\id COL - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h Kolosi \toc1 Kolosi Quraŋ \toc2 Kolosi \toc3 Kol \mt1 Kolosi Quraŋ \mt2 Polji Kolosi yoŋore Quraŋ ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Kolosi oi Eisia prowinsre taoŋ mo. Oi Efesus sitire wegi wawapeineo oobe pega. Polji Kolosi damaŋ mogo so rayayoŋ, Esiare siti soguine Efesus oo gosa yokaomo Biŋe gio baku Kolosi yoŋore oŋuakoŋ manemeja maneru goya. Jiki Kolosi goineji maŋyaŋuŋ kerisiebi (1.7, Apo 19.10). Polji Rom sitire witi pigo ŋeko muraŋine Epafras iŋoji Kolosi maŋkekerisie kubure biŋe buŋoine roru iŋoreo wareya. (1.7-8) Binaŋyaŋuŋ goine oi fiine fukebuŋyoŋ, Kolosi oo qaqaji jijibuine oŋuakoŋ gobuŋ. \ip Qaqaji yoŋoji ŋiŋigo iŋi qaji yareru gobuŋ: “Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji Anutu ohoweine bakimiŋ ore kadi buŋo fuŋne fuŋne oi soine boyobeinebi. Ŋoŋo soine maŋ-ŋaŋuŋ bawakiru sakiŋaŋuŋ qaku joiserereŋ maneinebi.” (2.16, 20-21, 23) Jikigaru iŋi mitiga yarebuŋ, “Mamanesiŋ-ŋaŋuŋke ŋoŋo dikanji keru mimerereŋ ohoweyaŋuŋ baku goinebi.” (2.18) Yesu oŋuakoŋ bawaki teru iŋi mibuŋ, “Oi Anuture Made matayoŋ, mimerereŋ qoruine mo.” Oŋu miku iŋi jikigabuŋ, “Niŋore buŋo boyobenimiŋ, yoŋoji mamane sumuŋine fuŋine mo bofukenimiŋ.” \ip Ore eru Polji Quraŋ yo quraŋgaru Kolosi maŋkekerisie kubu iŋi qaji yareya, “Ya sosowo Yesure rurumaŋgo peko iŋoji Anutu foriine yobu fukeru (1.15-17) maŋkekerisie kubu noŋunde Qorunoŋuŋ goga.” (1.18) Jikigaru buŋo iŋi yaduya, “Kristo Yesu manesiŋ gabi iŋoji Anuture mamane eru maŋgboroŋ sumuŋine soine yaduiŋ. Anuture mamane oi mamane goine sosowo odureru fuŋine mo fukega.” (2.2-3, 9-10) Polji oŋuakoŋ maŋkekerisie ŋiŋigo gogoyaŋunde mimiti buŋo goine quraŋgaru ruame Kolosi raya. (3.1–4.1) \iot Buk yoore mobe qoruine 4 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-8\ior* \io1 Kristore gogo eru gio \ior 1.9–2.19\ior* \io1 Kristoke gogo gariine \ior 2.20–4.6\ior* \io1 Qurande buŋo koruŋ qoruine \ior 4.7-18\ior* \c 1 \p \v 1 Anutuji Pol noŋ sore nuko miinere so Kristo Yesure aposol fukego. Maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timoti iŋoji noke ŋegobere. \p \v 2 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ gbagbataeŋine Kolosi taoŋgo goku Kristoke qakatobi mamanesiŋ-ŋaŋunji so gbaŋime qiŋ keru dimagobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago. Anutu Mamanoŋunji yauŋmoriri ŋareme womoo goinebi. \s1 Ŋoŋore eru Anutu miteŋ garu oŋga wosiegobeneŋ. \p \v 3-4 Ŋoŋo Kristo Yesu damaŋ so manesiŋ garu ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo jojoko eyareegobi, ore biŋe buŋoine nojibi. Ore eru ŋoŋore oŋga wosiegobeneŋ, oo damaŋ so Anutu, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama miteŋ gaegobeneŋ. \v 5 Bobiaŋ Biŋere buŋo foriineji rone ŋoŋoreo wareko mibi oorinoŋunde fuŋne maneru mane taniŋga forebuŋ. Mane taniŋgaru Anutuji ŋoŋore ya ruame Sombuŋ kaeo kojiŋ komoŋgo pega, ŋoŋo oi rauganimiŋ ore odigaru origaegobi. Oori oiji maŋgo eŋareko afagaru Anutu manesiŋ garu maŋ-ŋaŋunji jojoko naduŋgaduŋ eku gogobi, ore eru miteŋ gaegobeneŋ. \p \v 6 Bobiaŋ Biŋe buŋo oiji saueru moreŋine moreŋine sagaru foriineke fukeru sogueega. Ore so ŋoŋoreo wareko ŋoŋo Anuture yauŋmoririre fuŋne foriine oi maneru mane taniŋgabuŋ. Oi ronekoŋ mane taniŋgabi, una oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriineke fukeru mifia ŋareega. \v 7 Yoro muraŋnoŋuŋ Epafras iŋoji Kolosi ŋoŋore Bobiaŋ Biŋe oi qaji ŋareme manebuŋ. Epafras iŋoji niŋore tife dimaku Kristore gio damaŋ so yameŋ keku baega.