\id JHN - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Jon \toc1 Bobiaŋ Biŋe Jonji quraŋgaya \toc2 Jon \toc3 Jon \mt1 Jon \mt2 Bobiaŋ Biŋe Jonji quraŋgaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Jonji iŋoyoŋunde tina Bobiaŋ Biŋe yoo totogo so quraŋgaya, iŋoyoŋunde iŋi miga, “Kiŋariŋ Yesu maŋineji manjoko eteya.” (19.26) Jonji manjoko maŋyaunde buŋo oi yameŋ keku miega. Jonji Bobiaŋ Biŋe yo oi ŋiŋigoji buŋo iŋi mane mukunimiŋ ore (20.31) quraŋgaya, “Yesu Kristo iŋo moreŋ ŋi akoŋ so goyayoŋ, fofori Anuture Made eru Munaŋqoqo Rauine fukega. Ŋoŋo oi manesiŋ garu oo gogo sanaŋine bofukenimiŋ.” Yesuji ronekoŋ Mamainere bembeŋgo goku buŋo miine goya. (1.1) Oŋu goku moreŋ ŋi fukeru usuŋ suŋsuŋine eru mamaneine oi soi mosi qoqowirie baku oiji yaduya. Oi yaduru qorumande fuŋne mitaniŋgame goineji maŋyaŋuŋ bokiriebi goineji jibu qoqomuku ebuŋ. \ip Yesuji iŋi fukega, miya: Munaŋqoqo Rauine (4.26), gogore uqo godu (6.35), Sombuŋ kae paibere biŋe (8.23), Anutu tatariine tomiri (8.58), morende tatama (9.5), mendi (10.7), lama siŋaŋ fiine (10.11), Anuture Made (10.36), Ofoŋ eru Qaqaji (13.13), komegone papakarere Rau eru gogo sanaŋinere Rau (11.25), kadi foriine, buŋo foriine eru gogo sanaŋine (14.6), wain yo foriine (15.1), quraŋ qoruine fuŋfuŋgaine eru tatariine A eru Z (Bara 1.8), Fuŋfuŋgaine eru Tatariine (Bara 1.17) eru oŋu oŋu. \ip Yesuji kiŋariŋpuine fofori manji jojoko eyareru goya, kajeqouŋ buŋo tatariineji (Gaŋ 13-17) oi poretiŋ bataniŋgaga. Buŋo oi aŋiineke. Komegone pakereru Pita basanaŋ gaiŋ ore iŋi weu teya: “Noŋ manji jojoko enarege me mata? Oŋu fukege, oŋu ogopune maŋgo eyare.” \iot Buk yoore mobe qoruine 6 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-18\ior* \io1 Jon Mitimeso ŋi eru kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine \ior 1.19-51\ior* \io1 Yesuji tumoqoqo gio baya \ior 2.1–12.50\ior* \io1 Tatariineo Jerusalem wareru goku komeya \ior 13.1–19.42\ior* \io1 Gboreru pakereru ogopuine fuke yareya \ior 20.1-31\ior* \io1 Galili wareru kiŋariŋpuine fuke yareya \ior 21.1-25\ior* \c 1 \s1 Anuture mibuŋo gogoineke. \p \v 1 Fuŋfuŋgaineo ronere ronekoŋgo mibuŋo goya. Iŋoji gogore fuŋne kitiŋgaku miku pakereru goya. Buŋo miine iŋoji Anuture keririŋgo go pakereya eru iŋoyoŋe Ofoŋ Anutu akoŋ fukega. \v 2 Mibuŋo iŋoji fuŋfuŋgaineo Anuture keririŋgo goya. \v 3 Iŋore keririŋgo goku bapi gako ya sosowo fukeya. Ya mo so bapi gana, oi so fukena. \v 4 Mi buŋo iŋoji gogore fuŋqodu fukega. Iŋore gogo sanaŋine oiji ŋiŋigo bataniŋ yabeme ŋoneru go pakerebuŋ. \v 5 Tatamaineji qisiri maŋgo fureegayoŋ, qisirigo gobuŋ, yoŋoji tatamainere fuŋne oi so mane taniŋgaru go wapebuŋ. Oŋu. \p \v 6-7 Anutuji ŋiŋigo sosowo tatamaine manesiŋ ganimiŋ ore maneru kiŋaŋ ŋi tinaine Jon soreme fukeya. Fukeru wareru tatamainere fuŋne barariŋga yareru kitiŋgaku miku goya. \v 8 Jon iŋoyoŋe tatama oi so fukeru goyayoŋ, iŋoji tatamainere fuŋne oi kitiŋgaku miku goya. \v 9 Tatama foriine yobu iŋoji ŋiŋigo kae so bataniŋ nobeega, iŋoji moreŋgo fukeiŋgo eya. \p \v 10 Iŋoji fuŋfuŋgaineo moreŋine moreŋine ore yareyaine sosowo oi maŋgo eyareko fukebuŋ. Fukebi iŋoyoŋe botuyaŋuŋgo go wapeyayoŋ, moreŋ ŋiŋigoji jibu oi so mane muku teru mo gobuŋ. \v 11 Oŋu koŋkoŋ gokabi iŋoyoŋunde kae pigo wareme kufufuŋpuineji taki yabeme keta eru ŋadi gabuŋ. \v 12 Oŋu ebuŋyoŋ, uri yoŋo keporeru tinabiŋeine maneru manesiŋ gabuŋ, iŋoji sosowo yoŋore kadi bataniŋgame iŋi fukeya: Iŋoyoŋe maŋgo eku usuŋ yareme fufuke gariine fukeru Anuture odumadepu fukebuŋ. \v 13 Anuture maŋ aŋiji maŋgo eyareko fukebuŋ. Moreŋ ŋiji aŋiine boyoberu ŋonuŋineke buŋo kipeme kua eru made roko fukega, yoŋoji mosi oŋuine oiji Anuture odumadepu so fukebuŋ. Oŋu. \p \v 14 Mi buŋoine iŋoji ŋi saki fuineke fukeru botunoŋuŋgo roware eru goya. Oŋu goko kuririine piku ŋoneru gobeŋ. Mamaineji Madeine moakoŋ iŋore kuririine sosowo ruaru mumuineo keteme fuŋine mo goga, iŋoji ore so touŋmoririineji maŋine puseko kuririquraŋineke fukeru damaŋ so buŋo foriine yobu miku goya. \p \v 15 Jonji ŋi ore fuŋine kitiŋgaku iŋi oŋgaku miku goya, “Nonji more buŋo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋi miku goboŋ: Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, nonji so fukebe iŋoji ronekoŋ goya. Ore eru iŋore tinabiŋeji noŋ nadureru ropekiine fukega.” Jon Mitimeso ŋiji oŋu miku goya. \p \v 16 Yauŋmoririineji ŋi ore maŋine puseko kuririineke goya, iŋoji ore so mifia noreru goya. Mifiaine oi damaŋine damaŋine keseme sosowo niŋore paio ropeko gobeŋ. \v 17 Mosesji Kadi buŋonoŋuŋ maŋgo eteko fukeyayoŋ, Yesu Kristoji buŋo foriine barariŋga noreru Anuture yauŋmoriri maŋgo eteko totogo fukeya. \v 18 Moreŋ ŋi moji Anutu damaŋ mogo so ŋoneya. Madeine moakonji Mamainere beufuŋgo go waperu goya, iŋoji moreŋgo wakiru fuŋneine nodume manebeŋ. Oŋu.\x * \xo 1.18 \xt Mat 3.1; Mak 1.4; Luk 3.1-2 \x* \s1 Jon Mitimeso ŋiji iŋoyoŋunde fuŋne mitaniŋgaya. \r Mat 3.1-12; Mak 1.1-8; Luk 3.1-18 \p \v 19 Juda minebobo yoŋo soriŋ gio siŋaŋ eru boji sorinde kiŋaŋqoqo goine Jerusalem sitione sore yabebi Jondeo warebuŋ. Wareru weu teru mibuŋ, “Go wamo ŋi fukege? Fuŋnego uruŋu?” Oŋu mikabi fuŋneine yaduru yajiya. \p \v 20 Fuŋine so mugayayoŋ, totogo iŋi mifukeya, “Nonji Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukego.” \p \v 21 Oŋu mifukeme yameŋ keku weu tebuŋ, “Go ŋi mo fukege? Go Elaija fukege me mata?” Weu tebi “Mata!” miya. “Go kajeqouŋ ŋi mo fukege me mata?” Oŋu weukabi “Oŋu mata!” bokirieya. \p \v 22 Bokirieme weu tebuŋ, “Go mo fukege? Sore nobebi waregobeneŋ, yoŋo uruŋu bokirieru yajinobeŋ? Go gakere fuŋnego uruŋu mitaniŋgamiŋ?” \p \v 23 Weubi iŋi yajiya, \q1 “Kajeqouŋ ŋi Aisaiaji buŋo mo iŋi miya pega, ‘Noŋ mimerereŋ fukeru moreŋ buroineo goku iŋi oŋgaeego: Ofonji wareiŋ-oo! \q1 Ore eru ŋoŋo bio maŋyaŋuŋ botiŋgaru kadiine boburoru bobiaŋgainebi.’ Noŋ ore kiŋaŋ mimerereŋ fukego.” \p \v 24 Ŋi sore yabebi Jondeo warebuŋ, yoŋo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi fukebuŋ. \v 25 Yoŋoji moke iŋi miku weu tebuŋ, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukege eru Elaija me kajeqouŋ ŋi yoŋoreone mo so fukege, ore go wamore ŋiŋigo miti meso rau yareege?” \p \v 26 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji obu omaineji rau ŋareegoyoŋ, ŋi mo ŋoŋo so mane mukugobi, iŋoji yoo botuŋaŋuŋgo dimaga. \v 27 Ŋi mo nonde ŋadio wareiŋgo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋoji wareru noŋ nadureru sogunene fukeru goiŋ ore nonji iŋore bembeŋgo raru kopu kekereine ruberu kufu komoŋinere nigiŋ pirueiŋgo embimbiŋgabemiŋ.” \v 28 Jonji Jordan obu mobeineo kae tinaine Betani oo goku ŋiŋigo miti meso rau yareru goya. Ya oi oo fukeya. Oŋu.\x * \xo 1.28 \xt Dut 18.15, 18; Mal 4.5 \xt Ais 40.3 \x* \s1 Jonji Yesure “Anuture lama made,” miya. \p \v 29 Oi fukeme kae fureme Jonji Yesu taitai wareko ŋoneru miya, “Ŋoneniŋ, ŋi oi Anuture lama made. Iŋoji moreŋine moreŋine noŋunde agiburaŋ keririkeko posikekimiŋ. \v 30 Nonji more buŋo miku goboŋ, iŋoji oi fukega. Iŋi miku goboŋ: Nonde ŋadio ŋi mo wareiŋ, nonji so fukebe iŋoji ronekoŋ go wapeya. Ore eru iŋore tinabiŋeji noŋ nadureru ropekiine fukega. \v 31 Nonji oi rone so mane mukuboŋyoŋ, Anutuji fuŋine Israel ŋiŋigo niŋo barariŋga noreme manekimiŋgo manega. Oi maneru noŋ sore nume wareru miti meso rau ŋareego.” \p \v 32 Jonji oŋu miku munaŋ moge oŋuine dimaku kitiŋgaku iŋi yajiya, “Moro Tiriineji Sombuŋgone wakiru kabu webo oŋuine iŋore qoruo waki keru ŋeko ŋoneboŋ. \v 33 Nonji oi rone so mane mukuru goboŋyoŋ, moji ŋiŋigo miti meso rau yarebemiŋ ore sore nuya, iŋoji iŋi najiya, ‘Moro Tiriineji more qorugo waki keru ŋeko ŋonemiŋ, iŋoji Moro Tiriine ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo ruaku oiji miti rau yareiŋ.’ \v 34 Nonji oi ŋoneboŋ ore eru fuŋine iŋi kitiŋgaku migo, ‘Iŋoji Anuture Made fukega.’” Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya. \p \v 35 Oŋu yajime kae ubu eme Jonji moke obu qaŋaŋineo oo akoŋ rako kiŋariŋpuine yoŋoreone yoyoka iŋoke moko dimabuŋ. \v 36 Dimabi Yesuji oo yadureru raya, oi poretiŋ piku bibitatara eku miya, “Ŋi oi ŋoneni. Iŋoji Anuture lama made fukega.” \p \v 37 Oŋu miko kiŋariŋ yoyoka yokoji buŋo oi maneru Yesure ŋadio rabu. \v 38 Rabire Yesuji kerisieru ŋadiineo warebu, yoko ŋone yaperu iŋi weu yateya, “Ŋoko wamo baaru waregobire?” Oŋu maneru kerisieru ojibu, “Sogunenokuŋ, go pi uro peku goge?” (Juda yoŋoji ‘Sogunenoŋuŋ’ buŋo oi qaqajire miegobi.) \p \v 39 Oŋu ojibire bokirieya, “Ŋoko wareru ŋoneni!” Oŋu bokirieme wegi jiriŋine kerisieme 4 kilok oŋu fukeya. Wegi jiriŋine kerisieme oo moko raru pi uro peku goya, oi ŋonebuŋ. Oi ŋoneru oo iŋoke gogu kae ubueiŋ eko bokeru warebu. \p \v 40 Jonji buŋo miko kiŋariŋ yoyoka maneru Yesure ŋadio rabu, yokoreone more tina Andru, kakainere tina Saimon Pita. \v 41 Andru iŋoji rone kakaine Saimon bofukeru iŋi ojime maneya, “Niko Munaŋqoqo Rauine bofukegobere.” Munaŋqoqo Rauine oi Grik buŋoo Kristo. \v 42 Oŋu miku kakaine roru Yesureo rabu. Rabire Yesuji Saimon poretiŋ piku bibitatara eku miya, “Go Saimon, Jonde made fukegeyoŋ, nonji tinago Sifas mibe peiŋ.” \f + \fr 1.42 \ft Sifas oi Grik buŋoo Pita, noŋunde buŋoo ko koyagaŋ.\f* Oŋu. \s1 Yesuji Filip eru Natanael oŋga yateya. \p \v 43 Kae fureme Yesuji Galili prowinsgo raiŋgo raru kadio ŋi tinaine Filip bofukeru iŋi ojiya, “Go noŋ boyobe nuru ware!” \v 44 Filipji Andru eru Pita yokoke kaeyaŋuŋ moakoŋ. Taoŋyaŋuŋ tinaine Betsaida. \p \v 45 Filipji ŋi tinaine Natanael bofukeru iŋi ojiya, “Mosesji ŋi more ore Kadi buŋoo quraŋgame kajeqouŋ yoŋoji jikigaru quraŋgabi pega, niŋo ŋi oi bofukegobeneŋ. Ŋi oi tinaine Yesu, mamainere tina Josef, kaeine tinaine Nazaret.” \p \v 46 Natanaelji oi maneru waragaru miya, “O Nazaret! Oi kae qandaine. Oŋuineo ya fiine mo fukeiŋ ore so mata.” Oŋu miko Filipji ojiya, “Go wareru gake ŋone muku!” \p \v 47 Oŋu ojime maneru Yesureo wareru wapeko ŋoneru iŋore buŋo iŋi miya, “Ŋoneniŋ! Ŋi yo iŋoji Israel ŋi foriine fukega. Maŋineo kiko ikoine tomiri.” \p \v 48 Oŋu miko Natanaelji weu teru miya, “Go uruŋuneji noŋ mane muku nuge?” Oŋu miko Yesuji bokirieru ojiya, “Go fig yo\f + \fr 1.48 \ft Fig oi qoru oŋuine. Oi gioyaŋuŋgo saribi koruŋ aŋiineke fukeme damaŋ kokoine nogu gogobi.\f* mumuineo ŋende ŋone tari guboŋ. Rone ŋone tari gube Filipji ore ŋadiineo ŋone guru oŋga gareya.” \p \v 49 Oŋu ojime Natanaelji bokirieru ojiya, “O Sogunene, go fofori Anuture Made fukege. Go Israel niŋore ŋi Ofoŋ goge.” \p \v 50 Oŋu miko maneru Yesuji bokirieru ojiya, “Noŋ rone iŋi migo, ‘Go fig mumuineo ŋende ŋone guba.’ Oŋu mifukego ore manesiŋ nuge. Anuture usuŋ yo ŋoneru manege, oi ya mendaine fukega. Foriine yasogo oi jiki ŋoneru maneru gomiŋ.” \p \v 51 Oŋu ojiru jikigaru ojiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Jiki nonde kiŋariŋpu fukebi qohoŋ yadube pororo iiru iŋi ŋonenimiŋ: Sombuŋ mendiji aŋgame Anuture mimerereŋpuji fukeru Sombuŋ eru morende Ŋi Foriineo rope waki ebi ŋone yabenimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 1.51 \xt Jen 28.12 \x* \c 2 \s1 Yesuji obu qowirieme wain fukeya. \p \v 1 Yesuji Filip eru Natanael oŋga yateme una yokaomo tariko gobi moji roro qoqoturere suanjeŋ jebe ruame tumaŋgabuŋ. Oi Galili prowinsre kae tinaine Kana oo ebuŋ. Yesure maŋgoji oo moko raru ŋebuŋ. \v 2 Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋo oŋuakoŋ furu yabebi jebego moko ŋebuŋ. \v 3 Oo ŋebi wain obuji mataeme Yesure maŋgoji madeine ojiya, “Yoŋore wain obu mataega.” \p \v 4 Oŋu ojime iŋi ojiya, “Maŋgone, oi uruŋu ebemiŋ ore mige? Mitiga narege me? Nonde mosi qoqowirie bobo damanji so wareru fukeme gogo.” \p \v 5 Oŋu miko maneru kiŋaŋqoqopuine iŋi yajiya, “Iŋoji ya more mitiga ŋareiŋ, oi bio boyoberu einebi.” \p \v 6 Juda yoŋo munaŋqoqo ee eiŋ ore Kadi buŋoyaŋuŋ boyoberu meyaŋuŋ jureru goegobi. Ore so pi oo gbakeŋ yasogo 6 ŋeya. Gbakeŋ moakoŋ moakoŋ oi obu kiniŋ 8 me 12 oo rakaru pusenobuŋ ore so ŋebuŋ. \p \v 7 Yesuji oi ŋoneru iŋi yajiya, “Ŋoŋo obu pioru wareru kesebi gbakeŋ yo puseiŋ.” Oŋu miko maneru miya ore so ebuŋ. \v 8 Gbakeŋ oi pusebi iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo obu paiine pioru roru raru jebe siŋaŋ oteniŋ.” Mitiga yareme roru rabuŋ. \p \v 9 Pioru rabuŋyoŋ, siŋanji obu qowirieru wain fukeya, oi noku aŋiine maneru urone roru warebuŋ, oi so mane taniŋgaru popureya. Popurekoyoŋ, kiŋaŋqoqo obu piobuŋ, yoŋoji oi maneru mibi siŋanji suanjeŋ jebe rauine oŋga teme wareya. \v 10 Wareme iŋi ojiya, “Suanjeŋ damaŋgo sosowo yoŋoji wain obu fiine oi rone roru wareru yareegobi oi noku bojiqojibu fukeru qoqo ebi wain obu aŋiine tomiri oi jiki yareegobi. Goji wain obu fiine oi rone sabareku so yareru muŋambe yo damaŋ odureru roru warege. Oi mosi furu mo ege.” \p \v 11 Yesuji mosi qoqowirie fuŋfuŋgaine yo oi Galili prowinsre kae tinaine Kana oo baya. Oi baku oo usuŋine totogo barariŋga yareya. Oŋu barariŋga yareko kiŋariŋpuineji manesiŋ gabuŋ. \p \v 12 Jebego gobi tariko Yesure maŋgo gbopu eru kiŋariŋpu yoŋoji kaeyaŋuŋgo Kaperneam rabuŋ. Oo raru una goine jikigaru gobuŋ. Oŋu.\x * \xo 2.12 \xt Mat 4.13 \x* \s1 Yesuji boji soriŋ miko mokiine eya. \r Mat 21.12-13; Mak 11.15-17; Luk 19.45-46 \p \v 13 Damaŋ oo Juda niŋore ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋine bombeŋgaya. Anutuji ronekoŋ ŋone noberu emboŋ eru nodureya,\f + \fr 2.13 \ft Anutuji Ijipt oo Israel ŋiŋigo ŋone noberu emboŋ eru nodureya, ore jeriine oi Webo buŋoo Pasowa. Eksodus, Bobomuku 12.15\f* ore jeriekimiŋ ore ruabi Yesuji oŋuakoŋ kaeine bokeru Jerusalem sitio ropeya. \v 14 Sitio roperu boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu ya iŋi bofukeya: Ŋiŋigo bulmakao ŋiine, lama eru kabu webo oi furiine banimiŋ ore ruabuŋ eru goineji moneŋ nareŋgareŋ eiŋgo ore ŋebuŋ, oi ŋone yabeya. \p \v 15 Oi ŋone yaberu niginji repa mijeri oiji yaberu yabeya. Yaberu ŋiŋigo oi sosowo qoyobe eyareru lama bulmakaoyaŋuŋke boji soriŋgone yobe yabeya. Nareŋgareŋ ŋiŋigo yoŋore siqojiŋo kepieko wakiko teboyaŋuŋ romaeŋgaru keseme raya. \v 16 Kabu furiyaŋuŋ banimiŋ ore ebuŋ, ŋiŋigo oi iŋi miyareya, “Ya oi roru useru sakibe raniŋ. Ŋoŋo nonde Mamare boji soriŋ yo wamore igokogabi bajiki pi oŋuine fukega?” \p \v 17 Oŋu miyareme Biŋe buŋo mo kiŋariŋ yoŋore mamanego wapeme manesubuŋ. Buŋo oi iŋi quraŋgabi pega, “Nonde manji gore soriŋ oi mokiine eiŋ ore yameŋ kebe oo maŋneji nouŋaŋ yo oŋuine jako manebu oo jibe bofukeego.” \p \v 18 Oi yobe yabeme Juda minebobo yoŋo kanegaru pakereru Yesureo waperu iŋi weu tebuŋ, “Go wamo mosi qoqowirie mo einde usuŋgo ŋonebeneŋ saga nobeko quraŋ oŋuine ena?” \p \v 19 Oŋu weu tebi iŋi bokirie yareya, “Ŋoŋoji boji soriŋ yo ketotiebi moreŋgo wakiko nonji oi una yokaomo ore maŋgo romaeŋgaru babemiŋ.” \p \v 20 Bokirie yareko iŋi ojibuŋ, “Gosa 46 ore maŋgo boji soriŋ yo baku goku baforebi dimaga eru goji oi una yokaomore maŋgo uruŋu eku romaeŋgaru bapakarena?” \p \v 21 Oŋu ojibuŋyoŋ, Yesuji sorinde buŋo oi iŋoyoŋunde sakire soso miya. \v 22 Yesuji jiki komegone pakereme soso buŋo miya, oi damaŋ oo kiŋariŋpuine yoŋore mamanesugo wapeko mane taniŋgabuŋ. Oi manesuku Yesuji buŋo miya, oi eru Biŋe buŋo quraŋgabuŋ, oi sosowo manesiŋ gabuŋ. Oŋu.\x * \xo 2.22 \xt Eks 12.1-27 \xt Kiki 69.9 \xt Mat 26.61; 27.40; Mak 14.58; 15.29 \x* \s1 Yesuji ŋiŋigo fuŋnenoŋuŋ mane forega. \p \v 23 Yesuji Jerusalem sitio ŋonemaiŋ kombande damaŋgo goku mosi qoqowirie usuŋineke eya, oi ŋiŋigo kokoineji ŋoneru tinaine manesiŋ garu iŋoreo fooregabuŋ. \v 24 Fooregabuŋyoŋ, Yesuji ŋiŋigo sosowo yoŋore fuŋne mane muku foreya. Ore eru ŋiŋigo sosowo so manesiŋ yabe foreru buŋoyaŋunde yukuo so raru goya. \v 25 Ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo buŋo ya peya, Yesu moji ŋiŋigo maŋyaŋunde fuŋne oi barariŋgaru odu teiŋ ore so oŋu so fukeya. Iŋoyoŋe oi mane mukuya. Oŋu. \c 3 \s1 Yesuji Nikodemus maŋkekerisiere fuŋne qaji teya. \p \v 1 Juda kufufunde soriŋ kaunsol botuyaŋuŋgo minebobo ŋi mo tinaine Nikodemus goya. Iŋoji Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) kubuo dimaya. \v 2 Iŋoji ubu mogo Yesureo waperu iŋi ojiya, “Sogunene, go mosi qoqowirie eege, oi ŋi moji Anutu iŋoke so dimako iŋoyoŋe akoŋ eiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru go Anutuji maŋgo egareko qaqaji fukege, oŋu manegobeneŋ.” \p \v 3 Oŋu miko iŋi miku bokirie teya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Moji Anutureone fufuke gariine so fukeiŋ ine, iŋoji Anuture qorumaŋgo roperu ŋoneiŋ ore embimbiŋgaiŋ.” \p \v 4 Bokirie teko iŋi ojiya, “Moji ŋiŋigo qoruine fukeru gogu fufuke gariine oi uruŋu fukena? Iŋoji maŋgo beu maŋgo ropeme moke kuagaru roiŋgo embimbiŋgaiŋ.” \p \v 5 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Moji miti meso rau tebi Moro Tiriineji maŋineo rakame oo fufuke gariine so fukega ine, oŋuineji Anuture qorumaŋ maŋgo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 6 Morende maŋgomama yoŋoreone odumade fukegobi, yoŋo morende odumade. Moro Tiriineji dobegaru maŋgo eteko odumade fukeegobi, yoŋo Sombunde odumade. \p \v 7 “Ore eru ŋoŋo fufuke gariine Anutureone so fukenimiŋ, oi so sagaga. Buŋo oi mibe ore eru so popureniŋ. \v 8 Gbinji iŋoyoŋere aŋigo kosa qame fonuŋine maneegeyoŋ, oi urone qaku wareega eru uroobe qaku raega, goji ore fuŋine so mane taniŋgage. Moro Tiriineji ŋiŋigo maŋgo eyareru fufuke gariine fukebuŋ, sosowo yoŋore fuŋne gbiŋ ore so fukega.” \p \v 9 Oŋu bokirieme Nikodemusji qiŋgbuŋ qaku iŋi miya, “Oi uruŋu fukena?” \p \v 10 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Go Israel kufufuŋ qaji noreege eru jibu buŋo ore fuŋine so mane taniŋgage. Oi so sagaga. \v 11 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Niŋoji uruŋu mane mukugobeneŋ, oi miku barariŋga yareegobeneŋ eru uruŋu jiŋonoŋunji ŋoneru manegobeneŋ, oi kitiŋgaku miegobeneŋ. Oŋu egobeneŋyoŋ, ŋoŋoji jibu Biŋe buŋonoŋuŋ oi so maneru sabareegobi. \p \v 12 “Morende ya jiŋoji ŋoŋoneine ore buŋo mibe maneru so manesiŋ nugobi ine, nonji Sombunde ya so ŋoŋoneine ore fuŋine ŋajibe oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? \v 13 Morende ŋi moji Sombuŋgo so ropeyayoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Sombuŋ kaeo go wakiru fuke taniŋgaya, iŋoji kirieru Sombuŋgo ropeiŋ. \p \v 14 “Anutuji Moses moreŋ buroineo mitigako kopa aenji kobeŋ sasakoine baku tokuo qakasigako dimaya, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine oi qakasigabi roperu dimaiŋ. \v 15 Ŋiŋigo iŋo manesiŋ gagobi, yoŋoji sosowo gogo sanaŋine bofukeru gonimiŋ ore eru paibe ropeiŋ. \p \v 16 “Ore fuŋine oi iŋi: Ŋiŋigo oi manesiŋ gaegobi, yoŋoreone moji egu sibirigaiŋgo eru Anutuji moreŋ so jeŋgoma manjoko enoreya. Noŋuŋ sosowo qowirieru gogo sanaŋinere biŋe fukekimiŋ ore eru Madeine moakoŋ yobu oi noreya. \v 17 Ŋiŋigo moreŋ so go ragobeneŋ, Anutuji Madeine noŋunde buŋo mitariiŋgo ore matayoŋ, Madeineji munaŋ qa noreko kantri so qowirieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore eru soreme moreŋgo wakiya. \p \v 18 “Ŋiŋigo moji Madeine manesiŋ gaga, Anutuji iŋore buŋo mitarime so sibirigaiŋ, moji Yesu so manesiŋ gaga, Anutuji iŋore buŋo mitarime goga. Anuture Made moakonde tina so manesiŋ gaga ore eru misi korure biŋe fukeiŋ. \v 19 Anutuji moreŋ ŋiŋigo buŋonoŋuŋ mitariega, ore fuŋine oi iŋi: Tatamaji moreŋgo wakiru fukeyayoŋ, ŋiŋigo eebobo sembene sembene eba eku gobuŋ. Oŋu goku Anuture tatamare taki yabeme maŋyaŋuŋ qisirire eeboboo kosa kiperu go wapebuŋ. \p \v 20 “Sosowo eebobo sembene eegobi, yoŋoji Anuture tatamare taki yabeme ŋadi gaegobi. Anutuji eeboboyaŋuŋ sembene sembene oi barariŋgaru miyareme mimiyaŋuŋ egu manenimiŋ ore kokoi maneegobi. Oi maneru tatamainere maŋgo so ropeegobi. \v 21 So ropeegobiyoŋ, moji buŋo foriine boyoberu goga, iŋoji soine tatamainere maŋgo ropeiŋ. Anutuji boburogame eeboboine eba eku goya, ore eeboboine oiji totogo fukeiŋ ore manega.” Oŋu.\x * \xo 3.21 \xt Jare 21.9 \x* \s1 Jon Mitimeso ŋiji Yesure fuŋne mifukeya. \p \v 22 Yesuji oŋu miforeru dimaku kiŋariŋpuine oga yaberu Jerusalem siti bokeru Judia prowinsre moreŋ ŋadio rabuŋ. Oo raru kiŋariŋpuine yoŋoke sonda goine jikigaru goku ŋiŋigo miti meso rau yareru goya. \v 23 Yesuji oŋu goyayoŋ, Jonji oŋuakoŋ moreŋ tinaine Salim ore bembeŋgo goya. Moreŋ tinaine Ainon oo obu kokoine peko eme ŋiŋigoji Jondeo waperu miti meso rau yareiŋgo weu tebi afagaru rau yareru goya. \v 24 Damaŋ oo Jon iŋo witi pigo so ruabuŋ ŋeya. \p \v 25 Juda yoŋoji munaŋ qaiŋgo ore meyaŋuŋ jureru gobuŋ. Ore eru Jonde kiŋariŋpu yoŋo Juda ŋi moke buŋo ore noigoi miku fuŋgaru migobobo ebuŋ. \v 26 Oŋu ebi yobiŋgame Jondeo wareru iŋi ojibuŋ, “Sogunenoŋuŋ mane, ŋi Jordan obu mobeineo goke goko gake fuŋine kitiŋgaku minde, iŋoji ŋiŋigo miti meso rau yareme kubu sogo sogo iŋoreo raegobi.” \p \v 27 Jonji oi maneru iŋi bokirieya, “Anutuji ŋi more ya mo Sombuŋgone so rua tena ine, iŋoji oi raugaiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 28 Iŋoke goku iŋi miboŋ, ‘Noŋ Munaŋqoqo Rauine Kristo so fukegoyoŋ, Anutuji sore nume rone warego iŋoji ŋadineo wareiŋ.’ Nonji buŋo oi miboŋ, ŋoŋo oi soine ŋoŋo-ŋaŋe kitiŋgaku miku gonimiŋ ore so fukegobi. \v 29 Ore soso eru iŋi mibemiŋ: Ŋi moji ŋigo biŋeineke fukeru ŋigo roiŋgo jeri buŋo misaueku goga. Oŋu gome ŋi ogoineji bembeŋgo dimaku jeri buŋore maru maneru iŋore jeŋgoma jerieega. Ore so nonji Yesure ogo fukeru iŋore jeriebe jeribari oiji muŋambe yo maŋne puseko gogo. \v 30 Yesure tinabiŋeji sogueru saueme Jon nonde qitiwako sagaiŋ.” Oŋu.\x * \xo 3.30 \xt Mat 14.3; Mak 6.17; Luk 3.19-20 \xt Jon 1.20 \x* \s1 Yesuji Sombuŋgone wakiya ore fuŋine miya. \p \v 31 “Moji paibeone wakiya, iŋoji ŋiŋigo sosowo yadureru ropekiine fukega. Moji moreŋgo fukeru morende biŋe fukega eru moreŋgo gogore buŋo miega. Sombuŋgone wakiru wareya, iŋoji sosowo yadureru ropekiine fukega. \v 32 Iŋoji ya ŋoneru mane mukuru goya, ore fuŋine miku kitiŋgaku munaŋ moge oŋuine dimaga. Oŋu dimagayoŋ, kikitiŋ buŋoine oi ŋiŋigo moji mo so maneru sabarega. \p \v 33 “Ŋiŋigo moji kikitiŋ buŋoine maneru sabarega, iŋoji Anutu foriine yobu fukega ore buŋoine basanaŋgame sanaŋ qaŋqaŋine fukeiŋ. \v 34 Anutuji kiŋaŋ ŋiine soreme Moro Tiriine suroŋ paio matayoŋ, boakoŋ yobu oteega. Ore eru kiŋaŋ ŋiineji Anuture buŋo foriine oi barariŋgaru miega. \v 35 Mamaineji Madeine manji jojoko eteega ore eru ya sosowo biŋe qa teru meineo ruame pega. \p \v 36 “Ŋiŋigo moji Madeine manesiŋ garu maŋine kerisiega, iŋoji moke qowirieru gogo sanaŋinere biŋe fukega. Moji Madeinere buŋo so reŋgaega, Anuture yombenji iŋore paio roperu damaŋ so dimako gogo sanaŋinere fuŋne oi so ŋone mukuru mo kosa goga.” Oŋu.\x * \xo 3.36 \xt Mat 11.27; Luk 10.22 \x* \c 4 \s1 Yesuji Samaria ŋigo moke buŋo mimane ebu. \p \v 1 Yesuji ŋiŋigo oŋu qaji yareme kiŋariŋpuine fukebi miti meso rau yareru oo Jon Mitimeso ŋi odureru gbiŋ eku goya, buŋo oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore kajego rakame manebuŋ. Yoŋoji oi manebuŋ, biŋe oi mikabi saueru Ofonde kajego rakame maneya. \v 2 Yesuji iŋoyoŋe ŋiŋigo so miti meso rau yareyayoŋ, iŋoji miko kiŋariŋpuineji oi ba yarebuŋ. \v 3 Oi maneru Judia prowins bokeru kirieru moke Galili prowins oobe rabuŋ. \v 4 Kadi oŋu raru Samaria prowinsgo roperu odureru rabuŋ. \p \v 5 Odureru raru Samaria prowinsre taoŋ mo tinaine Sikar oo ropeya. Sikar taoŋ oi Jeikobji moreŋ mobeine mo madeine Josef oteya, ore bembeŋgo pega. \v 6 Jeikobre obu wikiŋ joroine oi Sikar taoŋgo pega. Yesuji kadi wareya ore eru sakiine yobiŋgame una yai fukeko obu wikiŋ oo roperu bembeŋgo wakiru ŋeya. \p \v 7 Obu wikiŋ bembeŋgo ŋeko Samaria ŋigo moji obu pioiŋ ore wareya. Wareme Yesuji ŋoneru iŋi ojiya, “Go soine obu narende nonobo.” \v 8 Damaŋ oo kiŋariŋpuineji uqo furiine banimiŋ ore iŋo bokeru taoŋgo rabi yokoyoke akoŋ dimabu. \p \v 9 Juda ŋiŋigoji Samaria prowins sure yaberu yoŋoke aŋibaŋi so gobuŋ eme pake moakoŋgo obu so pioru gobuŋ. Ore eru yokoyoke akoŋ dimabu oo ŋigo iŋoji iŋi ojiya, “Go Juda ŋi eme noŋ Samaria ŋigoyoŋ, uruŋu eru ‘Obu narende nonobo,’ miku weu narege?” \p \v 10 Yesuji weweu oi maneru iŋi kerisie teya, “Go Anutu yauŋinere fuŋne mane mukunoŋ sagana. Moji ‘Obu narende nonobo,’ miku weu garega, iŋore fuŋne mane taniŋgaku ine, oi weu tende gogore obu garenoŋ.” \p \v 11 Oŋu ojime iŋi ojiya, “O sogunene, obu pioinde pake mo so ŋega eru obu wikiŋ yoji joroine fukega. Ore eru gogore obure mige, oi urone bofukenoŋ? \v 12 Apa ŋasonoŋuŋ Jeikobji obu wikiŋine yo noreya. Iŋoji rone iŋoyoŋe eru iŋore ŋadio madepuineji yoo wareru obu pioru noku gobuŋ eru bulmakao kubuine kubuine obu yarebi noku gobuŋ. Go Jeikob odureru ropekiine fukeru ŋiŋigo obu bofuke yareiŋgo mige me?” \p \v 13 Oŋu miko maneru Yesuji iŋi bokirieya, “Ŋiŋigo sosowoji obu yo noru moke obu noiŋgo maneenimiŋ. \v 14 Oŋu gonimiŋyoŋ, nonji more obu otebemiŋ, iŋoji oi noru damaŋ mogo obure moke so maneiŋ. Oŋu matayoŋ, obu otenobo, oi iŋore maŋgo qowirieru gogore obu jiŋoine jijiine tomiri fukeko goiŋ. Igomuruŋgaru waperu gogo sanaŋine tatariine tomiri oi oteeiŋ.” \p \v 15 Oŋu bokirieme ŋigoji miya, “O sogunene, go obu oi narende nobemiŋ. Oi noru damaŋine damaŋine moke obure maneru obu pioiŋ ore yoo kadi jijiki so odenoboŋ.” \p \v 16 Oŋu miko iŋi mitiga teya, “Go raru ŋoego ogagaru yoo wareni.” \p \v 17 Oŋu mitiga teya “Noŋ ŋoene tomiri,” miku bokirieya. Bokirieme iŋi ojiya, “Go ‘Ŋoene tomiri,’ buŋo oi foriine mige. \v 18 Go rone ŋi 5 ro yaberu gokande eru muŋambe mo ronde ŋega, iŋoji gore ŋoe so fukega. Buŋo mige, oi fofori yobu.” \p \v 19 Ŋigoji oi maneru iŋi ojiya, “Sogunene, go kajeqouŋ ŋi fuŋine mo fukege. Nonji kamasigo oŋu ŋone muku gugo. \v 20 Niŋore apa ŋasopuji tuku oduru yoo roperu dikanji keru oŋga wosigaru gobuŋyoŋ, Juda ŋoŋoji iŋi miegobi, ‘Samaria ŋoŋo Jerusalem sitio roperu boji soriŋgo daberu oŋga wosibi sagaiŋ.’” \p \v 21 Oi maneru Yesuji iŋi mitigaya, “O ŋigo, damaŋ mo wareru fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo Mama ohoweine baku miteŋ ganimiŋ ore tuku yoo me Jerusalem oo so roperu gonimiŋ. Go buŋo oi manesiŋ gande sagaiŋ. \v 22 Samaria ŋoŋo Anuture fuŋne poretiŋ so mane mukuru jibu iŋore ohowe kosa baku miteŋ gaegobi. Munaŋqoqore fuŋne oi Juda niŋore botugo toto fukeru pega. Ore eru Juda niŋoji Anutunoŋunde fuŋne mane mukugaru ohoweine baku miteŋ gabeneŋ sagaga. \p \v 23 “Jibu damaŋ mo iŋi fukeiŋ: Damaŋ oo Moro Tiriineji ŋiŋigo boburoru dobe yaberu buŋo foriine boyoberu Mama ohoweine baku fofori miteŋ garu gonimiŋ. Mamanoŋunji ŋiŋigo oŋuine baa yaberu bofukeniminde aŋi maneru goga. Damaŋ furuine oiji wareru fukeru muŋambe yoo pega. \v 24 Anutuji Moro fukega. Ore eru Moro ore ohowe baku miteŋ gaegobi, yoŋoji Moro Tiriineji boburome dobe yabeko buŋo foriine boyoberu miteŋ garu gonimiŋ.” \p \v 25 Yesuji oŋu mitigako ŋigoji ojiya, “Munaŋqoqo Rauine tinaine Kristo migobi, iŋoji fukeiŋ ore ega, oi manego. Iŋoji wareiŋ, damaŋ oo buŋo sosowo barariŋga noreko ŋoneru manekimiŋ.” \p \v 26 Yesuji buŋo oi maneru fuŋine iŋi barariŋga teya, “Goke yoo dimaku buŋo mi manegobere, nonji iŋo fukego.” Oŋu.\x * \xo 4.26 \xt Jen 33.19; Jos 24.32 \xt Esr 4.1-5; Neh 4.1-2 \x* \s1 Kiŋariŋ yoŋo wareru yokoke jikigabuŋ. \p \v 27 Fuŋine barariŋgako kiŋariŋ yoŋo oo akoŋ kirieru warebuŋ. Wareru ŋigoke buŋo mimane ebire, oi ŋoneru waragabuŋyoŋ, moji iŋi so weu teya, “Go uruŋure iŋoke buŋo buŋo egobire?” me “Go uruŋu egareiŋgo manege?” Oŋu weu teiŋgo manebuŋyoŋ, sosowoji fogaturuŋ eku ŋebuŋ. \p \v 28 Oŋu ŋebi ŋigoji obu pakeine bokeru kirieru taoŋgo raru ŋiŋigo iŋi yajime manebuŋ, \v 29 “Maneniŋ! Nonji ŋi mo bofukebe ya sosowo eku goboŋ, ore fuŋine barariŋga nareru miko manego. Ore eru iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo egu fukeiŋ. Bio ŋoŋo-ŋaŋe wareru ŋi oi ŋoneniŋ.” \v 30 Buŋo oi maneru taoŋ bokeru doduru poreru Yesureo rabuŋ. \p \v 31 Kiŋariŋ yoŋoji damaŋ botuineo oo Yesu igodoŋgaru iŋi ojibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, uqo no.” \p \v 32 Oŋu ojibuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Nonji uqone fuŋine mo baru gogo, ŋoŋoji ore fuŋine so mane mukugobi. Mata.” \p \v 33 Oŋu yajime yoŋoyoŋe weweu eku iŋi mibuŋ, “Moji uqo mo baru wareru otega me uruŋu?” \p \v 34 Oŋu mibi iŋi yajiya, “Sore nume wareboŋ, nonji iŋore mi reŋgaru gioine basarigaego, oiji nonde uqo fukega. \v 35 Ŋoŋoji buŋo iŋi egu minimiŋ, ‘Kaiŋ 4 tariko qondoŋkoko damanji qondiŋgaiŋ.’ Maneniŋ, nonji ore iŋi migo, maneru kaje ruaniŋ: Gio gaŋine gaŋine yoŋore foriji oje foreko qaku rorore damanji wareru fukega. Ŋoŋo bio maŋyaŋunde jiŋoji kerisieme pibi rako oi ŋone mukuinebi. \v 36 Goineji rone buŋo koruŋ qopogaru tieru gobi foriineji damaŋ yoo fukeko goineji oi roru qodureru furiyaŋuŋ babi ŋiŋigoine ŋiŋigoine gogo sanaŋinere biŋe fukeegobi. Oŋu fukeko foriine qaroro yoŋo qopoga-titiere ŋiŋigo yoŋoke tumaŋgaru moko jebe eku jerieru seŋgiŋbaŋgiŋineke manenimiŋ. \p \v 37 ‘Moji koruŋ qopogaru tieme moji foriine qaku roga,’ buŋo oŋu miegobi, oi buŋo foriine. Oi Anuture gio bobore fuŋne barariŋgaga. \v 38 Nonji ŋoŋo sore ŋabebe gio fuŋine mogo ŋoŋo-ŋaŋe ya koruŋ so saribuŋ, gio oo raru foriine qaku roniŋ. Goineji rone sakiyaŋuŋ qaku gio baku gobi ŋoŋoji yoŋore ŋadio raru gio babuŋ ore fori bofukeru qaku roenimiŋ. Nonji oŋu sore ŋabego.” Oŋu. \s1 Samaria ŋiŋigo kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. \p \v 39 Samaria ŋigoji buŋo iŋi kitiŋgaku miya, “Nonji ŋi mo bofukebe ya sosowo eku goboŋ, iŋoji ore fuŋine barariŋga nareru miko manego.” Oŋu miya ore eru Samaria ŋiŋigo kokoine Sikar taoŋ oo maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. \v 40 Manesiŋ garu iŋoreo wareru yoŋoke jikigaru goiŋ ore yameŋ keku weu tebi una yoyokare so jikigaru oo goya. \p \v 41 Oŋu goku buŋo miku goya ore eru kokoine Yesu manesiŋ garu jikigabi kubuyaŋuŋ sogueya. \v 42 Jikigaru ŋigo oi iŋi ojibuŋ, “Ŋi yoji fofori moreŋine moreŋine noŋunde Munaŋqoqo Rau fukega. Niŋoji oi gore buŋore akoŋ so jikigaru manesiŋ gagobeneŋyoŋ, oi niŋonoŋe kaje ruaru maneru mane mukugobeneŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji mamari siŋaŋ more made bobiaŋgaya. \p \v 43 Yesuji Samaria goko una yoyoka tariko boke yaberu Galili prowinsgo raya. \v 44 Yesu iŋoyoŋe damaŋ mogo buŋo mo iŋi kitiŋgaku miya, “Kajeqouŋ ŋiŋigo moji iŋoyoŋunde kae moreŋgo goko iŋore so manebi ropeko araŋ so ba teegobi.” \p \v 45 Oŋu miyayoŋ, jibu damaŋ oo iŋoyoŋere prowinsgo Galili wapeme oo oŋuakoŋ goineji mijeri etebuŋ. Yoŋoji ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio roperu Yesuji kombaŋ damaŋgo mosi qoqowirie eya, oi sosowo ŋoneru manebuŋ. Ore eru damaŋ oo soine keporebuŋ. \p \v 46 Galili prowins yoŋo keporebi kae tinaine Kana rone oo obu qowirieme wain fukeya, oo moke wareya. Taoŋ tinaine Kaperneam oo kiŋ koitore mamari siŋaŋ mo goya. Iŋore madeji jibe bame peya. \p \v 47 Peru komeiŋgo eya. Ore eru Yesuji Judia prowins bokeru Galili maŋineo wareya, iŋoji ore biŋe maneru Yesureo raru iŋi weu teya, “Go soine wareru madene bobiaŋgaigoŋ.” \v 48 Weu teme iŋi ojiya, “Ŋoŋo noŋ mo so manesiŋ nunimiŋ ore oŋu so fukegobi, oi so sagaga. Nonji mosi qoqowirie soi ebe ŋoneku afagaru noŋ manesiŋ nuru maŋ-ŋaŋuŋ bokirienimiŋ.” \p \v 49 Oŋu ojiyayoŋ, mamari siŋanji iŋi ojiya, “Sogunene, madeneji egu komeiŋ ore go pipa ware.” \p \v 50 Oŋu ojime bokirie teya, “Madegoji fiaru goiŋ. Ore eru soine kirieru ra.” Oŋu kerisie teme iŋoji oi manesiŋ garu kirieru raya. \v 51 Kadio rako kiŋaŋqoqopuineji wareru bofukeru iŋi ojibuŋ, “Madegoji fiaga.” \p \v 52 Oŋu ojibi weu yareru miya, “Mo damaŋgo fuŋgaru fiaga?” Oŋu miku ojibuŋ, “Yanekoŋ iŋande wan kilok oo saki joine bokeya.” \v 53 Ojibi mamaneine iŋi fuke taniŋgaya: Aha! Yesuji “Madegoji fiaru goiŋ,” miya, aua oo akoŋ fiaga. Buŋo oi mane taniŋgaru iŋo eru garikiŋpuine sosowo yoŋo maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. \p \v 54 Yesuji Judia bokeru Galili prowins maŋgo wareru mosi qoqowirie mo yo eme ateine yoyoka fukeya. Oŋu.\x * \xo 4.54 \xt Mat 13.57; Mak 6.4; Luk 4.24 \xt Jon 2.23 \xt Jon 2.1-11 \x* \c 5 \s1 Yesuji Betesda joguŋ kora qaŋaŋgo ŋi mo bobiaŋgaya. \p \v 1 Jiki damaŋ mogo Juda yoŋore kombaŋ yasogo mo qondiŋgame Yesuji Jerusalem sitio ropeya. \v 2 Jerusalem sitire sago mendi mo oi lama ŋoŋore peya. Ore bembeŋgo joguŋ kora mo tinaine Hibru buŋoo Betesda mibuŋ, oi peya. Ore qaŋaŋineo gbiŋ pi joroine yasogo 5 dimabuŋ. \v 3 Gbiŋ pi 5 ore maŋgo jibe ŋiŋigo kubu yasogo peegobuŋ. Goineji jiŋoyaŋuŋ kobeme ŋebuŋ. Goineji me kufuyaŋuŋ demba pebuŋ. Goineji mobeyaŋuŋ komekiine pebuŋ.\f + \fr 5.3 \ft Yoŋoji obu joguŋgo puseku usuraŋgaiŋ ore odigaru ŋegobuŋ. Goineji buŋo oi gaŋ 3 ore tatariineo ruaru quraŋgobi.\f* \p \v 4 Damaŋ goineo Ofonde mimerereŋ moji wakiru joguŋ korago odejaŋgako usuraŋgaeya. Obuji usuraŋgame damaŋ oo akoŋ moji rone joguŋ korago rakaeko jibe oi me oi oiji bio fiaku goya. Ore eru odigaru ŋebuŋ. \v 5 Oo ŋi mo gosa 38:re so jibe bame peku goya. \v 6 Oo peko Yesuji wape ŋoneru damaŋ joroine yobu jibe bame peku goya, oi maneru iŋi weu teya, “Go fiaiŋ ore manege me mata?” \p \v 7 Weu teme iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, obuji usuraŋgako fonuŋ eme ogone moji bio korago ro nuru rua nuna? Ogone oŋuine mo so goga. Nake raiŋgo maneru esoigaru goboŋ, damaŋ oo akoŋ goine yoŋoreone moji noŋ nadureru rakaegobi.” \p \v 8 Kerisie teko Yesuji ojiya, “Go bio pakereru ramegaripepego roru ra.” \v 9 Oŋu ojime maneru oo akoŋ fiaru ramegaripepeine roru raya. Rayayoŋ, ya oi Sabat kombaŋgo fukeya. \v 10 Ore eru Juda yoŋo ŋi fiaya, oi iŋi ojibuŋ, “Muŋambe Sabat kombaŋ ega. Ore eru ramegaripepego roru koboru warende so sagaga.” \p \v 11 Ojibi iŋi bokirieme manebuŋ, “Oroine banuga, iŋoji iŋi mitari narega, ‘Go bio pakereru ramegaripepego roru ra’.” \p \v 12 Oi maneru iŋi weu tebuŋ, “Ŋi moji gore ‘Ramegaripepego roru ra,’ miga?” \p \v 13 Weu tebiyoŋ, Yesuji roru bame orogako ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ ebi yoŋore botugone kamieru raya. Ore eru moji oi eteya, oi so maneru koŋkoŋ qaku dimaya. \p \v 14 Ore ŋadiineo boji soriŋ jokoroŋ maŋgo ropeko Yesuji oo bofukeru uŋsowoŋ buŋo iŋi ojiya, “Mane, go fiage. Ore eru sisibiri soweineke sembene mo egu fuke gareiŋ ore eru agiburaŋ moke so jikigaru eku goigoŋ.” \p \v 15 Ŋi fiaya, iŋoji Yesu ŋone mukuru raru Juda minebobo yoŋo iŋi yajiya, “Ŋi bobiaŋ nuya, iŋore tina Yesu.” \v 16 Oi maneru Yesuji Sabat kombaŋgo gio oŋuine baya, Juda minebobo yoŋo ore eru kekesuesue eteku gobuŋ. \v 17 Oŋu gobuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirie yareya, “Nonde Mamaji jijiki gio baega eru nonji oŋuakoŋ oi baego.” \p \v 18 Oŋu bokirie yareru ŋiŋigo Sabat kombande buŋo goine jikigaru ebi Yesuji oi eeboboineo kepieru yoŋore jiŋoo agiburaŋ eya. Agiburaŋ oi jikigaru Anuture ‘Mamane!’ miku Anutu kamasi oŋuine goga ore so fukeru iŋoyoŋe bofeŋgaya. Juda ŋiŋigo yoŋo ya yoyoka ore eru maneru jajabaeru yameŋ keku Yesu qaiŋgo misanaŋgabuŋ. Oŋu.\x * \xo 5.18 \xt Neh 13.19; Jer 17.21 \x* \s1 Gogo gboreinde usuŋ oi Yesureo pega. \p \v 19 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Madeji iŋoyoŋunde mande eru ya mo so baegayoŋ, Mamaineji ya baega, Madeineji oi oŋuakoŋ baega. Ore eru Mamaineji ya bame ŋoneega, iŋoji oŋuakoŋ baega. \v 20 Mamaineji Madeine manji jojoko eteru goku iŋoyoŋe gio baega, oi sosowo odu teega. Ore eru mosi qoqowirie ŋoneru gobuŋ, oi ya wawakiine. Ore foriine oi jiki yaduko ŋoneru meayaŋuŋ tariko waragaru gonimiŋ. \p \v 21 “Mo iŋi ore waraganimiŋ: Mamaji ŋiŋigo komekiine wiwi yabeme gboreegobi. Madeineji ore so oŋuakoŋ ŋiŋigo komekiine uri yoŋo gborenimiŋgo manega, yoŋo wiwi yabeme gboreegobi. \v 22 Oŋuakoŋ Mamaji more buŋo so mitariegayoŋ, mimitari giore usuŋ sosowo oi iŋi ore Madeinere meo ruame pega: \p \v 23 “Ŋiŋigo Mama araŋ ba teegobi, ore so sosowoji Madeine araŋ ba tenimiŋgo manega. Mamaji Madeine soreya. Ore eru moji Madeine so araŋ ba tega, iŋoji Mama oŋuakoŋ araŋ so ba tega. \v 24 Ore eru nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde Biŋe buŋo maneru noŋ sore nuya, oi manesiŋ gaga ine, iŋoji gogo sanaŋinere biŋe fukega. Nonji buŋoine mitaribe misi korure biŋe so fukeiŋ. Kome sanaŋinere mobe bokeru ruge kigaru gogo sanaŋinere mobe roperu go ropeiŋ. \p \v 25 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Damaŋ fuŋine mo wareiŋ, oi nonde eru ware forega. Damaŋ oo agiburaŋ baku manji komekiine fukegobi, yoŋoji Anuture Madeji oŋgako buŋo maruine manenimiŋ. Oi maneru reŋganimiŋ, yoŋoji gboreru sanaŋgaru gonimiŋ. \v 26 Oi iŋi ore: Mama iŋoyoŋe gogo sanaŋine kesosoega, ore so gogo gboreru sanaŋgainde usuŋ oi Madeine oteme iŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo bogbore yabeega. \v 27 Iŋoji Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine goga ore eru Mamaji ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitariinde usuŋ oŋuakoŋ iŋore meo ruame iŋore biŋe fukeya. \p \v 28 “Nonji buŋo koruŋ migo, ore eru so popureniŋ. Damaŋ mo wareru fukeiŋ, oo sosowo jiŋoruŋgo pegobi, yoŋo oŋuakoŋ buŋo oŋgaiŋ, oi manenimiŋ. \v 29 Buŋoine oi maneru pakereru totogo fukebi eebobo fiine eku gobuŋ, yoŋoji gogo sanaŋineo ropenimiŋyoŋ, eebobo sembene eku gobuŋ, nonji yoŋore buŋo mitaribe kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ. \v 30 Nonji nakene mande eru ya mo nake baiŋgo embimbiŋgaego. Noŋ Mamare migone buŋo maneego, ore so ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitari yareego. Nakene mande eru kosa so baegoyoŋ, sore nuya, iŋore buŋo boyobeego. Ore eru mimitari buŋone miego, oi soineo akoŋ fukeega.” Oŋu.\x * \xo 5.30 \xt Dan 12.2\x* \s1 Goineji Yesure fuŋne kitiŋgaku mibuŋ. \p \v 31 “Nonji nakene fuŋne kitiŋgaku minobo ine, buŋone oiji soine so sanaŋgana. \v 32 Ogone moji nonde fuŋne kitiŋgaku miega. Iŋoji nonde buŋo miega, oiji sanaŋgaru foriineke fukega, oi manego. \v 33 Ŋoŋo minebobo sore yabebi Jondeo warebi buŋo foriinere so nonde fuŋne barariŋgaru mi kitiŋgaya. \p \v 34 “Mi kitingayayoŋ, nonji moreŋ ŋire kikitiŋ buŋo oi maneru so manebe ropega. So ropegayoŋ, Jonde kikitiŋ buŋore miego, oi ŋoŋo damaŋ yoo qowiriebi Anutuji qoruŋaŋuŋ kipeiŋgo ore eru miego. \v 35 Jonji doi soguine fukeru fiine akoŋ mitaniŋgayayoŋ, ŋoŋo damaŋ joroine matayoŋ, damaŋ pompoŋine iŋore tatamago kosa jerieniminde aŋi manebuŋ. \p \v 36 “Jonji nonde fuŋne pompoŋine ŋajiko manebuŋyoŋ, moji oi kitiŋgaku miega, iŋore buŋoji Jonde kikitiŋ buŋo odurega. Nakene Mamaji gioine nareme babe foriine fukeega. Foriine oiji fuŋne iŋi kitiŋgaku barariŋga yareega: Mamaji sore nume iŋore minebobo fukego. \v 37 Mamaji sore nume wakiboŋ, iŋoji fuŋne kitiŋgaku miku goya. Ŋoŋo damaŋ mogo iŋore buŋo maru so manebi eru kamasiine so ŋonebuŋ. \v 38 Iŋoji mo soreme wakiya, ŋoŋo iŋo so manesiŋ gagobi. Ore eru iŋore buŋoji ŋoŋore maŋgo so pega. \p \v 39 “Ŋoŋo gogo sanaŋinere fuŋine oi Biŋe Quraŋgo pe ŋarega, oŋu manesuku oi osegaru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru Sombunde biŋe fukekimiŋ ore manegobi. Oŋu manegobiyoŋ, quraŋine quraŋine sosowo yoŋoji nonde fuŋne kitiŋgaku barariŋga ŋareegobi. Oi mane mukugobi me mata? \v 40 Kikitiŋ buŋo kokoine pegayoŋ, ŋoŋo gogo sanaŋine biŋe qaiŋgo ore nondeo wareiŋgo useegobi. \p \v 41 “Moreŋgo ŋiŋigo yoŋo tinabiŋe narebi sogueiŋ ore so odigago. Oi narebi manebe so ropeko gogo. \v 42 Oŋu gogoyoŋ, ŋoŋore fuŋne oi iŋi pega, oi manego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ Anutureo mata yobu kiperu manji jojoko so eneku gogobi. \v 43 Nonji Mamanere tina oŋgaku warebe ŋoŋo ŋadi nuegobiyoŋ, moji iŋoyoŋunde tina oŋgaku wareiŋ, ŋoŋo oi soine maneru sabareru kepore tenimiŋ. \p \v 44 “O ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eru tinabiŋeŋaŋuŋ sogueiŋ ore manebi ropeega. Ropeegayoŋ, moreŋfuŋ moakonji Anutu foriine fukega, iŋoji tinabiŋe ŋareiŋ ore yameŋ so keegobi. Oŋu eru kuririŋaŋuŋke fukeiŋ ore so janjaŋbumbuŋ oderu dimagobi. Ore eru uruŋu noŋ manesiŋ nunobuŋ? Oi embimbiŋganobuŋ. \p \v 45 “Nonji ŋoŋo ‘Mamare jiŋo maio buŋo koroineo rua ŋabebemiŋ,’ oŋu egu manenimiŋ. Ŋoŋo Mosesre buŋore oori eku Sombuŋ kaeo ropenimiŋ ore odigaru gogobiyoŋ, Anuture jiŋo maio ropebi Moses iŋoyoŋe Anuture buŋo koroineo rua ŋaberu buŋo sakiŋaŋuŋgo ruame mimiŋaŋuŋ manenimiŋ. \p \v 46 “Oi iŋi ore: Mosesji nonde fuŋne mitaniŋgaru Biŋe Quraŋgo quraŋgame pega. Ore eru Moses manesiŋ ganobuŋ ine, bio noŋ manesiŋ nunobuŋ. \v 47 Oŋuyoŋ, Mosesre quraŋ oi so manesiŋ garu reŋgagobi ore nonde buŋo oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? Oi quŋquŋgaineke egu fukeiŋ.” Oŋu.\x * \xo 5.47 \xt Jon 1.19-27; 3.27-30 \xt Mat 3.17; Mak 1.11; Luk 3.22 \x* \c 6 \s1 Yesuji ŋi 5,000 uqo gume yabeya. \r Mat 14.13-21; Mak 6.30-44; Luk 9.10-17 \p \v 1 Ore ŋadiineo Yesuji Galili obu joguŋ, tinaine mo Taiberias obu joguŋ oi petigaru aribe ropeya. \v 2 Jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeko mosi qoqowirie fukeko ŋonebuŋ ore eru ŋiŋigo kubu sogo jiŋoraraji Yesure ŋadio boyoberu warebuŋ. \v 3 Yesuji kiŋariŋpuine oga yaberu tukuo roperu ŋebuŋ. \p \v 4 Damaŋ oo Juda niŋore ŋonemaiŋ kombanji qondiŋgaya.\f + \fr 6.4 \ft Anutuji ronekoŋ ŋone yaberu emboŋ eru yadureya, Juda yoŋoji ore gosa so damaŋ eru jerieegobi. Webo buŋoo tinaine Pasowa migobi. Eksodus 12.15\f* \v 5 Yesuji jiŋo pime rako ŋiŋigo kubu sogo jiŋoraraji iŋoreo wapebuŋ, oi ŋone yaberu Filipre miya, “Niŋo uqo munjaŋ urone furiine babeneŋ kubu sogo oŋuine nogu gaba yabeme sagana?” \v 6 Ya eiŋgo eya, oi iŋoyoŋe maneyayoŋ, buŋo oi Filip eesoi eteku ojiya. \p \v 7 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Uqo poroŋ giobobo 200:re furi (Kina4,000) oiji furiine baru boroiŋgabi sosowo yoŋoji mobeine akoŋ nokabi jibu so saga yabena.” \p \v 8 Oŋu bokirieme kiŋariŋpuine yoŋoreone mo tinaine Andru, Saimon Pitare gboji iŋi ojiya, \v 9 “Made mendaine mo yo oo ŋega. Iŋoreo bali\f + \fr 6.9 \ft Bali oi kurumbu, wit, out eru yagoŋ yoŋore ogo mo.