\id JAS - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Jeims \toc1 Jeimsre Quraŋ \toc2 Jeims \toc3 Jei \mt1 Jeimsre Quraŋ \mt2 Jeimsji Quraŋine ruame. \imt1 Mimitaniŋ \ip Moreŋine moreŋine oo ŋiŋigo fuŋne fuŋne maŋyaŋuŋ kerisieru qowirieegobi, yoŋore eeboboyaŋunji jijibu fukeko batataŋgaru waki yabeko Anuture tinabiŋeji egu wakiiŋ. Ore eru Jerusalem bisop Jeims iŋoji kajeqouŋ buŋo furuine furuine roku qodureru yo quraŋgaga. Kajeqouŋ buŋoine goine oi iŋi: Maŋgboroŋ foriine oi uruŋu? Zioz gio foriine eru ikoine. Eesoi maŋineo gogo. Goine so ŋone sure yabeinebi. Mi bibiŋaŋuŋ siŋaŋ ganiŋ. Sakiŋaŋuŋ miteŋ ganimiŋ me maŋ-ŋaŋuŋ bawaki enimiŋ? Kekepari me ogo babapi enimiŋ? Yameŋ keku oŋgawowosi gio bainebi. \ip Manebuine qoruine oi iŋi: Kristore Biŋe buŋoineji sogueru kuririineke fukeiŋ ore tina osigaru buŋoine kegboreru babeneŋ foriine fukeiŋ me mata? Mi mau bibinoŋunji akoŋ manesiŋ gagobeneŋ mikabeneŋ so sagaga. Zioz gio foriine tomiri, oi zioz komekiine. \iot Quraŋ yoore mobe qoruine 10 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1\ior* \io1 Mamanesiŋ eru maŋgboroŋ \ior 1.2-8\ior* \io1 Ŋiŋigo wakiqoqoine eru tinabiŋeineke \ior 1.9-11\ior* \io1 Eesoi eru baesoi \ior 1.12-18\ior* \io1 Biŋe kajeji akoŋ manemiŋ me reŋgamiŋ \ior 1.19-27\ior* \io1 Wakiqoqoine oi so ŋone sure yabeinebi \ior 2.1-13\ior* \io1 Mamanesiŋ gioine tomiri oi omaine fukega \ior 2.14-26\ior* \io1 Namaŋnoŋunji egu sibiri nobeiŋ \ior 3.1-18\ior* \io1 Womoo gogo me morende eebobo \ior 4.1–5.6\ior* \io1 Yobiŋ osigaru oŋga wosikabeneŋ foriine fukeiŋ \ior 5.7-20\ior* \c 1 \p \v 1 Jeims nonji Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristore gio baku gogo. Israel qoko 12 noŋundeone goine ŋoŋo Israel bokeru moreŋine moreŋine roiŋgaru raru gogobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgaru mijeriŋaŋuŋ migo.\x * \xo 1.1 \xt Mat 13.55; Mak 6.3; Apo 15.13; Gal 1.19\x* \s1 Manesiŋ garu oŋga wosiru mamane foriine bofukekimiŋ. \p \v 2 O maŋkekerisie ogopune, mamanesinde eesoi fuŋne fuŋne paiŋaŋuŋgo ropeega, ore eru maŋ-ŋaŋunji so wakiko kiwaqawaineke akoŋ maneru jerieru goinebi. \v 3 Eesoiji paiŋaŋuŋgo ropeko oo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ sanaŋgako yameŋ keku koboru dimainebi. Oi manegobi ore jerieru goinebi. \v 4 Yameŋ keku dimanimiŋ ine, oiji jikigaru qowirie ŋabeko eeboboŋaŋuŋ foriine sosowo oi kuririineke fukeeiŋ. Oŋu fukeme Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋineji maŋ-ŋaŋuŋ bofuseko mande ya more so basiqasi eru gonimiŋ. \p \v 5 Ŋoŋoreone moji “Uruŋu enobo?” miku maŋgboronde embimbiŋgaga, iŋoji Anutu oŋga wosiko oi oteiŋ. Anutuji yauŋine oi wiriine sosowo noreru urugo so minoreiŋgo maneega. Ore eru oi soine oteme raugaiŋ. \v 6 Oŋga wosiiŋ, oo nareiŋ, oŋu manesiŋ garu maŋyoka so yobu eiŋ. Moji maŋyoka ega, iŋoji koe temboŋ oŋuine rope wakiega. Gbinji koe kukugaru kosabasa ra wareega. Ore so egu fukeiŋ ore oŋgawowosiine ore maŋyoka so eigoŋ. \p \v 7 Maŋyoka ŋiŋigo oŋuine Ofonji ya oteiŋgone so manesuiŋ. \v 8 Iŋore manji pougako eeboboine sosowo oiji denaŋdenaŋ eru tuturi qaku buŋo raro warero miega. Oŋu. \s1 Wakiqoqoine eru tinabiŋeke gogo \p \v 9 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋore botugo goineji wakiqoqoine gobi Anutuji yoŋore maneko ropekiine fukega. Ore eru soine ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eeinebi. \v 10 Goineji ropekiine gogobiyoŋ, moneŋ meboyaŋunde so manebi ropeega ore eru wakiqoqoine kamasi goku yoŋoyoŋe mimiteŋ eeinebi. Yoŋore gogoyaŋunji boro iruine ore so fukeru qaŋiiŋ. Wakiqoqoine eru ropekiine noŋuŋ komekimiŋ, oo sogokoŋ fukekimiŋ.