\id EPH - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Efesus \toc1 Efesus Quraŋ \toc2 Efesus \toc3 Ef \mt1 Efesus Quraŋ \mt2 Polji Efesus yoŋore Quraŋ ruaya. \imt1 Mimitaniŋ buŋo \ip Polji Rom sitire witi pigo ŋeku Efesus maŋkekerisie kubu yoŋore Quraŋ yo quraŋgaya. Efesus oi Eisia prowinsre siti qoruine. Siti ore maŋgo rojiki-bajiki kokoine eba eku gobuŋ. Polji misin gio baku roregako ateine yokaomo fukeko Efesus wareru gosa yokaomo oo Biŋe buŋo miku goya. Efesus sitio Juda ŋiŋigo goine kae rauine yoŋore botugo gobuŋ ore Polji quraŋ yo quraŋgaru iŋi qaji yareya, “Kristoji kubu yoyoka qodureme maŋkekerisie kubu moakoŋ fukegobire.” (2.15-16), (3.6) Anutuji maŋ aŋiine eru yauŋmoririine maŋkekerisie kubu noŋunde uruŋu ruame pega, oi kokoine mitaniŋgaga. (3.10) Ore soso buŋo yokaomo oi iŋi miya: \ip 1. Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji saki fu moakoŋ fukebi Kristo iŋoyoŋe qoruŋaŋuŋ fukega. (1.23; 4.15-16) \ip 2. Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji pi moakoŋ oŋuine fukebi Kristoji ŋoŋore otuŋ sanaŋine fukega. (2.21-22) \ip 3. Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji ŋigo biŋe oŋuine fukebi Kristoji ŋoeŋaŋuŋ fukega. (5.25-27) Oŋuakoŋ Kristoji Efesus ŋoŋore kubu yoyoka qodure yapeme ore eru saki fu moakoŋ fukegobi. Tatamare ŋiŋigo fukebuŋ ore gogoyaŋunde kajeqouŋ buŋoine buŋoine quraŋgaya. Oŋu. \iot Buk yoore mobe qoruine 4 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-2\ior* \io1 Kristo eru maŋkekerisie kufufuŋ \ior 1.3–3.21\ior* \io1 Kristoke gogo gariine \ior 4.1–6.20\ior* \io1 Qurande buŋo koruŋ qoruine \ior 6.21-24\ior* \c 1 \p \v 1 Anutuji Pol noŋ maŋ aŋiinere so sore nuko Kristo Yesure aposol fukego. Maŋkekerisie ogopune gbagbataeŋine Kristo Yesuke qakatoru Efesus sitio gogobi, nonji ŋoŋoke buŋo mi manekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago.\x * \xo 1.1 \xt Apo 18.19-21; 19.1\x* \p \v 2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. \s1 Kristoji Anuture mifia noreega. \p \v 3 Noŋuŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu miteŋ gaekimiŋ. Iŋoji noŋuŋ Kristoke qakatokabeneŋ maŋnoŋunji fiaiŋgo ore Sombunde mifia eru yauŋ fuŋne fuŋne oi maŋnoŋuŋgo ruame go wapegobeneŋ. \v 4 Anutuji noŋuŋ bonieru ronere ronekoŋgo iŋi fukekimiŋ ore roosoe nobeya: Kristoji maŋgo enoreko noŋuŋ iŋore biŋe gbagbataeŋine fukeru Anuture jiŋo maio bakare buŋonoŋuŋ tomiri dimakimiŋ. Oŋu roosoe noberu ore ŋadio Sombuŋ moreŋ bofukeru rua yapeya. Damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋiŋigo manjoko enoreru go wapeya. \p \v 5 Manji jojoko enoreru maŋ aŋiinere so ronekoŋ mibuŋo buruine ruaru buŋonoŋuŋ iŋi mitariya: Yesu Kristoji maŋgo enoreko Anutuji oga nobeko iŋoyoŋunde odumadepu fukekimiŋ. \v 6 Yoro Madeine oi noŋunde ore soreme wakiru Anuture yauŋmoririre usuŋ kobiineke kisiŋgaru furiine tomiri mo noreya. Noŋuŋ yauŋmoririine ore eru Anutu miteŋ gainebeneŋ. \v 7 Anuture yauŋmoririre rouŋ oi soguine yobu. Ore so Yesuji dariine keseru oiji duenoŋuŋ baya. Oi bame ore eru Anutuji soine agiburaŋnoŋuŋ bokeru jure noreega.\x * \xo 1.7 \xt Kol 1.14\x* \p \v 8 Iŋoji yauŋmoririine oi rouŋineone boakoŋ yobu keseme painoŋuŋgo ropeya. Maŋgboroŋine ropekiine sosowo ore so iŋi noreko mane taniŋgagobeneŋ: \v 9 Anutuji rone iŋoyoŋunde maŋgo buŋo buru kiperu maneko fiine fukeko buŋo buruine oi soŋsoŋgo peko mo go wapebuŋyoŋ, Kristoji Anuture buŋo mire so boyoberu wakiru noŋuŋ barariŋga noreme ŋoneru manebeŋ. \v 10 Anutuji ronekoŋ yauŋmoriri buruinere fuŋne oi iŋi manesuya, “Anutu nonji buru oi boyoberu goku gobe damaŋine poretiŋ ware fukeme oo foriineke fukeko iŋi fukeiŋ: Sosowo Sombuŋ eru morende koroine koroine oo me moreŋgo fukeru gogobi, nonji oi sosowo qodureru kipe yabebemiŋ eru Kristo igodoŋgabe sosowo yoŋore qoru moakoŋ fukeru goiŋ.” \p \v 11 Anutuji ronekoŋ iŋoyoŋunde maŋ mamanesure so buŋo kipeme pega, buru ore so bapakare buŋoine miko ya sosowo fukeega. Iŋoyoŋunde buru ore so rone Juda kufufuŋ niŋo iŋoyoŋunde biŋe fukeru gokimiŋ ore mitariku igodoŋ nobeya. Ore so goine noŋuŋ Kristoke qakatokabeneŋ bomuku nobeko iŋore seŋgiŋbaŋgiŋ kuriri oi merofuine oŋuine raugaru gogobeneŋ. \v 12 Juda kufufuŋ niŋo Kristoji siŋaŋ nobeiŋgo ore odigaru bonieru oori eteru go wapebeŋ, iŋoji noŋuŋ Anuture usuŋ kobiineke oi miteŋ gaku gokimiŋ ore eru roosoe nobeya. \p \v 13 Kotu moreŋ ŋoŋoreone goineji oŋuakoŋ Kristoke jikigaru qakatobuŋ. Munaŋqoqore Bobiaŋ Biŋe mibi buŋo foriine oi maneru maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ. Moro Tiriine iŋoji Anuture kobiinere moge soi fukega. Moro oi soreme wakiiŋ ore buŋo kipeya, iŋoji oi maŋ-ŋaŋuŋgo ruame rakaya. Kristo manesiŋ gabi Anutuji mogeine sanaŋine oi bakato ŋabeko gogobi. \v 14 Anutuji kufufuŋpuine Sombunde