\x * \xo 1.7 \xt Kol 4.12; Flm 23\x* \v 8 Moro Tiriineji boburo ŋabeme jojoko naduŋgaduŋ egobi, Epafrasji ŋoŋore fuŋne oŋu ŋoneru nojiko manebeŋ. \p \v 9 Ore eru biŋe buŋo oi manebeŋ, niŋoji oŋuakoŋ damaŋ oone akoŋ fuŋgaru ŋoŋore Anutu oŋga wosiru go wapegobeneŋ. Ŋoŋoji Anuture maŋ aŋi mane mukubi mamane oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseiŋ ore karie teegobeneŋ. Oiji puse ŋareme Moro Tiriineji boburo ŋaberu maŋgboroŋ ŋareeine. Oŋuine oiji soine Anuture aŋi sosowo poretiŋ akoŋ mane mukuru gonimiŋ. \p \v 10 Ŋoŋore iŋi oŋga wosiegobeneŋ: Mamane-muku oiji maŋgo eŋareko soine gogoŋaŋuŋ Ofonde jiŋo maio sagaiŋ ore so goinebi. Maŋ-aŋiine pega so eeboboŋaŋuŋ sosowo eba eku goinebi. Oŋu soine gio fiine fuŋne fuŋne damaŋ so babi ore foriine fukeine. Mamane-mukuyaŋuŋ oŋu kegborebi soine sanaŋganimiŋ eru Anuture fuŋne jikigaru mane sarigaku gonimiŋ. \p \v 11 Anuture usuŋ oi bibiineke. Ore so iŋoyoŋunde usuŋ suŋsuŋ sosowo ŋareme kefagaru basanaŋ ŋabeeiŋgo oŋga wosiegobeneŋ. Anutuji oŋu basanaŋ ŋabeko soine sanaŋgaru damaŋ so yameŋ keku maŋwomoo dimaku yobiŋ maneru karieru jerieru gonimiŋ. \v 12 Jerieru goku Mamaŋaŋunde daŋge miku gonimiŋ ore oŋga wosiego. Mamanoŋunji ogopuine gbagbataeŋine noŋunde ore ya seŋgiŋbaŋgiŋineke burugaru ruame kuririquraŋinere maŋgo pega. Iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ qowirie ŋabeko ya seŋgiŋbaŋgiŋineke oi biŋe ganimiŋ ore so fukegobi. \p \v 13 Qisiriji siŋaŋ nobeya, Mamanoŋunji oone bomukuru oga noberu wareru yoro Madeinere qorumaŋ maŋgo rua nobeya. \v 14 Madeine iŋoji duenoŋuŋ baru agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeiŋgo maneega. Ore eru daŋge miteegobeneŋ. Buŋo oi foriine.\x * \xo 1.14 \xt Ef 1.7\x* \s1 Kristoji ya sosowore fuŋne eru qoruine fukega. \p \v 15 Kristoji Anutu ŋoŋoneine mata iŋore sasako fukega. Ronere ronekoŋgo gogo sosowo so fukeko Kristoji bonieru Mamaineke ŋi qoru fukeru goya. Oŋu goku Mamaine Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yabebire fukebuŋ. \p \v 16 Madeineji Anutu bapi gako yareya sosowo bofuke yarebire. Ya goine Sombuŋ kaere koroine koroine oo pebi so ŋone yabeegobeneŋ eru ya goine moreŋgo pebi ŋone yabeegobeneŋ, oi Kristoji miko qowiriebuŋ. Ya sosowo oi siŋaŋ yabenimiŋ ore iiru mamari (gemo) siŋaŋine siŋaŋine bofuke yabeko Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo morumboŋyaŋuŋgo dimaku mimitiyaŋuŋ ruaegobi. Yoŋore mea rurumaŋgo koito wawakiine muraŋyaŋuŋ ropekiine eru wawakiine oi igodoŋ yabeko koroyaŋuŋgo usuŋyaŋuŋke dimaku goine koito oŋuine siŋaŋ yabeegobi. Madeineji ya sosowo fukeinde fuŋqodu fukeko Anutuji iiru (gemo) bofuke yabeya, oi Kristo miteŋ gabi bibiineke fukeeiŋ ore igodoŋ yabeko dimagobi. \p \v 17 Kristoji ronekoŋ goko yareya sosowo oi iŋore ŋadio fukebuŋ. Iŋoji ya sosowo qodureru siŋaŋ yabeko qojugaku iŋoreo oderu qiŋ keru dimagobi. \v 18 Kristoji miminenoŋuŋ fukega. Yareya sosowo eru noŋuŋ pore noreru qorunoŋuŋ fukeru goiŋ ore komegone pakereya. Komebuŋ, yoŋore botugone iŋoji rone mineboboyaŋuŋ fukeru gboreru pakereya. Oŋu minebobonoŋuŋ fuŋfuŋgaine fukeko noŋuŋ kufufuŋ raŋgbainere zioz gariine fukeru dimagobeneŋ. Ore eru mande, saki fure, ya sosowore qorunoŋuŋ fukeko maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ iŋore saki fu sosowo fukegobeneŋ.