\x * \xo 1.10 \xt Ais 40.6-7\x* \v 11 Wegiji waperu boro rigako kaŋkaŋgaku gbaŋiru iruineji mukuru wakiega. Iruineji wakiko botuinere mosiine ŋone aŋiineke oiji tatakiine fukeega. Tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji meboyaŋuŋ basauenimiŋ ore oruŋoruŋ keegobiyoŋ, goku boro oŋuine gbaŋinimiŋ. Oŋu. \s1 Eesoi eru baesoi \p \v 12 Anutuji buŋoine iŋi kipeme pega, “Ŋiŋigo maŋyaŋunji jojoko enareegobi, nonji oi gogo sanaŋine yareru qoruyaŋuŋgo goul hendiŋ keyarebemiŋ.” Buŋo ore so sembenere eesoiji more paiineo ropeko oo yameŋ keku sanaŋgako tariko gogo sanaŋinere resoŋ buresoŋ raugaru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋ. Iŋore “Ii-ia kiwaqawaineke!” migobeneŋ. \v 13 Sembene Rauineji Anutu eesoi bateinde so, so fukeme Anutuji mo agiburaŋ eiŋ ore so eesoi bateiŋ. Ore eru moji eesoi maŋineo goku iŋi so miine, “Anutuji eesoi ba nareme agiburaŋ eiŋgo ego.” \p \v 14 Anutuji matayoŋ, noŋunde aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji bitiŋ oŋuine furu nobeko subare buduŋineo quŋgakabeneŋ agiburande eesoi oŋu moakoŋ moakoŋ noŋundeo fukeegobi. \v 15 Moji aŋiine sanaŋine sembene so kipega, oi agiburaŋ bofuke ega. Bofuke eme aŋiine sanaŋineji kuagaru agiburaŋ oi odumade oŋuine roko fukeegobi. Agiburanji fukeru sogue foreko kome sanaŋine fuke teega. \p \v 16 O yoro ogopune, aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji so eadu ŋareine. \v 17 Yauŋ fiine kuririŋaŋuŋke sosowo oi Anutuji ruame Sombuŋ paibeone fukeega. Kaiŋ eru wegi jiŋoyakuŋ waperu petigaru rakabire sasakoyakunji jororu bembeŋ eegayoŋ, tatama sosowore Rauine iŋoyoŋe so qopieiŋ. Dabu me sasakoine moji oi iŋoreo so pega. \v 18 Anutuji ya sosowo bofukeya, niŋo yoŋore botugo bobosu gariine fukeru gokimiŋ ore maneya. Ore eru iŋoyoŋe aŋiinere so buŋo foriinere koruŋ maŋnoŋuŋgo sariko oiji fufuke gariine noreko fukebeneŋ. Oŋu. \s1 Biŋe buŋo omaine manekimiŋ me reŋgaru rokimiŋ? \p \v 19 O yoro ogopune, buŋo yo manesuku so niga ŋabeine: Ŋoŋo sosowo buŋo maneiŋgo kaje pipa ruainebi. Buŋo kosa oi pipa so miinebi. Maŋ-ŋaŋunji pipa so rigaŋgaigoŋ. \v 20 Anutuji eebobo poretiŋ ekiminde aŋiine maneegayoŋ, maŋririganji oi so kesoeega. Ore eru maŋririgaŋ bokeru buŋo waigo miku goinebi. \v 21 Penaroŋ fuŋne fuŋne eru eebobo wuwunuŋinekeo qakatogobi, oi bio bokeinebi. Ŋoŋo qoqomukuŋaŋuŋ bokeru Anuture buŋo rurumaŋgo raru buŋo koruŋ maŋ-ŋaŋuŋgo sariega, oi maneru sabareku goinebi. Oŋu ekabuŋ buŋo oiji soine munaŋ qa ŋareko qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ. \p \v 22 Biŋe buŋo oi omaine yobu manebi foriine so egu fukeiŋ. Oŋu keoma eru egu eadu eenimiŋyoŋ, buŋo oi kegboreru goinebi. \v 23 Moji buŋo omaine yobu maneru oŋu so eega, iŋoji ŋi yoore so fukega: Moji jiŋo maiine kukurao (hawario) ŋone eega. \v 24 Ŋone eru bokeru mogo raru kamasiine uruŋune, oi pipa niga gaega. \v 25 Oi fiine matayoŋ, moji kadi buŋo kuririineke ore kaje ruaru bibitatari eku oo qakatoru agiburande nigiŋgone keŋgoroŋgaega, iŋore eeboboine ore “Ase kiwaqawaineke!” mikimiŋ. Iŋoji buŋo maneru oi so niga gaegayoŋ, oi fofori reŋgaru ore so eega. \p \v 26 Moji maŋkekerisiere kekegbore eiŋgone miku mi bibi sisiine so siŋaŋ garu iŋoyoŋe oŋu eadu ee eega, iŋore maŋkekerisiere Biŋe gioineji ya omaine, foriine so fukeega. \v 27 Anutu Mamagore jiŋo maio maŋkekerisiere Biŋe gio gbagbataeŋine keomaine