\id 1TI - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 1 Timoti \toc1 Timotire Quraŋ 1 \toc2 1 Timoti \toc3 1 Tim \mt1 Timotire Quraŋ 1 \mt2 Polji Timotire Quraŋ fuŋfuŋgaine ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Timoti jeŋoŋ ŋi iŋore maŋgo oi Juda ŋigo eru mamaine oi Grik ŋi. Iŋoji Eisia prowinsgo goku maŋine kerisieru Kristore ogoine fukeru goya. Oŋu goku Polre muraŋ fukeru bapi gako moko roregaru misin gio baku gobu. Pol yobinji Timoti egu bawaki eteiŋ ore manebu buŋo qoruine yokaomo manesuku Biŋe Quraŋ yo quraŋgaya. \ip Manebu qoruine soguine oi qaqaji jijibuine. Goineji zioz maŋineo dimaku buŋo kekesiine qaji yareru gobuŋ, Polji yoŋore eru siŋaŋbobo buŋo sanaŋine quraŋgaya. Qaqaji yoŋo Juda yoŋore mamane eru morende mamane goine boduqodurebi fuŋneyaŋuŋ jijibu fukeko iŋi manesiŋ garu miku ŋiŋigo qaji yareru gobuŋ: “Moreŋ eru ya sosowo ŋoneegobeneŋ, oi ya sembene. Ore eru goineji Sombunde biŋe fukenimiŋ ore yameŋ keku mamane soŋsoŋine fuŋine mo so raugaru uqo mujande sowo eru agi goine kigaru ŋoe ŋonuŋ fukegobi ine, Anutuji buŋo oo quŋgaru munaŋ qa yareiŋ ore embimbiŋgaiŋ.” \ip Manebu buŋo qoruine mo oi: Uruŋu maŋkekerisie kufufuŋ siŋaŋ yabebeneŋ poretiŋ Anuture ohowe baku miteŋ ganobuŋ. Polji ore uŋsowoŋ buŋoine papiago quraŋgaya. Oŋuakoŋ zioz siŋaŋ, babapi eru gio bobo ŋiŋigo goineji uruŋu eru gobi sagaga, ore buŋo buruine oi mitaniŋgaru quraŋgaya. \ip Tatariineo buŋo qoruine yokaomo oo Timotire kajeqouŋ buŋo goine quraŋgaya. Igokoine iŋoji uruŋu Yesu Kristore kiŋaŋqoqo fiine fukeru mamanesiŋ ŋiŋigo kubuine kubuine osi yaberu bapi yabeko sagaiŋ, ore kajeqouŋine quraŋgaru oteya. \iot Buk yoore mobe qoruine 3 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-2\ior* \io1 Ziozre gio bobo yoŋore mimiti \ior 1.3–3.16\ior* \io1 Timotiji gioine baiŋ ore mimiti \ior 4.1–6.21\ior* \c 1 \p \v 1 Anutu, Munaŋqoqo Raunoŋuŋ eru Kristo Yesuji siŋaŋ nobeiŋ ore origaru odigagobeneŋ, yokoji Pol noŋ mitiga nareru igodoŋgaru sore nubire aposol fukego. Kristo Yesure minebobo oŋuine fukeru goke buŋo mimane enimi ore quraŋ yo quraŋgago. \p \v 2 O Timoti! Go maŋgo kerisieru Yesu manesiŋ garu mamanesinde madene sari fukeru goge. Mama Anutu eru Ofoŋnoŋuŋ Kristo Yesu, yokoji ŋonemaiŋ yauŋmoriri garebire womoo goigoŋ.\x * \xo 1.2 \xt Apo 16.1\x* \s1 Bojiqojibu egu qaji ŋarenimiŋ ore siŋaŋ bobo buŋo \p \v 3 Masedonia prowinsgo raiŋgo ore eboŋ, damaŋ oo iŋi mitiga gareboŋ, ‘Go Efesus sitio jikigaru goku maŋkekerisie kubu bapi yabeeigoŋ. Goineji mamanesinde buŋo mobeine goine jijibune qaji yareegobi, oi jikigaru egu enimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.’ Oŋu mitiga yareku gomiŋ ore miboŋ. \v 4 Goineji nemu saiŋine saiŋine eru apa ŋaso yoŋore tina buruine buruine oi tatariine tomiri mimane ekabi qoqopuse keko kekepari eru buŋo weweu omaine fukeme manesuegobi. Yoŋoji maŋyaŋuŋ oo ruaru egu jibugainebi. Buŋo rekaine rekaine mimi oŋuine oi so yobu bapi yabeiŋyoŋ, Anuture gogo buru oi iŋi pega, ‘Moji Yesu manesiŋ garu maŋine kerisieme iŋoji oi munaŋ qa teko qowirieiŋ.’ Muŋambe oŋu eyaremiŋ ore moke maŋ papakarere buŋo migarego. \p \v 5 Mitiga garego, ore moge oi manjijojoko. Nonji manjijojoko fukeiŋgo ore jigo qaku iŋi mitaniŋga yareru gomiŋ ore bapakare gugo: Yoŋo maŋyaŋunji gbagbataeŋine eiŋ ore sisiŋaŋ ee ebi mamane sembeneji oi so kejigaiŋ. So kejigame Anutuji saŋu qaega, oi maŋkajeyaŋunji soine maneru gonimiŋ. Oŋu goku Kristo poretiŋ manesiŋ gabi Anutuji manjokoine maŋyaŋuŋgo ruame soine fukeeiŋ. Manji jojoko oiji botuyaŋuŋgo fukeiŋ ore yameŋ keego. \p \v 6 Goineji Anuture gogo buruine oi ririru tiŋtuŋ eru buŋo mitomi omaine omaine kosa miegobi. \v 7 Yoŋoji Anuture Kadi buŋore qaqaji fukenimiŋ ore manegobiyoŋ, yoŋoyoŋe Biŋe buŋore fuŋne so mane mukuru jiŋomai qaki akoŋ miegobi. Omaine ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo koimo dimaku buŋo sanaŋgaru kosabasa miku jigo qaegobi. \p \v 8 Anuture Kadi buŋo oi fiine yobu. Oi