\id 1TH - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 1 Tesalonaika \toc1 Tesalonaika Quraŋ 1 \toc2 1 Tesalonaika \toc3 1 Tes \mt1 Tesalonaika Quraŋ 1 \mt2 Polji Tesalonaika yoŋore Quraŋ fuŋfuŋgaine ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Rom qoqodure kantrire prowins tinaine Masedonia ore siti qoruine oi Tesalonaika. Polji misin gio baku roregaru Filipai siti bokeru Tesalonaika wareru gio bako goineji maŋyaŋuŋ kerisiebi qaji yareme maŋkekerisie kubu fukeya. Oi fukeyayoŋ, kiso oo akoŋ fukeya. Polji Kristore Biŋe buŋo mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakareko oo Grik ŋiŋigo Juda yoŋoke jikigaru gobuŋ, yoŋoreone kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebi kubu oiji sogueya. Ore eru Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru maŋyaŋunji sembeako Pol ŋadi gabuŋ. Ŋadi gabuŋ ore yobiŋgame kadi baaru boke yaberu Berea taoŋgo raya. Jiki Korint sitio gome muraŋine Timotiji ogo babapiine fukeru Tesalonaika siti wareru uruŋu manesiŋ gabuŋ, ore sunduine ojime maneya. \ip Polji Quraŋine fuŋfuŋgaine Tesalonaika ruaya, oi Kristore ogopuine yoŋore maŋyaŋuŋ kitiŋgaku mamanesiŋyaŋuŋ basanaŋ gateiŋ ore quraŋgaya. Ofoŋ manesiŋ garu manji jojoko naduŋgaduŋ eegobi, ore biŋeine maneru yoŋore Anutu miteŋ gaga. Iŋoyoŋe gogo yoŋoke uruŋu eru goya, oi egu niga yabeiŋ ore oi papiago quraŋgaga. Tesalonaika maŋkekerisie kubu botuyaŋuŋgo buŋo goine fukeko mibuŋ, Polji oi bokirieru mitaniŋgaru quraŋgaga. Buŋo goine oi iŋi: Kristoji kirieru wareme Sombuŋ gogoo ropekimiŋ, oo goineji maŋyaŋuŋ kerisieru komego pegobi, yoŋore uruŋu fukeiŋ? Kristoji wamo damaŋgo kirieru wareiŋ? Buŋo oi bokirieru iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Kristo moke wareiŋgo origaru odigaru goku oo gio fiine fiine oi miine dimaku sanaŋgaru baku goinebi.” \iot Buk yoore mobe qoruine 6 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1\ior* \io1 Daŋge miku jerieru miteŋ gaga \ior 1.2–3.13\ior* \io1 Eebobo poretiŋ enimiŋ ore bapakare yabega \ior 4.1-12\ior* \io1 Kristoji wareinde buŋo qaji yarega \ior 4.13–5.11\ior* \io1 Uŋsowoŋ buŋo tatariine goine \ior 5.12-22\ior* \io1 Qurande buŋo koruŋ qoruine \ior 5.22-28\ior* \c 1 \p \v 1 Pol, Sailas eru Timoti niŋoji Tesalonaika maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoke buŋo mimane ekiminde quraŋ yo quraŋgagobeneŋ. \p Ŋoŋo Mama Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoke qakatoru dimabi yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi.\x * \xo 1.1 \xt Apo 17.1\x* \s1 Mamanesiŋ kegborebi ore jeriegobeneŋ. \p \v 2 Niŋoji jijiki manesu ŋaberu sosowo ŋoŋore “Anutu beufi sage sogo!” miku miteŋ gaegobeneŋ eru oŋgawowosi gio baku oo damaŋ so tinaŋaŋuŋ miegobeneŋ. \v 3 Ŋoŋo Yesu Kristo manjoko eteru manesiŋ gabi manjokoineji maŋgo eŋareko gioine sanaŋgaru baegobi eru Ofoŋnoŋunji kirieru wareiŋgo origaru yameŋ keku odigaegobi. Niŋoji oi sosowo Anutu Mamanoŋunde jiŋo maio soine manesuego. \p \v 4 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Anutuji manjoko eŋareru ŋoŋo iŋoyoŋunde iŋi roosoe ŋabeya, oi manegobeneŋ. \v 5 Niŋo Yesure Bobiaŋ Biŋe roku ŋoŋoreo wareto botuŋaŋuŋgo uruŋu eru gobeŋ, ŋoŋo oi manegobi. Niŋoji Biŋe oi buŋoji akoŋ so mibeneŋ manebuŋyoŋ, Moro Tiriineji boburo nobeme koimo dimaku usuŋ suŋsuŋineke maŋ-ŋaŋuŋ bapakareku gobeŋ. \v 6 Oŋu gobeneŋ ŋoŋo koŋkoŋ soguinere maŋgo goku Biŋe buŋo maneru roru sabarebuŋ. Oi sabarekabi Moro Tiriineji jeribari ŋareme Ofoŋ eru niŋore mosinoŋuŋ boyoberu gogobi. Oi uruŋu fukeya, niŋo oi soine manegobeneŋ.\x * \xo 1.6 \xt Apo 17.5-9\x* \v 7 Oŋu ŋadinoŋuŋgo wareru goku Masedonia Akaia prowins yoyoka oo Yesu manesiŋ gagobi, sosowo yoŋore mosi fiine yaduegobi. \p \v 8 Oi iŋi: Ŋoŋo Ofonde buŋo maneru roru sabareku miku gokabi goineji oi keumaŋ oŋuine jikigaru misauebi raya. Raru raku Masedonia eru Akaia prowins yoyoka oi saga foreya. Oi saga foreyayoŋ, oi akoŋ mata. Ŋoŋo Anutu manesiŋ garu gioine babuŋ, ore foriineji bio moreŋ so ra wareru saueme kokoineji maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Oi kunuŋkunuŋ tomiri. Ore eru niŋo ore buŋo mo so jikigaru mikimiŋ. \p \v 9 Niŋo ŋoŋoreo warebeneŋ uruŋu fukeya, ore sunduine oi moreŋ goine yoŋoji misauebi keumaŋ oŋuine maneegobeneŋ. Ŋoŋo nemu gboŋ eru koito ikoine oi ŋadi yabeku Anutu fori wombuŋine eru gogo Rauineo kirieru gioine baku gogobi. \v 10 Anutuji Madeine bogboreme komegone pakereya, ŋoŋo iŋoji Sombuŋ kaeone wakiru fukeiŋgo odigaegobi. Anutu maŋ yombeŋineji jiki totogo fukeko Yesuji wakiru tiŋtuŋ mokiine oone bomuku nobeiŋ. Oŋu. \c 2 \s1 Polji Tesalonaika sitio gio uruŋu baya? \p \v 1 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋo ŋoŋoreo wareru gio babeŋ, oiji so jaŋgaru mataeyayoŋ, foriine soine fukeya. Ŋoŋo-ŋaŋe oi oŋuakoŋ soine manegobi. \v 2 So jaŋgaru mataeyayoŋ, rone Filipai sitio gio babeneŋ ro furu kane enorebi joiserereŋ manebeŋ, oi manegobi. Joiserereŋ oi maneru ŋoŋoreo warebeneŋ goineji kiso sanaŋine enorebuŋyoŋ, oi jibu Anutuji koimo kobi kenoreme dimaku iŋore Bobiaŋ Biŋe oi mitaniŋga ŋareku gobeŋ.