tomiri baiŋgone mige ine, iŋi baigoŋ: Begu mosiŋ eru koje koŋkoŋ paiineo gogobi, oi raru ŋone yaberu maŋgo eyareko goigoŋ eru morende eeboboinere penaroŋineji maŋgo egu kejigaiŋ ore sisiŋaŋ eru goigoŋ. Oŋu. \c 2 \s1 Wakiqoqoine oi so sure yabeniŋ. \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune! Yesu Kristo Ofoŋnoŋuŋ kobiineke manesiŋ ganimiŋ ore migobi ine, ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeinebiyoŋ, somesa moakoŋgo osoe yaberu goinebi. \p \v 2 Ore soso buŋoine mo oi iŋi: Ŋi tinabiŋeineke moji, me sisiine goul maŋguineke eru kambaŋ marikuine ŋone aŋiineke, iŋoji buŋo piyaŋuŋgo ropeko ŋi wakiqoqoine moji sakikomoŋine sugakiine wunuŋineke iŋoji oŋuakoŋ ropena. \v 3 Ropebire ŋoŋo ŋi yoine ŋone aŋiineke oi kepore teru iŋi minimiŋ, “O sogunenoŋuŋ, go soine miineo paibe raru ŋeŋe roŋguŋineke oo ŋeigoŋ.” Oŋu miku ŋi wakiqoqoine oi ŋoneru taki eru minimiŋ, “Go soine qaŋaŋineo raru dima me kufu roŋguŋgo wakiru ŋeigoŋ.” \v 4 Mosi oŋuine fukeko ŋoŋo kufufuŋ botuŋaŋuŋgo gaŋ ruge ruaru boroiŋga eeru qaqosori eru buŋoyaŋuŋke fukegobi. Mamanesuŋaŋuŋ sembene boyoberu mimitari ŋiŋigo kekesiine fukegobi. \p \v 5 O yoro ogopune, maneniŋ! Anutuji qorumaŋine ŋiŋigo manjoko eteegobi, yoŋore biŋe eiŋgo ore buŋoine misanaŋgaru kipeya. Buŋo ore so goineji moreŋ ŋiŋigo yoŋore jiŋogo wakiqoqoine fukegobiyoŋ, Anutuji oi iŋoyoŋunde roosoe yabeko mamanesiŋyaŋunde eru ropekiine fukegobi. Yoŋoji qorumaŋinere maŋgo ropebi siŋaŋ yabeko meboyaŋuŋke fukenimiŋ. \p \v 6 Fofori ropekiine fukegobiyoŋ, ŋoŋo ŋiŋigo wakiqoqoine titiki ŋone yaberu gogobi. Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji ŋoŋo moneŋ meboŋaŋuŋ tomiri ore bawaki ŋaberu jikiboti eŋarebi wakiqoqoine fukeegobi. Yoŋoji ŋoŋo furu ŋaberu buŋo koroine koroine oo ropeegobi. \v 7 Ŋoŋo Kristore biŋe fukebi tina fiine sari oi ŋareru ore so miŋareegobiyoŋ, tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji maŋkekerisie (kristen) tina oi kosa misembearu kisoŋgaru ra wareru miegobi? Morende ropekiine yoŋoji oi sosowo baegobi. \p \v 8 Oŋu baegobiyoŋ, ŋoŋoji Anutu qorumaŋinere kadi buŋo qoruine reŋgaru boyobebi sagaiŋ. Anuture buŋo oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega: “Gake manji jojoko eege, ore so ŋiŋigo goine oŋuakoŋ maŋgoo maŋyauŋ eyareru manjoko eyareeigoŋ.”\x * \xo 2.8 \xt Lew 19.18\x* \v 9 Oiji sagaiŋyoŋ, ŋoŋo ŋiŋigo goine ŋone aŋi eyareku goine sure yaberu somesa moakoŋgo so eyareegobi ine, agiburaŋ baegobi. Anuture kadi buŋo kigabi iŋoji buŋoŋaŋuŋ oi bofukeru mitari ŋareiŋ. \v 10 Moji kadi buŋo sosowo reŋgaru boyobeegayoŋ, oone mimipaŋ buŋo moakoŋgo wakiru qaga, iŋoji kadi buŋo sosowo kigaru buŋoineke fukega. \p \v 11 Ore fuŋine oi iŋi: Anutu “Boesau so eigoŋ,” miya, iŋoji oŋuakoŋ mimipaŋ buŋo iŋi mitigaya, “Mo so qande komenoŋ.” Go boesau so egeyoŋ, jibu mo qande komega, oo kadi buŋo sosowo kiga foreru goge.\x * \xo 2.11 \xt Eks 20.13, 14; Dut 5.17, 18\x* \v 12 Anuture kadi buŋo oi agiburande nigiŋgone keŋgoroŋgaru gokimiŋ ore pega. Anutuji kadi buŋo oo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitarime posikenimiŋ ore manesuku buŋoŋaŋuŋ ore so miku goinebi eru eeboboŋaŋuŋ manjijojoko paiineo eku goinebi. \v 13 Moji ŋiŋigo manjijojoko paiineo so ŋonemaiŋ yareru goiŋ, Anutuji iŋore buŋo osoeru ŋonemaiŋ paiineo so mitari teiŋ. Moji ŋiŋigo manjijojoko yaduru goiŋ, Anutuji oi osoe teru soine ŋonemaiŋ oteme kiwaqawaineke fukeru sakiine ba ropeiŋ. Oŋu. \s1 Mamanesiŋ foriine tomiri oi komiine fukega. \p \v 14 O maŋkekerisie ogopune, moji “Yesu manesiŋ gago,” miku ore gioine so bako mamanesiŋine oiji uruŋu bapi gana? Buŋoineji akoŋ manesiŋ gako Anutuji ŋoneru munaŋ qame qowirieiŋ me mata? Oi mata! \v 15 Ore buŋoine mo oi iŋi: Maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ, ŋoŋore botugo ŋiŋigo moji kambaŋ kereŋ ore embimbiŋgaru basiqasi eku una moakonde so uqo munjaŋine tomiri gona. \v 16 Oŋu gokame ŋoŋoreone moji iŋoke qotureru sakire kikitiŋ so oteru iŋi ojime manena, “Go soine raru uqo munjaŋ nogu misi furaku waigo ŋeigoŋ.” Buŋo omaine oi maneko oiji uruŋu bapi gana? Oi mata yobu! \p \v 17 Oŋuakoŋ mamanesiŋ omaine yobu oi komiine fukega. Mamanesiŋ gioinere foriine so baga ore mamanesiŋineji qoŋgbuŋ oŋu fukega. \p \v 18 Moji iŋi mina, “Goji maŋgo kerisiende nonji eebobo poretiŋ boyobeego.” Nonji ore eru iŋi gajigo, “Goji ‘Anutu manesiŋ gago,’ miku ore gioine so baku omaine mamanesiŋgore foriine uruŋu nadunoŋ? Nonji maŋkekerisiere gioine babe ŋonende oiji soine nakene mamanesiŋnere foriine gaduiŋ.” \v 19 Go “Anutu moakoŋ goga, oi manesiŋ gago,” mige, oi fiine! Gemokaku yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ gagobi. Oi manesiŋ gagobiyoŋ, oiji kukuga yareme Anuture maŋyaŋuŋ yoyowogaega. \p \v 20 O ŋi maŋgo tomiri, go gemokaku yoŋore kamasi oŋu manesiŋ gaege me? Mamanesinde gioine so bande foriine so fukeko buŋo oi omaine yobu minde mamanesiŋgoji ya omaine, foriine tomiri fukeega. Ore fuŋine oi soso buŋone oiji gaduga me mata? \v 21 “Mata!” egu mimiŋ ore eru soso buŋo mo mibemiŋ. Mamanesinde fuŋqodunoŋuŋ Abraham iŋoji poretiŋ uruŋu fukeya? Iŋoji Anuture mi reŋgaru madeine Aisak ogagaru raru korogo ruaru oo boji rigaiŋ ore eya. Oŋu eru mamanesiŋ paiineo gio bako Anutuji oi ŋoneru buŋoine mitarime posikeya.\x * \xo 2.21 \xt Jen 22.1-14\x* \v 22 Soso buŋo ore fuŋine oi ŋone taniŋgage me mata? Abrahamji manesiŋ garu buŋo akoŋ so miyayoŋ, mamanesiŋ paiineo dimaku ore mosiine oŋuakoŋ qame maŋgo eteko sagaya. Eebobo poretiŋ eba eku gokame mamanesiŋineji oŋu sogueru kuririineke fukeya. \p \v 23 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega, “Abrahamji Anutu manesiŋ gako tinaine Ŋi Poretiŋ miya.” Buŋo oi ronekoŋ foriineke fukeya ore so oi quraŋgabi goineji Abrahamde tina “Anuture ogo,” oŋu mibi miku gobuŋ.\x * \xo 2.23 \xt Jen 15.6; 2 Hist 20.7; Ais 41.8\x* \v 24 Posiine fukekimiŋ ore mamanesinde buŋo oi minoŋuŋji akoŋ mikabeneŋ so sagaga. Mosinoŋunji mamanesinde eebobo foriine ekimiŋ ine, Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ. Binaŋneji ore fuŋine naduga. \p \v 25 Soso buŋo mo oi oŋuakoŋ mikabe maŋkekerisie giore fuŋne oi gaduiŋ: Israel yoŋoji moreŋ ŋone mukunimi ore ŋi yoyoka sore yapebi rabire kadi sogo ŋigo tinaine Reihab iŋoji oga yaperu maŋgo eyateru kadi mogo rua yapeme rabu. Iŋoji mamanesinde eebobo oŋu eko Anutuji oi ŋoneru buŋoine mitarime posikeya. Oŋu. \p \v 26 Nonji buŋone yo iŋi mitaribemiŋ: Ŋi iiruine tomiri oi qoŋgbuŋine. Ore so mamanesiŋ gioboboine tomiri oi komiine fukega. Oŋu.