fuŋne pega ore so poretiŋ qaqaji eku boyobebeneŋ soine bobiaŋ nobeega, oi manegobeneŋ. \v 9 Anuture Kadi buŋore fuŋne oi iŋi mane mukuinebi: Oi ŋiŋigo posiine poretiŋ yoŋore eru matayoŋ, Anutuji oi ŋiŋigo kekesiine botiŋ yabeiŋ ore eru ruame pega. Goineji kasigaru iŋi eegobi: Jauba qaŋgoqasa qaku buŋo qaki qoqomuku paiineo qoqo ŋonejiji eegobi. Wuwunuŋ eru agiburaŋyaŋuŋke goku jibu Anutu keta etebi maŋyaŋuŋ kejigako qaqouma gogobi. Maŋgo mamayaŋuŋ eru goine yabebi komeegobi. \p \v 10 Boesau eegobi. Sodom taoŋgo ebuŋ, ore so kadi odureru ŋi yokoyoke akoŋ eru ŋigo yokoyoke akoŋ rorobobo eegobi. Ŋiŋigo bosembea yabenimiŋ ore qafagaru kipe yabeegobi. Buŋo ikoikoine miegobi. Buŋo miku mimipaŋ buŋoo kiperu jibu eadu eegobi. Anutuji eebobo poretiŋ ekimiŋ ore Bobiaŋ Biŋe noreya, oi akoŋ oi me oi eru baku oiji igogaegobi. Anuture Kadi buŋo oo ŋiŋigo mamanesinde kadi poretiŋ tiriegobi, oi botiŋ yabeiŋ ore eru pega. \v 11 Anutu, seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine iŋoji mamanesinde kadi poretiŋ oi Biŋe buŋoo ruame pega. Nonji Bobiaŋ Biŋeine kuririineke misauebemiŋ ore manesiŋ nuru Biŋe buŋoine oi nareya. Oŋu. \s1 Polji Ofoŋ yauŋmoririinere ore miteŋ gaga. \p \v 12 Kristo Yesuji maŋne osoeko gioine damaŋ so babemiŋ ore so fukebe ŋone nume sagako gioine nareme baego. Gio babemiŋ ore usuŋine nareru go wapega, ore Ofoŋnoŋuŋ miteŋ gaku gogo. \v 13 Nonji rone Yesure ogopu igosisi eyareru kekesuesue joineke eyareku goboŋ. Oŋu goboŋyoŋ, ya oi Yesu so manesiŋ garu keoma mutu goku kosa eru baku goboŋ. Agiburaŋ oŋu eru goboŋ ore ŋonemaiŋ enareku bogbore nume qowirieboŋ.\x * \xo 1.13 \xt Apo 8.3; 9.4-5\x* \p \v 14 Ofoŋnoŋunji yauŋmoririine nareku boakoŋ yobu keseme nonde paio ropeya. Oŋu ropeko mamanesiŋneji fukeme manji jojokore kukure Rauine Kristo Yesu bofukeboŋ. Iŋoke qakatoru dimaku manjokoine raugaru ŋiŋigo maŋneji manjoko eyareego. \p \v 15 Nonji ŋiŋigo goine sosowo yadureru agiburande ŋiŋigo yoŋore botugo soguneyaŋuŋ fukeru goboŋ. Oŋu goboŋyoŋ, Kristo Yesuji agiburaŋ ŋiŋigo munaŋ qa noreiŋ ore eru moreŋgo wakiya. Buŋo koruŋ oi nondeo foriineke fukeya. Ore eru buŋo koruŋ oiji sanaŋ qaŋqaŋine fukeega. Oi ŋiŋigo sosowo manesiŋ garu roru sabarekimiŋ ore so fukega. \p \v 16 Agiburande ŋiŋigo yoŋore soguneyaŋuŋ fukeru goboŋyoŋ, Kristo Yesuji noŋ yoore eru ŋonemaiŋ enareya: Iŋoji noke maŋwomo paiineo munaŋ qa nareko Anuture maŋ kamasi totogo fukeiŋ ore mane sanaŋgaya. Nonde ŋadio ŋiŋigo goineji Yesu manesiŋ ganimiŋ, kamasiine oi yoŋore yadubemiŋ ore maneya. Oi yaduko soine afagaru maŋyaŋuŋ kerisieru gogo sanaŋinere biŋe fukenimiŋ. \v 17 Ŋonemaiŋ enareya ore eru Anutu miteŋ gaego. Iŋoji Kiŋ Ofoŋ tatariine tomiri fukeru goiŋ. Anutu moakonji damaŋ mogo so komeme kamasiine so ŋoneegobeneŋ. Nonji iŋore tinabiŋe damaŋ so miteŋ gabe tatariine tomiri kuririineke fukeru pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine. \p \v 18 O mamanesinde madene Timoti! Rone kajeqouŋ buŋo goine gore mibuŋ, buŋo oiji kitiŋga guko soine kuririgoke fukeru goigoŋ. Buŋo ore so iŋi mitiga garego: Goji gogo gbagbataeŋine gomiŋ ore jigo sanaŋine qaku goigoŋ. \p \v 19 Jigo qaku oo mamanesiŋgo gbaŋiru egu jibugaeiŋ ore ru baigoŋ. Maŋgo gake sisiŋaŋ eeku mamane sembeneji so kejigame Anutuji maŋkajeo saŋu qaega, oi soine maneru goigoŋ. Ŋiŋigo goineji maŋ siŋaŋ yayabeyaŋuŋ bokeru kosa gobi mamanesiŋyaŋunji wirieru komekiine fukeru jaŋgaru mataeya. Ogâji koe karoŋaŋgo igoku jaŋgaga, ore so igojaŋqanjaŋ eru sembeabuŋ. \v 20 Mamanesiŋyaŋunji jaŋgaru mataeya, yoŋore botugo ŋi yoyoka tinayakuŋ Himeneus eru Aleksander gogobire. Nake botiŋ yapebemiŋ ore embimbiŋgaru maŋyakuŋ kerisienimi ore oi Satande meo rua yapeboŋ. Rua yapebe Satande tobiri eeboboyakuŋ ore so maneru maŋyakuŋ joisererende ore wirieko kerisieru igosisi moke jikigaru so eenobu. Oŋu. \c 2 \s1 Biŋe buŋo giore oŋgawowosi buru \p \v 1 Ya qoruine oi oŋgawowosi gio. Nonji ore maŋ papakarere buŋo miku maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: Ŋoŋo ŋiŋigo sosowo yoŋore oŋga wosiru yameŋ keku karieru Anutu weu teru daŋge miku goinebi. \p \v 2 Kiŋ koito eru gawmande siŋaŋ ŋiŋigo fuŋne fuŋne yoŋore eru oŋga wosiru goinebi. Oŋu kitiŋ yarekabuŋ poretiŋ akoŋ siŋaŋ nobekabi womo paiineo waigo gokimiŋ. Oŋu goku Anuture mi boyoberu eebobo poretiŋ eru baku gobeneŋ kuririineke fukeeiŋ. \v 3 Oŋgawowosi gio oŋuine oiji fiine yobu fukega. Oi Anutu, Munaŋqoqo Raunoŋunde jiŋo maio soine sagaga. \v 4 Iŋoji ŋiŋigo sosowoji Biŋe buŋo foriine mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisiebi munaŋ qa yareko qowirienimiŋ ore maŋ aŋiine maneega. \p \v 5 Anutu moakonji goga eru ŋiŋigo Anutuke qodure nobeiŋ ore ŋi moakonji oŋuakoŋ goga. Ŋi moakoŋ Yesu Kristoji qodure nobeiŋ ore sanaŋgako goineji oi embimbiŋgaegobi. \v 6 Iŋoji agiburaŋ ŋiŋigo sosowo noŋunde due baiŋgore gogoine kisiŋgaru bokeya. Biŋe buŋo oi Anutuji damaŋ ruame goineji damaŋ poretiŋ oo fuŋgaru kitiŋgaku mitaniŋgabi noŋundeo wareya. \v 7 Ore eru Anutuji aposol fukebemiŋ ore igodoŋ nuru sore nume kiŋaŋine qaku kantri so roregaego. Ŋiŋigo Yesu manesiŋ ganimiŋ ore Biŋe buŋo foriine yobu qaji yareego. Fuŋnene oŋu miku iko matayoŋ, buŋo foriine oŋu migo. Oŋu.\x * \xo 2.7 \xt 2 Tim 1.11\x* \s1 Ŋi eru ŋigo ŋoŋore gogo buru \p \v 8 Ore eru maŋ aŋineji iŋi migo: Ŋi ŋoŋoji gbeŋ akoŋ kae so tumaŋgaru oŋgawowosi gio ru baku goinebi. Kakane rosi eru kekepari bokeru maŋ-ŋaŋuŋ gbagbagame soine meŋaŋuŋgo bofeŋgaru Anutu oŋga wosieinebi. \v 9 Ŋigo ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo oi iŋi migo: Ŋoŋoji soki yoyomaŋaŋuŋ yomaru sakiŋaŋuŋ poretiŋ kemagaru goinebi. Kambaŋ soki fiine sari eru ŋone aŋiineke oi furiine sogoji so bainebi. Qoru sikiŋaŋuŋ qaku eri fuŋne fuŋne so ruaru mijeri erigaru bainebi. Nigiŋbote me goul oiji so baeri einebi eru yoyoma furiine yasogo oiji roku erioŋbarioŋ so einebi.\x * \xo 2.9 \xt 1 Pi 3.3\x* \p \v 10 Kuririŋaŋuŋ foriine oi eebobo fiine. Ŋigo Anuture mi egu odurenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru tinaine totogo mifukeegobi, ore so ŋoŋoji gio fiine fiine ore miine dimaku baeinebi. \v 11 Ŋiji qaji ŋarebi ŋigo ŋoŋo ŋoŋoŋaŋe baba waki eru Biŋe buŋo denaŋdenaŋ maneru namaŋ-ŋaŋuŋ siŋaŋgaru wakimine eru miŋaŋuŋgo afagoŋ so bokirieinebiyoŋ, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru goinebi. \p \v 12 Ŋigo ŋoŋoji ŋi siŋaŋ yaberu qaji yabenimiŋ ore nonji ‘Oŋ!’ so migoyoŋ, tumaŋgabi ŋoŋo waigo buŋoŋaŋuŋ bokeru ŋeinebi. \v 13 Anutuji rone Adam bofukeru iŋore ŋadio Ewa (Iw) bofukeya.\x * \xo 2.13 \xt Jen 2.7, 21-22\x* \v 14 Kobenji Adam so eaduyayoŋ, ŋigo oi eadu teme buŋo odureru agiburaŋ baya.\x * \xo 2.14 \xt Jen 3.1-6\x* \v 15 Jibu ŋigo yoŋoji gio buruyaŋuŋ boyoberu odumade roru Kristo manesiŋ garu eebobo gbagbataeŋine boyoberu maŋkekerisie ogopuyaŋuŋ manji jojoko eyareru waigo gonimiŋ ine, Anutuji soine munaŋ qa yareko qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ. Oŋu. \c 3 \s1 Ziozre gio siŋaŋ ŋoŋore buŋo buru \p \v 1 Moji maŋkekerisie kufufunde mande siŋaŋ pasto ŋirau fukeiŋ ore aŋi manega, iŋoji gio tinabiŋeke kuririineke bofukeiŋ. Buŋo oi fofori yobu. \v 2 Ore eru maŋkekerisie kufufunde mande siŋaŋ giore ŋi yo oŋuine roosoeru igodoŋgabi sagaiŋ: Monde sakigo bakare buŋo tomiri, ŋigo moakonde ŋoe, metoine iiŋguŋ tomiri, eeboboine poretiŋ sisiŋaŋ eeko araŋ ba teegobi. Iŋoreo warenimiŋ, oi soine kepore yaberu kewio eru uŋsowoŋ eyareku mamane poretiŋ qaji yareega.