seŋgiŋbaŋgiŋ kuriri noreinde buŋo kipeya, oi rokiminde moge Moro Tiriine oi rone rua noreya. Moro Tiriine maŋnoŋuŋgo ruame goga ore iŋi mane sanaŋgobeneŋ: Anutuji duenoŋuŋ baru biŋepuine fukebeneŋ jiki moreŋgone oga nobeko Sombuŋgo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ. Ore eru Anuture usuŋ kobiineke oi miteŋ gainebeneŋ. Oŋu. \s1 Polji Anutu miteŋ garu iŋi oŋga wosiya: \p \v 15 Oŋu seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore eru nonji Efesus ŋoŋore oŋga wosiego. Ŋoŋoji Ofoŋ Yesu damaŋ so manesiŋ garu ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo maŋ-ŋaŋunji jojoko eyareegobi, goineji ore biŋe buŋoine ŋajibi. \v 16 Ore eru biŋe buŋo oi maneboŋ, nonji oŋuakoŋ ŋoŋore eru Anutu miteŋ garu goboŋ, oi so bokeboŋ. Mata. Nonji oŋga wosiru oo manesu ŋabeego. \p \v 17 Manesu ŋaberu Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Anutu oi iŋi oŋga wosi eteego, “O Mamanoŋuŋ usuŋ Rauine, go Morogo Tiriine oi Efesus ogopunoŋuŋ yareigoŋ. Moro oi maŋyaŋuŋgo ruande maŋgboroŋyaŋuŋ fuŋine mo fukeko Anuture fuŋne fiine akoŋ barariŋga yareko mane mukunimiŋ. \v 18 Anutu, go maŋyaŋunde jiŋo ba taniŋgande gakere Biŋegore fuŋne mane mukunimiŋ.” Anutuji iŋoyoŋunde ŋiŋigo gbagbataeŋine niŋore Sombuŋ Biŋe usuŋine kobiineke oi noreinde buŋo kipeme ŋoŋo ya oi bofukeniminde odigaru origanimiŋ ore oŋga ŋareya. Oori ebi Yesuji moke fukeko kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ, ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ ore fuŋine mane sariganimiŋ ore oŋga wosiego. \p \v 19 Manesiŋ gakabi Anuture usuŋ sanaŋ qaŋqaŋineji maŋnoŋuŋgo saueru gio baega, oiji soguine yobu tatariine tomiri fukega. Ŋoŋo ore fuŋine mane mukunimiŋ ore oŋga wosiego. Usuŋ suŋsuŋine qembibiineke oiji sakinoŋuŋ ketigaru dobe nobeega, Anutuji ore usuŋine oi iŋi noduya: \p \v 20 Anutuji usuŋine gioo ruaru Kristo bogboreko komegone pakereko eru ogame Sombuŋ kaeo roperu saine saine roregaru koroine koroine yadureru ropeko Anutuji iŋoyoŋunde me furoineo ŋeŋe fuŋfuŋgaineo ruame ŋega.\x * \xo 1.20 \xt Kiki 110.1\x* \v 21 Eme morumboŋ ŋeŋeineo ŋeku yareya sosowore qorunoŋuŋ dimaga. Nemu mamari siŋaŋ eru yoŋore mea rurumaŋgo muraŋ, koito wawakiine eru gawman kiap ropekiine eru wawakiine usuŋyaŋuŋke siŋaŋ nobeegobi, Kristoji yoŋore fuŋqodu fukeru sosowo yobu siŋaŋ yabeega. Sombuŋ kaeo, moreŋgo eru yokore botugo siŋaŋ tina sosowo miyarebi osigagobi, Kristoji oi sosowo yadureru ropega. Morende damaŋ yoo akoŋ matayoŋ, jiki damaŋ fuŋine mo fukeko go ropekimiŋ, oo oŋuakoŋ yareya sosowo siŋaŋ garu go ropeiŋ. \p \v 22 Anutuji iiru, gemo, ŋiŋigo eru yareya sosowo oi bawakiru Kristore rurumaŋgo rua nobeko gobeneŋ Ofoŋnoŋuŋ ropekiine fukega. Anutuji Kristo oi maŋkekerisie kufufuŋ noreru qorunoŋuŋ dimaiŋ ore igodoŋgame goga.\x * \xo 1.22 \xt Kiki 8.6\x* \v 23 Iŋoji keji noberu maŋkekerisie kubu zioz noŋunde qoru fukeko noŋuŋ iŋore forire me kufu sisipu fukegobeneŋ. Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋe akoŋ ŋeko so saganayoŋ, noŋuŋ iŋore me kufupu fukeru iŋoke jikigabeneŋ foriineji fukeko sagaga. Kristoji oŋuakoŋ yareya sosowore mobe mo fukeru jikigako sosowo noŋuŋ Anuture kuririnoŋuŋke fukebeneŋ sagaru raega. Oŋu.\x * \xo 1.23 \xt Kol 1.18\x* \c 2 \s1 Komegone gboreru Kristoke sanaŋgaru gogobeneŋ. \p \v 1 Ronekoŋ kadi odureru agiburaŋine agiburaŋine ebuŋ ore gogo komekiine go wapebuŋ.\x * \xo 2.1 \xt Kol 2.13\x* \v 2 Ŋoŋo damaŋ oo morende eebobo sembene boyobebuŋ. Gemokaku yoŋore Koitoji damaŋ yoo Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo goku qoqomuku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ boburoru siŋaŋ yabeega, iŋoreo qakatoru reŋgaru gobuŋ. \p \v 3 Noŋuŋ sosowo oŋuakoŋ rone yoŋore botugo keoma eru kosa gobeŋ. Maŋ sakire aŋinoŋuŋ sanaŋine sembene boyoberu noŋunde aŋigo gobeŋ. Oŋu kosa gobeneŋ Anutuji ŋone nobeme so sagako yombeŋine painoŋuŋgo ruame gobeŋ. Buŋo qoqomuku ŋiŋigo goine yoŋore so oŋuine Anuture yombende biŋe fukeru gobeŋ. \p \v 4 Oŋu gobeŋyoŋ, damaŋ yoo oŋuine mata. Anutuji ŋonemaiŋine tatariine tomiri oiji manjoko enoreya. \v 5 Kadi odureru Anutu qopieru ore eru komekiine fukeru gobeŋyoŋ, Anutuji Kristo bogboreya, noŋuŋ oŋuakoŋ bogbore nobeko sanaŋgaru gogobeneŋ. Iŋore yauŋmoririji munaŋ qa ŋareme moke qowiriebuŋ. \p \v 6 Kristoji pakereya, noŋuŋ oŋuakoŋ wiwi nobeko komegone pakerebeŋ. Anutuji Kristo Yesu ogame Sombuŋ kaeo ropeya, noŋuŋ oŋuakoŋ Sombuŋ gogore koro pegobi, oo rua nobeme iŋoke goine siŋaŋ yaberu gogobeneŋ. \p \v 7 Anutuji iŋi ore oŋu rua nobeya: Anuture yauŋmoririre rouŋ tatariine tomiri oiji totogo fukeko mane taniŋgakimiŋ ore maneya. Mane taniŋgaru jiki damaŋine damaŋine fuŋine mo fukeko tatariine tomiri go ropekimiŋ, damaŋ oo oi bosogue noreiŋgo maneya. Anutuji Kristo Yesu soreme wareru