\x * \xo 2.26 \xt Jos 2.1-21\x* \c 3 \s1 Namaŋnoŋunji egu sibiri nobeiŋ. \p \v 1 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoreone kokoineji maŋ-ŋaŋuŋ wapeko “Goine yoŋore baka botiŋgakimiŋ,” miku qaqaji, ŋirau fukekimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ egu pakereiŋ. Niŋo goine qaji yareru noŋunde mamanesunoŋuŋ so botiŋgakimiŋ ine, Anutuji oi ŋoneme so sagako buŋonoŋuŋ osoeru sanaŋine mitariru ore so geoine odure noreiŋ. \v 2 Oi iŋi ore migo: Noŋuŋ sosowoji kadi buŋo kokoine tirieegobeneŋ. Moji namaŋine siŋaŋ garu buŋo so tirieega, iŋoji ŋi kuririineke yobu fukega. Iŋoji soine sanaŋgaru gogoine sosowo oŋuakoŋ siŋaŋ garu goiŋ. \p \v 3 Kaneŋkuku (beosi) oi aŋinoŋuŋ reŋganimiŋ ore eru aeŋ migokiki miyaŋuŋgo esorieru kiperu niginji poreru oo soine foriyaŋuŋ soguine sosowo oi babotiŋ eyarebeneŋ raegobi. \v 4 Oŋuakoŋ ogâ yasogo ore mosiyaŋuŋ manesuinebi. Ogâ goine oi yasogo yasogoyoŋ, jibu gbiŋ sanaŋineji oi kitiŋ yabebi koe petigaru raegobi. Yasogo yobu fukegobiyoŋ, oi jibu rarainere siŋaŋine kapten iŋoji ogâ guruineo ŋeku aŋiine boyoberu stia (steer) qaqaine mendaine iŋo akoŋ babokiri eko ogâ yasogoji oŋu so kerisieru raega. \p \v 5 Namande fuŋne oi oŋuakoŋ. Oi saki funoŋunde mobeine mendaine fukegayoŋ, jibu soine buŋo soguine fuŋne fuŋne oo sakinoŋuŋ ba ropeku miegobeneŋ. Go yo manesuku goigoŋ: \p Misi uuine mendaineji tarieru rakaru soine yojio gbedigaru gomeŋ yasogo yobu ja foreko wakina. \p \v 6 Namaŋnoŋunji oŋuakoŋ misi boruŋ oŋuine fukega. Oi saki funoŋunde mobeine mobeine ore botuyaŋuŋgo ŋeku penaronde kukure maŋgoine fukega. Oŋu fukeko misi koru Rauineji sipaineo qureru oo puteko afaine akoŋ manjoji gbedigaru jako maŋine sosowo ketiqoti kejigako gogoineji eeboboine sosowo oi wunuŋ oŋuine gobureiŋ. \v 7 Anutuji ya sosowo bofukeya, oi joma fuŋne fuŋne, webo me ya yukuyaŋuŋgo keku keŋgoŋkeŋgoŋ egobi me koego gogobi, oi ŋiŋigoji bomunaŋ yabenimiŋ ore so fukegobi. Goine oi keporeku bomunaŋ yabebi kaere joma fukegobi. \p \v 8 Oŋu fukegobiyoŋ, namaŋnoŋunji joma rigaŋine oŋuine fukega. Oi orabeŋ nombe oŋuineji pusekiine fukeru umumuŋ oŋuine ŋiiŋ ŋiiŋ oŋgaku kinobeku bokome nobeiŋgo ore jaueega. Ŋiŋigo sosowoji oi bomunaŋgaru kipenimiŋ ore embimbiŋgaegobi. \v 9 Namaŋnoŋunji Ofoŋ Yesu eru Mama Anutu miteŋ yapeegobeneŋ eru aribe ŋiŋigo iŋoyoŋunde mosi oŋu bofuke yabeya, oi buŋo soweji kosa qaiso yabeegobeneŋ.\x * \xo 3.9 \xt Jen 1.26\x* \p \v 10 Namaŋ moakoŋ oiji Anuture tina miteŋ gaegobeneŋ eru buŋo soweji goine qaiso yabeku miegobeneŋ. O maŋkekerisie ogopune, fuŋneyaŋunji oŋu peko so sagaga. \v 11 Obu jajaine eru mokiineke oi obu jiŋo moakoŋgone igomuruŋgaru wapeegobire me mata? Oŋu mata! \v 12 O maŋkekerisie ogopune, maŋgaŋgone jomuru (saŋ) oi soine fukeega me mata? Oŋuakoŋ geme yogone gudere soine fukeega me mata? Ore so obu waaŋine oi obu jiŋo jajaineone igomuruŋgaiŋgo embimbiŋgaega. Oŋu oi. \s1 Maŋgboroŋ foriine eru ikoine \p \v 13 Ŋoŋore botugo moji maŋgboroŋke fukeru buŋo botiŋgaiŋ ore so fukega? Moji “Oŋu fukega,” minimiŋ ine, iŋoji maŋine oi maŋgboroŋinere so bawakiru mosiineji munaŋine eeboboine yaduko totogo fukeko ŋonebeneŋ sagaiŋ. \v 14 Oiji sagaiŋyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋgo manetiqotike fukeru manji roroiŋ eko maŋririgaŋ mokiineke maneru ŋadiqoqo eegobi ine, maŋgboroŋ-ŋaŋuŋ ore so sakiŋaŋuŋ omaine yobu so ba ropenimiŋ. “Buŋo foriine boyobegobeneŋ,” miku ore foriine egu kesoŋganimiŋ. \v 15 Yoŋore maŋgboroŋ oŋuine oi morende mamane-muku. Oi Sombuŋgone so wakiegayoŋ, gemokaku yoŋoji ŋiŋigo boburo yabebi mikabuŋ Moro Tiriineji ore eru beusembe maneega. \p \v 16 Uri yoŋore maŋyaŋunji manetiqotike fukeru manji roroiŋ eko maŋririgaŋ maneru ŋadiqoqo eegobi, yoŋore gogoyaŋunji jijibu popou eko mosi wuwunuŋineke fuŋne fuŋne boyobeegobi. \v 17 Oi boyobeegobiyoŋ, maŋgboroŋ Sombuŋgone wakiega, ore fuŋine fuŋfuŋgaine oi eebobo gbagbataeŋine. Maŋgboroŋ gbagbataeŋinere mosi goine oi iŋi: Womoo gokiminde