\x * \xo 1.18 \xt Ef 1.22-23\x* \p \v 19 Anutuji Madeine iŋoyoŋunde so sogokoŋ fukeru goiŋ ore mane foreko sagaya. Ore eru iŋoyoŋunde mamane eru kuriri yaine sosowo oi Kristoke qakatoru dimaga ore beufi maneru goga. \v 20 Yareya sosowo moreŋgo eru qonikiŋgo Anutuke rosi eegobi, oi Anutuji sosowo furiyaŋuŋ ruaru oga yabeme iŋoke qakatoru maŋmoakoŋ enimiŋ ore maneru iŋi mitariko sagaya, “Nakene Made sorebe rakaru maripoŋgo komeru dariine keseru womo maŋgo eteko fukeiŋ.”\x * \xo 1.20 \xt Ef 2.16\x* \p \v 21 Ŋoŋo oŋuakoŋ rone eeboboŋaŋuŋ sembene peya ore eru maŋ-ŋaŋunji Anutuke maŋmoakoŋ so eru rosi eru taitai gobuŋ. \v 22 Rone oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo Anutuji iŋoyoŋeke maŋmoakoŋ eru dimanimiŋ ore Madeine soreme moreŋ saki fuineke komeru keririke yabeya. Oŋu dimabi penaroŋ-ŋaŋuŋ jureko gobi oga ŋaberu iŋoyoŋunde jiŋo maio gbagbataeŋine bakuŋaŋunde buŋo tomiri rua yabeko ropeniminde odigaru oori eegobi. \p \v 23 Oori eegobiyoŋ, goku biriboro qaku egu waki ŋabeiŋ ore Kristo damaŋ so manesiŋ garu dimainebi. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine oiji otuŋ sariya, ŋoŋo ore buŋoine manebuŋ. Maŋ-ŋaŋunji oo kitiŋgaku qiŋ keru dimaku sanaŋgaru gonimiŋ ine, ŋoŋo seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Niŋo Bobiaŋ Biŋeine oi misaueegobeneŋ. Anutuji ŋiŋigo bofuke nobeko Sombuŋ rurumaŋgo go ragobi, yoŋore botugo oi roregaru mitaniŋgaru gogobeneŋ. Pol nonji oŋuakoŋ Bobiaŋ Biŋere gio oi baku gogo. Oŋu. \s1 Polji zioz kubure gio uruŋu baku goya? \p \v 24 Kristore saki fu sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ fukegobeneŋ. Kristoji noŋunde ore koŋkoŋ maneko tifeine peku maŋkekerisie kufufuŋ painoŋuŋgo ropeega. Nonji Kristore saki fu bapi ŋabebemiŋ ore eru saki funeji ŋeriŋetataŋ tifeine oi roku maneru goego. Oŋu fuke nareko ŋoŋore eru joiserereŋ maneru goboŋ, ore eru damaŋ yoo jerieego. \p \v 25 Anutuji igodoŋ nuko maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine kiŋaŋ qa ŋareku gio baku gogo. Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo boroiŋga noreiŋ ore buruine ruaya, ore so Biŋe buŋoine misaue forebemiŋ ore miya. Ŋoŋoji fiaru sanaŋganiminde gio oi nareya. \v 26 Anutuji Biŋe buŋo oi ronere ronekoŋgo sumuŋgako ŋiŋigo saueru komebi osigidapuyaŋuŋ pakereru oŋuakoŋ komebi oŋuine akoŋ oŋuine eku go waperu mo gobuŋ. Oŋu gobi buŋo oi damaŋine damaŋine sumuŋineo peyayoŋ, damaŋ yoo kufufuŋine kufufuŋine gbagbataeŋine noŋuŋ barariŋga noreru miko manegobeneŋ. \p \v 27 Anutuji yauŋmoririinere buru iŋi miku ruame pega, “Nonji buŋone sumuŋine oi nakene kufufuŋpu ŋoŋo barariŋgaru ŋajibe manenimiŋ ore manego. Yoŋoji oi mane mukuku raru misauebi Biŋene sumuŋinere kuririji kotu kantriine kantriine yoŋore botugo sogueru tinabiŋeineke fukeiŋ.” Buŋo koruŋ soŋsoŋine oi iŋi: Kristoji ŋoŋore maŋgo goga ine, kuririquraŋgo ropeniminde oori eŋareeiŋ. \p \v 28 Noŋuŋ Anuture buru ore so Kristore fuŋne ŋiŋigo sosowo ŋoŋore mitaniŋgaru gogobeneŋ. Yoŋoji sosowo Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgaru kuririyaŋuŋke fukenimiŋ ore qaji yareegobeneŋ. Oŋu oga ŋabebeneŋ Anuture jiŋo maio ropenimiŋgo manegobeneŋ. Ore eru maŋgboroŋnoŋuŋ sosowo qojugaru uŋsowoŋ buŋoine buŋoine ŋareegobeneŋ. \v 29 Nonji ore eru jogbasasanaŋ eego. Kristoji usuŋinere paio boburoru dobe nuega, nonji ore so jigo qaku goego. Oŋu. \c 2 \s1 Polji Kolosi yoŋore manemeja eya. \p \v 1 Nonji Kolosi ŋoŋore eru jigo qaku gogo. Oŋuakoŋ Laodisia sitio gogobi eru maŋkekerisie