\f* poroŋ 5 eru jembaeŋ yoyoka ŋegayoŋ, ŋiŋigo sauesaueine oŋuine oi so saga yabeiŋ.” \p \v 10 Oŋu ojime Yesuji yajiya, “Ŋoŋo ŋiŋigo kubu yo miku boroiŋ yabebi uqo nonimiŋ ore wakiru ŋenimiŋ.” Moreŋ oo kegbaŋ numa kokoine peya. Ore eru ŋi jareyaŋuŋ 5,000 ore so yoŋoji moreŋgo wakiru ŋebuŋ. \p \v 11 Wakiru ŋebi Yesuji poroŋ oi roru daŋge miku oŋga wosiru ŋiŋigo ŋebuŋ, oi boroiŋgaru yareya eme jembaeŋ oi oŋuakoŋ boroiŋgaru aŋiyaŋunji mibuŋ ore so yareya. \v 12 Boroiŋgaru yareme noku gaba yabeme Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Uqo mobeine egu sibirigaiŋ ore oi roru qojuganiŋ.” \v 13 Oŋu yajime bali poroŋ 5 oone noku mobeine bokebi ŋeya, oi roru qojugabi jambe 12 oo rakaru puseya. \p \v 14 Yesuji mosi qoqowirie oŋu bako ŋiŋigoji ŋoneru waragaru mibuŋ, “Kajeqouŋ ŋi moreŋgo fukeiŋ ore mibuŋ, iŋoji fofori oi fukega.” \v 15 Oŋu miku Yesure kokoriaŋ keru kiŋ koitoyaŋuŋ fukeiŋ ore manesubuŋ. Manesuru wareru roregaru waragaru kiŋ koito igodoŋgaiŋ ore ebuŋ. Oŋu ebi mane mukuru ŋone yaberu takigame boke yaberu moke tukuo roperu iŋoyoŋe akoŋ goya. Oŋu. \s1 Yesuji obu joguŋ paio ode ode raya. \r Mat 14.22-33; Mak 6.45-52 \p \v 16 Nobi tariko kae ubu eme Yesure kiŋariŋpu yoŋo obu joguŋ qaŋaŋineo rakabuŋ. \v 17 Rakaru ogâo roperu moreŋ oi bokeru obu joguŋ petigaru aribe Kaperneam kae oobe rabuŋ. Rabi ubu eko Yesuji jibu yoŋoreo so fukeya. \v 18 Rabi gbiŋ sanaŋine qame obu jogunji koroŋineke kukugame roperu wakiya. \p \v 19 Roperu wakiko qaqaji qaku kitiŋgaku 5 me 6 kilomita ore so rabi Yesuji obu joguŋ paio ode ode ogâ bembeŋgo wareko ŋoneru popureru kokoi manebuŋ. \v 20 Oŋu manebi iŋi yajiya, “Nake warego. Kokoi so maneniŋ.” \v 21 Oŋu yajime Yesuji ogâo ropeiŋ ore ojibi ropeya. Ropeko ogâyaŋunji oo akoŋ pipa oga yaberu moreŋ qaŋaŋineo raiŋgo ebuŋ, oo ropebuŋ. Oŋu. \s1 Ŋiŋigo yoŋo Yesure piku baa bibiebuŋ. \p \v 22 Oo ropebi kae fureme ŋiŋigo kubu sogo yoŋo obu joguŋ aribe jikigaru goku iŋi manesubuŋ, “Yanekoŋ ogâ moakonji ŋeko ŋonebeneŋ Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke ogâ oo so roperu rae. Yesu ruaru yoŋoyaŋekoŋ rabuŋ. Ogâ furuine mo so ŋonebuŋ. Ore eru Yesuji moke yo goga.” \p \v 23 Oŋu manesuku goineji iŋi mibuŋ, “Ogâ moakoŋgo rabuŋyoŋ, fofori, Taiberias taoŋgone ogâ goine warebuŋ. Ogâ oi Ofonji poronde daŋge miku oŋga wosigako noku ŋebeŋ, moreŋ ore bembeŋgo warebi Yesuji ogâ yoŋoreone mogo roperu raya me uruŋu?” \v 24 Ŋiŋigo kubu yoŋoji oŋu miku Yesu eru kiŋariŋpuine oo so bofuke yabebuŋ. Oŋu ŋone maneru oŋuakoŋ ogâo roperu Kaperneam taoŋgo raru Yesu baabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji gogo sanaŋinere uqo fukega. \p \v 25 Ŋiŋigoji Yesu baaru obu joguŋ aribe ibe oobe bofukeru ŋoneru iŋi ojibi maneya, “O Sogunenoŋuŋ, go wamo damaŋgo yoo warege?” \p \v 26 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo mosi qoqowirie babe ŋonebuŋ ore eru noŋ so baa nugobiyoŋ, uqo poroŋ mifiagabe noku gaba ŋabeya, ore noŋ boyobe nuru yo waregobi. \v 27 Uqo mataeiŋ, oi bofukenimiŋ ore janjaŋbumbuŋ so oderu gonimiŋyoŋ, mande uqo gogo sanaŋ yareega, oi biŋe ganimiŋ ore yameŋ keku goinebi. Mama Anutuji mogeine Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine oteme usuŋineji kefagame mande uqo yareme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. Oŋu eru goku sanaŋgaru komeru jikigaru tatariine tomiri gonimiŋ.” \p \v 28 Oŋu bokirie yareme iŋi weu tebuŋ, “Anuture maŋ aŋi boyoberu eebobo kamasiine uruŋu ebeneŋ sagana?” \p \v 29 Weu tebi iŋi bokirieya, “Anutuji ŋi soreya, ŋoŋo iŋo manesiŋ gaku goinebi. Eebobo oiji Anuture maŋ aŋi boyoberu fukeega.” \p \v 30 Oŋu bokirieme iŋi weu tebuŋ, “Oŋu fukeme go moke wamo mosi qoqowiriego usuŋineke mo bande ŋoneru manesiŋ gunobeŋ? Go wamo ya mo Mosesji baya, ore so baku bamiŋ me? \v 31 Biŋe Quraŋ mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Iŋoji Sombuŋgone uqo poroŋ yareme nobuŋ.’ Buŋo ore so noŋunde apa ŋaso yoŋoji moreŋ buroineo raru goku uqo tinaine ‘mana’ noku gobuŋ eru go fuŋnego Moses odureru uruŋu bataniŋganoŋ?” \f + \fr 6.31 \ft Moreŋ buroineo Anutuji kae fufure so kae fufurere ya mobeine yagaŋine eru afaine moŋ paora ore so ruame moreŋgo peko ŋoneru sakibe kae jiŋoo raru roru qodureru akoyaŋuŋgo wareru poroŋ wiriine baku nogobuŋ. Eks 16.13-36\f* \p \v 32 Weu tebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo ore fuŋine soine so mane mukugobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Mosesji mosi qoqowirie Rauine so fukeya. Iŋoji uqo poroŋ oi Sombuŋgone so yareme nobuŋyoŋ, nakene Mamaneji Sombuŋgone poroŋ foriine yobu oi ŋareega. \v 33 Anuture uqo poroŋ oi Sombuŋgone wakiru fukeru moreŋ so ŋiŋigo gogo sanaŋine ŋareega.” \p \v 34 Oŋu yajime iŋi mibi maneya, “O Ofoŋ, go damaŋ so uqo poroŋ oi norende noku gokimiŋ.” \p \v 35 Yesuji oi maneru iŋi yajiya, “Nonji gogo sanaŋinere uqo fukego. Moji nondeo warega, iŋoji noku gaba gabeme uqore damaŋ mogo so komeiŋ. Moji noŋ manesiŋ nuega, iŋoji obure so maneiŋ. \v 36 Oŋu eme ŋoŋo noŋ ŋone taniŋ nugobiyoŋ, jibu so manesiŋ nugobi. Oi mibe manegobi. \v 37 Eme jibu Mamaji ŋiŋigo goine nareega, yoŋoji sosowo nondeo warenimiŋ. Moji nondeo wareiŋ, nonji oi so yobebemiŋ. \p \v 38 “Nonji Sombuŋgone wakiru nakene aŋigo ya kosa eba eku gobemiŋ ore so fukeboŋ. Oŋu mata. Sore nuya, iŋore maŋ aŋi boyoberu gio baku gobemiŋ ore wakiboŋ. \p \v 39 “Sore nuya, iŋore maŋ aŋi oi iŋi pega: Iŋoji ŋiŋigo nonde meo rua yabeme gogobi, nonji yoŋo sosowo maŋgo eyareku gobe yoŋoreone moji mo so jibugaru sibirigaiŋ. So sibirigabi nonji yoŋo damaŋ yasogoo wiwi yaberu bogbore yabebemiŋ. \p \v 40 “Mamanere maŋ aŋiji iŋi pega: Goineji Madeine ŋoneru manesiŋ gagobi, yoŋoji sosowo damaŋ yoo qowirieru gogo sanaŋine biŋe gaku gonimiŋ. Oŋu goku komebi nonji yoŋo damaŋ yasogoo wiwi yaberu bogbore yabebemiŋ.” \p \v 41 Yesuji oŋu yajiru buŋo koruŋ mo iŋi miya, “Nonji gogore uqo foriine fukeru Sombuŋgone wakiru fukeboŋ.” Oŋu miya ore eru Juda minebobo yoŋoji mane sembeaku maŋyaŋunji ŋunuŋ-ŋunuŋ miku mitebuŋ. \v 42 Miku mitebuŋ, “Ŋi yo Yesu, Josefre made. Iŋore maŋgomama yoko soine mane yapegobeneŋyoŋ, uruŋu ‘Sombuŋgone wakiru fukeboŋ,’ miga?” \p \v 43 Oŋu mibi maneru iŋi bokirieya, “Maŋ-ŋaŋunji so ŋunuŋ-ŋunuŋ miku minareniŋ. \v 44 Mama noŋ sore nuya, iŋoji ŋiŋigo so furu yabega ine, yoŋoreone moji nondeo wareiŋgo embimbiŋgaiŋ. Keforeme warena ine, nonji iŋo damaŋ yasogoo wiwi garu bogborebemiŋ. \p \v 45 “Kajeqouŋ yoŋore Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Anutuji oi sosowo qaji yareme manenimiŋ.’ Mamaji ŋiŋigo qaji yareme buŋo maneru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru gogobi, yoŋoji sosowo nondeo warenimiŋ. \v 46 Ŋiŋigo moji Mama so ŋoneru goga. Mamareone wakiya, iŋo moakonji oi ŋoneru goga. \v 47 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji noŋ manesiŋ nuga, iŋoji gogo sanaŋine biŋe gaku go ropeiŋ. \p \v 48 “Nonji gogo sanaŋinere uqo foriine fukego. \v 49 Maneniŋ! Ŋoŋore apa ŋasopuji moreŋ buroineo raru goku uqo tinaine mana noku gobuŋyoŋ, jibu komeru goregabuŋ. \v 50 Yoŋoji komebuŋyoŋ, uqo poroŋ damaŋ yoo Sombuŋgone wakiru goga, moji oi noku goku kome sanaŋine so komeiŋ. \p \v 51 “Uqo poroŋ gogoineke Sombuŋgone wakiya, oi nonji fukego. Moji uqo oi noku goiŋ, iŋoji tatariine tomiri sanaŋgaru goiŋ. Uqo oteru gobemiŋ, oi nonde fu. Moreŋine moreŋine yoŋo sanaŋgaru gonimiŋ ore oi rua yarebemiŋ.” \p \v 52 Yesuji oŋu bokirieya Juda minebobo yoŋo botuyaŋuŋgo manjogo miku weweu eku mibuŋ, “Yei! Ŋi yo iŋoji uruŋu eru fuine noreko nonobeŋ?” \p \v 53 Oi maneru mibi iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi Foriinere dari eru fu so nonimiŋ ine, gogo sanaŋine oiji ŋoŋore maŋgo so peiŋ. \v 54-55 Nonde dariji obu foriine fukega eru nonde fuji uqo foriine fukega. Ore eru moji nonde dari fu noega, iŋoji qowirieru gogo sanaŋinere biŋe fukeru go ropeiŋ. Oŋu goku komeme nonji iŋo damaŋ yasogoo wiwigaku bogborebemiŋ. \p \v 56 “Moji nonde dari fune noega, iŋoji noke qakatoru dimaega eru nonji iŋoke dimaego. \v 57 Mamaji Gogo Rauine fukeru sore nume godune fukeru maŋgo enareko sanaŋgaru gogo. Oŋuakoŋ moji noŋ noku nareega, nonji oŋuakoŋ iŋore godu fukeru maŋgo etebe soine sanaŋgaru goiŋ. \v 58 Uqo foriine Sombuŋgone wakiya, oi nonji fukego. Ŋoŋore apa ŋasopuji Anuture uqo noku goku komebuŋyoŋ, damaŋ yoo ŋoŋoreone moji poroŋ yo noku goiŋ, iŋoji tatariine tomiri sanaŋgaru goiŋ.” \p \v 59 Yesuji Kaperneam taonde oŋgawowosi pigo dimaku buŋo oi miku qaji yareya. Oŋu.\x * \xo 6.59 \xt Eks 16.4, 15; Kiki 78.24 \xt Ais 54.13 \x* \s1 Kiŋariŋ kokoineji maŋyaŋuŋ sembeame Yesu bokebuŋ. \p \v 60 Yesure kiŋariŋpu yoŋoreone kokoineji buŋo oi maneru mibuŋ, “Buŋo miga, oiji buŋo koruŋ yobiŋineke fukega. Oi manebeneŋ maŋnoŋunji yobiŋgaru sembea forega. Ore eru oi moke maneiŋgo taki nobega ore oi bokekimiŋ.” \p \v 61 Kiŋariŋ yoŋo Yesure buŋore mane sembeaku maŋyaŋuŋgo ŋunuŋ-ŋunuŋ miku mitebi Yesuji oi maŋineji maneru iŋi miko manebuŋ, “Buŋo migo, oi mane sembeagobi me mata? \v 62 Buŋo ore mane sembeagobi ine, jiki uruŋu fukena? Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji rone moreŋ go wapeya, paibe moke kirieru ropeko ŋonenimiŋ ine, damaŋ oo uruŋu manenimiŋ? \p \v 63 “Moro Tiriine iŋoji ŋiŋigo bogbore yabeega. Ŋoŋo moreŋ ŋigoreone fukeru fuŋaŋuŋke fukegobiyoŋ, fufuke gariine so fukeru ŋoŋo-ŋaŋunde usuŋgo mo qowirieru Sombunde biŋe so fukegobi. Oi mata yobu. Moro Tiriineji gogo sanaŋine ŋarega, nonji buŋo koruŋ oi mitaniŋgabe maneru gobuŋ. \v 64 Oŋu maneru gobuŋyoŋ, ŋoŋoreone goineji jibu noŋ so manesiŋ nuru gogobi.” Uri yoŋoji so manesiŋ gabuŋ eru moji jiki babae bateiŋ, Yesuji oi fuŋfuŋgaineone maneru wapeya. Ore eru buŋo oŋu miya. \p \v 65 Oŋu miku jikigaru miya, “Ore eru nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonde Mamaji ŋiŋigo mo so dobe gaiŋ ine, iŋoji nondeo wareiŋ ore embimbiŋgaiŋ.” \p \v 66 Buŋo ore eru kiŋariŋ yoŋoreone kokoineji tataki eru ruruine fukeru bokeru iŋoke so jikigaru ra warebuŋ. \v 67 Ore eru Yesuji kiŋariŋ 12 yoŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋoji oŋuakoŋ boke nuru raiŋgo manegobi me mata?” \p \v 68 Oŋu miko Saimon Pitaji bokirieya, “O Ofoŋ, niŋo moreo ranobeŋ? Gogo sanaŋinere Biŋe buŋo oi goreo pega. \v 69 Goji Anuture ŋi gbagbataeŋine fukege, niŋo oi manesiŋ garu mane taniŋgaru gogobeneŋ.” \p \v 70 Oŋu bokirieme Yesuji maneru yajiya, “Nonji ŋi 12 ŋoŋo roosoe ŋabebe eru ŋoŋoreone moji sembenere qoru fukega.” \v 71 Judas Saimon Iskariotre made iŋoji kiŋariŋ 12 yoŋore botugo goku jiki babae bateya. Yesuji buŋo oi iŋore maneru yajiya. Oŋu.\x * \xo 6.71 \xt Mat 16.16; Mak 8.29; Luk 9.20 \x* \c 7 \s1 Yesuji gbopuine yoŋoke buŋo mimane ebuŋ. \p \v 1 Juda minebobo yoŋoji Yesu qaiŋgo ore yameŋ kebuŋ ore Judia prowins maŋineo ra wareiŋgo takigaya. Ore eru Judia bokeru Galili prowins maŋineo raru roregaru goko kaiŋ goine tariya. \v 2 Oi tariko Juda yoŋore kombaŋ mo tinaine reka-ako ore damanji qondiŋgaya.\f + \fr 7.2 \ft Reka-ako oi iŋi: Wain gioyaŋuŋgo raru yo rekaine roru ako baku oo peku una 8 jerieru kombaŋ ŋeku gobuŋ. Una tatariineo jeri ropekiine ebuŋ. Ronekoŋ moreŋ buroineo gosa 40 ore so kambaŋ akoyaŋuŋgo pe wareru gobuŋ, oi manesuku jeriebuŋ. Lew 23.33-36, 39-43; Dut 16.13-15\f* \p \v 3 Ore eru Yesure gbopuji iŋi ojibuŋ, “Go yo goku mosi qoqowirie eege, oi kiŋariŋpugoji oŋuakoŋ ŋone mukunimiŋ ore go bio moreŋ yo bokeru Judia rande sagaiŋ. \v 4 Moji iŋoyoŋe totogo fukeiŋ ore maneega, iŋoji ya mo soŋsoŋgo so baega. Mosi qoqowirie oŋuine eege ore go ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋore jiŋoo raru fukeru fuŋnego barariŋga yareigoŋ.” \v 5 Gbopuineji so manesiŋ gaku mo gobuŋ ore eru oŋu kosa ojibuŋ. \p \v 6 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Nonji mande gio totogo babeminde damanji so wareru fukeme gogoyoŋ, ŋoŋore damanji jijiki ranimiŋ ore so pega. \v 7 Moreŋ ŋiŋigoji rosi eŋareiŋgo embimbiŋgaegobiyoŋ, nonji yoŋore eebobo sembene barariŋga ŋareru kitiŋgaku mibe manegobi ore noŋ rosi enareegobi. \v 8 Rabeminde damanji so wareru fukega. Ore eru nonji jeri kombaŋ yoo so ropebemiŋ. Nonji pigo ŋebe ŋoŋoji soine raru roperu jerieinebi.” \v 9 Buŋo oŋu yajiru Galili prowins maŋineo jikigaru goya. Oŋu.\x * \xo 7.9 \xt Lew 23.34; Dut 16.13 \x* \s1 Yesuji reka-ako jeriineo goya. \p \v 10 Yesure gbopuji reka-ako kombaŋ ore rabuŋyoŋ, iŋoyoŋe pigo ŋeku jiki totogo matayoŋ, sumuŋgaru raru Jerusalem ropeya. \v 11 Juda yoŋore minebobopuji jeri damaŋgo Yesure jiŋo baaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Ŋi oi uro ŋega?” \p \v 12 Ŋiŋigo kubu yoŋoji botuyaŋuŋgo Yesure saŋu buŋo kokoine mibuŋ. Goineji “Ŋi oi fiine yobu,” mibuŋyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Mata! Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo bojiqojibu eyareko witijibu fukeegobi.” \v 13 Oŋu oŋu kosa mibuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋore kokoi maneru gobuŋ ore moji iŋore buŋo totogo so miya. Oŋu. \s1 Yesuji iŋoyoŋere fuŋne ŋiŋigo qaji yareya. \p \v 14 Kombaŋ jeri botuineo gobi Yesuji boji soriŋ jokoroŋ maŋgo roperu fuŋgaru ŋiŋigo qaji yareya. \v 15 Qaji yareme Juda yoŋoji waragaru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo mamane koro maŋgo so roperu jibu Biŋe Qurande fuŋne uruŋu mane sarigaga?” Oŋu miku waragabuŋ. \p \v 16 Waragabi iŋi yajime manebuŋ, “Mamane Biŋe miego, nonji ore Rau so fukego. Nake matayoŋ, sore nuya, nonji iŋore mamane roru wareru miego. \v 17 Ŋiŋigo moji Anuture maŋ aŋi boyoberu eba eiŋgo manega, iŋoji mamane buŋo mibe ore Rau moji fukega, oi mane mukuiŋ. Anutuji Biŋeine nonde maŋgo ruame fukega me nakene mande eru buŋo kosa miego? \p \v 18 “Moji iŋoyoŋunde manji manesuku buŋo miega, iŋoji iŋoyoŋe tinabiŋeineke fukeiŋ ore manega. Oŋu manegayoŋ, sosore ŋi mo rauineji biŋeroroineke fukeiŋgo yameŋ kega, iŋoji minebobo foriine yobu kikoine tomiri fukega. \v 19 Mosesji Kadi buŋo rua yareya oi pega me mata? Oi pegayoŋ, ŋoŋoreone moji oi so reŋgaru boyobeega. Ŋoŋo wamore yameŋ keku noŋ nuiŋgo manesugobi?” \p \v 20 Oŋu yajime maneru ŋiŋigo kubu yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Gemokakuji gonde maŋgo rakaru dimaga. Moji yameŋ keku go guiŋgo manesuga?” \p \v 21 Oŋu bokiriebi yajime manebuŋ, “Nonji mosi qoqowirie moakoŋ babe ŋoŋo sosowo popureru qiqu qagobi. \v 22 Mosesji sakiŋaŋuŋgo Anuture moge ketigaiŋ ore mitiga ŋareya, o Mosesji oi rone so mitigayayoŋ, apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji oi fuŋgaru baku gobi mosi oi niŋoreo wareme Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaegobi. \p \v 23 “Noŋuŋ Mosesre Kadi buŋo kigabeneŋ agiburaŋ egu fukeiŋ ore sanaŋine manegobeneŋ. Oi manegobeneŋyoŋ, buŋo oi qougaru Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaru jibu ŋoŋo-ŋaŋe so miku naduŋgaduŋ eru keoma gogobi. Oŋu gogobiyoŋ, nonji ŋi jumuine Sabat kombaŋgo bobiaŋ gaboŋ, ore wamore noŋ kane nuru minaregobi? \v 24 Ŋoŋo ŋiŋigo sakiyaŋuŋ oŋuakoŋ ŋoneru oŋuine oo mobeine sowo osoeru buŋo kosa mitariegobi, oi bokeinebi. Oi bokeru maŋ-ŋaŋuŋ poretiŋ mane osoeru buŋo foriine akoŋ mitariinebi.” Oŋu.\x * \xo 7.24 \xt Jen 17.10; Lew 12.3 \xt Jon 5.9 \x* \s1 Yesuji Munaŋqoqo Rauine fukega me mata? \p \v 25 Jerusalem rauine yoŋoreone goineji iŋi mibuŋ, “Ŋi yameŋ keku qaiŋgo manesugobi, iŋoji oi me? \v 26 Ŋoneniŋ, iŋoji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo totogo buŋo miko so mitebi. Ore eru ŋi yo iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, buŋo oi foriine siŋaŋyayabe ŋi yoŋore kajego rakame manegobi me mata? \v 27 Munaŋqoqo Rauine Kristoji wareiŋ ore miku waperu gobuŋ, iŋoji ‘Urone fukeiŋ, oi moji mo so maneiŋ,’ migobiyoŋ, ŋi yoji urone fukeya, oi soine manegobeneŋ.” \p \v 28 Oŋu mimane ebi Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo dimaku maruine bofeŋgaru qaji yareru buŋo iŋi miya, “Ŋoŋo nonde iŋi migobi, ‘Ŋi oi maneru kaeine urone oi soine manegobeneŋ.’ Nakene usuŋ paio so fukeru dimago. Sore nuya, iŋoji sosore Rau foriine fukeme oi so mane mukuru gogobi. \v 29 Iŋoji sore nume iŋoreone wakiboŋ ore oi soine manego.” \p \v 30 Oŋu miko oi roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, damaŋineji so wareru fukeya ore eru moji sakiineo so roya. \v 31 Oŋu manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone kokoineji manesiŋ gaku iŋi mibuŋ, “Kristoji wareiŋ, iŋoji ŋi yo odureru mosi qoqowirie eku goiŋ me uruŋu? Oŋu kamasi fukega.” Oŋu. \s1 Yesu roru nigiŋganimiŋ ore mendi siŋaŋ sore yabebi warebuŋ. \p \v 32 Ŋiŋigo kubu yoŋo Yesure oŋu noigoi miku migobobo ebuŋ, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo manebuŋ. Oi maneru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoke dimaku sa siŋaŋ (sikiriti) goine sore yabebi roru nigiŋgaiŋgo warebuŋ. \v 33 Warebi Yesuji iŋi miya, “Nonji ŋoŋoke damaŋ pompoŋine jikigaru gobemiŋ. Oi goku boke ŋaberu sore nume wakibe iŋoreo kirieru ropebemiŋ. \v 34 Ropebe baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nonimiŋ. Nonji moreŋ gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.” \p \v 35 Oŋu miko Juda minebobo yoŋoji botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “‘Niŋo bofukeiŋgo embimbiŋgakimiŋ,’ miga. Ore eru uro ropeiŋgo miga? Juda ŋiŋigo goine roiŋgaru kantri goineo raru Grik yoŋore botugo gobuŋ, yoŋoreo raru Grik ŋiŋigo qaji yareiŋgo maneru miga me? \v 36 Buŋo iŋi miga, ‘Baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nunimiŋ,’ eru buŋo mo iŋi miga, ‘Nonji kae gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo yoyoka yokore fuŋne uruŋu?” \s1 Gogo sanaŋinere obuji jiŋoine tiŋaru wapeiŋ. \p \v 37 Oŋu mi manebuŋyoŋ, kombaŋ jeriebuŋ, ore una tatariine sogo oo wareru fukeme Yesuji dimaku sanaŋine yobu oŋgaku iŋi miya, “Moji obure manega, iŋoji nondeo wareru noine. \v 38 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Moji noŋ manesiŋ nuga, iŋore maŋgone gogo sanaŋinere obuji tiŋaru buruburu wapeeiŋ.’” \v 39 Oŋu miyayoŋ, buŋo oi Moro Tiriinere soso baku iŋi miya, “Uri yoŋoji noŋ manesiŋ nugobi, yoŋoji Moro Tiriine biŋe baku gonimiŋ.” Anutuji Yesu moreŋgo goya ore so Sombunde kuririquraŋ so oteme goya. Ore eru Moro Tiriine so soreme wakiru maŋyaŋuŋgo rakame mo gobuŋ. Oŋu.\x * \xo 7.39 \xt Lew 23.36 \xt Eze 47.1; Zek 14.8 \x* \s1 Ŋiŋigo botuyaŋuŋgo roroiŋ fukeme gobuŋ. \p \v 40 Yesuji oŋu miko ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone goineji buŋo oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji foriine kajeqouŋ ŋi fukeiŋ ore mibuŋ, oi fukega.” \p \v 41 Goineji mibuŋ, “Iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” Oŋu mibuŋyoŋ, goineji kepieru mibuŋ, “Kristoji uruŋu Galili prowinsgone warena? Oi so sagaga. \v 42 Biŋe Quranji iŋi miga, ‘Kiŋ Deiwidji Judia prowinsre taoŋ mendaine Betlehem oo goya, Kristoji oone fukeru Deiwidre osigidapu yoŋoreone mo fukeiŋ.’” \v 43 Oŋu oŋu kosa mibi ŋiŋigo kubu yoŋoji Yesure eru pougaru roiŋgabuŋ. \v 44 Yoŋoreone goineji roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, moji sakiineo so roya. Oŋu.\x * \xo 7.44 \xt 2 Sml 7.12; Mai 5.2 \x* \s1 Juda siŋaŋ yoŋoji Yesu so manesiŋ gabuŋ. \p \v 45 Boji sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji kirieru soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo warebi iŋi miyarebuŋ, “Ŋoŋo wamore iŋo so roru waregobi?” \p \v 46 Mi yarebi iŋi bokiriebuŋ, “Ŋi iŋoji buŋo miega, moji damaŋ mogo buŋo kamasiine oŋu so miya.” \p \v 47 Oŋu bokiriebi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji weu yarebuŋ, “Ŋoŋo oŋuakoŋ bojiqojibu baŋareko gogobi me? \v 48 Siŋaŋyayabe ŋi niŋoreone moji iŋo so manesiŋ gaya. Eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) niŋoreone moji mo maŋine iŋore obe kerisieya me mata? \v 49 Oŋu mata yobuyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo Mosesre Kadi buŋo so mane mukuru Yesure buŋo maneru yaura buŋo kosa miegobi, yoŋore buŋo rerekaine oi bokekimiŋ! Anutuji yoŋo qaiso yabeme sibiriganimiŋ.” \p \v 50 Oŋu miyarebi ŋi tinaine Nikodemus rone Yesureo wareme uŋsowoŋ buŋo oteya, iŋoji oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukeru botuyaŋuŋgo ŋeku iŋi yajiya, \v 51 “Ŋi moji agiburaŋ eya, oi so weubeneŋ miko maneru jibu osoebeneŋ sagaga me mata? So osoeru buŋoine omaine kosa mitarikimiŋ ine, noŋuŋ Kadi buŋonoŋuŋ qakimiŋ me? Oi so sagaiŋ.” \p \v 52 Oŋu miko maneru iŋi bokirie tebuŋ, “Goji oŋuakoŋ Yesu oŋuine kerisieru Galili qanda ŋi fukege me? Galili prowinsgone kajeqouŋ ŋi mo so fukeiŋ, oi manegobeneŋ. Oŋu oi gake Biŋe Quraŋ oseru fuŋine baaru mane mukuigoŋ.” \v 53 Oŋu migobobo eku pougaru roiŋgaru piyaŋuŋgo rabuŋ. Oŋu.