŋine manesuku goya. \v 20 Waragabuŋyoŋ, ya sosowo Sombuŋ mimererenji miya ore so fukeya, oi lama siŋaŋ yoŋoji ŋoneru maneru ore eru Anuture jeri kiki keku miteŋ gabuŋ. Miteŋ garu bokeru kirieru rabuŋ. Oŋu. \s1 Made tinaine Yesu mibuŋ. \p \v 21 Yesu fukeko Sonda moakoŋ ore so tariko Anuture moge sakiineo ketigainde damaŋ wareme tinaine Yesu mibuŋ. Sombuŋ mimererenji tina oi bonieru miku oteme damaŋ oo akoŋ maŋgoinere beu maŋgo fukeya. Oŋu.\x * \xo 2.21 \xt Lew 12.3; Luk 1.31\x* \s1 Yesu ogaru Anuture biŋe ruabuŋ. \p \v 22 Mosesre Kadi buŋoo buŋo iŋi pega, “Ŋigoji koko madeine fuŋfuŋgaine roru una 40 akoineo goko tariko soki yoŋune keririke teru ŋoŋo boji soriŋgo roperu made oi Ofonde jiŋoo ruabi iŋore biŋe fukeiŋ.” Ore eru damaŋ oi ware fukeme Josef Maria yokoji buŋo oi reŋgaru Yesu ogaru Ofonde biŋe fukeiŋ ore Jerusalem ropebu.\x * \xo 2.22 \xt Lew 12.6-8\x* \p \v 23 Ofonde Kadi buŋoo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Made fuŋfuŋgaine sosowo oi rua yabebi Ofonde biŋe gbagbataeŋine fukenimiŋ.” Yokoji buŋo oi boyobebu.\x * \xo 2.23 \xt Eks 13.2, 12\x* \v 24 Oŋuakoŋ Ofonde Kadi buŋoo mimiti buŋo pega ore so kabu me hurua webo yoyoka oi boji riganimi ore Jerusalem sitio roperu rabu. \p \v 25 Damaŋ oo ŋi mo tinaine Simeon Jerusalem goya. Iŋoji maŋ jumuine Anutureo qakatoru maŋkekerisiere kekegbore eme Moro Tiriineji iŋoke dimako Munaŋqoqo Rauineji Israel maŋgo fukeiŋgo odigaru goya. \v 26 Odigaru gome Moro Tiriineji buŋo iŋi barariŋga teya, “Go Ofonde Munaŋqoqo Rauine Kristo fukeko bonieru ŋoneru komeminde joiserereŋ manemiŋ.” \v 27 Maŋgo mamaineji Mosesre Kadi buŋo boyoberu Yesu ogaru boji soriŋgo ropebu. Ropebire Moro Tiriineji Simeon boburogame damaŋ oo akoŋ oŋuakoŋ soriŋgo ropeya. \v 28 Roperu made oi ŋoneru roru koboru Anutu miteŋ garu iŋi miya. \s1 Simeonde jeri kiki \p \v 29 “O Ofoŋ, muŋambe kiŋaŋ ŋigoji soine raru maŋwomoo goku komebemiŋ. \m \v 30 Gore buŋo pega ore so Munaŋqoqo Rauine sorende fukeme oi nakene jiŋoji \q1 ŋoneru kiwaqawaneke manego. \q1 Ore eru soine raru komebemiŋ. \q1 \v 31 Goji munaŋqoqo giore kadi bomogaru kantri sosowo yoŋore barariŋga yarende oi ŋoneru mane mukunimiŋ. \m \v 32 Goji Munaŋqoqo Rauinere tatama yadunde kotu kantri yoŋore \q1 maŋ bapakareko mane taniŋganimiŋ \q1 eru tinabiŋegoji gakere kufufuŋ Israel niŋore botugo oŋuakoŋ sogueiŋ.”\x * \xo 2.32 \xt Ais 42.6; 49.6; 52.10\x* \s1 Simeonde kajeqouŋ buŋo \p \v 33 Simeonji made iŋore buŋo oŋu miko maŋgo mamaineji maneru qiqu eru waragabu. \v 34 Waragabire mifia yareru maŋgoine Maria iŋi ojiya, \q1 “Mane, Anutuji made yo igodoŋgaru ruako Israel ŋiŋigo boakonji oi ŋadi gaku waki yabeko \q1 kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru fianimiŋ. \q1 Anutu iŋoyoŋe oi ruako moge fukeko kokoineji oi aari maneru mamboiŋ buŋo mitenimiŋ. \q1 \v 35 Mamboiŋ mitebi maŋ mamaneyaŋuŋ sumuŋine oi oŋu totogo fukeiŋ. \q1 Gakere maŋgoo oŋuakoŋ beusembe fukeko oiji siqo teteine yobu oŋuine maŋgo ketigako qopogaiŋ.” Oŋu. \s1 Ana ŋigo iŋore kajeqouŋ buŋo \p \v 36 Jerusalem oo kajeqouŋ ŋigo qoruine mo tinaine Ana goya. Iŋore apa tinaine Aser, mamaine tinaine Fanuel. Ŋigo oiji jeŋoŋineo ŋi roru gome gosa 7 moko gobu. \v 37 Gobire ŋoeine komeko koje fukeru go wapeko damaŋ oo gosaine 84 fukeya. Iŋoji damaŋ so boji soriŋgo roperu oi una mo so bokeyayoŋ, ubu una Anuture uqo sowo goku oŋga wosigaru ohoweine baku miteŋ garu goya. \p \v 38 Iŋoji damaŋ oo akoŋ waperu made oi ŋoneru Anutu miteŋ gaya. Anutuji Jerusalem ŋiŋigo dueyaŋuŋ baiŋgo odigaru gobuŋ, sosowo yoŋore made iŋore fuŋne mitaniŋgako manebuŋ. Oŋu. \s1 Yesuke Nazaret kiriebuŋ. \p \v 39 Josef Maria yokoji Ofonji buruine mitigako Kadi buŋoo pega, oi sosowo ebire tariko Galili prowinsgo kirieru taoŋyakuŋ Nazaret oo rabu.\x * \xo 2.39 \xt Mat 2.23\x* \v 40 Madeji sogueru pakereru sanaŋgaru maŋgboroŋineji fukeru puseko Anuture yauŋmoririji kefagame goya. \s1 Yesu gosaine 12 tarime boji soriŋgo ropebuŋ. \p \v 41 Yesure maŋgo mamaji gosa so ŋonemaiŋ\f + \fr 2.41 \ft Anutuji Ijipt oo Israel ŋiŋigo ŋone yabe emboŋ eru yadureya, ŋonemaiŋ kombaŋ ore tina mo Pasowa\f* kombaŋ damaŋgo Jerusalem sitio roperu raebuŋ.\x * \xo 2.41 \xt Eks 12.1-27; Dut 16.1-8\x* \v 42 Oŋu goku Yesu gosaine 12 tariko mosiyaŋuŋ eegobi ore so damaŋine ware fukeme oŋuakoŋ roperu rabuŋ. \v 43 Raru goku kombaŋ damaŋ oiji tariko kirieru piyakuŋgo rabu. Rabuyoŋ, made jeŋoŋ Yesuji Jerusalem ŋeko maŋgo mamaineji oi so mane mukubu. \v 44 “Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo yoŋoke raga,” miku una moakonde so kadi raru daritife eru ogopuyakuŋ yoŋore botugo oŋgaru baabu. \v 45 Oŋgaru baabuyoŋ, so bofukeru moke kirieru Jerusalem raru baabu. \p \v 46 Baaru gokabire una yokaomo tariko boji soriŋgo roperu oo bofukebu. Bofukebire ŋi soguine yoŋore botugo ŋeya. Ŋeko qaji tebuŋ, oi maneru weu yareru ŋeya. \v 47 Ŋeku Biŋe buŋore fuŋne poretiŋ mane taniŋgaru poretiŋ akoŋ bokirieko sosowo yoŋoji oi maneru waragabuŋ. \v 48 Maŋgo mamaineji ŋoneru popureru maŋgoineji ojiya, “Madene, go uruŋure oŋu enotege? Mane, mamagoke niko gore manebu eru oŋgaku baaguku gogobere.” \p \v 49 Oŋu ojime iŋi bokirie yateya, “Ŋoko wamore noŋ baa nugobire? Noŋ nakene Mamare pigo ŋebe sagaga, oi manegobire me mata?” \v 50 Oŋu bokirie yateyayoŋ, yokoji buŋo miya, ore fuŋine oi so mane mukubu. \p \v 51 So mane mukubuyoŋ, jibu pakereru yokoke kirieru Nazaret taoŋgo raru maŋgo mamaine miyakuŋ reŋgaru goya. Yesuji buŋo miya, maŋgoineji oi sosowo maneru maŋ wombuŋineo ruaru kiperu sabareya. \v 52 Yesuji goku sogueme gosaine ropeko maŋgboroŋine tamaeru saueko Anutuji yauŋmoririine oteme sanaŋgaru ŋiŋigo eru Anutu yoŋore jiŋoo saga yabeya. Oŋu.\x * \xo 2.52 \xt 1 Sml 2.26; Qoq 3.4\x* \c 3 \s1 Jon Mitimeso ŋiji Biŋe buŋo miya. \r Mat 3.1-12; Mak 1.1-8; Jon 1.19-28 \p \v 1 Zekaraiare made Jon iŋoji gioine fuŋgaya. Damaŋ oo Sisa-kiŋ tinaine Taiberius iŋoji Rom sitio goku moreŋine moreŋine qodureru gosa 15 ŋi koito fukeru jikigaru siŋaŋ yabeko gobuŋ. Siŋaŋ yabeiŋ ore moreŋine moreŋine Israel roregaru pegobi, oi bobogabi mobeine 4 fukeko yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ 4 oi iŋi igodoŋ yabebuŋ: \p Pontius Pailot, Herod, Filip eru Lisanias. Pontius Pailot oi Judia prowinsre gawanayaŋuŋ goya. Kiŋ Herodji Galili prowins siŋaŋ yabeya eru kakaine Filipji Ituria eru Trakonitis prowins yoyoka yoŋore koitoyaŋuŋ goya eru Lisanias iŋoji Abilene moreŋ roru goya. \p \v 2 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoyoka gobu, tinayakuŋ Anas eru Kaiafas. Damaŋ oo Zekaraiare made Jon iŋoji moreŋ buroineo gokame Anuture Biŋe buŋo fukeko maneya. \v 3 Anuture Biŋe maneru raru Jordan obu sogore bembeŋgo moreŋ so roregaru goya. Roregaru goku Biŋe buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miku goya, “Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ. Oŋu ruabi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ.” \p \v 4 Ore buŋoine oi kajeqouŋ ŋi Aisaiaji quraŋgame iŋore Biŋe Quraŋgo iŋi pega, \q1 “Kiŋaŋ mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gome raru buŋoine iŋi manenimiŋ, \q1 ‘Ofonji wareiŋ-oo! Ore eru jaueru kadiine bataniŋgainebi. Maŋ-ŋaŋuŋ botiŋgaru kadiine reuinebi.\x * \xo 3.4 \xt Ais 40.3-5\x* \m \v 5 Kadi wone sosowo kemagabi poretiŋ fukeiŋ. \q1 Tuku fuŋqoduine sosowo oi qomukuru kega reubi rondiŋ fukeiŋ. \q1 Kadi kekekasiineke oi bobiaŋgabi poretiŋneiŋ. \q1 Gbinji kadi bakaigame siombeŋsaombeŋ pega, oi ketigaru bataniŋgabi posikeiŋ. \m \v 6 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine soreme wareko moreŋine moreŋine sosowo \q1 yoŋoji oi ŋoneru mane mukunimiŋ.” \p \v 7 Jonji ore so maŋyaŋuŋ bapakareko ŋiŋigo qokoine qokoine yoŋoji miti meso rau yareiŋ ore iŋoreo warebi ŋone yaberu iŋi yajiya, “O qoti kobende osigidapu, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisiebi Anuture maŋ rigaŋgame geoine bokirie ŋareiŋgo ega. Oi sumuŋganiminde kajeqouŋ buŋo oi moji ŋajiko sombuŋaŋuŋ maneru yoo waregobi?\x * \xo 3.7 \xt Mat 12.34; 23.33\x* \p \v 8 “Ore eru bio fofori maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi. Seineŋaŋuŋgone kiriebi foriine fukeko oi eeboboŋaŋunji totogo yaduru goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋgo gbegbedi buŋo iŋi so manesuinebi, ‘Niŋoji Abrahamde osigida gobeneŋ Anutuji so sibiri nobeiŋ.’ Oŋu omoŋaŋuŋgo qaegobiyoŋ, foriine oi so eegobi. Nonji ore eru iŋi ŋajibemiŋ: Anutuji ko yo soine mitiga yareko qowirieru Abrahamde osigidapu fukeru Anutu miteŋ gaenimiŋyoŋ, ŋoŋo uruŋu?\x * \xo 3.8 \xt Jon 8.33\x* \p \v 9 “Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, Anutuji ŋoŋo yo oŋuine ketigabi wakiiŋgo egobi. Yo sosowo foriine fiine so fukeegobi, oi ketigame wakibi misigo bokeme rakanimiŋ. Yo oŋuine ketigainde ome miine suŋa baru yo fuŋgo ruame jaueru pega. Anutuji sembeneŋaŋunde geo bokirie ŋareiŋ.”\x * \xo 3.9 \xt Mat 7.19\x* \p \v 10 Oŋu yajiko ŋiŋigo qokoine qokoine yoŋoji iŋi weu tebuŋ, “Ore eru niŋo uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?” \p \v 11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Moji mariku yoyoka roru goga, iŋoji yokoreone mo oi marikuine tomiri oi oteine eru uri yoŋoji uqoyaŋuŋke gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ uqoyaŋuŋ tomiri yoŋore boroiŋgaru yareinebi.” \p \v 12 Takis roro ŋi goineji oŋuakoŋ miti meso rau yareiŋ ore wareru weu tebuŋ, “Qaqaji, niŋoji uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?”\x * \xo 3.12 \xt Luk 7.29\x* \v 13 Weu tebi yajiya, “Gawmanji takisre jare mitiga ŋareme pega, so oi so odureru roinebi.” \p \v 14 Mamari ŋi goineji oŋuakoŋ weu tebuŋ, “Eru niŋomeŋ? Niŋoji uruŋu ebeneŋ sagaiŋ?” Weu tebi iŋi yajiya, “More monende bapakareru yoyoiŋ eru kekogaru so einebiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde furi roegobi, oike maŋmoakoŋ eru waigo goinebi.” \v 15 Ŋiŋigo sosowo yoŋoji “Jonji Munaŋqoqo Rauine Kristo egu fukeiŋ,” oŋu miku maŋyaŋuŋgo manesubuŋ. Ore fuŋine manenimiŋ ore kaje rurua gobuŋ. \p \v 16 Oŋu ebi Jonji oi sosowo iŋi yajiya, “Nonji meso omaineji rau ŋaregoyoŋ, ŋi usuŋine sanaŋ qaŋqaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ ropekiineji nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komonde nigiŋ bapigaru piruebemiŋgo embimbiŋgabemiŋ. Iŋoji Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame jo boruŋineji ke keririke ŋabeme oŋuine oiji rau ŋareiŋ. \v 17 Iŋoji foriine eru komoŋine boroiŋ yapeinde sara roru waperu pioru ketikieru osoeiŋ. Osoeru wit koruŋine qojugaru rouŋineo ruaiŋyoŋ, komoŋine eru komeine oi ofaŋgako misi korugo rakaru tatariine tomiri ja kupeiŋ.” \p \v 18 Buŋo oŋuine oŋuine kokoine jikigaru miku maŋyaŋuŋ bapakareru Bobiaŋ Biŋe ŋiŋigo kubu sogo oi mitaniŋga yareru goya. \v 19 Goyayoŋ, moreŋ mobeinere kiŋ koito Herodji kakainere ŋonuŋ tinaine Herodias oi kamiine roko eru sembene fuŋne fuŋne eru goya, oi Jonji barariŋga yareru totogo miteya. \v 20 Miteme sembeneine mo jikigaru eru Jonde gio ketigaru mamari siŋaŋine miko Jon roru witi pigo ruabuŋ. Oŋu.\x * \xo 3.20 \xt Mat 14.3-4; Mak 6.17-18\x* \s1 Jonji Yesu miti meso rau teya. \r Mat 3.13-17; Mak 1.9-11 \p \v 21 Jonji ŋiŋigo sosowo miti meso rau yareru Yesu oŋuakoŋ miti meso rau teya. Rau teko oŋga wosiko oo akoŋ qonikinji aŋgaya. \v 22 Aŋgame Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋuine fukeru Yesure paio wakiya. Oŋu wakiko Sombuŋgone buŋo maru mo iŋi fukeya, “Goji nakene wombuŋ made fukende beune fiame ŋoneguru aŋi manego.” Oŋu.\x * \xo 3.22 \xt Jen 22.2; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 3.17; Mak 1.11; Luk 9.35\x* \s1 Yesure apa ŋaso yoŋore tina buru \r Mat 1.1-17 \p \v 23 Jonji Yesu miti meso rau teya, iŋo gosaine 30 ore so fukeko munaŋqoqo gioine fuŋgaru baku goya. Baku gokame Josefre made fukega, ŋiŋigoji oŋu manesubuŋ. Yesure mama Josef, ŋasoine tinaine Heli. \v 24 Yesu apaine tinaine Matat, ŋiriŋuruine tinaine Liwai. Liwai mamaine Melki, ŋasoine Janai, apaine Josef, \v 25 ŋiriŋuruine Matatias. Matatias mamaine Amos, ŋasoine Nahum, apaine Esli, ŋiriŋuruine Nagai. \v 26 Nagai mamaine Mat, ŋasoine Matatias, apaine Semen, ŋiriŋuruine Josek. Josek mamaine Joda, \v 27 ŋasoine Joanan, apaine Resa, ŋiriŋuruine Zerubabel. Zerubabel mamaine Sealtiel, ŋasoine Neri. \p \v 28 Apaine Melki, ŋiriŋuruine Adi. Adi mamaine Kosam, ŋasoine Elmadam, apaine Er, \v 29 ŋiriŋuruine Josua. Josua mamaine Elieser, ŋasoine Jorim, apaine Matat, ŋiriŋuruine Liwai. \v 30 Liwai mamaine Simeon, ŋasoine Juda, apaine Josef, ŋiriŋuruine Jonam. Jonam mamaine Eliakim, \v 31 ŋasoine Melea, apaine Mena, ŋiriŋuruine Matata. Matata mamaine Natan, ŋasoine Deiwid, \v 32 apaine Jesi, ŋiriŋuruine Obed. Obed mamaine Boas, ŋasoine Salmon, apaine Nason. \p \v 33 Ŋiriŋuruine Aminadab. Aminadab mamaine Admin, ŋasoine Arni, apaine Hesron, ŋiriŋuruine Peres. Peres mamaine Juda, \v 34 ŋasoine Jeikob, apaine Aisak, ŋiriŋuruine Abraham. Abraham mamaine Tera, ŋasoine Nahor, \v 35 apaine Seruk, ŋiriŋuruine Reu. Reu mamaine Pelek, ŋasoine Eber, apaine Sela, \v 36 ŋiriŋuruine Kainan. Kainan mamaine Arpaksad, ŋasoine Siem, apaine Noa, ŋiriŋuruine Lamek. \v 37 Lamek mamaine Metusela, ŋasoine Enok, apaine Jared, ŋiriŋuruine Mahalalel. Mahalalel mamaine Kenan \v 38 ŋasoine Enos, apaine Set, ŋiriŋuruine Adam. Adam oi Anutuji bofukeya. Oŋu. \c 4 \s1 Satanji Yesu esoigaru goya. \r Mat 4.1-11; Mak 1.12-13 \p \v 1 Jonji Yesu miti meso rau teme Moro Tiriineji maŋine puseko Jordan obuone kirieme ogagaru moreŋ buroineo raya. \v 2 Raru oo gokame Sembene Rauineji esoigaru gokame una 40 tariya. Damaŋ 40 oo uqo mo so noku gome tariko uqore komeya. \p \v 3 Uqore komeko Sembene Rauineji iŋi ojiya, “Go Anuture made fukege ine, oi naduru ko yo mitigande qowirieru poroŋ fukeko no.” \p \v 4 Ojiko bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, ‘Uqo akoŋ ŋiŋigo gogo so noreega.’”\x * \xo 4.4 \xt Dut 8.3\x* \p \v 5 Bokirieme Satanji ogagaru tuku joroine mogo roperu morende kantriine kantriine sosowo oi pipa odu teya. \v 6 Odu teru iŋi ojiya, “Nonji kantri sosowo oi siŋaŋ yabebeminde usuŋ eru mebo yare kuririine oi nonde meo ruakiine pega. Ore eru oi nakene aŋi so mo otebemiŋgo miku soine oi otebemiŋ. Ore eru ya sosowo yo gore meo ruabemiŋ. \v 7 Ore eru go ohowene baku miteŋ numiŋ ine, oi sosowo gore biŋe fuke foreiŋ.” \p \v 8 Oŋu ojiko iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugore ohowe baku miteŋ garu oi moakoŋ kiŋaŋ qa teku goigoŋ.’”\x * \xo 4.8 \xt Dut 6.13\x* \p \v 9 Bokirieme Satanji Yesu moke ogagaru Jerusalem sitio raru boji sorinde bubuo paibe roperu iŋi ojiya, “Go Anuture made fukege ine, go yoone riŋaru yukube rakaigoŋ. \v 10 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Anutuji mimerereŋpuine mitiga yareko soine siŋaŋ guru dobu kipe gunimiŋ,’\x * \xo 4.10 \xt Kiki 91.11\x* \v 11 eru buŋo mo oi iŋi, ‘Yoŋoji meyaŋunji ba gubi rakaru koji kufugo keguku kesibiri so egareiŋ.’” Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.\x * \xo 4.11 \xt Kiki 91.12\x* \p \v 12 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “Mata! Anutuji miga, ‘Go Ofoŋ Anutugo eesoi so eteigoŋ.’”\x * \xo 4.12 \xt Dut 6.16 \x* \p \v 13 Sembene Rauineji eesoi sosowo oi Yesu eteme tariko bokeru raya. Oŋu. \s1 Yesuji fuŋgaru munaŋqoqo gio baya \r Mat 4.12-17; Mak 1.14-15 \p \v 14 Yesuji moreŋ buroine bokeme Moro Tiriinere usunji iŋoke dimako Galili prowinsgo kirieya. Kirieme buŋo biŋeineji saueru pi kae roregaru ŋe rabuŋ, oi sosowo sagaru raya. \v 15 Sagako kaeine kaeine roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Qaji yareme manebuŋ, sosowo yoŋoji jerieru miteŋ gabuŋ. Oŋu. \s1 Nazaret yoŋoji Yesu ŋadi gabuŋ. \r Mat 13.53-58; Mak 6.1-6 \p \v 16 Yesuji kirieru sosogue taoŋine Nazaret oo raya. Sonda kombanji wareko eega ore so oŋgawowosi pigo roperu Biŋe Quraŋ ose yareiŋgo ore pakereya. \v 17 Pakereme kajeqouŋ ŋi Aisaiare Biŋe Quraŋ otebi qoromureru buŋo mobeine iŋi quraŋgabi pega, oi bofukeya: \m \v 18 “Ofonde Moro Tiriineji nonde maŋgo rakaru gio bobore bogunu nume ŋiŋigo \q1 wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego. Iŋoji sore nume buŋo iŋi misaueego: \m Sembeneji nigiŋ yabeko gogobi, Anutuji oi pirueru bomuku yabeme gonimiŋ. \q1 Anutuji jiŋokombi ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ botigame moke piru ŋonenimiŋ. \q1 Rakakiine afakoŋ eru bodugaru bawaki eyarebi gogobi, Anutuji oi bomuku yabeme batiqatiine tomiri gonimiŋ.\x * \xo 4.18 \xt Ais 61.1-2\x* \q1 \v 19 Ofonji munaŋqoqore gosa fiine ruame ware fukeiŋ, nonji ore kiŋaŋine wareru oi mitaniŋgaego.” \p \v 20 Buŋo oŋu osegaru quraŋ poporiŋine oi poporiŋgaru siŋaŋine oteru wakiru ŋeya. Ŋeko oŋgawowosi pigo ŋebuŋ, yoŋoji sosowo sorondoŋ eru jiŋosopu bibitatara ebuŋ. \v 21 Bibitatara ebi fuŋgaru iŋi yajiya, “Biŋe Qurande buŋo yo osegabe kajeŋaŋuŋgo rakame manegobi, ore foriine muŋambe yoo fukega.” \p \v 22 Oŋu yajiko yauŋmoriri buŋoine buŋoine miineone wakiko sosowoji oi maneru waragaru mijakieru buŋo ore midobodoine oi iŋi mibuŋ, “Ŋi yo Josefre made me?” \p \v 23 Mibi iŋi yajiya, “Ŋoŋo damaŋine damaŋine qoqiŋ buŋo yo miegobi, ‘Bobooro ŋi go gake bobobiaŋ eigoŋ.’ Ŋoŋo qoqiŋ buŋo oi muŋambe yoo najininde manegobi, oi manego. Oi miku iŋi minobuŋ, ‘Go Kaperneam taoŋgo raru mosi qoqowirie ropekiine bande biŋeine manebeŋ, ore so gakere kaeo yoo oŋuakoŋ baigoŋ.’” \v 24 Oŋu miku yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemiŋ: Kajeqouŋ ŋiŋigo mo iŋoyoŋunde sosogue taoŋgo so mane tebi ropeiŋ.\x * \xo 4.24 \xt Jon 4.44\x* \p \v 25 “Nonji buŋo fori wombuŋine mo iŋi ŋajibemiŋ: Elaijare damaŋgo Anutuji Sombuŋ mendiine keme gosa yokaomo eru kaiŋ 6 ore maŋgo kue so keme roro soguine fukeko moreŋ sosowo sagaya. Damaŋ oo ŋigo koje kokoine Israel maŋgo gobuŋ.\x * \xo 4.25 \xt 1 Kiŋ 17.1\x* \v 26 Kokoineji gobuŋyoŋ, Anutuji Elaija yoŋoreone moreo raiŋgo ore so soreyayoŋ, kotu moreŋ Saidonde kae tinaine Sarefat oo ŋigo koje moakoŋ iŋoreo soreme raya.\x * \xo 4.26 \xt 1 Kiŋ 17.8-16\x* \v 27 Kajeqouŋ ŋi Elisare damaŋgo waeji Israel ŋi kokoine kefa yabeme gobuŋyoŋ, yoŋoreone moji mo so posikeya. Matayoŋ, kotu moreŋ Siriaone ŋi tinaine Naeman oi moakonji Elisare buŋo manesiŋ garu posikeru fiaya.”\x * \xo 4.27 \xt 2 Kiŋ 5.1-14 \x* \p \v 28 Yesuji oŋu yajiko oŋgawowosi pigo ŋebuŋ, yoŋoji sosowo buŋo oi maneru maŋyaŋuŋ rigaŋgame aari fuke yareya. \v 29 Aari fuke yareko pakereru Yesu kanegaru yobebi taoŋ sakiineo raya. Taoŋyaŋuŋ oi tukure koru bembeŋgo babi dimaya, oo igogabi rakaiŋ ore rabuŋ. \v 30 Rabuŋyoŋ, botuyaŋuŋgo kegoigaru boke yaberu raya. Oŋu. \s1 Kaperneam taoŋgo gemo mo yobeya. \r Mak 1.21-28 \p \v 31 Yesuji Galili prowins maŋineo Kaperneam taoŋgo wakiru roperu Sabat kombaŋgo ŋiŋigo kubu qaji yareya. \v 32 Qaji yareko buŋoineji usuŋineke fukeko miya. Ore eru kufufuŋ yoŋoji oi ŋoneru popureru waragabuŋ. \p \v 33 Oŋgawowosi pi oo ŋi mo gemoineke ŋeya. Ŋeko gemoineji fofo oŋga jojoraku buŋo iŋi oŋgaya, \v 34 “Ae! Yesu, Nazaret ŋi! Go uruŋu enoreiŋgo ege? Niŋo sibiri nobeiŋgo ore warege me? Noŋ fuŋnego mane mukugo. Go Anuture ŋi Roosiŋine fukege.” \p \v 35 Oŋu oŋgako Yesuji kanegaru iŋi miteya, “Go buŋogo bokeru ŋi yo bokeru use.” Oŋu miteme gemoji ŋi oi roru bokeme rondiŋgaru botuyaŋuŋgo moreŋgo rakako qaku kesibiri mata yobu fukeru wape bokeru raya. \p \v 36 Rako sosowoji meayaŋuŋ tariko waragaru botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “Yei! Buŋo yo wamo buŋo? Iŋoji usuŋ suŋsuŋ paiineo gemo mitiga yareko reŋgaru wape ragobi.” \v 37 Oŋu fukeko Yesure tinabiŋeji saueru kae sosowo bembeŋgo ŋe rabuŋ, oo raru sagaya. Oŋu.\x * \xo 4.37 \xt Mat 7.28-29\x* \s1 Yesuji jibe ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabeya. \r Mat 8.14-17; Mak 1.29-34 \p \v 38 Yesuji pakereru Kaperneam oŋgawowosi pi oi bokeru Saimon Pitare pigo ropeya. Ropeko Saimonde safanji sakijo jibe yasogo bame peya. Peko iŋore eru Yesu oŋga wosi tebuŋ. \v 39 Oŋga wosi tebi raru daberu rakaru sakijo miteme bokeko oo akoŋ pakereru uqo rigaru gume yabeya. \p \v 40 Wegi jiriŋine mukuru rakako oo ŋiŋigo goine yoŋoji ogopuyaŋuŋ jibe fuŋne fuŋne oiji bayabeme pebuŋ, oi sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ. Warebi meine sosowo yoŋore paio bubu ruako fia forebuŋ. \v 41 Gemo yoŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo kokoine yoŋore maŋgone wape jojoraku iŋi oŋgabuŋ, “Go Anuture made fukege.” \p Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, yoŋoji oi manebuŋ ore Yesuji miyareru miyaŋuŋ qojigaru yobe yabeya. Oŋu. \s1 Munaŋqoqo gioine oi Galili sagaya. \r Mak 1.35-39 \p \v 42 Yesuji kubaŋ peko kae wegi jiriŋ sineko pakereru iŋoyoŋe yaŋekoŋ rakaru guruine mogo raya. Rayayoŋ, ŋiŋigo yoŋoji baaru ra bofukeru so boke yaberu raiŋgo ore esoigaru sabarebuŋ. \v 43 Sabarebuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Nonji Anutu qorumaŋinere Bobiaŋ Biŋe oi taoŋ goine yoŋore oŋuakoŋ mitaniŋga yarebe sagaiŋ. Anutuji ore eru sore nuya.” \p \v 44 Oŋu miku raru Galili prowins roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo Biŋe buŋoji maŋ bapakare yaberu goya. Oŋu. \c 5 \s1 Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya. \r Mat 4.18-22; Mak 1.16-20 \p \v 1 Damaŋ mogo Yesuji Genesaret obu joguŋ qaŋaŋineo dimako ŋiŋigoji wareru kubuine kubuine baku Anuture Biŋe buŋo manenimiŋ ore kekepuŋ eru rore gabuŋ.\x * \xo 5.1 \xt Mat 13.1-2; Mak 3.9-10; 4.1\x* \v 2 Rore gabi dimaku ogâ yoyoka koe qaŋaŋineo ŋebire ŋone yapeya. Jembaeŋ fufuru yoŋoji ogâ oi bokeru rakaru simemeŋyaŋuŋ igo jurebuŋ. \v 3 Ogâ mo oi Saimonde. Yesuji oo roperu rauine iŋi weu teya, “Goji kitiŋgande kokiine mo oga nuru obu oobe raigoŋ.” Weu teko kitiŋgako rako ogâo ŋeku ŋiŋigo kubu sogo qaji yareya. \p \v 4 Qaji yareme tariko Saimon ojiya, “Goji ogâ yo kitiŋgande obu joguŋ botuineo rako ogopugo yoŋoke simemeŋ-ŋaŋuŋ jembaende bokebi rakaine.” \p \v 5 Ojiko Saimonji bokirieya, “Sogunene, niŋo ubu joroine simemeŋ boke esegaru foriine mo so rogobeneŋ. Matayoŋ, goji mitigage ore jibu raru bokebeneŋ rakaiŋ.”\x * \xo 5.5 \xt Jon 21.3\x* \v 6 Oŋu bokirieme miya ore so ebi jembaeŋ sauesaueine simemeŋyaŋuŋgo rakabi simemenji tiŋaiŋgo eya.\x * \xo 5.6 \xt Jon 21.6\x* \v 7 Oŋu eme ogopuyaŋuŋ ogâ mogo gobuŋ, yoŋore wareru bapi yabenimiŋgo me kayo kebi warebuŋ. Warebi ogâ yoyoka oi jembaenji puseme utugaiŋ ebu. \p \v 8-9 Jembaeŋ mokemoke yobu roru ŋoneru ore eru sosowoji waragabuŋ. Waragaru Saimon Pitaji oi ŋoneru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru ojiya, “O Ofoŋ, noŋ agiburaŋ ŋi fukego ore boke nuru ra.” \v 10 Saimonde ogoyokaine Jeims eru Jon Zebedire madeyoka yokoji oŋuakoŋ meayakuŋ mukume waragabu. Saimonji buŋo oi ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Go kokoi so mane. Go yoore ŋadio ŋiŋigo oi jembaeŋ oŋuine pore yabende goke jikigabi gonimiŋ.” \p \v 11 Oŋu ojime ogâyaŋuŋ poreru waperu mageŋgo ruaru yareyayaŋuŋ sosowo bokeru Yesure ŋadio boyoberu rabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi waeineke mo bofosikeya. \r Mat 8.1-4; Mak 1.40-45 \p \v 12 Yesuji taoŋ mogo gokame oo ŋi mo sakiine waeji bosembea foreko ŋeya. Ŋeku Yesu ŋoneru bembeŋgo dikanji keru rakaru iŋi oŋga wosi teya, “O Ofoŋ, go aŋigoo bobiaŋ nuiŋgo ore manege ine, noŋ soine bofosike nu.” \p \v 13 Oŋu miko meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oŋu ebemiŋgo manego. Go posike.” Oŋu miko waeine oi oo akoŋ posikeya. \v 14 Posikeme iŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo so minde maneinebi. Matayoŋ, go soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore daŋge pesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneko ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.”\x * \xo 5.14 \xt Lew 14.1-32\x* \p \v 15 Oŋu ojiyayoŋ, oi jibu Yesure tinabiŋe misaueko kae so sagaru raya. Raya ore so ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋoji buŋoine maneiŋgo ore eru jibeyaŋuŋ bobiaŋ yabeiŋgo ore iŋoreo wareru tumaŋgabuŋ. \v 16 Warebuŋyoŋ, Yesuji boke yaberu moreŋ buroineo ra goku oŋga wosiya. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi saki mobeine komekiine oi bobiaŋgaya. \r Mat 9.1-8; Mak 2.1-12 \p \v 17 Yesuji una mogo Biŋe buŋo qaji yareko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Galili eru Judia prowinsre kaeine kaeine eru Jerusalemgone wareru ŋiŋigo kubu sogo botuyaŋuŋgo ŋebuŋ. Ofonde usunji Yesu maŋgo eteko ŋiŋigo jibeyaŋuŋ bobiaŋ yabeya. \p \v 18 Damaŋ oo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiine oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Wareru petigaru Yesure bembeŋgo pi maŋineo rope ruanimiŋ ore esoebuŋ. \v 19 Esoebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ eru dimabuŋ ore kequŋgaru pi maŋineo ropeinde kadi mo so bofukeru roru pi paio ropebuŋ. Roperu bubu koji bakine oi sikeku borombiebi kimboŋ fukeko jibe ŋi reŋineke niginji kiperu oo ruabi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo Yesure maŋfuŋgo rakaya. \v 20 Oŋu rakame Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasi oi ŋoneko sagako jibe ŋi iŋi ojiya, “Ogone, nonji agiburaŋgo bokego.” \p \v 21 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋoji oi maneru fuŋgaru iŋi miku manesubuŋ, “Ŋi yo wamo? Iŋoji Anutu igosisi etega. Anutu moakonji agiburaŋnoŋuŋ bokeegayoŋ, ŋi moji oi mata.” \p \v 22 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji maŋyaŋuŋ ŋone mukuru iŋi yajiya, “Goine ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋgo wamore buŋo migo, ore eru kokoine manesugobi? Oi so sagaga. \v 23 ‘Nonji agiburaŋgo bokego,’ migo, buŋo oiji afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru oi buŋo afainere so. Nonji buŋo mo iŋi mibeminde manego, ‘Go pakereru ra.