ogopune goineji nonde jiŋo mai so ŋonebuŋ, sosowo yoŋore oŋga wosiru kokoine jogbasasanaŋ eego. Nonji ŋoŋo ore fuŋine manenimiŋ ore manego. \p \v 2 Iŋi oŋga wosiego: Anutu, go maŋyaŋuŋ kitiŋ yabende sogokoŋ kiperu manjoko naduŋgaduŋ eku moko mande kuririŋaŋuŋ sosowo bofukenimiŋ. Oi bofukeru soine sanaŋgaru ya sosowo mane muku forenimiŋ. Oŋu eru soine Anuture Biŋe soŋsoŋine, Kristore fuŋne oi sosowo mane taniŋga forenimiŋ. \v 3 Anutuji mamaneine eru maŋgboroŋine oi sosowo Kristo iŋoreo ruaru sumuŋgako pega. Anuture maŋgboronde rouŋ oi juŋe boreŋ oŋuine rouŋ soŋsoŋgo peko Kristoji ore ki mendaine fukega. Kristore mi reŋgaru oŋuine oiji soine maŋgboroŋine oi bofukekimiŋ. \p \v 4 Moji barikari eru buŋo jiji miku maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru egu eadu eŋarenimiŋ ore Kristore buŋo oi migo. \v 5 Sakiji ŋoŋoke moko so gogoyoŋ, iiruneji ŋoŋoke dimaga. Ŋoŋo sanaŋgaru Kristo manesiŋ garu buŋoine reŋgaru botuŋaŋuŋgo buruŋaŋunde so waigo gogobi, ŋoŋore oŋu maneru manesuku jerieego. Oŋu. \s1 Morende mamaneji egu kipe ŋabeinde siŋaŋ bobo buŋo \p \v 6 Ore eru ŋoŋo Kristo Yesu ro sabarebi Ofoŋ-ŋaŋuŋ fukeru dimaga, iŋoke qakatoegobi ore so eeboboŋaŋuŋ eba eku goinebi. \v 7 Buŋo qaji ŋarebuŋ, ore so sorukuŋaŋuŋ Kristoreo gbedigaru iŋoke qakatoru dimaku maŋ-ŋaŋuŋ kikitiŋ eku mamanesinde usuŋ-ŋaŋuŋ jikigaru bofukeru goinebi. Daŋgeŋaŋuŋ obu soro wakiega ore so miku miteŋ garu goinebi. \p \v 8 Apa ŋaso yoŋoji morende mamane-muku qaji ŋarebi kadi raŋgbaŋine bofukeru goineji oi boyobeegobi. Oŋuakoŋ nemu mamari siŋaŋ sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo goku yokore yareya sosowo siŋaŋ yabeegobi, goineji Kristo odureru yoŋoreo qakatoru buŋo qaji ŋareegobi. Oŋu eegobi, yoŋoreone moji ro ŋaberu eadu omaine ore niginji kipe ŋabeko wakiru egu qaqaji yoŋore biŋe fukenimiŋ. \p \v 9 Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi sosowo yobu Kristoreo peko moreŋ saki fu roru fukeya. Ore eru qaqaji jijibuine oŋuine yoŋore sisiŋaŋ ee eku goinebi. \v 10 Kristoji iiru mamari siŋaŋ eru koito wawakiine eru muraŋ sosowo yoŋore qoru dimaga. Kristoke qakatobi iŋoji Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi soine soyaŋuŋgo yareme gogobi. \p \v 11 Oŋu goku Kristoke qakatobi iŋoji mogeine foriine oi ŋoŋoreo oŋuakoŋ keti ŋabeko gogobi. Moge oi meji sakinoŋuŋgo ketigaegobi ore so matayoŋ, Kristoji saki keketi fuŋine mo eŋareya, oi iŋi: Iŋoji sakire eebobo raŋgbaŋineji egu siŋaŋ ŋabeiŋ ore aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene oi kipeme gogobi. \v 12 Kristore qoŋgbuŋ yoŋgo ruabuŋ, ŋoŋore maŋ raŋgbaŋineji oŋuine kamasi komeru miti meso oo kome yoŋgo rakaya. Oŋu rakayayoŋ, Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereya, iŋore usunji ŋoŋo oŋuakoŋ dobe ŋaberu miti meso oo maŋgo ŋeŋareko gborebuŋ. Ŋoŋo Anuture usuŋ oi roru sabareku manesiŋ gabuŋ ore eru Kristore keririŋgo gboreru sanaŋgaru gogobi.\x * \xo 2.12 \xt Rom 6.4\x* \p \v 13 Rone moji ŋoŋore aŋi sanaŋine sembene oi so kipeme maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaŋineji siŋaŋ ŋabeko gobuŋ. Agiburaŋ ebuŋ ore eru maŋ komiine gobuŋyoŋ, Kristoke qakatobi Anutuji iŋore keririŋgo bogbore ŋabeya. Agiburaŋnoŋuŋ sosowo jure foreko sanaŋgaku gogobeneŋ.\x * \xo 2.13 \xt Ef 2.1-5\x* \v 14 Sembenenoŋunde eru ore geoinere mimiti oi Sombuŋ kaeo ropu quraŋgo quraŋgabi peya. Kristoji ropunoŋuŋ oi sosowo yobu ketigaru kepieko. Ropu oiji Anutuke dimaku ŋadinoŋuŋgo qaku kiso enoreru peya, iŋoji oi kemukuru maripoŋgo qakasigame tariya.