manjokoine oŋu noduya. \v 8 Anutu manesiŋ gabi yauŋmoririineji munaŋ qa ŋareme moke qowiriebuŋ. Ŋoŋo-ŋaŋe maŋgo ee eku oŋuine oiji so qowiriebuŋyoŋ, Anutuji yauŋinere eru qowirie ŋabeya. \v 9 Ŋoŋo-ŋaŋe ya mo basarigabuŋ ore eru so qowiriebuŋ. Moji mo iŋoyoŋunde saki egu ba ropeiŋ ore eru yauŋmoririinere akoŋ oŋu eŋareya. \p \v 10 Noŋuŋ Anuture mequraŋ gogobeneŋ. Kristo Yesuke qakatobeneŋ Anutuji maŋ gariine bofuke noreya. Anutuji bonieru gio fiine fiine roosoeru bomogaya, noŋuŋ oi baku gokimiŋ ore oŋu bofukeru noreko gogobeneŋ. Oŋu. \s1 Kristoke qakatoru saki fu moakoŋ fukegobeneŋ. \p \v 11 Ore eru Efesus ŋoŋo rone Juda ŋiŋigo so fukeru Anuture kufufuŋ so gobuŋ, oi manesuku goinebi. Goineji ŋoŋore iŋi miku miŋareru gobuŋ, “Niŋo Anuture mogenoŋuŋke gogobeneŋyoŋ, kantri goine ŋoŋo ŋiŋigo omaine mogeyaŋuŋ tomiri!” Tina oi ŋi meji moge sakinoŋuŋgo ketigaegobi, oi manesuku miku gobuŋ. \v 12 Ŋoŋo damaŋ oo maŋ-ŋaŋuŋ Kristoke so kiperu omaine sakiineo gobuŋ. Kotu moreŋ ŋoŋo Juda kufufuŋ niŋore mobepunoŋuŋ gobuŋ. Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe nobeko gogobeneŋ, ŋoŋo niŋore botugo tinaŋaŋuŋ tomiri gobuŋ. Anutuji Biŋeine ogopuine yareiŋgo miku buŋo kipeya, ŋoŋo oi so yobu mane mukuru mo gobuŋ. Seŋgiŋbaŋgiŋ fukeniminde ooriŋaŋuŋ tomiri. Anutuŋaŋuŋ tomiri oŋuine moreŋgo omaine kosa gobuŋ. Oi manesuku goinebi. \p \v 13 Ŋoŋo rone taitai gobuŋyoŋ, Kristo Yesuke qakatobi dariineji jure ŋabeko damaŋ yoo afagaru Anuture bembeŋgo wareru gogobi. \v 14 Kristo iŋoyoŋe womo Raunoŋuŋ fukega. Iŋoji Juda kufufuŋ eru kotu moreŋ ŋiŋigo kubu yoyoka noŋuŋ qodure nobeko bodureegobeneŋ. Botunoŋuŋgo rosi peku sa ruge sanaŋine sariku boroiŋ nobeya, iŋoji agi oi odepariko maŋkekerisie kufufuŋ moakoŋ fukegobeneŋ. \v 15 Yesuji iŋoyoŋunde moreŋ sakiji komeko oŋuine oiji Juda niŋore Kadi buŋo eru ore mimipaŋ buŋo eru mimiti goine oi ketotieya. Kubu yoyoka qodure noberu kufufuŋ gariine moakoŋ fukekimiŋ ore oi ketotieya. Ore eru maŋ gariine bofuke noreko Kristoke qakatobeneŋ botunoŋuŋgo womo bofuke noreya.\x * \xo 2.15 \xt Kol 2.14\x* \p \v 16 Kristoji komeru rosi eebobonoŋuŋ maripoŋgo qame komeru rakaya. Saki fuine moakonji komeya ore dariineji ŋiŋigo kubu yoyoka oga nobeko soine kirieru Anuture maŋfuŋgo warekimiŋ. Oŋu qodure nobeko soine mebobo ekimiŋ. Oi eforeru Kristoke saki fu moakoŋ fukeru gogobeneŋ.\x * \xo 2.16 \xt Kol 1.20\x* \v 17 Kristoji wareru womo fukeiŋgo ore Biŋeine oi kotu moreŋ ŋiŋigo Anutu ŋadi gaku taitai gobuŋ, ŋoŋore mitaniŋga ŋareya eru Juda ŋiŋigo Anuture maŋfuŋgo gobeŋ, niŋore moko akoŋ mitaniŋga noreku goya.\x * \xo 2.17 \xt Ais 57.19\x* \v 18 Kristoji Juda eru kotu kantri ŋiŋigo noŋuŋ sosowo maŋgo enoreko Moro Tiriine moakonji kadi noduko soine afagaru Mamanoŋunde jiŋo maio ropekimiŋ. \p \v 19 Ore eru ŋoŋo Juda ŋiŋigo matayoŋ, jibu kotu ŋiŋigo yayabaine oi so jikigaru gogobi. Anuture kae moreŋ rauine gbagbataeŋine fukebi niŋoke moko Anuture maŋkekerisie kufufuŋ fukegobeneŋ. \p \v 20 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ronekoŋ Anuture buŋoji otuŋ sikeru igodoŋgabi Kristo Yesu iŋoyoŋe wareru otuŋnoŋuŋ sanaŋine fukeru aposol sore noberu qorunoŋuŋ dimako Anuture maŋkekerisie soriŋ fukegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ otuŋ oo roperu kikitiŋ naduŋgaduŋ eku sasanaŋ bofukeegobi. \v 21 Iŋoji pi oi bojigaru qodureru kipeme dimaega. Noŋuŋ Ofoŋke qakatoru dimaku bodurebeneŋ mamanesiŋnoŋunji sanaŋgaru sogueko Anuture maŋkekerisie soriŋ kubaine fukegobeneŋ. \v 22 Ŋoŋo oŋuakoŋ Ofondeo qakatoru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ goine yoŋoke bodureru moko dimaku maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku naduŋgaduŋ eku sasanaŋ bofukeegobi. Oŋu dimaku Anuture maŋkekerisie soriŋ fukebi Moro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame iŋoyoŋe soriŋ ore maŋineo goga. Oŋu. \c 3 \s1 Polji kotu kantri yoŋoreo raru Biŋe gio baya. \p \v 1 Fuŋne ore eru Pol nonji kotu kantri ŋiŋigo ŋoŋo bapi ŋabebemiŋ ore gio baku gogo. Oŋu gobe Kristo Yesure gio babe ore witi pigo rua nubi ŋeku dikanji keru oŋga wosiego. \v 2 Anutuji yauŋmoririine kantri goine ŋoŋore boroiŋga ŋareme fianiminde gio nareya, ŋoŋo oi foriine mane foregobi. \v 3 Anutuji buŋo buruine soŋsoŋine barariŋga nareru miko mane mukugo, buŋo ore fuŋ qondiŋine yobu quraŋga ŋareboŋ. \v 4 Quraŋga ŋareboŋ, ŋoŋo quraŋ oi oseru soine nonde fuŋne iŋi mane mukuinebi: Nonji Kristore fuŋne soŋsoŋine oi fiine akoŋ mane mukugo.\x * \xo 3.4 \xt Kol 1.26-27\x* \p \v 5 Ronere ronekoŋgo ŋiŋigoji fuŋgaru go waperu gobuŋ, yoŋoji damaŋ oo Biŋe sumuŋine ore eru mo gobuŋ. Oŋuine go wapebuŋyoŋ, damaŋ yoo Moro Tiriineji oi Anuture aposol eru kajeqouŋ ŋiŋigo roosiŋine niŋore miku barariŋga noreme manegobeneŋ. \v 6 Biŋe sumuŋine oi iŋi: Kristo Yesuji seŋgiŋbaŋgiŋ biŋe qa noreiŋgo miku buŋo kipeya, ŋoŋo oi Juda niŋoke sogokoŋ sabareku roru gogobi. Bobiaŋ Biŋeji ore fuŋine oi kotu moreŋ ŋiŋigo ŋoŋore oŋuakoŋ ŋaduega. Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru soine niŋoke moko mifiare Biŋe so moko akoŋ raugaru gogobi. Maŋ-ŋaŋuŋ Anutuke kiperu moko Kristore saki fu fukeru niŋoke kubu moakoŋ dimagobeneŋ. \p \v 7 Iŋore usunji nonde maŋne boburoko maŋne kerisiebe Anutuji yauŋmoririine furiine tomiri mo nareya. Oi nareko kadi fukeko Bobiaŋ Biŋere gio bobo ŋi fukeboŋ. \v 8 Nonji Anuture kufufuŋ gbagbataeŋine sosowo ŋoŋore mea yukuo wawakiine yobu gogo. Oŋu gogoyoŋ, Anutuji jibu yauŋine ropekiine iŋiine nareya: Nonji Kristore seŋgiŋbaŋginde Biŋe oi kotu moreŋ ŋiŋigo ŋoŋore mitaniŋgabemiŋ ore kiwaqawaineke manego. Seŋgiŋbaŋgiŋ ore fuŋine oi sosowo sikeku mane muku forekimiŋ ore so mata. \p \v 9 Anutuji ronere ronekoŋgo ya sosowo bofukeru Biŋeine sumuŋine kejigako ŋiŋigoji go waperu gobuŋ, damaŋ oo mo gobuŋ. Ore eru nonji Anuture Biŋe buru sumuŋine oi siŋaŋ garu gobe foriineke fukeega. Nonji ore fuŋine totogo mibe ŋiŋigo sosowoji mane sariganimiŋ ore kiwaqawake manego. \p \v 10 Anutuji maŋgboroŋine fuŋne fuŋne fuŋine mo barariŋga noreme damaŋ yoo maŋkekerisie kufufuŋ kubu botunoŋuŋgo mimane ebeneŋ totogo fukeru saueega. Anutuji maŋ aŋiine iŋi maneega: Nemu mamari siŋaŋ eru koito wawakiine mimerereŋ ropekiine eru wawakiine Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo yareya sosowo siŋaŋ gaegobi, yoŋoji oŋuakoŋ Anuture maŋgboroŋ oi kaje ruaru maneniminde maneega. \v 11 Yoŋoji oi manenimiŋ ore Anutuji Biŋe buruine oi ronere ronekoŋgo damaŋ tomiri oo iŋoyoŋunde maŋgo misanaŋgaru ruame peya. Ore so Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesu soreme foriine bofukeko kufufuŋpuine fukeru qodureru dimagobeneŋ. \p \v 12 Kristoke qakatoru dimaku manesiŋ gabeneŋ Anuture mendiji oŋu aŋgame soine iŋore jiŋo maio ropekimiŋ ore koimo dimagobeneŋ. \v 13 Ore eru iŋi karie ŋarego: “Nonji witi pigo ŋeku ŋoŋo fianimiŋ ore eru koŋkoŋ maneru goego, ore eru maŋ-ŋaŋuŋ so wakiine. Ŋoŋo nonde joiserereŋ ore eru soine kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ.” Oŋu. \s1 Polji Efesus yoŋore iŋi oŋga wosiya: \p \v 14 Fuŋne ore eru nonji Mamanoŋuŋ dikanji keteru oŋga wosiego. \v 15 Iŋoji akoŋ mamanoŋuŋ fuŋfuŋgaine fukega. Iŋore so Sombuŋ eru morende kufufuŋ sosowo noŋuŋ mamare tina oi miku oŋgaegobeneŋ. \v 16 Iŋi oŋga wosiego, “Anutu, go Morogo Tiriine rua yabende maŋyaŋunji sanaŋgaeiŋ. Gore Biŋe usuŋine kobiineke oi tatariine tomiri rouŋgoo pega, go usuŋgo ore so basanaŋ yabeeigoŋ. \v 17 Basanaŋ yabende soine Kristo manesiŋ gabi maŋyaŋuŋgo ŋeŋe roru goiŋ. Oŋu gome sorukuŋyaŋuŋ Kristore manji jojokoo gbedigaru bodugabi rakako qiŋ keru dimanimiŋ. \p \v 18 Manjokoineji maŋgo eyareko kufufuŋ gbagbataeŋine sosowo yoŋoke soine Kristore manjokore fuŋne mane mukunimiŋ.” Manji jojoko enoreega, manjoko ore so oi iŋi: Qaŋaŋine mobemobe tatariine tomiri raru bibiega. Joroine arore aroo ra tomirega. Joroine paibere paibeneo ropega. Oŋuakoŋ dikiine yukire yukiineo rakaru pega. \v 19 Kristore manjokoji morende mamanenoŋunde so odurega. Oi mane forenimiŋ ore iŋi oŋga wosiego: “Anutu, go kuririquraŋgo sosowo oiji maŋ mamaneyaŋuŋ puseru gbogbo ba yareigoŋ.” \p \v 20 Anutu oŋu oŋga wosi teru iŋi ore miteŋ gaego: Noŋuŋ mamane odureru yare oŋga wosiru weunobeŋ me pororo sasako ŋoneru manesunobeŋ ine, iŋoji ya oi soine basanaŋ nobeiŋ. Anutu usuŋineji maŋnoŋuŋgo gio baega, iŋoji ore so oŋgawowosi eru mamanenoŋunde so oi odure foreru afagaru ya sosowo soine noreeiŋ. Ore eru miteŋ gaekimiŋ. \v 21 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ tumaŋgaru Kristo Yesure eru Anuture tinabiŋe miteŋ gabeneŋ kuririineke fukeru peine. Oi apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji basanaŋgaru tatariine tomiri pe ropenimiŋ, damaŋ oo oŋuine akoŋ kuririineke fukeru peine. Buŋo oi foriine. \c 4 \s1 Kristoji qodure nobeko saki fu moakoŋ fukegobeneŋ. \p \v 1 Nonji Ofoŋke qakatoru dimaku gioine babe ore witi ŋi fukego. Buŋo oi miforeru maŋ-ŋaŋuŋ buŋo yoji miku bapakarego: Anutuji eebobo kuririineke eba eku gonimiŋ ore oŋga ŋareya, ore so ŋoŋo gogo fuŋine mo goinebi. \v 2 Maŋ-ŋaŋuŋ ba waki eru buŋo rurumaŋgo raru ŋiŋigo waigo paio eyareku goinebi. Yobiŋ maneku karieru goinebi. Ŋoŋo aimuŋ eru sembenere mobe so bokirieinebiyoŋ, mirimbobo eru manji jojoko eku goinebi.