\x * \xo 2.2 \xt Apo 16.19-24; 17.1-9\x* \p \v 3 Niŋore fuŋne iŋi: Maŋbapakare buŋonoŋuŋ oi sinefuru eku so miegobeneŋ. Niŋonoŋuŋ tiŋtuŋ ebeneŋ maŋnoŋunji kejigana, oi oŋuine so miegobeneŋ. \v 4 Oŋu matayoŋ, Anutuji Bobiaŋ Biŋe misauekimiŋ ore ŋone noberu maŋnoŋuŋ osoeme sagako niŋo manesiŋ noberu Biŋeine noreya, ore so buŋoine roru mitaniŋgaegobeneŋ. Anutuji maŋnoŋuŋ baesoi eku osoeega. Ore eru niŋoji ya sosowo oi Anuture jiŋoo sagaiŋ ore eegobeneŋ. Oi ŋiŋigo aŋiyaŋuŋ boyobekimiŋ ore mata. \v 5 Niŋoji damaŋ mogo ŋiŋigo midobodo buŋoji jiji eyarekimiŋ ore so ra warebeŋ, oi manegobi. Niŋo suroŋnoŋuŋ komoŋgaru moneŋ ya norenimiŋ ore gbedigaru buŋo rami waremi so mibeŋ. Anutuji fuŋnenoŋuŋ oi soine miku kitiŋgaiŋ. \v 6 Ŋoŋo me ŋiŋigo goineji biŋeroro noreniminde so yameŋ keku gobeŋ. \p \v 7 Kristore aposolpu fukegobeneŋ ore soine maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarenobeŋ, “Ŋoŋo kitiŋ nobebi botuŋaŋuŋgo mande gio bakimiŋ.” Oŋu mibeneŋ saganayoŋ, niŋoji ŋoŋore botugo bomiriŋ ŋaberu gobeŋ. Odumade maŋgoyaŋunji moŋ yareru maŋgo eyareega, ore so niŋonoŋe baba waki eru waigo eŋareku gobeŋ. \v 8 Niŋoji maŋgomama oŋuine bomiriŋ ŋaberu gobeŋ ore eru Anuture Bobiaŋ Biŋe ŋarebi eru jikigaru noŋunde gogo oŋuakoŋ qoiso ŋarekimiŋ ore jaueru gobeŋ. Ŋoŋoji foriine yoro odu madepunoŋuŋ fukebuŋ. \p \v 9 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋo yoŋore eru gio baku sakinoŋuŋ qaku gobeŋ, oi manesuinebi. Kitiŋ nobenimiŋ ore yobinji ŋoŋoreone more paio egu ropeiŋ ore ubu una niŋonoŋunde meji gio baku Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareru gobeŋ. Oi egu niga ŋabeiŋ. \p \v 10 Yesu manesiŋ gagobi, niŋoji ŋoŋore buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru gbagbataeŋine bakare buŋonoŋuŋ tomiri gobeŋ. Ŋoŋo oi ŋone mane eru kitiŋgaku mi kitiŋganimiŋ ore so fukegobi. Anutuji oŋuakoŋ oi miki kitiŋgaru munaŋ moge oŋuine dimaga. \v 11 Mamaji iŋoyoŋunde odumadepu denaŋdenaŋ eyareega, ore so niŋoji ŋoŋo moakoŋ moakoŋ eŋareku gobeŋ. Oi oŋuakoŋ soine manegobi. \v 12 Niŋoji mande kikitiŋ buŋo miku bobomiriŋ eŋareru gobeŋ. Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde qorumaŋgo roperu kuririquraŋgo taniŋganimiŋ ore oŋga ŋareya. Ore eru niŋoji maŋ-ŋaŋuŋ bapakareru buŋo iŋi mitaniŋgaru gobeŋ, “Eeboboŋaŋuŋ Anuture jiŋoo sagaiŋ ore so gbagbataeŋine yobu eba eku goinebi.” \p \v 13 Ore eru niŋoji oŋuakoŋ jijiki Anutu yoore eru miteŋ gaegobeneŋ: Anuture Biŋe buŋo ŋarebeŋ, oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde buŋo oŋuine so raugabuŋyoŋ, fofori Anuture mibuŋo oŋuine maneru oi roru sabarebuŋ. Oi manesiŋ gabi oiji bogbore ŋabeme qowirieegobi. \v 14 Juda ŋiŋigo Judia prowinsgo maŋyaŋuŋ kerisiebi Juda goineji sisiri eyarebi joiserereŋ manebuŋ. Yoŋoji oi maneru jibu Kristo Yesuke qakatoru dimaku Anuture maŋkekerisie kufufuŋ fukebuŋ. Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋore botugo oŋuakoŋ fukeya: Ŋoŋo-ŋaŋunde Grik ŋiŋigoji Juda yoŋore kamasi oŋuine eŋarebi yoŋoji joiserereŋ sogokoŋ maneru Anuture kufufuŋ fukebuŋ.\x * \xo 2.14 \xt Apo 17.5\x* \p \v 15 Juda yoŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo yabebi komebi Ofoŋ Yesu oŋuakoŋ qabi komeme niŋo kekesuesue enoreku gobuŋ. Yoŋoji Anuture jiŋoo so sagaru ŋiŋigo sosowo rosi enoreegobi.\x * \xo 2.15 \xt Apo 9.23, 29; 13.45, 50; 14.2, 5, 19; 17.5, 13; 18.12\x* \v 16 Niŋo kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru qowirienimiŋ ore Biŋe buŋo egu mikimiŋ ore eru sabareku keboji nobeegobi. Oŋu agiburaŋ jijiki eku kefagabi paiyaŋuŋgo ropeega. Agiburaŋyaŋuŋ kefagabi soine Anuture jiŋoo puseko yombeŋine jikigaru sabareiŋ ore embimbiŋgaru damaŋ yoo yadume paiyaŋuŋgo rope forega. Oŋu. \s1 Polji Tesalonaika moke raiŋgo maneya. \p \v 17 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, noŋuŋ damaŋ yoo damaŋ pompoŋine roiŋgaru gogobeneŋ. Sakinoŋunji roiŋgaru gogobeneŋyoŋ, maŋnoŋunji kiperu moko gogobeneŋ. Ore eru ŋoŋore jiŋo maiŋaŋuŋ ŋonekimiŋ ore yameŋ keku beufi gogobeneŋ. \v 18 Ore eru ŋoŋoreo foiŋgo maneru gobeŋ. Pol nonji ate moakoŋ matayoŋ, ateine yoyoka foiŋgo esoigabeyoŋ, Satanji kipe nobeme embimbiŋgabeŋ. \v 19 Ŋoŋo niŋonoŋunde resoŋ buresoŋ sarinoŋuŋ oŋuine dimagobi. Ofoŋnoŋuŋ Yesuji kirieru wareme iŋore jiŋo maio roperu dimakimiŋ, oo ŋone ŋaberu “Mande gio mo so baku gobeŋ,” oŋu miiŋgo manegobeneŋ. Niŋoji buŋo oi ŋoŋo eru goine yoŋore eru afaine akoŋ miiŋgo origagobeneŋ. Ore eru ŋoŋore eru mokemoke yobu jerieru sakinoŋuŋ ba ropeegobeneŋ. \v 20 Niŋo ŋoŋore eru tinabiŋe bofukebeneŋ jeri enoreegobi. Oŋu. \c 3 \s1 Timoti sorebire Tesalonaika raya. \p \v 1 Ŋoŋo uruŋu eku gogobi, oi manekimiŋgo manetiqotike soguine mane bibieku jikigaru mo goiŋgo embimbiŋgabeŋ. Ore eru nikonake akoŋ Atens sitio gonimi ore buŋo kiperu\x * \xo 3.1 \xt Apo 17.15\x* \v 2 ogonokuŋ Timoti sorebire ŋoŋoreo foya. Iŋoji Anuture gio baku nikoke Kristore Bobiaŋ Biŋe misaueega. Iŋoji maŋ kikitiŋ buŋo ŋareku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ basanaŋgaiŋgo wareya. \v 3 Anutuji burunoŋuŋ mitarime goineji qomuku ŋareegobi, oi ŋoŋo-ŋaŋe soine manegobi. Ŋoŋoreone moji sisikoŋkoŋ maŋgo tuturi eru egu wirieiŋgo ore mibeneŋ foya. \p \v 4 Niŋoji Tesalonaika ŋoŋoke goku damaŋ oo ŋoŋore qodure ŋareku buŋo iŋi mibeŋ, “Ofonde maŋ aŋi reŋgabeneŋ ŋiŋigoji kekesuesue enorebi koŋkoŋ bofukekimiŋ.” Oŋu mibeneŋ ore so foriine fukeya, oi soine manegobi. \v 5 Oŋu fukeko eesoi Rauineji iko eŋareko gbaŋiru wakibi gionoŋunde foriji wakiru jaŋgaru egu mataeiŋ. Ore eru uruŋu manesiŋ garu gogobi, oi maneiŋgo manetiqotike soguine ebeneŋ yobiŋgame moke mo gobemiŋ ore embimbiŋgaru Timoti sorebe weuku maneiŋgo foya. Oŋu. \s1 Timotiji sunduyaŋuŋ bame manebeneŋ fiaya. \p \v 6 Manetiqotike maneru gobeŋyoŋ, Timotiji raru boke ŋaberu kirieru wareru sunduŋaŋuŋ fiine roru wareru iŋi nojiya: Ŋoŋo Ofoŋ soine manesiŋ garu manjoko naduŋgaduŋ eegobi eru damaŋ so niŋore manesubi fiine keega. Niŋo ŋone ŋabeiŋgo aŋi manebeneŋ yoŋoji oŋuakoŋ niŋo ŋone nobeiŋgo yameŋ keegobi.