\x * \xo 7.53 \xt Jon 3.1-2 \x* \c 8 \s1 Ŋigo moji boesau eko bofukebuŋ. \p \v 1 Piyaŋuŋgo rabuŋyoŋ, Yesuji raru Oliwe yo tukuo ropeya. \v 2 Roperu peku kae fureme kaere akoŋ moke kirieru boji soriŋgo ropeme ŋiŋigo kubu sosowo wareru roregabi wakiru ŋeku qaji yareya. \p \v 3 Qaji yareme Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji ŋigo mo ogaru iŋoreo warebuŋ. Ŋigo iŋoji boesau bame ore roru kipebuŋ, oi ogaru kubu jiŋoyaŋuŋgo ruabuŋ. \v 4 Jiŋoyaŋuŋgo ruaru Yesure mibuŋ, “Qaqaji, ŋigo yo iŋoji jikiboti eba eme oo akoŋ bofukeru roru waregobeneŋ. \v 5 Mosesre Kadi buŋoo ŋigo oŋuine oi koji bokeru qabeneŋ komeiŋ ore mitiga noreme pega. Oŋu pegayoŋ, goji iŋore uruŋu mimiŋ?” \p \v 6 Oŋu miku oo gbedigaru Yesu buŋore buduŋgo furugabeneŋ embimbiŋgame fuŋine bofukeru buŋo korogo ruaru qaiŋgo ore mibuŋ. Oŋu mibi daberu wakiru meineji quraŋ mo moreŋgo quraŋgaya. \p \v 7 Quraŋgayayoŋ, jikigaru yameŋ keku weu tebi qo kiraŋgaru pakereru poretiŋ dimaku iŋi yajime manebuŋ, “Ŋoŋoreone moji agiburaŋ mo so eku goga, iŋoji soine ko fuŋfuŋgaine roru bokeru qaine.” \v 8 Oŋu yajime manebi moke daberu wakiru quraŋ moke moreŋgo quraŋgaya. \p \v 9 Yesuji buŋo miya, oiji ro yaberu kipe yabeme yoŋoyaŋunde agiburaŋ mimiineke ebuŋ, oi Anutuji yaduru yoŋoyaŋunde manji kitiŋgaku miko fonuŋyaŋuŋ mataeya. Oiji mataeme buŋo bokeku dimabi qoruyaŋunji rone boke yaberu rako iŋore muranji ŋadiineo rako goine moakoŋ moakoŋ yoŋoji mimigaŋgaŋ eku sosowo ra forebuŋ. Tatariineji rako Yesuji tinti quraŋgaru ŋeko ŋigoji iŋoyoŋe akoŋ iŋoke dimaya. \v 10 Yesuji qokiraŋgaru pakereru poretiŋ dimaku ŋigo oi ŋoneru iŋi ojiya, “Ŋigo, go buŋo koroineo rua guiŋ ore migobi, yoŋoji urobe gake nake ragobi? Yoŋoreone moji dimaku go komeminde buŋo so mitariga me?” \p \v 11 Ojiko maneru bokirieya, “O Ofoŋ, moji so mitari narega.” Oŋu bokirieme ojiya, “Nonji oŋuakoŋ go so mitariru garego. Go muŋambe yo fuŋgaru agiburaŋ moke so baku goigoŋ.” Oŋu.\x * \xo 8.11 \xt Lew 20.10; Dut 22.22-24 \x* \s1 Moreŋ so noŋunde tatama oi Yesu. \p \v 12 Yesuji buŋo moke jikigaru iŋi yajime manebuŋ, “Nonji ŋiŋigo moreŋine moreŋine ŋe ragobi, yoŋore tatama fukego. Moji noŋ boyobe nuru wareiŋ, iŋoji qisirigo tiŋtuŋ so qaku goiŋyoŋ, gogo sanaŋinere tatama ore maŋgo goiŋ.” \p \v 13 Oŋu yajime Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji iŋi ojibuŋ, “Gake akoŋ fuŋnego kitiŋgaku mitaniŋgaege, oŋuine oi so sagaga. Mata.” \p \v 14 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Nonji urone wakiru wareboŋ eru uro raru ropebemiŋ, oi mane forego. Ore eru nakene fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaego, buŋo oi soine sagaga. Oi sagagayoŋ, ŋoŋo nonde fuŋne oi fofori so mane mukugobi. \v 15 Ŋoŋoji ŋiŋigo sakiyaŋuŋ oi akoŋ ŋoneru oŋuine oiji mobeine sowo osoe yaberu buŋoyaŋuŋ kosa mitarigobiyoŋ, nonji ŋiŋigo more buŋo so mitariego. \p \v 16 “Noŋ nakekoŋ so gogoyoŋ, Mama sore nume wareboŋ, iŋoji noke dimaku gogobere. Ore eru more buŋo mitarinobo ine, oi poretiŋ akoŋ osoeru soineo mitarinobo. \v 17 Yoyokaji buŋo mo maŋmoakoŋ eku kitiŋgaku mibire sanaŋgaega. Buŋo oi ŋoŋore Kadi buŋoo oŋuakoŋ quraŋgabi pega. \p \v 18 “Nonji nakene fuŋne kitiŋgaku miego eru Mama sore nuya, iŋoji oŋuakoŋ nonde fuŋne kitiŋgaku miega. Ore eru yoyoka fukegobere oo soine sanaŋgaru saga forega.” \p \v 19 Yesuji oŋu miko maneru iŋi weu tebuŋ, “Gore Mama uro goga?” Weu tebi bokirieya, “Ŋoŋo noŋ eru Mamane nikore fuŋne so maneru gogobi. Ŋoŋo nonde fuŋne mane mukunimiŋ ine, nonde Mama oŋuakoŋ mane mukunimiŋ.” \p \v 20 Yesuji boji sorinde pesiŋ ŋeŋe bembeŋgo dimaku ŋiŋigo qaji yareru buŋo oi miya. Oi miyayoŋ, damaŋineji so wareru fukeya ore eru moji oi so roru kipeya. Oŋu.\x * \xo 8.20 \xt Mat 5.14; Jon 9.5 \xt Jon 5.31 \xt Dut 19.15 \x* \s1 “Uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.” \p \v 21 Yesuji buŋo mo iŋi jikigaru yajiya, “Nonji boke ŋaberu raru gobe ŋoŋo noŋ baa nuru gonimiŋ eru agiburaŋ ebuŋ, oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ. Ore eru uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.” \p \v 22 Juda minebobo yoŋo oi maneru mibuŋ, “Iŋi miga, ‘Uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo oi uruŋu? Ube qoqo ebemiŋgo miga me?” \p \v 23 Oŋu mibi yajiya, “Ŋoŋo moreŋ yoore rau fukeru gogobiyoŋ, nonji kae moreŋ paibere biŋe fukego. Ŋoŋoji moreŋgo fukeru moreŋ yoore biŋe fukeru gogobiyoŋ, nonji ronekoŋ moreŋ yoo so fukeboŋ. \v 24 So fukeru gogore fuŋne damaŋ so go wapeboŋ, nonji oi fukego. Nonde oŋu so manesiŋ gagobi ine, agiburaŋ ebuŋ, oi so bokeru oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ. Fuŋine ore eru iŋi ŋajibe manegobi, ‘Ŋoŋo agiburaŋ ebuŋ, oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ.’ Buŋo oi fofori.” \p \v 25 Buŋo oi maneru iŋi weu tebuŋ, “Go mo fukege?” Weu tekabi bokirieya, “Fuŋnene barariŋga ŋarebe mane foregobi, nonji oi fukego. \v 26 Nonji ŋoŋore buŋo kokoine soine jikigaru minobo eru agiburaŋ kokoine ebuŋ, ore buŋo soine mitarinoboyoŋ, sore nuya, iŋoji nonde sosore Rau foriine fukega. Iŋoji buŋo miko iŋoreone maneru waperu gogo, nonji buŋo oi totogo mibe moreŋine moreŋine yoŋoji maneenimiŋ.” \p \v 27 Oŋu bokirieya, Mamare buŋo jikigaru miya, yoŋoji oi so mane taniŋgabuŋ. \v 28 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Nonji gogore fuŋne damaŋ so go wapeboŋ, oi fukego. Ore fuŋine oi jiki soine mane taniŋganimiŋ. Nonji ya mo nakene usuŋgo me nakene mande eru so baegoyoŋ, Mamaneji buŋo qaji nareku goya, ore so buŋo mine yo miego. Buŋo koruŋ yoyoka ore fuŋine oi jiki mane mukunimiŋ. Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine qakasigabi paibe roperu komeiŋ, damaŋ oo oi soine mane taniŋganimiŋ. \p \v 29 “Sore nuya, iŋoji noke moko gogobere. Eebobo mo saga teega, nonji jijiki oi eego. Ore iŋoji so boke nuko nakekoŋ so gogo.” \p \v 30 Buŋo oŋu miya ore eru ŋiŋigo kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Oŋu. \s1 Abrahamde osigidapu ikoine eru Yesu. \p \v 31 Yesuji Juda ŋiŋigo goineji manesiŋ gabuŋ, yoŋore buŋo iŋi yajiya, “Nonde Biŋe buŋoji maŋ-ŋaŋuŋgo rakame oo qakatoru mosiine qaku dimagobi ine, fofori nonde kiŋariŋpu fukegobi. \v 32 Oŋu goku buŋo foriinere fuŋne mane mukubi Biŋe buŋo foriineji ŋoŋo sembeneŋaŋunde nigiŋgone pirue ŋareme posiine (fri) fukeru gonimiŋ.” \p \v 33 Oŋu miko maneru bokirieru iŋi mibuŋ, “Niŋo Abrahamde osigidapu goku kufufuŋ raŋgbaŋine fukegobeneŋ. Ore eru ŋi moji nigiŋ kipe nobeme gogobeneŋ ore mige, oi mata. Niŋo damaŋ mogo wakiqoqoine oŋuine so fukeru gobeŋ. Eme go uruŋu eru iŋi mige, ‘Nigiŋgone pirue yareme posiine fukeru gonimiŋ’? Buŋo oi so sagaga.” \p \v 34 Oŋu mibi iŋi bokirie yareya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Agiburaŋ bagobi, sosowo yoŋoji agiburande kiŋaŋqoqo omaine furiŋaŋuŋ tomiri gobi ore niginji kariŋ ŋabeega. \v 35 Kariŋ ŋabeegayoŋ, kiŋaŋqoqoji rauinere pi maŋgo damaŋ so so go ropeiŋ. Iŋoyoŋunde Madeji soine piineo damaŋ tatariine tomiri goiŋ. \p \v 36 “Madeineji sembenere nigiŋgone pirue yareme posikenimiŋ ine, yoŋoji fofori nigiŋ kipeine tomiri posiine (fri) fukeru gonimiŋ. \v 37 Ŋoŋo Abrahamde osigidapu gobuŋ, manegoyoŋ, sembeneji maŋ-ŋaŋuŋ kejigaga ore nonde Biŋe buŋoji qofosi ŋaberu peperu wakiega. Fuŋine ore yameŋ keku noŋ nuiŋgo manegobi. \v 38 Nonji Mamanere keririŋgo goku ya ŋoneru go wapeboŋ, ore buŋoine miego. Ŋoŋoji oŋuakoŋ mamaŋaŋunji buŋo yajiya, ore so eegobi.” \p \v 39 Yesuji oŋu bokirie yareme iŋi mibi maneya, “Abrahamji noŋunde apa ŋaso fukega.” Oŋu mibi maneru miya, “Ŋoŋo Abrahamde osigidapu fukenimiŋ ine, iŋore eebobo yobebi sagana. \v 40 Ore kamasi iŋi fukega: Nonji Anuture migone buŋo maneru ore so buŋo foriine yobu oi mibe maneegobi. Damaŋ yoo ŋoŋo yameŋ keku ŋi noŋ nuiŋgo manegobiyoŋ, Abrahamji ore so oŋu so eya. \v 41 Ŋoŋo-ŋaŋunde mamapu yoŋore eebobo oŋuakoŋ boyoberu gogobi.” Oŋu miko ojibuŋ, “Boesau kadio fukeru mamanoŋuŋ tomiri (begu made) so fukegobeneŋyoŋ, Mamanoŋuŋke gogobeneŋ. Anutu iŋoyoŋe moakonji mama enorega.” Oŋu.\x * \xo 8.41 \xt Mat 3.9; Luk 3.8 \x* \s1 “Ŋoŋo Sembene Rauinere biŋe fukegobi,” miya. \p \v 42 Yesuji iŋi yajiya, “Anutuji iŋoyoŋe mama eŋarena ine, nonji iŋoreone wakiru fukeboŋ ore soine noŋ manji jojoko enarenimiŋ. Nakene usunji maŋgo eŋareiŋ so fukeboŋyoŋ, Anutuji sore nume wakiru gogo. \v 43 Buŋo miego, oi wamore mane taniŋgakimiŋ ore yobiŋgaegobi? Nonde buŋoji maŋ-ŋaŋuŋ sike igoroiŋ ore eru oi mane mukuiŋgo useru taki ŋabeega. Ore eru oi mane taniŋgaiŋ ore embimbiŋgaegobi? \p \v 44 “Ŋoŋo mamaŋaŋuŋ Sembene Rauinere biŋe fukegobi. Aŋiŋaŋuŋ sanaŋineji mamaŋaŋunde aŋi sembene yobenimiŋ ore pega. Iŋoji fuŋfuŋgaineone ŋiŋigo yayabe ŋi fukeru go waperu goga. Buŋo foriineji maŋineo so pega ore eru buŋo foriine odureru jijibu dimaga. Iko mimi ŋi fukeru iko mimire qoru fukega ore iko miega, oi iŋoyoŋunde mande eru miega. \p \v 45 “Iŋoji iko miegayoŋ, nonji buŋo foriine miego, ŋoŋo ore noŋ so manesiŋ nuegobi. \v 46 Ŋoŋo sosowoji nonde fuŋne iŋi bataniŋgaiŋgo embimbiŋgaegobi: Iŋoji agiburaŋ eku buŋoineke goga. Fuŋne oi baagobiyoŋ, nonji buŋo foriine miego, oi wamore so manesiŋ nugobi? \p \v 47 “Moji Anuture biŋe fukega, iŋoji Anuture buŋo kaje ruaru maneega. Ŋoŋo Anuture biŋe so fukegobi ore eru buŋo oi so mane taniŋgaegobi.” Oŋu. \s1 Yesuji iŋoyoŋunde uruŋu mifukeya? \p \v 48 Yesuji Juda ŋiŋigo yoŋore fuŋne barariŋga yareko mobeine kerisieru iŋi ojibuŋ, “Go Samaria prowinsre jijibu ŋi fukende gemoji maŋgoo rakame goge. Oŋu mibeneŋ sagaga me iko egobeneŋ, oi soine gake minde manekimiŋ.” \p \v 49 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Gemoji maŋneo so rakame gogo. Noŋ Mamane akoŋ araŋ ba teku gobe ŋoŋoji jibu noŋ mimi bofuke nareegobi. \v 50 Oŋu eegobiyoŋ, nake tinabiŋeneke fukeiŋgo ore janjaŋbumbuŋ so odeego. Moakonji oŋu fukeiŋ ore jigo qaku goga. Ŋi iŋoji moakoŋ osoe nuru ‘Go sagage,’ miku mitari nareega. \v 51 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde Biŋe buŋo reŋgaru boyobeega, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ.” \p \v 52 Oŋu bokirieme Juda minebobo yoŋoji Yesu iŋi mibi maneya, “Abraham eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji komebuŋ eru goji jibu iŋi minde jijibu fukega, ‘Moji nonde Biŋe buŋone reŋgaru boyobeega, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ.’ Oŋu mige ore go gemo moji maŋgoo rakame goge. Oi muŋambe yo soine mane taniŋgagobeneŋ. \v 53 Niŋore ŋaso Abraham komeya, goji iŋo odureru iŋore sogune fukege me? Kajeqouŋ yoŋoji oŋuakoŋ komebuŋ. Go gakere manende ropeko ‘Soguine moji fukego?’ miku manege?” \p \v 54 Oŋu mibi maneru iŋi bokirieya, “Nakenere manebe ropeko Anuture kuriri oi nake rauganobo ine, tinabiŋene oi yau oŋuine fukena. Mamaneji iŋoyoŋunde kuririine nareya ore eru tinabiŋeneke fukeru gogo. Ŋoŋoji iŋore ‘Niŋore ŋaso Anutu fukega,’ migobi. \v 55 Ŋoŋoji fuŋine oi soine so mane mukuegobiyoŋ, nonji oi soine manego. ‘Oi so manego,’ minobo ine, ŋoŋo oŋuine eadu ŋi fukenobo. Noŋ ŋi oŋuine so fukegoyoŋ, oi soine manego eru iŋore buŋo reŋgaego. \v 56 Ŋoŋore ŋaso Abrahamji noŋ moreŋgo wakiru gobemiŋ ore odigaru damaŋ oi ŋoneiŋgo maŋ jeri maneru goya. Damaŋ yoo Sombuŋgo goku sanaŋgaya nonji fukebe nonde damaŋ oi ŋoneru ore jerieya.” \p \v 57 Oŋu bokirieme Juda minebobo yoŋoji iŋi mibi maneya, “Gosago 50 so odureru ore rurumaŋgo goge eru ‘Abraham ŋoneboŋ,’ minde so sagaga.” \p \v 58 Oi maneru yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Abrahamji so fukeko nonji damaŋ oo goboŋ.” \p \v 59 Oŋu miko maneru koji bokeru qaiŋgo ore ko amegaru robuŋyoŋ, Yesuji sumuŋgaru boji sorinde dobu bokeru kamieru raya. Oŋu. \c 9 \s1 Yesuji ŋi jiŋokombi mo bobiaŋgaya. \p \v 1 Yesuji jikigaru kadi raru ŋi mo maŋgoinere beu maŋgone jiŋokombi fukeya, iŋo ŋoneya. \v 2 Iŋo ŋoneme kiŋariŋpuineji weu teru mibuŋ, “Sogunenoŋuŋ, iŋoji more agiburande eru eru jiŋokombi oŋu fukeya? Iŋoyoŋunde agiburande eru me maŋgomamaine yokore agiburande eru?” \p \v 3 Mibi iŋi bokirieya, “Iŋoyoŋe agiburaŋ mo so eko maŋgo mamaineji agiburaŋ so ebuyoŋ, Anuture usunji iŋore gogoo totogo fukeiŋ ore oŋu fukeya. \v 4 Wegi fureru pega ore so sore nuya, iŋore gio gbeŋ akoŋ baku gokimiŋ. Kae ubu eiŋ, oo sosowo gio bakimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. \v 5 Nonji moreŋgo gobemiŋ ore so moreŋine moreŋine ŋoŋore tatama fukeru tamaeru gobemiŋ.” \p \v 6 Oŋu miku moreŋgo tifagame rakame afe kerisieru ŋi jiŋokombire jiŋoo rau teya. \v 7 Rau teru iŋi mitigaya, “Go Siloam obu joguŋineo raru jiŋogo jureigoŋ.” (Siloam tina oi noŋunde buŋoo Sosore ŋi.) Oŋu mitigako raru jiŋoine jureko tiŋame pime taniŋgako kirieru piineo wareya. \p \v 8 Oŋu wareme ogopuine bembeŋgo gobuŋ eru goineji rone uqo yare karie yareru gome ŋonebuŋ, yoŋoji oi ŋoneru mibuŋ, “Jiŋokombi ŋi uqore karieru ŋeku goya, ŋi iŋoji me?” \p \v 9 Goineji mibuŋ, “Ŋi oi iŋo.” Goineji mibuŋ, “Mata, kamasiine iŋo oŋuine fukegayoŋ, iŋoji mata.” Oŋu akoŋ oŋu mibi iŋoyoŋe miya, “Nonji oi fukego.” \p \v 10 Oŋu miko iŋi weubuŋ, “Jiŋogo uruŋu eru pige?” \p \v 11 Weubi iŋi kerisieru yajiya, “Ŋi tinaine Yesu oŋgaegobi, iŋoji tifagame moreŋ boboroŋgo rakame kerisieru jiŋoneo rau teru mitigaku iŋi miya, ‘Go Siloam obu joguŋgo raru jiŋogo jureigoŋ.’ Oŋu miko obu oo raru jiŋone jurebe tiŋame pibe taniŋgaya.” \p \v 12 Oŋu bokirie yareme iŋi weubuŋ, “Ŋi oi uro goga?” Weu tebi “So manego,” miya. Oŋu.\x * \xo 9.12 \xt Mat 5.14; Jon 8.12 \x* \s1 Farisi yoŋo jiŋoine piya ore weweu ebuŋ. \p \v 13 Ŋi jiŋokombi goya, iŋoji “So manego,” miko ŋiŋigoji iŋo ogagaru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo rabuŋ. \v 14 Yesuji tifaine moreŋ boboroŋ kerisieru jiŋoineo rau teru botigaya, oi Sabat kombaŋ damaŋgo eya. \v 15 Ore eru Farisi yoŋo oŋuakoŋ iŋi weu tebuŋ, “Jiŋogo uruŋu eme pige?” Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Ŋi oiji tifaineji moreŋ boboroŋ kerisieru jiŋoneo rau teme raru jiŋo maine jureru jiŋone pibe taniŋgaga.” \p \v 16 Oŋu bokirie yareme Farisi yoŋoreone goineji mibuŋ, “Ŋi oiji Sabat kombaŋ qomukuga, ore eru iŋo Anuture ŋi so fukega.” Goineji mibuŋ, “Oŋu mata! Ŋi kekesiine moji uruŋu eru mosi qoqowirie oŋuine eiŋgo sanaŋgana?” Oŋu oŋu miku yoŋoyoŋe pougaru roiŋgabuŋ. \p \v 17 Oŋu roiŋgaru ŋi jiŋokombi iŋoreo moke kirieru wareru mibuŋ, “Jiŋogo botigaya, iŋore uruŋu mimiŋ?” Oŋu mibi “Kajeqouŋ ŋi fukega,” miya. \p \v 18 Oŋu miko jiŋoine fofori kobeme tiŋame ŋoneya, Juda minebobo yoŋoji oi so manesiŋ gabuŋ. So manesiŋ garu maŋyoka dimaku maŋgomamaine furu yapebi warebu. \v 19 Warebire iŋi weu yatebuŋ, “Ŋi yo ŋokore made me mata? ‘Jiŋokombi fukeya,’ migobireyoŋ, uruŋu eru muŋambe yo jiŋoine piku ŋonega?” \p \v 20 Weu yatebi iŋi bokiriebire, “Ŋi yo nikore made fukega eru jiŋokombi fukeya, oi soine manegobere. \v 21 Oi manegobereyoŋ, uruŋu eru muŋambe yo jiŋoine piku ŋonega, oi so manegobere. Moji jiŋoine botigame ŋonega, niko oŋuakoŋ so manegobere. Koko mata, sogueru iŋoyoŋe goku mamane-mukuineke fukega. Ore eru iŋoyoŋune weu tebi fuŋneine soine miiŋ.” \p \v 22 Juda minebobo yoŋore kokoi maneru oŋu yajibu. Yoŋoji botuyaŋuŋgo buŋo iŋi kiperu maŋmoakoŋ eru dimabuŋ, “Moji ‘Yesu Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega,’ oŋu miku fukeiŋ ine, iŋo oŋgawowosi pi kubu sogoone yobekimiŋ.” \v 23 Buŋo ore eru iŋi yajibu, “Koko mata, iŋo maŋkajeineke. Ore eru iŋoyoŋene weu teniŋ.” \p \v 24 Ore eru ŋi jiŋokombi goya, oi moke keforebi wareme iŋi mibi maneya, “Ŋi oi agiburaŋ ŋi fukega, oi manegobeneŋ. Ore eru Anuture tinabiŋe miteŋ gande kuririineke fukeko sagaiŋ.” \p \v 25 Oi maneru iŋi bokirieya, “Agiburaŋ ŋi fukega me mata, nonji oi so manego. Moakoŋ iŋi oi manego: Nonji jiŋokombi goboŋyoŋ, muŋambe yoo soine piku ŋonego.” \p \v 26 Oŋu bokirieme iŋi weu tebuŋ, “Wamo ya egarega? Jiŋogo uruŋu botigae?” \p \v 27 Weu tebi iŋi bokirie yareya, “Nonji bokirie yaregoyoŋ, ŋoŋoji buŋo migo, oi so manegobi. Wamore oi fori hosi moke mibe maneiŋgo yameŋ kegobi? Ŋoŋo oŋuakoŋ iŋore kiŋariŋpu fukekimiŋ ore manegobi me mata?” \p \v 28 Oŋu bokirie yareme igosisi eteru maŋqoqo buŋo fofoine iŋi mitebuŋ, “Go iŋore kiŋariŋ fukegeyoŋ, niŋo Mosesre kiŋariŋpu gogobeneŋ. \v 29 Anutuji Moses Biŋe buŋo oteya manegobeneŋyoŋ, ŋi oiji oone me oone fukeya, oi so manegobeneŋ.” \p \v 30 Oŋu mibi buŋo iŋi yajiya, “Iŋoji urone fukeya, ŋoŋo ore oŋuakoŋ koŋkoŋ eru qiqu qagobi ore maneru waragago. Fofori waragagoyoŋ, jibu nonde jiŋo botigame soine piku ŋonego. \v 31 Ŋiŋigo kekesiine yoŋoji Anutu oŋga wosigabi so mane yareega, oi manegobeneŋ. Oi manegobeneŋyoŋ, moji Anutu araŋ ba teku maŋ aŋiine boyobeega, iŋore oŋgawowosi kaje ruaru maneega. \v 32 Mo jiŋokombi fukeko moji wareru jiŋoine botigaya, sundu oŋuine oi ronekoŋ so maneru gobeŋ. Sombuŋ morenji fukebu, damaŋ oone fuŋgaru waperu muŋambe gogobeneŋ, oo sundu oŋuine mo so manebeŋ. \v 33 Anutureone so warena ine, iŋoji ya oŋuine eiŋgo embimbiŋgana.” \p \v 34 Oŋu miko maneru iŋi mitebuŋ, “Maŋgomamagoji agiburaŋke gokabire go agiburaŋ sosowo oke fukeru soguende eru goji muŋambe niŋo qaji noreiŋgo manege. Oi so sagaga.” Oŋu miteku yobebi sakibe wakiya. Oŋu. \s1 Mande jiŋoji kobeko roigo-wareigo eru gogo. \p \v 35 Yobebi sakibe wakiya, buŋo oiji Yesure kajeo rakame maneru ŋi oi bofukeru iŋi ojiya, “Go Anutu Madeine manesiŋ gage me mata?” \p \v 36 Oŋu ojime iŋi bokirieru weuya, “O Sogunene, ŋi oi moji? Oi minde maneru oi soine manesiŋ gabemiŋ.” \p \v 37 Bokirieme iŋi mitiga teya, “Go yoo piku ŋone nu. Goke buŋo migo, ŋi oi nonji ego.” \p \v 38 Oi maneru miya, “O Ofoŋ, noŋ manesiŋ gugo.” Oŋu miku daberu oŋga wosi teya. \p \v 39 Yesuji miya, “Nonji ŋiŋigo osoeru buŋoyaŋuŋ mitaribemiŋ ore eru wakiru moreŋgo fukeboŋ. Nonde eru goineji jiŋokombi fukegobi, yoŋore jiŋo tiŋame soine piku ŋone mukunimiŋ. Goine jiŋoyaŋuŋ fiine gobuŋ, yoŋoji nonde eru jiŋokombi fukeru gonimiŋ.” \p \v 40 Oŋu miko Farisi goineji bembeŋgo oo dimaku buŋo oi maneru iŋi weubuŋ, “Wae! Niŋo oŋuakoŋ jiŋokombi ŋi fukegobeneŋ me? Niŋore mige me?” \p \v 41 Oŋu weubi iŋi yajiya, “Ŋoŋo ‘Jiŋokombi fukegobeneŋ,’ minimiŋ ine, agiburaŋ so pe ŋarenayoŋ, damaŋ yoo ‘Soine ŋone mukugobeneŋ,’ oŋu miegobi ore eru agiburaŋ-ŋaŋunji pe rope ŋareiŋ.” Oŋu. \c 10 \s1 Lama eru siŋaŋyaŋuŋ fiine. \p \v 1 Yesuji siŋaŋ bobo buŋo iŋi miya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji lama jokoroŋ maŋineo ropeiŋ ore mendigo matayoŋ, sa kigaru rakagobi, yoŋoji suroŋqoqo eru kiaŋ bobo ŋiŋigo fukegobi. \v 2 Moji mendigo ropega, iŋoji lama yoŋore siŋaŋ fukega. \v 3 Iŋoji wapeme mendi siŋaŋineji oi ŋoneru mendi ro teko wakiru oŋgame lama yoŋoji buŋo maruine soine mane mukuegobi. Siŋaŋyaŋunji iŋoyoŋunde lamapu oga yaberu tinayaŋuŋ oŋgaku oga yabeme jokoroŋyaŋuŋ bokeru soine sakibe raegobi. \p \v 4 “Iŋoyoŋunde lamapu sosowo oga yabeme jokoroŋyaŋuŋ bokeru sakibe rabi iŋoji mineboboyaŋuŋ fukeru rone rako buŋo maruine mane mukugobi ore ŋadiineo boyoberu raegobi. \v 5 Yoŋoyaŋunde siŋaŋ soine boyobeegobiyoŋ, kotu moji wareru oŋgako oi so yobu boyobenimiŋ. Kotu yoŋore buŋo maru so mane mukugobi ore bio ruruine eru iŋore kokoi useru roiŋganimiŋ.” \p \v 6 Yesuji buŋo sumuŋine oi yajiyayoŋ, buŋo ore fuŋine so mane taniŋgaru qiqu qabuŋ. Oŋu. \s1 Yesuji lama siŋaŋ fiine fukega. \p \v 7 Qiqu qabi jikigaru yoŋore iŋi miya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji lama jokoronde mendi fukego. \v 8 Nonde ŋadio kubu siŋaŋ sosowo rone warebuŋ, yoŋoji suroŋqoqo eru kiaŋ bobo ŋiŋigo fukebuŋ. Oŋu fukebuŋ ore lama yoŋoji oi so mane muku yaberu gobuŋ. \p \v 9 “Nonji moakoŋ lama jokoronde mendi fukego. Uri yoŋoji Anutuke sanaŋgaru gokimiŋ ore miku noke qakatoru gobuŋ, nonji munaŋ qa yarebe qowirienimiŋ. Oŋu fukeru lama jokoroŋ maŋgo rope wakiru sakibe raru uqo kaeine moririineke bofukeenimiŋ. \v 10 Kiaŋ bobo yoŋoji wamore wareegobi? Yoŋoji kiaŋ roku noberu sibiri nobeiŋgo ore wareegobi. Ya furuine baiŋ ore mata. Nonji oŋuine so fukego. Nonji ŋoŋo gogo sanaŋine bofukeru seŋgiŋbaŋgiŋ gonimiŋ ore eru wareru gogo. \p \v 11 “Nonji lama siŋaŋ fiine fukego. Lama siŋaŋ fiineji lamapuine yoŋore eru gogoine kisiŋga yareiŋ. \v 12 Moji lama rauine so fukeru furiine banimiŋ ore akoŋ wareru jibu siŋaŋ yabeega, iŋo iŋi: Qoro rigaŋineji wareko ŋoneru lama boke yaberu totieru rako gomeŋ qoro rigaŋineji lama qomijie yaberu ki yabe boroiŋ yabeiŋ. \v 13 Iŋoji sakibeone wareru furi rorore akoŋ ‘Lama siŋaŋ yabebemiŋ,’ oi miineji miku lama yoŋore manemeja so eru keta paio jibu goku kamieru raiŋ. \p \v 14-15 “Nonji lama siŋaŋ fiine fukego. Mamaneji noŋ mane nuko nonji Mamane maneru gogo. Ore so nonji nakene lamapu mane yabebe yoŋoji noŋ mane nuegobi. Nonji gogone lamapune ŋoŋore ruaru kisiŋgaru bokebemiŋ. \v 16 Nonde lama kubu goine oi oŋuakoŋ fukeru gonimiŋ. Yoŋoji lama jokoroŋ yoore rau so gogobiyoŋ, jibu nonde buŋo maru maneenimiŋ. Nonji yoŋo oŋuakoŋ oga yabebe ore so raru wareenimiŋ. Jiki kubuine kubuine yoŋoji qodureru kubu sogo moakoŋ fukebi siŋaŋ moakonji siŋaŋ yabeme gonimiŋ. \p \v 17 “Mamaji iŋi ore eru noŋ manji jojoko enareega: Nonji gogone bokeru moke gboreru go ropebemiŋ. Oi Mamare jiŋoo sagaga. \v 18 Gogone moji so oga nuiŋyoŋ, oi nake kisiŋgaru bokebemiŋ. Mamaneji mitiga nareme nake gogone kisiŋgaru bokebemiŋ eru ore ŋadiineo moke gboreru go ropebemiŋ. Usuŋ oŋuine oi nondeo pega.” \p \v 19 Yesuji buŋo oi miya ore eru Juda minebobo yoŋore botugo noigoi moke fukeya. \v 20 Yoŋoreone kokoineji iŋi mibuŋ, “Gemoji maŋineo rakame goku witijibu ega. Niŋo wamore buŋoine manenobeŋ? Bio bokeinebeneŋ.” \p \v 21 Goineji mibi, “Buŋo oŋuine oi bapeboriŋ ŋire buŋo oŋuine mata. Gemoji jiŋokombi ŋiŋigo yoŋore jiŋo uruŋu botigana?” Oŋu mimane ebuŋ.\x * \xo 10.21 \xt Mat 11.27; Luk 10.22 \x* \s1 Juda minebobo yoŋoji Yesu ŋadi gabuŋ. \p \v 22 Ronekoŋ boji soriŋ keririkeru mendiine robuŋ. Oi gosa so manesuku kombande jeriekimiŋ ore\f + \fr 10.22 \ft Kombaŋ tinaine Hanuka oi Disemba 25 fuŋgaru una 8 ore so ŋeku jeriebuŋ. Pi sosowoji doi qurebi tamaeko yo rekaine qodureru kiki keku jeri ebuŋ.