\x * \xo 4.2 \xt Kol 3.12-13\x* \v 3 Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru womore niginji kiperu qodure ŋabeega, ŋoŋo maŋkikipe oi botuŋaŋuŋgo peiŋ ore yameŋ keku dimainebi. \p \v 4 Anutuji oŋga ŋareya, oo sogokoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore ooriŋaŋuŋ moakoŋ oi akoŋ ŋareme odigaru gogobi. Ore so ŋoŋo oŋuine akoŋ Kristore fori saki fuine moakoŋ fukebi Moro Tiriine moakonji dobe ŋabeko goinebi. \v 5 Ofoŋnoŋuŋ moakonji siŋaŋ ŋabeko sogokoŋ manesiŋ gabi miti meso moakoŋ oi akoŋ rau ŋarebi moko fukeru gogobi. \v 6 Anutunoŋuŋ moakonji sosowo mama enoreega. Iŋoji ya sosowo yobu nodureru Ofoŋnoŋuŋ ropekiine fukeega. Oŋu fukeru miine reŋgakimiŋ ore sosowo bapakareru dobe noberu maŋnoŋuŋ so ŋeŋe gogo enoreega. \p \v 7 Ore so sogokoŋ Kristore saki fu moakoŋ gogobeneŋyoŋ, Kristoji yauŋmoririine maŋ aŋiinere so kese noreya. Gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi moakoŋ moakoŋ sonoŋuŋgo boroiŋga noreko gogobeneŋ. \v 8 Ore buŋoine oi iŋi mime Biŋe Quraŋgo pega, \q1 “Iŋoji paibe roperu dimaku witi ŋiŋigo kokoine oga yabeko biŋepuine fukebi yauŋine yauŋine oi ŋiŋigo noŋunde noreya.”\x * \xo 4.8 \xt Kiki 68.18\x* \m \v 9 “Paibe ropeya,” Anutuji buŋo oi uruŋure miya? Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji rone Sombuŋgone wakiya. Oi moreŋ dikiineo yukibe rakaya. \v 10 Rakaya, iŋoji oŋuakoŋ kirieru paibe ropeya. Roperu Sombuŋ kaere koroine sosowo yadureru paiineo paibe roperu goga. Oo goku Sombuŋ eru morende yareya sosowo oi usuŋineji pusegaru sosowo saga foreko goga. \v 11 Kristoji ŋiŋigo noŋunde mamane yauŋine fuŋne fuŋne iŋi boroiŋga noreya: Gioine boroiŋga noreko goineji sosore ŋiŋigo qoruine (aposol) fukebuŋ. Goineji kajeqouŋ ŋiŋigo (profet) fukebuŋ. Goineji maŋbapakare ŋiŋigo (ewanjelis) fukebuŋ. Goineji ŋirau pasto eru qaqaji fukebuŋ. \p \v 12 Kristore saki fu oi maŋkekerisie kufufuŋpuine. Niŋoji yoŋore maŋ kitiŋgabeneŋ sasanaŋ bofukenimiŋ ore gioine oŋu boroiŋgaru igodoŋ nobeya. Kufufuŋ gbagbataeŋine noŋuŋ sosowoji mande gio bakimiŋ ore jaue foreru gokimiŋ ore eru oŋu basanaŋ nobeya. \v 13 Oŋu oŋu gio furuine furuine baku goku Anutu manesiŋ garu jiki Madeine mane mukuku oiji qoqodure eku moakoŋ fukeru dimakimiŋ. Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi kokoiineji Kristoreo pega. Niŋoji Kristore rouŋgone mamaneine eru usuŋine porebeneŋ gbogboba nobeko sogueru saueru sanaŋgaru gobeneŋ kuririine kese noreko sosowo fukeko gokimiŋ. \p \v 14 Jikigaru namade oŋuine egu gokimiŋ ore Kristoji maŋnoŋuŋ bapakareru iŋoyoŋe oŋuine kuririnoŋuŋke fukekimiŋ ore dobe nobeega. Namade oŋuine gobeneŋ penaroŋ ŋiŋigoji buru oi me oi ruaru gbedigaru kepore norebi rondiŋgaru waki nobeya, ŋoŋo ore so fukeru kosa egu gonimiŋ. Gbinji poporiŋ oruŋoruŋ keko koeji kukugako siriji yaurasa kosa ogagaru raqo-wareqo eru siombeŋsaombeŋ eega. Ore so moreŋ ŋiŋigoji sakigo rurua eru qouŋ baku mamane eaduineke bofukeru ŋiŋigo kosa qaji yarebi tiŋtuŋ eegobi. \p \v 15 Ore so kosa so goinebiyoŋ, buŋo foriine akoŋ damaŋ so miku jojoko naduŋgaduŋ eru goinebi. Oŋu goku Kristoji qorunoŋuŋ fukega, sorukuŋaŋuŋ iŋoreo gbedigabi rakako qiŋ keru ya sosowo oo sogueru sanaŋgaru kuririŋaŋuŋke fukeru goinebi. \v 16 Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋunde saki fu noŋuŋ sosowo siŋaŋ nobeko ruaine sosowoji saki fuine eru me kufuine jikigaru kiperu qodure norebi moko fukegobeneŋ. Usuŋ moakoŋ moakoŋ pe norega ore so gionoŋuŋ baku kitiŋgaru manji jojoko naduŋgaduŋ ebeneŋ foriine saki fu oiji sanaŋgaru sogueega. Oŋu.\x * \xo 4.16 \xt Kol 2.19\x* \s1 Tatamare eebobo gariine eba eku goinebi. \p \v 17 Oŋu fukegobeneŋ ore nonji Ofonde mi baru siŋaŋ bobo buŋo iŋi mibe mane mukuinebi: Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo maŋ mamaneyaŋuŋ jibugame yau oŋuine fukeru omaine yobu kosa goegobi, ŋoŋo yoŋore kamasi sembene oi so jikigaru eba eku goinebi. \v 18 Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore maŋ mamaneji qisiri eko Anutuke gogore jijibu eku jibugagobi. Mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kebojiru gigaya ore eru qaqouma eru mutu gogobi. Ore eru Anuture gogo sanaŋineo so qakatoegobiyoŋ, yoŋoyoŋe akoŋ kosa yobu gogobi. \v 19 Siŋaŋyaŋuŋ so sisiŋaŋ ebi maŋyaŋuŋ kejiga foreko mimi dariineke maneru gogobi. Maŋyaŋuŋ boesauji kiperu keboji yabeme ya oŋuinere kosa jerieegobi. Ya roku rokiminde ebu eru sase eegobi. \p \v 20 Yoŋoji oŋu eegobiyoŋ, ŋoŋo Kristoke gogore fuŋne oi oŋuine so qaji ŋarebi manebuŋ. \v 21 Ŋoŋo buŋo foriinere Rau Yesuke qakatobi ore so fuŋine qaji ŋarebi foriine iŋi mane mukubuŋ: \v 22 Rone eeboboŋaŋuŋ raŋgbaŋine boyobebi aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji sinefuru eŋareme sisibiri ee eiŋgo ebuŋ. Kadi qaji ŋarebi manebuŋ, ore so maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaŋine bomukuru bokeru ŋadi gainebi.\x * \xo 4.22 \xt Kol 3.9\x* \p \v 23 Maŋ mamaneŋaŋuŋ bogborebi gboreru goinebi ore kadi qaji ŋarebuŋ. \v 24 Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde mosire so gbagbataeŋine fukeru sanaŋgaru gokimiŋ ore bofuke nobeya. Maŋ gariinere gogo posiine boyobekimiŋ ore rua nobeya. Ore eru maŋ gariine oi akoŋ bio kebi rakako goinebi. Kadi oi oŋu qaji ŋarebi mane mukubuŋ.