\x * \xo 2.14 \xt Ef 2.15\x* \p \v 15 Maripoŋgo komeru nemu mamari siŋaŋ eru iiru koito wawakiine sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo yareya sosowo siŋaŋ gaegobi, Kristoji yoŋore usuŋ oi rua ondure mi oŋuine kepieru ode kindeŋgaru odeyaganga foreya. Oŋu eru rosipuine niginji kipe yaberu mimi qa yareya. Oŋu eru oga yaberu kokoriaŋ keru saoreŋ keme tumoqoqoineo warebi gbiŋ eyareya ore fuŋine oi totogo fukeme ŋonebuŋ. \p \v 16 Kristoji gbiŋ eyareya, ore eru ŋoŋo Kristoke dimaku kobiŋaŋuŋke jogbake goinebi. Oŋu gobi ŋoŋore botugo moji wamo uqo obu rigaru noegobi, ore sowoine omaine ruaru egu mimiti eŋareiŋ. Gosa so kombaŋ mokiine mo eru kaiŋ so ayoŋ gariine wapega ore kiwaqawa oi eegobi me mata, ore eru omaine egu misembea ŋabenimiŋ. Sabat kombaŋ oi Sondagioo me una mogo ŋeegobi, ore eru omaine jiŋo maiŋaŋuŋgo qaku egu buŋo miŋarenimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. \v 17 Agi oŋuine ore eru kaje so ruainebi. Ya oi sosoine akoŋ fukegobi. Ŋi foriineji qondiŋgako sasakoineji qodureru wareega, ore so foriine oi Kristo. Uqo sowo eru kombaŋ ŋeŋere buŋo oi Kristore soso fukeru wawakiine fukega. Kristoji fukeyayoŋ, ŋoŋo jibu raru kadi sosoine raŋgbaŋineo omaine qakatoru egu gonimiŋ.\x * \xo 2.17 \xt Rom 14.1-6\x* \p \v 18 Goine ŋoŋoji aŋiŋaŋuŋgo iŋi eegobi: Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋ babawaki eru Sombuŋ mimerereŋ ohoweyaŋuŋ baku nemu oŋuine miteŋ yabeegobi. Oŋuakoŋ qohoŋyaŋuŋ fukeme iruyaŋuŋ ŋoneru ore eru sigopou eegobi. Oŋu ŋoŋo-ŋaŋuŋ morende mamaneji bapakare ŋabeko sakiŋaŋuŋ omaine yobu ba ropeku sakibobo eegobi. Yoŋoreone moji eadu eŋareru Kristo iŋoreone egu qopia ŋabeiŋ. Oŋu eme ŋoŋo mamanesinde sisirigo gbiŋ so eku furiŋaŋuŋ so egu ronimiŋ. Ore eru sisiŋaŋ ee eku goinebi. \v 19 Yoŋo Kristo qorunoŋuŋ fukega, iŋoke didimoyaŋuŋ oi bokeru kosa gogobi. Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋunde saki fu sosowo noŋuŋ siŋaŋ nobeko soine iŋoke jijiki eku gogobeneŋ. Sia jijikiine eru ruaine oiji saki fuinere me kufupu qodureru kipe nobebi qojugaku moakoŋ fukegobeneŋ. Oŋu fukeru Anutuji maŋgo enoreega ore so sogueru sanaŋgaegobeneŋ.\x * \xo 2.19 \xt Ef 4.16\x* \s1 Kristoke dimabi morende mamaneji soine so siŋaŋ ŋabeiŋ. \p \v 20 Ŋoŋo Kristoreo jikigabi maŋ raŋgbaŋ-ŋaŋunji komeko nemu mamari siŋaŋ yoŋore nigiŋ jokogone keŋgoroŋgabuŋ. Yoŋoji sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo goku yayakuŋ sosowo siŋaŋ yabeegobiyoŋ, ŋoŋo so siŋaŋ ŋabeegobi. Ore eru qaqaji jijibuine oŋuineji mimiti kosa eŋareegobi, oi wamore mo boyobeegobi? Sombunde biŋe fukegobiyoŋ, jibu morende buŋo boyobebi jijibuine fukeega. \p \v 21 Agiyaŋuŋ iŋi ruaegobi, “Oi so bojigaru roigoŋ. Mo oi so no maneigoŋ. Ya oi so bouaigoŋ.” \v 22 Moreŋ ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde qoruji oŋu mitigaku goine qaji ŋareegobiyoŋ, Anutureo oŋu mata. Anutuji ya sosowo oi ruaru bakimiŋ ore eru miko roru nobeneŋ mataeiŋ ore ruame pega. Oi morende ya yayabaine. \p \v 23 Oi jibu goineji nemu mamari siŋaŋ eru mimerereŋ ohoweyaŋuŋ baku nemu oŋuine miteŋ yabenimiŋ ore yameŋ keegobi. Oi yameŋ keku “Noŋunde maŋ bawaki egobeneŋ,” miku oo gbedigaru sakire aŋi sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ ŋabeiŋ ore agiine agiine ruaru sakiyaŋuŋ qaku joiserereŋ bofukeegobi. Oŋu eru mimitiyaŋuŋ ruaegobi, oi maŋgboroŋ paio eebobore kamasi fukeko kokoine yoŋo mosiyaŋuŋ oi ŋoneru manebi ropeega. Ropeegayoŋ, oi jibu oŋu sakire aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene sabareiŋgo ebibieku oi kosa boyobeegobi. Ore eru mimiti buŋoyaŋuŋ oiji ya omaine yobu fukega. Oŋu. \c 3 \s1 Kristoji gogo gariineo gokiminde usuŋ noreega. \p \v 1 Kristoji paibe roperu Anutu me furoineo morumboŋ koroine roru kobiineke ŋega. Anutuji Kristo bogboreya, ore kamasi oŋuakoŋ ŋoŋo bogbore ŋabeme komegone pakereru gogobi. Ore eru ŋoŋo Sombuŋ kaeo paibe yareya sosowo pega, oo maŋ-ŋaŋuŋ ruaru goinebi.\x * \xo 3.1 \xt Kiki 110.1\x* \p \v 2 Morende yareya oo matayoŋ, paibe ya sosowo pega, maŋ-ŋaŋuŋ oo ruaru sanaŋgaru goinebi. \v 3 Ŋoŋore maŋ raŋgbaŋineji komeko Anutureo qiŋ keru gogobi. Ore ŋoŋo Anuture konugo raru gogo sanaŋinere fuŋne bofukebuŋ. Kristoji Sombuŋ gogo sumuŋineo goga, ŋoŋore mande gogoji ore so sumuŋineo pega. Ore eru maŋ-ŋaŋuŋ Kristoke kiperu goinebi. \v 4 Kristo gogo sanaŋinere Raunoŋunji moke wareko kuririquraŋineji fukeiŋ, damaŋ oo ŋoŋo oŋuakoŋ fukebi oga ŋabeme iŋoke Anuture kuririquraŋgo ropenimiŋ. \s1 Maŋ raŋgbaŋine eru maŋ gariine oi fufuru eegobire. \p \v 5 Morende aŋi sanaŋine sembene fuŋne fuŋne oi maŋ-ŋaŋuŋgo peku gigijo ba ŋabeegobi, yoŋore qoru oi sosowo odejaŋga foreinebi. Kaneŋ qoro oŋuine boesau eru penaroŋ wuwunuŋineke oi ŋadi gainebi. Maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene oi bokeru manjo sembene qokobebi kobeine. Ya roku rononde suroŋ fukeru sase eegobi, oiji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobi ore kamasi fukega. \v 6 Oŋu eegobi ore eru Anuture manji rigaŋgame maŋ rosiine paiyaŋuŋgo ruame ropeega. \p \v 7 Aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene oŋuineji rone ŋoŋo-ŋaŋunde gogo oŋuakoŋ siŋaŋ gako kadi sembene oi oderu boyoberu gobuŋ. \p \v 8 Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo ŋoŋo oŋuakoŋ ya oŋuine sosowo oi bokebi raine: Aari maneru manjoŋaŋunji boruŋgaru ja ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋgo jigo qoqo eru maŋsembe manegobiyoŋ, oi uduru bokebi raine. Oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo gomogofo eru buŋo wuwunuŋineke miku maŋ-ŋaŋuŋ kejigagobi oi sosowo ŋadi gaku goinebi. \v 9 Ŋoŋo maŋ raŋgbaŋine eru ore eeboboine wuwunuŋineke oi yaberu qo komeru gogobi ine, buŋo ikoine oi so mimane einebi.\x * \xo 3.9 \xt Ef 4.22\x* \p \v 10 Ŋoŋo maŋ raŋgbaŋine kemukuru moke qowirieru maŋ gariine yomaru gogobi. Bobofuke Raunoŋunji iŋoyoŋunde fuŋne mane taniŋgakimiŋ ore soso ruaya, iŋoji ore so maŋ gariine oi qowirie teko jikigaru gboreega.\x * \xo 3.10 \xt Jen 1.26; Ef 4.24\x* \v 11 Ore eru noŋuŋ Juda me kantri goinere ŋiŋigo gogobeneŋ, oi so moakoŋ fukegobeneŋ. Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabuŋ me mata, oi jibu Anuture jiŋoo so moakoŋ fukegobeneŋ. Taoŋ ŋiŋigo mamaneyaŋuŋke me qanda (bus kanaka) goku yoŋoyaŋunde buŋoji yayaŋ miku qaqouma gogobi, oi jibu Kristoji maŋnoŋuŋgo dimako moakoŋ fukegobeneŋ. Noŋunde gio baegobeneŋ me raunoŋuŋ oi furiine tomiri omaine kiŋaŋ qa yareegobeneŋ, oiji ya wawakiine fukegayoŋ, foriine yobu oi Kristo. Iŋoji bodureru sosowo nodureru roperu Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ ropekiine moakoŋ goga. \p \v 12 Anutuji roosoe ŋabeko maŋ gariine boyoberu Anuture yoro ogopuine gbagbataeŋine fukegobi. Ore eru ŋoŋo botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ eru ogo bobo eku goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ bawakiru goine denaŋdenaŋ paio eyareku yobiŋ maneku karieru goinebi. Mosi oiji marikuŋaŋuŋ fukeko kebi kako oi damaŋ so roru goinebi.