\f* Jerusalem tumaŋgabuŋ. Damaŋ oo ware fukeme kueyoiko damaŋ munaŋinere maŋgo gobuŋ. \p \v 23 Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineke mibuŋ, oo raru roregaya. \v 24 Raru roregaru Juda minebobo yoŋoji wareru roregaru iŋi weu tebuŋ, “Fuŋnego kemagande damaŋ wojimu jikigaru odigakimiŋ ore manege? Go Munaŋqoqo Rauine fukege me mata, oi totogo minde manekimiŋ.” \p \v 25 Oŋu miku weu tebi Yesuji iŋi bokirie yareya, “Noŋ mibe manebuŋyoŋ, ŋoŋo nonde buŋo oi so manesiŋ gagobi. Nonji Mamanere tinao mosi qoqowirie eego, oiji fuŋnene barariŋgaru kitiŋgaku ŋaduega. \v 26 Oi kitiŋgaku ŋaduegayoŋ, ŋoŋo nonde lama kubu maŋineo so gogobi ore eru buŋone so manesiŋ gaegobi. \p \v 27 “Nonji lamapune mane yabebe yoŋoji oŋuakoŋ nonde buŋo maru maneru noŋ boyobe nuegobi. \v 28 Nonji gogo sanaŋine yarebe qowirieru damaŋ mogo so yobu sibiriganimiŋ. Moji mo oi nonde meone so poreru ketotie yabeiŋ. \v 29 Nonde Mamaji yoŋo nonde meo rua yabeya, iŋoji sosowo yadureru ropekiine fukega. Ore eru sosowoji yoŋo nonde Mamare meone poreru ketotie yabenimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. \v 30 Noŋ eru Mama nikoji moakoŋ fukeru gogobere.” \p \v 31 Yesuji oŋu miko Juda minebobo yoŋo moke moreŋgone ko amegaru oiji bokeru qaiŋgo ebuŋ. \v 32 Oŋu ebuŋyoŋ, iŋi miyareya, “Mamaji maŋgo enareko mosi qoqowirie yasogo kokoine eba ebe ŋonebuŋ, yoŋoreone wamo ya more manesuku noŋ koji bokeru nuiŋgo manegobi?” \p \v 33 Mi yareko Juda yoŋoji kerisieru mibuŋ, “Niŋoji mosi qoqowirie soguine emeŋ ore eru so koji bokeru guiŋgo egobeneŋyoŋ, Anutu igosisi etege ore geo egarekimiŋ. Go moreŋ ŋi eru sakigo mo ba ropeku Anutu oŋuine fukeiŋ ore mige.” \p \v 34 Oŋu mibi Yesuji bokirie yareya, “Biŋe Quraŋgo Kadi buŋo mo iŋi quraŋgame pega, ‘Anutu nonji mibe: Ŋoŋo nonde apa ŋasopu fukegobi.’ \v 35 Biŋe Qurande buŋo oi so jaŋgaru mataeiŋyoŋ, sanaŋ qaŋqaŋine peiŋ. Ore eru Anutuji buŋoine ruame wareru ŋiŋigo biŋeyaŋuŋ fukeya, Anutuji yoŋore tina ‘apa ŋasopune’ oŋu miyareya. \v 36 Ŋiŋigo omaine oŋu miyareyayoŋ, Mamaji ŋi bagbagbagaru soreme moreŋgo wakiya, ŋoŋoji uruŋu eku iŋore iŋi migobi, ‘Go Anutu igosisi eteku goge.’ Nonji ‘Anuture made fukego,’ buŋo oŋu mibe ŋoŋoji wamore oi manebi so sagaga? Ŋoŋo Anuture Biŋe buŋo oi qagobi me? \p \v 37 “Gio baego, oi ŋonebi Mamanere eebobore so, so fukeega ine, ŋoŋo so manesiŋ nuniŋ. \v 38 Mamanere eebobore so eba eku gogo ine, fuŋnene oŋuine ŋoneru manesiŋ nuinebi. Oi buŋonere eru so manesiŋ ganobuŋ ine, mosi qoqowirienere eru jibu manesiŋ nuinebi. Mamaji noke qakatoru dimaga eru nonji Mamake qakatoru dimago, ŋoŋo ore fuŋine mane muku sariganimiŋ ore yo migo.” \p \v 39 Yesuji oŋu miko moke roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, me yukuyaŋuŋgo qopogaru wakiru raya. \p \v 40 Boke yaberu Jordan obu fusiine petigaru moke aribe raru Jonji rone miti meso rau yareru goya, oo roperu damaŋ goine jikigaru oo goya. \v 41 Oo goko ŋiŋigo kokoineji iŋoreo wareru ŋoneru iŋi mibuŋ, “Jonji mosi qoqowirie moakoŋ mo so eyayoŋ, buŋo sosowo ŋi yo ore miya, oi buŋo foriine miku goya.” \v 42 Warebuŋ, yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ gabuŋ. Oŋu.\x * \xo 10.42 \xt Lew 24.16 \xt Kiki 82.6 \xt Jon 1.28 \x* \c 11 \s1 Yesure ogo Lazarusji komeya. \p \v 1 Betani taoŋgone ŋi mo tinaine Lazarus iŋoji jibe bame peya. Maria eru Marta kakagbo yokoji Betani taoŋ oo gobu. \v 2 Maria iŋoji Ofoŋ obu koufiinekeji rauteru qoru sikiineji kufuine bokereŋgaya. Lazarus jibe bame peya, oi iŋore seŋ. \v 3 Lazarusji jibe bame peko seŋyokaineji biŋe buŋo iŋi ruabire Yesureo raya, “Ofoŋ mane, yoro ogogoji jibe bame pega.” \p \v 4 Biŋe oi rayayoŋ, Yesuji oi maneru iŋi miya, “Jibe oiji ŋi ogone komeiŋ ore eru so fuke teya pega. Ore eru matayoŋ, Anutu Madeineji oi bobiaŋgako ŋiŋigoji fuŋine oi ŋone mukuru Anutu miteŋ gabi tinabiŋeineji taniŋgaru saueme Sombunde kuririke fukeiŋ. Jibe oi ore eru fuke teya.” \p \v 5 Yesuji Marta, iŋore gbo eru seŋyakuŋ Lazarus yoŋore maŋine peme goya. \v 6 Oŋu goyayoŋ, jibu jibeinere biŋe maneru moreŋ goya, oo akoŋ una yoyoka jikigaru goya. \v 7 Oi gome damaŋ oi tariko kiŋariŋpuine yoŋore iŋi yajiya, “Noŋuŋ Judia prowinsgo kirieru rakimiŋ.” \p \v 8 Oŋu miko bokiriebuŋ, “Sogunenoŋuŋ, Juda yoŋoji yunekoŋ yameŋ keku koji bokeru guiŋgo ebuŋ. Ore eru moke Judia kirieru raiŋ ore mige, oi so sagaga.” \p \v 9 Oŋu bokiriebi Yesuji buŋo iŋi miya, “Unare aua 12 pegobi, moji ore tatamaineo kadi raiŋ, oi ya moji qaku qasibiri so eteiŋ. Morende tatamaji tamae neko soine ŋoneru raiŋ. \v 10 Soine raiŋyoŋ, moji doiine so pe teko kae ubu eko roigo-wareigo warepipu raiŋ, iŋoji raru qaku qasibiri eiŋ.” \v 11 Buŋo oi miku iŋi yajiya, “Ogonoŋuŋ Lazarusji kubaŋ pegayoŋ, nonji raru kubaŋgone wiwigabe pakereiŋ.” \p \v 12 Buŋo oi maneru iŋi mibi maneya, “Ofoŋ, fofori kubaŋ pega ine, soine peku fiaiŋ.” \p \v 13 Yesuji Lazarus komeya ore buŋo keroriine miyayoŋ, kiŋariŋ yoŋoji “Kubaŋ pega,” miya, ore eru mane bibieru buŋo fuŋine so mane mukubuŋ. \v 14 So mane mukubi ore Yesuji totogo mifukeku miya, “Lazarusji komeru pega. \v 15 Nonji iŋoke so gokabe komeya ore eru nonji raru bogborebe pakereko ŋonebi mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋgaiŋ. Oŋu fukeme ŋoŋore jerieru seŋgiŋbaŋgiŋineke maneru migo. Ŋoŋo pakerebi iŋoreo rainebeneŋ.” \p \v 16 Oŋu mifukeme Tomas tinaine mo Gbogbodo mibuŋ, iŋoji kiŋariŋ ogopuine yoŋo iŋi yajiya, “Noŋuŋ soine moko oo rainebeneŋ. Raru iŋoke komekimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 11.16 \xt Luk 10.38-39 \xt Jon 12.3 \x* \s1 Gogo Rauineji seŋyokaine maŋyakuŋ bomunaŋgaya. \p \v 17 Lazarusji komeru una 4 jiŋoruŋgo peme tariko Yesuji wapeko biŋeine oŋu mibi maneya. \v 18 Betani taoŋ oi Jerusalem siti bokeru 3 kilomita rarainere so maŋfuŋgo peya. \v 19 Ore eru Juda ŋiŋigo kokoineji Marta Maria seŋyakuŋ komeya ore “Soŋguŋ ŋone yapekimiŋ,” miku wareru ŋebuŋ. \p \v 20 Ŋebi Martaji “Yesu warega,” mibi maneru pi bokeru kadio raru bofukeyayoŋ, Mariaji pigo ŋeya. \v 21 Kadio bofukeru iŋi ojiya, “Ofoŋ, go yoo gonoŋ ine, seŋneji so komena. \v 22 So komenayoŋ, goji damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture ya more oŋga wosimiŋ ine, oi sosowo soine maneru gareko bofukemiŋ, oŋu manego.” \p \v 23 Buŋo oi maneru Yesuji ojiya, “Gore senji gboreru pakereiŋ.” \p \v 24 Oi maneru Martaji miya, “Morende damaŋ tatariineo komekiine yoŋoji pakerenimiŋ, iŋoji damaŋ yasogo oo gboreru pakereiŋ, oi mane mukugo.” \p \v 25 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Komegone papakare Rau oi nonji fukego. Nake Gogo sanaŋinere Rau fukego. Ore eru moji noŋ manesiŋ nuga, iŋoji komeiŋyoŋ, jibu jikigaru goku sanaŋgaru goiŋ. \v 26 Moji mo moreŋgo goku manesiŋ nuiŋ ine, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋine so komeiŋ. Mata. Buŋo oi manesiŋ gage me mata?” \p \v 27 Martaji buŋo oi maneru miya, “O Ofoŋ, oi manesiŋ gago. Goji Anuture Made fukege. Munaŋqoqo Rauine Kristo moreŋgo fukeiŋ ore mibuŋ, goji iŋo fukege. Oŋu manesiŋ gago.” Oŋu. \s1 Yesuji kuyome jiŋo kuineji wakiya. \p \v 28 Martaji buŋo oŋu miku piineo kirieru raru qoine Mariare kamiine mime qaŋaŋineo wareme ojiya, “Qaqajiji wareru kadio dimaku gore aroo raru ŋonemiŋ ore miga.” \p \v 29 Oŋu miko Mariaji buŋo oi maneru oo akoŋ oi bokeru Yesureo raya. \v 30 Rayayoŋ, Yesuji pi kae jiŋoo so wapeme aroo Martaji kadi yasogoo bofukeru ŋoneya, oo akoŋ dimaya. \v 31 Juda ŋiŋigo yoŋoji Mariake pi maŋineo Mariare maŋ bomunaŋgaiŋ ore ŋekabi Mariaji pipa pakereru sakibe wakiru rame ŋoneru iŋi manesuku mibuŋ, “Iŋoji jiŋoruŋgo raru kuyoiŋ.” Oŋu miku iŋore ŋadio boyoberu rabuŋ. \p \v 32 Mariaji raru Yesu dimaya oo rope ŋoneru kufuineo daberu wakiru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, goji yoo gonoŋ ine, seŋneji so komena.” \p \v 33 Oŋu miku jojoraku oŋgaku kuyome Juda ŋiŋigo iŋoke wareru kitiŋgaku moko kuyobuŋ, Yesuji oi ŋoneru beu jajamaine mokiame jiŋoine buburiko me kufuine gburugburu qaya. \v 34 Gburugburu qame weu yareya, “Iŋo uro ruabi pega?” Weu yareme mibi maneya, “Ofoŋ, yoo wareru ŋone!” \p \v 35 Oŋu mibi Yesuji kuyoya. \v 36 Kuyome Juda ŋiŋigo yoŋoji ŋoneru mibuŋ, “Yei! Ogoinere aŋi kokoine pe teko goega.” \p \v 37 Oŋu mibuŋyoŋ, goineji buŋo oi qaku iŋi mibuŋ, “Jiŋokombi ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ botigaru goya ine, soine Lazarus miko so komena me?” Oŋu. \s1 Yesuji Lazarus bogboreme komegone pakereya. \p \v 38 Oŋu kosa mibi Yesure beu jajamaine moke mokiame jiŋoine buburiko jiŋoruŋgo raya. Jiŋoruŋgo raru ya iŋi ŋoneya: Ko kimboŋ pujeru qoŋgbuŋine ore maŋgo ruaru mendiine ko yasogoji kejigabi ŋeya. \v 39 Oi ŋoneru iŋi miya, “Ŋoŋo ko qoririkebi raine.” Oŋu miko ŋi komeya ore seŋ Marta iŋoji iŋi ojiya, “O Ofoŋne, una 4 peya ore kouineke fukega.” \p \v 40 Yesuji oi maneru Martare iŋi miya, “Go manesiŋ nunoŋ ine, Anuture usunji kuririineke fukeko ŋonenoŋ. Rone buŋo oŋu gajiboŋ me mata?” \p \v 41 Oŋu miko ko qoririkebi rako Yesuji paibe pime ropeko iŋi miya, “Mama, go oŋgawowosine manege ore eru ‘Beufii fiine!’ migarego. \v 42 Go damaŋ so oŋgawowosine maneege, manegoyoŋ, goji sore nunde moreŋgo wakiboŋ, ŋiŋigo kubu sogo rore nuru yoo dimagobi, yoŋoji oi maneru manesiŋ ganimiŋ ore eru buŋo yo migo.” \p \v 43 Oŋu miku maruine romaiŋgaru sanaŋine oŋgaku iŋi miya, “Lazarus, go pakereru ware!” \v 44 Oŋu oŋgame ŋi komiine iŋoji gboreru pakereru wareya. Me kufuine kambaŋ mobeine yagaŋineji komoŋgaru jiŋo maiine kambaŋ diŋiŋineji poporiŋgaru kipebi peya. Peko pakereru kambaŋ paiopaio wareya. Oŋu wareme Yesuji miya, “Ŋoŋo kambaŋ ropuine piruebi soine raine.” Oŋu. \s1 Juda siŋaŋ yoŋoji Yesu komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ. \r Mat 26.1-5; Mak 14.1-2; Luk 22.1-2 \p \v 45 Juda ŋiŋigo Mariareo waperu Yesuji ya eko ŋonebuŋ, yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. \v 46 Manesiŋ gabuŋyoŋ, goineji Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo raru Yesuji ya eya, ore sundu yajibuŋ. \p \v 47 Sundu oi yajibi soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi yoŋoji soriŋ kaunsol minebobo kepore yabebi tumaŋgabi iŋi mibuŋ, “Ŋi iŋoji mosi qoqowirie usuŋineke sauesaueine eega ore iŋo uruŋu etebeneŋ sagana? \v 48 Eibieku ya mo so etebeneŋ jikigaru oŋu eru goiŋ ine, ŋiŋigo sosowo iŋo manesiŋ ganobuŋ. Oŋu ebi Rom gawman yoŋore maŋ rigaŋgame wareru niŋonoŋunde boji soriŋ eru ŋiŋigo kubu sogo yo nowo ro norebi omaine yobu egu gokimiŋ.” \p \v 49 Oŋu miku ŋekabi yoŋoreone mo tinaine Kaiafas iŋoji gosa oo soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeru gio oi baku goya. Iŋoji pakereru kajeqouŋ buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo maŋ mamaneŋaŋunde kimboŋ oŋuakoŋ so tiŋaga. \v 50 Ŋoŋo buŋo yo soine so osoegobi: Niŋo ŋiŋigo kubu soguine sosowo sibirigabeneŋ yobiŋ yasogo yobu egu fukeiŋ. Ore eru ŋi moakonji Juda kubu soguine niŋore ikogonoŋuŋ eru duenoŋuŋ komeko sagaiŋ.” \p \v 51 Iŋoji buŋo oi iŋoyoŋunde marugo so fukeko miyayoŋ, gosa oo soriŋ gio siŋaŋ qoruine goya ore eru iŋoyoŋe buŋore fuŋne so maneru kajeqouŋ buŋo miya, “Yesuji ŋiŋigo kubu soguine niŋore eru komeko sagaiŋ.” Buŋo oi foriine miya. \v 52 Juda ŋiŋigo kubu soguine niŋore akoŋ so komeyayoŋ, Anuture maŋkekerisie kufufuŋ moreŋ so roiŋgaru gogobeneŋ, noŋuŋ oŋuakoŋ qodure nobeko maŋkekerisie kubu moakoŋ fukeru gokimiŋ ore komeya. Komeinde buŋo oi bonieru miya. \p \v 53 Una oo akoŋ fuŋgaru minebobo yoŋoji tumaŋgaru oŋu mimane eku Yesu komeinde buŋo misanaŋgaru buruine ruabuŋ. \v 54 Ore eru Yesuji jikigaru Juda yoŋore botugo totogo so roware eru goya. Oŋu matayoŋ, boke yaberu moreŋ buroinere qaŋaŋgo raya. Oo raru taoŋ tinaine Efraim oo roperu kiŋariŋpuine yoŋoke yoŋoyoŋe akoŋ gobuŋ. \p \v 55 Juda niŋore ŋonemaiŋ kombanji qondiŋgaya.\f + \fr 11.55 \ft Kombaŋ tinaine Webo buŋoo Pasowa migobi. Anutuji ronekoŋ Israel ŋiŋigo ŋone noberu emboŋ eru nodureya, ore eru gosa so damaŋ ruaru jerieebuŋ. Eksodus 12.15\f* Ore eru Juda ŋiŋigo kokoineji kae so piyaŋuŋ bokeru Anutuji keririke yabeiŋgo maneru Jerusalem sitio ropebuŋ. \v 56 Yesu baaru goku boji sorinde jokoroŋ maŋgo dimaku mimane eku iŋi weweu ebuŋ, “Yesuji jeri kombaŋ ore yoo warena me mata? Uruŋu manegobi?” \p \v 57 Oŋu weweu ebuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi yoŋoji mimiti buŋo iŋi ruabi saueya, “Moji Yesure ŋeŋe pepe ŋoneru maneiŋ, iŋoji niŋoreo wareru biŋeine mime maneru ra roru kipekimiŋ.” Oŋu. \c 12 \s1 Mariaji Yesu obu junjinaŋ kouinekeji rau teya. \r Mat 26.6-13; Mak 14.3-9 \p \v 1 Anutuji ronekoŋ ŋone noberu emboŋ eru nodureya, ore ŋonemaiŋ kombanji bembeŋgaru una 6 tariko oiji wareru fukeiŋgo eya. Yesuji damaŋ oo kae tinaine Betani oo raya. Rone ŋi tinaine Lazarus bogboreme komegone pakereru goya, iŋore pigo ropeya. \v 2 Oo ropeme Yesu araŋ bateiŋgo ore pi mogo uqo rigaru bomogabuŋ. Martaji rigaru ruabomo eri keku yareyayoŋ, ŋi Yesuke moko ŋeku uqo nobuŋ, Lazarusji yoŋore botugo ŋeya. \p \v 3 Oŋu ŋebi Mariaji jiji sogo mo yobiŋine 500 gram oi roru Yesureo wareya. Wareme oi obu kouineke foriine tinaine nad furiine ropekiine sogo oiji pupuseine. Iŋoji oi roru wareru dikanji keru Yesure kufuo keseru rauteru qoru sikiineji bokereŋgame kereŋgaya. Oŋu fukeme pi maŋgo ŋebuŋ, oi obure kouji isirigaru sagaru peko manebuŋ. \p \v 4 Oŋu fukeko Yesure kiŋariŋ yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot, jiki Yesu babae baya, ŋi iŋoji qomuku teku iŋi miya, \v 5 “Obu kouineke oi wamore furiine banimiŋ ore so ruaga? Yei, mamagore sia! Oi ruana ine, giobobo 300:re furi (Kina 6,000) ore so kitigana. Oi ŋiŋigo wakiqoqoine yarebi sagana.” \v 6 Oŋu miyayoŋ, buŋo oi ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore manebu eya ore eru so miya. Yoŋore eru matayoŋ, kiaŋ bobo ŋi goku qoqodure moneŋ kekereyaŋuŋ siŋaŋ gaku moneŋ ruabi rakame oone mobeine iŋoyoŋunde roru goya. Iŋo ore eru oi miya. \p \v 7 Oŋu miko Yesuji yajiya, “Ŋoŋo ŋigo yo so miteniŋ. Nonji komebe yaŋga nuniminde damaŋ bembeŋgaga ore soine sakine obu kouinekeji rau narega. \v 8 Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo damaŋ so botuŋaŋuŋgo gogobiyoŋ, nonji ŋoŋoke damaŋine damaŋine so gobemiŋ.” Oŋu.\x * \xo 12.8 \xt Luk 7.37-38; Dut 15.11 \x* \s1 Lazarus qaninde buŋo kiperu soŋsoŋburu ruabuŋ. \p \v 9 Yesuji Betani kaeo goya, oi Juda ŋiŋigo kubu kokoineji maneru oo warebuŋ. Yesure akoŋ so warebuŋyoŋ, Lazarus komegone bogboreme pakereya, oi moko ŋoneiŋgo ore mobemobe oone poreru wapebuŋ. \v 10 Oŋu wapebuŋyoŋ, soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji “Lazarus oŋuakoŋ qabeneŋ komeiŋ,” miku buŋo kipebuŋ. \v 11 Juda ŋiŋigo kokoineji Lazarusre eru Betani raru maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Ore eru buŋo oŋu kipebuŋ. Oŋu. \s1 Yesu Jerusalem ropeme ofa ketebuŋ. \r Mat 21.1-11; Mak 11.1-11; Luk 19.28-40 \p \v 12 Oŋu ketebi peku pakereru oo ŋiŋigo kubu sogoji ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio waperu gobuŋ, yoŋoji biŋe buŋo iŋi manebuŋ, “Yesuji Jerusalem wareiŋgo kadio warega.” \v 13 Buŋo oŋu maneru tupe meine rekaineke roru kadio bofukeru ŋoneiŋ ore raru iŋi miku oŋgabuŋ, \q1 “Hosana! Ohowe ohowe! Anutu miteŋ gagobeneŋ. Ofonde tinao warega, Anutuji oi mifiagaine! Israel niŋore Kiŋ Koitonoŋuŋ ohowe ohowe!” \p \v 14 Yesuji doŋgi mendaine mo bofukeru ore paio roperu ŋeya. Oi kajeqouŋ buŋo mo iŋi quraŋgabi pega ore so fukeya, \q1 \v 15 “O Jerusalem ŋiŋigo Zaion tuku roregaru ŋegobi, ŋoŋo maneniŋ, ŋoŋore Kiŋ Koitoŋaŋunji wareiŋ. \q1 Doŋgi madeinere paio ŋeku wareiŋ. Ore eru kokoiŋaŋuŋ so maneinebi.” \p \v 16 Yesure kiŋariŋpuji ya fukeya, ore fuŋine rone so mane mukubuŋyoŋ, jiki soine mane taniŋgabuŋ. Yesuji Sombuŋgo roperu kuririquraŋineke goya, buŋo oi damaŋ oo manesuku iŋi mibuŋ, “Aha! Buŋo oi Yesure quraŋgabi pega eru ŋiŋigoji buŋo ore so etebuŋ foriineke fukeya.” \p \v 17 Ŋiŋigo Yesuke Betani gobuŋ, yoŋoji munaŋ moge oŋuine dimaku biŋeine misauebuŋ. Yesuji Lazarus oŋga teme komegone gboreru pakereru jiŋorunde ko kouŋ bokeru wapeme ŋiŋigo kubuji ŋonebuŋ, yoŋoji Yesure fuŋne kitiŋgaku miku mitaniŋgabi. \v 18 Yesuji mosi qoqowirie oi baya, buŋo oi manebuŋ ore eru ŋiŋigo kubu sogoji doduru keporeiŋ ore rabuŋ. \p \v 19 Oŋu rakabi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Maneniŋ. Moreŋine moreŋine ŋiŋigo yoŋo dodu poreru iŋore ŋadio raegobi eru niŋo buŋo gio oi akoŋ baku bibiebeneŋ foriine mo so fukega.” Oŋu.\x * \xo 12.19 \xt Kiki 118.25, 26; Zek 9.9 \x* \s1 Grik ŋiŋigo goineji Yesu baabuŋ. \p \v 20 Juda ŋiŋigo ŋonemaiŋ kombaŋ ore Jerusalem sitio roperu Anutu ohoweine baku miteŋ gabuŋ, yoŋore botugo Grik ŋiŋigo goine moko gobuŋ. \v 21 Yoŋoji kiŋariŋ tinaine Filip iŋoreo warebuŋ. Filipji Galili prowinsre taoŋ tinaine Betsaida ore ŋi goya. Grik yoŋoji iŋoreo wareru weuku iŋi ojibi maneya, “Sogunenoŋuŋ, niŋo aŋinoŋuŋgo Yesu ŋoneiŋgo manegobeneŋ.” \p \v 22 Oŋu ojibi maneru Andrureo raru buŋo oi ojiya. Miko maneru moko raru Yesu mibire maneya. \v 23 Buŋo oi maneru kerisieru iŋi miya, “Sombunde kuririquranji Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine iŋoreo moke fuke mukume taniŋgaiŋ, ore damanji bembeŋgaga. \v 24 Nonji komenere soso buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yagoŋ koruŋ moreŋgo so rakaru pougaiŋ ine, omaine oŋuakoŋ peiŋ. Oŋu omaine peiŋyoŋ, rakaru pougaiŋ ine, bobuineji pougaru erioŋbarioŋ wapeko foriine kokoine fukeiŋ. \p \v 25 “Ore so uri yoŋoji gogoyaŋuŋ yoŋoyaŋunde sabareku yoŋoyaŋunde aŋigo batiqatiine tomiri goinde aŋi maneega, yoŋore gogoji jibugaiŋ. Oŋu jibugaiŋyoŋ, moji mo iŋoyoŋunde gogo ŋiŋira ruaru noŋ miineo rua nuiŋ, iŋoji gogo foriine erioŋbarioŋke bofukeru tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ. \v 26 Moji noŋ kiŋaŋ qanareiŋgo miga, iŋoji bio noŋ boyobe nuru goko sagaiŋ. Kiŋaŋ qaega, noŋ roware eru gobemiŋ, oo oŋuakoŋ noke goiŋ. Moji noke goku kiŋaŋ qanareega, Mamaji iŋo araŋ baneko goiŋ.” Oŋu.\x * \xo 12.26 \xt Mat 10.39; 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24; 17.33 \x* \s1 Yesuji komeru gboreinde buŋo keroriine miya. \p \v 27 Yesuji miya, “Beune muŋambe yo waperu kejigame beune wapeko gogo. Bio uruŋu minobo? Buŋo baago. O Mama, go soine koŋkoŋ aua damaŋ yoone bomuku nu. Jibu iŋi ore oŋu so oŋga wosigabemiŋ: Aua yoore joiserereŋ oi maneku karieru osigabemiŋ ore eru gogake paineo ruage. \v 28 O Mama, go gakere kuririquraŋ nareku tinabiŋego bosogueigoŋ.” Oŋu oŋga wosigako Sombuŋgone buŋo iŋi fukeya, “Nonji kuririquraŋne gareku oo tinabiŋene bosogueba eru jikigaru bosoguebe saueru raiŋ.” \p \v 29 Buŋo oi fukeko ŋiŋigo kubu dimabi yoŋoji oi maneru mibuŋ, “Bobori parandaŋ oŋgaga.” Goineji mibuŋ, “Sombuŋ mimerereŋ moji iŋo buŋo ojime fonuŋine manegobeneŋ.” \p \v 30 Oŋu oŋu mikabi iŋi yajiya, “Fonuŋ oi nonde eru so fukegayoŋ, oi ŋoŋore eru fukega. \v 31 Damaŋ yoo moreŋine moreŋine ŋiŋigo eebobo sembene boyobeegobi, yoŋore oosoe damanji mai yabega. Anutuji yoŋore buŋo mitariru geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeiŋgo ega. Damaŋ yoo Anutuji Sembenere Nemu moreŋ so siŋaŋ yabeega, oi yobeme sakiineo wakiiŋ ega. \v 32 Iŋoji wakiiŋyoŋ, nonde iŋi fukeiŋ: Ŋiŋigoji moreŋgone ro nuru sowoo qakasi nubi roperu dimabe kadi fukeko ŋiŋigo moreŋ so furu yabebe doduru nondeo wareru kubu baku dimanimiŋ.” \v 33 Oi kome uruŋune komeiŋ, ore buŋo keroriine oŋu yajime manebuŋ. \p \v 34 Ŋiŋigo kubu yoŋoji oi maneru iŋi ojibuŋ, “Niŋo Kadi buŋo oseru iŋi manegobeneŋ, ‘Kristoji so komeru tatariine tomiri go roperu goiŋ.’ Goji wamore iŋi nojige, ‘Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine moreŋgone roku bopeŋgabi sowoo roperu dimaiŋ.’ Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine oi moji?” \p \v 35 Oi maneru bokirie yareya, “Tatamaji damaŋ pompoŋine moke botuŋaŋuŋgo fureru goiŋ. Qisiriji paiŋaŋuŋgo roperu kema ŋabeme ore biŋe egu fukenimiŋ ore tatamaineo roware eru goinebi. Tatamaji pe ŋareiŋ ore so tatamaineo goinebi. Moji qisirigo qaŋgoqasa raru wareega, uro ropeiŋ, oi so manega. \v 36 Ore eru tatamaineji damaŋ wojimu ŋoŋoke goiŋ, damaŋ oo oi manji mane sabareku goinebi. Tatamare kufufuŋ fukeru gonimiŋ ore tatamaine oi manesiŋ garu goinebi.” Yesuji buŋo oŋu miku boke yaberu sumuŋgaru raya. Oŋu.\x * \xo 12.36 \xt Kiki 110.4; Ais 9.7; Eze 37.25; Dan 7.14 \x* \s1 Juda sogune yoŋore maŋsananji so wirieya. \p \v 37 Yesuji mosi qoqowirie kokoine baku gome Juda siŋaŋ yoŋoji oi jiŋoyaŋunji noŋebuŋyoŋ, jibu oi so manesiŋ gaku keoma gobuŋ. \v 38 Oŋu gobi kajeqouŋ ŋi Aisaiare buŋo mo oi foriineke fukeya. Iŋoji buŋo oi iŋi quraŋgame pega, \q1 “O Ofoŋ, niŋoji Biŋe buŋo mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakare yabeegobeneŋyoŋ, moji oi manesiŋ gana? \q1 Ofonji usuŋine oi more barariŋgame mane taniŋgaiŋ?” \p \v 39 Munaŋqoqo Rauine manesiŋ gaiŋ ore yobiŋgaru embimbiŋgabuŋ, Aisaiaji ore fuŋine maneru buŋo mo ronekoŋ iŋi miku quraŋgame pega, \q1 \v 40 “Yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru fuŋine egu ŋone mukunimiŋ me maŋyaŋunji buŋo fuŋine egu mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru maŋyaŋuŋ egu kerisienimiŋ. \q1 Maŋyaŋuŋ kerisiebi egu bobiaŋ yabeiŋ. Iŋoji oŋu egu fukeiŋ ore ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ bokoberu maŋyaŋuŋ kejigame gogobi.” \p \v 41 Yesuji Sombunde kuririquraŋgo fureru gome Aisaiaji oŋu ŋoneru fuŋine mitaniŋgaru buŋo oi miya. \p \v 42 Minebobo eru siŋaŋyayabe ŋi yoŋoreone kokoineji oŋuakoŋ Yesu manesiŋ gabuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oŋgawowosi pi kubuone egu yobe yabeiŋ ore oi totogo so mifukebi. \v 43 Ŋiŋigoji miteŋ yabenimiŋ ore yameŋ kebuŋyoŋ, Anutuji miteŋ yabeiŋ ore oi qaqosori ebuŋ. Oŋu.