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mibe foriine fukeiŋ me mata, oiji totogo fukeko ŋonenimiŋ. \p \v 24 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋonenimiŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiine iŋo ojiya, “Nonji gajigo: Go pakereru ramegaripepego roru pigoo raigoŋ. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋure omaine fukena?” \p \v 25 Oŋu ojime oo akoŋ jiŋo maiyaŋuŋgo pakereru ramegaripepeine peya, oi roru Anutu miteŋ garu bokeru piineo raya. \v 26 Oŋu fukeko ŋiŋigo sosowoji waragaru sombuyaŋuŋ maneru Anutu miteŋ garu mibuŋ, “Yei! Muŋambe ya fiine yobu ŋonegobeneŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Matyu (Liwai) oŋga teya. \r Mat 9.9-13; Mak 2.13-17 \p \v 27 Ore ŋadiineo Yesuji Kaperneam bokeru raru takis ofis odureiŋgo eko oo takis roro ŋi tinaine Liwai ŋeko ŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadio ware.” \v 28 Oŋu ojiko gioine sosowo bokeru pakereru Yesure ŋadio raya. \p \v 29 Raru Yesu piineo keporeru iŋore tebu jebe soguine bomogaya. Bomogaru takis roro eaduyaŋuŋke eru ogopuine goine furu yabeme kubu soguineji yoŋoke ŋeku uqo munjaŋ nobuŋ. \v 30 Oŋu nokabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru yoŋore qaqaji yoŋoji oi ŋoneru ŋunuŋ-ŋunuŋ miku Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae! Ŋoŋo wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo obu nogobi? Oi so sagaga.”\x * \xo 5.30 \xt Luk 15.1-2\x* \p \v 31 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. \v 32 Nonji agiburaŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oŋga yareiŋgo wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata.” \s1 Uqo sowo gogore buŋo \r Mat 9.14-17; Mak 2.18-22 \p \v 33 Ŋiŋigo goineji Yesureo wareru weubuŋ, “Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpu niŋoji damaŋ kokoine Anuture uqo sowo goku oŋgawowosi tutumaŋ joroine ruaegobeneŋ. Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kiŋariŋpuji oŋuakoŋ eru gogobiyoŋ, gakere kiŋariŋpuji damaŋ so uqo obu noegobi.” \p \v 34 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Fofori! Niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo roro damaŋgo ŋire ujepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuineji ya ore useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe uqo sowo gokimiŋgo mibi yoŋoji aŋibaŋi jerieru ŋeku sowo gonimiŋgo embimbiŋgaegobi. \v 35 Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone oga nuko komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ. \p \v 36 “Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeribari Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore soso buŋo ŋadiine mo oi iŋi ŋajibemiŋ: Ninike raŋgbaŋine pougame moji ninike gariine qotigaru kambaŋ mobeine oiji so ruaru gbodueega. Oŋu ena ine, kambaŋ mobeine gariineji raŋgbaŋineke sogokoŋ so fukeru oi poreru kesuqosugako egu sembeqambeaiŋ. \p \v 37 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jobo me toru raŋgbaŋine lama sakiineji bakine oo so pioru keseme rakaega. Oŋu ena ine, wain obu gariineji sogueru toru kesuqosugaru kesieko moreŋgo wakiko toruineji egu sembeqambeanimiŋ. \p \v 38 “Ore eru wain obu gariine oi toru gariineo akoŋ kesiebeneŋ rakame sagaiŋ. (Oŋuakoŋ moji obu fiine oi kiniŋ koteŋgao so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oiji pougaru siisororo wakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu egu fukeiŋ ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.) \v 39 Moji wain obu raŋgbaŋine miteŋ garu noku goega, iŋoji wain obu gariine noiŋgo ore aŋi so maneru tataki eega.” Oŋu. \c 6 \s1 Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega. \r Mat 12.1-8; Mak 2.23-28 \p \v 1 Ore ŋadiineo Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋ soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ meyaŋunji bajiku jomugaru nobuŋ.\x * \xo 6.1 \xt Dut 23.25\x* \v 2 Oŋu nobuŋ ore Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru iŋi yajibuŋ, “Ŋoŋo wamore Sabat kombande gio bobo agi oduregobi?” \p \v 3 Oŋu yajibuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata?\x * \xo 6.3 \xt 1 Sml 21.1-6\x* \v 4 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu nonimiŋ ore agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ.”\x * \xo 6.4 \xt Lew 24.9\x* \p \v 5 Oŋu miku iŋi yajiya, “Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ fukega.” Oŋu. \s1 Yesuji ŋi meine gbagbaŋine bobiaŋgaya. \r Mat 12.9-14; Mak 3.1-6 \p \v 6 Yesuji Sabat kombaŋ mogo oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Oo ŋi mo meine furoine gbaŋiko ŋeya. \v 7 Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu ŋoneru buŋo koroineo ruaniminde fuŋne baaru “Ŋi oi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaiŋ me mata?” oŋu miku ru baku ŋebuŋ. \v 8 Ŋebuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oi mane mukuru ŋi meine gbagbaŋine oi iŋi ojiya, “Go pakereru jiŋo mainoŋuŋgo dima.” Oŋu ojime pakereru dimaya. \p \v 9 Dimako Yesuji oŋu miya, “Kadi buŋo boyoberu Sabat kombaŋgo ya fiine me sembene ekimiŋ? Soine more qoru kipekimiŋ me bokebeneŋ sibirigaiŋ. Uruŋu ebeneŋ sagaiŋ? Oi weu ŋarebe miinebi.” \v 10 Oŋu miku peperisieru sosowo ŋone yabe foreru ŋi oi ojiya, “Go bio mego poretiŋga.” Oŋu ojime meine poretiŋgame moke fiine fukeya. \p \v 11 Fiine fukeyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji maŋyaŋuŋ kokoine rigaŋgame “Yesu uruŋu etekimiŋ?” miku yoŋoyoŋe mimane ebuŋ. Oŋu. \s1 Kiŋariŋpuine 12 roosoe yabeya. \r Mat 10.1-4; Mak 3.13-19 \p \v 12 Damaŋ oo Yesuji tukuo oŋga wosiiŋ ore roperu ubu joroine oi Anutu oŋga wosi teru gome kae fureya. \v 13 Kae fureme kiŋariŋpuine oŋga yareru yoŋoreone 12 roosoe yaberu sosore ŋi aposol tina oi yareya. \p \v 14 Tinayaŋuŋ oi iŋi miya: Saimon, Yesuji tinaine Pita oteya, iŋore gboine Andru eru Jeims, Jon, Filip, Bartolomyu, \v 15 Matyu, Tomas, Jeims Alfiusre made eru Saimon tinaine mo Pururu ŋi mibuŋ.\f + \fr 6.15 \ft Nesenel pati zelot yoŋoji Rom gawman kiso eru yoŋoyaŋunde didima banimiŋ ore pururu baku gobuŋ.\f* \v 16 Judas Jeimsre made eru Judas Iskariot. Kariot ŋi oiji jiki babae ŋi fukeya. \s1 Yesuji jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeya. \r Mat 4.23-25 \p \v 17 Yesuji aposolpuine yoŋoke tukuone wakiru moreŋ rondiŋgo raru dimabuŋ. Dimabi kiŋariŋ kubu soguine eru ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji iŋore tumaŋgaru odigabuŋ. Yoŋoji “Biŋeine miko manebeneŋ jibenoŋuŋ bobiaŋgaiŋ,” miku ore eru Judia prowins sosowo, Jerusalem siti eru koe qaŋaŋineone Taia eru Saidon taoŋ oone wareru tumaŋgabuŋ. \v 18 Gemokakuji bapeboriŋ eyareya, yoŋoji oŋuakoŋ wareru fiabuŋ. \v 19 Usuŋineji iŋoreone mukuru yoŋoreo ropeko sosowo bobiaŋ yabeya. Ore eru ŋiŋigo sosowoji Yesu bouaiŋgo janjaŋbumbuŋ odebuŋ. Oŋu. \s1 Kiwaqawaineke eru kajegi eere buŋo \r Mat 5.1-12 \p \v 20 Yesuji kiŋariŋpuine qokiraŋgaru ŋone yaberu iŋi yajiya, \q1 “Anuture qorumaŋ oi wakiqoqoine yoŋore biŋe. Ore eru wakiqoqoine ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi. \q1 \v 21 “Damaŋ yoo uqore oŋuine komeru yaimaiŋ qaku gogobi, Anutuji ŋoŋore aŋi oi bomukuiŋ. Ore eru ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi. Damaŋ yoo kuyogobi, ŋoŋoji jeribari eru gouenimiŋ. Ore eru beusembe gogobi, ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi. \q1 \v 22 “Ŋiŋigoji ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere eru rosi eru yoberu sakiŋaŋuŋo ruaru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru qoro sowesembeine oŋuine tinaŋaŋuŋ ketigaru ketotienimiŋ, ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi.\x * \xo 6.22 \xt 1 Pi 4.14\x* \q1 \v 23 “Apa ŋasopuŋaŋunji ore so kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋo eyareku gobuŋ. Maneniŋ! Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega. Ore eru oŋu eŋarebi damaŋ oo ŋoŋo jerieru kokoriaŋ romaiŋgainebi.\x * \xo 6.23 \xt 2 Hist 36.16; Apo 7.52\x* \q1 \v 24 “Ŋoŋo kiwaqawaineke gogobiyoŋ, biŋeroro meboŋaŋuŋke ŋoŋo gogo batiqatiine tomiri gogobi, oi tariiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. \q1 \v 25 “Damaŋ yoo no gaba eru gogobi, ŋoŋo uqore komeru roro gonimiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. Damaŋ yoo jeribari eru gouegobi, ŋoŋo soguŋ baru kuyonimiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. \q1 \v 26 “Apa ŋasopuŋaŋunji kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine mimiteŋ yaberu gobuŋ. Ŋiŋigo sosowo ore so eŋarebi nonji yoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo.” Oŋu. \s1 Rosipugo manjoko eyareigoŋ. \r Mat 5.38-48; 7.12a \p \v 27 “Sembene eŋarenimiŋyoŋ, ŋoŋo buŋone maneru gogobi, nonji ŋoŋore iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ maŋ-ŋaŋunji manjoko eyareru goinebi. Uri yoŋoji rosi eŋaregobi, oi fiine akoŋ eyareku goinebi. \p \v 28 “Uri yoŋoji qaiso eru sowe ŋabegobi, oi romaiŋgaru mifia yareinebi. Pore kane eŋaregobi, yoŋore ore Anuture oŋga wosiinebi. \p \v 29 “Moji maugo mobeine qame aribe oŋuakoŋ bokirie ote. Moji marikugo paiine roru kambaŋgo dikiine oŋuakoŋ roiŋgo maneko go oi so sabareigoŋ. \p \v 30 “Yare karie garebi oi sosowo yareigoŋ. Moji gore mebo yago roko oi kerisie gareiŋ ore so yameŋ keku weuteigoŋ. \v 31 Ŋiŋigoji ŋoŋo ya eŋareiŋgo maneegobi, ore so yoŋore oŋuakoŋ eyareru goinebi.\x * \xo 6.31 \xt Mat 7.12\x* \p \v 32 “Morende agiburaŋ ŋiŋigo ogopuyaŋunji manjoko eyarebi tifeine bokirieru manjoko eyareru mimiteŋ eegobi. Ŋoŋo ore so morende kamasi boyobeegobi ine, Anuture tife so fukeko uruŋu ŋoŋo miteŋ ŋabena? Ogopunoŋuŋ eru rosipuŋaŋuŋ oi moko manjoko eyarebi furi ŋareme seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. \p \v 33 “Morende agiburaŋ ŋiŋigo ogopuyaŋunji ya fiine eyarebi tifeine bokirie yareru ogo bobo eru mimiteŋ eegobi. Ŋoŋo ore so eru morende kamasi boyobeegobi ine, Anuture tife so fukeko ŋoŋo so miteŋ ŋabeiŋ. \p \v 34 “Morende agiburaŋ ŋiŋigoji moneŋ ya oi agiburaŋ ŋiŋigo goine yoŋore yareru tifeine oŋuakoŋ bokirie yarenimiŋgo yameŋ keegobi. Oi morende eebobo. Ŋoŋo goineji tifeŋaŋuŋ bokirie yarenimiŋgo odigabi Anutuji uruŋu miteŋ ŋabena? Goineji tifeŋaŋuŋ so bokirie ŋarebi Anutuji tifeine oi bokirieru furi ŋareiŋ. \p \v 35 “Ŋoŋo Sombuŋ Rauinere eebobo eba eku goinebi. Moreŋ ŋiŋigoji sembene eru daŋge so miegobiyoŋ, Anutuji jibu oi ya fiine eyareega. Ore eru ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manjoko eyareru fiine akoŋ eyareku moneŋ ya yareru ore tife mo bokirie ŋarenimiŋgo so maneru odigainebi. Oŋu eru gobi furiŋaŋunji saueru ropekiine fukeko Anutu ropekiinere odumadepu fukeru gonimiŋ. \p \v 36 “Sombuŋ Mamaŋaŋunji sosowo ŋonemaiŋ eŋareiŋgo manega, ŋoŋo ore so ŋiŋigo sosowo ŋonemaiŋ eyareru goinebi.” Oŋu. \s1 Mimitari rauine oŋuine so fukeinebi. \r Mat 7.1-5 \p \v 37 “Ŋiŋigo goine yoŋore buŋo oi so osoeru mitariinebi. Oi so mitari yabebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋe oŋuakoŋ so mitari ŋareiŋ. Ŋoŋo goine yoŋore agiburande geo oi so bokirie yareinebi. Oi so bokirie yarebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde agiburande geo oi oŋuakoŋ so bokirie ŋareiŋ. Ŋoŋo goine yoŋore agiburaŋ bokeinebi. Oi bokebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde agiburaŋ oŋuakoŋ jureru bokeiŋ. \p \v 38 “Ŋoŋo ŋiŋigo goine yoŋore ya eyarebi Anutuji ore so osoeru ya oi bokirieru ŋoŋo oŋuakoŋ eŋareiŋ. Ore eru ŋoŋo ya yauŋ yareeinebi. Oŋu yarebi Anutuji oŋuakoŋ yauŋ ŋareeiŋ. Fofori, Anutuji oi dukuŋ beugoro so maneru bapi ŋabeeiŋ. Anutuji osoeru ŋoŋo ya yarebuŋ, ore soine sosowo roru popugo keseme mau siroŋgo wapeko itiriŋgako sogokoŋ fukeko bodugame rakako jikigaru paiineo keseme soine odureru siŋsaŋ wakiko oi kekereŋaŋuŋgo nikeru ŋareiŋ.” Anuture fuŋne oŋu. \s1 Ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde fuŋneyaŋuŋ ŋoneru maneniŋ. \r Mat 7.1-5 \p \v 39 Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya, “Jiŋokombi ŋiŋigo moji jiŋokombi ogoine mo soine meineo roru ogagaiŋ me mata? Oŋu ranobu moko yoŋgo rakaru yapena.\x * \xo 6.39 \xt Mat 15.14\x* \v 40 Kiŋarinji qaqajiine so odurega. Qaqajiyaŋunji mamane sosowo poretiŋ qaji yareme mane mukunimiŋ, sosowo yoŋoji qaqajiyaŋuŋ oŋuine fukenimiŋ.\x * \xo 6.40 \xt Mat 10.24-25; Jon 13.16; 15.20\x* \p \v 41 “Go wamore ogogore jiŋoo kubuke mendaine ŋonegeyoŋ, gakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi uruŋu so ŋone mukuge? \v 42 Gogakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi so ŋone mukuru uruŋu ore ogogore iŋi minoŋ, ‘Ogone mane! Jiŋogoo paibe kubuke rakaru ŋega, oi soine qopiebe wakiiŋ.’ O maŋkekerisiere sasaki ŋi, go bonieru gakere jiŋoone yo diŋiŋine soguine oi roru bokeigoŋ. Oi roru bokeru poretiŋ ŋone mukuru ogogore jiŋoo kubuke rakaru ŋega, oi soine qopiende wakiiŋ.” Oŋu. \s1 Yore fuŋne oi foriine ŋoneru osoeru mane mukuinebi. \r Mat 7.16-20; 12.33-35 \p \v 43 “Yo fiine moji foriine sembene so fukeega. Oŋuakoŋ yo sembene moji foriine fiine so fukeega. \v 44 Geme koruŋine oi atiŋgo fukeko roiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ eru gudere foriine oi fobuo fukeko bomukuiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Ore so yore foriine ŋoneru osoeru fuŋine mane mukuinebi.\x * \xo 6.44 \xt Mat 12.33\x* \p \v 45 “Ŋi maŋgo ya puseko pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋi oroinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋ miega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembene pega, iŋoji sembene oi totogo miega.” Oŋu.\x * \xo 6.45 \xt Mat 12.34\x* \s1 Pi otuŋ sanaŋine eru wiriine \r Mat 7.24-27 \p \v 46 “Ŋoŋo nonde ‘Ofoŋ Ofoŋ!’ buŋo oi wamore miegobiyoŋ, nonji ya banimiŋ ore miego, oi so reŋgaru baegobi. \p \v 47 “Uri yoŋoji nondeo wareru buŋone maneru reŋgaru egobi, nonji yoŋore fuŋne ŋaduru soso buŋoji mibemiŋ. \v 48 Iŋoji ketigaqoqo ŋi yoore so fukega: Ŋi oiji pi babemiŋ miki yoŋ joroine sikeru rakaru otuŋine ko oŋgiŋ (simeŋ) paio igodoŋgaru basanaŋgame dimaya. Oŋu dimako kueyoiko damaŋgo obu yoiko soguine qaku pi botuineo bapakareyayoŋ, fiine akoŋ baku baporeko dimaya ore bajiiŋgo qaku bibieko sanaŋgaru dimaya. \v 49 Qaku bibieyayoŋ, moji buŋone maneru so reŋgaru ega, iŋoji ketigaqoqo ŋi yoore so fukega: Iŋoji pi babemiŋ miki otuŋine so sikeru sariru moreŋ paio qoti jigo akoŋ ruaru baya. Bako dimako kueyoiko damaŋgo obu yoiko soguine qaku pi botuineo bapakareko pi oi oo akoŋ bakaigame rinduŋgaru wakiya.” Oŋu. \c 7 \s1 Yesuji mamari siŋaŋ more gio ŋi bobiaŋgaya. \r Mat 8.5-13 \p \v 1 Yesuji ŋiŋigo kubu sogo botuyaŋuŋgo goku Biŋe buŋoine sosowo oi yajiru boke yaberu Kaperneam taoŋgo wapeya. \v 2 Oo Rom mamari siŋaŋ more gio ŋiineji jibe bame komeiŋgo eya. Siŋaŋineji iŋore maneko ropekiine fukeya. \p \v 3 Ore eru Yesure binaŋ maneru Juda yoŋore minebobo goine sore yabeme Yesureo raru iŋi weubuŋ, “Go wareru kiŋaŋ ŋiine bobiaŋgaigoŋ.” \v 4 Raru Yesureo roperu yameŋ keku oŋga wosiru mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, mamari siŋaŋ oiji bapi gamiŋ ore so fiine yobu fukega. Ore eru ware. \v 5 Mane, iŋoji Juda ŋiŋigo kubu soguine niŋore aŋi maneko ‘Oŋgawowosi pinoŋuŋ bakimiŋ,’ mibeneŋ kotu iŋoji moneŋ ruame babuŋ.” \p \v 6 Oŋu mibi maneru yoŋoke raya. Rayayoŋ, mamari siŋande pi bombeŋgako iŋoji ogopuine sore yaberu Yesureo buŋo iŋi ruaya, “O Ofoŋ, noŋ oŋuinemeŋ gobe nonde pi bubuineji kiga guiŋgo mimine manego. Ore eru joi so maneku ware. \v 7 Noŋ nakene manebe wawakiine fukega ore goreo warebemiŋ ore so, so manegoyoŋ, buŋo migo akoŋ minde kiŋaŋ ŋineji fiaiŋ. \v 8 Oi iŋi ore: Noŋ nake oŋuakoŋ siŋaŋnere usuŋ yukumaŋgo rua nubi gogo. Nonde yukumaŋgo mamari ŋi gobi oi mitiga yareego. Yoŋoreone more ‘Raigoŋ!’ mitigabe iŋoji raiŋ. More ‘Wareigoŋ!’ mitigabe iŋoji wareiŋ eru kiŋaŋ ŋine more ‘Gio yo baigoŋ!’ mibe iŋoji oi baiŋ.” \p \v 9 Yesuji buŋo oi maneru mamari siŋande waragaru ŋiŋigo kubu boyoberu warebuŋ, yoŋoreo kirieru iŋi miya, “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Israel kufufuŋ botuŋaŋuŋgo oŋuakoŋ mamanesiŋ soguine oŋuine oi more maŋgo so bofukeboŋ.” \p \v 10 Oŋu miko mamari siŋande kiŋaŋ ŋipuji kirieru pigo roperu kiŋaŋ ŋi bofukeru ŋonebi fiaru ŋeya. Oŋu. \s1 Yesuji koje more made bogboreya. \p \v 11 Ore ŋadiineo Yesuji taoŋ tinaine Nain oo rako kiŋariŋpuine eru ŋiŋigo kubu sogoji boyoberu rabuŋ. \v 12 Oo taoŋ sa mendiine bombeŋgako qoŋgbuŋ mo koboru warebuŋ. Koje more made moakonji komeko taonde ŋiŋigo kubu yasogoji tumaŋgaru yaŋganimiŋ ore warebuŋ. \p \v 13 Ofonji koje oi ŋoneru beusembe maneru ojiya, “So kuyo.” \v 14 Oŋu miku raru katapa koboru warebuŋ, oi miko odeniniŋgabi katapa bouaku iŋi miya, “Ŋi jeŋoŋ, go pakere. Noŋ go oŋu gajigo.” \v 15 Oŋu miko qoŋgbuŋ oiji gbore pakereru fuŋgaru buŋo miya. Buŋo miko Yesuji oi maŋgoine oteru ranimire ojiya. \p \v 16 Ŋiŋigo sosowo yoŋoji oi ŋoneru sombuyaŋuŋ maneru Anutu miteŋ garu mibuŋ, “Kajeqouŋ ŋi soguine moji botunoŋuŋgo fukeru goga.” Goineji mibuŋ, “Anutuji kufufuŋine mai nobeko gogobeneŋ.” \p \v 17 Iŋore biŋe buŋo oi saueru Judia prowins sosowo sagaku moreŋine moreŋine mobemobe oo raru tariya. Oŋu. \s1 Jonde kiŋariŋ yoyoka Yesureo warebu. \r Mat 11.2-19 \p \v 18 Jon Mitimeso ŋiji witi pigo ŋeko kiŋariŋpuineji ya sosowo oi fukeya, ore sunduine ba tebuŋ. \v 19 Ba tebi maneru kiŋariŋyokaine yoyoka oŋga yateme warebire Ofondeo raru iŋi weu tenimi ore sore yapeya, “Bobooro ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji oi fukege me ŋi mo jiki wareiŋgo odigakimiŋ.” \p \v 20 Sore yapeko Yesureo roperu ojibu, “Jon Mitimeso ŋiji iŋi weu garenimi ore sore nopeko waregobere, ‘Bobooro ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji oi fukege me ŋi mo jiki wareiŋgo odigakimiŋ.’” \p \v 21 Yesuji damaŋ oo akoŋ ŋiŋigo kokoine jibe wi wako eru gemokakuyaŋuŋke (isotaki) oi bobiaŋ yabeya eru ŋiŋigo jiŋokombi kokoine jiŋoyaŋuŋ botigame piku ŋonebuŋ. \v 22 Jonde kiŋariŋyokaji roperu weu tebire iŋi bokirieya, “Ya ŋoneru manegobire, ore binaŋ oi raru Jon iŋi ojini: Jiŋokombi yoŋo piru ŋonegobi. Demba yoŋo kadi raru waregobi. Wakoyaŋuŋke yoŋo posikegobi. Kajegi yoŋo buŋo manegobi. Komekiine yoŋo gboreru pakeregobi. Wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgabe maneegobi.\x * \xo 7.22 \xt Ais 35.5-6; 61.1\x* \v 23 Oŋu fukeko ŋonebi more manji so sembeako so ŋadi nuiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega.” \p \v 24 Oŋu bokirieme Jonde kiŋariŋ yokoji rabire Yesuji fuŋgaru Jonde fuŋne ŋiŋigo kubu sogo yoŋore iŋi mitaniŋgaya, “Ŋoŋo moreŋ buroineo oo wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Gbinji sabara puteru romaeŋgame ra wareega, ŋoŋo ŋi oŋuine ŋoneiŋgo rabuŋ me? \p \v 25 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Ŋi marikuine kuririineke keru goya, iŋo ŋoneiŋgo me? Maneniŋ, ŋiŋigo marikuyaŋuŋ quraŋine ŋone aŋiineke keru ra wareru batiqatiine tomiri gogobi, yoŋoji kiŋ koito yoŋore morumboŋ pigo gogobi. Oi moreŋ buroineo mata. \p \v 26 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Kajeqouŋ ŋi mo ŋoneiŋgo me? Fofori, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋi ŋonebuŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo goine yadureru fuŋine mo fukega. \v 27 Iŋore fuŋne oi ronekoŋ iŋi quraŋgabi pega, ‘Mane, nonji kiŋaŋne mimerereŋ mo sorebe bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo yuku rakaigoŋ.’\x * \xo 7.27 \xt Mal 3.1\x* \v 28 Buŋo oŋu pegayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigoone madepuyaŋuŋ sosowo fukebuŋ, yoŋore botugo Jonji sosowo yadureru tinabiŋeineke dimaga. Dimagayoŋ, Anuture qorumaŋ maŋgo roperu Anuture tinabiŋe bofukeegobi, yoŋore botugo wakiqoqoine tatariine iŋoji Jon odurega. \p \v 29 “Ŋiŋigo kufufuŋ sosowo eru yoŋore botugo takis roro yoŋoji oŋuakoŋ Jonde Biŋe buŋo manebi miti meso yareya ore Yesure Biŋe buŋo maneru kisiŋgaru mibuŋ, “Aha! Anuture kadi poretiŋ mitaniŋgaga.” Oŋu miku maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ.\x * \xo 7.29 \xt Mat 21.32; Luk 3.12\x* \v 30 Oŋu kerisiebuŋyoŋ, Jonji Farisi eru Kadi buŋore qaqaji miti meso so rau yareya ore yoŋoji Anuture buru so reŋgaru Biŋeine ŋadi gaku keoma ebuŋ. \p \v 31 “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, oi wamoyake so ke yarenobo? Yoŋore mosi oi uruŋu? \v 32 Yoŋoji kokiine oŋuine fukegobi. Yoŋoji nareŋgareŋ kae jiŋoo ŋeku buŋo goue baku kosa oŋgaku iŋi miegobi, ‘Niŋo mimi putebeneŋ ŋoŋo kiki kiraŋ so babuŋ. Niŋo jiŋgeŋ kebeneŋ ŋoŋo so jikigaru kuyobuŋ.’ \v 33 Ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji wareru uqo sowo goku wain obu so noko ŋoŋo iŋore miegobi, ‘Gemo moji maŋineo rakame goga.’ \p \v 34 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareru uqo noku jeri ebi ŋoŋoji miegobi, ‘Maneniŋ, iŋoji kanenji nonone akoŋ uqo gaba tomiri noku wain obu kokoine noku takis ŋi eaduyaŋuŋke eru sembene bobo yoŋore ogo goga.’ \v 35 Sosowo Anuture maŋgboroŋ kegboreegobi, yoŋore eebobore foriji oi maŋgboroŋyaŋuŋ sagaga, oi noduega.” Oŋu. \s1 Agiburaŋ ŋigoji Yesure kufuine jiji rau teya. \p \v 36 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi yoŋoreone moji Yesu oi iŋoyoŋunde piineo wareru uqo noiŋgo ore keporeya. Keporeko raru pigo roperu uqo ŋeŋeo ŋeya. \v 37 Taoŋ oo agiburaŋ ŋigo mo goya. Iŋoji Yesu Farisi ŋire pigo roperu ŋeku uqo noya, ore biŋeine maneru jiji mumundoŋineke keseme ko sogo mo puseya, oi roru roperu wareya. Sogo oi ko yayagaŋine tinaine alabasta oiji bakine.\x * \xo 7.37 \xt Mat 26.7; Mak 14.3; Jon 12.3\x* \p \v 38 Roperu wareru Yesure kufuo rakaru ŋeku fuŋgaru kuyome jiŋo kuineji keseru rakaru kufuineo rau teya. Rau teme qoru sikiineji kereŋ, sakikeketi baru ketaniŋgame kereŋgako kufuine mudugaru jiji mumundoinekeji rau teya. \v 39 Rau teyayoŋ, Farisi ŋiji Yesu keporeya, iŋoji oi ŋoneru maŋineo iŋi manesuya, “Ŋigo yo agiburaŋineke. Ŋi yo oiji kajeqouŋ ŋi gona ine, iŋoji ŋigo kufuineo bouaga iŋore fuŋne mane mukuna.” \p \v 40 Yesuji oi mane mukuru iŋi bokirieru miya, “Saimon, nonji buŋo mo miiŋgo manego.” Miko ojiya, “Qaqaji, soine mikande manebemiŋ.” \p \v 41 Ojiko Yesuji iŋi ojiya, “Ŋiŋigo yoyokaji moneŋ pigo raru tife ruanimi ore moneŋ siŋande weu tebu. Moji giobobo 500 ore furiine (Kina 5,000), moji giobobo 50 ore furiine (Kina 500) oŋu tife ruanimi ore weu tebu. Weu tebire ore so yateya. \v 42 Yateru jiki ‘Tifeŋakuŋ bomukunimi,’ miko moneŋyakuŋ mataeme embimbiŋgabu. Embimbiŋgabire moneŋ pi siŋaŋineji tifeyakuŋ qomukuru ketigaru boke yateya. Boke yateme yokoreone moji oi maŋineji kokoine manjoko eteega?” \p \v 43 Oŋu weuko Saimonji iŋi bokirieya, “Nonde mamaneo tife soguine ketigaru boke eteya, iŋoji.” Oŋu bokirieme miya, “Go buŋo poretiŋ osoeru mige.” \p \v 44 Oŋu miku ŋigo iŋore kirieru iŋi ojiya, “Ŋigo yo ŋone. Nonji pigoo wapebe goji kufune jureiŋgo obu mo so naregeyoŋ, ŋigo yo oiji kufune jiŋo kuineji rau teru qoru sikiineji sakikeketi baru ketaniŋgame kereŋgaya. \v 45 Goji mi bibine so mudugageyoŋ, ŋigo yo oiji pigo wapebe oo akoŋ yameŋ keku kufune mudugaru goga. \v 46 Goji qorune jiji so rau naregeyoŋ, ŋigo yo oiji jiji mumundoinekeji kufune rau tega. \v 47 Ore eru nonji iŋi mibe mane: Anutuji ŋigo yoore agiburaŋ kokoine oi bokeru jureko ore eru maŋineji noŋ kokoine manji jojoko enarega. Moji agiburaŋ mendaine mo eme Anutuji agiburaŋine mendaine bokeme iŋoji maŋineji kokiine mo oi akoŋ manjoko enareega.” \p \v 48 Oŋu miku ŋigo oi iŋi ojiya, “Nonji gore agiburaŋ jureru bokego.” \p \v 49 Oŋu miko ŋi moko uqo noku ŋebuŋ, yoŋoji fuŋgaru yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mibuŋ, “Agiburaŋ jureru bokega, iŋoji wamo ŋi fukeiŋgo manega?” \p \v 50 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji ŋigo ojiya, “Mamanesiŋgoji munaŋ qa garega. Soine womoo raigoŋ.” Oŋu. \c 8 \s1 Ŋigo goineji Yesu kitiŋgaku rabuŋ. \p \v 1 Ore ŋadiineo Yesuji roregaru taoŋine taoŋine eru moreŋine moreŋine oo raru Anuture qorumande fuŋne mitaniŋgaru Bobiaŋ Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru goya. Kiŋariŋpuine 12 yoŋoji iŋoke moko rabuŋ. \v 2 Oŋuakoŋ ŋigo goineji iŋoke rabuŋ. Ŋigo oi rone jibe bayabeme gemoji bapeboriŋ eyareko gobi Yesuji bobiaŋ yabeya. Ŋigo oi iŋi: Magdalane ŋigo mo tinaine Maria mibuŋ. Yesuji iŋore maŋgone gemo 7 yobe yabeme wape rabuŋ.\x * \xo 8.2 \xt Mat 27.55-56; Mak 15.40-41; Luk 23.49\x* \v 3 Ŋigo mo tinaine Joana. Iŋore ŋoe tinaine Kusa iŋoji kiŋ Herodre morumboŋ pi oo gawmande moneŋ siŋaŋ goya. Ŋigo mo tinaine Susana. Yoŋoji eru ŋigo goine kokoine yoŋoji yoŋoyaŋunde moneŋ meboji Yesu eru kiŋariŋpuine kadio siŋaŋ yaberu kitiŋ yabebuŋ. Oŋu. \s1 Qopogarutitie ŋire soso buŋo \r Mat 13.1-9; Mak 4.1-9 \p \v 4 Ŋiŋigoji taoŋ so oone poreru Yesureo wareru kubu sogoji tumaŋgabi Yesuji soso buŋo mo iŋi miya: \p \v 5 “Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo raya. Raru qopogame koruŋ goineji kadi qaŋaŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi ŋiŋigoji oderu odetapa ebi sowo (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ. \v 6 Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku oo moreŋ obuineke so bofukeru bobuŋyaŋunji waperu gbaŋiru ŋeririkebuŋ. \p \v 7 “Koruŋ goineji komegbore joruinekeo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi oo sogokoŋ waperu yadureru kefa yabeme boŋeŋgaru ŋebuŋ. \v 8 Koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku pougaru waperu foriyaŋuŋ fiine fukeru handetre so fukeru sauebuŋ.” \p Buŋo oi miforeru buŋo sogo iŋi oŋgaya, “Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu. \s1 Yesuji uruŋure soso buŋore fuŋne miya. \r Mat 13.10-17; Mak 4.10-12 \p \v 9 Oŋu miko kiŋariŋpuineji soso buŋo yoore fuŋnere Yesu weu tebuŋ. \v 10 Weu tebi miya, “Anuture qorumaŋgo rope gokiminde buŋo sumuŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, goine yoŋore oi soso buŋoji mibe maneegobi. Oŋu maneru yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneku fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ.”