\x * \xo 3.12 \xt Ef 4.2\x* \p \v 13 Ŋoŋo wirieru sembenere mobe so bokirieinebiyoŋ, botuŋaŋuŋgo mirimbobo ee eru goinebi. Siŋaŋ ee ebi botuŋaŋuŋgo buŋo baka fukeko moji ogoine buŋo miteiŋgo manega, oi boboke einebi. Ofonji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeya, ŋoŋo botuŋaŋuŋgo oŋuakoŋ eku naduŋgaduŋ einebi.\x * \xo 3.13 \xt Ef 4.32\x* \v 14 Oŋu eku manji jojokore marikuŋaŋuŋ oi kebi kako ore paio maŋyauŋ eku manjoko naduŋgaduŋ ebi tinabiŋeineke fukeiŋ. Manji jojoko oiji kuriri kokoinere migo, oi kenusugaru qodureru qoruyaŋuŋ dimaga. \p \v 15 Kristoji ŋoŋo womoo saki fu moakoŋ fukeru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Ore eru iŋore womoji maŋ-ŋaŋuŋgo peku fiinere migokiki qaqaŋaŋuŋ fukeko maŋwomoo goku mimiteŋ eru goinebi. \p \v 16 Kristore Biŋe buŋo oiji maŋ-ŋaŋuŋgo peku botuŋaŋuŋgo kokoine fuke saweiŋ. Ŋoŋo maŋgboroŋ buŋo sosowo miku qaqaji ee eku uŋsowoŋ naduŋgaduŋ einebi. Moro Tiriineji boburo yabeega ore so Miti Kiki (Buk Song), mimiteŋ kiki (owaowa) eru mande kiki goine oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo Anutu miteŋ gaku keeinebi.\x * \xo 3.16 \xt Ef 5.19-20\x* \v 17 Eebobo oi me oi miji me eeboboji eku enimiŋ oi sosowo Ofoŋ Yesure tinao eku goinebi. Oŋu ebi Kristoji maŋgo eŋareko Mama Anutu ohowe ohowe miteku goinebi. Oŋu. \s1 Ŋoe ŋonuŋ, maŋgomama eru kiŋaŋqoqo ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 18 Ŋigo ŋoŋo ŋoepuŋaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo wakiru goinebi. Ofonde biŋe fukegobi ore eru oŋu ebi sagaiŋ.\x * \xo 3.18 \xt Ef 5.22; 1 Pi 3.1\x* \p \v 19 Ŋi ŋoŋo ŋonuŋpuŋaŋuŋ maŋyaunji manjoko eyareru maŋboiŋ momokiine oŋuine so eyareku goinebi.\x * \xo 3.19 \xt Ef 5.25; 1 Pi 3.7\x* \p \v 20 Odumade ŋoŋo Ofoŋke qakatoru dimaku maŋgo mamayokaŋaŋuŋ yokore mi boyobebi Ofonji ŋone ŋabeme sagaiŋ. Ore eru ŋoŋo buŋoyakuŋ minimiŋ ore so sosowo reŋgaru goinebi.\x * \xo 3.20 \xt Ef 6.1\x* \p \v 21 Mama ŋoŋore odumadepuji koimoyaŋuŋ egu bokeru kokoi bofukenimiŋ ore kosa so furu yabe so kaneru kiti yaberu goinebi.\x * \xo 3.21 \xt Ef 6.4\x* \p \v 22 Kiŋaŋqoqo ŋoŋo moreŋgo siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore buŋo sosowo reŋgainebi. Kukurere qoru ebi ŋiŋigoji ŋone aŋi eŋarenimiŋ ore matayoŋ, kiko bokeru Ofonde mi egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru maŋ-ŋaŋuŋ gioo ruaku baku goinebi.\x * \xo 3.22 \xt Ef 6.5-8\x* \v 23 Ya eba eegobi maŋ-ŋaŋuŋ oo kiperu iŋi manesuinebi: Moreŋ ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, Ofoŋ iŋoyoŋe kiŋaŋ qateku gogobi. \p \v 24 Ofoŋ Kristo kiŋaŋ qateku gobi iŋoji furiŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo ruame pega, oi ŋareme biŋeŋaŋuŋ fukeiŋ. Ŋoŋo oŋu manesuku goinebi. \v 25 Moji gioine bojibugame Anutuji oŋuakoŋ bobojibuinere geo bokirie teiŋ. Anutuji goine so ŋone aŋi yaberu goine so sure yabeegayoŋ, sosowo noŋuŋ so moakonji osoe noberu buŋonoŋuŋ mitariiŋ.\x * \xo 3.25 \xt Dut 10.17; Ef 6.9\x* \c 4 \p \v 1 Siŋaŋpunoŋuŋ ŋoŋore Ofoŋ soguine oi Sombuŋ kaeo goga, oi mane mukugobi ore kiŋaŋqoqopuŋaŋuŋ yoŋeke damaŋ so maŋmoakoŋ eeru so moakoŋ eyareku goinebi. Oŋu.