\x * \xo 4.24 \xt Jen 1.26; Kol 3.10\x* \p \v 25 Kadi oŋu peko noŋuŋ Kristore saki fu moakoŋ ore maŋineo kakagbo oŋuine jikigaru oogo fukeru gogobeneŋ. Ore eru buŋo ikoine oi bomukuru bokebi rakame botuŋaŋuŋgo buŋo foriine akoŋ sosowo mimane eku goinebi.\x * \xo 4.25 \xt Zek 8.16\x* \v 26 Kanegaru yombeŋgo enimiŋ ine, jibu agiburaŋ so einebi. Maŋ-ŋaŋuŋ rigaŋgaiŋ, buŋoŋaŋuŋ oi pipa wegi jiŋoji so tariru rakame mitaribi posikeine.\x * \xo 4.26 \xt Kiki 4.4\x* \v 27 Oŋu Sembene Rauineji botuŋaŋuŋgo egu wapeiŋ ore kepieru damaŋ mo so oteru pipa yobeinebi. \p \v 28 Moji kiaŋ bobo goya, iŋoji oŋu moke so eine. Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋunde meji gio yameŋ keku baku goine. Gio baku iŋoyoŋunde uqo meboine bofukeru soine afagaru ŋiŋigo wakiqoqoine kitiŋ yabeeine. \p \v 29 Buŋo sembeqambe mo miŋaŋuŋgone so wakiineyoŋ, buŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kitiŋgaku basanaŋgaiŋ, ŋoŋo oi akoŋ miku goinebi. Ŋiŋigo buŋoŋaŋuŋ maneru maŋyaŋuŋ pega ore so uŋsowonde embimbiŋgagobi, ore so kajeqouŋ buŋo yarebi aŋiine maneru fianobuŋ. \v 30 Anutuji biŋepuine duenoŋuŋ bako Sombuŋgo ropekimiŋ, damaŋ ore moge sanaŋine qakato ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru Anuture moge fukega. Ore eru Anuture moge Moro Tiriine oi beusembe so qa teinebi. \p \v 31 Ŋoŋo maŋmoki eru maŋgigi sosowo oi qomukuru bokebi jorigo ŋeine. Manjoji so boruŋgaru ja ŋabeko maŋ-ŋaŋunji jigo qaku kakane keku egu mimi einebi. Oŋuakoŋ ŋadiqoqo buŋo fofoine oi so miinebi. Wuwunuŋ fuŋne fuŋneji maŋ-ŋaŋuŋ egu kebojigaiŋ ore oi sosowo ŋadi gabi jojorigo peine. \v 32 Jojorigo peineyoŋ, oogo eku kekemiriŋ eru waigo paio ee eru goinebi. Kristoke qakatobi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeru jure ŋareya, ŋoŋo ore so jikigaru agiburaŋ-ŋaŋuŋ boboke eru goinebi. Oŋu.\x * \xo 4.32 \xt Kol 3.13\x* \c 5 \s1 Anuture tatamago gogo oi iŋi: \p \v 1 Anuture yoro odumadepu fukegobi ore eru eeboboŋaŋuŋ yameŋ keku Anutuji eega ore so eku boyoberu goinebi. \v 2 Kristoji manjoko enoreru gogoine niŋore eru kisiŋgaru bokeya. Boji rigabi konduŋineji ropeeya, Anutuji ore so Kristo gogoinere yauŋ oi mane sabareko kouine mumundoŋineke oŋuine fukeru iŋore jiŋoo isirigame jerieya. Ŋoŋo oŋuakoŋ manji jojokoo dimaku Kristore so manjoko naduŋgaduŋ eru eba eku goinebi.\x * \xo 5.2 \xt Eks 29.18; Kiki 40.6\x* \p \v 3 Boesau eru wuwunuŋ fuŋne fuŋne me ebure (greedy) mosi oi Anuture jiŋoo so sagaga. Ore eru Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine fukegobi ore so ya oŋuinere buŋo mo oi botuŋaŋuŋgo so bouaku mibi maneinebi. Mata yobu! \p \v 4 Sio eku igosisi eru buŋo sembeqambe mamagiineke eru buŋo rerekaine oi so miinebi. Oiji maŋ-ŋaŋuŋ kebojigako so sagaga. Ore eru oi boke foreku mimiteŋ buŋo misaueku goinebi. \p \v 5 Buŋo koruŋ yo mane komeinebi: Moji boesau me wuwunuŋ me ebu fukeru yare sase eega, iŋoji Anuture qorumaŋ oi raugaiŋgo embimbiŋgaiŋ. Eebobo oiji nemu ikoine me nemu gboŋ miteŋ yabeegobi ore kamasi fukega. Oŋu ega, iŋoji Kristo eru Anutu yokore qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \p \v 6 Anutuji agiburaŋ oŋuinere eru kanegaru yombeŋine buŋo qoqomuku ŋiŋigo yoŋore paio ruame ropeega. Ore eru moji buŋo omaine oŋuine miku jiji eru kepore ŋaberu egu eadu ŋareiŋ. \v 7 Ore eru ŋiŋigo oŋuine ŋadi yaberu yoŋoke aŋibaŋi so goinebi. \v 8 Rone qisirigo gobuŋyoŋ, damaŋ yoo Ofoŋke qakatoru dimaku iŋore tatamake gogobi. Eeboboŋaŋuŋ tatamainere biŋe fukegobi ore so eba eku goinebi. \v 9 Tatamare biŋe fukegobi ore touŋmoririine foriine oi iŋi: Ŋoŋo eebobo fiine boyobebi Anutuji buŋoŋaŋuŋ mitariko posikenimiŋ eru buŋo foriine yobu oi akoŋ miku gonimiŋ. \v 10 Wamo ya Ofonde jiŋo maio sagaiŋ, ore fuŋine baaru osoeru mane mukuinebi. \p \v 11 Qisirire eebobo abutaine eru baegobi, yoŋoke aŋibaŋi so jikigaru goinebi. Yoŋore sembene oi barariŋga yareru tatamago ruaru miyareinebi. \v 12 Goineji agiburaŋ soŋsoŋgo baegobi, oi totogo mibeneŋ mimiineke egu fukeiŋ. \v 13 Anuture tatamaji agiburaŋyaŋuŋ sosowo batamaeko fuŋneyaŋuŋ foriineji totogo fukeiŋ. \v 14 Tatamare Rauji soŋsoŋ yaine sosowo barariŋga yareko tatamago fukeru peiŋ. Ore eru buŋo mo iŋi mibi pega, \q1 “Kubaŋ pege, go maŋgo gboreko mane. \q1 Go komegone gboreru pakerende Kristoji batamae guiŋ.” \p \v 15 Buŋo ore so eeboboŋaŋuŋ oi maŋgboroŋke eba eku goinebi. Mutu fukeru kosa egu gonimiŋ ore ŋoŋo fiine akoŋ sisiŋaŋ eku goinebi. \v 16 Damaŋ yoo damaŋ sembene fukega ore eru mande gio bakiminde kadi mo fukeiŋ, damaŋ oi so bojibukaku sibirigainebiyoŋ, ŋiŋigo keririŋyaŋuŋgo raru waigo uŋsowoŋ eyareinebi.