\x * \xo 12.43 \xt Ais 53.1; 6.10 \x* \s1 Yesure buŋoji ŋiŋigo osoeru buŋonoŋuŋ mitariiŋ. \p \v 44 Goineji oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji oŋgaku iŋi miya, “Moji manesiŋ nuga, iŋoji noŋ akoŋ so manesiŋ nugayoŋ, moji sore nuya, oi oŋuakoŋ manesiŋ gaga. \v 45 Moji noŋ ŋone nuru sore nuya, oi oŋuakoŋ ŋoneega. \v 46 Ŋiŋigo mo noŋ manesiŋ nuga, iŋoji qisirigo qakatoru egu goiŋ. Ore eru nonji wakiru fukeru moreŋine moreŋine ŋoŋore tatama fukeru gogo. \p \v 47 “Nonji wakiru fukeru moreŋine moreŋine ŋoŋore buŋo mitaribemiŋ ore eru so wakiboŋyoŋ, ŋiŋigo moreŋ so muŋaŋ qa yarebe damaŋ yoo qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ ore eru wakiru gogo. Ore eru ŋiŋigo nonde Biŋe buŋo maneru so reŋgaru boyobeegobi ine, nonji yoŋore buŋo so mitaribemiŋ. \v 48 Uri yoŋoji mipemiriŋ enareku Biŋe buŋone so maneru sabaregobi, yoŋore mimitariji iŋi fukeiŋ: Nonji Biŋe buŋo mibe manebuŋ, buŋo oiji damaŋ yasogoo buŋoyaŋuŋ mitarime joiserereŋ ore so manenimiŋ. \p \v 49 “Fuŋine iŋi ore oŋu fukeiŋ: Nonji Biŋe buŋo miku goboŋ, oi buŋo omaine matayoŋ, oi nakene aŋigone so fukeko miku go wapeboŋ. Oŋu matayoŋ, Mama sore nuya, oi iŋoyoŋe mibuŋo uruŋu mibemiŋ, ore mitiga nareme miku go wapego. \v 50 Mamare mimiti oiji ŋoŋo gogo sanaŋineo rua ŋabeega, oi manego. Ore eru Mamaneji oi mibemiŋ ore mitiga nareya, noŋ ore so Biŋe buŋo miego.” Oŋu. \c 13 \s1 Yesuji kiŋariŋ yoŋore kufu jureya. \p \v 1 Ŋonemaiŋ kombanji\f + \fr 13.1 \ft Anutuji ronekoŋ Israel ŋiŋigo ŋone noberu emboŋ eru nodureya, kombaŋ ore tina Webo buŋoo Pasowa migobi. Eksodus 12.15\f* qondiŋgame Yesuji fuŋine iŋi mane mukuya, ‘Moreŋ bokeru Mamaneo ropebeminde damanji bembeŋgaga.’ Oŋu mane mukuku iŋoyoŋunde ogopu moreŋgo gobuŋ, oi maŋineji manjoko eyareru goku tatariine oo oŋuakoŋ manjokoine oi yaduya. \p \v 2 Komeinde damanji wareru fukeiŋgo eru damaŋ mogo ubure uqo nonimiŋ ore tumaŋgaru moko ŋekabi ya iŋi fukeya: Saimon Iskariotre made tinaine Judas oi Satanji sakioŋga foreya. Yesu babae eteinde buŋo oi saŋu qame maŋineo rakame maneru ŋeya. \v 3 Yesuji iŋoyoŋunde fuŋne oi iŋi mane mukuya, ‘Mamaji ya sosowore usuŋ oi nonde meo ruame Anutureone wakiru goku moke iŋoreo ropeiŋ ego.’ \p \v 4 Fuŋine oŋu mane mukuru uqo noku ŋebuŋgone pakereru marikuine kemukuru giore kambaŋ mobeine mo roru ombuineo qukarieru kipeya. \v 5 Oi kiperu obu juago kesieko rakame fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋore kufu jureya. Jure foreru kereŋ mobeine (sakikeketi) ombuineo qukarieru kipeya, oiji kufuyaŋuŋ bokereŋgaya. \v 6 Jureru raru Saimon Pitare kufuo wapeko iŋi ojiya, “O Ofoŋ go kiŋaŋqoqo wakiqoqoine mata. Goji nonde kufu jurende so sagaiŋ.” \p \v 7 Oŋu miko maneru iŋi bokirieya, “Ya muŋambe yo ego, goji ore fuŋine damaŋ yoo so mane mukugeyoŋ, jikiineo oi soine mane taniŋgaru gomiŋ.” \p \v 8 Bokirieme iŋi yameŋ keku miya, “Go nonde kufu damaŋ mogo so yobu juremiŋ.” Oŋu miko iŋi ojiya, “Nonji go so jure garebemiŋ ine, go nonde kiŋariŋ jikigaru goiŋgo embimbiŋgamiŋ.” \p \v 9 Oŋu ojime Saimon Pitaji bio popureru bokirieya, “Ofoŋ, ore eru go kufune akoŋ matayoŋ, mene eru qorune oi moko jure.” \p \v 10 Oŋu bokirieme iŋi ojiya, “Moji obu rauku wareko kufuine oŋuakoŋ jurebeneŋ wonuŋine tomiri qaŋkisiekiine fukeiŋ. Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine fuke foregobiyoŋ, moakonji gbagbataeŋine so fukega.” \v 11 Moji babae bateiŋgo eya, Yesuji oi maneru ore eru iŋi miya, “Ŋoŋo sosowo gbagbataeŋine so fukegobi.” \p \v 12 Kufuyaŋuŋ jure foreru marikuine moke keru wakiru ŋeko uqo nobi iŋi weu yareru miya, “Nonji ya eŋarego, ŋoŋo ore fuŋine mane taniŋgagobi me mata? \v 13 Ŋoŋo nonde ‘Qaqaji!’ eru ‘Ofoŋ!’ oŋu minareegobi eru nonji oi foriine fukego. Ore eru oi soineo miegobi. \v 14 Nonji ŋoŋore Ofoŋ Qaqaji fukeru kiŋaŋqoqo wakiqoqoinere mosi eba eku kufuŋaŋuŋ jurego ine, ŋoŋoji oŋuakoŋ baba waki eku kiŋaŋqoqo fukeru kufuŋaŋuŋ jujure eku gobi sagaiŋ. Oi ŋoŋore gio. \p \v 15 “Nonji baku ŋadugo, ŋoŋo ore so kitiŋgaku kiŋaŋ qoqo eku goinebi. Oŋu gokimiŋ ore mosi nonji muŋambe ŋadube ŋonegobi. Oi manesuku ore kamasi boyobebi sagaiŋ. \v 16 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kiŋaŋqoqoji wakiqoqoine fukeko rauineji ropekiine fukega. Kiŋarinji qaqajiine odureru ropekiine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Oŋuakoŋ ŋi ofoŋ moji mimerereŋine soreme kiŋaŋ raru gio baega, iŋoji ofoŋinere yukuineo goga. \v 17 Ŋoŋo buŋo koruŋ oi muŋambe mane mukugobi. Ore eru sakibobo bokeru ogopuŋaŋuŋ yoŋore mea yukuo raru gonimiŋ ine, nonji ŋoŋore ‘Oi kiwaqawaineke!’ mibemiŋ.” Oŋu.\x * \xo 13.17 \xt Luk 22.27 \xt Mat 10.24; Luk 6.40; Jon 15.20 \x* \s1 Moji babae bateinde buŋo bonieru miya. \r Mat 26.20-25; Mak 14.17-21; Luk 22.21-23 \p \v 18 “Buŋo migo, oi ŋoŋo sosowo so ro ŋabega. Nonji mo roosoeru oga yabeboŋ, yoŋore fuŋne oi soine mane mukugo. Oŋu gogoyoŋ, Biŋe Quraŋ mo oiji foriineke fukeko sagaiŋ. Buŋo oi iŋi, ‘Moji noke uqo moko nogobere, iŋoji midobodo eku gbakuineji odepie nuru nuiŋgo jauega.’ \f + \fr 13.18 \ft Gbakuineji odepie nuru nuiŋgo jauega, buŋo oi Israel yoŋore soso buŋo mo. Fuŋine iŋi: Iŋo maŋineji qopie nuga.\f* \p \v 19 “Noŋ foriine jiki fukeiŋ ore buŋoine rone migo. Ore eru foriine fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo nonde fuŋne mane taniŋgaru iŋi minimiŋ, ‘Aha! Gogore fuŋne damaŋ so go waperu goya, iŋoji oi fukega.’ Oŋu miku manesiŋ nunimiŋ ore nonji buŋo oi bonieru totogo mibe manebi. \p \v 20 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji ŋiŋigo mo sorebe gio baiŋgo ore wareko moji oi keporega, iŋoji noŋ oŋuakoŋ kepore nuiŋ. Oŋuakoŋ noŋ kepore nuga, iŋoji moji sore nuya, oi oŋuakoŋ kepore teiŋ.” \p \v 21 Yesuji buŋo oŋu miku beuine waperu kebojiru pougaiŋ ore eru buŋo barariŋgaru iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone moji noŋ babae banuiŋ.” \p \v 22 Oŋu yajime kiŋariŋpuineji yoŋoyoŋe qipupiware piku bibitatara ŋoŋone eku bubu iŋi manesubuŋ, “Oi more miga?” Oŋu manesuku maŋyoka koŋkoŋ ŋebuŋ. \v 23 Koŋkoŋ ŋeku uqo nokabi Yesure wombuŋ kiŋarinji iŋore keririŋgo ŋeya. \v 24 Iŋoji ŋeko Saimon Pitaji qoruineji akoŋ kiŋariŋ oi soso eteku iŋi ojime maneya, “Buŋo oi more miga, oi weu teru minde manebemiŋ.” \p \v 25 Oŋu ojime maneru fooreku Yesure omoineo kitiŋgaku iŋi weuya, “Ofoŋ, ŋi oi moji?” \p \v 26 Oŋu weume bokirie teya, “Poroŋ mobeine sigo igokurugaru mo otebemiŋ, iŋoji oi.” Kerisieru poroŋ mobeine roru sigo igokurugaru Judas oteya. Judasre mama tinaine Saimon Iskariot. \v 27 Poroŋ mobeine oi oteme Satanji oo akoŋ Judasre maŋgo rakaya. Ore eru Yesuji oi mitiga teku iŋi ojiya, “Ya bamiŋ, oi pipa baigoŋ.” \v 28 Buŋo oŋu ojiyayoŋ, oi wamore ojiya, oi kiŋariŋ goineji moko ŋeku uqo nobuŋ, yoŋoreone moji mo so mane taniŋgaya. \v 29 Kiŋariŋ goineji ore eru iŋi manesubuŋ, “Judasji moneŋ kekerere siŋaŋ goya, ore eru kombaŋ damaŋgo ya embimbiŋgakimiŋ, oi furiine bainde sorega me ŋiŋigo wakiqoqoine moneŋ ya mo yareiŋ ore miga.” \p \v 30 Judasji buŋo oi soine mane taniŋgaru poroŋ mobeine oi roru oo akoŋ bokeru sakibe rako ubu eya. Oŋu.\x * \xo 13.30 \xt Kiki 41.9 \xt Mat 10.40; Mak 9.37; Luk 9.48; 10.16 \x* \s1 Yesuji mimipaŋ buŋo gariine mitigaya. \p \v 31 Judasji bokeru sakibe rako Yesuji iŋi yajiya, “Muŋambe yo Anutuji kuririine Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine ete foreme iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueme taniŋgaga. \v 32 Iŋoji Anuture tinabiŋe bosogueru Anutuke qakatoga ore Anutuji oŋuakoŋ iŋore tinabiŋe bosogueiŋ. Oi damaŋ so joroko bosogueru kuririquraŋineji fukeko go ropeiŋ. \p \v 33 “O kokopune, nonji damaŋ pompoŋine moke ŋoŋoke gobemiŋ. Oi goku boke ŋabebe jiki baa nuru gonimiŋ. Juda yoŋore iŋi ŋajibe maneniŋ, ‘Noŋ kae rabemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo oi akoŋ muŋambe yo ŋoŋore oŋuakoŋ migo. \p \v 34 “Nonji mimipaŋ buŋo gariine mitiga yarego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋunji jojoko eku goinebi. Nonji manjoko eŋareru goboŋ, ŋoŋo ore so jojoko eku goinebi. \v 35 Botuŋaŋuŋgo maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eru gonimiŋ ine, ŋiŋigo sosowo yoŋo ŋone ŋaberu fuŋneŋaŋuŋ mane mukuru iŋi miku gonimiŋ, ‘Aha! Oi Yesure kiŋariŋpuine fukegobi.’” Oŋu.\x * \xo 13.35 \xt Jon 7.34 \xt Jon 15.12, 17; 1 Jo 3.23; 2 Jo 5 \x* \s1 Pitaji Yesu mugainde buŋo bonieru miya. \r Mat 26.31-35; Mak 14.27-31; Luk 22.31-34 \p \v 36 Saimon Pitaji Yesu iŋi weu teya, “Ofoŋ, go uro ramiŋ?” Weu teme bokirieya, “Noŋ uro rabemiŋ, goji oo boyobe nuru wareiŋgo embimbiŋgamiŋ. Damaŋ yoo embimbiŋgamiŋyoŋ, jiki oi soine boyobe nuru waremiŋ.” \p \v 37 Bokirieme iŋi weu teya, “Ofoŋ, noŋ wamore damaŋ yoo go boyobe guru wareiŋgo embimbiŋgabemiŋ? Nonji gogone gore eru kisiŋgaru bokebemiŋ.” \p \v 38 Weume iŋi bokirieya, “Goji fofori gogogo nonde eru kisiŋgaru bokemiŋgo mige me? Buŋo oi migoji akoŋ mige. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi gajibe mane: Muŋambe qoquji oŋgaiŋgo bombeŋgako goji damaŋ oo muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.” Oŋu. \c 14 \s1 Yesuji kiŋariŋpuine bobomiriŋ bayareya. \p \v 1 “Maŋ-ŋaŋunji manebu paio beusembe so maneru goinebi. Anutu manesiŋ gainebi eru noŋ oŋuakoŋ manesiŋ nuru goinebi. \v 2 Nonde Mamare kae qoruineo pi maŋine boakoŋ pega. Oi so pena ine, ŋoŋore buŋo iŋi minobo: Nonji oo roperu ŋoŋore ŋeŋe pi baku bobiaŋgabemiŋ. \p \v 3 “Nonji bonieru raru roperu ŋoŋore ŋeŋe pi baku bobiaŋgabemiŋyoŋ, nonji kae gobemiŋ, ŋoŋoji oŋuakoŋ noke oo moko goniminde aŋi manego. Ore eru nonji moke kirieru wareru oga yabebe paibe ropenimiŋ. \v 4 Nonji kae urobe rabemiŋ, ŋoŋoji ore fuŋine mane muku foregobi.” Oŋu. \s1 Mamareo rarainere kadi oi Yesu. \p \v 5 Yesuji oŋu yajime kiŋariŋ tinaine Tomas iŋoji iŋi miya, “O Ofoŋ, go kae uri ramiŋ, niŋoji oi so manegobeneŋ. Ore eru ore fuŋine oi uruŋu mane mukuganobeŋ?” \p \v 6 Oi maneru iŋi ojiya, “Nonji Kadi fukego. Nonji Buŋo foriine eru Gogo sanaŋine fukego. Moji Mamareo ropeiŋgo maneru nondeo wareiŋ ine, iŋoji kadi bofukeiŋ. Kadi furuine mo so pega. \v 7 Ŋoŋoji noŋ fofori mane muku nunobuŋ ine, nakene Mama oŋuakoŋ mane mukunobuŋ. Ŋoŋoji damaŋ yoo fuŋgaru nonde Mama ŋoneru mane foregobi.” \p \v 8 Oŋu miko Filipji iŋi ojime maneya, “O Ofoŋ, go Mama nodunde niŋoji oi piku ŋonebeneŋ saga nobeiŋ.” \p \v 9 Oi maneru Yesuji ojime maneya, “O Filip, noŋ damaŋ joroine yobu ŋoŋoke gbeŋ akoŋ gobe ŋone nuru jibu fuŋne so mane mukuge me? Moji noŋ ŋone muku nuya, iŋoji Mamane oŋuakoŋ ŋone mukuru goga. Ore eru go uruŋu eru Mama nodunde ŋonekiminde mige? \p \v 10 “Nonji Mamake qakatoru dimabe Mamaji noke qakatoru dimaga, oi manesiŋ gage me mata? Buŋo Biŋe mibe maneegobi, nonji buŋo oi nakene maŋgone so roru miego. Mata! Gio baego, oi oŋuakoŋ Mamaneji noke qakatoru dimaga, iŋoji maŋgo enareko foriine fukeega. Ore eru gio baego, oi iŋore gio baego. \p \v 11 “Nonji Mamake qakatoru dimabe Mamaji noke qakatoru dimaga. Ŋoŋoji oŋu manesiŋ nuinebi. Buŋo oi mineji mibe maneru so manesiŋ nunobuŋ ine, oi mosi qoqowiriene ŋonegobi ore eru manesiŋ nuinebi. \v 12 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Uri yoŋoji noŋ manesiŋ nugobi, yoŋoji oŋuakoŋ noŋ mosi qoqowirie ba gobe, oi akoŋ baenimiŋ. Oŋuakoŋ baenimiŋ eru damaŋ goineo nonji babe, ore soine odureru oi baenimiŋ. Nonji Mamareo roperu gobemiŋ ore eru mosi qoqowirie ropekiine sogo babi fukenimiŋ. \p \v 13 “Mamaneji nonde eru tinabiŋeineke fukeiŋ ore manego. Ore eru ŋoŋoji nonde tinao wamo yare oŋga wosinimiŋ, nonji oi ebemiŋ. Oŋu ebe oo Mamanere tinabiŋe mibi sogueeiŋ. \v 14 Ŋoŋoji ya more ore nonde tinao oŋga wosiru weu narenimiŋ ine, nonji oi ebemiŋ. \v 15 Ŋoŋoji noŋ maŋ-ŋaŋunji jojoko enareegobi ine, nonde mimipaŋ buŋo reŋgaru boyoberu goinebi.” Oŋu. \s1 Yesuji Moro Tiriine soreiŋgo mikipeya. \p \v 16 “Nonji Mama oŋga wosi etebe iŋoji maŋgo uje Rauine mo ŋareme wakiru nonde tife tatariine tomiri ŋoŋoke go ropeiŋ. \v 17 Maŋgo uje Rauine oi Moro Tiriine. Iŋoji buŋo foriinere Rau fukega. Maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji oi so ŋone mukuru so manegobi. Ore eru yoŋoji oi kepore teru sabareiŋgo embimbiŋgaegobiyoŋ, Moro iŋoji ŋoŋoke goga eru jiki maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru ŋoŋoke dimaiŋ. Ore eru oi kotu matayoŋ, oi soine mane mukugobi. \p \v 18 “Nonji boke ŋabebe begu made oŋuine so fukeru gonimiŋ. Noŋ ŋoŋore kirieru warebemiŋ. \v 19 Damaŋ pompoŋine tariko moreŋ ŋiŋigo omaine yoŋoji noŋ moke so ŋone nuru gonimiŋ. Yoŋoji matayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ, ŋoŋoji noŋ soine ŋone nuenimiŋ. Nonji sanaŋgaru gogo ore ŋoŋoji oŋuakoŋ gboreru sanaŋgaru gonimiŋ. \v 20 Mama, noŋ eru ŋoŋo, noŋuŋ moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Nonji Mamaneke qakatoru dimabe ŋoŋoji noke qakatoru dimakabi nonji ŋoŋoke qakatoru dimago. Ore fuŋine oi Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo rakainde damaŋ oo soine mane taniŋganimiŋ. \p \v 21 “Moji nonde mimipaŋ buŋo sosowo maneru sabareku reŋgaega, iŋoji maŋineji noŋ manjoko enareega. Moji noŋ manjoko enareko nonde Mamaji oi manjoko eteega eru nonji oi manjoko eteego. Nonji oi manjoko eteru fuŋnene barariŋgabe mane mukuiŋ.” \p \v 22 Yesuji oŋu miko Judas Iskariotre jiŋa Judas iŋoji iŋi ojiya, “Ofoŋ, go uruŋu eru fuŋnego niŋo akoŋ barariŋga noremiŋ eru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋore oi kesoŋ yabeiŋgo mige?” \p \v 23 Oŋu ojime iŋi bokirie teya, “Moji maŋineji manjoko enareega ine, iŋoji nonde Biŋe buŋo reŋgaru boyoberu goiŋ. Oŋu gome Mamaneji oi manjoko eteko Mamake nikoji iŋore maŋgo rakaru damaŋ so iŋoke moko gokimiŋ. \v 24 Moji noŋ maŋineji so manji jojoko enareega ine, oi nonde Biŋe buŋo so reŋgaru boyoberu goiŋ. Buŋo mibe maneegobi, oi nakene Biŋe matayoŋ, Mama sore nuya, iŋoji oi nareme miego. \p \v 25 “Nonji buŋo sosowo oi ŋoŋoke damaŋ so goboŋ, damaŋ oo qaji ŋareru goboŋ. \v 26 Oŋu goboŋyoŋ, Mamaji Moro Tiriine nonde tinao soreme wakiru maŋgo uje Rauŋaŋuŋ fukeiŋ getire ŋareeiŋ. Iŋoji buŋo sosowo qaji ŋareru nonji uŋsowoŋ buŋo sosowo ŋarebe, oi egu niga ŋabeiŋ ore kegbore eŋareeiŋ. \p \v 27 “Nonji womo ŋarego. Nakene womo yobu fuŋ mo oi ruabe maŋ-ŋaŋuŋgo peine. Moreŋgo ŋiŋigo yoŋoji womo qoqo eegobi, nonji ore kamasi oŋuine so qa ŋareegoyoŋ, oi odureru womo fuŋ mo ŋareebemiŋ. Ore eru maŋ-ŋaŋunji beusembe paio kokoiŋaŋuŋ so maneru goinebi. \p \v 28 “Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ, ‘Nonji boke ŋaberu roperu goku moke ŋoŋoreo kirieru warebemiŋ.’ Ŋoŋoji maŋ-ŋaŋunji noŋ fofori manjoko enarenobuŋ ine, buŋo migo, ore eru soine jerienimiŋ. Mamaji nonde sogune fukega. Ore eru noŋ ‘Mamanereo ropebemiŋ,’ migo, ŋoŋoji oi maneru soine manjeri bofukebi sagana. \v 29 Buŋo muŋambe yo mikabe manegobi, ore foriine jiki fukeiŋ. Foriine fukeiŋ, ŋoŋoji damaŋ oo oi soine manesuku manesiŋ ganimiŋ. Ore eru oi bonieru ŋajibe manegobi. \p \v 30 “Damaŋne bembeŋgaga ore ŋoŋoke buŋo kokoine moke miiŋgo so manego. Sembene Nemuji moreŋ so siŋaŋ yabeega, iŋoji bio wareiŋgo jauega. Iŋore tobiriji gbiŋ so enareku kemarieiŋ. Nonde fuŋne oi iŋoji mitigaiŋ ore so, so pega. \v 31 So pegayoŋ, nonji Mama manjoko eteego ore ya sosowo buŋo mitiga nareega ore so baego. Moreŋ ŋiŋigoji nonde fuŋne oi miku qaji ŋarebi mane taniŋganiminde manego. Ore eru bio bokeru pakereru warebi raki.” Oŋu. \c 15 \s1 Yesuji wain yo fuŋqoduine, noŋuŋ tieŋine fukegobeneŋ. \p \v 1 Yesuji kiŋariŋpuine oi iŋi yajiya, “Nonji wain yo foriine fukebe nonde Mamaji wain giore rau fukega. \v 2 Nonji yo oŋuine kiri tieŋneke fukego. Yo tieŋine sosowo foriyaŋuŋ so bofukeru aputa fukegobi, Mamaneji oi ketigaru boke yabeiŋ. Yo tieŋine sosowo nondeo ŋebi foriyaŋuŋ fukeru deegobi, Mamaneji oi ke keririke yabeiŋ. Eebobore foriine sogueru dekukuŋgaru boakoŋ fukenimiŋ ore boposike yabeiŋ. \p \v 3 “Ŋoŋo Biŋe buŋo ŋajibe oiji bofosike yaberu ke keririke yabeme gbagbataeŋine fukeru gogobi. \v 4 Ore eru ŋoŋoji noke qakatoru dimainebi. Oŋu dimabi nonji ŋoŋoke dimabemiŋ. Wain tieŋine moji yo botuineo so ŋeku mukuru wakiga ine, oi iŋoyoŋe maŋgo ee eku foriine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Ore so ŋoŋoji oŋuakoŋ noke so qakatoru dimagobi ine, ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ eebobore fori mo bofukenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. \p \v 5 “Noŋ wain yo fukekabe ŋoŋoji ore tieŋine fukegobi. Ŋoŋo boke nuru ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ dimaku ya mo baniminde embiŋbimganimiŋ. Ore eru moji noke qakatoru dimako nonji iŋoke qakatoru dimabe iŋoji eebobore fori mokemoke yobu bofukeru goiŋ. \v 6 Uri yoŋoji noke so qakatoru dimagobi ine, wain yo rauineji oi yo tieŋ oŋuine keti yaberu bokeme sakibe ranimiŋ. Raru qaŋibi roru qodureru misigo bokeme rakaru janimiŋ. \p \v 7 “Yoŋoji janimiŋyoŋ, aribe ŋoŋo noke qakatoru dimainebi. Oŋu dimabi nonde Biŋe buŋoji ŋoŋore maŋgo qakatoru dimaga ine, ŋoŋoji oi me oi biŋe qoqo ekiminde manegobi, oi Mama oŋga wosi tebi ŋareiŋ. \v 8 Ŋoŋoji nonde kiŋariŋpu fukeru dimakabi eeboboŋaŋunde fori mokemoke yobu fukeru wakiru ŋekabi gonimiŋ. Oŋu eba eku gonimiŋ ore Mamanere tinaji kuririineke fukeru peiŋ. \v 9 Mamaneji noŋ manji jojoko enareku goya, nonji ore so oŋuakoŋ manji jojoko eyareru goboŋ. Ŋoŋo nonde manjoko maŋgo dimainebi. \v 10 Nonji Mamanere mimipaŋ buŋo reŋgaru go waperu iŋore manjoko maŋgo dimago. Ore so ŋoŋo nonde mimipaŋ buŋo roru reŋgaru gonimiŋ ine, soine nonde manjoko maŋgo dimakabi manjoko eyareru gobemiŋ. \p \v 11 “Nonji maŋ jeri ŋarebe petigaru maŋ-ŋaŋuŋ puseru peko mokemoke yobu jerieru gonimiŋ ore buŋo oi ŋajibe manegobi. \v 12 Nonde Kadi buŋo oi iŋi: Nonji maŋneji manjoko eŋareru gobe, ŋoŋo ore so ŋoŋo-ŋaŋe jojoko eku goinebi. \v 13 Moji ogopuine yoŋore eru iŋoyoŋunde gogo kisiŋgaru bokeiŋ, oiji manjoko ropekiine sogo fukega. Moji oi odureru manjoko eŋareiŋgo embimbiŋgaiŋ. Manji jojoko goine oi ore wawakiine. \p \v 14 “Nonji ya enimiŋ ore mitiga ŋareego, ŋoŋoji ore so eegobi ine, nonde ogopu fukegobi. \v 15 Kiŋaŋqoqore fuŋne iŋi: Siŋaŋineji gioine uruŋu eru baega, oi kiŋaŋqoqoineji so maneega. Ore eru ŋoŋore tina ‘Kiŋaŋqoqopune,’ oŋu so jikigaru miŋarebemiŋyoŋ, Mamaneone Biŋe buŋo maneboŋ, oi sosowo ŋoŋore barariŋga ŋarebe manegobi. Ore eru tinaŋaŋuŋ ‘Ogopune,’ oŋu oŋga ŋarebe sagaga. \p \v 16 “O ogopune, ŋoŋoji noŋ so roosoe nubuŋyoŋ, nonji ŋoŋo roosoeru igodoŋ ŋabebe dimagobi. Ore eru ŋoŋoji roregaru raru foriine iŋi bofukeru damaŋ so dekabi pe ropeko sagaiŋ: Nonde tina oŋgaku ya oi me oi ore Mama oŋga wosinimiŋ, oi ŋareme biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ. \v 17 Ŋoŋo botuŋaŋuŋgo jojoko eku goinebi. Nonji mimipaŋ buŋone oŋu mitari yarego.” Oŋu.\x * \xo 15.17 \xt Jon 13.34; 15.17; 1 Jo 3.23; 2 Jo 5 \x* \s1 Maŋkekerisiere qopu yoŋo ŋoŋo rosi eŋarenimiŋ. \p \v 18 “Moreŋgo maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋo rosi eŋarenimiŋ ine, ŋoŋo buŋo iŋi mane mukuinebi: Yoŋoji rone noŋ oŋuakoŋ rosi enareku gobuŋ. \v 19 Ŋoŋo maŋkekerisiere yaura kubuo gonimiŋ ine, kubupuyaŋuŋ yoŋoji yoŋoyaŋunde ogopu maŋyauŋ eyarenobuŋ. Oi eyarenobuŋyoŋ, nonji ŋoŋo roosoeru yoŋore buruone oga ŋabebe furuine fukeru gogobi. Yoŋore eebobo sembene oi ŋadi gaku gogobi ore eru rosi eŋareegobi. \p \v 20 “Nonji buŋo mo iŋi ŋajibe manebuŋ, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuinebi, ‘Kiŋaŋqoqoji wakiqoqoine fukeko rauineji soguneine fukega. Kiŋarinji qaqajiine odureru ropekiine fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ.’ Ore so goineji noŋ kekesuesue enareku go wapebuŋ ine, goine yoŋoji nonde igokopu ŋoŋo oŋuakoŋ kekesuesue eyareku gonimiŋ. Yoŋoji nonde Biŋe buŋo maneru sabareku gobuŋ ine, ŋoŋoji nonde buŋo misaueku gobi oŋuakoŋ soine maneru sabareru gonimiŋ. \v 21 Oŋu gonimiŋyoŋ, noŋ sore nuya, yoŋoji oi so mane mukubi. Ore eru keoma paio ya fuŋne fuŋne kosa eŋarenimiŋ, oi nonde tinabiŋere eru fuke ŋareiŋ. \p \v 22 “Nonji yoŋoreo so wakiru Biŋe buŋo yajibe manenimiŋ ine, yoŋoji agiburaŋyaŋunde mimi so maneru gonimiŋ. Oŋu mo gonimiŋyoŋ, damaŋ yoo agiburaŋyaŋuŋ mane foreru kefaganimiŋ ore embimbiŋganimiŋ. Gbegbedi buŋoyaŋuŋ uruŋu bofukenobuŋ? \v 23 Moji noŋ rosi enarega, iŋoji Mamane oŋuakoŋ rosi etega. \v 24 Mosi qoqowirie ropekiine sogo babe, oi moji mo ŋoŋore botugo so baku goya. Nonji oi so banobo ine, yoŋoji agiburaŋyaŋunde mimi oi so maneru gonobuŋ. Koŋkoŋ qaku gonobuŋyoŋ, damaŋ yoo nonji oi babe ŋone foreru jibu noŋ eru Mamane oŋuakoŋ omaine yobu rosi enoteku gogobi. \p \v 25 “Oŋu enoteku gobi Biŋe buŋo moji foriineke fukeya. Mosesji kadi buŋo ŋareya, oo buŋo oi iŋi quraŋgame pega, ‘Yoŋoji omaine yobu rosi enareku gobuŋ.’ Buŋo oiji foriineke fukeya. \p \v 26 “Nonji Mamareo roperu uje Rauine sorebe ŋoŋore wareru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru kitiŋ ŋabeiŋ. Moro Tiriine iŋoji buŋo foriinere Rau fukega. Iŋoji Mamaone wakiru nonde fuŋnene kitiŋgaku mitaniŋga yareru goiŋ. \v 27 Iŋoji oŋu goiŋ eru ŋoŋoji oŋuakoŋ nonde fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaru gonimiŋ. Nonji fuŋgaru mande tumoqoqo gio ba gobe, ŋoŋoji fuŋfuŋgaineone noke goku pakerebuŋ. Ore eru ŋoŋo oi soine mitaniŋgaru goinebi. Oŋu.”\x * \xo 15.27 \xt Mat 10.24; Luk 6.40; Jon 13.16 \xt Kiki 35.19; 69.4 \x* \c 16 \s1 Yesure kiŋariŋpu jigoji yaberu ketuŋ yabenimiŋ. \p \v 1 Yesuji jikigaru iŋi miya, “Ŋoŋo waki ŋabeko tiŋtuŋ egu qanimiŋ. Ore eru nonji buŋo oi bonieru mibe manegobi. \v 2 Maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji oŋgawowosi pi kubuyaŋuŋgone ketuŋ ŋabebi sakibe wakiru gonimiŋ. Jiki damaŋ mo wareru fukeiŋ, oo ŋoŋo nonde eru ŋabebi komenimiŋ. Oŋu ŋaberu iŋi minimiŋ, ‘Oŋuine oo Anuture kiŋaŋ qabeneŋ Anuture manji fiaga.’ Sosowoji oŋu mane jibugaru minimiŋ. \v 3 Yoŋoji Mama eru noŋ nikore fuŋne so mane taniŋgaegobi ore eru oŋu eŋareku gonimiŋ. \p \v 4 “Oŋu koŋkoŋ qaku gonimiŋyoŋ, nonji buŋo oi bonieru ŋajibe manegobi. Ore eru damaŋ oi ware fukeme buŋo ore foriine fukeiŋ, ŋoŋo damaŋ oo soine iŋi minimiŋ, ‘Kristoji yoore biŋe buŋo bonieru nojiko manebeŋ.’ Nake ŋoŋoke goboŋ ore eru buŋo oi damaŋ joroine peko rone so mikabe mane wapebuŋ.” Oŋu. \s1 Moro Tiriineji gioine iŋi baega: \p \v 5 “Nonji damaŋ yoo sore nume wakiboŋ, iŋoreo ropeiŋgo ebe ŋoŋoreone moji mo iŋi so weu narega, ‘Go uro ramiŋ?’ \v 6 Buŋo oŋu migo, ŋoŋoji oi maneru ore eru beusembeji maŋ-ŋaŋuŋ puseko gogobi. \p \v 7 “Oŋu gogobiyoŋ, jibu nonji ore mobeine buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji boke ŋaberu kirieru ropebemiŋ, ore foriine fukeru iŋi bobiaŋ ŋabeiŋ: Nonji roperu uje Rauine sorebe ŋoŋoreo wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ. Nonji so boke ŋaberu ropenobo ine, Rauine iŋoji ŋoŋoreo wakiiŋgo embimbiŋgana. \p \v 8 “Uje Rauine iŋoji wakiru gogore fuŋne iŋi ŋaduru goiŋ: Moreŋ so agiburaŋyaŋuŋ barariŋga yareko Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikenimiŋ me maŋyaŋuŋ so kerisiebi buŋoyaŋuŋ mitariru geoine bokirie yareiŋ. Ŋiŋigoji fuŋneyaŋuŋ oŋu ŋoneru mane mukunimiŋ. \v 9 Noŋ so manesiŋ nugobi ore agiburande fuŋne barariŋga yareko mane mukunimiŋ. \p \v 10 “Anuture kadi posiine oi mane jibugaru nonde buŋo kosa miegobi. Ore eru iŋoji nonde fuŋne barariŋgaru yaduko iŋi mane muku nunimiŋ: Nonji posiine goku Mamanere kirieru ropebe noŋ moke so ŋone nuru gonimiŋ. \v 11 Sembene Rauine moreŋ so siŋaŋ yabeegayoŋ, Anutuji iŋore buŋo mitarime misi koru Rauine fukeiŋ. Ore so sosowo noŋunde buŋo oŋuakoŋ mitariiŋ. \p \v 12 “Nonji soine buŋo kokoine jikigaru minoboyoŋ, oi damaŋ yoo mibe fonuŋkati eru kegborenimiŋ ore egu embimbiŋganimiŋ. \v 13 Oi embimbiŋganimiŋyoŋ, buŋo foriinere Rau, Moro Tiriine iŋoji wakiru maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru buŋo saŋu qame manenimiŋ. Oi iŋoyoŋunde mande eru kosa so miku goiŋyoŋ, Anuture buŋo kaje ruaru manega, iŋoji oŋuakoŋ mieiŋ eru jiki ya fukeiŋ, oi bonieru barariŋgaru miiŋ. Ore eru iŋoji ro ŋaberu buŋo foriine sosowo ore obu joguŋineo boudu ŋaberu buŋo foriinere kadio akoŋ ode ranimiŋ. \p \v 14 “Iŋoji nakene rouŋgone buŋo roku mitaniŋgaru maŋ bapakare ŋaberu goiŋ. Ore eru nonde fuŋne barariŋga ŋareko nonji tinabiŋeneke fukeebemiŋ. \v 15 Mamanere ya sosowo ega, oi nonde meo ruame pega. Ore eru migo, ‘Iŋoji nakene rouŋgone buŋo roru mitaniŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru goiŋ.’ Buŋo oi oŋu.” \s1 Beusembe gobi bokirieme manjeri manenimiŋ. \p \v 16 “Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ moke so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ.” \p \v 17 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋoreone goineji yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mimane ebuŋ, “Buŋo iŋi miga, ‘Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ,’ eru buŋo mo iŋi miga, ‘Noŋ Mamanereo ropebemiŋ.’ Oŋu miko manegobeneŋ, buŋo yoyoka ore fuŋine oi uruŋu?” \v 18 Oŋu mimane eku qayaya mibuŋ, “Iŋoji ‘Damaŋ pompoŋine tariko,’ migayoŋ, buŋo ore fuŋine uruŋu? Oi wamore miga, oi so mane taniŋgagobeneŋ.” \p \v 19 Oŋu miku weu tenimiŋ ore manebi Yesuji ŋone muku yaberu iŋi yajiya, “Buŋo iŋi migo, ‘Damaŋ pompoŋine tariko ŋoŋo noŋ so ŋone nunimiŋ. Ore ŋadiineo damaŋ pompoŋine tariko fuke ŋarebe soine moke ŋone nunimiŋ,’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine baaru mimane egobi me? \p \v 20 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji rabe ŋoŋo jiŋgeŋ keku kuyonimiŋ, maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji kosa jeri kiki keku jeribari eku gonimiŋ. Ŋoŋo beusembe eku gonimiŋyoŋ, beusembeŋaŋuŋ oiji nonde eru kerisieru jeribari eku gonimiŋ. \v 21 Ŋigoji odumade rorore damaŋ ware fukeko goji kime qapeqawaki paio odumade rogayoŋ, odumade gariine roru dimaku oi ŋoneru jeriinere ore bio joiserereŋine oi niga gaega. \v 22 Ore so ŋoŋo oŋuakoŋ damaŋ yoo beusembeke gogobiyoŋ, nonji jiki moke fukeru ŋone ŋabebe ŋoŋo soine manjerike gonimiŋ. Manjeriŋaŋuŋ oi moji mo so ŋowa roiŋ. \p \v 23 “Damaŋ oo ya more noŋ so weu narenimiŋyoŋ, oŋgawowosiŋaŋuŋ Mamareo ruabi poretiŋ akoŋ rako afagako gonimiŋ. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nonde tinao ya more Mama oŋga wosi teku ine, iŋoji oi kisiŋga ŋareiŋ. \v 24 Noke go warebuŋ, ŋoŋo damaŋ oo ya more nonde tinao so oŋga wosiru gobuŋ. Ŋoŋo Mama oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosibi soine bokirie ŋareiŋ. Oi ŋareme jeribariŋaŋunji fukeru saueru maŋ-ŋaŋuŋ puseko gonimiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji morende eebobo sembene oi gbiŋ eega. \p \v 25 “Buŋo ŋajibe maneru wareegobi, oi buŋo soweineke mibe maneru gobuŋ. Jiki damaŋ mo ware fukeiŋ, oo buŋo sosoine oi moke so miku ŋajibemiŋ. Matayoŋ, Mamanere fuŋne oi totogo mitaniŋgaru gobemiŋ. \v 26 Damaŋ oo ŋoŋo nonde tina oŋgaku Mama oŋga wosiru gonimiŋ. Ore fuŋine oi iŋi: Ŋoŋo oŋgawowosiŋaŋuŋ Mamareo ruaiŋgo ore nondeo moke so wareegobiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe Mamareo poretiŋ oŋga wosiru gonimiŋ. Nonji ŋoŋore mi roku Mamare so oŋga wosibemiŋ. \p \v 27 “Mamaji iŋoyoŋe maŋineji manjoko eŋareru oŋgawowosiŋaŋuŋ iŋi ore maneru goiŋ: Nonji Anutureone wakiboŋ, ŋoŋo nonde fuŋne oŋu manesiŋ garu damaŋ so maŋ-ŋaŋunji manjoko enareku go wapebi kadi oŋu fukeko oŋgawowosiŋaŋuŋ maneru goiŋ. \v 28 Nonji Mama bokeru moreŋgo wakiru goku moreŋ bokeru moke kirieru Mamanereo ropebemiŋ.” \p \v 29 Oŋu miko kiŋariŋpuineji mibuŋ, “Mane, buŋo muŋambe yo mige, oi keroriine so qaku mige. Oi totogo akoŋ minde soine mane taniŋgagobeneŋ. \v 30 Niŋo muŋambe fuŋnego iŋi mane mukugobeneŋ: Goji gake akoŋ ya sosowo mane tarinde moji mo weuku qaji gareiŋgo ore so embimbiŋgage. Ore eru go Anutureone wakimeŋ, niŋo oi manesiŋ gagobeneŋ.” \p \v 31 Oŋu mikabuŋ Yesuji kerisieru miya, “Muŋambe soine manesiŋ nugobiyoŋ, \v 32 maneniŋ, damaŋ kamasiine mo wareiŋ eru oiji mai garu mendigo dimaga. Damaŋ oiji ware fukeko ŋoŋoji kokoi maneru boke nuru roiŋgabi nakekoŋ gobemiŋ. Jibu nakekoŋ yobu so gobemiŋyoŋ, Mamaneji noke goiŋ. Mamaji noke goiŋ ore eru nakekoŋ sowo so gobemiŋ. \v 33 Ŋoŋoji jikigaru moreŋgo goku sisikoŋkoŋ paio gonimiŋyoŋ, noke qakatoru womoo gonimiŋ ore maneru buŋo tatariine yo mibe manegobi. Buŋo akoŋ so migoyoŋ, nonji morende eebobo sembene oi gbiŋ eru joruine baji forebe wakiya. Ore eru kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi.” Oŋu. \c 17 \s1 Yesuji iŋoyoŋunde Mama oŋga wosiya. \p \v 1-2 Yesuji buŋo oŋu mitariru Sombuŋgo oobe pime ropeko iŋi oŋga wosiya, “Mamane, goji moreŋ so ŋiŋigo sosowo Madego nonde rurumaŋgo rua yabende usuŋ paio Ofoŋ eyarego. Ŋiŋigoji Madego nonde buŋo soine so ŋadi gaku odureru gonimiŋ. Goji ŋiŋigo botuyaŋuŋgone goine bomukuru nonde meo rua yaberu iŋi mitiga naremeŋ, ‘Go oi sosowo qaji yabende gogo sanaŋine bofukeru goinebi.’ Gio oi ba forebe Madegoji tinabiŋego mi sogueiŋgo ore kuririquraŋgo nareigoŋ. Nonde damaŋ oi muŋambe yo ware fukeme dimaku oŋu oŋga wosigo. \p \v 3 “Gogo sanaŋinere fuŋne oi iŋi: Goji moakoŋ Anutu foriine fukege eru ŋi Yesu Kristo noŋ sore nunde wakiboŋ, ŋiŋigoji nokunde fuŋne oŋu mane mukunimiŋ. Gogo sanaŋine oŋu bofukenimiŋ. \v 4 Gio nareru ‘Baigoŋ,’ miku mitiga naremeŋ, nonji oi reŋgaru baku goku baforego. Kuririgoke goku tinabiŋego moreŋgo barariŋgaru misauebe kuririineke fukeya. \p \v 5 “O Mama, nonji moreŋ so fukeko Sombuŋ kaeo oo gore keririŋgoo kuririquraŋke fureru goboŋ. Kuririquraŋ oi akoŋ muŋambe yo moke enarende fukeru keti nuko moke gore keririŋgoo kuririquraŋke fureru gobemiŋ.” Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋore eru oŋga wosiya. \p \v 6 “O Mamane, goji moreŋ ŋiŋigo goine osoeru nonde meo rua yabeme, nonji gore tinabiŋe oi yoŋo barariŋgaru yaduru goboŋ. Yoŋoji gore biŋe fukebi goji oi nonde meo rua yabende yoŋoji gore Biŋe buŋo oi maneru sabareru gogobi. \v 7 Goji ya naremeŋ, oi sosowo goreone wareega, yoŋoji oi damaŋ yoo mane mukugobi. \v 8 Goji buŋo Biŋe naremeŋ, nonji oi kiŋariŋpune qaji yarebe maneru sabareku gogobi. Noŋ boke guru moreŋgo wakiboŋ, yoŋoji oi fofori mane mukugobi. Goji sore nunde fukeboŋ, yoŋoji oi oŋuakoŋ manesiŋ gagobi. \p \v 9 “Noŋ yoŋore eru oŋga wosi garego. Maŋkekerisiere ŋiŋigo mutuine yoŋore so oŋga wosigoyoŋ, kufufuŋ nonde meo rua yabende maŋyaŋuŋ kerisieru gore biŋe fukegobi, yoŋore eru oŋga wosi garego. \v 10 Ŋiŋigo sosowo nonde biŋe fukegobi, yoŋoji gore biŋe fukegobi eru ŋiŋigo gore biŋe fukegobi, yoŋoji nonde biŋe oŋuakoŋ fukegobi. Nakene kuririquraŋ rua yarebe ore paio dimaku eeboboyaŋuŋ ebi nonde tinabiŋeji sogueru saueeiŋ. \v 11 Noŋ moreŋgo gogone tariko goreo wapebemiŋ ore egoyoŋ, yoŋoji jikigaru moreŋgo gonimiŋ. O Mama Tiriine, goji tinago narende ore usuŋineji sa kipe yabende so pouganimiŋ. Nokuŋ moakoŋ fukeru gogobere, yoŋoji ore so moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga wosigo. \p \v 12 “Nonji yoŋoke moreŋgo go wapeboŋ, damaŋ oo tinabiŋego narende oiji sa kipe yaberu goboŋ. Biŋe Qurande buŋo moji foriineke fukeiŋ ore pega moakonji jibugaru misi korure biŋe fukeru joiserereŋ maneru goiŋ. Nonji siŋaŋ yabeboŋ ore yoŋoreone goineji so tiŋtuŋ eru jibugabuŋ. \v 13 Goineji so jibugabuŋyoŋ, nonji muŋambe yo moreŋgo goku goreo wareiŋgo ore wareru buŋo yo migo: Nonde maŋ jeriji yoŋoreo petigako robi maŋyaŋuŋ puseko jerieru gonimiŋ. Oŋu fukeiŋgo ore oŋga wosigo. \v 14 Nonji gore Biŋe buŋo qaji yarebe maneru gogobi. Nonji morende eebobo sembene oi so boyobeego, yoŋoji oŋuakoŋ oi so boyoberu ŋadi gaegobi. Ore eru moreŋgo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji rosi eŋareegobi. \p \v 15 “Nonji moreŋgone oga yabebemiŋ ore so weu garegoyoŋ, Sembene Rauineone sabareku sa kipe yaberu gomiŋ ore oŋga wosigo. \v 16 Nonji morende eebobo sembene ŋadi gaku oi so boyobe yoŋoji oŋuakoŋ oi ŋadi gaku so boyobeegobi. \v 17 Buŋo foriine oiji bagbagbaga yabeme gonimiŋ. Gore Biŋe buŋoji buŋo foriine yobu fukega. \v 18 Goji sore nunde moreŋ ŋiŋigo botuyaŋuŋgo wakiru gio ba gobe, nonji oŋuakoŋ oi sore yabebe moreŋ ŋiŋigo yoŋore botugo roiŋgaru ranimiŋ. \v 19 O Mamane, yoŋoji buŋo foriinere so gogoyaŋuŋ sosowo use garenimiŋ ore eru bapi yaberu nakene gogo sosowo kisiŋga garego.” Oŋu.\x * \xo 17.19 \xt Kiki 41.9; Jon 13.18 \x* \s1 Yesuji maŋkekerisie ŋiŋigo sosowo noŋunde oŋga wosiya. \p \v 20 “O Mamane, nonji kiŋariŋpune yoŋore akoŋ eru so oŋga wosigoyoŋ, Biŋe buŋo misauebi ŋiŋigo manesiŋ nunimiŋ, yoŋore eru oŋuakoŋ oŋga wosigo. \v 21 Mama goji noke qakatoru dimande nonji oŋuakoŋ goke qakatoru dimago. Ore so yoŋoji oŋuakoŋ nikoke qakatoru dimanimiŋ ore ‘manego. Gake sore nunde wakiboŋ, moreŋ ŋiŋigoji oi manesiŋ ganimiŋ ore eru yoŋoji sosowo moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga wosigo. \v 22 Niko moakoŋ fukeru gogobere, yoŋoji oŋuakoŋ moakoŋ fukeru gonimiŋ ore eru kuririgo rua naremiŋ, nonji oi yoŋore eru yare foreboŋ. \p \v 23 “Nonji yoŋoke qakatoru dimabe goji noke qakatoru dimage. Ore so yoŋoji buŋoyaŋuŋ miku kikipe eru moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga wosigo. Moakoŋ fukeru dimabi moreŋ ŋiŋigoji fuŋnene iŋi mane taniŋganimiŋ: Goji manjoko enareku gomeŋ, ore so oi oŋuakoŋ manjoko eyareru goku noŋ sore nunde wakiboŋ. \p \v 24 “O Mamane, goji moreŋ so bofukemeŋ, ronekoŋ damaŋ oo maŋgoji manjoko enareku kuririquraŋ enarende go wapeboŋ. Jiki ogopune naremeŋ, nonji yoŋo oŋuakoŋ kuririquraŋ oi ŋonenimiŋ ore manego. Ore eru nonji kae gobemiŋ, yoŋoji oo noke moko goniminde aŋi manego. \p \v 25 “O Mama posiine, moreŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji go so mane muku guru go wapebuŋyoŋ, nonji go soine akoŋ mane muku gugo. Gake sore numeŋ, nonde maŋkekerisie ogopuji oi mane foregobi. \v 26 Nonji gore tina oi mitaniŋga yarebe maneru gobuŋ. Goji maŋgoji manjoko enareku gomeŋ, manjoko oiji maŋyaŋuŋgo peko manebi nonji yoŋoke qakatoru dimabe gonimiŋ ore jikigaru tinago mitaniŋga yareru gobemiŋ.” Oŋu. \c 18 \s1 Yesu roru kipebuŋ. \r Mat 26.47-56; Mak 14.43-50; Luk 22.47-53 \p \v 1 Yesuji buŋo oi miforeru kiŋariŋpuine oga yabeme siti bokeru rakaru obu tinaine Kidron petigaru aribe roperu kaesesu mo peya, oo rabuŋ. \v 2 Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋoji jijiki oo tumaŋgaru gobuŋ. Ore eru Judas babae bateiŋgo eya, iŋoji oŋuakoŋ kaesesu oi soine maneya. \p \v 3 Soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji boji sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) goine sore yabebi Judasji oi eru gawmande mamari ŋi kubu mo oga yabeme moko warebuŋ. Yoŋoji doi lambe eru tebe damuyaŋuŋ baru wareru kaesesugo wapebuŋ. \v 4 Wapebi Yesuji ya sosowo oŋu fuke teiŋ, oi soine maneya ore eru pakereru totogo wareru iŋi weu yareya, “Ŋoŋo more baagobi?” \p \v 5 Weu yareme iŋi bokiriebuŋ, “Niŋo Yesu Nazaret rauine baagobeneŋ.” Bokiriebi iŋi yajiya, “Noŋ oi yo.” Judas babae bobo ŋi iŋoji oŋuakoŋ yoŋoke dimaya. \p \v 6 “Noŋ oi yo.” Yesuji buŋo oŋu yajime ŋaŋadi raku moreŋgo rinduŋgaru waki yabeko. \v 7 Oŋu ebi moke weu yareya, “Ŋoŋo more baagobi?” Weu yareme mibuŋ, “Niŋo Yesu Nazaret rauine baagobeneŋ.” \p \v 8 Oŋu mibi bokirieya, “Noŋ oi yo, ŋajibe manegobi. Ŋoŋo noŋ baa nugobi ine, ŋi yo soine boke yabebi ranimiŋ.” \v 9 Rone oŋga wosiru kiŋariŋpuine yoŋore buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋiŋigo nonde meo rua yabende gogobi, nonji oi maŋgo eyareko gobe yoŋoreone moji mo so jibugaya.” Buŋo oiji foriineke fukeiŋ ore Yesuji minebobopuine yoŋore buŋo oŋu miya. \p \v 10 Oŋu miko Saimon Pitaji jigore siqo sogo baru goya, iŋoji oi goyoŋineone poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋ ŋi qaku kajeine furoine obe kemukume wakiya. Kiŋaŋqoqo ŋi oi tinaine Malkus. \v 11 Oŋu eko Yesuji Pita iŋi mitiga teya, “Go jigore siqo sogo oi moke ruande goyoŋgoo rakaine. Mamaneji joisererende popu obu dugborogboroke nonde biŋe qaya, oi soine maneru karieru mai gabemiŋ.” Oŋu.\x * \xo 18.11 \xt Mat 26.39; Mak 14.36; Luk 22.42 \x* \s1 Yesu ruabi Anasre jiŋo maio dimaya. \p \v 12 Mamari siŋaŋyaŋunji miko mamari ŋi kubu eru Juda yoŋore mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji Yesu roru kipebuŋ. \v 13 Kipebi roru rone soriŋ gio siŋaŋ tinaine Anas iŋore pigo rabuŋ. Anasre kimo tinaine Kaiafas iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeru gosa oo gio oi baku goya. \v 14 Kaiafasji rone Juda ŋiŋigo yoŋore uŋsowoŋ buŋo iŋi miya, “Ŋiŋigo kubu sosowo egu jibuga forenimiŋ ore ŋi moakonji niŋore eru komeko sagaiŋ.” Oŋu.\x * \xo 18.14 \xt Jon 11.49-50 \x* \s1 Pitaji Yesu fuŋgaru mugaya. \r Mat 26.69-70; Mak 14.66-68; Luk 22.55-57 \p \v 15 Yesu roru rabi Saimon Pita eru kiŋariŋ ogoine mo yokoji ŋadiyaŋuŋgo rabu. Raku ogoine oiji soriŋ gio siŋaŋ qoruine maneya ore eru soine afaine Yesu boyoberu morumboŋ pi sa maŋineo rakaya. \p \v 16 Iŋoji rakayayoŋ, Pitaji sa sakibe mendigo dimaya. Oŋu dimako kiŋariŋ ogoineji soriŋ gio siŋaŋ qoruine maneya, iŋoji sakibe rakaru mendi siŋaŋ ŋigo iŋoke buŋo ojime mendi rome Pita ogagaru sa maŋineo rakabu. \v 17 Rakaiŋgo ebire oo kiŋaŋqoqo ŋigo sa mendiine siŋaŋ gaya, iŋoji Pita ŋoneru iŋi weu teya, “Go fofori oŋuakoŋ ŋi iŋore kiŋariŋ yoŋoreone mo fukege me?” Oŋu weu teme maneru “Noŋ mata!” miya. \p \v 18 Kiŋaŋ ŋi eru mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji munaŋinere eru misi ruabi jaku uerereŋ eko furaku dimabuŋ. Oŋu dimabi Pitaji oŋuakoŋ yoŋore botugo raru misi furaku dimaya. Oŋu. \s1 Soriŋ gio siŋaŋ qoruineji Yesu weu teya. \r Mat 26.59-66; Mak 14.55-64; Luk 22.66-71 \p \v 19 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine Anas iŋoji Yesu weu teru iŋi miya, “Go ŋiŋigo uruŋu qaji yareru kiŋariŋpugo mo mo oga yaperu goege?” \p \v 20 Oŋu miko iŋi bokirie teya, “Noŋ damaŋ so totogo ŋiŋigoine ŋiŋigoine qaji yareru goboŋ. Juda kufufuŋ sosowo niŋoji boji soriŋgo roperu oŋgawowosi pinoŋuŋ so tumaŋgaegobeneŋ, noŋ oo dimaku qaji yareru goboŋ. Biŋe buŋo soŋsoŋine mo so miboŋ. \v 21 Nonji buŋo uruŋu ŋiŋigo qaji yareru gobe, wamore noŋ ore so weu narege? Nonji buŋo mikabe ŋiŋigo maneru gobuŋ, yoŋoji buŋonere koruŋ mane foregobi. Ore eru oi weu yarende sagaiŋ.” \p \v 22 Oŋu kerisie teyayoŋ, sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) moji bembeŋgo dimaku Yesu mauineo qotimberu miya, “Soriŋ gio siŋaŋ qoruineji weu gareko go buŋo mosiine oŋuine wamore kerisie tege? Arambobogo tomiri.” \p \v 23 Oŋu miko iŋi bokirie teya, “Buŋo sembene minobo, oi nodunde sagaiŋyoŋ, buŋo foriine migo ine, wamore noŋ mo nuge?” \p \v 24 Oŋu bokirie teko Anasji Yesu soreru miko kipeine oŋuakoŋ meineo ŋeko ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine Kaiafas iŋoreo rabuŋ. Oŋu. \s1 Pitaji Yesu mugako ateine yoyoka eru yokaomo fukeya. \r Mat 26.71-75; Mak 14.69-72; Luk 22.58-62 \p \v 25 Saimon Pitaji misi furaku dimako goineji weuku iŋi ojibuŋ, “Go fofori oŋuakoŋ iŋore kiŋariŋpu yoŋoreone mo fukege me mata?” Oŋu ojikabi mugaru “Noŋ mata!” miya. \p \v 26 Pitaji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋ ŋi qaku kajeine kemukuko wakiya, iŋore tife kiŋaŋqoqo ogoine moji oi maneru weuku ojiya, “O goji kaesesugo iŋoke moko gokabire ŋone gube me uruŋu?” \p \v 27 Oŋu ojime Pitaji moke mugako damaŋ oo akoŋ qoquji fuŋgaru oŋgako maneya. Oŋu. \s1 Yesuji gawana Pailotre jiŋomaio dimaya. \r Mat 27.1-2, 11-14; Mak 15.1-5; Luk 23.1-5 \p \v 28 Kae fufurere akoŋ Yesu Kaiafasre pigone ogaru wakiru Rom gawanare morumboŋ pigo rabuŋ. Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ kejigaru bapeboriŋ egu fukekimiŋ ore manemeja maneru iŋi mibuŋ,\f + \fr 18.28 \ft Rom gawman yoŋore Juda yoŋoji iŋi manesiŋ gabuŋ: Niŋo Rom yoŋore morumboŋ pigo ropebeneŋ maŋnoŋuŋ kejigako usuŋnoŋuŋ wakiko bapeboriŋnoŋuŋke fukeru ŋonemaiŋ kombande lama tiriine nokimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Ore eru kae jiŋoo sakibe gobuŋ.\f* “Ŋonemaiŋ kombande lama noiŋgo ore egu embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu miku maneru yobiŋgaru gawanare morumboŋ pi maŋgo so ropebuŋ. \v 29 Ore eru gawana Pailotji sakibe wakiru ŋone yaberu iŋi weu yareya, “Ŋi yo iŋoji wamo baka bako buŋo miteku roru waregobi?” \p \v 30 Weu yareme bokiriebuŋ, “Ŋi oiji suroŋqoqo me sembene bobo ŋi mo so fukena ine, niŋoji mo yobu oi ogaru goreo so warenobeŋ.” \p \v 31 Oŋu bokiriebi Pailotji yajiya, “Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe buŋo koroineo ruame Kadi buŋoŋaŋunde so osoeru buŋoine mitariniŋ.” Oŋu yajiko maneru ojibuŋ, “Niŋoji ŋi mo komeinde buŋo mitarikimiŋ ore agi peko embimbiŋgagobeneŋ.” \v 32 Juda yoŋoji oŋu ojibi Yesu iŋoyoŋe kome uruŋure komeinde buŋo oi barariŋgaru miya, oŋuine oiji foriineke fukeya. \p \v 33 Pailotji Juda yoŋore buŋo maneru moke morumboŋ pi maŋineo roperu Yesu oŋga teme wareme iŋi weu teya, “Go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?” \p \v 34 Oŋu weu teme kerisieru iŋi weuya, “Buŋo oi gakere maŋgoone mige me goineji nonde buŋo oŋu miku migoo ruabi mige?” \p \v 35 Oŋu weume Pailotji bokirieya, “Yei! Noŋ Juda ŋi fukeru Juda yoŋore buŋo kitiŋgaego me? Mata yobu! Noŋ Rom gawana gobe gakere ŋiŋigopugo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji oga guru wareru nonde meo rua gogobi. Goji wamo ya ege?” \p \v 36 Oŋu bokirieme miya, “Nonde qorumande fuŋne oi moreŋ yoo so pega. Nonji morende kiŋ-sa more kiŋ koito fukenobo ine, nonde osigidapuji soine pakereru nonde eru jigo qanobuŋ. Jigo qaku nonji Juda minebobo yoŋore meo egu rakabemiŋ ore yameŋ keku jigo qabi oga nuiŋgo embimbiŋganobuŋ. Oi embimbiŋganobuŋyoŋ, nonde morumbonde fuŋne oi kae mogo pega. Noŋ moreŋ ŋi koito so fukego.” \p \v 37 Buŋo oi miko Yesu iŋi weu teya, “Go jibu ŋi ofoŋ fuŋ mo fukege, oi foriine me mata?” Oŋu weu teme bokirieya, “Noŋ ŋi ofoŋ fuŋ mo fukego, oi gake mige. Nonji buŋo foriine kitiŋgaku mitaniŋgabemiŋ ore eru moreŋgo wakiru fukeboŋ. Sosowo yoŋoji buŋo foriinere mobeo gogobi, yoŋoji nonde buŋo kaje ruaru maneegobi.”