\x * \xo 4.1 \xt Ef 6.9 \x* \s1 Uŋsowoŋ buŋo goine \p \v 2 Oŋgawowosi gio yameŋ keku baku goinebi. Oo maŋgari goku daŋge mimiteŋ eteku goinebi. \v 3 Mimiteŋ enimiŋ damaŋ oo niŋore oŋuakoŋ iŋi oŋga wosiru goinebi, “Anutu, go Pol ogopuine kadi bayarende soine Kristore Biŋe buŋo sumuŋine oi mitaniŋgabi saueine.” Nonji Biŋere gio babe ore kipe nubi witi pigo ŋego. \v 4 Nonji Biŋe buŋo Anuture aŋire so mibe mane taniŋganimiŋ ore oŋgawowosiŋaŋunji kitiŋ nuku goinebi. \p \v 5 Ŋiŋigo maŋkekerisie so eru sakiineo gogobi yoŋoreo maŋgboroŋ-ŋaŋunde sogoya eyareru goinebi. Mande gio bayarende kadi mo fukeiŋ, damaŋ oi so bojibugaku sibirigainebiyoŋ, ŋiŋigo keririŋyaŋuŋgo raru waigo uŋsowoŋ eyareinebi.\x * \xo 4.5 \xt Ef 5.16\x* \v 6 Buŋo mi manenimiŋ, oi damaŋ so sekiineke qotureru yajibi aŋiineke fukeeine. Buŋo yajibi ŋiŋigo moakoŋ moakoŋ aŋiyaŋuŋ fukeko sosowo yoŋore buŋo uruŋu bokirie yarenimiŋ oi mane mukuku ore so miinebi. Oŋu. \s1 Polji Tikikus Onesimus sore yapeme warenimi. \p \v 7 Yoro ogone Tikikus iŋoji Ofoŋke qakatoru dimaku noke gioine poretiŋ baku ogobabapine fukega. Iŋoji ŋoŋoreo foru uruŋu eru goego, ore sunduine sosowo ŋajime manenimiŋ.\x * \xo 4.7 \xt Apo 20.4; 2 Tim 4.12\x* \v 8 Uruŋu eba eku ŋeku gogobeneŋ, ŋoŋo binaŋ oi manenimiŋ ore sorebe ŋoŋoreo foiŋ. Iŋoji foru soine bobomiriŋ eŋareiŋ.\x * \xo 4.8 \xt Ef 6.21-22\x* \v 9 Oŋuakoŋ yoro ogonoŋuŋ Onesimus Kolosi yoŋoreone wareru Ofonde buŋo damaŋ so boyoberu ba mukuega, nonji iŋo sorebe kirieru wareiŋ. Ŋiyoka yoko foru yoo ya sosowo uruŋu fukeko gogobeneŋ, ore sunduine soine baŋarebire manenimiŋ. Oŋu.\x * \xo 4.9 \xt Flm 10-12\x* \s1 Momojo buŋo tatariine \p \v 10 Aristarkus noke witi pigo ŋega eru Barnabasre nipe Mak yokoji momojoyakuŋ miku ruabire ŋoŋoreo fuga. Mak iŋore buŋone iŋi mitigabe manebuŋ: Ŋoŋoreo wareru wapeiŋ ine, iŋo soine keporeru ogo eteniŋ.\x * \xo 4.10 \xt Apo 19.29; 27.2; Flm 2-4; Apo 12.12, 25; 13.13; 15.37-39\x* \v 11 Josua tinaine mo Jastus miegobi iŋoji oŋuakoŋ momojoine miku ruame ŋoŋoreo fuga. Ogopuneji noke Anuture qorumande gio baku gogobi yoŋore botugo ŋi yokaomo yoŋo akoŋ Juda ŋi gogobi. Yoŋoji bobomiriŋ enareku gobuŋ. \p \v 12 Ŋoŋo-ŋaŋe ŋi Epafras Kristo Yesu kiŋaŋ qa teega, iŋoji momojoine miku ruame ŋoŋoreo fuga. Iŋoji damaŋ so ŋoŋore eru oŋga wosiega. Buŋo sosowo Anuture mire so fukeru pega, ŋoŋo oo qiŋ keru dimaku sanaŋgaru kuririŋaŋuŋke fukeru gonimiŋ ore jogbasasanaŋ eega.\x * \xo 4.12 \xt Kol 1.7; Flm 23\x* \v 13 Nonji iŋore fuŋne maneru iŋi kitiŋgaku migo: Iŋoji ŋoŋo bapi ŋabeiŋ ore gio kokoine baega. Oŋuakoŋ Laodisia eru Hierapolis taoŋ yoyoka oo manesiŋ gaku gogobi yoŋore eru gio wamo afaine baku jogbasasanaŋ eega. \v 14 Yoro doktanoŋuŋ Luk eru Demas yoko oŋuakoŋ momojoyaŋuŋ miku ruabire ŋoŋoreo fuga.\x * \xo 4.14 \xt 2 Tim 4.10, 11; Flm 24\x* \p \v 15 Nonji momojoyaŋuŋ miku quraŋgago, oi maŋkekerisie ogopunoŋuŋ Laodisia taoŋgo gogobi, yoŋo yajibi manenimiŋ. Oŋuakoŋ Nimfa eru iŋore pigo kufufuŋ tumaŋgaegobi yoŋo yajibi manenimiŋ. \v 16 Quraŋ yo ose yarebi manebi tariko ore ŋadio oi ruabi Laodisia maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoreo rame osenimiŋ. Laodisia yoŋoreo quraŋ mo quraŋgabe raya oi ruabi ŋoŋoreo wareko ŋoŋo oi oŋuakoŋ osenimiŋ. \v 17 Arkipus ŋi oi iŋi ojibi manenoŋ, “Ofonji Biŋe gio baminde mimiti gareku ujego ŋeko goge, goji gio oi manesuku sosowo ba foreigoŋ.”\x * \xo 4.17 \xt Flm 2\x* \p \v 18 Pol nonji momojoyaŋuŋ miku nake meneji tinane iŋi quraŋgago: Pol. Ŋoŋo nigiŋ gbedineke noŋ manesu nuku goinebi. Ofonde yauŋmoririji ŋoŋoke peine. Oŋu.