\x * \xo 8.10 \xt Ais 6.9-10\x* \s1 Yesuji soso buŋore fuŋne miya. \r Mat 13.18-23; Mak 4.13-20 \p \v 11 “Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: Koruŋ qopogaru tiega, oi Anuture Biŋe buŋo. \v 12 Uqo koruŋ kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Ŋiŋigo goineji Biŋe buŋo manegobiyoŋ, oi manebi Sembene Rauineji wareru maŋyaŋuŋ kerisieru Sombunde biŋe egu fukeniminde buŋo koruŋ oi maŋyaŋuŋgone qomukuru oga yabeega. \v 13 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo sosoine mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oi beufi paiineo maneru sabareegobiyoŋ, maŋyaŋuŋgo rakaru goduyaŋuŋ so babuŋ ore damaŋ pompoŋine akoŋ manesiŋ garu gobi eesoire damaŋgo waki yabeiŋ. \p \v 14 “Uqo koruŋ qopogame komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋoji Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakaegayoŋ, moreŋgo gogore manebu eru moneŋ mebo rorore manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukenimiŋ ore sase ebi aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo boŋeŋgaru ŋeegobi. Oŋu fukeko foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ. \v 15 Oŋuyoŋ, uqo koruŋ moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Yoŋoji Biŋe buŋo kaje ruaru manebi maŋyaŋuŋ fiine kikoine tomiri oo rakame egu jibugaeiŋ ore maneku karieru yameŋ keku siŋaŋ gabi foriyaŋuŋ fiine fiine bofukeegobi.” Oŋu. \s1 Ya sumuŋine sosowo oi totogo fukeiŋ. \r Mak 4.21-25 \p \v 16 “Moji lambe me doi qureru deroji so kefagaiŋ me ŋeŋe rurumaŋgo so ruaiŋ. Oi matayoŋ, oi ore ŋeŋe paiineo ruame ŋeiŋ. Ŋeru tamaeko goineji pi maŋgo ropeiŋgo manegobi, yoŋoji ore tatamaine ŋoneru soine ropenimiŋ.\x * \xo 8.16 \xt Mat 5.15; Luk 11.33\x* \p \v 17 “Oŋuakoŋ maŋnoŋuŋgo ya mo sumuŋgabeneŋ soŋsoŋgo pega, oi totogo fukeiŋ. Ya mo kefa gabeneŋ pega, oi borombiebi totogo peiŋ.\x * \xo 8.17 \xt Mat 10.26; Luk 12.2\x* \p \v 18 “Ore eru Anuture buŋo manegobi, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuku kegboreru goinebi. Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaru oteme sogueiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri gogayoŋ, ‘Oike gogo,’ miga, Anutuji mamaneine mendaine oi oŋuakoŋ qomukuru ogagaiŋ.” Oŋu.\x * \xo 8.18 \xt Mat 25.29; Luk 19.26\x* \s1 Yesure maŋgo seŋgbopu. \r Mat 12.46-50; Mak 3.31-35 \p \v 19 Yesuji oŋu miku goko maŋgo gbopuineji iŋo ŋoneiŋgo warebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ eru quŋgabi ore bembeŋgo raiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 20 Embimbiŋgaru dimabi moji iŋi ojiya, “Gore maŋgo gbopuji sakibe dimaku go ŋone guiŋgo manegobi.” \p \v 21 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieru yajiya, “Ŋiŋigo yo Anuture Biŋe buŋo maneru reŋgaru kegboreegobi, yoŋoji nonde maŋgo eru seŋgbopu fukegobi.” Oŋu. \s1 Yesuji miko siritemboŋ benoŋ baya. \r Mat 8.23-27; Mak 4.35-41 \p \v 22 Una mogo Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Niŋo bokeru obu joguŋ petigaru aribe ropeinebeneŋ.” Oŋu miko ogâo moko roperu obu joguŋ paio rabuŋ. \v 23 Raru kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako rabi Yesuji kubaŋ peya. Peko gbiŋ siritemboŋ obu joguŋgo bokeru siri kukugaru ogâ maŋineo rakaya. Rakaru puseiŋgo eme sibirigaiŋgo ebuŋ. \p \v 24 Sibirigaiŋgo eru kiŋariŋpuineji raru wiwigaku ojibuŋ, “Ofoŋ Sogunenoŋuŋ, niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ.” Oŋu ojibi maŋine untome gbiŋ eru obu jogunde siri iŋi mitiga yateme usuŋyakunji wakiko niniŋgaru peya. \p \v 25 Oŋu fukeko yajiya, “Ŋoŋore mamanesiŋ oi uro?” Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji waragaku sombuyaŋuŋ maneru mibuŋ, “Yei! Ŋi yo wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe siri mitiga yateme miine reŋgagobire.” Oŋu. \s1 Gemoji kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabi ŋiji fiaya. \r Mat 8.28-34; Mak 5.1-20 \p \v 26 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke jikigaru kambaŋ seri gboromurebi gbinji kitiŋgako raru obu joguŋ petigaru Galili prowins aribe Gerasa moreŋgo ropebuŋ. \v 27 Oo roperu mageŋgo ropeko ŋi gemoineke mo taoŋgone wareru Yesu bofukeya. Ŋi oi jiŋoruŋgo goku qoŋgbunde ko kouŋ sikeru gufubi pebuŋ, oo peku goya. Damaŋ joroine kambaŋ mariku so keru pi more maŋgo so peku goya. \p \v 28-29 Gemoji damaŋ joroine poreru qoimo eteko ŋi kokoineji meine maŋguine qaku kufuine gbediji (niginji) kiperu siŋaŋ garu gobuŋyoŋ, nigiŋine oi poreme tiŋako gemoji bapakareko moreŋ buroineo raru kosa goya. Ore eru Yesuji gemoine oi iŋi mitigaiŋgo eya, “Gemo sembene, go waperu ŋi yo bokeru ra.” Oŋu miiŋgo eko Yesu ŋoneru jojoraku moreŋgo bembeŋgo rakaru oŋga jojoraku iŋi oŋgaya, “Ae Yesu, go Anutu ropekiinere made fukege. Go uruŋu enaremiŋgo ore yoo warege? Nonji karie garego: Go joiserereŋ joineke so enareigoŋ.” \p \v 30 Oŋu oŋgako iŋi weuya, “Go tinago mo?” Gemokaku kokoine maŋineo rakaru gobuŋ ore eru “Tinanoŋuŋ Legion migobeneŋ,” mibuŋ. Oi noŋunde buŋoo Rosi kubu sogo. \v 31 Oŋu miku Yesu iŋi karie tebuŋ, “Go yobe noberu gemo yoŋ dikiine tomiri oo rakakimiŋ ore so minoreigoŋ.” \p \v 32 Maŋfuŋyaŋuŋgo tuku tapiine oo kaneŋ kubu soguine mo kegbaŋ maŋineo qojugaru gobuŋ. Ore eru gemo yoŋoji iŋi miku karie tebuŋ, “Go soine minde niŋo kaneŋ yoŋore maŋgo rakagobeneŋ.” Karie tebi “Bio raru rakaniŋ,” mitiga yareya. \v 33 Mitiga yareme ŋi maŋgone waperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakabi kaneŋ kubu yoŋoji riŋaru pagaŋgo raru siririkeru obu joguŋgo rakaru noru komebuŋ. \p \v 34 Oŋu fukeko kaneŋ siŋaŋ yoŋoji oi ŋoneru taoŋ eru kae memendaine oo useru kamieru raru biŋe buŋo oi mibuŋ. \v 35 Mibi maneru ŋiŋigo jiŋorara yoŋoji ya fukeya, oi ŋoneninde warebuŋ. Wareru Yesureo waperu ŋi maŋgone gemoji wapebuŋ, iŋoji Yesure kufuineo ŋeko bofukebuŋ. Kambaŋ saki komoŋine poretiŋ kiperu maŋine untome mamanesuine sosowo fukeko ŋoneru waragabuŋ. \v 36 Ŋi gemoineke iŋoji uruŋu fiaya, oi jiŋoyoŋunji ŋonebi, oi yajibuŋ. \p \v 37 Yajibi maneru kokoineji waragaku sombuyaŋuŋ manebuŋ. Ore eru Gerasa morende ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji Yesuji boke yabeiŋgo karie tebuŋ. Karie tebi kirieru raiŋ ore ogâo ropeiŋgo eya. \v 38 Ropeiŋgo eko ŋi maŋgone gemo wapebuŋ, iŋoji wareru Yesuke moko raku goiŋgo weuya. Oŋu weuyayoŋ, Yesuji qomukuru soreku iŋi ojiya, \p \v 39 “Go kirieru pigoo raru Anutuji mosi qoqowirie sogo egareya, ore binaŋ minde maneinebi.” Oŋu ojime raru Yesuji mosi qoqowirie sogo eteya, ore buŋo oi taoŋ maŋgo roregaru kae so misaueya. Oŋu. \s1 Jairusji oduinere Yesu oŋga wosiya. \r Mat 9.18-26; Mak 5.21-43 \p \v 40 Ŋiŋigo sosowo Yesure odigabi kirieru wareme kubuine kubuine baku jerieru keporebi. \v 41 Oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ mo tinaine Jairus iŋoji wareru Yesure maŋfuŋgo rakaru dikanji keru piineo wareiŋgo oŋga wosi teya. \v 42 Madepuine matayoŋ, oduine begu moakoŋ gosaine 12 ore so goku komeiŋgo peya. Yesu kepore tebi rako ŋiŋigoji mobemobe kekefoŋ eru ketuŋbotuŋ etebuŋ. Oŋu. \s1 Ŋigo jibekeji Yesure marikuine yoŋoya. \p \v 43 Ketuŋbotuŋ eteru rabi oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12 ore so ŋoneru jibe bame goya. Iŋoji sakisiŋaŋ yoŋore furi moneŋ meboine sosowo bokeru gokame sakisiŋaŋ sosowoji bobiaŋ gaiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 44 Ŋigo iŋoji Yesure ŋadio raru marikuinere tife sisiine yoŋoko oo akoŋ dariine jigaya. \p \v 45 Yesuji weuku miya, “Moji yoŋo nuga?” Oŋu miyayoŋ, ŋiŋigo sosowoji oi mugabi Pitaji ojiya, “Sogunene, ŋiŋigo kubuji kekefoŋ eru keketuŋ eku wareru yoŋo gugobi.” \p \v 46 Oŋu ojiko Yesuji miya, “Mata, moji yoŋo nuko usuŋne mo rako manego.” \v 47 Oŋu miko ŋigoji “Fuŋnene bofukega,” miku gburugburu qame wareru Yesure maŋfuŋgo dikanji keru jibeinere fuŋne eru yoŋoru oo akoŋ fiaya, ore fuŋine totogo miko ŋiŋigo kubu sosowoji manebuŋ. \v 48 Manebi Yesuji iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Soine maŋwomoo raigoŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Jairusre odu bogboreya. \p \v 49 Buŋo oŋu ojiru dimako oŋgawowosi pire buŋo siŋande pigone moji kiŋaŋ wareru Jairus ojiya, “Odugoji komega! Ore eru qaqajire paio yobiŋ jikigaru so ruaigoŋ.” \p \v 50 Ojiyayoŋ, Yesuji buŋo oi maneru oŋgawowosi pire buŋo siŋaŋ iŋi ojiya, “Kokoi so mane. Go maŋmoakoŋ eru noŋ manesiŋ nunde odugoji fiaiŋ.” \p \v 51 Oŋu ojiru iŋore pigo raru ŋiŋigo goine boke yaberu Pita, Jon, Jeims eru odure maŋgo mamaine yoko akoŋ oga yabeme yoŋoyoŋe akoŋ pi maŋgo ropebuŋ. \v 52 Ropebi ŋiŋigo sosowoji jiŋgeŋ keku kuyoku soguŋ babuŋyoŋ, Yesuji miya, “Iŋoji so komegayoŋ, kubaŋ pega. Ore eru kuyo bokeniŋ.” \p \v 53 Oŋu miko igosisi ore so fukeko “Kome forega!” buŋo oi maneru gou etebuŋ. \v 54 Gou etebuŋyoŋ, odu oi meineo roru oŋgaku ojiya, “Odune, pakere.” \v 55 Oŋu ojime iiruineji kirieme oo akoŋ pakereru dimaya. Dimako uqo otebi noiŋgo miya. \v 56 Maŋgo mamaineji oi ŋoneru waragabuyoŋ, Yesuji ya fukeya, ore biŋeine mo mibi egu manenimiŋ ore agi ba yareya. Oŋu. \c 9 \s1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya. \r Mat 10.5-15; Mak 6.7-13 \p \v 1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋo tumaŋgabi gemokaku sosowo yobe yabeniminde eru jibe wi bobiaŋganiminde usuŋ tobiri suŋsuŋineke yareya. \v 2 Usuŋ yareru iŋi miku sore yabeya, “Ŋoŋo raru Anuture qorumande fuŋne ŋiŋigo mitaniŋga yareru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu goinebi.” \v 3 Sore yaberu yajiya, “Ŋoŋo kadi ranimiŋ ore ya mo so roru rainebi, toku gbaru mata, kekere mata, kadi tebu mata eru siqojiŋo mata. Mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi.\x * \xo 9.3 \xt Luk 10.4-11; Apo 13.51\x* \p \v 4 “Raru pi uro uro ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi. \v 5 Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduinebi, ‘Niŋo ŋoŋore moreŋgo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi qoigabeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu mibi fuŋneŋaŋuŋ posiine mane mukubi soine taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.” \p \v 6 Oŋu yajiko bokeru raru moreŋine moreŋine roregaru pi so Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu gobuŋ. Oŋu. \s1 Herodji Yesu kou baya. \r Mat 14.1-12; Mak 6.14-29 \p \v 7 Ya sosowo fukeya, ore tinabiŋeineji saueru moreŋ mobeinere (Galili prowinsre) kiŋ Herod iŋore kajego rakame maneya. Ŋiŋigo goineji iŋi mibuŋ, “Jon Mitimeso ŋiji komegone pakereru goga.” Ore eru kiŋ koitoji buŋore baaru kou baya.\x * \xo 9.7 \xt Mat 16.14; Mak 8.28; Luk 9.19\x* \v 8 Bayayoŋ, goineji mibuŋ, “Elaijaji moke fukeru goga.” Goineji jikigaru mibuŋ, “Kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone moji gboreru pakereru goga.” \v 9 Oŋu mibuŋyoŋ, kiŋ Herodji iŋi miya, “Jon Mitimeso ŋi oi nonji mibe ubeine ketigabuŋyoŋ, more buŋo oŋu mibi manego, oi moji?” Oŋu miku Yesu ŋoneiŋgo yameŋ keku origaya. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi 5,000 uqo gume yabeya. \r Mat 14.13-21; Mak 6.30-44; Jon 6.1-14 \p \v 10 Sosore ŋi aposol yoŋoji Yesureo kirieru ya eru babuŋ, ore binaŋ sosowo ojibuŋ. Ojibi oga yaberu ŋiŋigo tumoqoqo kae jiŋoyaŋuŋ bokeru taoŋ tinaine Betsaida ore bembeŋgo yoŋoyoŋekoŋ tuhuo gonimiŋ ore rabuŋ. \v 11 Rabuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu yoŋoji oi maneru Yesu ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Raru Yesureo warebi kepore yaberu Anuture qorumande fuŋne mitaniŋgaru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeya. \p \v 12 Oŋu eru gome wegi jiŋoine tariru rakaiŋgo eya. Oŋu fukeko kiŋariŋ 12 yoŋoji wareru Yesu iŋi ojibuŋ, “Niŋo moreŋ tuhuo yo oo gogobeneŋ ore go soine ŋiŋigo kubu yo sore yabende kae pi bembeŋgo bembeŋgo ŋe ragobi, oo raru pepe pi eru uqo munjaŋ bofukeinebi.” \p \v 13 Oŋu ojibuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋoji ŋoŋo-ŋaŋe yoŋo uqo gume yabeniŋ.” Oŋu yajiko bokiriebuŋ, “Niŋo poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi akoŋ baru gogobeneŋ. Ore eru uruŋu enobeŋ? Niŋo soine raru ŋiŋigo kubu yo sosowo yoŋore uqo furiine banobeŋ me? \v 14 (Yoŋoji ŋi 5,000 ore so gogobi.)” Oŋu bokiriebi kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ŋoŋoji ŋiŋigo yajiru boroiŋ yabebi kubu so 50 ore so uqo nonimiŋ ore tumaŋgaru wakiru ŋeinebi.” \p \v 15 Yajime oŋu eru boroiŋ yabebi ŋiŋigo sosowoji wakiru qokoine qokoine ŋe rabuŋ. \v 16 Ŋe rabi poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka oi roru Sombuŋgo pime ropeko mifiaya. Mifiagaru poroŋ bajiru kiŋariŋpuine yareme ŋiŋigo kubu so boroiŋgaru botuyaŋuŋgo ruabuŋ. \v 17 Botuyaŋuŋgo ruabi sosowo noru gaba yabeya. Uqo tifeine kuŋgaŋine bokebuŋ, oi kiŋariŋ yoŋoji roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. Oŋu. \s1 Pitaji Yesure fuŋne mifukeya. \r Mat 16.13-20; Mak 8.27-30 \p \v 18 Damaŋ mogo Yesuji iŋoyoŋe akoŋ kae mogo oŋga wosiko kiŋariŋpuineji iŋoke gokabi weu yareru iŋi yajiya, “Ŋiŋigoji nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?” \p \v 19 Yajime bokirieru iŋi mibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eru goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone moji komegone pakereru goge.’”\x * \xo 9.19 \xt Mat 14.1-2; Mak 6.14-15; Luk 9.7-8\x* \p \v 20 Oŋu mibi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu migobi? Noŋ mo fukego?” Weu yareme Pitaji bokirieru ojiya, “Go Anuture Munaŋqoqo Rau Kristo fukege.” Oŋu.\x * \xo 9.20 \xt Jon 6.68-69\x* \s1 Yesuji komeinde buŋoine miya. \r Mat 16.20-28; Mak 8.30–9.1 \p \v 21 Oŋu weu yareme fuŋine totogo mibi moji manenimiŋ ore agi sanaŋine bayareya. \v 22 Yesuji miya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji joiserereŋ kokoine maneiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋadi gaku qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” Oŋu. \s1 Kristo boyobekiminde furiine. \p \v 23 Yesuji ŋiŋigo sosowo yoŋo buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio boyobe nuru wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene ŋadi garu ‘Biŋe gariine roru warega,’ miku misombeŋ ebi joiserereŋ oi koboeine. Yobiŋ oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareine.\x * \xo 9.23 \xt Mat 10.38; Luk 14.27\x* \p \v 24 “Moji gogoine iŋoyoŋunde sabareku iŋoyoŋunde aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine nonde eru kisiŋgaru mitari nareiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru sanaŋgaru goiŋ.\x * \xo 9.24 \xt Mat 10.39; Luk 17.33; Jon 12.25\x* \p \v 25 “Moji moreŋine moreŋine yoŋore yareya sosowo keporeko biŋeine ra foreme maŋinere gogo bojibugaru keoma goku komeko Anutuji buŋoine mitariko misi korugo rakaru qoqotiineji sibirigame so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so eteiŋ. Mata yobu! \p \v 26 “Moji nonde tina eru Biŋe buŋone bawakiru ruaga, iŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋone takigaiŋ. Iŋoji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yoo wakibi yoŋore, iŋoyoŋere eru Mamainere kuririquraŋyaŋuŋ ŋoneru popurenimiŋ. Damaŋ oo ŋi me ŋigo oŋuine ŋone takireiŋ. \v 27 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yo dimagobi, ŋoŋore botugone goineji Anuture qorumande foriji fukeiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Sakike goku komere joiserereŋ so manebi fukeko oi ŋonenimiŋ.” Oŋu. \s1 Yesure sakiji qowirieya. \r Mat 17.1-8; Mak 9.2-13 \p \v 28 Buŋo oi yajime una 8 ore so tariko Yesuji Pita, Jon eru Jeims oga yaberu tukuo roperu Anutu oŋga wosi eteya.\x * \xo 9.28 \xt 2 Pi 1.17-18\x* \v 29 Oŋga wosi eteru oo jiŋo maiinere kamasiji qowirieru fuŋine mo fukeya. Marikuineji gbagbataeŋine fukeru buruburuineke tamaeya. \v 30 Oo akoŋ ŋonebi ŋi yoyokaji fukeru Yesuke bubuŋo mimane ebuŋ. Oi Moses eru Elaija. \v 31 Kuririquraŋ maŋineo fukeru Yesuke buŋo iŋi mimane ebuŋ, “Anutuji Yesu joiserereŋ maneru komeiŋ ore soreme wakiru pipa Jerusalem sitio rako buru oiji foriineke fuke foreiŋ.” \p \v 32 Oŋu mimane ebuŋyoŋ, Pitaji ogoyokaine yokoke jiŋoyaŋuŋ yobiŋgame kubaŋ pebuŋ. Pebuŋyoŋ, kubaŋgone maŋyaŋuŋ gboreko jiŋoyaŋuŋ piku Yesure kuririquraŋ eru ŋi yoyoka iŋoke dimabi, oi ŋone yabebuŋ. \v 33 Ŋone yabebi dimaku Yesu bokenimi ore ebi Pitaji Yesu ojiya, “Sogunenoŋuŋ, niŋoji yo oo beufi manegobeneŋ. Ore eru niŋoji soine ako yokaomo bakimiŋ: Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.” Pitaji oŋu ojiyayoŋ, iŋoyoŋunde buŋore fuŋne oi so mane mukuya. \p \v 34 Oŋu miku dimako kuaŋ moji wakiru konuineo komoŋ yabeme kuaŋ maŋgo goku waragaku gburugburu yabeya. \v 35 Gburugburu yabeko dimabi kuaŋ maŋineone buŋo maru mo iŋi wakiko manebuŋ, “Ŋi yo oi nakene made. Oi ŋiŋigo munaŋ qa yareiŋ ore roosoeboŋ. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.”\x * \xo 9.35 \xt Ais 42.1; Mat 3.17; 12.18; Mak 1.11; Luk 3.22\x* \p \v 36 Buŋo maru oiji wakiko maneru kiŋariŋ yoŋoji oo akoŋ piku Yesuji akoŋ dimako ŋonebuŋ. Tukuo ya ŋonebuŋ, ore biŋe oi damaŋ oo so miku buŋoyaŋuŋ mataeme gobi moji mo so maneya. Oŋu. \s1 Yesuji gemo yobeko madeji fiaya. \r Mat 17.14-21; Mak 9.14-29 \p \v 37 Peku pakerebi Yesuji kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoke tukuone wakiru pagaŋgo ŋiŋigo kubu sogo ŋone yabebuŋ. \v 38 Ŋone yabebi ŋiŋigo kubuone ŋi moji oŋgaku iŋi ojiya, “Qaqaji, nonde made begu fukega ore wareru oi ŋone. Ore eru oŋga wosi garego. \v 39 Mane, gemo moji oi bodugame oo akoŋ oŋga jojoraku yoyowo gako suriŋsuriŋ bame miineone tiferuruine wakiega. Gemo oiji poreru ro imagaru damaŋ kokoine so bokeega. \v 40 Oŋu fukeko gore kiŋariŋpuji gemo oi yobenimiŋ ore karie yaregoyoŋ, yoŋoji oi embimbiŋgagobi.” \p \v 41 Oŋu ojime Yesuji bokirie teru miya, “Yei, morende ŋiŋigo qoqomuku eru iŋgoŋmaŋgoŋineke, nonji damaŋ wojimu ŋoŋoke goku qataŋ ŋabebe Anutu so manesiŋ gabi joiserereŋ maneebemiŋ? Madego ronde yo wareni.” \p \v 42 Made oi roru wareko damaŋ oo oŋuakoŋ gemoji made furu yoyou eteme yoyowo garu suriŋsuriŋ baya. Oŋu fukeyayoŋ, Yesuji gemo oi miteme bokeme made bobiaŋ garu mamaine oteya. \v 43a Anuture usuŋ soguineji oŋu fukeko sosowoji oi ŋoneru meayaŋuŋ mukume waragabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji komeinere Biŋe miko ateine yoyoka fukeya. \r Mat 17.22-23; Mak 9.30-32 \p \v 43b Yesuji ya sosowo oi baya, ore eru ŋiŋigo sosowoji waragabuŋ Yesuji damaŋ oo kiŋariŋpuine buŋo koruŋ iŋi yajiya, \v 44 “Buŋo yo kaje ruaru maneniŋ: Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ruako rakaiŋ.” \v 45 Buŋo koruŋ oi yajiyayoŋ, oi so mane mukubuŋ. Anutuji oi kefagame soŋsoŋgo peko oi so mane taniŋgabuŋ eru fuŋine uruŋu, oi weu tenimiŋgo fogaturuŋ ebuŋ. Oŋu. \s1 Kiŋariŋ botuyaŋuŋgo moji ropekiine fukega? \r Mat 18.1-5; Mak 9.33-37 \p \v 46 Kiŋariŋ niŋoreone ‘Moji ropekiine fukega?’ miku buŋo oi manesubuŋ.\x * \xo 9.46 \xt Luk 22.24\x* \v 47 Oi manesubuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane mukuru made mendaine mo roru keririŋineo ruame dimaya. \v 48 Dimako iŋi yajiya, “Sosowo ŋoŋoreone moji wawakiine tatariine fukega, iŋoji ropekiine fukega. Ore eru moji made yo nonde tinao piineo keporeru siŋaŋ gaku maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, oi oŋuakoŋ keporeiŋ.” Oŋu.\x * \xo 9.48 \xt Mat 10.40; Luk 10.16; Jon 13.20\x* \s1 Moji rosigo mata, iŋoji ogogo fukega. \r Mak 9.38-40 \p \v 49 Damaŋ oo Jonji fuŋgaru buŋo iŋi ojiya, “Sogunene, ŋi moji gore tinao gemokaku yobe yabeme ŋonebeŋ. Iŋoji niŋoke so roregaru goga ore niŋo iŋo qomuku tebeŋ.” \p \v 50 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi ojiya, “Iŋo so qomuku teinebi. Moji so qomuku ŋareega, iŋoji ŋoŋo-ŋaŋunde buruo goga. (Ore eru ŋoŋo nonde ogopu goine oi sisiri egu eyarenimiŋ.)” Oŋu. \s1 Samaria kae mo yoŋoji Yesu ŋadi gabuŋ. \p \v 51 Yesuji Sombuŋgo ropeiŋgo eya. Ore damaŋine bembeŋgaga ore Yesuji dimaku “Jerusalem sitio rabemiŋ,” miku misanaŋgaru fuŋgaru kadio raya. \v 52 Raru kiŋaŋ bonieru sore yabeme rabuŋ. Kadio raru goku Samaria prowinsre kae mogo roperu “Yesu wareiŋgo ore boemasaŋ ekimiŋgo ore waregobeneŋ,” mibuŋ. \v 53 Mibuŋyoŋ, Samaria yoŋoji Juda eru Jerusalem mipemiriŋ eyareebuŋ ore Yesuji “Noŋ Judia prowinsgo Jerusalem soriŋ oobe rabemiŋ,” miya ore pi sabareru momojo buŋoyaŋuŋ so yajibuŋ. \v 54 Oŋu ebi kiŋariŋyokaine Jeims eru Jon yokoji oi ŋoneru mibu, “O Ofoŋ, qonikiŋgone misi wakiru ja yabeko mataenobuŋ, oŋu oŋga wosikimiŋgo manege me mata?”\x * \xo 9.54 \xt 2 Kiŋ 1.9-16\x* \p \v 55 Oŋu mibuyoŋ, Yesuji kirieru kane yaperu miyateya. \v 56 Oone jikigaru kae mogo rabuŋ. Oŋu. \s1 Yesu boyobekiminde gbegbedi buŋo. \r Mat 8.18-22 \p \v 57 Kadio rakabi ŋi moji wareru Yesu ojiya, “Go uro uro ramiŋ, nonji oo go boyobe guru warebemiŋ.” \p \v 58 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋoji ko siroŋyaŋuŋgo pebi sowoo webo yoŋoji youyaŋuŋ baku goegobiyoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uro obe raru qoruine wamo roŋguŋgo roegaru pema nena?” \p \v 59 Yesuji ŋi more ojiya, “Go wareru noŋ boyobe nuigoŋ.” Ojiyayoŋ, iŋi bokirieya, “Ofoŋ, oi soineyoŋ, mamaneji komeiŋgo ega. Ore eru bonieru minde raru siŋaŋ gabe komeko yaŋ gabe tarime.” \p \v 60 Oŋu bokirieyayoŋ, Yesuji buŋoine bokirieru ojiya, “Boke! Komeine yoŋoji qoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋ ganimiŋyoŋ, goji raru Anuture qorumande fuŋne mitaniŋga yareru goigoŋ.” \p \v 61 Moke ŋi moji waperu ojiya, “Ofoŋ, nonji go boyobe gubeminde aŋi manegoyoŋ, mane, go soine minde bonieru pigo raru tifepune momojo buŋoyaŋuŋ mibe tarime.”\x * \xo 9.61 \xt 1 Kiŋ 19.20\x* \p \v 62 Ojiyayoŋ, Yesuji bokirieya, “Moji moreŋ banjaŋgaiŋgo kiju oi bafalo ŋadio kiperu meineji kiju kifuineo roru dimako rako moke kirieru ŋadiineo ŋonega, iŋoji Anuture qorumaŋgo roperu gioine baiŋ ore so, so fukega.” Oŋu. \c 10 \s1 Yesuji kiŋariŋ 72 sore yabeme rabuŋ. \r Mat 9.37-38; 10.7-16 \p \v 1 Ore ŋadiineo Ofonji kiŋariŋ goine 72\f + \fr 10.1 \ft Goineji oseru 70 migobi. Goineji 72 migobi\f* oi roosoe yabeya. Iŋoyoŋe “Taoŋine taoŋine kaeine kaeine rabemiŋ,” miku oo yoyoka yoyoka bopo yaberu bonieru sore yabeya. \v 2 “Sore ŋabebemiŋ,” miku iŋi yajiko manebuŋ, “Anuture gioo uqo foriine kokoine gumuŋgaru pegayoŋ, oi roru qojugakimiŋ ore gio bobo ŋiŋigo noŋuŋ afaineji gogobeneŋ. Ore eru uqo foriine roqojure Rauine oŋga wosi tebi gio bobo ŋiŋigo sore yabeme foriine roru qojuganimiŋ.\x * \xo 10.2 \xt Mat 9.37-38\x* \p \v 3 “Ŋoŋo rainebi. Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe ranimiŋ.\x * \xo 10.3 \xt Mat 10.16\x* \v 4 Ŋoŋo moneŋ bifuŋ nigiŋ me kekere mo me kufu komoŋ oi so roru rainebi. Raru kadio ŋiŋigo ŋone yaberu midobodo eru momojo buŋoyaŋuŋ so miinebi.\x * \xo 10.4 \xt Mat 10.7-14; Mak 6.8-11; Luk 9.3-5\x* \p \v 5 “Raru pi mogo roperu rone iŋi yajiinebi, ‘Anutuji pi yoo womo ŋareme waigo goinebi.’ \v 6 Oŋu mibi moji womo ro sabareiŋ ore so fukeiŋ ine, womoŋaŋunji iŋore paio ropeiŋyoŋ, moji oi so ro sabareiŋ ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeiŋ. \v 7 Pi ropenimiŋ, oo akoŋ goku gio bainebi. Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo gogoŋaŋuŋ kitiŋ ganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru yoŋoji uqo eru obu ŋarenimiŋ, oi noinebi. Pi goineo kosabasa so peinebi. Pi buru so ra wareinebi.\x * \xo 10.7 \xt 1 Kor 9.14; 1 Tim 5.18\x* \p \v 8 “Taoŋ oo me oo ropebi kepore ŋaberu uqo ŋarenimiŋ, oi noinebi. \v 9 Noku goineji oo jibe ba yabeme penimiŋ, yoŋo bobiaŋ yabeinebi. Oŋu eru iŋi mibi maneinebi, ‘Anuture qorumanji bembeŋgo wareme ore maŋgo ropeniŋ.’ \v 10 Oŋu einebiyoŋ, taoŋ mogo ropebi ŋadi ŋabenimiŋ, oo nareŋgareŋ kaeo me kae jiŋoo raru iŋi yajiinebi,\x * \xo 10.10 \xt Apo 13.51\x* \p \v 11 ‘Niŋo ŋoŋore taoŋgo warebeneŋ rufe ya kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ. Rakaiŋyoŋ, buŋo yo mane mukuinebi: Anutu qorumanji maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo fukega.’ \v 12 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ sogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, so oiji Sodom yoŋore joisererende so oi odureru jikiga ŋareiŋ.” \f + \fr 10.12 \ft Sodom yoŋoji sembene mimiine baku goku maŋyaŋuŋ so kerisiebi Anutuji misiji ketotie yabeya.\f*\x * \xo 10.12 \xt Jen 19.24-28; Mat 10.15; 11.24\x* \s1 Yesuji taoŋ 3 yoŋore ‘Yei beusembe!’ miya. \r Mat 11.20-24 \p \v 13 “O Korasin rauine, nonji ŋoŋore ‘Yei!’ miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ ‘Yei!’ miku kuyogo. Nonji yoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke fukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotu moreŋgo Taia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋoji damaŋ joroine maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore sosoine yaduru gijeŋ rau ega kome rauru kuyonobuŋ.