\x * \xo 5.16 \xt Kol 4.5\x* \v 17 Ore eru ŋi maŋyaŋuŋ tomiri oŋuine kosa so goinebiyoŋ, Ofonde maŋ aŋi oi fiine akoŋ mane taniŋgaru dimainebi. \p \v 18 Wain obu sanaŋine noku manjijibu so einebi. Ŋoŋo-ŋaŋunde aŋigo gobi mamaneŋaŋuŋ sembeneji fukeko qisiri gogoo kemukuru rakaru egu sibiriganimiŋ. Ore eru bobojibu so einebiyoŋ, Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ puseinde yameŋ keku dimainebi. \v 19 Ŋoŋo Biŋe buŋo mimane eku miti kiki (Buk soŋ), mimiteŋ kiki (owaowa) eru mande kiki goine oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo keku Ofoŋ miteŋ gaeinebi.\x * \xo 5.19 \xt Kol 3.16-17\x* \v 20 Oŋu me oŋu fukeko ore eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore tina oŋgaku Mamanoŋuŋ Anutu jijiki daŋge miteku goinebi. Oŋu. \s1 Ŋoe ŋonuŋ yoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 21 Kristore mi egu odurenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru botuŋaŋuŋgo buŋo rurumaŋgo rakaru goinebi. \p \v 22-23 Kristore saki fu oi maŋkekerisie kufufuŋ. Iŋoji ore qoruine eru Munaŋqoqo Rauine fukega. Ore so ŋiji oŋuakoŋ ŋonuŋinere qoru fukega. Ore eru ŋigo ŋoŋo Ofonde buŋo rurumaŋgo rarare so ŋoŋo-ŋaŋunde ŋoepu araŋ ba yareru buŋoyaŋunde rurumaŋgo raru goinebi.\x * \xo 5.22-23 \xt Kol 3.18; 1 Pi 3.1\x* \v 24 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ Kristore buŋo rurumaŋgo dimagobeneŋ, ore so ŋigo ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoepuŋaŋuŋ yoŋore buŋo sosowo boyobeku goinebi. \p \v 25 Kristoji iŋoyoŋunde maŋkekerisie kufufuŋ manjoko enoreru noŋunde ore gogoine useru kisiŋgaya, oŋuine ŋi ŋoŋoji oŋuakoŋ ŋonuŋpuŋaŋuŋ manjoko maŋyauŋ eyareku goinebi.\x * \xo 5.25 \xt Kol 3.19; 1 Pi 3.7\x* \v 26 Kristoji maŋkekerisie kufufuŋine Biŋe buŋoineji roosoeru ŋigo biŋeine gbagbataeŋine fukekimiŋ ore obu oŋuine oiji jureru bofosike nobeya. \v 27 Iŋoji noŋuŋ momoŋine posiine yobu fukekimiŋ ore maneru maŋnoŋunde gara bofosikeru jukuwi yauine tomiri fukekimiŋ ore yameŋ keega. Kufufuŋ gbagbataeŋine bakare buŋonoŋuŋ tomiri fukekimiŋ ore maneega. Kristoji wareru oga nobeko kuririquraŋineo paibe ropebeneŋ jojoriŋineji igoko tamaeru ŋigo biŋeine oŋuine iŋoyoŋunde jiŋo maio rua nobeko kuririnoŋuŋke eru ŋone aŋinoŋuŋke dimakimiŋ. \p \v 28 Ŋi ŋoŋo oŋuakoŋ Kristore kamasi oi boyoberu ŋonuŋpuŋaŋuŋ manji jojoko eyareru goinebi. Ŋonuŋine jojoko eteega, iŋoji iŋoyoŋe sisiŋaŋ eega. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋunde saki fuŋ sisiŋaŋ eegobi, oŋuine oiji ŋonuŋpuŋaŋuŋ siŋaŋ yabebi sagaiŋ. \v 29 Moji mo iŋoyoŋunde saki fu damaŋ mogo rosi so eteyayoŋ, sosowo noŋuŋ saki funoŋuŋ gumeru siŋaŋ gagobeneŋ. Kristoji oŋuakoŋ maŋkekerisie kufufuŋpuine noŋuŋ saki fuine oŋuine buŋoineji gume noberu siŋaŋ nobeega. \p \v 30 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ Kristore saki fuine fukegobeneŋ. Noŋuŋ Kristore saki fure me kufupu fukeru gogobeneŋ. Ore eru gume nobeega. \v 31 Biŋe buŋo mo iŋi pega, “Ore eru ŋiji maŋgo mamaine boke yaperu ŋonuŋineke qakatoru yoyoka yokoji sakimoakoŋ fukeru gonimi.”\x * \xo 5.31 \xt Jen 2.24\x* \v 32 Buŋo oi soso buŋo sumuŋine. Oi Kristo eru maŋkekerisie kufufuŋ noŋunde maŋ jojokonoŋunde miku quraŋgago. Buŋo buru ore fuŋine oi sumuŋine eru dikisiaine rakakiine. \v 33 Oŋu fukegayoŋ, ŋoŋore buŋo oi iŋi migo: Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ oŋuakoŋ ŋonuŋpuŋaŋuŋ ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ eegobi ore so manji jojoko eyareru goinebi. Ŋigo ŋoŋoji oŋuakoŋ ŋoepuŋaŋuŋ araŋ ba yareku goinebi. Oŋu. \c 6 \s1 Odumade eru maŋgomama yoŋore maŋkikipe \p \v 1 Odumade ŋoŋore eebobo poretiŋ oi iŋi: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru maŋgo mamayokaŋaŋuŋ yokore mi reŋgaru boyoberu goinebi.\x * \xo 6.1 \xt Kol 3.20\x* \v 2 Anutuji mimipaŋ buŋo 1-2-3 ore tatariineo furiine noreiŋ ore so miya pegayoŋ, mimipaŋ buŋo jare 4 oi kikipe buŋoineke. Rone iŋi miga, “Maŋgo mama yokago araŋ ba yateru goigoŋ.” Buŋo oi reŋgabeneŋ Anutuji ore furiine noreinde buŋo iŋi kipeme quraŋgabi pega,\x * \xo 6.2 \xt Eks 20.12; Dut 5.16\x* \v 3 “Araŋ ba yatende Anutuji touŋmoriri gareko jikigaru moreŋgo damaŋ joroine go ropemiŋ.” \p \v 4 Odumadepuŋaŋuŋ aariyaŋuŋke egu fukenimiŋ ore mama ŋoŋo buŋoyaŋuŋ so odureru so keporeru kane yaberu goinebi. Oŋu matayoŋ, Ofonde Kadi buŋo reŋganimiŋ ore qaji yareru ore so botiŋ yabebi soguenimiŋ. Oŋu.\x * \xo 6.4 \xt Kol 3.21\x* \s1 Kiŋaŋqoqo eru siŋaŋ ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 5 Kiŋaŋqoqo ŋoŋo moreŋgo siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore buŋo Kristore buŋo oŋuine reŋgaru migoba so eku goinebi. Buŋoyaŋuŋ egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru gburugburu qaku goinebi. Maŋ-ŋaŋunji kiko so einebiyoŋ, ŋoŋo qiŋ keru dimaku eba eku goinebi.