aŋi pe yareko munaŋine paiineo goine manjijojoko eyareku buŋo rurumaŋgo rakabi Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ puseko goine ŋonemaiŋ eyarebi maŋmamaneŋaŋunde fori fiine fiine oi kokoine fukeega. Mipemiriŋ bokeru ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mobeine sowo so osoeru sakiji akoŋ oogo so gogobi. \v 18 Womoqoqo ŋiŋigoji womoo gonimiŋ ore maneru ore koruŋ saribi foriine eebobo poretiŋ fukeko seŋgiŋbaŋgiŋ goegobi. Oŋu. \c 4 \s1 Morende mamane-muku bokeru Anuture ogo fukeru goinebi. \p \v 1 Wamo yaji jigo eru kekepari kesueko botuŋaŋuŋgo fukeega? Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi sanaŋineji bio pakereru saki fuŋaŋuŋ sagako fiine eru sembene yokoji fufuru ekabire jigo eru kekepari fukeega. \v 2 Ŋoŋo ya fuŋne fuŋne roniminde aŋi sanaŋine biabia maneegobiyoŋ, oi ŋoŋore biŋe so fukeega. Yare ŋoneaŋi maneru anda eru maŋ-ŋaŋuŋgo jo jako ŋiŋigo yabebi komeegobiyoŋ, jibu oi so roegobi. Ore eru kakane miku kekepari eku jigo qaegobi. Ŋoŋo Anuture so oŋga wosiru ŋoŋo-ŋaŋe omaine banimiŋ ore manegobi, ore eru oi so biŋe qoqo eegobi. \p \v 3 Anuture oŋga wosiegobiyoŋ, jibu oi yoore eru so roegobi: Maŋ-ŋaŋunji so poretiŋgame ya ŋareme oi bojiburu ŋoŋo-ŋaŋunde aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene bomukuku saki fuŋaŋunde jeri enimiŋ ore maneru karieegobi. Oi so sagako Anutuji oi sabareega. \v 4 O ŋoŋo jikiboti ŋiŋigo oŋu fukegobi. Ŋoe ŋonuŋ kadi poretiŋ bokeru boesau eegobi, ŋoŋo ore so Anutu bokeru maŋkekerisiere yauraine ŋiŋigo yoŋoke oogo eku moneŋ meboji akoŋ maŋ-ŋaŋuŋ kiperu gogobi. Kamasi oŋu eru oo Anutuke rorosi eegobi. Oi mane mukugobi me mata? Ore eru moji maŋine morende aŋi sanaŋine sembene bomukuiŋ ore eega, iŋoji Anuture rosiine fukega. \p \v 5 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi quraŋgabi pega, “Moroine Tiriine maŋnoŋuŋgo rua noreme goga, Anutuji oi aŋiine sanaŋine oiji puseko goga.” \f + \fr 4.5 \ft Biŋe Quraŋ buŋo ore fuŋine mo oi iŋi, “Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame goga, iŋoji manjoko enoreinde aŋi sanaŋine maneru noŋunde ore manetiqotike maneega.”\f* Buŋo oi omaine fuŋine tomiri oŋu egu manesunimiŋ. \v 6 Buŋo oi omaine matayoŋ, ŋoŋo ore so aŋiŋaŋuŋ poretiŋ Anuture enimiŋ ine, iŋoji yauŋmoririine mokemoke yobu ŋareeiŋ. Ore eru Biŋe Quraŋ yo miku quraŋgabi pega: \q1 “Anutuji sigopou ŋiŋigo kiso eyareegayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ bawaki egobi, oi yauŋmoriri ŋareega.” \p \v 7 Ore so ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ osoeru Anuture buŋo rurumaŋgo raru goinebiyoŋ, Sembene Rauine kiso etebi boke ŋaberu useru rauseiŋ. \v 8 Ŋoŋo Anutuke jojofo eku bembeŋgo warekabuŋ iŋoji ŋoŋoke jojofo eku maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo dimaiŋ. Agiburaŋ babi meŋaŋunji gobureme Yesure dariineji oi jureiŋ ore oŋga wosiinebi. Maŋ-ŋaŋunji pougako raqo-wareqo kosa ebi maŋ-ŋaŋunji kejigako kekeririke ŋabeme gbagbataeŋine fukenimiŋ ore oŋga wosieinebi. \v 9 Ŋoŋo tifaruruŋaŋuŋ mane mukugaru jiŋgeŋ keku beusembe maneru jojoraku kuyoinebi. Goue kiwaqawaŋaŋuŋ bokeru kerisieru soguŋ bainebi. Jeriŋaŋuŋ bokeru beusembe mamane einebi. \v 10 Ŋoŋo Ofonde jiŋoo babawaki ee ebi iŋoji romaeŋ ŋabeiŋ. Oŋu.