\x * \xo 10.13 \xt Ais 23.1-18; Eze 26.1–28.26; Joel 3.4-8; Am 1.9-10; Zek 9.2-4\x* \p \v 14 “Kuyonobuŋyoŋ, Anutuji jiki Korasin eru Betsaida yoŋore buŋo mitariku geoine bokirieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ sogo oo oi Taia (Tiro) eru Saidon yoŋore joisererende so oi odureru manenimiŋ. \v 15 Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋ ŋabeko Sombuŋ kaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu! Ŋoŋo komere joiserereŋ kaeo rakanimiŋ.\x * \xo 10.15 \xt Ais 14.13-15\x* \p \v 16 “Moji buŋoŋaŋuŋ maneiŋ, iŋoji nonde buŋo maneiŋ. Moji ŋadi ŋabeiŋ, iŋoji noŋ ŋadi nuiŋyoŋ, moji noŋ ŋadi nuiŋ, iŋoji sore nuya, oi ŋadi gaiŋ.” Oŋu.\x * \xo 10.16 \xt Mat 10.40; Mak 9.37; Luk 9.48; Jon 13.20\x* \s1 Kiŋariŋ 72 yoŋoji kirieru jeriebuŋ. \p \v 17 Kiŋariŋ 72\f + \fr 10.17 \ft Goineji oseru 70 migobi. Goineji 72 migobi\f* yoŋoji goku kirieru wareru jerieru iŋi mibuŋ, “Ofoŋ, niŋo gore tinao gemokaku mitiga yarebeneŋ yoŋoji oŋuakoŋ buŋonoŋuŋ yukuineo raru useru rabuŋ.” \p \v 18 Oŋu mibi Yesuji bokirieya, “Nonji Satan yobebi Sombuŋgone riŋaru kirabori ore so igogako rakame ŋoneboŋ. \v 19 Maneniŋ, nonji usuŋ ŋarebe ŋoŋo soine kobeŋ, qoti, omeqoqo eru rosinoŋunde usuŋ suŋsuŋ miineke sosowo odebi wakiko gbiŋ enimiŋ. Ore eru ya moji ŋaberu kesibiri so eŋareiŋ.\x * \xo 10.19 \xt Kiki 91.13\x* \p \v 20 “Ore eru gemokaku yoŋoji buŋoŋaŋuŋ yukuineo ragobiyoŋ, jibu ŋoŋore jeribari qoruine oi ore eru so jerieinebi. Ŋoŋore tina Sombuŋ kaeo quraŋgabi Anuture tina buru buk papiago pega, ore eru mokemoke yobu jerieinebi.” Oŋu. \s1 Yesuji jerieru Anutu miteŋ gaya. \r Mat 11.25-27; 13.16-17 \p \v 21 Damaŋ oo Moro Tiriineji Yesu dobe gako jerieru buŋo iŋi miya, “O Mamane, goji Biŋe buŋogo maŋgboroŋ ŋiŋigo mamane soguine robuŋ, yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo odumade oŋuine yoŋoyaŋunde manebi qaqouma fukega, oi yoŋore barariŋga yarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋ morende Ofoŋ go miteŋ gugo. O Mamane, go gake oŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya. \p \v 22 “Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya. Mamaneji madeinere fuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukuko moji oi so manega. Oŋuakoŋ moji Mamainere fuŋne so mane mukuko Madeineji akoŋ oi manega eru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi yadureiŋ, yoŋoji Mama mane tenimiŋ.” \p \v 23 Yesuji oŋu miku kiŋariŋpuine yoŋoreo kirieru yoŋoyoŋe akoŋ kamiine iŋi yajiya, “Uri yoŋoji ŋoŋo ya ŋonegobi, oi ŋoneru jiŋoyaŋunde eru kiwaqawaineke fukegobi. \v 24 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ, Kajeqouŋ ŋiŋigo eru kiŋ koito kokoineji ŋoŋo ya yo ŋonegobi, oi ŋonenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so ŋonebuŋ. Ŋoŋo buŋo yo manegobi, yoŋoji oi manenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so manebuŋ.” Oŋu.\x * \xo 10.24 \xt Jon 3.35; 10.15\x* \s1 Mimipaŋ buŋo qoruine yoyoka oi uruŋu? \r Mat 22.34-40; Mak 12.28-31 \p \v 25 Kadi buŋore qaqaji moji pakereru Yesu buduŋ ruaru iŋi weu teru ojiya, “Qaqaji, nonji uruŋu eru gogo sanaŋine tatariine tomirire biŋe fukenobo?”\x * \xo 10.25 \xt Mat 22.35-40; Mak 12.28-34\x* \v 26 Ojiko Yesuji iŋi bokirieru weuya, “Mosesre Kadi buŋoo buŋo uruŋu quraŋgabi pega? Ore fuŋine oi uruŋu?” \v 27 Weume bokirieru miya, “‘Go maŋgo, qoqotigo, usuŋgo eru mamanesugo jumuine oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ,’ eru ‘Gake manji jojoko eege, oŋuine akoŋ ŋiŋigo sosowo manjoko eyareru goigoŋ.’”\x * \xo 10.27 \xt Lew 19.18; Dut 6.5\x* \m \v 28 Miko Yesuji bokirieya, “Poretiŋ bokiriege. Oi reŋgaru gogo sanaŋinere biŋe fukemiŋ.” \v 29 Oŋu bokirieyayoŋ, Kadi buŋore qaqajiji ‘Oi reŋgaru posiine fukego,’ oŋu manesuku fuŋneine oduteiŋgo maneru Yesu ojiya, “Ŋiŋigo botuyaŋuŋgo go wapeboŋ, yoŋoreone wamore mige? Noŋ mo so manjoko etenobo?”\x * \xo 10.29 \xt Lew 18.5\x* \s1 Samaria ŋiji jobu ŋi ŋonemaiŋ oteya. \p \v 30 Oŋu miko Yesuji bokirieru miya, “Ŋi moji Jerusalem siti bokeru Jeriko kaeo rakaru kadio suroŋqoqo yoŋore meo rakame robuŋ. Roru mebo yaine roru kambaŋine qomukuru jobu qaku bokeru rabi komeiŋgo eru peya. \v 31 Peru odigame soriŋ gio siŋaŋ moji kadi oo akoŋ raru ŋone takireru kadi mobego raru odureru raya. \v 32 Rako odigame soriŋ gio ŋi (Liwait) moji oo waperu ŋoneru oŋuakoŋ takigame odureru raya. \v 33 Rayayoŋ, Samaria prowinsre ŋi\f + \fr 10.33 \ft Juda yoŋoji Samaria ŋiŋigo mipemiriŋ eyareku gobuŋ.\f* moji kadi oi akoŋ raru peya, oo roperu ŋoneru beusembe maneru ŋoneru emboŋ eya.\x * \xo 10.33 \xt 2 Hist 28.15\x* \p \v 34 “Ŋoneru emboŋ eru bembeŋgo rakaru wiine jiji eru wain obuineji rau teru komoŋ gaya. Wiine komoŋ garu roru romaiŋgaru doŋgiinere paio ruaru ogaru tumoqoqo pepe pigo raru ruaru siŋaŋ gaya. \v 35 Siŋaŋ garu peku pakereru kae fufurere akoŋ giobobo yoyokare furiine (Kina 20) uduru tumoqoqo pi rauine oteru ojiya, ‘Ŋi yo siŋaŋ garu gokande moneŋ garego, oi so sagaru odureiŋ ine, oi kirieru wareto oo jikigaru garebemiŋ.’ \v 36 Ŋi yokaomo fuŋneyaŋuŋ oŋu odubi. Ŋi suroŋqoqo yoŋore meo rakaya, iŋore ogo moji fukeya? Yoŋoreone more manende, iŋo maŋyauŋ eteya?” \p \v 37 Weu teko bokirieya, “Ŋonemaiŋ oteya, iŋoji.” Oŋu bokirieme Yesuji ojiko maneya, “Go raru oŋuakoŋ eru goigoŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Marta Maria yoko iqi yapeme ŋebuŋ. \p \v 38 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke kadio rabi Ofoŋyaŋunji kae mogo ropeya. Ropeko ŋigo mo tinaine Marta iŋoji kepore teme piineo ropeya.\x * \xo 10.38 \xt Jon 11.1\x* \v 39 Marta qoine tinaine Maria goya. Iŋoji Ofoŋ ŋoneru bembeŋgo wakiru ŋeku Biŋe buŋo miya, oi kaje ruaru mane jijiweru maneya. \v 40 Maneyayoŋ, Martaji jebe gioji poreme ra wareru embiŋqombiŋ eru Yesu ojiya, “Ofoŋ, qoneji boke nuko nakekoŋ kiŋaŋ gio babe manende sagaga me mata? Ore eru Maria minde wareru bapi nuine.” \m \v 41 Ojiko Ofonji bokirieru ojiya, “Marta Marta, go ya fuŋne fuŋne ore manebu maneru manetiqoti eku janjaŋbumbuŋ goku joineke eru dimage. \v 42 Oŋu dimageyoŋ, manebu moakoŋ mo eru ba sanaŋgabeneŋ sagaiŋ. Niŋo ya boakoŋ ore so embimbiŋgagobeneŋ. Mariaji osoeru mande mobe bobiaŋgaiŋ ore roosoeru kiwaqawaineke fukega. Gogore mobe fiine oi moji mo so ogagaiŋ.” Oŋu. \c 11 \s1 Yesuji oŋgawowosire fuŋne qaji yareya. \r Mat 6.9-13; 7.7-11 \p \v 1 Yesuji kae mogo oŋga wosiru goko tariko kiŋariŋpuine yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Ofoŋ, Jon Mitimeso ŋiji kiŋariŋpuine oŋgawowosire fuŋne qaji yareya, go oŋuakoŋ niŋo qaji noreigoŋ.” \p \v 2 Ojiko Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo oŋga wosikimiŋ eku iŋi miinebi: \q1 Mama, gakere tinaji tiriine peine. Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine. (Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, oi moreŋgo oŋuakoŋ fukeine.) \q1 \v 3 Go una so uqo munjaŋ sonoŋuŋgo noreigoŋ. \q1 \v 4 Goineji agiburaŋ enorebuŋ, niŋo sosowo yoŋore agiburaŋ oi bokegobeneŋ ine, go ore so niŋore agiburaŋ jure noreigoŋ. \q1 Eesoigo egu waki nobeiŋ ore gonji sabare noberu Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ.” \f + \fr 11.4 \ft Goineji buŋo oi iŋi kerisieru miegobi: sembeneone bomuku nobeigoŋ.\f* \p \v 5 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Ŋoŋoreone moji ubu joŋiŋgo ogoinere pigo raru wiwigaku iŋi ojiiŋ, ‘Ogone, poroŋ yokaomo narende mobeine jiki bokirieru garebemiŋ. \v 6 Ogone moji kadio goku nondeo ramume uqone tomiri ore gumebemiŋ ore baago.’ \v 7 Oŋu ojiko ogoineji pi maŋgone iŋi bokirieru ojiiŋ, ‘Go kubaŋ gari enorege. Noŋ mendi keku odaine ruabe odumadepuneji noke makipepenoŋuŋ ramegaru kubaŋ pegobeneŋ. Ore eru pakereru oi gareiŋgo embimbiŋgago.’ \v 8 Oŋu miiŋyoŋ, nonji ŋajibe maneniŋ: Pi rauineji ogoine fukega ore eru so pakereru oteiŋyoŋ, oi jibu yameŋ keku miku dimaga ore oi soine pakereru weuga ore so sosowo oteiŋ. \p \v 9 “Nonji ore mobeine oi iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Anutu oŋga wosiinebi. Oŋga wosibi ya ŋareiŋ. Anuture yare jambae baku baainebi. Oi baabi ŋadume bofukenimiŋ. Dimaku mendigo qainebi. Qabi mendi ro ŋareiŋ. \v 10 Moji Anutu oŋga wosiega, iŋoji ore tifeine raugaiŋ. Yare baaega, iŋoji ya bofukeiŋ. Mendiineo qaega ore mendi ro teiŋ. \p \v 11 “Mamapune ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Madeineji jembaende weume tifeineo qoti oteiŋ \v 12 me qoqu korunde weuko omeqoqo oteiŋ? \v 13 Ore eru ŋoŋo ŋiŋigo sembene fukegobi eru jibu yauŋ fiine fiine oi odumadepuŋaŋuŋ yareniminde manegobi ine, Sombuŋ Mamanoŋunji yauŋine uruŋu sabarena? Iŋore mande eebobo oi nodureru fuŋine mo fukega. Ore eru Moro Tiriinere oŋga wosiru weu tenimiŋ ine, iŋoji aŋiineo Moro oi soreme maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji gemo yoŋore usuŋyaŋuŋ odureru qame wakiga. \r Mat 12.22-32; Mak 3.20-27 \p \v 14 Gemoji ŋi mo noŋguŋ bateko mutu gome Yesuji gemoine oi yobeko waperu rako namaŋine wirieko moke buŋo miya. Buŋo miko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragabuŋ. \v 15 Waregabuŋyoŋ, yoŋoreone goineji iŋi mibuŋ, “Iŋoji gemokaku yoŋore koito Gibio iŋore usunji gemo yobe yabeega.”\x * \xo 11.15 \xt Mat 9.34; 10.25\x* \p \v 16 Oŋu mibi goineji Yesu buŋore budunji furugaiŋgo ore iko eteru iŋi weubuŋ, “Go mitigande qonikiŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”\x * \xo 11.16 \xt Mat 12.38; 16.1; Mak 8.11\x* \v 17 Weu tebuŋyoŋ, iŋoji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋpuji botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganimiŋ, yoŋoji sisibiri ebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ peiŋ. Oŋuakoŋ pi more kufufuŋ yoŋoji pouganimiŋ, piyaŋunji siŋsaŋ peiŋ. \p \v 18 “Maneniŋ! Satande kufufuŋ yoŋoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganobuŋ ine, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ banimiŋ ore embimbiŋgabuŋ gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana? Ŋoŋo nonde iŋi migobi: Iŋoji Gibiore tobiriji gemokaku yobe yabeega. \v 19 Oŋu migobiyoŋ, maneniŋ, nonji Gibiore tobiriji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋore ogopuji more tobiriji oi yobe yabenobuŋ? Ore eru yoŋoji buŋoŋaŋuŋ foriine me mata, oi osoeru mitarinimiŋ.\f + \fr 11.19 \ft Ŋoŋore saki siŋaŋpuji Anuture tina miku jibu gemo oi Gibiore usunji yobe yabebi nonji oi Anuture usunji yobe yabeego. Sogokoŋ so dimagobeneŋ ore moji foriine eru moji buŋo ikoine boyobeega, oi ŋiŋigoji osoeru mitarinimiŋ.\f* \v 20 Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nonde me sisine boburogame gemo yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreo wareru fukega. \p \v 21 “Ŋi sanaŋine Gibio iŋoji\f + \fr 11.21 \ft Ŋi sanaŋine oi Satan\f* tebe damuineke kae piine siŋaŋ gako meboineji soine peiŋ. \v 22 Oŋu peiŋyoŋ, ŋi sanaŋ qaŋqaŋine yobu Moro Tiriine iŋoji riŋaru wareru qaku gbiŋ eteru tebe damuine ŋesiŋine peteya, oi sosowo yaororu meboine basiru roru raru ogopuine boroiŋgaru yareiŋ. \p \v 23 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinao tumaŋganimiŋ so kepore yabeega, iŋoji oi boroiŋ yabeega.” Oŋu.\x * \xo 11.23 \xt Mak 9.40\x* \s1 Gemokakuji ŋi maŋgo kirienimiŋgo yameŋ kegobi. \r Mat 12.43-45 \p \v 24 “Gemoji ŋi maŋgone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru warego, oo moke kiriebemiŋ.’ \v 25 Oŋu miku kirieru piine ofaŋgaru basarigako peya, oi oŋuakoŋ peko bofukeiŋ. \v 26 Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 oi iŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu ore maŋineo gonimiŋ. Oŋu fukeko ŋi iŋore fuŋne rone sembene fukeyayoŋ, jiki sembeqambea foreiŋ.” Oŋu. \s1 Uri yoŋo kiwaqawaineke fukegobi? \p \v 27 Yesuji buŋo oŋu miku gome ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgone ŋigo moji oŋgaku Yesu iŋi ojime maneya, “Kokone, ŋigoji kuagaru ro guto moŋ gume guya, nonji iŋore manebe kiwaqawaineke fukega.” \v 28 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Oi migeyoŋ, nonji iŋi mibemiŋ: Ŋiŋigo Anuture buŋore kaje ruaru maneru reŋgaru kegboreegobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” Oŋu. \s1 Qaqaji goineji mosi qoqowiriere yameŋ keku weubuŋ. \r Mak 8.11-12; Mat 12.38-42 \p \v 29 Ŋiŋigo kubuji tumaŋgabi sogueme Yesuji jikigaru buŋo iŋi miya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋo kufufuŋ kubu sembene. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine mo so eŋareiŋ.\x * \xo 11.29 \xt Mat 16.4; Mak 8.12\x* \v 30 Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Anutuji ronekoŋ Jona soreme Niniwe yoŋore botugo raru Anuture moge fukeya. Ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ ŋiŋigo kubu yoore botugo fukeme maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapakare ŋaberu mogeŋaŋuŋ fukeiŋ.\x * \xo 11.30 \xt Jona 3.4\x* \p \v 31 “Fuŋneŋaŋunde soso mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiine sogo oi kiŋ Solomon oteme Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋ maneinde aŋi maneya. Aŋiine maneru moreŋ qaŋaŋgone pakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomonde mamaneine maneya. Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Anuture maŋgboroŋ ropekiine roru warego, oi Solomonde maŋgboroŋ odurega. Oduregayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mutu dimabi so sagaga. \p “Ore eru Anutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yabeme buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore jiŋo maio ropenimiŋ, damaŋ oo Saut kantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimaiŋ. Moko dimaku buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘Ŋoŋo Yesu keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Iŋoji oŋu ŋajime mosiine osoeru ŋoŋo-ŋaŋunde mimi manenimiŋ.\x * \xo 11.31 \xt 1 Kiŋ 10.1-10; 2 Hist 9.1-12\x* \p \v 32 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareko maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi. \p “Ore eru Niniwe ŋiŋigoji mimitarire damaŋ sogoo ŋiŋigo kubu soguine yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋoji oŋu mibi eeboboŋaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga ŋarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 11.32 \xt Jona 3.5\x* \s1 Doi oi tatama noreiŋ ore pega. \r Mat 5.15; 6.22-23; Mak 4.21-23 \p \v 33 “Moji lambe me doi qureru rouŋ guruineo me deroo so ruaiŋyoŋ, oi ore ŋeŋeo ruaiŋ. Oŋu ruame goineji pi maŋineo ropeiŋgo manegobi, yoŋoji ore tatama ŋoneru soine ropenimiŋ.\x * \xo 11.33 \xt Mat 5.15; Mak 4.21; Luk 8.16\x* \v 34 Gore jiŋo oi maŋ sakigore doi fukega. Ore eru jibe moji jiŋogo so bosembeaga ine, oiji tiŋaru tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowo tatamaineo gomiŋ. Tatamaineo gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosembearu tatama kejigaga ine, oiji sakire gogogo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋ gomiŋ. \m \v 35 “Oŋu fukeko mane, qisiriji maŋgore tatama kejigako egu kobeiŋ ore rugo baru sisiŋaŋ ee eigoŋ. \v 36 Oŋu ende Anuture tatamaji maŋgo sosowo sagako guruine mo so ubu ega ine, gore sakiji oŋuakoŋ bugeqonikiŋke fukeru jiŋo maigoji tamaega. Doi yasogoji sakigoo igoko buruburuineke batamae guga, gogogo ore so Anuture tatamago rua foreru gomiŋ.” Oŋu. \s1 Maŋkekerisiere sasaki kamasi ore ‘Yei!’ miko ateine 6 fukeya. \r Mat 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 20.45-47 \p \v 37 Yesuji buŋo oi miforeko Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi moji iŋi miku keporeme, “Go soine nonde pigo roperu ŋeku uqo nokimiŋ.” Oŋu miko raru roperu uqo noiŋgo ore ŋeya. \v 38 Bonieru meine so jureru wakiru ŋeyayoŋ, Farisi ŋiji mosi oi ŋoneru waragaya. \v 39 Waragako Ofonji iŋi ojiya, “O Farisi ŋoŋo fofori munaŋqoqo ee eiŋ ore popu eru gombare sakiine jure mukuegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde manji kejigaga. Oi dukuŋ, omboŋ ebu eru mosi sembeine goine oiji puseko gogobi. \p \v 40 “O ŋoŋo, maŋ-ŋaŋuŋ tomiri. Moji sakiine sosowo bofukeya, iŋoji maŋine oŋuakoŋ bofukeya me mata? Ŋoŋo wamore maŋ-ŋaŋunde gio ore eru etaŋqataŋ egobi? Oi so sagaga. \v 41 Ore eru ya popu, juago ŋega, oi yauŋ-ŋaŋuŋ ŋiŋigo wakiqoqoine yareinebi. Oŋu ebi Anutuji munaŋ qa ŋareko ŋoŋore ya sosowo gbagbataeŋine peiŋ.” Oŋu. \p \v 42 “O Farisi ŋiŋigo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo uqo munjaŋ sosowo boroiŋgaru mobeine 10:gone moakoŋ Anuture biŋe ruaegobi. Jama, supe eru munjaŋ fuŋne fuŋne oi oŋuakoŋ boroiŋgaru teŋgone moakoŋ oi Anuture biŋe ruaegobi. Pesiŋ oi poretiŋ ruaegobiyoŋ, Kadi buŋore koruŋ qoruine yo odureru bokeegobi: Go Anutu maŋ wombuŋgoji manjoko eteeigoŋ eru ŋiŋigo botuyaŋuŋgo eebobo poretiŋ boyoberu goigoŋ. Buŋo qoruine oi yameŋ keku boyoberu goinebi eru buŋo memenda oi oŋuakoŋ so odureru bokeinebi.\x * \xo 11.42 \xt Lew 27.30\x* \p \v 43 “O Farisi, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo oŋgawowosi pigo ŋeŋe bobonio minemine ŋeniminde aŋi maneegobi. Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeriŋaŋuŋ enimiŋgo maneegobi. \v 44 O ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo jiŋoruŋ tinayaŋuŋ tomiri ore so fukegobi. Ŋiŋigoji qoŋgbuŋ kouineke uri pega, oi so maneru paiyaŋuŋgo kosabasa oderu ya botiineke yoŋoru kejigaegobi.” Oŋu. \p \v 45 Yesuji buŋo oŋu miko Kadi buŋore qaqaji yoŋoreone moji maneru bokirieru iŋi ojiya, “Qaqaji, go buŋo oŋu miku niŋo oŋuakoŋ mimigaŋgaŋ enorege.” \p \v 46 Oŋu miyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi miya, “O Kadi buŋore qaqaji, ŋoŋore paiŋaŋuŋgo oŋuakoŋ yobiŋ ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo buŋoine buŋoine mitigaru ore begi yobiŋineke oi ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruaru ruabi oi reŋganimiŋ ore yobiŋ yabeme jogbasasanaŋ eegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe oi me sisiŋaŋunji kokiine mo bapi yabenimiŋ ore beusembeŋaŋuŋ mo so peega. \p \v 47 “O ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋgo simeŋ ako baku basarigaegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde apa ŋasopuji oi yabebi komebuŋ. \v 48 Ŋoŋo-ŋaŋunde apa ŋasopuji kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi ŋoŋoji yoŋore jiŋoruŋgo ako baku simeŋ baegobi. Oŋu baku oiji apa ŋasopuŋaŋuŋ yoŋore eebobo ore qotikeru buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobi. \p \v 49 “Ore eru Anutu, maŋgboroŋ Rauine iŋoji iŋi miga, ‘Nonji kajeqouŋ ŋiŋigo eru aposol sore yabebe ŋoŋoreo warenimiŋ. Warebi yoŋoreone goine oi yabebi komenimiŋ eru goine kekesuesue eyarenimiŋ.’ \p \v 50 “Anutuji Sombuŋ moreŋ bofuke yapeya, damaŋ oone akoŋ fuŋgaru kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi dariyaŋuŋ kesiebi wakiya, ore dari geoine sosowo oi ŋiŋigo muŋambe gogobi, oi ŋoŋore paio ropeko joiserereŋ manenimiŋ. \v 51 Abelre dariji wakiko oone akoŋ fuŋgaru yaberu waperu goku Zekaraia boji koro alata eru boji soriŋ kubaine yokore botugo qabi dariine wakiko oo tariya. Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dariyaŋunde geoji ŋiŋigo muŋambe gogobi, ŋoŋore paio ropeko joiserereŋ manenimiŋ.\x * \xo 11.51 \xt Jen 4.8; 2 Hist 24.20-21\x* \p \v 52 “O Kadi buŋore qaqaji ŋoŋo, yobiŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ ore oŋga joraku ‘Yei!’ migo. Ŋoŋo Anuture mamane rokiminde mendi ki made oi ŋiŋigo yaago roru sabare yareegobi. Ŋoŋo-ŋaŋe ore maŋgo so ropebuŋ eru goineji ore maŋgo ropenimiŋgo egobi, ŋoŋoji oi kiperu sabare yareru gobuŋ.” \p \v 53 Yesuji buŋo oŋu miku bokeru rako Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋoji fuŋgaru buŋo joineke miteku buŋo fuŋne fuŋne miiŋ ore kokoine weu tebuŋ. \v 54 Weu tebi miineone buŋo mo mijibugame oiji kariŋgame buŋore budunji furugaiŋgo rubabuŋ. Oŋu. \c 12 \s1 Maŋkekerisiere sasaki gogore siŋaŋ bobo buŋo \r Mat 10.26-27 \p \v 1 Yesuji buŋoine miko damaŋ botuineo oo ŋiŋigo taoseŋine taoseŋine iŋoreo tumaŋgaru kekepuŋ eru keketuŋ eeku dimabuŋ. Oŋu eru dimabi fuŋgaru kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ya miine yo: Ŋoŋo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore maŋkekerisiere sasaki eeboboyaŋunde sisiŋaŋ eru goinebi. Oi momoki oŋuine fukega. Oi so bokenimiŋ ine, oiji yist rombuŋ oŋuine sogueru bosembe ŋabeiŋ.\x * \xo 12.1 \xt Mat 16.6; Mak 8.15\x* \p \v 2 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo sumuŋgabi pega, oi sosowo barariŋgabi mane mukunimiŋ.\x * \xo 12.2 \xt Mak 4.22; Luk 8.17\x* \v 3 Ore eru ŋoŋo buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi. Ŋoŋo buŋo qisirigo kamiine minimiŋ, oi tatamago mibi manenimiŋ. Ŋoŋo pi maŋgo guruine mogobe saŋugo kajeŋaŋuŋgo minimiŋ, oi kae jiŋoo totogo mitaniŋganimiŋ.” Oŋu. \s1 More kokoi manebeneŋ sagaiŋ. \r Mat 10.28-31 \p \v 4 “Ogopune nonji ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji sakiŋaŋuŋ qo komeru ore ŋadiineo ya mo jikigaru enimiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneku goinebi. \v 5 Oi matayoŋ, more kokoi manebi sagaiŋ, nonji oi ŋadubemiŋ. Mo moji usuŋ roru ŋabeko komebi soro ŋabeme misi korugo rakanimiŋ, iŋore kokoi maneku goinebi. Ŋoŋore buŋo oi moke migo: Iŋore kokoi maneru goinebi. \p \v 6 “Goineji (wirioŋ, wiwisu) 5 oi toiya yoyokaji furi banimiŋ ore eegobiyoŋ, Anutuji yoŋoreone moakonde so niga gaya. \v 7 Anutuji maŋgo eŋareko qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega. Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi.” Oŋu. \s1 Kristo mifukenimiŋ me muganimiŋ? \r Mat 10.32-33; 12.32; 10.19-20 \p \v 8 “Nonji buŋo mo ŋajibe maneniŋ: Moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ iŋo Anuture mimerereŋpu yoŋore jiŋoo mifukeiŋ. \v 9 Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Anuture mimerereŋpu yoŋore jiŋoo mugabemiŋ. \p \v 10 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine misoriŋgaru buŋo miiŋ, Anutuji agiburaŋine oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, iŋore agiburaŋ oi Anutuji so bokeiŋ.\x * \xo 12.10 \xt Mat 12.32; Mak 3.29\x* \p \v 11 “Ŋiŋigoji furu ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋabebi oŋgawowosi piŋaŋuŋgo me kiap gawana eru kantriine kantriine yoŋore ŋi koito yoŋore jiŋoo dimanimiŋ, damaŋ oo buŋoyaŋunde tife wamo buŋo uruŋu bokirieru mikimiŋ, ore manebu so einebi.\x * \xo 12.11 \xt Mat 10.19-20; Mak 13.11; Luk 21.14-15\x* \v 12 Oi iŋi ore: Ŋoŋo buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ qaji ŋareko minimiŋ.” Oŋu. \s1 Ŋi ebuinere soso buŋo \p \v 13 Ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgone ŋi moji Yesure miya, “Qaqaji, mamanokunji komeko go kakane ojinde mamanokunde meropu boroiŋga nareine.” \p \v 14 Oŋu miyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “O ŋi, moji ŋokore mimitari rauŋakuŋ fukeiŋ ore igodoŋ nume moreŋ-ŋakuŋ boroiŋganobo?” \v 15 Oŋu miku buŋo iŋi jikigaya, “Mebo tebe marikuŋaŋunji afaine akoŋ me boakoŋ yobu ena ine, jibu gogoŋaŋunde fuŋne oi oo so pega. Gogoŋaŋuŋ so osoeru moneŋ meboo gbediganimiŋ ine, ŋoŋo sibiriganimiŋ. Ore eru roru rokiminde ebu (greed) sosowore sisiŋaŋ eku goinebi.” \p \v 16 Oŋu miku soso buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋi tinabiŋeineke mo goya. Iŋoji moreŋineo uqo gioine bame touŋmoriri soguine fukeya. \v 17 Oi fukeko maŋineo iŋi manesuku miya, ‘Nonde rouŋ pi oi mendainemeŋ. Ore eru kurumbu kekereine kekereine, kuso qokoine qokoine, yagoŋ doduine doduine oi uro roru qojuganobo? Uruŋu enobo?’ \v 18 Oŋu miku miya, ‘Noŋ Iŋi ebemiŋ: Noŋ rouŋ pine ketotieru tifeineo rouŋ pi soguine soguine babemiŋ. Oi baku uqo touŋmoririne eru mebone sosowo oo roru qojugabe ŋeiŋ. \v 19 Oo ŋeko nakenere iŋi mibemiŋ: O go kiwaqawaineke! Touŋmoririgo afaine mata pe garega. Ore eru uqo noku jerieru gosaine gosaine batiqatiine tomiri ŋema neku waigo goigoŋ.’ \v 20 Oŋu miyayoŋ, Anutuji iŋi ojiko maneya, ‘O go, maŋgo tomiri! Nonji damaŋgo ruaru mitariku qoqotigo ubu yoo ogabe komemiŋ. Komende yareya sosowo raugaru gomeŋ, oi more biŋe fukeiŋmeŋ?’ \p \v 21 “Moji iŋoyoŋunde tebe mariku juŋe boreŋ ya roru qojugaegayoŋ, Anutu keririŋineo mande touŋmoririine so pe tega, iŋore yobiŋ soguine oŋu fukeiŋ.” Oŋu. \s1 Anutu manesiŋ garu manebu so einebi. \r Mat 6.25-34 \p \v 22 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Oŋu fukeiŋyoŋ, nonji ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so einebi: Niŋo wamo ya roru nonobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ? \v 23 Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋ saki komonji ore wawakiine fukega. Jiŋoŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqoji ore wawakiine fukega. \p \v 24 “Ŋoŋo sonomeŋ webo ŋoneinebi: Yoŋoji uqo koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so roru qojugaegobi. Seki beyaŋuŋ oi qomukuru (stua) uqo pigo so ruaegobi eru Anutuji oi jibu gume yabeega. Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine pega. Oi manesubi raiŋ. \p \v 25 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oiji moreŋgo goinde damaŋine oi una moakonde so ba jikigaiŋ me mata? Oi mata yobu.\f + \fr 12.25 \ft Goineji iŋi kerisieru migobi: Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oiji sakiine wan fit ore so jikigaru bojoroiŋgo embimbiŋgaiŋ\f* \p \v 26 “Ya mendaine oŋuine enimiŋgo embimbiŋganimiŋ ine, ya goine kokoinere uruŋure manebu enobuŋ? \v 27 Ŋoŋo juŋ jariŋ iruine kuririyaŋuŋke oi ŋoneinebi: Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde ore saka so yomueegobi. Gio ya goine so baegobi eru oi jibu iŋi ŋajibe maneniŋ: Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugaru marikuine bugeqonikiŋke keru goyayoŋ, iŋore mariku oi gasau hoŋaru firindua ore so ŋone-aŋiineke so fukeya.