\x * \xo 3.6 \xt Apo 18.5\x* \p \v 7 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋo kekesuesue koŋkoŋ fuŋne fuŋne manebeneŋ damaŋ oo wareru manesiŋ gagobi ore sunduine fiine nojime manebeneŋ buŋo oiji foriine bobomiriŋ enoreya. Ore eru damaŋ yoo ŋoŋore eru afagaru womoo fiine akoŋ gogobeneŋ. \v 8 Ŋoŋo Ofoŋke qakatoru qiŋ keru dimanimiŋ ore niŋo foriine sanaŋgaru gogobeneŋ. \v 9 Ŋoŋore eru Anuture jiŋo maio mokemoke yobu jerieegobeneŋ, jeri sosowo ore uruŋu Anutu miteŋ gaku sage sogo mibeneŋ sagana? \p \v 10 Niŋo una ubu maŋnoŋuŋ qojugaru yameŋ keku iŋi oŋga wowosi egobeneŋ, “Anutu, bapi nobende Tesalonaika raru jiŋo maiyaŋuŋ ŋoneru qodureru mamanesiŋ-ŋaŋunde yare embimbiŋgagobi, oi ŋabekimiŋ. Buŋo oi foriine.” \p \v 11 Oŋu oŋga wowosi ebeneŋ Anutu Mamanoŋuŋ iŋoyoŋe eru Ofoŋnoŋuŋ Yesu yokoji bio kadi boburo narebire soine ŋoŋoreo fokimiŋ. \v 12 Jikigaru iŋi oŋga wowosi eegobeneŋ, “Niŋo mokemoke yobu manji jojoko eŋareegobeneŋ, Ofoŋ goji manjokogo jikiga yarende botuyaŋuŋgo saueme ŋoŋoŋaŋe naduŋgaduŋ eru ŋiŋigo sosowo oŋuakoŋ yaduenimiŋ. \v 13 Ofoŋ, goji maŋ-ŋaŋuŋ ba sanaŋgaeigoŋ. Ofoŋnoŋuŋ Yesu goji jiki kufufuŋgo gbagbataeŋine sosowo yoŋoke moke waremiŋ, damaŋ oo Tesalonaika yoŋoji gbagbataeŋine baka buŋoyaŋuŋ tomiri Mamanoŋuŋ Anuture jiŋoo dimanimiŋ.” Oŋu oŋga wowosi eegobeneŋ. \c 4 \s1 Eebobo posiine manjokoineke oiji sagaiŋ. \p \v 1 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, buŋo mo oi iŋi: Eeboboŋaŋuŋ Anuture jiŋoo ebi sagaiŋ ore fuŋine qaji ŋarebi oi kegboreku boyobeegobiyoŋ, oi jikigaru kokoine eenimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ bapakaregobeneŋ. Niŋo uŋsowoŋ buŋo oŋu Ofoŋ Yesure tinao ŋajigobeneŋ. \v 2 Niŋo Ofoŋ Yesure usuŋ paiineo dimaku mimipaŋ buŋoine mitiga ŋarebeŋ, ŋoŋo buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ oi mane foregobi. \p \v 3 Anutuji ŋoŋore maŋ aŋi iŋi manega: Ŋoŋo boesau ŋadi gaku gbagbataeŋine roosiŋine fukeru goinebi. \v 4 Anuture kadi poretiŋ oi iŋi mane mukuinebi: Maŋ sakiŋaŋunde aŋi sanaŋine siŋaŋ garu gbagbataeŋine (goku ŋoŋo-ŋaŋunde ŋonuŋpu bubu roru) gokabi kuririineke fukeine. \v 5 Maŋkekerisiere yauraine yoŋoji Anuture fuŋne so mane mukuru maŋyaŋunji jo jako ŋigo kosa roegobi. Ore so oŋu so eku goinebi. \p \v 6 Oŋu matayoŋ, ŋigo ŋoeineji mogobe rako moji kamiine foru ŋigo so bosembeaeine. Moji sembene oŋuine eko maŋyakunji egu jajabagaiŋ. Rone uŋsowoŋ buŋo oi miku siŋaŋbobo buŋo eŋarebeŋ, ore so moji ŋigo