\x * \xo 4.10 \xt Qoq 3.34\x* \s1 Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋore buŋoyaŋuŋ so mitariinebi. \p \v 11 Maŋkekerisie ogopune, ŋadiqoqo buŋo so mimi eeku goinebi. Moji buŋo oŋu miku kisoŋgaru maŋkekerisie ogoinere buŋoine mitariga, iŋoji Anuture kadi buŋo mitariru ba waki ega. Go Anuture kadi buŋo mitariru qaŋaŋineo ruaru oŋuine oo oi so reŋgaegayoŋ, oi keoma eru eadubobo ŋi fukeru goge. \v 12 Anutuji kadi buŋo mitiga noreru ore so buŋonoŋuŋ osoeru mitarime sibirigakimiŋ me ŋonemaiŋ enoreko seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ. Iŋoji akoŋ mimitari Raunoŋuŋ fukegayoŋ, go gakere “Mo fukego?” miku ogogo osoeru buŋoine mitariege? Oŋu. \s1 Saki bobore siŋaŋ bobo buŋo \p \v 13 Ŋoŋo kaje ruaniŋ! Goine ŋoŋo sakiŋaŋuŋ ba ropeku iŋi miegobi, “Niŋo muŋambe me yogo yo bokeru taoŋ oi me oi oo raru rojiki-bajiki eru moneŋ yasogo poreru gosa moakoŋ gobeneŋ tariko oone kirieru warekimiŋ.” Nonji ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ: \v 14 Gogoŋaŋuŋ yogo uruŋu gonimiŋ, ŋoŋo oi so mane mukugobi. Ŋoŋore gogoŋaŋunde fuŋne oi uruŋu? Oi ju kuande sogo damaŋ pompoŋine yobu fukeru peku mataeiŋ. \v 15 Ore eru ŋoŋo iŋi mibi sagaiŋ, “Ofonde maŋ aŋiineji noŋunde oŋu eko jiŋoke gonobeŋ ine, oŋu oŋu eru rokimiŋ.” \v 16 Oŋu so miegobiyoŋ, omaine yobu jauba-iriŋbiriŋ eru ŋoŋo-ŋaŋunde sakiŋaŋuŋ ba ropeku miteŋ gaegobi. Eebobo sosowo oŋuine oiji sembene fukega. \p \v 17 Buŋone mitaribemiŋ ore eru iŋi migo: Moji mosi fiine eku baiŋ ore fuŋine mane mukuru oi so eku baiŋ, iŋoji agiburaŋ ega. Oŋu.\x * \xo 4.17 \xt Qoq 27.1\x* \c 5 \s1 Ŋiŋigo meboyaŋuŋke yoŋore siŋaŋ bobo buŋo \p \v 1 O ŋiŋigo meboŋaŋuŋke, ŋoŋo kaje ruaru buŋone yo maneinebi: Suroŋqoqo joiserereŋ paiŋaŋuŋgo ropeiŋ, ore eru bibi esorieru oŋga jojoraku kuyoinebi. \v 2 Moneŋ meboŋaŋunji gorega forega. Kakara eru wofu yoŋoji kambaŋ marikuŋaŋuŋ kitiqoti eku goegobi.\x * \xo 5.2 \xt Mat 6.19\x* \p \v 3 Ŋoŋo damaŋ tatariine yoo pi, kare (car) eru mebo goine goul, silwaji babaine oi paio paio roru qojugabi pega, oi jukuwiji kema foreko kufeŋ baku pega. Kufeŋ eru jukuwi oiji munaŋ moge oŋuine peku fuŋneŋaŋuŋ damaŋ tatariine yoo iŋi yaduiŋ: Ŋoŋo gogoŋaŋuŋ moneŋ meboo kiperu bojiqojibi jaŋgaru mataeme sibiriganimiŋ. Kufeŋ eru jukuwi oiji jo boruŋ oŋuine saki fuŋaŋuŋ oŋuakoŋ jo foreiŋ. \v 4 Ŋoŋo yo manesuinebi: Gio bobo ŋiŋigo gioyaŋuŋgo kiobambanjaŋ baku kofo eru wou qinjiŋ unugaru gobuŋ, ŋoŋoji yoŋore furiyaŋuŋ oi dukuŋ paiineo sabarebuŋ. Ŋoŋo yoŋore kuyo ŋunuŋ-ŋunuŋyaŋuŋ manegobi me mata? Kuyo wosiyaŋuŋ oiji Ofoŋ Anutu, usuŋ sosowore Rauinere kajeineo raka foreko manega.\x * \xo 5.4 \xt Dut 24.14-15\x* \p \v 5 Ŋoŋoji moreŋgo yo ya fuŋne fuŋne jiŋorara biŋe qa ŋareru batiqatiine tomiri goku saki fure jeribari eku aŋiŋaŋuŋ bobomuku eeku gobuŋ. Morende jijiineji kipe ŋabeko jebe kokoine kosa ruaru kanenji nonone taki tomiri noku gobuŋ. Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitarime ŋabebi komeniminde damaŋyaŋunji ware maigaiŋ, damaŋ ore jaueru jijiŋaŋuŋke fukeru gogobi. \v 6 Ŋiŋigo bakare buŋoyaŋuŋ tomiri ŋoŋo so kiso eŋarebi jibu buŋoyaŋuŋ mitariru kosa yabebi komeku gobuŋ.\f + \fr 5.6 \ft Buŋo ore fuŋine mo oi iŋi: Ŋoŋo ŋi bakare buŋoine tomiri jibu buŋoine mitariru qabi komeya, iŋoji ŋoŋo moke so qomuku ŋabeega.