\x * \xo 3.2 \xt Tai 1.6-9\x* \p \v 3 Moji obu sanaŋine noku jigo kosa qaku kekepari eru monende ebu eega, oi matayoŋ, moji soine ŋiŋigo bodure yabeku bomiriŋ yaberu denaŋdenaŋ eyareega, ŋoŋo ŋi oŋuine igodoŋgainebi. \v 4 Moji iŋoyoŋunde ŋonuŋ madepuine soine siŋaŋ yaberu kajeqouŋyaŋuŋ eyareme odumadeineji araŋ ba teku buŋoine sosowo reŋgaru gogobi, oi igodoŋgabi dimaine. \v 5 Siŋaŋ ŋi moji iŋoyoŋere garikiŋpuine siŋaŋ yabeiŋ ore eru mosobofukega ine, iŋoji Anuture maŋkekerisie kufufuŋpuine uruŋu rau yabena? Oi embimbiŋgana. \p \v 6 Ŋi moji damaŋ joroine maŋine kerisieru qiŋ keru dimaga, iŋoji soine qoqodure gio bobo siŋaŋ fukeru goine. Moji damaŋ pompoŋine maŋine kerisieru raqo wareqo eru sakipepe eru omoineo qaku sakiine egu ba ropeiŋ. Sembene Rauineji kajegi eme Anutuji buŋoine mitariku igogaru yobeko wakiya. Ore so ŋoŋore siŋanji sakiine ba ropeme Anutuji oi Satan oŋuine mitarime egu wakiiŋ. \v 7 Siŋaŋ moji maŋkekerisiere yaura yoŋore botugo tinabiŋe fiine so osigana ine, ŋiŋigoji oi kosa misembeabi Sembene Rauineji suba bitiŋine ruame oiji odemuguko egu waki qaiŋ. Oŋu. \s1 Ewanjelis eru Biŋe gio ŋiŋigo yoŋore buŋo \p \v 8 Biŋe gio ŋiŋigo\f + \fr 3.8 \ft Mebapi (dikon) oi ŋi eru ŋigo mebapi (dikones) oi ŋigo, yoŋo pasto ŋirau keririŋyaŋuŋgo babapi gio baku maŋkekerisie kubu siŋaŋ yaberu Biŋe buŋoji gume yaberu sakire gio goine baku oiji kitiŋ yabeegobi. Ewanjelis me maŋbapakare ŋiŋigo yoŋo dobu sakiineo dimagobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore Biŋe buŋo qajiru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru kajeqouŋ buŋoyaŋuŋ yareegobi.\f* yoŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigoji araŋ ba yarenimiŋ ore so mikoroŋyaŋuŋ tomiri fukeru goinebi. Goineji buŋo maru yoyoka miku wain obu kokoine noku gbegbedi paiineo rembeŋine goku moneŋ yare yameŋ keegobi, oi so igodoŋ yabebi dimainebi. \p \v 9 Oi matayoŋ, ŋiŋigo mamanesinde buŋo foriine soŋsoŋine Anutuji barariŋga yareya, iŋoji baku oo qakatoru maŋyaŋuŋ egu kejigaiŋ ore sisiŋaŋ eku gbagbataeŋine gogobi, ŋoŋo oi igodoŋ yabeinebi. \v 10 Oi oŋuakoŋ bonieru osoe yabebi buŋo migo ore so sanaŋgaru dimakabi sagaiŋ ine, soine igodoŋ yabebi dimaku Biŋe giore ŋiŋigoyaŋuŋ fukeru goinebi. \v 11 Yoŋore ŋigopuji\f + \fr 3.11 \ft Biŋe gio ŋigo eru Biŋe gio ŋire ŋonuŋ yoŋore mimiti yo miga.\f* oŋuakoŋ ŋiŋigoji araŋ ba yarenimiŋ ore so mikoroŋyaŋuŋ tomiri eru ŋadiqoqo buŋo miji kipoŋ so eku goinebiyoŋ, sakipepeyaŋuŋ tomiri dimaku gio sosowo boseqosembeyaŋuŋ tomiri baku goinebi. \p \v 12 Biŋe gio ŋiji ŋigo moakonde ŋoe fukeru iŋoyoŋunde ŋonuŋ madepu eru kiŋaŋqoqopuine oi soine siŋaŋ yabeeine. \v 13 Biŋe gio ŋiŋigo gioyaŋuŋ fiine akoŋ baegobi, ŋiŋigoji oi araŋ ba yarekabi tinabiŋe fiine bofukenimiŋ. Oi bofukeru soine koimo dimaku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ ore buŋo oi sanaŋgaru mieinebi. Oŋu. \s1 Anutuji Biŋeine soŋsoŋine barariŋga noreya. \p \v 14 O Timoti, nonji pipa goreo wareru ŋone gubemiŋ ore origagoyoŋ, jibu quraŋ yo gore quraŋgago. \v 15 Damaŋne bojororu egu warebemiŋ ore bonieru quraŋ yo iŋi ore quraŋgaru ruabe foga: Go Anuture maŋkekerisie kufufuŋpuine uruŋu siŋaŋ yabende eeboboyaŋunji poretiŋgaru fiine fukeiŋ, ore uŋsowoŋ buŋo oi osegaru maneigoŋ. Anuture kufufuŋpu noŋuŋ Anuture qoqodure zioz sa fukegobeneŋ. Gogo Rauinere qakatokabeneŋ qodure nobeko kae so tumaŋgaru buŋo foriine miku saueegobeneŋ. Buŋo foriineji sembearu usuŋine egu wakiiŋ ore goduine eru otuŋine fukegobeneŋ. \v 16 Anutuji munaŋqoqore fuŋne soŋsoŋine barariŋga noreya, niŋoji Biŋe buŋo oi mane taniŋgaru iŋi miku bofukeegobeneŋ: \q1 Biŋe Rauine iŋoyoŋe moreŋ ŋi fukeru botunoŋuŋgo fukeya. \q1 Fukeko buŋo koroineo ruaiŋgo buŋo kosa baa bibiekabi Moro Tiriineji fuŋine posiine totogo noduya. Oi noduru bapakareko Ofoŋ fukeru pakereru Sombuŋ mimerereŋ siŋaŋ yabeko kuririine fukeme piku ŋonebuŋ. \q1 Oi ŋonebi Anutuji ogagame Sombuŋgo roperu Anutuke ŋeku siŋaŋ nobeegobi. Siŋaŋ nobeme Biŋe buŋoine oi kantriine kantriine roregaru mitaniŋgabi kokoine yoŋoji manesiŋ gaegobi. \q1 Oŋu mifukekabeneŋ foriine kuririineke fukega. Oŋu. \c 4 \s1 Buŋo ikoine qaji ŋarebi bojiqojibu fukega. \p \v 1 Anutu Moroineji buŋo iŋi mitaniŋgako poretiŋ mane mukugobeneŋ: Morende damaŋ tariiŋgo eiŋ, damaŋ oo ŋiŋigo boakoŋ yobu yoŋoji mamanesiŋ bokeru Ofoŋ ŋadi gaku gemokaku yoŋore meo rakanimiŋ. Oŋu rakakabuŋ gemokakuji boburoku qaji yareegobi, yoŋore mamane buru boyoberu bojiqojibu gonimiŋ. \p \v 2 Jijibu oi iŋi fukeiŋ: Goineji maŋkekerisie sasaki ebi Satanji moge soiine maŋyaŋuŋgo aeŋ koroŋineji qakatoru maŋkajeyaŋuŋ kejigame komekiine fukeko buŋo ikoine kosa miku jibugaegobi. \v 3 Yoŋoji ŋiŋigo iŋi jijibu qaji yareegobi, ‘Maŋkekerisie ŋiŋigo yoŋoji ŋoe ŋonuŋ oŋuine so rorobaba eku goinebi eru uqo goine egu nonimiŋ ore sowo ruaru goinebi.’ Oŋu jijibu qaji yareegobiyoŋ, Anutuji uqo munjaŋ sosowo oi nokimiŋ ore bofukeya. Oi ŋiŋigo Anutu manesiŋ garu buŋo foriine mane mukugobeneŋ, iŋoji oi mifiako soine daŋge miku nokimiŋ ore eru noreya. \p \v 4 Anutuji ya sosowo bofukeya, oi fiine fukegobi. Oi ŋadi ganimiŋ ore so matayoŋ, ya rua noreiŋ, oi soine daŋge miku raugakimiŋ. \v 5 Ya ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo sowoineke fukena ine, oi soine Anuture buŋo miku oŋga wosibeneŋ usuŋineji ipororu munaŋ qame moteŋgaiŋ. Oŋu. \s1 Kristo Yesure kiŋaŋqoqo fiine oi iŋi: \p \v 6 Goji maŋkekerisie ŋiŋigo oŋu qaji yareru goku Kristo Yesure Biŋe gio bobo ŋi fiine fukeru goigoŋ. Goji Biŋe buŋo boyoberu go wapege, oi goine qaji yareru gake oŋuakoŋ buŋo fiine oi eru mamanesinde uŋsowoŋ buŋo sosowo osegaru manesuku oiji maŋgo gume ee goigoŋ. \v 7 Moreŋ ŋiŋigoji nemu saiŋ buŋoine mitomi mibi Anuture Biŋe buŋoji mumu eiŋgo ega, oi bio yoberu ŋadi gaigoŋ. Oi ŋadi gaku Kristo oŋuine fukeru gomiŋ ore mande kekegbore eku goigoŋ. \p \v 8 Anutuji gogo damaŋ yoo moreŋgo gogobeneŋ, oi mifiagaru noreko jiki seŋgiŋbaŋgiŋ gonimiŋ ore kikipe ruaya. Masiri oi saki fu gbogborere mendaine bapi noberu wawakiine fukegayoŋ, mande kekegbore oi otuŋnoŋuŋ sanaŋine fukega. Ore eru mande eeboboine oi damaŋ so kegboreru gokande oiji ya sosowo oo maŋgo egareku kitiŋ guko goiŋ. \v 9 Buŋo migo, oi ŋiŋigo sosowo roru maneru sabarekimiŋ ore so sanaŋ qaŋqaŋine fukega. Buŋo sanaŋ qaŋqaŋine mo oi iŋi: \p \v 10 “Anutu gogo Rauine iŋoji ŋiŋigo sosowo munaŋ qa noreiŋgo manega. Maŋnoŋuŋ kerisieru manesiŋ gaekimiŋ ine, fofori munaŋ qa noreeiŋ. Oŋu manesiŋ gagobeneŋ. Goine niŋoji oŋu fukeiŋ ore oori oŋuine Anutu eteru dimaku gioine baku sakinoŋuŋ qaku jogbasasanaŋ eegobeneŋ.” \p \v 11 Go ŋiŋigo buŋo ore so boyoberu eru banimiŋ ore mitigaru qaji yareru goigoŋ. \v 12 O Timoti, jeŋoŋ goge ore moji egu mipemiriŋ guiŋ. Ore eru maŋkekerisie ŋiŋigo botuyaŋuŋgo mosi fiine iŋi yaduru goigoŋ: Buŋo fiine akoŋ miku eebobo poretiŋ boyoberu ŋiŋigo poretiŋ manji jojoko eyareru goigoŋ. Mamanesinde kekegbore damaŋ so baku Anuture gio basarigande ore eru manesiŋ guru goinebi. Oŋu gbagbataeŋine akoŋ fukeru bande ŋiŋigoji soine araŋ ba garebi goigoŋ. \p \v 13 Go damaŋ so Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ oi miine osegaru yameŋ keku mitaniŋgaru kufufuŋ maŋyaŋuŋ oiji bapakareru qaji yareru goigoŋ. Damaŋ mobeine yoo oŋu eru gokande nonji warebe sagaiŋ. \v 14 Mineboboine yoŋoji meyaŋuŋ gore paio ruaru oŋga wosigabi Anuture kajeqouŋ buŋo gore fukeme Anutuji gio bobore mamane yauŋ gareko maŋgoo pega, oi so kesoŋgaigoŋyoŋ, ore paiineo gio baku goigoŋ. \v 15 So kesoŋgaigoŋyoŋ, Biŋe Quraŋ osegaru mitaniŋgaru qaji yareru goigoŋ. Ya yokaomo oi yameŋ keku miine dimaku kegboreru goigoŋ. Etaŋqataŋ so emiŋ ine, maŋgore touŋmoririji sogueme sanaŋgaru koimo fukeiŋ, oi sosowoji ŋone mukunimiŋ. \p \v 16 O Timoti, gakere maŋ sakigo sisiŋaŋ eeku maŋkekerisie gio poretiŋ qaji yaremiŋ ore siŋaŋgo baku sabareku goigoŋ. Oŋu eru gomiŋ ine, go gake seŋgiŋbaŋgiŋ raugamiŋ eru buŋogo maneegobi, oi oŋuakoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ qa yabende Sombuŋgo ropenimiŋ. Oŋu. \c 5 \s1 Koje eru ŋiŋigo pogo oi iŋi siŋaŋ yareinebi: \p \v 1 Ŋi pogo oi joineke so mi botiŋ yabeigoŋyoŋ, mamago oŋuine marumunaŋineo buŋo ŋajiigoŋ. Ŋi jeŋoŋ oi kakagbopugo oŋuine eyareru goigoŋ. \v 2 Ŋigo pogo oi maŋgogo oŋuine marumunaŋineo buŋo ŋajiigoŋ. Ŋigo jeŋoŋ oi seŋpugo oŋuine eebobo gbagbataeŋine boyoberu araŋ ba yareru goigoŋ. \p \v 3 Koje tifeyaŋuŋ tomiri oi arambobo paiineo eyareku goigoŋ. \v 4 Koje more ŋaso madepuine