\x * \xo 12.27 \xt 1 Kiŋ 10.4-7; 2 Hist 9.3-6\x* \p \v 28 “Juŋ jariŋ iruine omaine oi muŋambe moreŋgo maŋfuŋnoŋuŋgo ŋeko yogo ketebi wakiko bokeru qojugaru rigabi jaiŋ. Oi jibu Anutuji iru oŋuine mo oi oŋuakoŋ fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soine komoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋo juŋ jariŋ iruinere so, so fukegobi. Anutuji siŋaŋ ŋabeiŋgo manega, aŋiine oiji ya sosowo yadureru ropega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore mendaine fukega? \p \v 29 “Oŋu fukeko ŋoŋo oŋuakoŋ gogoŋaŋunde manebu so einebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ Oŋu miku maŋ-ŋaŋuŋ oo so ruaru maŋwawaki fukeru manjo so bofukeinebi. \v 30 Kantri so maŋkekerisiere yauraine yoŋoji ya oŋuine sosowo rauganimiŋgo yameŋ keku manjo eegobi. Oi eegobiyoŋ, ŋoŋo uqo kambaŋ yare basiqasi baku embimbiŋgagobi, Mamaŋaŋunji oi mane forega. \v 31 Ore manjo so einebiyoŋ, Anuture qorumaŋgo ropenimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine oi oŋuakoŋ jikiga ŋareiŋ.” Oŋu. \s1 Biŋenoŋuŋ Sombuŋgo me moreŋgo qojugabeneŋ sagaga? \r Mat 6.19-21 \p \v 32 “O nonde kubu mendaine, Mamaŋaŋunji qorumaŋ ŋareiŋgo manega ore kokoi so maneru goinebi. \v 33 Morende moneŋ mebo oi yameŋ keku egu qojuganimiŋ. Ore eru ya pe ŋarega, oi furi baninde ruaru moneŋ poreru mobeine ŋiŋigo wakiqoqoine yauŋ-ŋaŋunde yareinebi. Oŋu ruabi tinabiŋeŋaŋuŋ juŋe boreŋ ore so oi Sombuŋ kaeo peku saueru so mataeiŋ. Moneŋ kekereŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo so sembeaiŋ. Wofu pujajaŋ eru kiaŋ bobo yoŋoji paibe roperu ya bosembeanimiŋgo embimbiŋganimiŋ. \p \v 34 “Yare kuririine roru manende ropega, oiji pi mogobe eko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ.” Oŋu. \s1 Maŋgari goku gio babi sagaiŋ. \p \v 35 “Ŋoŋo Anuture gio banimiŋ ore jaueru kambaŋ sokiŋaŋuŋ kipe mukuku kuririŋaŋuŋke dimaku maŋ-ŋaŋunde doiji qurebi jako goinebi. \v 36 Oi yoore so: Pi rauine mo iŋo ŋiŋigo suanjeŋ (bobotumaŋ) jebego wareru jeriekimiŋ ore keporebi raya. Oo rako madepuineji pigo ŋeku kirieinde jiŋoyaŋuŋ sakibe piku pisaqasa eku yameŋ keku odigagobi. Odigaru gobi iŋoji damaŋ oo me oo waperu mendigo qana, yoŋoji oo akoŋ mendi robi wapeiŋ. Ŋoŋo made yoŋore so fukeru jaueru goinebi.\x * \xo 12.36 \xt Mak 13.34-36\x* \p \v 37 “Ofonji kirieru wareme gio bobopuine goineji maŋgari gogobi oŋu bofuke yabeiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Iŋoji waperu ketumaŋ yaberu uqo ŋeŋeo ruame ŋebi uqo gume yabeiŋgo jaueru kiŋaŋ yabeiŋ. \v 38 Iŋoji ubu joŋiŋgo me kae fufurere oo kirieme goineji maŋgari gobi bofuke yabeiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. \p \v 39 “Maŋgari gonimiŋ ore buŋo yo soine manesuinebi: ubu eko suroŋqoqo ŋiji wamo damaŋgo me auago wareiŋ, pi rauineji oi manena ine, iŋoji gariine goku piine soine siŋaŋ bako qajaŋgaru ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 40 Ŋoŋo ‘Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji damaŋ yoo so wareiŋ,’ miku manesunimiŋ, iŋoji damaŋ oo akoŋ wareiŋ. Ore eru ŋoŋo oŋuakoŋ jaueru goinebi.” Oŋu.\x * \xo 12.40 \xt Mat 24.43-44\x* \s1 Gio ŋiji keoma goku sibirigaya. \r Mat 24.45-51 \p \v 41 Yesuji buŋo oŋu miko Pitaji weuya, “Ofoŋ, go soso buŋo yo oi niŋore me ŋiŋigo goine sosowo yoŋore oŋuakoŋ mige?” \p \v 42 Oŋu weuko Ofonji miya, “Gio bobo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moji qembibiineke fukeru goine yadurega? Goineji gbaŋiru gio bokebi moji mamane-muku fiinere paio yameŋ keku damaŋ so baega, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Pi rauineji eeboboine osoeru ŋoneru mogobe raru pire yareya oi iŋore meo ruame siŋaŋine fukeiŋ. Siŋaŋine fukeru kiŋaŋqoqopuine ojiya ore so siŋaŋ yaberu damaŋ poretiŋ oo gume yabeeiŋ. \v 43 Oŋu siŋaŋ yaberu goko rauineji kirieru wareru oŋu ŋoneru ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miiŋ. \p \v 44 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneinebi: Rauineji kiwaqawake ojiru meboine sosowore siŋaŋ igodoŋgaiŋ. \v 45 Igodoŋgaiŋyoŋ, gio bobo gbagbaŋine iŋoji maŋineo manesuku iŋi miiŋ ine, ‘Ofoŋnere waware damanji joroine pega.’ Oŋu miku fuŋgaru gio bobo ŋiŋigopuine jebe ruaru jerieru obu sanaŋine noku maŋine jibugako bojiqojibu keoma eru goiŋ. \v 46 Oŋu goku damaŋ mogo ofoŋine wareiŋgo so odigaiŋ, iŋo oo akoŋ wareiŋ. Damaŋinere niniga qaqouma gome aua oo akoŋ wareru qaku boserereŋ eteku mitigako buŋoqoqomuku ŋiŋigo oŋuine misi korugo rakaru joiserereŋ maneiŋ. \p \v 47 “Gio bobo moji Ofoŋinere maŋ aŋi mane mukuyayoŋ, buŋo buruine ojiya ore so jajau so ee eku gioine baku goya, Ofonji ore geoine miko kiperu ŋoŋoruji ate kokoine qaya baya qanimiŋ. \v 48 Oŋu qanimiŋyoŋ, gio bobo ŋi moji Ofoŋinere maŋ aŋi so mane mukuku ya eru bako geoine soine mibi ŋoŋoruji qaniminde so fukega, Ofonji ore geoine miko afaine qanimiŋ. Anutuji more ya kokoine oteya, iŋoji oi basaueme foriine kokoine fukeiŋgo odigaiŋ. Anutuji more yare wiki boakoŋ oteya, iŋoji oi basaueme foriine boakoŋ fukeko bokirie teiŋgo weu teiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji jo boruŋ bawakiko roiŋgaya. \r Mat 10.34-36 \p \v 49 “Nonji moreŋgo jo ruaru putebe ja ra wareiŋgo ore wakibe maŋ aŋine ore boruŋineji ja foreiŋgo ore pega. \v 50 Pegayoŋ, oi ‘Jo ruaru putebemiŋ,’ mibe joiserereŋ kokoine joŋ joru oŋuine oi nonde paio roperu kefa nuiŋgo eiŋ. Anutuji oŋuine oiji miti meso fuŋine mo rau nareiŋ. O noŋ koŋkoŋ soguine maneru gobe rau nareko oiji tariiŋ.\x * \xo 12.50 \xt Mak 10.38\x* \v 51 Iŋi egu manesunimiŋ: Yesuji womo baiŋgo ore eru moreŋgo wakiya. Nonji iŋi ŋajibe maneinebi: Nonji womo baiŋgo ore matayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi ruge fukeiŋ. \p \v 52 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareko kerisiebuŋ ore damaŋ yoo fuŋgaru iŋi fukeiŋ: Pi more maŋgo ŋiŋigo 5 yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganimiŋ. Adibe yokaomo yoŋoji yoyoka yokoke kekepari ruabi aribe yoyoka yokoji yokaomo yoŋoke roroiŋ eru gonimiŋ. \v 53 Mamamade yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo-odu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoineji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋganimi.” Oŋu.\x * \xo 12.53 \xt Mai 7.6\x* \s1 Damaŋ gogobeneŋ, oi mane osoeinebi. \r Mat 16.2-3 \p \v 54 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu yoŋo iŋi yajiya, “Wegi rarakaineo kae gobureko kuaŋ dabu eko ŋoŋo oi ŋoneru oo akoŋ ‘Kue wareiŋ,’ miegobi. Oŋu mibi kue wareiŋ. \v 55 Saut obeone gbiŋ qako ŋone maneru iŋi miegobi, ‘Kae joineke fukeiŋ.’ Oŋu mibi ore so fukeiŋ. \v 56 O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, ŋoŋo qonikiŋ morende kamasiyakuŋ ŋoneru kue wegire fuŋneyakuŋ soine osoeegobiyoŋ, damaŋ yo gogobeneŋ, ore fuŋine so osoeru mane mukubi so sagaga.” Oŋu. \s1 Kekepariŋaŋuŋ botiŋgabi posikeiŋ. \r Mat 5.25-26 \p \v 57 “Ŋoŋo ‘Ya poretiŋ oi uruŋu ekimiŋ,’ miku ore fuŋine oi uruŋure eru ŋoŋo-ŋaŋe so osoeru mitariegobi? Oi so sagaga. \v 58 Rosigoji sakigoo buŋo ruaru buŋo koroineo pore guiŋ ore eko mimitari siŋandeo raru kadi soguineo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eku buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine, rosigoji soine ro furu yoyou egareme (jas, majistreit) mimitari ŋire jiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo warende witi pigo egu rua guiŋ. \v 59 Nonji iŋi mibe mane, Go oo furigo sosowo ruamiŋ ore so quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego bajiru wakimiŋ.” Oŋu. \c 13 \s1 Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi me komeru sibiriganimiŋ. \p \v 1 Damaŋ oo akoŋ goineji waperu Yesu sundu iŋi ojibi maneya, “Galili ŋiŋigo goineji Jerusalem soriŋgo boji rigabi gawana Pailotji miko mamari siŋaŋpuineji oo roperu yabebi komebi dariyaŋuŋ wakiru lama bulmakao dariyaŋuŋke jijibu peya.” \p \v 2 Oŋu mibi bokirieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo ore eru iŋi egu manesunimiŋ: Galili ŋiŋigo yoŋoji Galili ŋiŋigo goine sosowo yadureru agiburaŋ eru gobuŋ ore joiserereŋ oi manebuŋ. \v 3 Oŋu matayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo sosowoji oŋuakoŋ sibiriga forenimiŋ. \v 4 Me kae tinaine Siloam oo pi joroine moji waki keru ŋiŋigo 18 kema yabeme komebuŋ, ŋoŋo yoŋore iŋi egu manesunimiŋ: Yoŋoji Jerusalem kufufuŋ goine sosowo yadureru agiburaŋ eru buŋoyaŋuŋke gobuŋ. \v 5 Matayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneinebi: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, ŋoŋo sosowoji oŋuakoŋ sibiriga forenimiŋ.” Oŋu. \s1 Gudere yo gipeinere soso buŋo \p \v 6 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Ŋi moji gudere yo sariko gioineo waperu dimako ore foriine baaiŋ ore rayayoŋ, mo so bofukeya. \v 7 So bofukeru gio siŋaŋinere miya, ‘Mane, nonji gudere yo yoore foriine gosa yokaomore so wareru baaboŋyoŋ, mo so bofukeboŋ. Ore eru oi wamore jikigaru morende jiji omaine egu poreiŋ. Ore eru oi keku bokende raine.’ \v 8 Rauineji oŋu miyayoŋ, siŋanji bokirieru ojiko maneya, ‘O ŋi siŋaŋne, oi soine bokende gosa yo moke dimaine. Nonji damaŋ botuineo yoo oo kijuji moreŋ sikeku bogboreru sonjoŋ ruaru roregabe jijiineke fukeiŋ. \v 9 Nonji oŋu ebe gosa ŋadiineo ore foriine soine fukena. Oi so fukeiŋ ine, oi soine keigoŋ.’” Oŋu. \s1 Yesuji Sabat kombaŋgo ŋigo mo bobiaŋgaya. \p \v 10 Yesuji Sabat kombaŋgo oŋgawowosi pi mogo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. \v 11 Oo ŋigo mo ŋeya. Gemoji gosa 18 ore so bakaigame ŋadiine kasigako poretiŋgaiŋgo embimbiŋgaru ŋeku goya. \v 12 Yesuji ŋigo oi ŋoneru oŋga teme wareko iŋi ojiya, “Ŋigo, isotaki jibegoji boke guko fiine fukege.” \v 13 Oŋu miku meine qoruineo ruame oo akoŋ poretiŋgaru Anutu miteŋ gaya. \p \v 14 Miteŋ gayayoŋ, Yesuji Sabat kombaŋgo ŋigo oi bobiaŋgaya, oŋgawowosi pire siŋanji oi ŋoneru ore eru mane sembeako buŋo fuŋgaru ŋiŋigo kubu yoŋore miya, “Gio bobore damaŋ 6 pega, oo soine wareru bobiaŋ ŋabeiŋ ore miinebi. Oi Sabat kombaŋgo mata.”\x * \xo 13.14 \xt Eks 20.9-10; Dut 5.13-14\x* \p \v 15 Oŋu miyayoŋ, Ofonji bokirieru iŋi miya, “O maŋkekerisiere sasaki ŋiŋigo, ŋoŋo sosowo bulmakao ŋiine me doŋgiŋaŋuŋ oi Sabat kombaŋgo pigone pirueru oga yabebi obuo raru noegobi me mata? Ŋoŋoreone moji oi so sabare yabeega. \v 16 Maneniŋ! Ŋigo yoji Abrahamde osigida fukeko Satanji kipeme gosa 18:de so goko nonji nigiŋine oi Sabat kombaŋgo piruebe ŋoŋoreo sagaga me mata?” \v 17 Oŋu miko kisopuine sosowo yoŋoji mimiyaŋuŋ manebuŋ eru ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji mosi qoqowirie qembibiineke baya, oi sosowo ŋone mane eru jeriebuŋ. Oŋu. \s1 Yojuŋ korunde soso buŋo \r Mat 13.31-32, 34; Mak 4.30-32 \p \v 18 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumande fuŋne oi uruŋu? Oi wamoyago so kenobo? \v 19 Oi yojuŋ korunde so iŋi fukega: Ŋi moji oi roru gioineo raru sariko pakere sogueru yo fukeya. Yo fukeko sowo webo yoŋoji youyaŋuŋ yo ore tieŋineo ruabuŋ.” Oŋu. \s1 Yistre soso buŋo \r Mat 13.33 \p \v 20 Yesuji moke soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi wamo yake so kenobo? \v 21 Oi yist rombuŋ me flaua bobosoguere so iŋi fukega: Ŋigo moji ‘Poroŋ rigabemiŋ,’ miku yist roru flaua jambe yokaomo oo qodureru babokiri eru ruame ŋeku sosowo sogueya.” Oŋu. \s1 Mendi goŋgoŋineo janjaŋbumbuŋ oderu ropeinebi. \r Mat 7.13-14, 21-23 \p \v 22 Yesuji raru taoŋine taoŋine eru kaeine kaeine oo Biŋe buŋo qaji yareru raru goku Jerusalem sitio oobe raya. \v 23 Rako moji iŋi weu teya, “Ofoŋ, maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareko qowirienimiŋ, oi ŋiŋigo afaine me uruŋu?” Weu teko iŋi yajiya, \p \v 24 “Ŋoŋo mendi goŋgoŋineo ropeiŋgo janjaŋbumbuŋ oderu jogbasasanaŋ einebi. Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo kokoineji Anuture qorumaŋ maŋgo ropeiŋ ore esoiganimiŋyoŋ, oi embimbiŋganimiŋ. \v 25 Jiki pi rauineji pakereru mendi keko ŋoŋo damaŋ oo fuŋgaru sakibe dimaku mendigo qaku iŋi minimiŋ, ‘Ofoŋ, go mendi ro nore.’ Oŋu mibi bokirieru iŋi ŋajiiŋ, ‘Noŋ so mane ŋabego. Ŋoŋo urone, oi so manego.’ \v 26 Oŋu ŋajiko ŋoŋo oo akoŋ fuŋgaru iŋi minimiŋ, ‘Niŋoji goke aŋibaŋi ŋeku uqo nobeŋ. Goji roregaru niŋore kae jiŋoo Biŋe qaji noremeŋ.’ \v 27 Oŋu minimiŋyoŋ, iŋoji buŋo iŋi ŋajiiŋ, ‘Ŋoŋo urone, noŋ so mane ŋabego. Ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ: Sembene bobo sosowo, ŋoŋo boke nuru useniŋ.’\x * \xo 13.27 \xt Kiki 6.8\x* \p \v 28 “Usebi oo Abraham, Aisak, Jeikob eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋgo dimabi ŋone yabenimiŋyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe igo ŋabebi sakibe dimanimiŋ. Fuŋneŋaŋuŋ oŋu bofukeru kuyo jojoraru ŋiraŋ-ŋaŋuŋ kibi qame gonimiŋ.\x * \xo 13.28 \xt Mat 22.13; 25.30\x* \v 29 Ŋiŋigoine ŋiŋigoine yoŋo wegi wawapeineone eru rarakaineone eru mobemobe Not Saut oone wareru Anuture qorumaŋgo roperu ŋeŋeyaŋuŋ roru uqo munjaŋ noku jeribari eru gonimiŋ.\x * \xo 13.29 \xt Mat 8.11-12\x* \v 30 Oŋu gonimiŋyoŋ, maneniŋ! Tatariine yoŋoreone goineji fuŋfuŋgaine fukenimiŋ eru fuŋfuŋgaine yoŋoreone goineji tatariine fukenimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 13.30 \xt Mat 19.30; 20.16; Mak 10.31\x* \s1 Kiŋ Herodji qoro goŋine ore so fukega. \r Mat 23.37-39 \p \v 31 Damaŋ oo akoŋ Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji Yesureo wareru iŋi mibuŋ, “Kiŋ Herodji qokome guiŋgo manega. Ore eru go moreŋ yo bokeru raigoŋ.” \p \v 32 Mibi iŋi bokirie yareya, “Ŋoŋo gomende qoro goŋine oi iŋi mibi maneine, ‘Mane! Nonji muŋambe eru yogo gemo yobe yabebemiŋ eru jibe ŋiŋigo bobiaŋ yaberu gobemiŋ. Rabemiŋ, fureme oo roperu gione bomukubemiŋ.’ \v 33 “Kajeqouŋ ŋiŋigo boakoŋ oi Jerusalem sitio yabebi komebuŋ. Moreŋ goineo so jikigaru yabebi komeegobi, ore kamakamasi peme ŋonego. Ore eru nonji muŋambe eru yogo yunekoŋ kadi raru gobemiŋ. Jerusalem ropebe nubi komebemiŋ ine, yoŋore eeboboyaŋuŋ oi jikigaru enimiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Jerusalem sitire kuyoya. \r Mat 23.37-39 \p \v 34 Yesuji miya, “O Jerusalem Jerusalem, ŋoŋo kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi Anutuji ŋiŋigo sore yabeme ŋoŋoreo wareegobi, yoŋo koji yabebi komeegobi. Qoqu maŋgoineji madepuine toinere rurumaŋgo ruaru ketumaŋ yabeega, nonji ore so damaŋine damaŋine gore kufufuŋpu kepore qoju ŋabebemiŋ ore maneru goboŋyoŋ, ŋoŋo oi taki ŋabeme go wapebuŋ. \v 35 Maneniŋ! ‘Anutuji soriŋ piŋaŋuŋ ŋadi game sesuine akoŋ peiŋ.’ Oŋu peiŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋyoŋ, jiki damaŋ mo ware fukeme oo ŋone nuru iŋi minimiŋ, ‘Ofonde tinao ware norega, Anutuji iŋo mifia teine.’ Oŋu.”\x * \xo 13.35 \xt Kiki 118.26; Jer 22.5\x* \c 14 \s1 Yesuji jibe ŋi mo bobiaŋgaya. \p \v 1 Yesuji Sabat kombaŋ mogo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore minebobo more pigo roperu uqo noya. Noku ŋeko goineji siŋaŋ baru rubabuŋ. \v 2 Oo iŋore jiŋo maio jibe ŋi mo me kufuine obuji nikeru sogueme ŋeya. \v 3 Yesuji oi ŋoneru fuŋgaru Kadi buŋore qaqaji eru Farisi yoŋo weu yareru iŋi miya, “Sabat kombaŋgo ŋi bobiaŋ garu oŋuine oiji Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?” \p \v 4 Oŋu miyayoŋ, yoŋoji niniŋgaru ŋebuŋ. Ŋebi meineji ŋi oi yoŋoru bobiaŋ garu soreme raya. \v 5 Rako iŋi yajiya, “Ŋoŋoreone more made me bulmakao ŋiine oi Sabat kombaŋgo obu yoŋgo rakaiŋ ine, oi pipa porebi wapeiŋ. Moji oi so poreme wapena?” \v 6 Oŋu weu yareme ore mobeine bokirienimiŋ ore yobiŋgaru buŋoyaŋuŋ mataeme ŋebuŋ. Oŋu.\x * \xo 14.6 \xt Mat 12.11\x* \s1 Yesuji saki barorope oi igogaya. \p \v 7 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋiji ŋiŋigo uqore kepore yabeya, yoŋoji ŋeŋe miineo paibe bomukuru ŋebuŋ, Yesuji oi ŋoneru ore eru soso buŋo mo iŋi ŋajiya, \v 8 “Moji go suanjeŋ (bobotumaŋ) jebere kepore guko oo raru ŋeŋe miine so roru ŋeigoŋ. Oŋu emiŋ ine, goine kepore yabeya, yoŋoreone moji go gadureru tinabiŋeineke egu fukeiŋ.\x * \xo 14.8 \xt Qoq 25.6-7\x* \p \v 9 “Iŋoji wapeko jebe rauineji goreo wareru iŋi mina, ‘Go ŋeŋe yo bokende ropekiine iŋoji ŋeiŋ.’ Oŋu miiŋ ine, go pakereru ŋadiineo yukube wakiru ŋeŋe roru ŋeku mimigo egu manemiŋ. \v 10 Oŋu matayoŋ, moji kepore guiŋ, go soine ŋeŋe ŋadiineo yukube raru ŋeigoŋ. Oŋu ŋende jebe rauineji waperu ŋone guru miiŋ, ‘Ogone, go soine wareru ŋeŋe miineo paibe raru ŋeigoŋ. Oŋu miko goji ŋiŋigo goke ŋeku uqo nogobi, sosowo yoŋore jiŋoo tinabiŋegoke fukemiŋ. \v 11 Oi iŋi ore: Yoŋoyaŋunde maŋ ba ropenimiŋ, Anutuji yoŋo sosowo bawaki yabeiŋ. Moji iŋoyoŋe maŋine bawakiiŋ, Anutuji iŋo ba ropeiŋ.”\x * \xo 14.11 \xt Mat 23.12; Luk 18.14\x* \p \v 12 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋiji ŋiŋigo kepore yabeko jebego ŋebi Yesuji jebe rauine kirieru ŋoneru iŋi ojiya, “Go unare me ubure jebe mo rigaru oo gakere ogopu me kakagbopu oi so kepore yabeigoŋ. Tifepugo me pi ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke oi so kepore yabeigoŋ. Oŋuine jebe ore kepore yabemeŋ, oi oŋuakoŋ kepore guru tifego oi bomuku garebi tariiŋ. Oŋu emiŋ ine, Anutuji ore furiine so gareiŋ. \p \v 13 “Oŋu matayoŋ, jebe bomogaru rigamiŋ, go ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo kepore yabeigoŋ. Ŋiŋigo wakiqoqoine, puriŋ eru jiŋokombi fukegobi, yoŋo oŋga yarende sagaiŋ. \v 14 Oi kepore yabende yoŋoji tife bomuku garenimiŋgo embimbiŋgabi go ore eru kiwaqawagake fukeru gomiŋ. Tifeyaŋuŋ oi mo peko gokande posiine yoŋoji komegone pakerebi damaŋ oo Anutuji iŋoyoŋe oi gore bomuku gareiŋ.” Oŋu. \s1 Jebe ruako gbegbedi buŋo miku usebuŋ. \r Mat 22.1-10 \p \v 15 Yesuji oŋu miko uqo noku ŋekabi yoŋoreone moji oi maneru iŋi ojiya, “Moji Anuture qorumaŋ maŋineo roperu uqo noku ŋeiŋ, nonji iŋore kiwaqawaineke migo.” \p \v 16 Oŋu ojiko iŋi bokirieya, “Ŋi moji ubure jebe soguine bomogaru rigaru ŋiŋigo kokoine furu yabebi warenimiŋ ore miya. \v 17 Jebe damaŋine ware fukeme kiŋaŋqoqoine mo soreme kepore yabeiŋgo ojiya, iŋoji yoŋoreo raru miko manebuŋ, ‘Ya sosowo bomoga forebeneŋ pega. Ore eru soine wareniŋ.’ \v 18 Oŋu yajiyayoŋ, oi maneru yoŋoji sosowo fuŋgaru ya goineji gbedigaru usebuŋ. Ŋi fuŋfuŋgaineji miya, ‘Noŋ teniŋ mo furiine baba ore oo raru ŋonebemiŋgo manego. Oiji kipe nuga. Ore eru soine raru ojinde so mane sembea nareine.’ \v 19 Ŋi moji miya, ‘Noŋ bulmakao ŋiine 10 furiyaŋuŋ baba, oi kioŋgo kipebe kiju porebi raru gio esoigaru banjaŋgabemiŋ. Oiji kipe nuga ore soine ojinde so mane sembea nareine.’ \v 20 Moji jikigaru iŋi miya, ‘Noŋ ŋigo yane akoŋ furiine baba ore foiŋgo embimbiŋgago.’ \p \v 21 “Oŋu mibi kiŋaŋqoqoji kirieru ŋi siŋaŋine biŋe oi ojiya. Ojiko maneru maŋine jo jako kiŋaŋqoqoine iŋi mitiga teya, ‘Go fofoakoŋ tumoqoqo kae jiŋoo eru kadio raru ŋiŋigo wakiqoqoine, hapeta, kufu meyaŋuŋ kekeriine, jiŋokombi eru puriŋ ŋiŋigo oi oga yabende jebe pi maŋineo yoo wareniŋ.’ \v 22 Mitiga teya ore so eforeru wareru iŋi ojiya, ‘Ofoŋne, mitiga narege ore so egoyoŋ, ŋeŋe sawaine moke oŋuakoŋ ŋega.’ \p \v 23 “Oŋu ojiko ŋi siŋanji miya, ‘Go tumaqoqo eru akoyaŋuŋgo raru ŋiŋigo ŋe ragobi, oi yameŋ keku furu yabende jebe pi maŋineo waperu puseinebi. \v 24 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo rone kepore yabeiŋgo miboŋ, yoŋoreone moji nonde jebego so waperu uqo munjaŋ so noku aŋiine maneiŋ.’” Oŋu. \s1 Yesure kiŋariŋ gogore fuŋne \r Mat 10.37-38 \p \v 25 Yesuji rako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji boyoberu rakabi kirieru iŋi yajiya, \v 26 “Moji noke wareru gobemiŋ miki noŋ qaŋaŋine obereo rua nuku maŋgo mamaine, ŋonuŋ madeine, kaka gboine, seŋ baŋaine eru iŋoyoŋunde gogo oŋuakoŋ miine ruaru manji jojoko eyareega, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.\x * \xo 14.26 \xt Mat 10.37\x* \v 27 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.\x * \xo 14.27 \xt Mat 10.38; 16.24; Mak 8.34; Luk 9.23\x* \p \v 28 “Ŋoŋoreone moji pi joroine baiŋgo manega ine, iŋoji rone wakiru ŋeku moneŋine pi ba foreiŋ ore so fukega me mata, ore fuŋine osoeru ŋone mukuiŋ. \v 29 Oŋu so eru pi otuŋine sariru pi ba foreiŋgo ore sasanaŋine so pe teko bokeko omaine dimako ŋiŋigo sosowo oi ŋoneru fuŋgaru miku igosisi egu etenimiŋ. \v 30 Oŋu eteru iŋi egu minimiŋ, ‘Ŋi oi fuŋgaru piine bayayoŋ, oi bo foreiŋgo ore so sanaŋgaya.’ Ore so go Yesu boyobemiŋ me mata, oi poretiŋ osoeru mane mukuigoŋ.” Oŋu. \p \v 31 Yesuji buŋo oi jikigaru iŋi miya, “Oŋuakoŋ kiŋ ŋi koito moji kiŋ moke mobemobe quraŋ qaqa eku ‘Jigo qakimiŋ,’ miku uruŋu eiŋ? Iŋoji pipa akoŋ rosi so eteiŋyoŋ, bonieru muraŋpuine furu yabeme tumaŋgaru ŋeku uŋsowoŋ buŋo iŋi mimane enimiŋ, ‘Nonunde ŋipu 10,000 gogobeneŋ eko aribe rosipunoŋuŋ yoŋo 20,000 gogobi. Ŋi koitoyaŋunji yoŋo oga yaberu warebi ŋone yaberu soine sanaŋgaru yabekimiŋ me mata?’ \v 32 ‘So sanaŋgakimiŋ,’ minimiŋ ine, iŋoji rosi kiŋ koitoji jorigo wareko oo akoŋ minebobopu sore yabeme iŋoreo raru womo enimiŋ ore buru mimane enimiŋ. \v 33 Oŋuakoŋ ŋoŋoreone moji ya sosowo pe tega, oi miine ruaiŋ, iŋoji nonde kiŋariŋ fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Ore eru noŋ miineo rua nubi sagaiŋ.” Oŋu. \s1 Seki aŋiine tomiri oi ya omaine yobu. \r Mat 5.13; Mak 9.50 \p \v 34 “Seki oi fiine fukegayoŋ, aŋiine bokeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? \v 35 Yau omaine oi moreŋ jijiineke fukeiŋ ore qojugaru sonjoŋ rua egobeneŋyoŋ, seki aŋiine tomiri oi ya more so sagaiŋ. Mata! Oi omaine moreŋgo bokebeneŋ rakaru omaine yobu peiŋ. (Go oŋuakoŋ nonde kiŋariŋ fukeru botuineo ketigaru boke numiŋ ine, ya omaine fukemiŋ.) Moji kajeineke goga ine, iŋoji buŋo oi mane mukuine.” Oŋu. \c 15 \s1 Lama jibugaya ore soso buŋo \r Mat 18.12-14 \p \v 1 Takis eadu eku babuŋ eru agiburaŋ ŋiŋigo goine oi jiŋoraraji Yesure Biŋe buŋo maneiŋgo warebuŋ.\x * \xo 15.1 \xt Luk 5.29-30\x* \v 2 Oŋu warebuŋyoŋ, Farisi eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji Yesure eru maŋyaŋuŋ sembeako ŋunuŋ-ŋunuŋ buŋo iŋi mibuŋ, “Ŋi iŋoji agiburaŋ ŋiŋigo ro yaberu yoŋoke ŋeku uqo noga.” \v 3 Oŋu mibuŋ ore Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya, \m \v 4 “Ŋoŋoreone more lamapu 100 gokabi yoŋoreone moji jibugaru tiŋtuŋ rako rauineji uruŋu eiŋ? Iŋoji 99 oi moreŋ buroineo boke yaberu raru moakoŋ tiŋtuŋ raya, ore eru baaru raru goku bofukeme tariiŋ. \v 5 Bofukeru manjeri eru gbeoineo ruaru osigaru wareiŋ. \v 6 Pigo wareru ogopuine eru goine bembeŋgo gobuŋ, oi oŋga yareko tumaŋgabi iŋi yajiiŋ, ‘Lamane jibugaya, oi bofukego ore eru ŋoŋo warebi noke jeri ekimiŋ.’ \v 7 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ore so agiburaŋ ŋi moakonji maŋine kerisieiŋ, iŋore eru Sombuŋ kaeo jeribari soguine fukeiŋ. Ŋiŋigo 99 yoŋoyaŋunde jiŋoo posiine poretiŋ fukeru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋgo so maneru gogobi, yoŋore eru jeri oŋuine so fukeiŋ.” Oŋu. \s1 Moneŋ koruŋ jibugaya ore soso buŋo \p \v 8 “Oŋuakoŋ ŋigo moji silwa moneŋ koruŋ 10 roru gome yoŋoreone moakonji rakaru jibugako uruŋu eiŋ? Iŋoji doi qureru yameŋ keku pi ofaŋgaru baaiŋ. Baaru goku bofukeme tariiŋ. \v 9 Oi bofukeru ŋigo ogopuine eru ŋigo goine bembeŋgo gogobi, oi oŋga yareko tumaŋgabi iŋi yajiiŋ, ‘Nonde silwa moneŋ koruŋ moakonji jibugaya, oi bofukego ore eru ŋoŋo warebi noke jeribari ekimiŋ.’ \v 10 Ore so nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Agiburaŋ ŋiŋigo moji maŋine kerisieme Anuture mimerereŋpu yoŋoji iŋore eru jeribari ropekiine enimiŋ.” Oŋu. \s1 Penaroŋ ŋiji qapeqawaki gogu maŋine kerisieya. \p \v 11 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋi more madeyokaine yoyoka gobu. \v 12 Gboineji mamaine iŋi ojiya, ‘Mamane, go moneŋ mebogo boroiŋgaru mobeine nareigoŋ.’ Oŋu ojiko mamayakunji yareyaine sosowo soyakuŋgo boroiŋgaru yateya. \v 13 Oi yateme made gboineji gio boboine yoyoka yokaomo goku mebo yaine sosowo oi qojugaru roru kantri mogobe raya. Oo raru iŋoyoŋunde aŋigo kadi sogo ŋigo yoŋoke kaneŋ qoro oŋuine qisiri gogo goku moneŋ meboine boke foreya. \p \v 14 “Ya sosowo boke foreko roro soguine fukeru moreŋ sosowo oi sagaya. Iŋoji damaŋ oo fuŋgaru obota fukeru basiqasi eru embimbiŋgaya. \v 15 Embimbiŋgaru kantri ore rauine moreo raru giore weu teme soreme iŋore kaneŋ sago rakaru kaneŋ siŋaŋyaŋuŋ goya. \v 16 Oo gome kaneŋ yoŋoji sako koruŋ nobi ŋoneru ‘Soine oi nobe beune sagana,’ miyayoŋ, iŋo oŋuakoŋ moji so oteya. \p \v 17 “Oŋu goku maŋine untome iŋi miya, ‘Mamanere gio ŋiŋigo wamo afaine yoŋoji gio babi furiine yareme uqo noku gaba yabeme gogobiyoŋ, nonji yoo kitaqata eru roro goku komeiŋgo ego. \v 18 Noŋ pakereru mamanereo kirieru raru iŋi ojibemiŋ, “Mama, noŋ agiburaŋ baku oiji go eru Sombuŋ Rauine buŋoŋakuŋ qomukuru tinaŋakuŋ bosembeaboŋ. \v 19 Ore eru goji moke nonde ‘Madene,’ mimiŋ ore so, so fukego. Go soine minde kiŋaŋqoqogo mo fukebemiŋ.” \p \v 20 “Oŋu miku pakereru mamainereo raya. Raru pi bombeŋgako mamaineji jojorigo aroo dimaku ŋoneko wareko beuine jaŋgame ŋoneru emboŋ eru sanaŋine akoŋ giniŋgaru raru ubeineo keme rakako bibiine mudugaru ‘Madene, ohowe ohowe!’ miya. \v 21 Oŋu eyayoŋ, madeineji ojiya, ‘Mamane, noŋ agiburaŋ eku oiji go eru Sombuŋ Rauine buŋoŋakuŋ qomukuru tinaŋakuŋ bosembeaboŋ. Ore eru goji moke nonde made, mimiŋ ore so, so fukego.’ \p \v 22 “Oŋu ojime mamaineji oo akoŋ kiŋaŋqoqopuine iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo pipa mariku kuririineke mo roru wareru ke teniŋ. Resoŋburesoŋ ubeineo keku basarigaru kufu komoŋ kufuineo ke teniŋ. \v 23 Oŋuakoŋ sago raru bulmakao yomaine jijiineke mo ro wareru qaru rigabi noku jeribari ekimiŋ. \v 24 Madene yo komeiŋ eya, iŋoji moke gboreru warega. Iŋoji jibugame Anutuji moke bofukeme fukega.’ Oŋu yajiko fuŋgaru jeribari ebuŋ. \p \v 25 “Jeribari ebuŋyoŋ, kakaineji gioo goku kirieru pi bombeŋgaru oo kiki kiraŋ keku boji baru jeriebuŋ, ore fonuŋine maneya. \v 26 Oi maneru kiŋaŋ made mo oŋgame wareko ‘Oi uruŋure egobi?’ miku weu teya. \v 27 Weu teko iŋi ojiya, ‘Gbogoji sakifuru kirieru wareme mamagoji oi moke ogaru keroŋgaru ore eru yajiko bulmakao yomaine jijiineke qaku rigaru jeriegobi.’ \p \v 28 “Oŋu ojime maŋine rigaŋgame pigo ropeiŋgo taki gaya. Taki gayayoŋ, mamaineji oi maneru sakibe wakiru maŋwomo buŋo waigoo miku bomiriŋ gaya. \v 29 Bomiriŋ gayayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi ojiya, ‘Mamane, nonji gosa kokoine kiŋaŋgo qaku goku mimitigo damaŋ mogo so odureru goboŋyoŋ, jibu goji damaŋ mogo noniŋ made mo ogopune yoŋoke jeri ekimiŋ ore so naremeŋ. \v 30 So naremeŋyoŋ, madego yoji kadi sogo ŋigo yoŋoke goku moneŋ mebogo sibirigaru wapeko goji iŋore eru yajinde bulmakao yomaine jijiineke qaku rigagobi.’ \p \v 31 “Ojiko mamaineji iŋi bokirieru miya, ‘Madene, go damaŋ so nakeke goege. Ore eru nakene biŋe sosowo oi gore biŋego oŋuakoŋ fukega. \v 32 Oŋuakoŋ fukegayoŋ, gbogo yoji komeiŋ eyayoŋ, moke gboreru kirieru warega. Iŋoji jibuga foreyayoŋ, Anutuji oi moke bofukega. Ore eru muŋambemeŋ uqo jeribari ebeneŋ sagaga.’” Oŋu. \c 16 \s1 Mebo siŋaŋ eaduinekere soso buŋo \p \v 1 Yesuji kiŋariŋpuine buŋo mo iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋi tinabiŋeineke more mebo siŋaŋine mo goya. Goineji wareru ŋi tinabiŋeineke oi buŋo kipoŋ ojibuŋ, ‘Iŋoji gore moneŋ mebo ketotieru kosa bokeru goga.’ \v 2 Oi maneru siŋaŋ oi miko wareko miteya, ‘Noŋ gore biŋe sembene mibi manego. Go nonde pi eru mebo moke siŋaŋ gamiŋ ore so, so fukege. Ore eru oi uruŋu siŋaŋ garu gokande, ore mimitaniŋ papia quraŋga nareigoŋ.’ \v 3 Oŋu miko maŋineo iŋi manesuya, ‘Pi rauineji siŋaŋyayabe gione naago roko uruŋu enobo? Tobirine so sagaga ore moreŋ sikebemiŋgo embimbiŋgago eru rorogaru omaine karieru gobemiŋgo mimine manego. \v 4 Iŋoji siŋaŋyayabe gione naago roiŋ, nonji damaŋ oo uruŋu ebe goineji piyaŋuŋgo keporeru maŋgo enarenobuŋ? Aha! Kadi mo manesugo.’ \p \v 5 “Oŋu miku ŋiŋigo rauineji tife eyareya, oi sosowo iŋoyoŋe kepore yabeme warebuŋ. Fuŋfuŋgaineji wareko iŋo iŋi ojiya, ‘Raunere tife goreo wojimu pega?’ \v 6 Oŋu weuko miya, ‘Oil dram 100 roboŋ.’ Oŋu miko iŋi bokirieya, ‘Go tife papiago roru yoo ŋeku pipa kerisieru 50 quraŋgande peine.’ \v 7 Oŋu miku ŋi mo weu teya, ‘Eme go? Gore tife wojimu pega?’ Weume iŋi miya, ‘Wit flaua oi 21,000 kilogram roboŋ.’ Oŋu miko ojiya, ‘Go tife papiago roru oo 16,800 kilogram oŋu quraŋgande peine.’ \p \v 8 “Oŋu fukeko pi rauineji maneru mimifi buŋo iŋi miya, ‘Siŋaŋneji eadu paiineo ya eya, oi maŋgboroŋ fiine naduga.’” Ofoŋ Yesuji sundu oŋu miku jikigaru miya, “Qisirire eebobo boyobeegobi, yoŋore mamane-mukuyaŋuŋ oi ŋiŋigo goine muŋambe gogobi, oi eadu eyarenimiŋ ore so pegayoŋ, Anuture tatamago gogobi, yoŋore mamane-mukuyaŋuŋ oi ore yukuineo fukega. \p \v 9 “Ore eru iŋi mibe maneniŋ: Goineji morende moneŋ meboji ŋiŋigo eadu yabeegobiyoŋ, ŋoŋoji oiji roru ogopuŋaŋuŋ bofuke yabeinebi. Oi bofuke yabebi morende yaji mataeiŋ, Anutuji damaŋ oo kepore ŋabeko gogo sanaŋinere kaeo roperu tatariine tomiri gonimiŋ. \p \v 10 “Moji ya mendaine roru yameŋ keku poretiŋ siŋaŋ gaga, iŋoji ya soguine oŋuakoŋ poretiŋ siŋaŋ gaiŋ. Moji ya mendaine siŋaŋ garu bobojibu eega, iŋoji ya soguine oi oŋuakoŋ siŋaŋ gaiŋ ore mibeneŋ bobojibu eiŋ. \v 11 Morende moneŋ mebo meyaŋuŋgo ruabi oi poretiŋ so siŋaŋ gabi foriine so fukeya ine, moji ya biŋeine ropekiine foriine oi meyaŋuŋgo so ruaiŋ. \v 12 Ŋoŋo goine yoŋore ya oi poretiŋ so siŋaŋ gabi foriine so fukeya ine, ŋoŋo-ŋaŋunde mande biŋe foriine oi moji mo ŋarena? \p \v 13 “Kiŋaŋqoqo moji ofoŋ yoyoka kiŋaŋ qayateiŋgo embimbiŋgaega. Moji oŋu eiŋgo manega, iŋoji mo rosi eteru mo maŋineji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru mo mipemiriŋ eteiŋ. Ore eru ŋoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 16.13 \xt Mat 6.24\x* \s1 Borende manjo egu enimiŋ ore uŋsowoŋ buŋo \r Mat 11.12-13; 5.31-32; Mak 10.11-12 \p \v 14 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji borende aŋi kokoine pe yareko gobuŋ ore Yesuji buŋo sosowo oi miya, oi maneru jiŋotitiki ŋoneku igosisi etebuŋ. \v 15 Igosisi etebi iŋi yajiya, “Farisi ŋoŋoji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo posiine oŋuine yadunimiŋ ore joineke eegobiyoŋ, Anutuji maŋ-ŋaŋunde fuŋne mane muku forega. Ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo ya more manebi ropekiine fukega, oi Anutuji ŋoneko mamagiineke fukeega. \p \v 16 “Qorumande fuŋne oi Mosesre Kadi buŋoo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋgo quraŋgabi osegaru go wapebeneŋ Jonji fukeru foriine totogo barariŋga yareya. Damaŋ oone fuŋgaru buŋo oi misaueku Anuture qorumaŋgo ropenimiŋ ore ŋiŋigo maŋyaŋuŋ romaeŋgaegobeneŋ. Ŋiŋigo sosowoji janjaŋbumbuŋ oderu yameŋ keku qorumaŋ ore maŋineo ropeiŋgo eegobi.\x * \xo 16.16 \xt Mat 11.12-13\x* \v 17 Sombuŋ morenji mata enimi ore so egobireyoŋ, Kadi buŋore quraŋ sipaine moakoŋ oi damaŋ mogo so yobu mataeiŋ. Oŋu.\x * \xo 16.17 \xt Mat 5.18\x* \p \v 18 “Ŋi moji ŋonuŋine bokeru ŋigo mo roiŋ, iŋoji jikiboti eiŋ. Ŋi moji ŋigo ŋoeineji bokeya, oi roiŋ, iŋoji oŋuakoŋ jikiboti eiŋ.” Oŋu.\x * \xo 16.18 \xt Mat 5.32; 1 Kor 7.10-11\x* \s1 Ŋi tinabiŋeineke eru Lazarus \p \v 19 “Ŋi biŋeroroineke mo goya. Iŋoji kambaŋ mariku yojuŋ iruine boboroŋ kuririineke keru goku damaŋ so nojeri eru batiqatiine tomiri goya. \v 20 Oŋu goyayoŋ, iŋore pi mendiine bembeŋgo ŋi wakiqoqoine mo tinaine Lazarus peku goya. Wi jokuji sakiine sagaku ŋeya. \v 21 Uqore komeme pi yukuo peku ŋirauinere uqo ŋeŋeone uqo kuŋgaŋine wakiko oi noiŋgo maneya. Maneru eko qoro yoŋoji waperu wi jokuine abureru gobuŋ. \p \v 22 “Oŋu goku wakiqoqoine iŋoji komeya. Komeko Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji ogaru roperu seŋgiŋbaŋgiŋ kaeo ruabi Abrahamde keririŋgo ŋeya. Ŋi biŋeroroineke iŋoji oŋuakoŋ komeko yaŋgabuŋ. \v 23 Yaŋ gabi komere misoŋ kaeo rakame misiji jame joiserereŋ soguine maneru pime ropeko Lazarus Abrahamde keririŋgo jorigo aroo ŋeko ŋone yapeya. \v 24 Ŋone yaperu jojoraku oŋgaku miya, ‘O mamane Abraham, beusembe mane nare. Noŋ misi borunji ja nuko yoo ŋeriŋetataŋ ropekiine maneru dimago. Ore eru go Lazarus sorende raru me tifeineji obuo igoru wareru namaŋne rau teko munaŋgaine.’ \p \v 25 “Oŋu miyayoŋ, Abrahamji bokirieya, ‘Madene, go yo manesunde raya. Goji moreŋgo gogo jeriineke gokande tariyayoŋ, Lazarusji moreŋgo gogoine qapeqawaki eru goya. Oŋu goyayoŋ, damaŋ yoo bobomiriŋ etebeneŋ ŋegayoŋ, goji joiserereŋ maneru ŋeriŋetataŋ paiineo dimage. \v 26 Oŋu gogobeneŋ eru jikigaru iŋi migo: Anutuji niŋo eru ŋoŋo botunoŋuŋgo boroiŋgaru ruge rua sanaŋgako pega. Ore eru goineji ruge kigaru niŋoreone ŋoŋoreo wapekimiŋgo manenobuŋ, oi embimbiŋganimiŋ. Oŋuakoŋ aribe aroo gogobi, ŋoŋoji oŋuakoŋ niŋoreo wapeiŋgo quŋganimiŋ.’ \v 27 Oŋu miko iŋi ojiya, ‘Mamane, oŋu fukeko iŋi karie garego: Goji Lazarus sorende mamanere pigo raiŋ. \v 28 Pi oo kakagbopune 5 gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ misoŋ kae yoo wakiru joiserereŋ soguine egu manenimiŋ. Ore eru minde raru kajeqouŋ buŋo yajiko manenimiŋ.’ \p \v 29 “Oŋu karieyayoŋ, Abrahamji miya, ‘Mata! Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oi yoŋore biŋe pega. Buŋo oi kaje ruaru maneinebi!’ \v 30 Oŋu miko iŋi miya, ‘O mama Abraham, oŋu matayoŋ, komekiine niŋoreone moji yoŋoreo rana ine, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ.’ \v 31 Miko Abrahamji iŋi ojiya, ‘Yoŋoji \m Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore buŋore kaje so ruagobi ine, oŋuakoŋ komekiine niŋoreone moji pakereru buŋo mina ine, yoŋoji jibu Anutu so manesiŋ ganobuŋ.’” Oŋu. \c 17 \s1 Agiburande yoyoiŋ oi qomukuinebi. \r Mat 18.6-7, 21-22; Mak 9.42 \p \v 1 Yesuji kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Sembenere babotikiji afaine fukeega. Moji babotiki sabareiŋgo embimbiŋgaegayoŋ, mo moji goine yoyoiŋ eyareme agiburaŋ enimiŋ, iŋore eru oŋga rurugaku ‘Yei!’ oŋga jorago. Joiserereŋ ropekiineji iŋore paio ropeiŋ. \v 2 Iŋoji ŋiŋigo mendaine yoŋoreone mo suruyoiŋ eteko agiburaŋ eiŋ, ŋi iŋoji yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteme soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi rakana, oiji afaine fukena. \p \v 3 “Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ eku goinebi. Ogogo moji agiburaŋ ega, iŋo mibotiŋ eteigoŋ. Mibotiŋ etende mane sembeaku beusembe maneiŋ ine, go agiburaŋine boke teigoŋ.\x * \xo 17.3 \xt Mat 18.15\x* \v 4 Una more maŋgo agiburaŋ 7 eku bosembea guru ateine 7 goreo kirieru iŋi miiŋ, ‘Ogone, noŋ agiburaŋ ego ore nakene mane sembeago.’ Oŋu miiŋ ine, go agiburaŋine oi boke teigoŋ.” Oŋu. \s1 Mamanesinde fori oi usuŋineke. \r Mat 17.20; 21.21; Mak 11.23 \p \v 5 Aposol yoŋoji Ofoŋ ojibuŋ, “Mamanesiŋnoŋuŋ jikigaru basanaŋgaigoŋ.” \v 6 Oŋu mibi Ofonji bokirieya, “Mamanesiŋ-ŋaŋunde fori oi yojuŋ korunde so ena ine, ŋoŋoji soine yojuŋ yo\f + \fr 17.6 \ft Yesuji mulberi yo mo oduya. Yo oi yojuŋ oŋuine, koruŋine fobu koruŋine ore so nonoine\f* yoore iŋi mitiganobuŋ, ‘Go godugoke pariru pakereru riŋaru koego rakaru gake sariru dima.’ Oŋu miku manesiŋ gabi yo oiji buŋoŋaŋuŋ reŋgaiŋ.” Oŋu. \s1 Kiŋaŋqoqo fiine oi uruŋu? \p \v 7 “Ŋoŋoreone more gio ŋiji bulmakao roru gioo raru kiju poreme moreŋ bopogaiŋ me lama siŋaŋyaŋuŋ goiŋ. Goku pigo wapeko oo rauineji iŋi miko maneiŋ me mata, ‘Go pigo waperu ŋeku uqogo no.’ \v 8 Oŋu mata! Iŋoji iŋi miiŋ: ‘Go obu rauku gake bobobiaŋ eru ubure uqone rigaru narende nobemiŋ. Ore ŋadiineo gakere uqo rigaru noigoŋ.’ \v 9 Oŋu mitiga teko gio ŋiineji rauine miya ore so gioine ba foreko sagako siŋaŋineji ore eru miteŋ gaiŋ me mata? Mata! \v 10 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega. Siŋaŋyaŋunji ya sosowo mitiga ŋareya, ŋoŋo oi eforeru oo iŋi minimiŋ, ‘Niŋo gio ŋiŋigo omaine gogobeneŋ. Raunoŋunji yare miya, oi akoŋ baku waregobeneŋ ore mimiteŋ baakimiŋgo embimbiŋgagobeneŋ.’” Oŋu. \s1 Yesuji ŋi 10 sakiyaŋuŋ bofosikeya. \p \v 11 Yesuji Jerusalem sitio raiŋgore Galili eru Samaria prowins yoyoka yokore botugo kadi peya, oo raya. \v 12 Kadio raru kae mogo ropeko ŋi 10 sakiyaŋuŋ waeineke yoŋoji bofukeru ŋoneru jojorigo aroo dimabuŋ. \v 13 Dimaku sanaŋine oŋga joraku mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ Yesu, go ŋonemaiŋ enoreigoŋ!” \p \v 14 Oŋgaru mibi ŋone yaberu iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋoŋo soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raru sakiŋaŋuŋ yaduinebi.” Oŋu yajiko reŋgaru kadio rabi sakiyaŋunji oo posikeru fiine fukeya.\x * \xo 17.14 \xt Lew 14.1-32\x* \v 15 Fiine fukeyayoŋ, 10 yoŋoreone moji sakiine posikeko ŋoneru kirieru wareru Anutu sanaŋine akoŋ oŋgaku miteŋ gaya. \v 16 Miteŋ garu Yesure kufuo rakaru daberu dikanji keru ‘Daŋge!’ miya. Ŋi oi Samaria ŋi. Juda yoŋoji Samaria prowinsre ŋiŋigo yoŋore manebi wawakiine fukeko gobuŋ. \p \v 17 Daŋge miko Yesuji bokirieru ojiya, “Oi soine egeyoŋ, ŋi sosowo 10 ŋoŋore sakiji posike foreye me? Ŋi 9 yoŋoji uro gogobi? \v 18 Ŋi kotuine goji gake akoŋ kirieru wareru Anutu miteŋ gageyoŋ, ŋi 9 yoŋoji raru qouma eru ragobi.” \v 19 Oŋu miku iŋi ojiko maneya, “Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Ore eru soine pakereru raigoŋ.” Oŋu. \s1 Anuture qorumaŋ oi uruŋu fukeiŋ? \r Mat 24.23-28, 37-41 \p \v 20 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu iŋi weu teru mibuŋ, “Anuture qorumaŋ oi mo damaŋgo fukeiŋ?” Mibi maneru bokirieru iŋi miya, “Anuture qorumaŋ jiŋonoŋunji ŋonekiminde so, so fukeiŋ. \v 21 Maneniŋ! Anuture qorumaŋ oi botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋuŋgo fukeru pega. Ore eru oi yoo me aroo pega, oŋu miiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.” \p \v 22 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiko manebuŋ, “Jiki damaŋ mo ware fukeiŋ, oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere gio bobo una oone mo ŋonekiminde aŋi manenimiŋyoŋ, oi moke ŋonenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. \v 23 Damaŋ oo iŋi mibi manenimiŋ, ‘Maneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo goga. Maneniŋ! Iŋo yo fukega.’ Oŋu oŋu mibi oi ŋoneiŋgo oo pipa so riŋaru rainebi. \v 24 Oi iŋi ore: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oi boborire so iŋi fukeiŋ: Oi qonikiŋ mobeone pipa boribori eru tamaeru aribe sagaru raga, iŋoji ore so fukeiŋ. \v 25 Jiki oŋu fukeiŋyoŋ, rone ŋiŋigo damaŋ yoo moreŋgo gogobi, yoŋoji ŋi oi yoberu ŋadi gabi joiserereŋ soguine maneiŋ. \p \v 26 “Ronekoŋ Noare damaŋgo ŋiŋigoji gogoyaŋuŋ qaqosori paiineo goku sibirigabuŋ, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareinde damaŋgo oŋuakoŋ fukeiŋ.\x * \xo 17.26 \xt Jen 6.5-8\x* \v 27 Noare damaŋgo uqo jebe ruaru obu sanaŋine noku ŋigo furiine ruabi ra wareme rorobaba ebuŋ. Eebobo oŋu eba eku qaqosori gobi Noaji ogâ maŋineo ropeya, una oo tariya. Tariko obu yoiko yasogoji wareru ŋiŋigo jeŋgoma pema yabeme obu noru komebuŋ.\x * \xo 17.27 \xt Jen 7.6-24\x* \p \v 28 “Lot iŋore damaŋgo oŋuakoŋ qaqosori gokabi oŋuakoŋ fukeya. Ŋiŋigoji uqo jebe ruaru obu kosaine noku gio ke sariru soriŋ piyaŋuŋ baku qomukuru uqo seki pi eru ya furiine banimiŋ ore ruabi ya goine furiine baku goegobi.\x * \xo 17.28 \xt Jen 18.20–19.25\x* \v 29 Oŋu eba eku gokabiyoŋ, Lot iŋoji Sodom kae bokeru rako una oo akoŋ misi eru ko kombo misiineke oi kue oŋuine qonikiŋgone wakiru ŋiŋigo jeŋgoma ja yabeko komebuŋ. \v 30 Jiki Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke fukeiŋ, damaŋ oo ŋiŋigoji oŋuakoŋ qaqosori eru goku sibiriganimiŋ. \p \v 31 “Una oo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji mebo yaine roiŋ ore pi maŋineo so ropeine me gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ piineo so kirieru wareigoŋ. \v 32 Lot ŋonuŋineji kirieru ŋadiineo piku komeru ko koyagaŋ fukeya, oi manesuinebi. \v 33 Moji gogoine batiqatiine tomiri iŋoyoŋunde sabareku iŋoyoŋunde aŋigo goiŋgo manega, iŋore gogoji jibugaiŋyoŋ, moji gogoine nonde eru kisiŋgaru bokeiŋ, iŋoji gogo foriinere fuŋne bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ goiŋ.\x * \xo 17.33 \xt Mat 10.39; 16.25; Mak 8.25; Luk 9.24; Jon 12.25\x* \p \v 34 “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: ubu oo ŋi yoyoka ŋeŋeo moko penimi, yokoreone mo ogaru mo bokenimiŋ. \v 35 Oŋuakoŋ ŋigo yoyoka moko garaŋ pujeku ŋenimi, yokoreone mo roru mo bokenimiŋ.” \v 36 (Ŋi yoyoka uqo gioo gonimi, yokoreone mo ogaru mo bokenimiŋ.) \p \v 37 Yesuji oŋu miko kiŋariŋpuineji bokirieru weubuŋ, “O Ofoŋ, oi uro fukeiŋ?” Oŋu weubi iŋi yajiko manebuŋ, “Joma komekiineji mogo oobe peko sonomeŋ yoŋoji oo poreru tumaŋgaegobi, ore so fukeiŋ.” Oŋu. \c 18 \s1 Kojeji yameŋ keku karieko ŋi sogoji bapi gaya. \p \v 1 “Ŋoŋo damaŋ so Anutu oŋga wosiru roroka so eru goinebi.” Yesuji oŋu miku ore soso buŋoine iŋi yajiko manebuŋ, \v 2 “Taoŋ mogo buŋo mimitari ŋi mo goya. Iŋoji ŋiŋigo yoŋoji buŋo miteniminde mimi so maneru iŋoyoŋunde aŋigo goku Anutu miine egu odureiŋ ore kokoi so maneya. \v 3 Taoŋ oo koje ŋigo mo goya. Iŋoji jijiki buŋo mimitari ŋi iŋoreo raru iŋi miku goya, ‘Moji noke kekepari ega ore go bapi nunoŋ.’ \p \v 4 “Oŋu miko damaŋ joroine oi maneru ŋadi gaku goyayoŋ, jiki maŋineo iŋi miya, ‘Nonji ŋiŋigo yoŋore buŋoyaŋunde mimi so maneru nakene aŋigo goku Anutu miine egu odureiŋ ore kokoi so maneego. \v 5 Oŋu gogoyoŋ, koje yoji mineneŋ damaŋ so enareku wareega ore tataki maneru soine bapi gabe buŋoine tariiŋ. So bapi ganobo ine, iŋoji kadi jijiki wareme egu tatakiine enareiŋ.’” \p \v 6 Ofonji sundu oi ba foreru miya, “Mimitari ŋi kekesiineji buŋo miya, ore eru kaje ruaru fuŋine manesuinebi. \v 7 Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋoji ubu una bapi yabeiŋ ore oŋga wosibi Anutuji yoŋore buŋo osoeru mitariko fiine fukenimiŋ. Bapi ŋabeiŋgo miku keoma so eru damaŋ so keririkeko ropeiŋ. Oi mata yobu! \v 8 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ so joroko buŋoŋaŋuŋ osoeru mitariko fiine fukenimiŋ. Iŋo fofoakoŋ bapi ŋabeegayoŋ, oi jibu Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kirieru wareru ŋiŋigo osoe yabeiŋ, damaŋ oo mamanesiŋ foriine bofukeiŋ me mata?” Oŋu. \s1 Farisi eru takis roro yokore oŋgawowosi \p \v 9 Ŋiŋigo goineji yoŋoyaŋunde manebi ropeko posiine poretiŋ fukegobeneŋ miku goine manebi wawakiine fukeya. Yesuji yoŋo ŋone yaberu soso buŋo mo iŋi yajiko manebuŋ, \v 10 “Ŋi yoyokaji boji soriŋgo roperu oŋga wosibu. Moji Farisi eru moji takis roro ŋi. \p \v 11 “Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) iŋoji dimaku iŋoyoŋe akoŋ iŋi oŋga wosiya, ‘O Anutu, ŋiŋigo goineji maŋyaŋuŋ qosorieme kigaku boesau baegobi, noŋ yoŋo oŋuine so gogo me takis roro aroo dimaga, noŋ iŋore so oŋuakoŋ so gogo. Ore eru daŋge migarego. \v 12 Nonji sonda so ateine yoyoka uqore sowo goego. Nonji moneŋ mebone sosowo boroiŋgaru 10:gone moakoŋ Anuture biŋe ruaego.’ \p \v 13 “Oŋu oŋga wosiyayoŋ, takis roro iŋoji guruine mogo dimaku Sombuŋgo paibe piiŋgo mimi eru meineji jiŋoine komoŋ garu iŋi oŋga wosiya, ‘O Anutu, agiburaŋ ŋi noŋ ŋonemaiŋ enare.’ \v 14 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Iŋoji Anuture jiŋoo posikeru piineo kirieyayoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) iŋoji oŋu mata. Uri yoŋoji yoŋoyaŋunde maŋ ba ropenimiŋ, Anutuji yoŋo sosowo bawaki yabeiŋyoŋ, moji iŋoyoŋunde maŋine ba wakiiŋ, Anutuji iŋo ba ropeiŋ.” Oŋu.\x * \xo 18.14 \xt Mat 23.12; Luk 14.11\x* \s1 Yesuji odumade mifia yareya. \r Mat 19.13-15; Mak 10.13-16 \p \v 15 Ŋiŋigo goineji odumade memenda oŋuakoŋ oga yaberu Yesu meineji boua yabeiŋ ore iŋoreo warebuŋ. Warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji oi ŋoneru miqomuku eyarebuŋ. \v 16 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji odumade yoŋo kepore yabeko warebi iŋi miya, “Odumade mendaine oi soine boke yabebi nondeo wareniŋ. Anutuji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine biŋe qa yareiŋ. Ore eru yoŋo so kipe yabeinebi. \v 17 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumaŋ oi odumade oŋuine biŋe so qaiŋ, iŋoji ore maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji ŋi tinabiŋeineke more uŋsowoŋ buŋo miya. \r Mat 19.16-30; Mak 10.17-31 \p \v 18 Siŋaŋbobo ŋi moji Yesureo wareru iŋi weu teya, “Qaqaji fiine, nonji uruŋu eru gogo sanaŋinere biŋe fukenobo?” \p \v 19 Weu teko iŋi ojiya, “Go nonde ‘Qaqaji fiine’, oi wamore mige? Anutu moakonji fiine fukega. Ŋi moji iŋo oŋuine fiine so fukega. \v 20 Go mimipaŋ buŋo yo mane forege: ‘Boesau so eigoŋ. Mo so qande komeine. Ya kiaŋ so roigoŋ. Mo migoiga so eteigoŋ. Maŋgo mamago araŋ ba yateeigoŋ.’”\x * \xo 18.20 \xt Eks 20.12-16; Dut 5.16-20\x* \p \v 21 Oŋu miyayoŋ, siŋaŋyayabe ŋiji iŋi ojiya, “Oi sosowo jeŋoŋneone reŋgaru go wapeboŋ.” \v 22 Ojiko Yesuji maneru iŋi ojiya, “Go ya moakonde embimbiŋgage: Go raru mebogo sosowo furi banimiŋ ore ruande moneŋ wareko boroiŋgaru ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ruande mebo yago soguine (juŋe boreŋ, milyon kina oŋuine) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eru noŋ boyobe nuru wareigoŋ.” \v 23 Oŋu ojiyayoŋ, ŋi oiji jaijonjoŋke goya ore eru buŋo oi maneru beusembe bofukeru jiŋoine posoeme mo bokeru raya. \p \v 24 Beusembe bofukeko Yesuji oi ŋoneru iŋi miya, “Yei! Ŋiŋigo moneŋ meboyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo yobiŋgaru qiqu enimiŋ. \v 25 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Joma soguine kamel oi buŋi kimboŋineo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo yobiŋgaru quŋganimiŋ.” \p \v 26 Buŋo oi miya, yoŋoji iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?” \v 27 Oŋu mibi iŋi bokirieya, “Ŋiŋigoji oi esoigaru embimbiŋgaru quŋgaegobiyoŋ, Anutuji ya sosowo soine baega. Iŋoji ya mo eku eiŋgo ore so embimbiŋgaru quŋgaega.” \s1 Yesure gio bobore furi \p \v 28 Pitaji buŋo oi maneru kirieru iŋi miya, “Mane, niŋoji pi kae moreŋnoŋuŋ bokeru go boyobe guru warebeŋ.” \v 29 Oŋu miko Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumande eru ya mo bokeya, pi kae moreŋine, ŋonuŋ madeine, kaka gboine me maŋgo mamaine-oi boke yabeko \v 30 Anutuji tifeine jikigaru odureru furiine bokirie teko oi morende gogoo roiŋ eru gogo jikiineo gogo sanaŋine tatariine tomiri raugaru goiŋ.” \s1 Yesuji komeinere buŋo miko yokaomo fukeya. \r Mat 20.17-19; Mak 10.32-34 \p \v 31 Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋo kepore yabeme warebi iŋi yajiya, “Maneniŋ, niŋo Jerusalem ropekimiŋ. Kajeqouŋ ŋiŋigoji Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere buŋo sosowo quraŋgabuŋ, oi foriineke fuke foreiŋ. \v 32 Moji iŋo babae bateme kotu gawman yoŋore meo rakaiŋ. Yoŋoji mipemiriŋ eru igosisi eteku buŋo fofoine miteku tifegaru qanimiŋ. \v 33 Tifegaru qaku ŋoŋoru joruinekeji qotiboti qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.” \p \v 34 Oŋu yajiyayoŋ, kiŋariŋ yoŋoji buŋo oi so yobu mane taniŋgabuŋ. Buŋo yajiya, oi soŋsoŋgo peko oi so mane mukubuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji ŋi jiŋokombi more jiŋo botigaya. \r Mat 20.29-34; Mak 10.46-52 \p \v 35 Yesuji raru Jeriko kae bombeŋgako ŋi jiŋokombi moji uqo moneŋ oteniminde karieru kadi qaŋaŋineo ŋeya. \v 36 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogo kadio odureru rabi fonuŋyaŋuŋ maneru “Wamo ya fukega?” miku weu yareya. \p \v 37 Weu yareme iŋi mibuŋ, “Yesu, Nazaret ŋiji kadio wareru gadureiŋgo ega.” \p \v 38 Mibi iŋi oŋgaya, “Yesu, Deiwidre osigida! Go ŋonemaiŋ enareigoŋ!” \p \v 39 Oŋu oŋgako ŋiŋigo bonieru rabuŋ, yoŋoji buŋo mo ŋenonde qomuku tebuŋyoŋ, iŋoji yameŋ keku oŋga jojoraya, “Deiwidre osigida! Go ŋonemaiŋ enare!” \p \v 40 Oŋga jorako Yesuji ode niniŋgaru iŋi mitigaya, “Iŋo meineo ogaru nondeo wareniŋ.” Mitigako ogaru bembeŋgo wapebi iŋi weu teya, \p \v 41 “Ogone, go wamo ya egarebeminde manege?” Weu teko ojiya, “Ofoŋ! Noŋ jiŋone moke piiŋgo manego.” \p \v 42 Ojiko Yesuji maneru iŋi ojiya, “Go jiŋo pi. Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga.” \p \v 43 Oŋu ojiko oo akoŋ jiŋoine tiŋame poretiŋ piku Anutu miteŋ garu Yesu boyoberu ŋadiineo raya. Ŋiŋigo sosowo yoŋoji ya oi ŋoneru Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu. \c 19 \s1 Zakiusji maŋine kerisieya. \p \v 1 Yesu Jeriko taoŋgo waperu petigaru raiŋgo eya. \v 2 Oo ŋi mo tinaine Zakius goya. Iŋoji ŋi tinabiŋeineke fukeru takis roro yoŋore minebobo goya. \v 3 Iŋoji Yesure kamasi ŋoneiŋgo aŋi maneyayoŋ, ŋi pompoŋine ore ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo dimaku tiŋtiŋneku embimbiŋgaya. \v 4 “Yesuji yo ware nodureiŋ,” mibi maneru ŋoneiŋgo giniŋgaru raru ŋiŋigo yadureru Sikamore yo\f + \fr 19.4 \ft Sikamore oi yombo oŋuine, koruŋine nonoine\f* paiineo roperu ŋeya. \v 5 Ŋeko Yesuji oo roperu jiŋo pime ropeko ŋoneru iŋi ojiya, “Zakius, go pipa waki. Noŋ muŋambe gore pigo warebe moko ŋenomi.” \p \v 6 Oŋu miko pipa wakiru jerieru keporeme piineo rabu. \v 7 Rakabire ŋiŋigo sosowoji oi ŋoneru ŋunuŋ-ŋunuŋ eru iŋi mibuŋ, “Wamore eru agiburaŋ ŋi oŋuinere pigo roperu ŋega?” \p \v 8 Oŋu mibuŋyoŋ, Zakiusji ŋiŋigo botuyaŋuŋgo totogo pakereru dimaku Ofoŋ iŋi ojiya, “Ofoŋ mane, nonji tebemarone botuineo boroiŋgaru mobeine ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore yarebemiŋ eru uri yoŋore yareya mo so odureru eadu eru roboŋ, oi ateine 4 ore so jikigaru bokirie yarebemiŋ.” \p \v 9 Oŋu ojiko Yesuji iŋore fuŋnere iŋi miya, “Anutuji muŋambe pi yoore rauine munaŋ qoqo eteko qowiriega. Iŋoji oŋuakoŋ Abrahamde osigidapu yoŋore botugo goga. \v 10 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji ŋiŋigo jibugabuŋ, oi baaru munaŋ qa yareiŋ ore eru wakiya.” Oŋu.\x * \xo 19.10 \xt Mat 18.11\x* \s1 Moneŋ komoŋ 10 boroiŋga yareya ore soso buŋo. \r Mat 25.14-30 \p \v 11 Yesuji wareru Jerusalem siti bombeŋgaru buŋo miko ŋiŋigo oi manebuŋ, yoŋoji iŋi manesubuŋ, “Anuture qorumande foriji pipa fukeiŋ.” Oŋu manesubuŋ ore Yesuji soso buŋo mo iŋi miya,\x * \xo 19.11 \xt Mat 25.14-30\x* \v 12 “Ŋi biŋeroroineke moji iŋi miya, ‘Noŋ kaene bokeru kantri mogo jorigo rabe oiji noŋ ŋi koito bapakare nubi goku kirieru warebemiŋ.’ \v 13 Oŋu moreŋ jorigo raiŋgo miku gio ŋipuine 10 oŋga yareko warebi moneŋ komoŋ 10 boroiŋga yareru iŋi yajiya, ‘Nonji raru goku jiki kirieru warebemiŋ. Ŋoŋoji damaŋ botuineo moneŋ yoji rojiki-bajiki gio baku oi basaueinebi.’ \v 14 Oŋu miku rayayoŋ, kufufuŋpuineji rosi eteru iŋi mibuŋ, ‘Niŋo ŋi yoji noŋunde ŋi koito fukeru siŋaŋ nobeiŋ ore taki nobega.’ Oŋu miku kiŋaŋ ŋi goine sore yabebi ŋadiineo raru biŋe oi ojibuŋ. \p \v 15 “Oŋu ojibuŋyoŋ, jibu kantri raya, yoŋoji iŋo ŋi koito igodoŋgabi iŋoyoŋunde prowinsgo moke kirieru wareya. Wareru gio ŋipuine moneŋ komoŋ yareya, oi miko iŋore jiŋo maio wapebuŋ. Moakoŋ moakoŋ yoŋoji rojiki-bajiki gio baku moneŋ basauebi wojimu fukeya, oi odubi ŋoneiŋgo weu yareya. \v 16 Gio ŋi boboniji jiŋo maiineo waperu miya, ‘Ofoŋ, nonji moneŋ komoŋgo basauebe jikigaru moke komoŋ 10 bofukeboŋ.’ \p \v 17 “Oŋu miko iŋi ojiya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine. Go ya mendaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji taoŋ moreŋ 10 qodureru gore meo ruabe yoŋore siŋaŋ goigoŋ.’ \v 18 Oŋu ojime gio ŋi ogoineji jiŋo maiineo waperu iŋi ojiya, ‘Ofoŋ, nonji gore moneŋ komoŋgo basauebe jikigaru moke komoŋ 5 bofukeboŋ.’ \v 19 Oŋu ojiko iŋo oŋuakoŋ iŋi ojiya, ‘Oi fiine. Nonji taoŋ moreŋ 5 qodureru gore meo ruabe yoŋore siŋaŋ goigoŋ.’ \p \v 20 “Moke moji waperu ojiya, ‘Ofoŋ ŋone. Gore moneŋ komoŋgo yo. Oi kambanji komoŋ garu aimuŋ ruabe peya. \v 21 Goji ŋi joineke fukege ore eru gore kokoi maneru goboŋ. Go gake mebo ya rouŋgo so ruameŋ, oi jibu roiŋgo maneege. Go gake uqo koruŋine so sarinde fukeya, ore foriine oi jibu ketigaru roiŋgo maneege.’ \p \v 22 “Oŋu ojiko bokirieru iŋi miteya, ‘Go gio ŋi sembene. Gogake buŋo mige, nonji ore so osoe gareru geoine bokirie garebemiŋ. Noŋ ŋi joineke fukego. Nake ya rouŋgo so ruaru oi roiŋgo maneego. Nake uqo koruŋine so sariru ore foriine oi jibu ketigaru roiŋgo maneego. Oi soine maneru gomeŋ. \v 23 Go fuŋnene oŋu maneru wamore moneŋ komoŋne oi moneŋ pigo so ruande sogueya. Oi rojiki-bajiki gioo ruanoŋ ine, oiji saueko nonji wareru tifeineke ronobo.’ \p \v 24 “Oŋu miteku ŋi bembeŋgo dimagobi, yoŋo iŋi yajiya, ‘Ŋoŋo iŋore meone moneŋ komoŋine oi roru komoŋ 10 bofukeya, iŋo oteniŋ.’ \v 25 Yajime maneru iŋi ojibuŋ, ‘Ofoŋ, iŋore moneŋ komoŋ 10 oi pe forega.’ \v 26 Oŋu ojibi bokirieru miya, ‘Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo ya pe yareko gioine baegobi, sosowo yoŋore Anutuji oi jikiga yareko saueiŋyoŋ, more ya mendaine mo peko gioine so baega, Anutuji oi oŋuakoŋ yoogo rome omaine yobu goiŋ.’\x * \xo 19.26 \xt Mat 13.12; Mak 4.25; Luk 8.18\x* \v 27 Oŋu migoyoŋ, ‘Rosipuneji noŋ ŋi koito fukeru siŋaŋ yabebemiŋgo taki yabeya, yoŋo oga yaberu warebi ŋone yaberu mitigabe yabebi komenimiŋ.’” Oŋu. \s1 Yesure ofa kebi Jerusalem ropeya. \r Mat 21.1-11; Mak 11.1-11; Jon 12.12-19 \p \v 28 Yesuji buŋo oi miforeru bokeru Jerusalem sitio ropeiŋgo bonieru raya. \v 29 Raru Betfage eru Betani kae yoyoka maŋfuŋyakuŋgo wareru tuku tinaine Oliwe yo tuku miegobi, oo roperu kiŋariŋyokaine yoyoka sore yapeya. Sore yapeiŋgo eru \v 30 iŋi yasiya, “Kae jiŋo maiyakuŋgo ŋega, ŋoko oo rani. Raru oo roperu doŋgi madeine niginji kipebi dimaga, oi bofukenimi. Doŋgi oi gariine, ŋi moji paiineo so ŋeŋeine. Oi pirueru ogaru yoo wareni. \v 31 Piruebire moji ‘Oi wamore piruegobire?’ miku weu ŋateme iŋi ojini, ‘Ofoŋnokunji ore eru embimbiŋgaga.’” \p \v 32 Oŋu sore yapeme raru yasiya ore so bofukebu. \v 33 Bofukeru doŋgi madeine pirueiŋgo ebire rauine yoŋoji yasibuŋ, “Hei! Doŋgi madeine oi wamore piruegobire?” \p \v 34 Yasibi iŋi bokiriebu, “Ofoŋnokunji ore eru embimbiŋgaga.” \v 35 Oŋu bokirieru ogagaru Yesureo wareru marikuyaŋuŋ qomukuru doŋgi paiineo ramegaru mibi Yesuji roperu ŋeya. \v 36 Oŋu ŋeku rako ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji araŋ baku kambaŋ marikuyaŋuŋ qomukuru kadi sogoo ramegabuŋ. \p \v 37 Ramegabi raru Jerusalem bombeŋgaru Oliwe yo tukure pagaŋgo rakame kiŋariŋ kubu sosowoji fuŋgaru jerieru mosi qoqowirie sosowo usuŋ paiineo bako ŋonebuŋ, ore eru buŋo soguine oŋgaku Anutu miteŋ garu \v 38 iŋi miku oŋgabuŋ, “Anutu miteŋ gagobeneŋ. Kiŋ Ofonde tinao wareiŋ, Anutuji oi mifiaine. Womogo eru tinabiŋego miteŋ gabeneŋ Sombuŋ paibe ropega. Ohowe ohowe!”\x * \xo 19.38 \xt Kiki 118.26\x* \p \v 39 Oŋu oŋgabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgo dimaku iŋi mitebuŋ, “Qaqaji, kiŋariŋpugo buŋo miyare.” \v 40 Oŋu mitebi iŋi bokirieya, “Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoŋoji niniŋ dimanobuŋ ine, ko yoŋoji jojoraku oŋganobuŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji Jerusalem sitire eru kuyoya. \p \v 41 Yesuji Jerusalem bombeŋgaru siti oi ŋoneru kuyoya. \v 42 Kuyoru iŋi miya, “Ŋoŋoreo womo uruŋu fukena! Ŋoŋo ore fuŋine una yoo mane mukubi saganayoŋ, damaŋ yoo oi jiŋoŋaŋuŋ so tiŋaga ore eru soŋsoŋgo pega. \v 43 Ore fuŋine oi iŋi: Damaŋ mo ware fukeiŋ, oo rosi yoŋoji waperu sa sanaŋ qaŋqaŋineji siti yo baru roregaru mobemobe paibe yukube rande ruaru rubaru suroŋqoqo eŋarenimiŋ. \v 44 Anutuji mai eŋareku oŋga ŋareko ŋoŋo damaŋ qoruine oi so mane mukuru keta eru Anutu ŋadi gaku jibu go wapegobi, ore eru rosi yoŋoji ketoqototie ŋarebi pire ko mo oi ko more paio so dimaiŋyoŋ, siti yoji siŋsaŋ peiŋ. Yoŋoji soriŋ piŋaŋuŋ ketotieru odumadepuŋaŋuŋ siti maŋineo gogobi, yoŋo yabe ima eiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji boji soriŋ miko kubaine eya. \r Mat 21.12-17; Mak 11.15-19; Jon 2.13-22 \p \v 45 Yesuji buŋo oi miforeru boji sorinde jokoroŋ maŋgo raru mebo furiine banimiŋ ore ruabuŋ, oi fuŋgaru yobe yabeme wakibuŋ. \v 46 Yobe yaberu iŋi yajiya, “Aisaiaji buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Nonde sorinji oŋgawowosi piŋaŋuŋ fukeiŋ.’ Buŋo oi pegayoŋ, ŋoŋo oi kerisiebi suroŋqoqo yoŋore kouŋ oŋuine fukega.”\x * \xo 19.46 \xt Ais 56.7; Jer 7.11\x* \p \v 47 Yesuji damaŋ so boji soriŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareru goya. Oŋu goyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgaru kantri soriŋ kaunsol yoŋoke mimane eku iŋi mibuŋ, “Iŋo uruŋu mibeneŋ qabi komena?”\x * \xo 19.47 \xt Luk 21.37\x* \v 48 Oŋu mibuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine sosowo yoŋoji iŋoke qakatoru Biŋeine kaje ruaru maneebuŋ. Ore eru “Noŋuŋ uruŋu enobeŋ?” miku kadi mo so bofukebuŋ. Oŋu. \c 20 \s1 Minebobo yoŋoji Yesu usuŋinere weu tebuŋ. \r Mat 21.23-27; Mak 11.27-33 \p \v 1 Yesuji boji soriŋgo roperu ŋiŋigo kubu qaji yareru Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga yareru goya. Damaŋ mogo oŋu eko soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji kantrire minebobo goine yoŋoke Yesure jiŋomaio wapebuŋ. \v 2 Waperu iŋi weu tebuŋ, “Go yoo ya bage, oi moji mitiga gareme baege? Ore usuŋine oi moji gareya? Oi minde maneki.” \p \v 3 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji oŋuakoŋ weu ŋarebe oi bokirieru najiniŋ. \v 4 Jonji ŋiŋigo miti meso rau yareru goya, iŋoji ore usuŋ oi urone roya? Sombuŋ Rauineji oteya me moreŋ rauineji otebuŋ?” \p \v 5 Oŋu bokirie yareme botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “‘Usuŋineji Sombuŋgone fukeya,’ oŋu mikimiŋ ine, iŋoji iŋi miiŋ, ‘Oŋu fukeko ŋoŋoji oi wamore so manesiŋ gabuŋ? Oi so sagaga.’ \v 6 Kufufuŋ sosowo yoŋoji Jonde ‘Kajeqouŋ ŋi fukega,’ miku oi sanaŋine manesiŋ garu gogobi. Ore eru ‘Moreŋ ŋiŋigo yoŋoreone fukeya,’ mikimiŋ ine, yoŋoji maŋyaŋuŋ rigaŋgame koji kenobenimiŋ.” \v 7 Buŋo oŋu osoeru iŋi bokiriebuŋ, “Usuŋineji urone fukeya, niŋo oi so manegobeneŋ.” \p \v 8 Oŋu bokiriebi Yesuji iŋi yajiya, “Oŋu fukeko nonji oŋuakoŋ ya yo baego ore usuŋine moji nareya, oi so ŋajibemiŋ.” Oŋu. \s1 Wain nigiŋ gio siŋaŋ sembene, yoŋore soso buŋo \r Mat 21.33-46; Mak 12.1-12 \p \v 9 Yesuji fuŋgaru ŋiŋigo soso buŋoo iŋi yajiya, “Ŋi moji wain nigiŋ gio keku sariya. Kesari eku gio siŋaŋ goine bofuke yaberu miko gioine baku foriinere mobe yoŋoyoŋe roru mobeine rauine otenimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Meyaŋuŋgo ruaru boke yaberu kantri mogo raru damaŋ joroine goya.\x * \xo 20.9 \xt Ais 5.1\x* \p \v 10 “Goku gome foriine gumuŋgaya ore damaŋine (gosa 5) bombeŋgako oo kiŋaŋqoqoine mo soreme siŋaŋ yoŋoreo raru wain gio foriinere mobe otenimiŋ ore miya. Mikoyoŋ, gio siŋaŋ yoŋoji oi kobinji qaku yobebi meine metariŋ kirieya. \v 11 Ore ŋadiineo kiŋaŋ ŋi mo soreme rayayoŋ, oi oŋuakoŋ kobinji qaku mimi qateru yobebi meine metariŋ kirieya. \v 12 Kirieme gio rauineji kiŋaŋ ŋi mo moke soreme rame ateine yokaomo fukeyayoŋ, oi oŋuakoŋ darijombuŋ qaku gio sa sakiineo igogabi rakaya. \p \v 13 “Oŋu ebi wain gio rauineji buŋo baaru miya, ‘Uruŋu enobo? Nakene yoro made sorebe rako iŋo ŋoneru araŋ ba tenimiŋ me uruŋu?’ \v 14 Oŋu miku madeine soreme rayayoŋ, wain gio siŋaŋ yoŋoji oi ŋoneru botuyaŋuŋgo iŋi mimane eku mibuŋ, ‘Iŋoji merofuinere rau fukeiŋ. Ayo, iŋo qabeneŋ komeko wain nigiŋ gio yoji noŋunde biŋe fukeiŋ.’ \v 15 Oŋu miku igogabi gio sakiineo rakame qabi komeya. Wain gio rauineji oi maneru uruŋu eyareiŋ? \p \v 16 Iŋoji iŋoyoŋe wareru gio siŋaŋ oi ketotie yabeiŋ eru gio siŋaŋ gariine bofuke yaberu wain nigiŋ gioine yoŋore meo ruaiŋ.” Yesuji soso buŋo oŋu yajiko maneru mibuŋ, “Oi so sagaga. Kepieru (use)!” \v 17 Mibuŋyoŋ, Yesuji oi poretiŋ ŋone muku yaberu iŋi miya, “Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega, \q1 ‘Pi bobo yoŋoji ko otuŋ mo ŋadi gaku omaine bokebi ŋeya, oiji otuŋ sanaŋine fukeko bofukebuŋ. \q1 Oiji kerigame piji ŋeririkeru waki qaiŋ.’ Buŋo ore fuŋine oi uruŋu?\x * \xo 20.17 \xt Kiki 118.22\x* \m \v 18 Ore eru iŋi mibemiŋ: Moji otuŋ qoruine oo odetataŋgaru wakiru qaiŋ, oi sakiine ketiqotigaiŋyoŋ, aeŋ otuŋ oiji pariru rondiŋgaru more paio waki qaiŋ, oi sosowo qanjaŋbanjaŋgaiŋ.” \p \v 19 Yesuji oŋu miko Kadi buŋore qaqaji eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji buŋo ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Soso buŋo oi noŋunde miga.” Ore eru oi damaŋ oo akoŋ roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋore kokoi maneru embimbiŋgabuŋ. Oŋu. \s1 Takis ruruare Yesu esoigabuŋ. \r Mat 22.15-22; Mak 12.13-17 \p \v 20 Juda minebobo yoŋoji Yesure rubobo ebuŋ. Oŋu eku buŋoine mo mijibugame buŋore budunji poreme nigiŋgaiŋgo eru ŋi goine sore yabebi iŋoreo warebuŋ. Kambanti eru gawana yoŋore meo ruaiŋgo maneru Biŋe buŋo fiine mimi kamasi eru weu teru buŋoinere kaje ruabuŋ. \p \v 21 Buru oŋu ruaru weu teru iŋi mibuŋ, “Qaqaji, niŋo gore fuŋne manegobeneŋ. Goji buŋo poretiŋ miku qaji noreege. Goji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareru goine so sure yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Oŋu eru Anuture kadi oi buŋo foriine boyoberu qaji noreege. \v 22 Ore eru niŋo Sisa-kiŋ koitore takis ruaru oŋu Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata?” \p \v 23 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji sinefuru buruyaŋuŋ mane mukuru iŋi yajiya, \v 24 “Soine silwa moneŋ mo nadubi ŋonebemiŋ. More sasako eru tina oi oo quraŋgabi pega?” “O, oi Sisa-kinde,” oŋu bokirieru mibuŋ. \p \v 25 Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeko ya Sisa-kinde sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke oi Anuture biŋe ruainebi.” \v 26 Yesuji oŋu miya ore ŋiŋigo kubu sogo yoŋore jiŋo maio buŋore budunji ruaiŋgo embimbiŋgaru buŋoinere waragaru buŋoyaŋuŋ mataeme dimabuŋ. Oŋu. \s1 Komegone papakarere Yesu esoigabuŋ. \r Mat 22.23-33; Mak 12.18-27 \p \v 27 Sadusi qaqaji pati yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Yoŋoreone goineji Yesure jiŋomaio waperu iŋi weu teru\x * \xo 20.27 \xt Apo 23.8\x* \v 28 mibuŋ, “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo roko odumade so fukebi komeko gboineji soine kojeine roru goku gbori bofuke teme kakainere tina roru goiŋ.’\x * \xo 20.28 \xt Dut 25.5\x* \p \v 29 “Mane! Damaŋ mogo kakagbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ boboniji ŋigo roru goku gariine tomiri mo goku komeya. \v 30 Komeko gboineji kojeine iŋo roya. \v 31 Ore ŋadio gboine moji ŋigo iŋo akoŋ roya. Oŋuji oŋu kakagbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ iŋo akoŋ roru gariine tomiri goku kome forebuŋ. \v 32 Kome forebi tatariine kojeyaŋuŋ iŋoji oŋuakoŋ komeya. \v 33 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo yoŋo moko pakerenimiŋ ine, ŋigo moko akoŋ iŋo ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋ fukena?” \p \v 34 Oŋu mibi Yesuji iŋi bokirieya, “Damaŋ yoo moreŋ yoo ŋiŋigo ŋoe ŋonuŋ fukeru goegobi. \v 35 Goegobiyoŋ, ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji ŋoneru maneme sagako komegone pakereru kae moreŋ fuŋine mo paibe roperu gonimiŋ, yoŋoji oo so rorobaba enimiŋ. \p \v 36 “Ore fuŋine oi iŋi: Maŋkekerisie ŋiŋigo gboreru komegone pakerenimiŋ, yoŋoji Anuture odumadepu fukegobi. Yoŋoji Sombuŋ mimerereŋ oŋuine fukeru moke so komenimiŋyoŋ, tatariine tomiri go ropenimiŋ. \v 37 Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋoine oi Mosesji oŋuakoŋ kitiŋgaku miya. Qiŋambu didiineo misi boruŋ fukeru so ja foreya, iŋoji oi ŋoneru sunduine quraŋgako oo buŋo iŋi pega, ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ go waperu gogo.’\x * \xo 20.37 \xt Eks 3.6\x* \v 38 Ŋaso fuŋgbodu yokaomo yoŋoji Anutuke goku sanaŋgaru ropenimiŋ. Sosowo sanaŋgaru gogobi, yoŋoji gogoyaŋuŋ Anuture gogobi. Ore eru Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gogobi, yoŋore Ofoŋ fukega.” \p \v 39 Yesuji oŋu bokirieme Kadi buŋore qaqaji goineji bokirieru iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, oi buŋo poretiŋ mige.” \v 40 Oŋu miku buŋo mo moke weu teiŋgo fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu. \s1 Kristo iŋo kiŋ Deiwidre Ofoŋ eru osigida. \r Mat 22.41-46; Mak 12.35-37 \p \v 41 Yesuji buŋo mo iŋi yajiya, “Kristoji Kiŋ Deiwidre gari fukega, goineji buŋo oi uruŋure miegobi? \v 42 Deiwidji iŋoyoŋe buŋo iŋi mime Miti kiki Quraŋgo (Buk song, Psalm) pega, \q1 ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya, Goji wareru nonde me furoo ŋende\x * \xo 20.42 \xt Kiki 110.1\x* \q1 \v 43 nonji damaŋ botuineo rosipugo oderu odema yaberu gbiŋ eyareru gore kufu yukuo rua yabebemiŋ. \q1 Damaŋ oi ware fukeiŋ ore so kuririquraŋgo yoo ŋeigoŋ.’ \m \v 44 Deiwidji oŋu miku tinaine ‘Nonde Ofoŋ’ miga. ‘Ofoŋne’ miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?” Oŋu. \s1 Maŋkekerisiere sasaki gogore siŋaŋ bobo buŋo \r Mat 23.1-36; Mak 12.38-40; Luk 11.43 \p \v 45 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋo buŋo iŋi yajiko ŋiŋigo kubu soguine sosowo oi manebuŋ, \v 46 “Kadi buŋore qaqaji yoŋore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Yoŋoji mariku joroine keru ra wareru yadunimiŋgo maneegobi. Nareŋgareŋ kae jiŋoo me kadio ŋiŋigo ŋone yabebi mijeri eyarenimiŋgo maneegobi. Oŋuakoŋ oŋgawowosi pigo miineo paibe ŋeniminde aŋi maneegobi eru jebego ŋeŋe bobonio minemine ŋenimiŋgo maneegobi. \v 47 Yoŋoji koje yoŋore pi ya anda eru koŋgo eegobi eru tinabiŋeyaŋuŋ fukeiŋ ore oŋgawowosi joroine joroine oŋga wosiru omoyaŋuŋgo qaegobi. Ore eru Anutuji buŋoyaŋuŋ mitariku geoine ropekiine bokirieme paiyaŋuŋgo ropeiŋ.” Oŋu. \c 21 \s1 Ŋigo koje moji pesiŋ foriine ruaya. \r Mak 12.41-44 \p \v 1 Yesuji dimaku pime rako ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji pesiŋ-ŋaŋuŋ oi pesiŋ katapago ruabi rakaya. \v 2 Ruabi rakame ŋigo koje wakiqoqoine moji wareru siqojiŋo boboroŋ yoyoka ruame rakaya, oi oŋuakoŋ ŋoneya. \v 3 Oi ŋoneru iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Koje wakiqoqoine yoji pesiŋ ruaga, oi goine sosowo yadureru ruaga. \v 4 Ore fuŋine oi iŋi: Sosowo yoŋoji moneŋ soguine pe yareko mobeine akoŋ ruagobiyoŋ, ŋigo yoji pe tega ore so yaine sosowo rua foreru omaine yobu goiŋ.” Oŋu. \s1 Boji soriŋ ketoqototie fukeiŋ. \r Mat 24.1-2; Mak 13.1-2 \p \v 5 Jerusalem boji soriŋ oi ko ŋone-aŋiineke eru yauŋine yauŋine Anuture ruabuŋ, oiji basarigabi kuririineke peya, kiŋariŋ goineji oi ŋoneru mimane ebi Yesuji buŋo iŋi yajiya, \v 6 “Pi yo ŋonegobi, oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paio so peiŋyoŋ, siŋsaŋ sesuine akoŋ peiŋ.” \s1 Suroŋqoqo eru kekesuesue fukeiŋ. \r Mat 24.3-14; Mak 13.3-13 \p \v 7 Oŋu yajiko weu tebuŋ, “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine wamo damaŋgo fukeiŋ eru fukeiŋgo eiŋ, ore mogeineji uruŋu fukeiŋ?” \p \v 8 Weu tebi iŋi yajiya, “Moji sinefuru eko tiŋtuŋ qaku ranimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinao iŋi ŋajinimiŋ, ‘Nonji Kristo fukego,’ eru, ‘Damaŋ oi bembeŋgaga.’ Oŋu ŋajinimiŋyoŋ, ŋoŋoji yoŋore ŋadio so rainebi. \v 9 Jigo oyowoine oyowoine fukeru ra wareko fonuŋine manenimiŋyoŋ, gburugburu so ŋabeine. Ya oi bonieru fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ.” \p \v 10 Oŋu yajiru jikigaru iŋi miko manebuŋ, “Kantri moji kantri mo yabeiŋ ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo eiŋgo ore pakerenimiŋ. \v 11 Moreŋine moreŋine oo komeŋ soguine soguine gbeŋ akoŋ baku moreŋ bokirieko rakaeiŋ. Oŋuakoŋ roroine roroine fukeru roperu peiŋ. Jibe sanaŋine sanaŋine oi fukebi jiŋorara komeenimiŋ. Qonikiŋgo soi soguine jiŋofuru jiŋofuru ŋoneru popureru kokoi maneenimiŋ.” Oŋu. \s1 Bobiaŋ Biŋe ore rosi fukeiŋ. \r Mat 24.9-14; Mak 13.9-13 \p \v 12 “Ya sosowo oi fukeiŋyoŋ, bonieru goineji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore eru ro ŋaberu nigiŋ ŋaberu kekesuesue eŋarenimiŋ. Goineji pore ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioŋaŋuŋ baku mitaribi witi piine piine oo rua ŋabenimiŋ. Goineji nonde tinare eru oga ŋabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. \v 13 Oŋu dimaku nonde fuŋne soine kitiŋgaku yajiinebi. \v 14 Buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manemeja bonieru so maneinebi. Buŋo oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruabi peine.\x * \xo 21.14 \xt Luk 12.11-12\x* \p \v 15 “Oi iŋi ore migo: Nonji ŋoŋoke dimaku maŋgboroŋ ŋareru miŋaŋuŋ baafagabemiŋ. Maŋafa akoŋ gobi kisopuŋaŋuŋ yoŋoreone moji maŋgboroŋ oi qomukuru buŋoŋaŋuŋ kepieru bawaki ŋabeniminde embimbiŋgaiŋ. \v 16 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgo mama, kaka gbo, tifepu eru ogopuŋaŋuŋ yoŋoji oŋuakoŋ soŋsoŋburu eŋarebi ŋoŋoreone goine ŋabebi komenimiŋ. \v 17 Kantri sosowo yoŋoji nonde tinare eru rosi eŋarebi gonimiŋ. \p \v 18 “Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji maŋgo eŋarebe qoruŋaŋunde siki moji so jibugaiŋ. \v 19 Ŋoŋo yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku oiji gbiŋ eru seŋgiŋbaŋgiŋ gogo rauganimiŋ.” Oŋu. \s1 Jerusalem sitire ketoqototie maŋgigiineke \r Mat 24.15-21; Mak 13.14-19 \p \v 20 “Jiki mamari kubu yoŋoji waperu Jerusalem siti roregaru rande ruanimiŋ, ŋoŋo oi ŋoneru damaŋ oo iŋi manesuinebi, ‘Siti qoruine ketoqototieniminde damanji ware fukega.’ \v 21 Damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, ŋoŋoji use poreru tukuo rainebi. Sitio gonimiŋ, ŋoŋoji siti bokeniŋ. Siti sakiineo gonimiŋ, ŋoŋoji sitio so rainebi. \p \v 22 “Oi iŋi ore migo: Biŋe Quraŋgo kajeqouŋ buŋo quraŋgabi pega, oi sosowo foriineke fukeiŋ. Buŋo ore so Anutuji damaŋ oo agiburaŋ-ŋaŋunde geo bokirieru paiŋaŋuŋgo ruame ropeiŋ.\x * \xo 21.22 \xt Hos 9.7\x* \v 23 Anutuji Israel kufufuŋ agiburaŋyaŋunde eru maŋine rigaŋgame rosiine ŋaduko moreŋgo suroŋqoqo bibitatariine fukeiŋ. Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ? Ore eru ‘Yei!’ oŋga jojorago. \p \v 24 “Ketoqototie oo ŋiŋigo goine yoŋo jigore siqo sogoji keyabebi komenimiŋ. Goine niginji kipe yaberu oga yabebi kantri sosowo yoŋore botugo ropenimiŋ. Ropebi kotu kantri yoŋoji waperu \m Jerusalem odepariru gonimiŋ. Oŋu gobi Anutuji damaŋyaŋuŋ moge ruame ŋega, oiji ware fukeme bokenimiŋ.” Oŋu. \s1 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ. \r Mat 24.29-31; Mak 13.24-27 \p \v 25 “Wegi eru ayoŋ jiŋoyakunji eru bobuŋ oo soi furuine furuine fukeiŋ. Koego siri qame fonuŋ soguine fukeeiŋ ore eru morende kantri sosowo yoŋoji ooriyaŋuŋ mukuko koŋkoŋ maneru gonimiŋ.\x * \xo 21.25 \xt Ais 13.10; Eze 32.7; Joel 2.31; Bara 6.12-13\x* \v 26 Oŋu gokabi qonikinji itiriŋgako ore yareyaine oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bojiqojibu ebi jibugaiŋ. Ore eru moreŋine moreŋine oo yobiŋ sembene yobu fukeiŋ ore eru goku kokoi maneru maŋyaŋuŋ gigako jiŋobuburi enimiŋ. \m \v 27 “Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji kuaŋ paio wareko ŋonenimiŋ. Usuŋine soguineji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ.\x * \xo 21.27 \xt Dan 7.13; Bara 1.7\x* \v 28 Oŋu wareiŋyoŋ, ya oi fuŋgaru fukeiŋ, ŋoŋoji damaŋ oo Sombuŋgo ropeniminde damaŋ-ŋaŋunji bembeŋgaiŋgo ore qoruŋaŋuŋ romaiŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru koimo dimainebi.” Oŋu. \s1 Wanjo yore soso buŋo \r Mat 24.32-35; Mak 13.28-31 \p \v 29 Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋoŋo wanjo eru yo goine oi ŋone yaberu kamasiyaŋuŋ maneinebi. \v 30 Yo oi rekayaŋuŋ posebi oi ŋoneru ore fuŋine ŋoŋo-ŋaŋe mane taniŋgaru iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋ bombeŋgaga.’ \v 31 Ŋoŋoji oŋuakoŋ buŋo migo, ore foriineji fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi minimiŋ, ‘Anutu qorumande Ŋi foriineji pipa bombeŋgaru wareiŋ.’ \p \v 32 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ. \v 33 Sombuŋ morenji mata enimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoji so mataeiŋ.” Oŋu. \s1 Maŋgari bokeru komiine egu gokimiŋ. \r Mat 24.42-44; Mak 13.33-37 \p \v 34-35 “Damaŋ yasogo ore yobinji ŋiŋigo sosowo moreŋgo gonimiŋ, yoŋore paio oŋu fukeru ropeiŋ. Ore eru oiji ututuŋ wareru bitiŋ oŋuine egu qama ŋabeiŋ. Ore eru moreŋgo gogore manebuji paiŋaŋuŋgo ropeko jebe baru obu sanaŋine noku bojiqojibu eru maŋ-ŋaŋuŋ egu yobiŋgaiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. \p \v 36 “Ore eru damaŋ so maŋgari goku oŋga wosigaru goinebi. Oŋu gokabi usuŋ ŋareme ya sosowo oi fukeiŋ, ore maŋineone kamieru Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere jiŋo maio koimo dimanimiŋ.” Oŋu. \p \v 37 Damaŋ oo Yesuji una so boji soriŋgo dimaku Biŋe buŋo qaji yareme kae ubu eme bokeru tuku tinaine Oliwe yo tuku miegobeneŋ, oo roperu peku goya.\x * \xo 21.37 \xt Luk 19.47\x* \v 38 Oŋu goko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji una so kae fufurere akoŋ bojisoriŋgo roperu Biŋeine miko maneiŋgo iŋoreo wareru gobuŋ. Oŋu. \c 22 \s1 Yesu qabeneŋ komeiŋ miku soŋsoŋburu babuŋ. \r Mat 26.1-5; Mak 14.1-2; Jon 11.45-53 \p \v 1 Oŋu gobuŋyoŋ, poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ, tinaine Pasowa kombaŋ miegobeneŋ, oi bombeŋgaya\f + \fr 22.1 \ft Pasowa oi noŋunde buŋoo ŋone noberu emboŋ eru nodureya. Eksodus 12.15\f*\x * \xo 22.1 \xt Eks 12.1-27\x* \v 2 Bombeŋgako oo soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi manebuŋ ore eru yoŋoyoŋe akoŋ tumaŋgaru “Uruŋu ebeneŋ qabi komena?” miku kadi baaru mimane ebuŋ. \s1 Judasji Yesu babae bateiŋgo maŋmoakoŋ eya. \r Mat 26.14-16; Mak 14.10-11 \p \v 3 Damaŋ oo Satanji Judasre maŋgo rakaya. Judas iŋo Yesure kiŋariŋpu 12 yoŋoreone mo. Kariot kaeone wareya ore tinaine mo Iskariot mibuŋ. \v 4 Iŋoji soriŋ gio siŋaŋ eru sorinde sa siŋaŋ qoruine yoŋoreo raru Yesu babae baru meyaŋuŋgo ruainde buŋo yajiya. \v 5 Yoŋoji oi maneru “Ayo!” miku maŋyaŋunji fiame furiine moneŋ oteiŋgo ore buŋo kipebuŋ. \v 6 Buŋo kipebi Judasji Yesu kamiine babae baru meyaŋuŋgo ruainde kadi baaru ŋone yoyoberu goya. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋ yoŋoke Pasowa lama nobuŋ. \r Mat 26.17-25; Mak 14.12-21; Jon 13.21-30 \p \v 7 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una mogo Pasowa lama qaku rigaebuŋ, damaŋ oiji ware fukeya. \v 8 Yesuji Pita eru Jon iŋi yasiru sore yapeya, “Ŋoko raru Pasowa lama bomogabire nokimiŋ.” \p \v 9 Oŋu yasiru sore yapeme weu tebire, “Oi uro raru bomoganimi?” \p \v 10 Weu tebire iŋi bokirieya, “Maneni, ŋoko sitio ropebire ŋi mo obu dero kukugaru wareko bofukenimi. Bofukeru iŋo boyoberu raru pi ropeiŋ, oo ropeni. \v 11 Roperu pi rauine iŋi ojini, ‘Qaqajiji gore miga: Ogo pigo uro? Niŋoji soine ore maŋineo wareru kiŋariŋpune yoŋoke Pasowa lama nokimiŋ?’ \v 12 Oŋu ojibire maneru pi paiineo paibe roperu maŋine soguine mo ŋatuiŋ. Oo ŋeŋe ya bomogabi ŋega. Oi ŋatuko oo lama qaku rigani.” \p \v 13 Oŋu miku sore yapeme raru Yesuji buŋo miya, ore so bofukeru dimaku lama qaku rigaru bomogabu. Oŋu. \s1 Ofoŋke tebu tatariine nobuŋ. \r Mat 26.26-30; Mak 14.22-26; Jon 13.21-30; 1 Kor 11.23-25 \p \v 14 Uqo damaŋineji wareko Yesuji aposolpuine yoŋoke uqo nokimiŋ ore wakiru ŋebuŋ. \v 15 Ŋebi iŋi yajiya, “Nonji Pasowa lama yo ŋoŋoke nokimiŋ ore aŋi kokoine maneru goboŋ. Uqo yo nobe tariko joiserereŋ manebemiŋ. Ore damaŋineji bembeŋgaga. \v 16 Oi bembeŋgaga ore iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji Pasowa lama moreŋgo yoo jikigaru so nobemiŋ. Jiki uqo tebu yoore foriine fuŋine mo fukeiŋ, oi Anuture qorumaŋ maŋgo paibe nobemiŋ.” \p \v 17 Oŋu yajiru wain popu roru mifiagaru iŋi miya, “Yo roru ŋoŋo-ŋaŋe boroiŋgaru noniŋ. \v 18 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Noŋ wain niginde foriine yoo moke jikigaru so nobemiŋ. Moke nobemiŋ, oi Anuture qorumaŋ fuke foreko oo nobemiŋ.” \p \v 19 Oŋu miku poroŋ roru mifiagaru baji yareru iŋi miya, “Yo nakene fune. Oi ŋoŋore eru ŋarego. Oi noku noŋ manesu nuinebi.” \v 20 Oi yareme nobi wain popu oŋuakoŋ roru iŋi miya, “Popu yo oi jojofo buru gariinere popu fukega. Nonji munaŋ qa ŋarebemiŋ ore eru darine keseru komebemiŋ. Dari oiji Anuture jojofo buru oi basanaŋgaiŋ.\x * \xo 22.20 \xt Jer 31.31-34\x* \p \v 21 “Oŋu fukegayoŋ, maneniŋ, babae banuiŋ, iŋoji moko yoo uqo noku ŋegobeneŋ.\x * \xo 22.21 \xt Kiki 41.9\x* \v 22 Fofori, Anutuji mitigaya ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moreŋ bokeru raiŋ. Raiŋyoŋ, babae bateiŋ, iŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. Anutuji geoine ropekiine kerisieru oteiŋ.” \p \v 23 Oŋu miko kiŋariŋpuineji fuŋgaru botuyaŋuŋgo mi maneru weweu eku mibuŋ, “Niŋoreone moji babae batena?” Oŋu. \s1 Kiŋariŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo noigoi ebuŋ. \r Mat 20.25-27; Mak 10.42-44 \p \v 24 “Kiŋariŋ niŋoreone moji minebobo qoruine fukega?” oŋu mibi ore eru oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo migobobo ebuŋ.