\x * \xo 6.5 \xt Kol 3.22-25\x* \v 6 Raupuŋaŋunji kukurere qoru fukebi ŋiŋigoji ŋone aŋi eŋarenimiŋ ore matayoŋ, maiqambaraŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ gioo ruaru baeinebi. Oŋu eru Anuture maŋ aŋi boyoberu Kristore kiŋaŋqoqo oŋuine fukeeinebi. \v 7 Moreŋ ŋiŋigo kiŋaŋ qa yareru oŋuine oiji Ofoŋ iŋoyoŋe kiŋaŋ qa teegobeneŋ. Oŋu maneru gioŋaŋuŋ Ofonde jiŋo maio sagaiŋ ore so beufiineke baku goinebi. \p \v 8 Buŋo yo maneinebi: Ŋoŋore botugo goineji gio rauine gogobi eru goineji raupuŋaŋuŋ oi furiyaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wawakiine gogobi. Oi jibu uri yoŋoji gio fiine oi me oi baegobi, Anutuji ore furiine ŋareme raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ. Buŋo oi manesuku goinebi. \p \v 9 Raupu eru kiŋaŋqoqo ŋoŋore Ofoŋ moakoŋ iŋoji Sombuŋ kaeo goga. Iŋoji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi yaberu goine so sure yabeegayoŋ, so moakonji osoeru buŋonoŋuŋ mitari noreiŋ. Siŋaŋ ŋoŋo oi mane mukugobi ore kiŋaŋqoqo ogopuŋaŋuŋ yoŋoke damaŋ so maŋmoakoŋ eru so moakoŋ eyareku pore kane so eyareku roroa bokeru goinebi. Oŋu.\x * \xo 6.9 \xt Dut 10.17; Kol 3.25; 4.1\x* \s1 Anuture eriqaraweŋ sosowo roru goinebi. \p \v 10 Quraŋne quraŋga forebemiŋgo eru buŋo iŋi quraŋgago: Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru dimabi usuŋine yasogoji dobe ŋaberu kitiŋ ŋabeko sanaŋgaeinebi. \p \v 11 Sembene Rauineji sakigo ruruare mamane buru fuŋne fuŋne eega, ŋoŋo oi maigaku sanaŋ qaŋqaŋine dimakimiŋ ore Anuture eriqaraweŋ sosowo roru kebi rakako goinebi. \p \v 12 Niŋoji moreŋ ŋiŋigo dari fuyaŋuŋke yoŋoke jigo so qaegobeneŋyoŋ, nemu mamari siŋaŋ eru kue gbiŋ sembene sembene kiso eyarekimiŋ ore dimagobeneŋ. Nemu mamari siŋaŋ sembene moreŋ qonikiŋ botuyakuŋgo morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋeku koito oŋuine siŋaŋ gaegobi, oi qomukuru igoga yabeegobeneŋ. Oŋuakoŋ koito muraŋine qaqaji ropekiine eru wawakiine botunoŋuŋgo qisirire gemo qorumaŋinere ŋi yoine goku yareya sosowo siŋaŋ gaegobi, niŋoji yoŋoke jigo qaegobeneŋ. \v 13 Ore eru kiso eyarekimiŋ ore ŋoŋo Anuture eriqaraweŋ sosowo roru kebi rakako dimainebi. Oŋu dimabi rosipuŋaŋuŋ damaŋ sembeneo yabekimiŋ ore porata wapeenimiŋ, damaŋ oo soine afagaru jigo qaku ode rondiŋ yabenimiŋ eru jigo qabi tariko soine kae moreŋ-ŋaŋuŋgo osiŋgaku dimanimiŋ. \p \v 14 Eriqaraweŋ-ŋaŋuŋ oŋuine oi keinebi: Buŋo foriine akoŋ mikiine oi bifuŋ oŋuine goyoŋ-ŋaŋuŋgo kiperu dimainebi. Eebobo posiine sari oi omoŋaŋuŋgo maro mariku oŋuine keku dobu kikipe eru dimainebi.\x * \xo 6.14 \xt Ais 11.5; 59.17\x* \v 15 Kufu komoŋ keru soine qiŋ keru oderu raegobeneŋ. Ore so ŋoŋo womore Biŋe misauenimiŋgo jauebi oiji maŋgo eŋareiŋ.\x * \xo 6.15 \xt Ais 52.7\x* \v 16 Eriqaraweŋ oike jikigaru garikiŋ qoruine tinaine mamanesiŋ oi raugaru jijiki ruberu dimaeinebi. Sembene Rauineji iga noberu joiserereŋ noreiŋgo maneru tebe damuine botigaega, ore eesoi joine sosowo maro oiji kepieku sasabare einebi. \p \v 17 Anuture Munaŋqoqo Rauine oi biŋe gaku raugainebi. Raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeko moke qowirienimiŋ, babaaŋ oiji qoruŋaŋuŋ aeŋ du oŋuine kebi kefagaru sabare ŋabeeiŋ. Moro Tiriineji jigore siqo sogo norega, oi Anuture Biŋe buŋo. Oi oŋuakoŋ raugaru maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru jigo oiji qaeinebi.\x * \xo 6.17 \xt Ais 59.17\x* \v 18 Eriqaraweŋ-ŋaŋuŋ sosowo oi keku damaŋ so Anutu oŋga wosiru weweu eku goinebi. Moro Tiriineji sako ŋaberu dobe ŋabeega ore so karieku kuyo teeinebi. Ŋoŋo damaŋ so maŋgari goku jijiki Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo yoŋore eru yameŋ keku oŋga wosieinebi. \p \v 19 Nonde oŋuakoŋ iŋi oŋga wosieinebi, “Anutu, go buŋo koruŋ poretiŋ Pol otende gore Bobiaŋ Biŋe sumuŋine oi buŋo miineji miiŋ ore so mitaniŋgaru koimo akoŋ dimaku maŋbapakare eyareeine.” \v 20 Nonji Bobiaŋ Biŋe ore eru Anuture minebobo ŋi qoruine fukegoyoŋ, gioine baego ore eru damaŋ yoo witi pigo ŋego. Ore eru Biŋe buŋo oi Anuture jiŋo maio sagaiŋ ore so koimo akoŋ miku gobemiŋgo ore oŋga wosiru goinebi. Oŋu. \s1 Momojo buŋo tatariine \p \v 21 Yoro ogone Tikikus iŋoji nonde binaŋ bako manenimiŋ. Iŋoji Ofoŋke qakatoru gioine bose-qosembeine tomiri baega. Yoo uruŋu eba eku ŋeegobeneŋ, oi sosowo ŋajiko ŋoŋo oŋuakoŋ oi manenimiŋ. \v 22 Niŋoji uruŋu ŋeku gogobeneŋ, ŋoŋo binaŋ oi manenimiŋ ore Tikikus sorebe Efesus ŋoŋoreo foiŋ. Iŋoji foru bomiriŋ ba ŋareko soine waigo gonimiŋ. \p \v 23 Mamanoŋuŋ Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji maŋkekerisie ogopunoŋuŋ ŋoŋo womo baku manji jojoko eŋareru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ ba sanaŋgaeine. \v 24 Ŋiŋigo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo damaŋ tatariine tomiri manjoko eteru gonimiŋ, Anuture yauŋmoririji sosowo ŋoŋoke pe ropeine. Oŋu.