\f* Oŋu. \s1 Yobiŋ maneku karieru osigaru oŋga wosiru goinebi. \p \v 7 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Ofonji wareiŋ ore odigaru damaŋ botuine yoo maneku karieru yobiŋ osigaru dimainebi. Oŋu dimaku sasari ŋire kamasiine oi manesuinebi: Iŋoji uqo munjaŋ moreŋgo sariru dimaku foriine furiine ropekiine fukeiŋ ore yameŋ keku odigaega. Yameŋ keku odigaru goko kue pasega damaŋineo wareko moke odigame kueyoiko damaŋineji ware fukeega. \v 8 Ŋoŋo oŋuakoŋ yobiŋ osigaru maneku karieru dimainebi. Ofonji moke wareiŋ ore damaŋineji bembeŋgaga ore eru maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru qiŋ qaku dimainebi. \p \v 9 O maŋkekerisie ogopune, Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitarime yobiŋ egu bofukenimiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋunde botugo buŋo mikesoŋ eku maŋ-ŋaŋuŋgo ŋunuŋ-ŋunuŋ so mimi eku goinebi. Maneniŋ, mimitari Rauineji bombeŋgaru mendigo dimaga. Oŋu. \v 10 Maŋkekerisie ogopune, kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ronekoŋ Ofonde tinao Biŋe buŋo mikabuŋ sisikoŋkoŋ eyarebi maneru jibu maneku karieru yobiŋ osigaru yameŋ keku gobuŋ. Ŋoŋo yoŋore kamasiyaŋuŋ manesuku kufu kadiyaŋuŋ boyoberu goinebi. \v 11 Goineji yameŋ keku yobiŋ osigaru goku gbiŋ ebuŋ, niŋo yoŋore “Ii-ia kiwaqawaineke!” migobeneŋ. Ŋi tinaine Job (Hiobe) iŋoji sisikoŋkoŋ maneru jibu yameŋ keku gbiŋ eya, oi manegobi. Gbiŋ eme tatariineo Ofoŋ ŋonemaiŋ Rauine fukeru ŋone noberu emboŋ eega, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋine oteme goya. Ŋoŋo oi manesuinebi. Oŋu.\x * \xo 5.11 \xt Job 1.21-22; 2.10; Kiki 103.8\x* \p \v 12 O maŋkekerisie ogopune! Buŋo koruŋ ropekiine mo yo mibemiŋ. Ŋoŋo buŋo oi me oi minimiŋ, oi mimipaŋ buŋoo iŋi so misanaŋgainebi, “Buŋone foriineke so fukega ine, Sombuŋ Rauineji soine yobiŋ ruame paineo ropeiŋ me morende gemokakuji moreŋ bopogame koru roru kema nuigoŋ.” Buŋo oi me mimipaŋ buŋo goine oŋuine oo buŋoŋaŋuŋ so misanaŋgainebi. Oŋu matayoŋ, oŋ-buŋore maneru “Oŋ!” oi akoŋ miinebi eru mata-buŋo ore “Mata!” miinebi. Igoko burure buŋo mibi Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariru geoine bokirieme paiŋaŋuŋgo ropeiŋ. Oŋu.\x * \xo 5.12 \xt Mat 5.34-37\x* \s1 Mamanesiŋ paiineo oŋga wosibi foriine fukeiŋ. \p \v 13 Maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoreone moji qapeqawakike goga ine, iŋoji Anutu oŋga wosiine. Moji jerio goga ine, iŋoji kiki keku Anutu miteŋ gaine. \v 14 Ŋoŋoreone moji jibe bame goga ine, iŋoji maŋkekerisie kufufunde minebobo furu yabeme wareru Ofonde tinao jiji sakiineo rau teru iŋo oŋga wosiinebi.\x * \xo 5.14 \xt Mak 6.13\x* \p \v 15 Mamanesiŋ paiineo oŋga wosibi Ofonji ŋiŋigo jibeke oi munaŋ qa teko fiaru moke pakereiŋ. Agiburaŋ eku jibe bofukeya ine, Anutuji agiburaŋine oi jureru bokeiŋ. \p \v 16 Oŋu fukeko Anutuji munaŋ qa ŋareko fianimiŋ ore agiburaŋ-ŋaŋuŋ mimifuke eru Anutu oŋga wosieinebi. Ŋiŋigo posiine moji maŋine qojugaru Anutu oŋga wosiiŋ, ore foriineji qembibiineke eru usuŋineke fukeiŋ. \v 17 Ore sosoine mo oi kajeqouŋ ŋi tinaine Elaija. Iŋoji moreŋ ŋi noŋuŋ oŋu goya. Iŋoji kue so wareiŋgo ore maŋine qojugaru yameŋ keku oŋga wosiko kueji gosa yokaomo eru kaiŋ 6 ore maŋineo moreŋgo so wakiya.\x * \xo 5.17 \xt 1 Kiŋ 17.1; 18.1\x* \v 18 Damaŋ oi tariko moke oŋga wosiko qonikiŋ gobureko kue keku pasega bako uqo munjaŋ moke rekagari fukeya. Oŋu.\x * \xo 5.18 \xt 1 Kiŋ 18.42-45\x* \s1 Moji tiŋtuŋ rako ogoineji bapigako sagaiŋ. \p \v 19 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoreone moji buŋo foriinere fuŋne tiriru tiŋtuŋ rako moji oi bofukeru kadi furoineo moke ogagaru ruaiŋ ine, \v 20 ore eru iŋi manesuinebi: Agiburaŋ ŋiŋigo moji tiŋtuŋ kadiineo rako ogoineji oi oone ogagame maŋine wirieko moke kerisieiŋ, iŋoji kome sanaŋine so komeiŋ. Ogoineji oi misi korugo egu rakaiŋ ore sabare teko Anutuji agiburaŋine boakoŋ oi jureru kefagaiŋ. Oŋu.\x * \xo 5.20 \xt Qoq 10.12; 1 Pi 4.8\x*