\x * \xo 18.37 \xt Jon 3.14; 12.32 \x* \s1 Yesu komeiŋ ore mitaribuŋ. \r Mat 27.15-31; Mak 15.6-20; Luk 23.13-25 \p \v 38 Oŋu bokirieme Pailotji igosisi eteru weuya, “Buŋo foriine oi uruŋu?” Oŋu weu teru moke Juda yoŋoreo rakaru korogo dimaku iŋi yajiya, “Nonji ŋi iŋore baka baaru mo so bofukego. \v 39 Mo so bofukegoyoŋ, nonde eebobo mo iŋi peko manegobi: Gosa so ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋgo witi pigone ŋi moakoŋ ŋoŋore piruebe wakiega, oi manegobi. Ore eru Juda ŋoŋore kiŋ koito soine ŋoŋore piruebe wakiiŋ me mata? Ore eru ŋoŋo aŋiŋaŋunji uruŋu manegobi?” \p \v 40 Oŋu yajime bokirieru iŋi oŋgabuŋ, “Mata, oi matayoŋ, Barabas piruende niŋoreo wakiiŋ!” Oŋu oŋgabuŋyoŋ, Barabas iŋoji suroŋqoqo ŋi fukeru jigo oyowo mo qabuŋ, ore qoru fukeya. Oŋu. \c 19 \s1 Pailotji Yesu maripoŋgo komeinde mitariya. \p \v 1 Jojoraku oŋgabi Pailotji Yesu roru raru miko mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoru joruinekeji qotiboti qabuŋ. \v 2 Mamari ŋi yoŋoji qotibotigaru igosisi iŋi etebuŋ: yoŋoji Yesu qaku nigiŋ joruineke roru puteru hendiŋ bobiaŋgaru qoruineo ketebi rakame mariku boboroŋ yojuŋiruke oi ketebi rakaya. \v 3 Oŋu eru bembeŋgo burugaru dimaku mibuŋ, “Ohowe ohowe! Juda yoŋore Kiŋ Koito, ohowe!” Oŋu miku mauineo kokoine qabuŋ. \p \v 4 Oŋu igosisi etebuŋ Pailotji moke sakibe rakaru iŋi yajiya, “Maneniŋ! Nonji ŋi oi osoeru bakaine mo so bofukego. Ore eru oi moke roru ŋoŋore jiŋoo wakibe fuŋine oŋu mane mukuru ŋonenimiŋ.” \v 5 Oŋu yajime Yesuji wakiru korogo dimako iŋi ŋonebuŋ: Goineji nigiŋ joruinekeji hendiŋ kiperu qoruineo keku mariku boboroŋ yojuŋiruineke ketebi dimako Pailotji iŋi yajiya, “Ŋoŋo ŋi foriine yo ŋoneniŋ!” \p \v 6 Oŋu yajime soriŋ gio siŋaŋ eru mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋo oi ŋoneru buŋo fofoineke oŋgaku mibuŋ, “Maripoŋgo qabi komenoŋ. Maripoŋgo qabi komenoŋ.” Oŋu mikabi Pailotji miyaŋuŋgo roku iŋi yajiya, “Nonji bakaine mo so bofukego. Ore eru ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe akoŋ oi roru maripoŋgo qabi komena.” \p \v 7 Juda minebobo yoŋoji buŋo oi maneru yameŋ keku iŋi mibuŋ, “Niŋore Kadi buŋo pega. Buŋo ore so osoebeneŋ komeiŋ ore so fukega. Iŋoyoŋe mojiine ba ropeku ‘Anuture made fukego,’ miega. Ore eru komere biŋe fukeko sagaiŋ.” \p \v 8 Oŋu yameŋ keku mikabi Pailotji maneru moji sikiine pakereko gburugburu qame kokoi maneya. \v 9 Oŋu maneru Yesu roru moke morumboŋ pi maŋineo roperu iŋi weu teya, “Go urone?” Weu teyayoŋ, iŋoji mobeine mo so bokirieru buŋoine mataeme dimaya. \v 10 Buŋoine mataeme dimako iŋi ojiya, “Go nonde buŋo mobe mo bokiriemiŋ me mata? Nonji mitaribe pirue gunimiŋ me maripoŋgo gubi komemiŋ. Ore usuŋine oi nonde pega. Ore fuŋine manege me mata?” \p \v 11 Oŋu miko maneru iŋi bokirie teya, “Moji paibene usuŋ so egareya ine, go ŋi omaine goku ya enareiŋgo ore embimbiŋganoŋ. Ore eru ŋi mo moji noŋ gore meo rua nuga, iŋore agiburanji gore baka odureru soguine fukega.” \p \v 12 Oŋu bokirie teya ore eru Pailotji Yesu pirueko wakiiŋ ore yameŋ keko. Oŋu yameŋ keyayoŋ, Juda yoŋoji oŋga jojoraru iŋi mibuŋ, “Piruende wakiiŋ ine, Sisa-kiŋ koitore ogo so jikigaru fukeru gomiŋ. Moji nakenere maneme ropeko ‘Kiŋ ofoŋ fukego’ miga, iŋoji Sisa-kiŋ kiso etega.” \p \v 13 Oŋu mibi buŋo oi maneru mitigako Yesu roru sakibe wakibuŋ. Wakibi gawana Pailotji koro mo koji baru ramegabi peya, oo roperu buŋo mimitarire ŋeŋeo wakiru ŋeya. Koro ore tinaine Hibru buŋoo Gabata miku gobuŋ. Oi noŋunde buŋoo Koro koji ba rumagakiine. \v 14 Wakiru ŋeya, Juda ŋiŋigoji una oo ŋonemaiŋ kombaŋ ŋeiŋ ore jauebuŋ. Una oi fukeko una botuine bombeŋgako Pailotji ŋeŋeineo ŋeku Juda yoŋore iŋi yajiya, “Ŋoneniŋ, ŋoŋore kiŋ koito yo!” \p \v 15 Oŋu miko maneru oŋga jojorabuŋ, “Mataeiŋ! Mataeiŋ! Maripoŋgo qabi komenoŋ!” Oŋga jojorakabi iŋi miya, “Ŋoŋore kiŋ koitore buŋo mitaribe maripoŋgo ropeiŋ ore migobi me?” Oŋu miko soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji kerisieru mibuŋ, “Sisa-kinji moakoŋ kiŋ koitonoŋuŋ fukega. Niŋore ŋi koito furuine mo so ŋega.” \p \v 16 Oŋu kerisieru mibi Pailotji Yesure buŋo mitariru maripoŋgo qabi komeiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Meyaŋuŋgo ruame mamari ŋi yoŋoji Yesu roru siŋaŋ gabuŋ. \s1 Yesu maripoŋgo qabuŋ. \r Mat 27.32-44; Mak 15.21-32; Luk 23.26-43 \p \v 17 Siŋaŋ gabi iŋoyoŋunde maripoŋ iŋoyoŋe koboru siti petigaru sakibe rakaru moreŋ mo tinaine Qorusia miegobi, oo rabuŋ. Qorusia tina oi Hibru buŋoo Golgota miegobi. \v 18 Oo raru maripoŋgo qabuŋ eru iŋoke ŋi yoyoka mobemobe moko yaperu Yesu botuyakuŋgo ruabi dimabuŋ. \p \v 19 Oŋu qabi Pailotji quraŋ quraŋgaru miko maripoŋgo Yesure qorugo paibe ruaru qabuŋ. Quraŋ oi iŋi quraŋgako dimaya, “Yesu Nazaret rauine, Juda yoŋore kiŋ koito yo.” \v 20 Yesu maripoŋgo qabuŋ, moreŋ oi siti bembeŋgo peko eru quraŋ oi buŋo yokaomo, Hibru, Latin eru Grik buŋoo quraŋgame dimaya. Ore eru Juda ŋiŋigo kokoineji odureru roware eru paibe piku quraŋ oi osebuŋ. \v 21 Oŋu quraŋgako Juda yoŋore soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Pailot iŋi ojibuŋ, “‘Juda yoŋore kiŋ koito yo,’ oŋu so quraŋgayoŋ, iŋi quraŋga, ‘Iŋoyoŋunde Juda kiŋ Koitoyaŋuŋ ego, miya.’” \v 22 Oi maneru Pailotji buŋo iŋi bokirieya, “Buŋo quraŋga forego ore oi oŋu peine.” \p \v 23 Mamari ŋi yoŋoji Yesu maripoŋgo qaki kambaŋ sakikomoŋ yareyaine roru ŋi 4 botuyaŋuŋgo boroiŋgaru 4 fukeko soyaŋuŋgo robuŋ. Oŋu robi marikuine peko robuŋyoŋ, oi iŋi ore soine so boroiŋgabuŋ: Oi sosowo akoŋ kambaŋ mobeine moakonji bakine. Kambaŋ mobeine mobeine so qodureru paibene rorerore gboduru babi yuku rarakaine peya. Ore eru oi egu sembeaiŋ ore boroiŋganimiŋgo embimbiŋgabuŋ. \v 24 Embimbiŋgaru mimane eku iŋi mibuŋ, “Oi ketigabeneŋ so sagaiŋ. Ore eru soine ore qouŋ qabeneŋ rauine fukeiŋ.” Oŋu miku qouŋ qabi Biŋe buŋo mo foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi quraŋgame pega, \q1 “Yoŋoji kambaŋ sakikomoŋne roru botuyaŋuŋgo boroiŋgaru soyaŋuŋgo roru marikunere qouŋ masiri ebi moji gbiŋ eiŋ.”\f + \fr 19.24 \ft Mamari ŋi yoŋo buŋo ore so ebuŋ.\f* \p \v 25 Yesu maripoŋgo qabi dimako ŋigo yo iŋiji kufuineo dimabuŋ: Yesure maŋgo, maŋgo gboine eru Klopasre ŋonuŋ tinaine Maria eru Maria Magdalane. \v 26 Yesuji maŋgoine eru yoro kiŋariŋine bembeŋgo dimabire ŋone yaperu maŋgoinere iŋi miya, “Maŋgone, go madego yo ŋoneru siŋaŋ gaku getireru goigoŋ.” \p \v 27 Oŋu miku kiŋariŋ oi iŋi ojiya, “Go maŋgogo yo ŋoneru siŋaŋ gaku getireru goigoŋ.” Oŋu miko maneru Yesure maŋgo damaŋ oo akoŋ ogame piineo raru moko gobu. Oŋu.\x * \xo 19.27 \xt Kiki 22.18 \x* \s1 Yesuji maripoŋgo dimaku komeya. \r Mat 27.45-56; Mak 15.33-41; Luk 23.44-49 \p \v 28 Yesuji gioine sosowo baforeya, oi maneru oo Biŋe Qurande buŋo moji foriineke fukeiŋ ore iŋi miya, “Noŋ obure manego.” \p \v 29 Oo gonja mo wain obu jajaineke oiji puseru ŋeya. Oi ŋeko koe yaŋgbuŋ mo yaga kamasi oŋu oi roru wain obuo igokurugaru supesupe tifeine qondeŋgaru ruabi ropeko bibiineo ruabuŋ. \v 30 Ruabi wain obu jajaineke oi noku miya, “Oi tariga.” Oŋu miku gogoine bokeiŋgo ore ubeine kasigaru wakiko qoqotiine wapeko niniŋgaya. Oŋu.\x * \xo 19.30 \xt Kiki 69.21; 22.15 \x* \s1 Yesure tambaraŋ damuji igomuruŋgabuŋ. \p \v 31 Yesuji niniŋgame Juda ŋiŋigoji una oo ŋonemaiŋ kombaŋ ŋeiŋ ore jauebuŋ. Ŋonemaiŋ Sabat kombaŋ oi kombaŋ damaŋ yasogo fukeya. Ore eru Juda minebobo yoŋo manemeja maneru iŋi mibuŋ, “Qoŋgbuŋ yoŋoji Sabat kombaŋ damaŋgo maripoŋgo dimakabi so sagaga.” Oŋu miku gawana Pailotreo raru iŋi weu tebuŋ, “Go soine mitarinde raru maripoŋgo yabebi, yoŋore qu sia qajibi qoŋgbuŋyaŋuŋ bomukubeneŋ wakinimiŋ?” \v 32 Weu tebi mitarime mamari ŋiji wapebuŋ. Waperu Yesuke maripoŋgo yapebuŋ, oi pipa komenimi ore rone yokoreone more qu sia qajiru aribe raru moreo oŋuakoŋ ebuŋ. \p \v 33 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesureo waperu ŋonebi komeya. Oŋu ŋoneru siaine so qajibuŋ. \v 34 So qajibuŋyoŋ, mamari ŋi yoŋoreone moji damu roru tambaraŋine qosuko oo akoŋ dari eru obu wakiya. \p \v 35 Oŋu ekabi moji ya oi jiŋoineji ŋoneya, iŋoji oi kitiŋgaku miku yo quraŋgame peko muŋambe yo osegobi. Buŋo kitiŋgaku miku quraŋgame pega, oi buŋo foriine fukega. Ŋoŋo oŋuakoŋ oi manesiŋ ganiminde maneru buŋo foriine manega ore so miga. \v 36 Ya oi fukeya, oi Biŋe Qurande buŋo moji foriineke fukeiŋ ore fukeya. Buŋo oi iŋi, \q1 “Iŋore sia so qajiinebi.” \m \v 37 Eme Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, \q1 “Ŋi igomuruŋgabuŋ, yoŋoji iŋore obe jiŋoyaŋuŋ piku ŋonenimiŋ.”\f + \fr 19.37 \ft Ŋoŋo buŋo yoyoka ore eru oi manesiŋ ganimiŋ. Oŋu.\f* \x * \xo 19.37 \xt Eks 12.46; Jare 9.12; Kiki 34.20; Zek 12.10; Bara 1.7\x* \s1 Yesure qoŋgbuŋ oi ko kouŋgo yaŋgabuŋ. \r Mat 27.57-61; Mak 15.42-47; Luk 23.50-56 \p \v 38 Ore ŋadiineo Arimatia taoŋ rauine tinaine Josef wareya. Iŋoji Yesure kiŋariŋ fukeru goyayoŋ, Juda minebobo yoŋore eru kokoi maneru mamanesiŋine kesoŋgaru goya. Iŋoji wareru gawana Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ bomukuiŋgo weu teya. Weu teme maneru mitarime wareru bomukuya. \p \v 39 Ŋi tinaine Nikodemus rone Yesureo ubuo wareya, iŋoji oŋuakoŋ wareya. Wareru qoŋgbuŋ rauteiŋ ore jiji kouineke tinaine mor oi repa obuineke kerisiebuŋ, oi komoŋ mo yobiŋine 30 kilogram ore so furiine baru wareru Josef bapi gaya. \v 40 Bapi garu moko Yesure qoŋgbuŋ bomukubu. Bomukuru juŋ jinaŋ kouine fiine roru qoŋgbuŋ sakiineo ruaru kambaŋ yagaŋine oiji foforibu. Juda ŋiŋigo niŋoji qoŋgbuŋnoŋuŋ oŋu eru bomogaru yaŋga yabe eegobeneŋ. \p \v 41 Yesu maripoŋgo qabuŋ, moreŋ ore mobeineo kaesesu mo peya. Kaesesu oiji jiŋorunde ko kouŋ gariine mo gufubi dimaya. Oo qoŋgbuŋ mo so ruabi taine peya. \v 42 Taine fukeru bembeŋgo peko Juda ŋiŋigoji ŋonemaiŋ kombaŋ ŋeiŋ ore jauebi damaŋyaŋuŋ qondiŋgaya. Ore eru Yesure qoŋgbuŋ roru oo ruaru yoŋga yabe ebu. Oŋu.\x * \xo 19.42 \xt Jon 3.1-2 \x* \c 20 \s1 Yesure kouŋ jiŋorunji taine peya. \r Mat 28.1-8; Mak 16.1-8; Luk 24.1-12 \p \v 1 Sabat kombaŋ ŋebi tariko Maria Magdala ŋigo iŋoji Sonda kae fufurere akoŋ wegi jiriŋ sineko jiŋoruŋgo raya. Raru jiŋoine pime rako ko soguine ŋoneko oiji kouŋ gugufuine ore siroŋgone igogabi wareru peya. \v 2 Oŋu ŋoneru oo akoŋ bokeru pipa raru Saimon Pita eru Yesure wombuŋ kiŋariŋ yokoreo wareru iŋi yasiya, “Ofonde qoŋgbuŋ jiŋoruŋgone roru raru uro ruabi pega, oi so manegobeneŋ.” \p \v 3 Oŋu yasime bokeru jiŋoruŋgo rabu. \v 4 Moko giniŋgaru rabuyoŋ, kiŋariŋ ogoineji giniŋgaru raru Pita odureru rone jiŋoruŋgo ropeya. \v 5 Roperu ko kouŋ gugufuine ore maŋineo so roperu siroŋgo omaine tiŋtiŋneku pime rako kambaŋine peperiŋgabuŋ, oi akoŋ peko ŋoneya. \v 6 Oi ŋoneme Saimon Pitaji oŋuakoŋ ŋadiineo waperu ko kouŋ maŋineo roperu kambaŋine peperiŋgabuŋ, oi akoŋ peko ŋoneya. \v 7 Oi ŋoneko eru qoruine kambaŋ mobeine moji peperiŋgaru komoŋ gabuŋ, oi goineji qajiru sakire kambaŋ oke so qodureru buine ruabi ŋeko ŋoneya. \p \v 8 Oŋu ŋoneme kiŋariŋ ogoineji rone jiŋoruŋgo wapeya, iŋoji oŋuakoŋ ko kouŋ maŋineo roperu ya oi ŋoneru manesiŋ gaya. \v 9 Yesu gboreru komegone pakereiŋ, yokoji Biŋe Qurande buŋo oŋuine oi rone so mane taniŋgaru koŋkoŋ go wapebu. Oŋu. \s1 Yesuji Magdala ŋigo Mariareo fukeya. \r Mat 28.9-10; Mak 16.9-11 \p \v 10 Ŋe waperu oo akoŋ manesiŋ garu kirieru piyakuŋgo rabu. \v 11 Yokoji rabuyoŋ, Mariaji iŋoyoŋe akoŋ jiŋoruŋde ko kouŋ siroŋgo dimaku kuyoya. Oŋu kuyoku kouŋ gugufuine ore maŋineo tiŋtiŋneku pime raya. \v 12 Pime rako Sombuŋ mimerereŋ yoyoka marikuyakuŋ gbagbataeŋine ŋone yapeya. Yokoji Yesure qoŋgbuŋ peya, oo ŋebu. Moji qoruine peya, oo ŋeko moji kufuineo ŋeya. \p \v 13 Oŋu ŋeku iŋi ojibu, “Ŋigo, go wamore kuyoge?” Ojibire maneru miya, “Ofoŋnere qoŋgbuŋ roru raru uro ruabi pega, oi so manego.” \p \v 14 Oŋu miku kirieru Yesuji bembeŋgo dimako ŋoneyayoŋ, kamasiine oi so ŋone mukuru koŋkoŋ qaru dimaya. \v 15 Koŋkoŋ qaru dimako Yesuji iŋi weu teya, “Ŋigo, go wamore kuyoge? More baage?” Oŋu weu teme kaesesu siŋaŋineji dimaga me uruŋu, oŋuine manesuku iŋi ojiya, “O sogunene, go qoŋgbuŋine roru koboru mogo raru ruage ine, bio najinde raru robemiŋ.” \p \v 16 Oŋu ojime Yesuji tinaine oŋgaku “Maria!” miya. Oi oŋgaku miko iŋoreo kirieru Hibru buŋoo oŋgaku “Raboni!” miya. Oi noŋunde buŋoo “Qaqajine!” \p \v 17 Oŋu miko iŋi ojiya, “Noŋ Mamanereo so roperu yo dimago. Ore eru noŋ so keuwa nuyoŋ, nonde gbopu yoŋoreo raru biŋe iŋi yajiigoŋ: Nonji Mamane Anutu eru ŋoŋore Mama Anutureo kirieru ropebemiŋ.” \p \v 18 Oŋu ojime Magdalane ŋigo Maria iŋoji kirieru raru kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji Ofoŋ ŋonebe buŋo oŋu oŋu najiga.” Oŋu. \s1 Yesuji kiŋariŋpuine fuke yareko. \r Mat 28.16-20; Mak 16.14-18; Luk 24.36-49 \p \v 19 Sonda oo akoŋ ubu eko kiŋariŋ yoŋo joŋiŋgo tumaŋgaru Juda yoŋore kokoi maneru pi mendiine keku ki baku ŋebuŋ. Oŋu ŋebi Yesuji fukeru botuyaŋuŋgo dimaku iŋi yajiya, “Ogopune, womo ŋoŋoke peine!” \v 20 Oŋu miku meyokaine eru tambaraŋine yaduko ŋoneru jeriji maŋyaŋuŋ puseya. \v 21 Puseko moke iŋi yajiya, “Ogopune, womo ŋoŋoke peine! Mamaji noŋ sore nume oŋuakoŋ nonji ŋoŋo sore ŋabego.” \p \v 22 Oŋu miku bibi robuŋine pineku miya, “Ŋoŋo Moro Tiriine roniŋ. \v 23 Ŋoŋo ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ bokenimiŋ ine, oi Anuture jiŋoo posike foreiŋ. Ŋiŋigo agiburaŋyaŋuŋ so bokenimiŋ ine, oi Anuture jiŋoo so posikenimiŋ.” Oŋu.\x * \xo 20.23 \xt Mat 16.19; 18.18 \x* \s1 Yesuji Tomas fuke teya. \p \v 24 Yesuji kiŋariŋpuine oŋu fuke yareyayoŋ, kiŋariŋ 12 yoŋoreone mo tinaine Tomas, tinaine mo Didimus mibuŋ, iŋoji damaŋ oo botuyaŋuŋgo so goya. \v 25 Tomasji wareko kiŋariŋ goineji “Niŋo Ofoŋ ŋonegobeneŋ,” mibi maneru iŋi miya, “Jiŋoneji biriŋ ropuine meineo ŋoneru me sisineji tambaraŋineo bouabemiŋ ine, oi soine manesiŋ gabemiŋ. Noŋ nake oi so bouabemiŋ ine, buŋo akoŋ najibi oi so manesiŋ gabemiŋ.” \p \v 26 Oŋu miko sonda moakoŋ tariko kiŋariŋ yoŋoji Sonda oo moke pigo qodureru mendi keku ki baku Tomaske moko ŋebuŋ. Moko ŋekabi Yesuji moke fukeru botuyaŋuŋgo dimaku iŋi miya, “Ogopune, womo ŋoŋoke peine!” \v 27 Oŋu miku Tomas ojiya, “Go mego bofeŋgaru meyokane roru ŋoneru me sisigoji tambaraŋneo boua. Oŋu eru keta bokeru maŋyoyokago bokeru noŋ manesiŋ nuigoŋ.” \p \v 28 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “O, go nonde Ofoŋ Anutune!” \p \v 29 Oŋu bokirieme iŋi ojiya, “Go ŋone nuge ore noŋ soine manesiŋ nugeyoŋ, ŋiŋigo so ŋone nuru jibu noŋ manesiŋ nuegobi, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.” Oŋu. \s1 Jonji Bobiaŋ Biŋe yo iŋi ore quraŋgaya: \p \v 30 Yesuji gio usuŋ suŋsuŋineke baku gome mosi qoqowirie boakoŋ goine oi kiŋariŋ yoŋore jiŋo paio fukeyayoŋ, oi buk yoo so quraŋgaboŋ. \v 31 Buŋo goine quraŋgabe, oi iŋi ore quraŋgaboŋ: Yesuji Anuture Made fukeru Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, ŋoŋo buŋo oi manesiŋ garu oŋuine oo Yesure tinabiŋere eru gogo sanaŋine rauganimiŋ. Oŋu eru gonimiŋ ore nonji Bobiaŋ Biŋe quraŋ yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Oŋu. \c 21 \s1 Yesuji kiŋariŋ 7 yoŋoreo fukeko jembaeŋ sauesaueine furugabuŋ. \p \v 1 Jiki Yesuji moke kiŋariŋ goine yoŋoreo fukeya. Taiberias obu joguŋ qaŋaŋineo oo iŋi fuke yareko: \v 2 Kiŋariŋ ŋi oŋuineji moko gobuŋ: Saimon Pita, Tomas tinaine mo Gbogbodo (Didimus) mibuŋ, Natanael ŋi oi Galili prowinsre taoŋ Kanaone eru Zebedire madeyoka yoyoka eru kiŋariŋ goine yoŋoreone yoyoka. \p \v 3 Moko gobi Saimon Pitaji yajiya, “Noŋ jembaeŋ porebemiŋgo rabemiŋ.” Oŋu miko goineji mibuŋ, “Niŋo soine goke moko rakimiŋ.” Oŋu miku bokeru ogâo roperu raru ubu oo jembaeŋ mo so furugabuŋ. \v 4 Jembaeŋ so poreru mo gobi kae fureme Yesuji mageŋgo dimaya. Dimayayoŋ, iŋore kamasi oi so ŋone mukubuŋ. \v 5 Yesuji dimaku oŋga yareya, “Ogopune, jembaeŋ mo furugagobi me mata?” Miko kerisieru “Mata!” mibuŋ. \p \v 6 “Mata!” mibi iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo simemeŋ-ŋaŋuŋ ogâ furoine oobe bokebi rakame soine jembaeŋ bofukenimiŋ.” Oi maneru simemeŋyaŋuŋ bokebi jembaeŋ boakoŋ rakaru pusebuŋ ore furugabeneŋ wapeiŋ miku embimbiŋgaru poreru wirikuŋgabuŋ. \p \v 7 Oŋu fukeko Yesure wombuŋ kiŋariŋ iŋoji Saimon Pita iŋi ojiya, “Oi Ofoŋ!” Oŋu miko Ofonde tina maneru kambaŋine akoŋ kiperu goya ore sakikomoŋine kiperu oo akoŋ obu joguŋgo riŋaru rakame. \v 8 Yoŋoji mageŋ keririŋineo 100 mita ore so bembeŋgo raru gobuŋ. Ore eru Pitaji rakaru rako kiŋariŋ goine yoŋoji ogâ qaqaji qaku kitiŋgaku raru simemeŋ jembaeŋineke furugabi ogâ ŋadiineo wareya. \p \v 9 Oŋu wareru mageŋgo oderu oo ya iŋi ŋonebuŋ: Misi jako uuineo jembaeŋ jakiine eru poroŋ ŋeya. \v 10 Oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo muŋambe yo jembaeŋ furugagobi, oone goine roru yo wareniŋ.” \p \v 11 Oi miko Saimon Pitaji maneru ogâo roperu simemeŋ furugame mageŋgo ropeya. Ropeko foriine 153 ŋonebuŋ. Simemeŋ oi jembaeŋ soguine boakoŋ yoŋoji pusebuŋyoŋ, simemenji jibu so tiŋaya. \v 12 Foriine oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo wareru kae fufurere uqo noniŋ.” Oŋu miko maneru wareru “Oi Ofoŋnoŋuŋ,” oŋu mane mukubuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoreone moji “Go moji?” oŋu weuiŋ ore maŋyobiŋ maneru so weuya. \v 13 So weuyayoŋ, Yesuji raru poroŋ roru yareru jembaeŋ oŋuakoŋ boroiŋgaru yareya. \p \v 14 Yesuji komegone pakereru kiŋariŋpuine fuke yareko ateine yokaomo fukeya. Oŋu.\x * \xo 21.14 \xt Luk 5.5 \xt Luk 5.6 \x* \s1 Yesuji Pita moke igodoŋgaru basanaŋgaya. \p \v 15 Kae fufurere uqo nobi tariko Yesuji Saimon Pita iŋi ojiya, “Saimon Jonde made, ogopugo yo yoŋoji noŋ maŋyaŋunji jojoko enareegobi, goji oi yadureru kokoine manjoko enareege me mata?” Oi maneru iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, noŋ maŋneji manjoko egareego. Go nonde wombuŋ ogo fukege. Oi gake soine manege.” Oŋu bokirieme Yesuji ojiya, “Go nonde lamapu mendaine gume yaberu goigoŋ.” \p \v 16 Oŋu ojime ateine yoyoka weu teya, “Saimon Jonde made, go fofori manjoko enareege me mata?” Oi maneru iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, noŋ gore enareega. Go nonde wombuŋ ogo fukege. Oi gake soine manege.” Oŋu bokirieme Yesuji ojiya, “Go nonde lamapu siŋaŋ yaberu goigoŋ.” \p \v 17 Oŋu ojime ateine yokaomo weu teya, “Saimon Jonde made, go fofori yorogoji nonde eru egareega me mata?” Oŋu weu teme manji jojokore weweuine moakoŋ oi akoŋ weuko ateine yokaomo fukeya ore Pitaji beusembe maneru kerisieru iŋi miya, “O Ofoŋ, go ya sosowo soine mane forege. Go wombuŋ ogone fukege. Goji gake oi fiine akoŋ manege.” Oŋu miko Yesuji ojiya, “Go nonde lamapu gume yaberu goigoŋ. \p \v 18 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi mibe mane: Goji jeŋoŋ goku gake sakikomoŋgo kiperu kadi oo me oo rabeminde aŋi manemiŋ ore so soine roware eru gomeŋ. Oŋu go wapemeŋyoŋ, ŋi qoruine fukemiŋ, damaŋ oo mego sinekande moji wareru kambaŋ sakikomoŋgo kipe guru kadi mogo so raiŋgo manemiŋ, oo oga guru raiŋ.” \p \v 19 Yesuji kajeqouŋ buŋo oŋu miku Pita komeinde buŋo keroriine barariŋgaya. Iŋoji kome kamasiine mo komeko Anuture tinabiŋe sogueiŋ ore manesuku oi miya. Buŋo oi miku iŋore ojiya, “Go wareru noŋ boyobe nuru goigoŋ!” Oŋu. \s1 Yesuji Pitake kiŋariŋ more buŋo mimane ebu. \p \v 20 Pitaji Yesuke raru kerisieru Yesure wombuŋ kiŋarinji ŋadiyakuŋgo wareme ŋoneya. Kiŋariŋ iŋoji ŋonemaiŋ lama nobuŋ, oo qoruineji Yesure omoo roegaru miya, “Ofoŋ, gore babae ŋi oi moji?” \v 21 Kiŋariŋ oiji ŋadiyakuŋgo wareko Pitaji oi ŋoneru Yesu iŋi weu teya, “Ofoŋ, kiŋariŋ yo iŋore uruŋu fukeiŋ?” \p \v 22 Weu teme iŋi ojiya, “Nonji iŋore gogo buru oŋu me oŋu ebemiŋ, oi gore manebu mata. Nonji iŋi maneru minobo, ‘Iŋoji so kome go ropeko nonji moreŋgo moke warebeminde damaŋgo jikigaru sakike go ropena,’ buŋo oi iŋore buŋo fukena. Go iŋore buŋo bokeru gogakere gogo bobiaŋgaru sisiŋaŋ eku nonde ŋadio wareru noŋ boyobe nuru goigoŋ.” \p \v 23 Buŋo oŋu miko goineji kosa maneru misauebi maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋore botugo buŋo oi iŋi mijibugabuŋ, “Kiŋariŋ oiji so komeiŋ.” Oŋu mijibugabuŋyoŋ, Yesuji jiŋoke tatariine tomiri go ropeiŋ ore so miyayoŋ, buŋo iŋi miya, “Nonji iŋore gogo buru oŋu me oŋu ebemiŋ, oi gore manebu mata. Nonji iŋi maneru minobo, ‘Iŋoji so komeru gome nonji moreŋgo moke warebeminde damaŋgo jikigaru sakike go ropena,’ buŋo oi iŋore buŋo fukena. Go iŋore buŋo bokeru gakere gogo bobiaŋgaru sisiŋaŋ eku goigoŋ.” Oŋu. \s1 Nake oi sosowo jiŋoneji ŋoneru kitiŋgaku quraŋga ŋarego. \p \v 24 Kiŋariŋ iŋoji ya oi jiŋoineji ŋoneru goku ore so oi kitiŋgaku mitaniŋgaru Bobiaŋ Biŋe yo quraŋgaya. Sosowo yoŋoji kiŋariŋ iŋore fuŋne manegobi ore eru soine kitiŋgaku iŋi miku gonimiŋ, “Iŋoji buŋo kitiŋgaku miya, oiji buŋo foriine yobu fukega.” \p \v 25 Yesuji gio baku mosi qoqowirie goine boakoŋ oi oŋuakoŋ eba eku goya. Ore sundu moakoŋ moakoŋ oi sosowo poretiŋ quraŋganobeŋ ine, buk papia doduine doduine boakoŋ fukebi kantri so papia rouŋ pi (laibreri) sosowo oo ruabeneŋ puseru kekefoŋ eko buroine mo so sagana. Oŋu manesugo.