gogobi ine, yoŋoji fuŋfuŋgaine fukeru qoru eteru oi siŋaŋ gainebi. Anutuji mitiga noreya, yoŋoji ore so yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋuŋ siŋaŋ maŋgo eyarenimiŋ ore fuŋine mane mukuinebi. Maŋgo mamapuŋaŋunji rone damaŋ joroine siŋaŋ maŋgo eyareru gobuŋ, yoŋoji ore tifeine bokirieru tifeŋaŋuŋ bomuku yarebi Anuture jiŋo maio sagaiŋ. \p \v 5 Koje ŋigo foriine, tifeine tomiri iŋoyoŋe akoŋ goga, iŋoji ooriine Anutu eteru oi jijiki una ubu weuku oŋga wosi teega. \v 6 Iŋoji oŋu gogayoŋ, ŋigo koje goineji maŋyaŋunji joineke fukeme aŋiyaŋuŋ sanaŋinere so ya kosabasa ore jambae baegobi, yoŋoji moreŋgo sakike gogobiyoŋ, jibu manji komekiine fukegobi. \v 7 Ore eru koje yoŋore sakigo bakare buŋo so peko gonimiŋ ore oŋuakoŋ mitaniŋga yareku goigoŋ. \p \v 8 Moji iŋoyoŋere tifepuine so siŋaŋ maŋgo eyareru boke yabeko begu gogobi, iŋore eeboboji sembea forega. Iŋoji Ofoŋ manesiŋ gaga ore buŋo oi eeboboineji mugaru maŋkekerisiere yaura kamasi odureru sembeqambe eru goga. \p \v 9 Maŋkekerisie kufufuŋ yoŋoji koje goine qodureru siŋaŋ maŋgo eyareegobi, koje moji yoŋore buruo wapeiŋ ore (aplikesin) weweu ruaiŋ ine, ŋigo oi osoeinebi. Osoebi iŋi fukeme iŋo akoŋ tina buru oo jikigaru quraŋgaru ruaniŋ: Moji gosaine 60 odureru ŋi moakonde ŋonuŋ goya. \v 10 Oŋu gokame goineji fuŋinere iŋi kitiŋgaku miegobi: Iŋoji gio fiine fiine baku goku odumade siŋaŋ garu kajeqouŋ buŋo yajime maneru soguebuŋ. Ŋiŋigo kotuine piineo kepo yaberu ŋonemaiŋ yabeku Kristore ogopuine gbagbataeŋineji warebi wiyaŋuŋ jureru komoŋ garu uqo obu rigaru gume yabeku goya. Koŋkoŋ maŋineo gobuŋ, oi bobiaŋ yaberu gio fiine sosowo baiŋgo ore maŋine damaŋ so kiperu miine dimaku goya. Koje oŋuine buru papiago quraŋgaru siŋaŋ yabeku goinebi. \p \v 11 Koje ŋigo pogo so fukegobi, yoŋore tina oi tina buru papia oo so ruaigoŋ. Oi ruanoŋ ine, yoŋore aŋi sanaŋineji jo jako ŋi moke roiŋgo ore maŋyaŋuŋ pakereme Kristo keoma eteru zioz gio egu bokenimiŋ. \v 12 Oi bokeru rone Kristore mi reŋgakimiŋ ore mimipaŋ buŋoyaŋuŋ totogo mikipebuŋ, oi qabi jaŋgaru mataeme Kristoji buŋoyaŋuŋ mitariku mimi qa yareko omaine kosa egu gonimiŋ. \p \v 13 Omaine yobu kosa goku jikigaru iŋi egu sembeanimiŋ: Piine piine kosa roregaru damaŋ sibiriganimiŋ ore fuŋine niga yaberu rembeŋine fukenimiŋ. Rembeŋine fukeru jikigaru sembearu buŋo kisoŋgaru kosa miku buŋo rurumaŋineo so raru yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu gio bobo kamasi oruŋgato egu gonimiŋ. Oi me oi kosa gbedigaru gio foriine so baku goine yoŋore ya babi egu jibugaiŋ. Buŋo goine yoŋore ya matayoŋ, jibu oi omaine kosa miku sauenimiŋ. \p \v 14 Oŋu egu enimiŋ ore aŋine maneru iŋi migo: Koje ŋigo pogo so fukegobi, yoŋoji ŋi roru odumade roru piyaŋuŋ siŋaŋ garu gokabi sagaiŋ. Oŋu ebi kisonoŋunji botunoŋuŋgo misembea nobeiŋgo fuŋne baaru oi so bofukeiŋ. \p \v 15 Koje goineji yoŋoyaŋe sisiŋaŋ so ee eku Kristo ŋadi gaku wakiru Satande kadio rakaru boyoberu gogobi. \v 16 Maŋkekerisie kufufuŋ noŋuŋ ŋigo koje yobu, tifeyaŋuŋ tomiri gogobi, oi siŋaŋ yabekimiŋ ore igodoŋ yabeegobeneŋ. Ore eru maŋkekerisie ŋigo more tifepuineji koje fukegobi, iŋoji oi ŋonemaiŋ eyareru goiine. Ore yobinji zioz kubu ŋoŋore paio so ropeine. Oŋu. \s1 Ziozre minebobo oi iŋi ŋone siŋaŋ eyarekimiŋ: \p \v 17 Minebobopunoŋuŋ maŋkekerisie kufufuŋ soine siŋaŋ yabeegobi, yoŋoji ore furiine bokirieru arambobo ropekiine yaduru goinebi. Yoŋoreone goineji Biŋe buŋo mitaniŋgaru qaji ŋareegobi, ore eru kitiŋyaŋuŋ jikigabi ropeme yareru goinebi. \v 18 Biŋe Qurande buŋo moji ore fuŋine oi iŋi miga, \q1 “Wit kurumbure koruŋ eru komoŋine boroiŋganimiŋgo bulmakao ŋiine ogagabi kurumbu qoko paiineo oderu odejaŋgaega, iŋore mi oi so bojigainebi. Oŋu gumebi soine uqo tifeine noko sagaiŋ.” \m (Ore so qoroji wasoŋaŋ baku joma bomukuko qaku mobeine otebi noko sagaiŋ.) Buŋo mo iŋi pega, \q1 “Moji gio bako goineji furiine otebi sagaiŋ.”