\x * \xo 22.24 \xt Mat 18.1; Mak 9.34; Luk 9.46\x* \v 25 Oŋu ebi Yesuji iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore kiŋ koitoji ŋi ofoŋ oŋuine fukeru siŋaŋ yabeegobi. Yoŋore koito wakimiine muraŋyaŋunji buŋo mitigaku kufufuŋyaŋuŋ botiŋ yabebi kiŋaŋ qa yareku ‘Ŋi fiine!’ miku miteŋ yabeegobi.\x * \xo 22.25 \xt Mat 20.25-27; Mak 10.42-44\x* \v 26 Oŋu eegobiyoŋ, ŋoŋoji ore so, so einebi. Ŋoŋore botugo moji soguneŋaŋuŋ fukega, iŋoji wawakiine oŋuine fukeru goine. Mineboboine qoruineji kiŋaŋqoqo oŋuine fukeru goine. \p \v 27 “Moji ŋeku uqo noko moji uqo keku oteru ra wareega, yokoreone ropekiine oi moji? Fofori, ‘Ŋeku uqo noga, iŋoji ropekiine fukega.’ Oŋu ŋajiegobiyoŋ, nonji ŋoŋore botugo kiŋaŋqoqo oŋuine fukeru gogo.\x * \xo 22.27 \xt Jon 13.12-15\x* \p \v 28 “Oŋu gobe esoi nubi koŋkoŋ sombuineke ore maŋineo ropebe ŋoŋo jibu yameŋ keku noke qakatoru go wapegobi. \v 29 Mamaneji mitiga nareme nonji iŋore qorumaŋ usuŋ paiineo siŋaŋ gaego. Ore eru nonji jikigaru mitiga ŋarebe ŋoŋo oŋuakoŋ usuŋ paiineo ŋiŋigo kiŋ oŋuine siŋaŋ yabeenimiŋ. \v 30 Ore eru ŋoŋo soine nonde qorumaŋgo roperu uqo ŋeŋene roregaru ŋeku obu eru uqo noku gonimiŋ eru ŋi ofoŋ ŋeŋeo ŋeku Israel kufufuŋ kubu 12 yoŋore buŋo osoeru mitari yarenimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 22.30 \xt Mat 19.28\x* \s1 Pitaji Yesu mugaiŋ ore ojiya. \r Mat 26.31-35; Mak 14.27-31; Jon 13.36-38 \p \v 31 Yesuji miya, “O Saimon Saimon, mane! Kesari ŋiji wit kurumbu koruŋ juago ruaru tieko komoŋine roiŋgaru wakiega, Satanji ore so ŋoŋoji wirieru iŋore meo wakinimiŋgo itiriŋgaru esoi eŋareiŋgo yameŋ keku jauega. \v 32 Jauegayoŋ, gore mamanesinji gbaŋiru egu mataeiŋ ore nonji gore oŋga wosiru goboŋ. Ore eru damaŋ mogo maŋgo moke kerisieru nondeo waremiŋ, oo maŋkekerisie ogopugo kitiŋgaku basanaŋ yabeigoŋ.” \p \v 33 Oŋu miko Saimonji bokirieya, “Ofoŋ, nonji goke witi pigo ranimi ore eru moko komenimi ore jaueru gogo.” \p \v 34 Oŋu bokirieyayoŋ, Yesuji ojiya, “Pita, nonji iŋi gajibe mane: Qoquji muŋambe so oŋgame goji bonieru ‘Iŋo so manego,’ miku noŋ muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.” \s1 Kekere eru jigore siqo sogo oi akoŋ roru rainebi. \p \v 35 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Nonji ŋoŋo bonieru kekereŋaŋuŋ tomiri, moneŋ kopu kekereŋaŋuŋ tomiri, kufu komoŋ-ŋaŋuŋ tomiri oŋu sore ŋabebe rabuŋ, damaŋ oo ya more embimbiŋgabuŋ me mata?” Weu yareme “Ya more so embimbiŋgabeŋ,” ojibuŋ.\x * \xo 22.35 \xt Mat 10.9-10; Mak 6.8-9; Luk 9.3; 10.4\x* \p \v 36 Ojibi iŋi jikigaru yajiya, “Rone oŋu ebuŋyoŋ, damaŋ yoo more kekere eru moneŋ kopu kekere pega, oi roru ruberu goigoŋ. Jigore siqo sogo oi more so pega, iŋoji marikuine furiine banimiŋ ore ruaru moneŋ bofukeru siqo oi furiine baigoŋ. \v 37 Nonji ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ: Anuture buŋoo nonde mibi pega, buŋo sosowo oi foriineke fuke foreiŋ. Ore damanji ware fukeiŋgo ega. Biŋe buŋo mo oi iŋi quraŋgabi pega, ‘Iŋoji sembene bobo yoŋore kubuo peine, mibuŋ.’ Ore eru migo: Buŋo ore foriine oi nondeo fuke foreiŋ.”\x * \xo 22.37 \xt Ais 53.12\x* \p \v 38 Oŋu yajiko kiŋariŋpuineji ojibuŋ, “Ofoŋ ŋone, jigore siqo sogo yoyoka yoo ŋegobire.” Oŋu ojibi “Oi sagaga,” miku bokirie yareya. Oŋu. \s1 Yesuji Gezemane kaesesugo oŋga wosiya. \r Mat 26.36-46; Mak 14.32-42 \p \v 39 Yesuji pi bokeru mosiine boyoberu Oliwe yo tukuo ropeko kiŋariŋpuineji ŋadiineo rabuŋ. \v 40 Oo roperu iŋi yajiya, “Eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore oŋgawowosi gio baniŋ.” \p \v 41 Oŋu yajiru boke yaberu ko bokebeneŋ raega, ore so raru dikanji keru oŋga wosiya. \v 42 Oŋga wosiru iŋi miya, “Mamane, goji maŋ aŋigo manege ine, joisererende popu yoji nonde paio egu ropeiŋ ore oga nu. Oga numiŋ me mata, oi gakere maŋ aŋire so fukeine. Oi nonde aŋire so mata.” \v 43 Oŋu oŋga wosiko mimerereŋ moji Sombuŋgone fukeru basanaŋgaya. \v 44 Basanaŋgako koŋkoŋ ropekiine maneru yameŋ keku maŋine qojugaru oŋga wosiya. Oŋga wosime foroine oi dari jeje oŋuine oderu moreŋgo wakiya. \p \v 45 Oŋga wosi foreru pakereru kiŋariŋpuine yoŋoreo raya. Raru bofukeru ŋone yabeme beusembeji bawaki yabeko kubaŋ pebuŋ. \v 46 Pebi yajiya, “Ŋoŋo wamore kubaŋ akoŋ pegobi? Pakereru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore oŋga wosiniŋ.” Oŋu. \s1 Yesu bamagaru roru kipebuŋ. \r Mat 26.47-56; Mak 14.43-50; Jon 18.3-11 \p \v 47 Yesuji oŋu miku dimako oo akoŋ ŋi kubu wapebuŋ. Kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji miine eyareku Yesureo waperu mi bibiine mudugaya. \v 48 Mudugayayoŋ, Yesuji iŋi ojiya, “Judas, go mi bibine mudugaru oŋuine oiji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae ege me?” \p \v 49 Oŋu fukeko goineji Yesu roregaru dimabuŋ, yoŋoji ya fukeiŋgo eme oi ŋoneru mibuŋ, “Ofoŋ, niŋo jigore siqo sogoji yabekimiŋ me?” \v 50 Oŋu miku yoŋoreone moji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kaje furoine kemukume wakiya. \p \v 51 Wakiyayoŋ, Yesuji kirieru “Oi boke!” miku kiŋaŋqoqore kaje kemukuya, oi yoŋoko fiaya. \p \v 52 Fiame dimaku soriŋ gio siŋaŋpuyaŋuŋ, sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) qoruine eru kantrire minebobo yoŋoji Yesu roiŋgo wapebuŋ, yoŋo iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu roru wapegobi. \v 53 Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke gobe ŋoŋoji meŋaŋuŋ sineru noŋ so oga nubuŋ. Oi matayoŋ, muŋambe yoo qisirire usunji gbiŋ eru totogo fukeko ŋoŋore damanji ware fukega.” Oŋu.\x * \xo 22.53 \xt Luk 19.47; 21.37\x* \s1 Pitaji Yesu mugaya. \r Mat 26.57-58, 69-75; Mak 14.53-54, 66-72; Jon 18.12-18, 25-27 \p \v 54 Oŋu fukeko mamari ŋi yoŋoji Yesu roru kiperu ogagaru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere pigo rabuŋ. Rabi Pitaji ŋadiyaŋuŋgo taitai yobe yabeku raya. \v 55 Oo raru morumboŋ pire sa maŋineo rakaru kae jiŋo botuineo misi rigaru moko ŋebuŋ. Pitaji oŋuakoŋ yoŋore botugo ŋeya. \v 56 Ŋeko kiŋaŋqoqo ŋigo moji Pitaji misi bembeŋgo ŋeko bibitatara eru iŋi miya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ iŋoke goya.” \p \v 57 Oŋu miyayoŋ, Pitaji mugaru iŋi ojiya, “Ŋigomeŋ, nonji oi so manego.” \p \v 58 Oŋu ojiru ŋeko so joroko ŋi moji iŋo ŋoneru ojiya, “Go oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukege.” Oŋu ojiyayoŋ, Pitaji bokirieya, “Ogone, noŋ mata.” \p \v 59 Aua moakonde so tariko moji buŋo oi moke yameŋ keku miya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ fofori iŋoke goya. Iŋoji Galili ŋi fukega.” \p \v 60 Oŋu miyayoŋ, Pitaji bokirieya, “Ŋimeŋ, buŋo mige, nonji oi kikiraŋgago.” Oŋu bokirieru miku dimako oo akoŋ qoquji oŋgaya. \p \v 61 Oŋgame Ofonji kirieru Pita piku ŋoneko oo akoŋ buŋoine iŋi miya, oi manesuya, “Go muŋambe ateine yokaomo muga nunde qoquji oŋgaiŋ.” \v 62 Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋgo eko sakibe rakaru bobiqobiri eku kuyoya. Oŋu. \s1 Yesu mi igosisi etebuŋ. \r Mat 26.67-68; Mak 14.63-65 \p \v 63 Mamari ŋi Yesu roru kipebuŋ, yoŋoji igosisi eteru dimaku kepiebuŋ. \v 64 Kepieru jiŋo maiine komoŋ garu weu teru ojibuŋ, “Go kajeqouŋ ŋi fukege ore moji guga, iŋore tina miigoŋ!” \v 65 Oŋu miku kokoine oŋga rurugaku igosisi eteku mi qopiebuŋ. Oŋu. \s1 Sorinde minebobo yoŋoji Yesure buŋo gio babuŋ. \r Mat 26.59-66; Mak 14.55-64; Jon 18.19-24 \p \v 66 Miku qopieru gokabi kae fureme kantrire minebobo eru soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgaru Yesu ogagaru Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio ruabuŋ. \p \v 67 Oo ruabi ojibuŋ, “Goji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege ine, oi totogo misoguende manekimiŋ.” Oŋu ojibi bokirieya, “Oi ŋajinoboyoŋ, oi so manesiŋ ganimiŋ. \v 68 Me weu ŋarenoboyoŋ, oi so bokirie narenimiŋ. \v 69 Oŋu manegoyoŋ, damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji Anutu, usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku goiŋ.” \p \v 70 Oŋu bokirieme oo akoŋ sosowo yoŋoji iŋi miku weubuŋ, “Fofori, go Anuture made fukege me mata?” Oŋu weu tebi iŋi bokirie yareya, “Oi fukeinde buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe migobi.” \v 71 Bokirie yareko mibuŋ, “Iŋoyoŋe sakigo rua qaku komeinde kikitiŋ buŋoine iŋoyoŋunde miineji miko mane foregobeneŋ. Ore eru goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore wamore moke weu yarenobeŋ?” Oŋu. \c 23 \s1 Yesuji gawana Pailotre jiŋo maio dimaya. \r Mat 27.1-2, 11-14; Mak 15.1-5; Jon 18.28-38 \p \v 1 Oŋu miku kubu sosowo yoŋoji pakereru Yesu ogagaru raru gawana Pailotreo rabuŋ. \v 2 Iŋoreo raru fuŋgaru sakiineo buŋo bapakareru iŋi mibuŋ, “Ŋi yoore fuŋne oi iŋi ŋoneru manebeŋ: Iŋoji ŋiŋigo bapakare yabeko bojiqojibu fukeko oyowo eegobi. Niŋo Sisa-kiŋ koitore takis so ruakimiŋ ore agi baega. Iŋoyoŋere ‘Noŋ Munaŋqoqo Rauine Kristo eru kiŋ fukego,’ oŋu miega.” \p \v 3 Oŋu mibi Pailotji iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ fukege me mata?” Weu teko Yesuji bokirieru miya, “Oi gake mige, oŋu.” \p \v 4 Pailotji soriŋ gio siŋaŋ eru ŋiŋigo kubu yoŋo iŋi yajiya, “Nonji ŋi yoore baka mo so bofukego.” \p \v 5 Oŋu yajiko moke yameŋ keku bapakareru mibuŋ, “Iŋoji ŋiŋigo kubu bapakare yaberu Biŋe buŋoine Galili prowinsgo fuŋgaru qaji yareru moreŋ sagame wareru Judia prowins yoo oŋuakoŋ oi misaueega.” \p \v 6 Oŋu mibi maneru weu yareru miya, “Iŋo Galili ŋi fukega me mata?” \v 7 Oŋu miko “Oŋu!” mibi maneru Herodji Galili eru prowins goine qodureru siŋaŋ yaberu damaŋ oo akoŋ Jerusalem sitio wareru goya, ore eru Pailotji miko Yesu Herodreo ogaru rabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋ Herodre jiŋo maio dimaya. \p \v 8 Herodji Yesure binaŋ maneru damaŋ joroine ŋoneiŋgo aŋi maneru goya ore eru iŋo ŋoneru maŋineji kokoine fiaya. Yesuji mosi qoqowirie mo bako ŋoneiŋgo eru odigaru goya. \v 9 Ore eru weweu kokoine Yesu weu teya. Oŋu weu teyayoŋ, Yesuji mobeine mo so bokirieya. \p \v 10 Soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji dimaku sakigo rua buŋo joineke mitebuŋ. \v 11 Herodji mamari ŋipuine yoŋoke Yesu bawaki ruaru mipemiriŋ eru igosisi etebuŋ. Oŋu eru mariku kuririineke mo ketebi dimako soreme moke gawana Pailotre jiŋo maio raya. \v 12 Rone Pailot eru Herod yokoji rorosi naduŋgaduŋ eku gobuyoŋ damaŋ oo oogo fukebu. Oŋu. \s1 Pailotji Yesu komeiŋ ore mitariya. \r Mat 27.15-26; Mak 15.6-15; Jon 18.39–19.16 \p \v 13 Yesuji wareko gawana Pailotji soriŋ gio siŋaŋ eru siŋaŋyayabe ŋipuine eru ŋiŋigo kubu kepore yabeme tumaŋgabuŋ. \v 14 Tumaŋgabi iŋi yajiya, “Ŋoŋo ŋi yo iŋi miku nondeo ogagaru waregobi, ‘Iŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine bapakare yabeko bobojibu eegobi.’ Maneniŋ! Ŋoŋo buŋo sakiineo ruagobi, nonji ore fuŋine yoŋore jiŋo maio osoeru iŋi bofukego: Ŋoŋo ŋi yoore sakiineo buŋo sosowo ruagobi, nonji ore bakaine mo so bofukego. \v 15 Herodji buŋo oŋuakoŋ miku soreme moke niŋoreo warega. Maneniŋ, iŋoji ya bakaineke mo so baya. Ore eru komere biŋe fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 16 Ore eru nonji mibe mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoruji akoŋ qabi piruebe wakiiŋ.” \v 17 (Pailotji gosa so Pasowa jeri damaŋgo witi piineone ŋi moakoŋ pirue yabeeya.) \p \v 18 Oŋu yajiko sosowoji jojoraku oŋgaku mibuŋ, “Iŋo kepieru (use)! Barabas pirueru noreigoŋ!” \v 19 Barabasji sitio oyowo baku gobuŋ, yoŋore siŋaŋ fukeru ŋi mo qame komeya, ore eru witi pigo ruabi ŋeya. \p \v 20 Pailotji Yesu piruebemiŋ ore maneru buŋo moke miya. \v 21 Miyayoŋ, yoŋoji igogaru buŋo siaine bajiru oŋga jorabuŋ, “Maripoŋgo qaniŋ! Iŋo maripoŋgo qaniŋ!” \p \v 22 Oŋga jojorabi iŋoji buŋo ateine yokaomo iŋi yajiya, “Iŋoji wamo sembene baya? Nonji iŋore baka mo so bofukebe komere biŋe fukeiŋ ore so, so fukega. Oŋu fukeko nonji mibe mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoruji akoŋ qabi piruebe wakiiŋ.” \p \v 23 Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji jauba eku yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraku oŋgabuŋ, ‘Yesu maripoŋgo qabi komenoŋ.’ Oŋu oŋgaku Pailotre buŋo oi kepiebuŋ. \v 24 Kepiebi Pailotji buŋoyaŋunde rurumaŋgo raru buŋo yameŋ keku mibuŋ, ore foriine fukeiŋ ore mitariya. \v 25 Mitariku “Barabas wakiine!” miku yameŋ kebuŋ ore iŋo pirueko wakiya. Iŋo oyowo baku gobuŋ, yoŋore siŋaŋ fukeru ŋi mo qame komeya ore eru witi pigo ruabi ŋeya. Iŋo pirueko wakiyayoŋ, Yesu aŋiyaŋuŋ boyoberu etenimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Oŋu. \s1 Yesu maripoŋgo qabuŋ. \r Mat 27.32-44; Mak 15.21-32; Jon 19.17-27 \p \v 26 Pailotji Yesu meyaŋuŋgo ruame ogagaru kadi yasogoo raru Afrika siti tinaine Sairini ore ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji gioone wapeme mitiga teku Yesure maripoŋ roru iŋore gbeoo ruabi koboru boyoberu raya. \p \v 27 Oŋu rako ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji doduru ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Yoŋore botugo ŋigo goineji oŋuakoŋ jiŋgeŋ keku kuyoku rabuŋ. \p \v 28 Kuyoru rabi Yesuji kirieru ŋone yaberu iŋi yajiya, “O Jerusalem ŋigo, ŋoŋo nonde so kuyoniŋ. Nonde matayoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe eru odumadepuŋaŋuŋ yoŋore kuyoinebi. \v 29 Maneniŋ! Jiki damaŋ mo wareko oo iŋi minimiŋ, ‘Ŋigo kufiŋine yoŋo kiwaqawayaŋuŋke. Kua so eru odumade so robuŋ, yoŋo kiwaqawayaŋuŋke fukegobi. Odumade moŋ yareru so qugabuŋ, yoŋo kiwaqawayaŋuŋke.’ \v 30 Damaŋ oo ŋiŋigoji fuŋgaru tuku Rauine yoŋo iŋi karie yabenimiŋ, ‘Ŋoŋo tuku oi mibi pogaru painoŋuŋgo ropenimiŋ.’ Eme koru Rauine oi iŋi karie yabenimiŋ, ‘Ŋoŋo kouŋyaŋuŋgo sumuŋ nobeniŋ.’\x * \xo 23.30 \xt Hos 10.8; Bara 6.16\x* \p \v 31 “Nonji Anuture yo gariine fukego eru nonde jibu iŋi enaregobi. Ŋoŋo yo komiine agiburaŋ-ŋaŋuŋke oŋuine dimagobi. Ore eru Anutuji geoine bokirie ŋareme misiji ja ŋabeko joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.” \p \v 32 Sembene bobo yoyoka yoko oŋuakoŋ Yesuke moko yapeiŋgo ore oga yaperu rabuŋ. \v 33 Raru moreŋ tinaine Qorusia migobi, oo roperu Yesu maripoŋgo qabuŋ. Qaku sembene bobo yoyoka oi moko mo furoineo mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ. \v 34 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji miya, “Mamane, yoŋoji ya egobi, ore fuŋine so mane mukugobi ore agiburaŋyaŋuŋ boke yare.” \p Qabi dimako Yesure saki komoŋinere qosa qabi jare fukeko ore so oi boroiŋgaru robuŋ.\x * \xo 23.34 \xt Kiki 22.18\x* \p \v 35 Oŋu ruabi ŋiŋigo kubu yoŋoji dimaku oi piku ŋonebuŋ. Ŋonebuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋoji oŋuakoŋ igosisi eteku iŋi mibuŋ, “Anutuji roosoeko Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega ine, goine bapi yaberu goya, iŋoji iŋoyoŋe babapi enoŋ.”\x * \xo 23.35 \xt Kiki 22.7\x* \p \v 36 Mamari ŋi yoŋoji oŋuakoŋ buŋo gogoukerekere miku igosisi eteku bembeŋgo raru wain obu jajaineke igokuru garu ba roperu oteru\x * \xo 23.36 \xt Kiki 69.21\x* \v 37 iŋi ojibuŋ, “Go Juda yoŋore kiŋ koito fukege ine, soine gake babapi enoŋ.” \p \v 38 Qoruineo paibe quraŋ mo iŋi quraŋgaru qabi dimaya, “Juda yoŋore kiŋ koito yo.” \p \v 39 Suroŋqoqo ŋi yoyoka moko gbedi yapebi dimabu, yokoreone moji maŋqoqo buŋo fofoine Yesu miteku iŋi ojiya, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege ine, gake babapi eru niko oŋuakoŋ bapi nope.” \p \v 40 Oŋu ojiyayoŋ, ogoineji miteku iŋi ojiya, “Go arambobogo tomiri. Go Anuture oŋuakoŋ kokoi so manege me? Yoŋoji mitariku joiserereŋ sogokoŋ norebi osigagobeneŋ. \v 41 Niko fofori sembene ebe ore geoine sonokuŋgo bokirie notebi joiserereŋ manegobere. Oi manegobereyoŋ, ŋi yoji sembene mo so bako iŋo jibu sibirigagobi.” \v 42 Oŋu miku ojiya, “Yesu, go qorumaŋgore maŋgo ropemiŋ, oo noŋ manesu nuigoŋ.” \p \v 43 Ojiko iŋi ojiya, “Nonji buŋo foriine gajibe mane: Goji muŋambe noke seŋgiŋbaŋgiŋ kaeo roperu goigoŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji komeya. \r Mat 27.45-56; Mak 15.33-41; Jon 19.28-30 \p \v 44 Una botuine 12 kilok fukeko wegi jiŋoine gobureko qisiriji wakiru moreŋ sosowo sagaru peko raru aua yokaomo ore so eya. \v 45 Damaŋ oo boji soriŋ maŋineo kambaŋ dimaya, oiji paibeone botuineo pougaru wakiru yoyoka fukeya.\x * \xo 23.45 \xt Eks 26.31-33\x* \v 46 Yesuji damaŋ oo sanaŋine oŋgaku iŋi miya, “Mamane, noŋ iirune gore meo ruago.” Oŋu miku nakafe tatariine poreru komeya.\x * \xo 23.46 \xt Kiki 31.5\x* \p \v 47 Komeko ya fukeya, mamari siŋanji oi ŋoneru Anutu miteŋ garu iŋi miya, “Iŋoji fofori ŋi posiine fukega.” \p \v 48 Ŋiŋigo kubu sosowo oi ŋoneiŋgo wareru tumaŋgabuŋ, yoŋoji ya oi fukeko ŋoneru beuyaŋuŋ pougako qoru bokeru moakoŋ moakoŋ piyaŋuŋgo rabuŋ. \v 49 Rabuŋyoŋ, ŋiŋigo sosowo Yesu mane tebuŋ, yoŋoji taitai dimaku oi piku ŋonebuŋ. Ŋigo goineji Yesu boyoberu Galilione warebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ dimaku oi ŋonebuŋ. Oŋu.\x * \xo 23.49 \xt Luk 8.2-3\x* \s1 Yesure qoŋgbuŋ yaŋgabuŋ. \r Mat 27.57-61; Mak 15.42-47; Jon 19.38-42 \p \v 50-51 Juda yoŋore taoŋ tinaine Arimatia oone ŋi fiine tinabiŋeineke tinaine Josef iŋoji oŋuakoŋ wareya. Iŋoji Anuture qorumande fori fukeiŋgo odigaru goya. Iŋoji Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubure minebobo goku Yesure buŋo mikiperu ebuŋ, ore maŋmoakoŋ so eya. \p \v 52 Iŋoji Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ roiŋgo weuya. \v 53 Weuku roperu qoŋgbuŋine maripoŋgone bomukuru bawakiru kambaŋ yagaŋineji komoŋ gaya. Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ mo pujeru qoŋgbuŋ mo oo so ruabuŋ, oo Yesure qoŋgbuŋ oi ruaya. \v 54 Sabat kombaŋ ŋeŋere yaine bomogabuŋ, (maŋgogio) ore wegi jiŋo rakaiŋgo eya. \p \v 55 Rakaiŋgo eko ŋigo Yesuke Galilione warebuŋ, yoŋoji Josefre kufuineo jiŋoruŋgo raru iŋoji Yesure qoŋgbuŋ roru ko kouŋgo ruaya, oi ŋonebuŋ. \v 56 Oone kirieru pigo raru jinaŋ yojikou mumundoineke eru jiji koŋoineke Yesure qoŋgbuŋineo rau teiŋgo bomogabuŋ. Bomogabuŋyoŋ, Mosesji Kadi buŋoo Sabat kombande mitigako peya, oi boyoberu ŋeŋemane eku mo ŋebuŋ. Oŋu.\x * \xo 23.56 \xt Eks 20.10; Dut 5.14\x* \c 24 \s1 Yesuji komegone pakereya. \r Mat 28.1-10; Mak 16.1-8; Jon 20.1-10 \p \v 1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko Sonda kae fufurere yobu ŋigo yoŋoji pakereru juŋ jinaŋ mumundoineke bomogabuŋ, oi roru jiŋoruŋgo rabuŋ. \v 2 Raru moji jiŋorunde siroŋgo ko yasogo igogako raya, oi ŋonebuŋ. \v 3 Oi ŋoneru ko kounde maŋgo ropebuŋyoŋ, Ofoŋ Yesure qoŋgbuŋ so bofukebuŋ. \v 4 Ore eru maŋyaŋuŋ rope wakiko maneru dimabi ŋi yoyoka marikuyakuŋ yagaŋine buruburuineke yokoji maŋfuŋyaŋuŋgo dimabire ŋone yapebuŋ. \p \v 5 Yoko ŋone yaperu waragaku moreŋgo rakaru dunduŋ pebi iŋi yajibu, “Gariine sanaŋgaru goga, iŋo uruŋure komiine yoŋore botugo baagobi? \v 6 Iŋoji yoo so pegayoŋ, gboreru pakereye. Galili prowinsgo goku buŋo yajiya, oi manesuinebi:\x * \xo 24.6 \xt Mat 16.21; 17.22-23; 20.18-19; Mak 8.31; 9.31; 10.33-34; Luk 9.22; 18.31-33\x* \v 7 Iŋoji iŋi miya, ‘Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo rako maripoŋgo qabi komeru una yokaomo fukeko gboreru pakereiŋ.’” \p \v 8 Oŋu mibire buŋoine oi mamaneyaŋuŋgo ropeme manesubuŋ. \v 9 Oŋu manesuku jiŋoruŋgone kirieru wareru ya sosowo fukeya, ore biŋe buŋoine oi kiŋariŋ 11 eru goine sosowo oi yajibuŋ. \v 10 Buŋo oi yajibuŋ, yoŋo Maria Magdalane, Joana eru Maria Jeimsre maŋgo eru ŋigo goine yoŋoke gobuŋ, yoŋoji buŋo oi wareru aposol yajibuŋ. \p \v 11 Biŋe buŋo oi yajibuŋyoŋ, oi manebi buŋo omaine fukeme oi so manesiŋ gabuŋ. \v 12 So manesiŋ gabuŋyoŋ, Pitaji pakereru giniŋgaru jiŋoruŋgo raru ko kounde maŋgo pime rako kambaŋ yagaŋine komoŋ gabuŋ, oi akoŋ ŋeko ŋoneya. Oi ŋoneru ya fukeya, oi iŋoyoŋe akoŋ manesuku waragaru pigo kirieya. Oŋu. \s1 Kiŋariŋ yoyokaji Emaus kadio rabu. \r Mak 16.12-13 \p \v 13 Una oo akoŋ Yesure kiŋariŋpu yoŋoreone yoyokaji Jerusalem siti bokeru kae tinaine Emaus sewen mail oo raiŋgo rabu. \v 14 Kadio raru ya fukeya, oi sosowo yokoyoke akoŋ mimane ebu. \v 15 Oi mimane eku fuŋine miku yobiŋgaru rabire Yesuji iŋoyoŋe maŋfuŋyakuŋgo ropeme moko rabuŋ. \v 16 Rabuŋyoŋ, jiŋoyakuŋ kejigako iŋo so ŋone mukubu. \v 17 So ŋone mukubire iŋi yasiya, “Ŋoko ŋokoŋake akoŋ wamo buŋo kadio mimane eku waregobire?” Oŋu yasiko sorondoŋ eru beusembe jiŋo piku ŋoneru dimabu. \p \v 18 Ŋoneru dimaku yokoreone mo tinaine Kliopas iŋoji iŋi weu teya, “Pasowa kombaŋgo ya fukeya, oi Jerusalem ŋiŋigo sosowoji manegobi. Go moakonji kotu fukeru oi so manege me?” \p \v 19 Weu teko “Oi wamo ya?” miko maneru iŋi ojibu, “Nazaret ŋi Yesureo ya fukeya, oi. Iŋoji kajeqouŋ ŋi goku Anutu eru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋoo eebobo usuŋineke baku buŋo sanaŋine miku goya. \v 20 Oŋu gome noŋunde soriŋ gio siŋaŋ eru siŋaŋyayabe ŋipunoŋunji iŋo ogagaru gawanare meo ruabi komeiŋgo mitariko maripoŋgo qabi komeya. \v 21 Iŋoji Israel kufufuŋnoŋuŋ nigiŋgone pirue nobeku duenoŋuŋ baiŋgo odigaru origaru gobeŋyoŋ, ‘Yei!’ Iŋo qabi komeya. Ya oi fukeko go wapebeneŋ muŋambe una yokaomo fukega. \p \v 22 “Oi so sagako muŋambe niŋoreone ŋigo goineji buŋoji igodoŋ noberu waraga norebi gogobeneŋ. Yoŋoji kae fufure yobu jiŋoruŋgo raru \v 23 qoŋgbuŋine so bofukeru kirieru iŋi migobi, ‘Niŋo Sombuŋ mimerereŋ yoyoka qohoŋ iru ŋonebeneŋ yokoji “Yesuji gboreru goga,” ’ mibi manegobeneŋ. \v 24 Buŋo oi maneru ŋi niŋoke gogobi, yoŋoreone goineji jiŋoruŋgo raru ŋigo yoŋoji buŋo migobi, ore so peko ŋonegobi. Yoŋ taine ŋonegobiyoŋ, iŋoyoŋe so ŋonegobi.” \p \v 25 Buŋo oi maneru iŋi yasiya, “Yei! Ŋoŋo kajeqouŋ yoŋoji buŋo mibuŋ, oi sosowo wamore etaŋqataŋ eru mujugaru tuturi goku so manesiŋ gagobi? \v 26 Munaŋqoqo Rauine Kristoji joiserereŋ oŋuine maneru iŋoyoŋunde kuririquraŋ maŋgo ropeiŋ. Ore so quraŋgabi pega me mata?” \v 27 Oŋu yasiru Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji buŋo mibuŋ, oone fuŋgaru iŋoyoŋunde buŋo sosowo quraŋgabi pega, ore fuŋine mitaniŋga yateya. \p \v 28 Mitaniŋga yateru raru kaeo raiŋgo miku rabu, oi bembeŋgaru oo jikigaru raiŋgo maneya. \v 29 Oŋu maneyayoŋ, yokoji yameŋ keku iŋi ojibu, “Kae ubu eme wegi jiŋoji rakaiŋgo ega. Ore eru soine nikoke ŋeku peigoŋ.” Oŋu ojibire yokoke pigo roperu ŋebuŋ. \v 30 Ŋeku yokoke uqo noiŋgo ore eru poroŋ roru mifiagaru bajiku yateiŋgo eko ya iŋi fukeya: \p \v 31 Oo akoŋ jiŋoyakunji tiŋako ŋone mukubire jibugame moke so ŋonebu. \v 32 Oŋu fukeko yokoyoke akoŋ iŋi mimane ebu, “Kadi yasogoo Biŋe Qurande buŋo miku fuŋine mitaniŋga noteya, damaŋ oo akoŋ maŋnokuŋgo jo jaga ore so manegobere.” \p \v 33 Oŋu miku oo akoŋ pakereru Jerusalem sitio kirieru roperu kiŋariŋpuine 11 eru ogopuyaŋuŋ yoŋoke tumaŋgaru ŋebuŋ, oi bofuke yabebu. \v 34 Bofuke yabebire iŋi yasibuŋ, “Ofonji foriine pakereru Saimon fuke tega.” \p \v 35 Oŋu yasibi yokoyoke kadio ya fukeya eru poroŋ bajiya, damaŋ oo maŋyakuŋ untoko mane mukubu, ore sunduine ba yarebu. Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋ qokoine fuke yareya. \r Mat 28.16-20; Mak 16.14-18; Jon 20.19-23; Apo 1.6-8 \p \v 36 Kiŋariŋpuine yoŋoji buŋo oi mimane eku ŋekabuŋ oo akoŋ Yesu iŋoyoŋe botuyaŋuŋgo fukeru dimaku iŋi yajiya, “Ogopune, womoji ŋoŋoke peine!” \p \v 37 Oŋu yajime kokoi maneru gburugburu yabeme “Gemo iiru ŋonegobeneŋ,” oŋu manesubuŋ. \v 38 Oŋu manesubuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋo uruŋure popureru mamane oŋuine maŋ-ŋaŋuŋgo fukega? \v 39 Noŋ nake yoo gogo. Oi ŋoŋo-ŋaŋekoŋ kufu mene piku ŋoneru maneniŋ. Gemo iiru yoŋo sia fuyaŋuŋ tomiri. Noŋ sia funeke dimabe ŋone nugobi. Ŋoŋo yoŋo nuru ŋone muku nuniŋ.” \p \v 40 Oŋu yajiru me kufuine yaduya. \v 41 Yaduyayoŋ, oi jeribariyaŋuŋ ore jibu so manesiŋ garu waragaru ŋekabi iŋi weuku yajiya, “Uqo munjaŋ-ŋaŋuŋ mo yoo ŋega me mata?” \v 42 Oŋu weuku yajiko jembaeŋ rigakiine mobeine mo otebuŋ. \v 43 Otebi roru noko ŋonebuŋ. \p \v 44 Noko ŋonebi iŋi yajiya, “Noŋ ŋoŋoke goku damaŋ oo buŋo ŋajibe manebuŋ, ore foriine oi damaŋ yoo fukeko ŋonegobi. Nonji iŋi miku goboŋ: Nonde buŋo oi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋi yoŋore Biŋe Quraŋ eru Miti kiki (Owaowa kiki) buk maŋgo quraŋgabi pega, oi sosowo foriineke fuke foreiŋ.” \p \v 45 Oŋu yajiru oo akoŋ Biŋe Qurande fuŋne mane mukunimiŋ ore maŋyaŋuŋ bouŋtoya. \v 46 Bouŋtoru iŋi yajiya, “Buŋo iŋi quraŋgabi pega: Kristoji joiserereŋ mane komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ. \v 47 Ore eru ŋoŋoji Jerusalem sitio fuŋgaru Biŋe buŋo nonde tinao mitaniŋgaru kantri sosowo sagaru raru maŋbapakare eyareeinebi. Uri yoŋo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ, Anutuji yoŋore agiburaŋ jureru bokeiŋ. \p \v 48 “Buŋo oi foriineke fukeya eru fukeiŋ, ŋoŋo oi fukeko ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ moge ore so dimainebi. \v 49 Maneniŋ! Mamaneji yauŋ ŋareinde buŋo kipeya, nonji oi sorebe maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ. Paibene usuŋ ruabe paiŋaŋuŋgo ropeiŋ. Ŋoŋo siti yoo ore eru odigaru ŋeku goinebi.” Oŋu.\x * \xo 24.49 \xt Apo 1.4\x* \s1 Yesuji Sombuŋ kaeo ropeya. \r Mat 16.19-20; Apo 1.9-11 \p \v 50 Yesuji buŋoine miforeru kiŋariŋpuine oga yaberu raru Betani kae bembeŋgo roperu oo meine romaeŋgaru mifia yareya.\x * \xo 24.50 \xt Apo 1.9-11\x* \v 51 Mifia yareko oo akoŋ Anutuji ogagame boke yaberu Sombuŋgo ropeya. \v 52 Ropeko jeri soguine maneru daberu ohoweine baku miteŋ garu Jerusalem kiriebuŋ. \v 53 Kirieru jijiki boji soriŋgo goku Anutu miteŋ garu gobuŋ. Oŋu.