\x * \xo 5.18 \xt Dut 25.4; Mat 10.10; Luk 10.7\x* \p \v 19 Mineboboine more sakigo buŋo kosa ruaru mitebi yoyoka me yokaomoji oi so kitiŋganimiŋ ine, oi buŋo koroineo so ruaigoŋ.\x * \xo 5.19 \xt Dut 17.6; 19.15\x* \v 20 Uri yoŋoji agiburaŋ baegobi, goji oi totogo kane yaberu miyarende sosowo buŋogo oi maneru agiburaŋ egu banimiŋ ore kokoi maneru sisiŋaŋ eeku goinebi. \p \v 21 O Timoti, buŋo quraŋgaru mitiga garego, oi reŋgaru boyoberu goigoŋ. Ŋi me ŋigo mo so ŋoneaŋi eru goine so sure yabeigoŋ. Ore eru more buŋo oi bonieru kosa so kipeigoŋ. Ŋiŋigo sosowo sogokoŋ osoe yareigoŋ. Oŋu eminde buŋo oi Anutu, Kristo Yesu eru Sombuŋ mimerereŋpuyakuŋ gbagbataeŋine yoŋore jiŋo maio miku oi mimipaŋ buŋoji kipende manebe sagaiŋ. \p \v 22 Goine yoŋore agiburanji gore paio ropeme mimi egu bofukemiŋ. Ore eru moji “Ofonde gio babemiŋ,” me “Maŋkekerisie kubu jigigabemiŋ,” miga, iŋore fuŋne bonieru so osoeru mego afaine iŋore paio so ruaru mifia teigoŋ. Gake gbagbataeŋine gomiŋ ore sisiŋaŋ eeku goigoŋ. \p \v 23 O Timoti, go damaŋ goine jibe fuke gareko “Yaeŋmaeŋ!” isimbiriŋ qaku peege. Ore eru obu akoŋ so noigoŋyoŋ, wain obu goine oŋuakoŋ nonde kobeugo bapigame afagaiŋ. \p \v 24 Buŋo mo oi iŋi: Ŋiŋigo goineji agiburaŋ ebi pipa totogo fukeko ŋiŋigoji ŋoneru bonieru mitaribi damaŋ yoo mimiyaŋuŋke dimaegobi. Oŋu dimaegobiyoŋ, goineji agiburaŋ eku susumuŋ eru goku jiki Anuture jiŋo maio ropebi totogo fukeko mitari yareiŋ. \v 25 Ŋiŋigo gio fiine kuririineke baegobi, gio oiji oŋuakoŋ damaŋ yoo totogo akoŋ pega. Gio fiine goine totogo so penimiŋ ine, oi oŋuakoŋ soŋsoŋgo peiŋ ore embimbiŋgaru jiki fukeko ŋonekimiŋ. Oŋu. \c 6 \s1 Kiŋaŋqoqo yoŋore uŋsowoŋ buru \p \v 1 Kiŋaŋqoqopuŋaŋuŋ sosowo rauyaŋunde begi osigaru gio furiyaŋuŋ tomiri baegobi, yoŋoji raupuyaŋuŋ jauba kosa so eyareinebiyoŋ, arambobo sosowo yadukimiŋ ore so ŋone yaberu goinebi. Ŋoŋoji goine yoŋoji Anuture tina igojiburu egu minimiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Anuture Biŋe buŋo ŋiŋigo qaji yarebeneŋ miti buŋo oi ŋoŋore eebobo ore eru ŋadi gabi egu sembeaiŋ. \v 2 Raupuŋaŋuŋ goineji maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ fukegobi, ore eru aramboboŋaŋunde manebi wawakiine so fukeine. Oŋu matayoŋ, raupuŋaŋuŋ kiŋaŋ qa ŋarebi gioyaŋuŋ fiine fukeega, yoŋoji Kristo manesiŋ gabi yoro ogo fuke ŋarebi ore eru yameŋ keku raupuŋaŋunde buŋo rurumaŋgo raru maŋ-ŋaŋuŋ gioo ruaru fiine akoŋ baku goinebi. Go oŋu mitigaru qaji yareru goigoŋ. Oŋu. \s1 Biŋe buŋo mijibugabi manjo egu fukeiŋ. \p \v 3 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji mande kekegbore ekimiŋ ore Biŋe buŋoine noreya, niŋoji ore so ŋiŋigo fianimiŋ ore qaji yareegobeneŋ. Moji Biŋe buŋo foriine ode jibugaru buŋo mobeine furuine ŋiŋigo qaji yareega, iŋoji yauraine fukega. \p \v 4 Iŋoji sakiine ba ropeegayoŋ, buŋore fuŋne so mane mukuga. So mane mukuru mamanesinde buŋo mobeine mobeine miku babokiriru migobobo eiŋgo ore sase eega. Oŋu maneru goine yoŋoke gbedioosoe ebi foriine iŋi fukeiŋ: Mobemobe manji manetiqoti kekepari eeku maŋqoqo buŋo fofoine miku bosembe naduŋgaduŋ egu enimiŋ ore sombu mamane eegobi. \v 5 Oŋu eku mamaneyaŋuŋ jibugame witijibu fukeru gogo foriinere fuŋne ririru iŋi manesuegobi: ‘Manji kekegbore ebeneŋ oo kojinoŋuŋ fukeme oo oderu moneŋ mebo bofukekimiŋ’ Oŋu manesuku tumaŋgaru jijiki migobobo mi maneegobi. \p \v 6 Oŋu eegobiyoŋ, noŋuŋ Anutu Biŋeinere kekegbore eru moneŋ mebo pe norega, oo maŋ womo qoqo eegobeneŋ. Moro Tiriineji kojinoŋuŋ fukeko waigo enoreega ore fofori seŋgiŋbaŋgiŋ yasogo bofukeru kiwaqawaineke gogobeneŋ. \v 7 Ore fuŋine oi iŋi: Noŋuŋ rone menoŋunji ya mo so baku omaine yobu moreŋgo fukebeŋ. Jiki oŋuakoŋ komeru moreŋ yo bokeru metariŋ rakimiŋ. \v 8 Oŋu rakimiŋyoŋ, damaŋ yoo uqo eru kambaŋ mariku pe noreko oike roku waigo eru womo qoqo eeinebeneŋ. \p \v 9 Oŋu eeinebeneŋyoŋ, ŋiŋigo moneŋ mebo yasogo bofukenimiŋgo maneegobi, yoŋoji eesoigo bitiŋ oŋuine odetaribi wakiru yabeega. Wakiru yabeko aŋiyaŋuŋ sanaŋine sembene sembene oi kokoine fukeru maŋyaŋuŋ bojiqojibu babi kajegi eenimiŋ. Aŋiyaŋuŋ sanaŋine kekesiine oiji poreru kipe yabebi utugaku ketoqototie bofukeru sibiriganimiŋ. \v 10 Moneŋ mebore aŋi sanaŋine oiji ya sembene sosowore fuŋqoduine fukega. Kokoineji yoŋoji moneŋ mebore maŋ aŋiyaŋuŋ maneru oruŋoruŋ keku tiŋtuŋ ekabi mamanesiŋyaŋunji jaŋgaru mataeme kosa gogobi. Manjo yasogo manekabi oiji qoqiŋyaŋuŋ qopogame joiserereŋ kokoine maneru beusembe gogobi. Oŋu. \s1 Polji Timoti giore mimiti ruaru oteya. \p \v 11 Kokoineji oŋu gogobiyoŋ, Anuture ŋi go ya oŋuine oi use teru ŋadi gaku gogo yo oŋuine gomiŋ ore yameŋ keku goigoŋ: Eebobo poretiŋ boyoberu Anuture gogo sanaŋine kegboreru goigoŋ. Mamanesinde kekegbore damaŋ so baku ŋiŋigo fofori manji jojoko eyareru goigoŋ. Go yameŋ keku sanaŋgaru dimaku ŋiŋigo waigo paiineo eyareru goigoŋ. \p \v 12 Masiri ŋiji sisiri ruabi oo gbiŋ eiŋgo ore tobiriine sosowo qojugaru raga, go ore so mamanesiŋgo kegboreru Anutuji sisiri kuririineke ruame oo sanaŋgaru damaŋ so jigo qaku goigoŋ. Anutuji gogo sanaŋineo ropemiŋ ore oŋga gareya, go gogo oi qakatoru roru goigoŋ. Gogo sanaŋinere biŋe fukege, goji buŋo oi fiine akoŋ mifukende kokoineji oi maneru soine kitiŋgaku miegobi. \v 13 Anutu ya sosowo bogboreega, go iŋore jiŋo maio fuŋnego mifukende eru Kristo Yesure jiŋo maio oi oŋuakoŋ mifukende maneya. Yesuji gawana Pontius Pailotre jiŋo maio dimaku fuŋneine mitaniŋgaru buŋo posiine yobu mifukeya, Kristo iŋore jiŋoo iŋi mitiga garego:\x * \xo 6.13 \xt Jon 18.37\x* \p \v 14 Go Biŋe buŋo kegboreru damaŋ so reŋgaru boyoberu goigoŋ. Oŋu gokande moji “Go kadi ririru sembeameŋ,” buŋo oŋu migareiŋ ore embimbiŋgaiŋ. Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore odi, damaŋ mobeine yoo mande gio oŋu baku goigoŋ. \p \v 15 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine fukeru damaŋine ruame wareru fukeme oo Yesu Kristo soreme totogo fukeko ŋonekimiŋ. Anutu iŋoyoŋe akoŋ Ropekiinenoŋuŋ fukeko sosowoji iŋore mea rurumaŋgo dimagobeneŋ. Iŋoji kiŋ koito yoŋore Ofoŋ eru muraŋ yoŋore qoru fukega. \v 16 Anutu, seŋgiŋbaŋgiŋ Rauine iŋoji moakoŋ damaŋ mogo so komeiŋ. Iŋoji kuririquraŋ kaeo paibe gokame sosowo niŋonoŋuŋ oo ropekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Morende ŋiŋigo moji oi jiŋoineji so piku ŋoneya eru ŋoneiŋgo embimbiŋgaiŋ. Iŋore tinabiŋe miteŋ gakabeneŋ usuŋ Rauine kuririineke fukeru damaŋ tatariine tomiri ya sosowo siŋaŋ garu goiŋ. Buŋo oi forimeŋ. \p \v 17 Ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke damaŋ yoo moreŋgo ropekiine gogobi, oi goji iŋi mitiga yareru goigoŋ: Moneŋ meboji damaŋ mogo matae foreiŋ. Ore eru yoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ oo so ruaru goinebi. Moneŋ mebo paiineo dimaku sakipepe eru sigopou fukegobi ine, ooriyaŋunji jaŋgaru mataeiŋ. Maŋ-ŋaŋuŋ morende tebemarukugo so ruainebiyoŋ, Anutuji ya sosowo oo siŋaŋ ŋareiŋ ore eru odigabi sagaiŋ. Anutuke qakatoru dimakabi iŋoji soine ya fuŋne fuŋne oi boakoŋ yobu gogoo jeriekimiŋ ore noreega. \p \v 18 Iŋi mitiga yareku goigoŋ: Yoŋoji gio fiine fiine miine dimaku baku oŋuine oo kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ. Anuture jiŋo maio kuririŋaŋuŋke fukeru afagaru jaueru goine bapi yaberu yauŋ saueru boroiŋgaru goinebi. \v 19 Oŋu Anuture jiŋoo tinabiŋeyaŋuŋke fukeru gogore juŋe boreŋ foriine bofukeru ba saueeinebi. Juŋe boreŋ oŋuine oi gogore otuŋ goduine sanaŋine fukega. Oi ba saueru siŋaŋ garu soine jiki otuŋ goduine oo qiŋ keru dimaku gogo foriine yobu roru goinebi. \p \v 20 O Timoti, Anutuji manesiŋ guru gio bobore mamane yauŋ maŋgoo ruaya, oi gioo ruaru egu jibugaiŋ ore sisiŋaŋ eeru goigoŋ. Morende buŋo mitomi omaine eru kekepari qoqopuse eku mibi jibugaega, oi bokeru ŋadi gaku goigoŋ. Goineji “Maŋgboroŋ mi manekimiŋ,” miku buŋo rerekaine misauebi raega. Maŋgboroŋ foriine oi oŋu miku jibugaegobi. \v 21 Goineji mamane jijibuine raugaru mifukeru tiŋtuŋ ebi mamanesiŋyaŋunji gbaŋiru wirieru jibugaya. \p Anuture yauŋmoririineji ŋoŋoke peine.