bosembeame Ofonji agiburaŋine sosowore geo bokirie teiŋ. \v 7 Anutuji noŋuŋ penaroŋke gokimiŋ ore matayoŋ, gogo gbagbataeŋine gokimiŋ ore oŋga noreya. \v 8 Ore eru moji mimipaŋ buŋo oi bokeiŋ, iŋoji moreŋ ŋiŋigo akoŋ matayoŋ, Anutu moko ŋadi gaiŋ. Anutu Moroine Tiriine ŋareega, iŋo egu ŋadi ganimiŋ. \p \v 9 Botuŋaŋuŋgo manjoko naduŋgaduŋ eegobi, ore fuŋine Anutuji qaji ŋareme ŋoŋo-ŋaŋe mane foreru gogobi. Ore eru niŋo manjoko naduŋgaduŋ ekiminde buŋo moke quraŋgaru ŋarekiminde so embimbiŋgagobeneŋ. \v 10 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋo Masedonia prowins maŋineo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo manjoko eyareru gogobiyoŋ, oi jikigaru kokoine eru gonimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ bapakaregobeneŋ. \v 11 Ŋoŋo denaŋdenaŋ goku ŋoŋo-ŋaŋunde gogo kikitiŋ-ŋaŋuŋ siŋaŋ garu meŋaŋunji gio baku goinebi. Oŋu eku kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ ore yameŋ keku dimainebi. Rone oŋu mitiga ŋarebeŋ ore so eba eku goinebi. \p \v 12 Oŋu ebi maŋyaŋuŋ so kerisieru sakibe dimagobi, yoŋoji eeboboŋaŋuŋ posiine ŋone mukuru araŋ ba ŋareru gonimiŋ. Rembeŋ kosa goku uqo yare karieru more mamane sowo so goinebi. Oŋu. \s1 Ofonde waware damaŋgo iŋi fukeiŋ: \p \v 13 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ! “Goineji maŋyaŋuŋ kerisieru komebuŋ yoŋgo pegobi, yoŋoreo uruŋu fukena?” Ŋoŋo buŋo oŋu miku ore qaqouma egu goinebi. Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru ooriyaŋuŋ tomiri gogobi, yoŋoji komekiine yoŋore eru beusembeke gogobiyoŋ, ŋoŋoji oi oŋuine beusembeke egu gonimiŋ ore buŋo iŋi mikimiŋ: \v 14 Yesuji komeru pakereya, niŋo buŋo oi manesiŋ garu iŋi migobeneŋ: Anutuji Yesu bogboreya. Ore eru ŋiŋigo iŋoke komeru niniŋgabuŋ, Anutuji oi oŋuakoŋ bogbore yaberu Yesuke moko oga yabeme totogo fukeru pakerenimiŋ. Buŋo mobeine manesiŋ gagobeneŋ ine, mobeine mo oi oŋuakoŋ manesiŋ gabeneŋ sagaiŋ. \p \v 15 Ofonji buŋo qaji noreya, niŋoji iŋore mi roru ŋoŋo iŋi ŋajigobeneŋ: Goine so komeku jikigaru saki fuke gobeneŋ Ofonji kirieru wareiŋ, noŋuŋ damaŋ oo bonieru so ropekimiŋ. Noŋuŋ ŋiŋigo komekiine so yadurekimiŋ. Mata.\x * \xo 4.15 \xt 1 Kor 15.51-52\x* \v 16 Ore buru oi iŋi: Anuture qeŋ fuŋ mo putebi fonuŋine fukeme Sombuŋ mimerereŋ qoruineji mimiti buŋo oŋgame ŋiŋigoji fonuŋine manebi Ofoŋ iŋoyoŋe Sombuŋgone wakiiŋ. Kristoji wakime oi manesiŋ gaku komebuŋ, yoŋo bonieru komegone pakerenimiŋ. \p \v 17 Yoŋo bonieru pakerebi noŋuŋ so komeru jiŋoke gokimiŋ, Anutuji oga nobeko sowoo ropekimiŋ. Pakerenimiŋ, yoŋoke sogokoŋ kuaŋgo roperu Ofoŋke qotureru iŋoke Sombuŋ kaeo damaŋ tatariine tomiri gokimiŋ. \v 18 Ore eru buŋo oŋuine miku oiji maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku naduŋgaduŋ eku goinebi. Oŋu. \c 5 \s1 Ofonji wareiŋ ore jaueru goinebi! \p \v 1 O maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, Kristoji kirieru wareiŋ, mo gosago eru mo damaŋgo fukeiŋ, niŋo ore buŋo quraŋga ŋarekimiŋ ore so embimbiŋgagobeneŋ. \v 2 Ŋoŋo-ŋaŋe buŋo oi iŋi mane mukugobi: Kiaŋboboji ubuo kamiine wapeega, Ofonde waware damanji bio ore so fofoakoŋ ware fukeiŋ.\x * \xo 5.2 \xt Mat 24.43; Luk 12.39; 2 Pi 3.10\x* \p \v 3 Ŋiŋigoji iŋi minimiŋ, “Muŋambe damaŋ yoo womoo batiqatiine tomiri gogobeneŋ.” Oŋu mibi oo akoŋ ketoqototieji fukeru paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Ŋigoji koko rononde goji kime maneega, ore so fukeko useru raiŋgo embimbiŋganimiŋ. \v 4 Yoŋoji embimbiŋganimiŋyoŋ, maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋoji qisiri maŋineo roqo wareqo so gogobi ore eru damaŋ oiji bio ututuŋ ki ŋabeiŋ kiaŋ bobo oŋuine ŋoŋore paio ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. \v 5 Sosowo ŋoŋoji tatamainere ŋiŋigo fukegobi eru ya sosowo totogo enimiŋ ore aŋi maneegobi. Noŋuŋ qisirire ŋiŋigo so fukegobeneŋ eru dabure ya kisiŋgaru misombeŋ eteegobeneŋ. \p \v 6 Ore eru goine oi oŋuine maŋnoŋuŋgo kubaŋ so peinebeneŋ. Oŋu matayoŋ, noŋuŋ sisiŋaŋ eeku maŋgari goinebeneŋ. \v 7 Kubaŋ pegobi, yoŋoji ubuo kubaŋ peegobi. Ŋiŋigo obu sanaŋine nobi bobojibu fuke yareega, yoŋoji qisiri maŋgo oŋu eru gogobi. \p \v 8 Dabuqisiri maŋineo oŋu eegobiyoŋ, tatamainere ŋiŋigo noŋuŋ sisiŋaŋ ee einebeneŋ. Eriqaraweŋnoŋuŋ kambaŋ mariku oŋuine iŋi keku dimainebeneŋ: Noŋuŋ mamanesiŋke eru manjijojoko kegboreru oŋuine oo omonoŋuŋgo maro mariku kebenekame (maro\f + \fr 5.8 \ft Gemokaku yoŋoji boburo nobenimiŋ ore ya sembene sembene oi damu kesaru oŋuine niŋore qotigaru bokeegobiyoŋ, ore miine oi soine Yesu manesiŋ garu manjoko naduŋgaduŋ eru dimaku mobemobe maro ore so kekefa eru kekeji eekimiŋ.\f* ore so ruberu) dobu kikipe eku dimainebeneŋ eru Sombuŋ kaeo ropekimiŋ ore odigaru oori eru oŋuine oo qorunoŋuŋ aeŋ du ore so komoŋgaru kemagakimiŋ.\x * \xo 5.8 \xt Ais 59.17; Ef 6.13-17\x* \p \v 9 Anutuji niŋo waki nobeko maŋririgaŋ manekimiŋ ore so mitariyayoŋ, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji qowirie nobeko seŋgiŋbaŋgiŋ rauganimiŋ ore mitarime gogobeneŋ. \v 10 Yesuji noŋunde eru komeya ore gogonoŋuŋ moreŋgo gokimiŋ me komeru niniŋgaru pekimiŋ, oi Yesuke sanaŋgaru goinebeneŋ. \v 11 Ore eru maŋ kikitiŋ eru bobotiŋ eku sasanaŋ bofukeru bodureegobi, oi jikigaru baku goinebi. Oŋu. \s1 Uŋsowoŋ eru kajeqouŋ buŋo tatariine \p \v 12 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋoji iŋi mitiga ŋaregobeneŋ: Ŋiŋigo rauŋaŋuŋ Ofoŋke qakatoru dimaku botuŋaŋuŋgo gio baku uŋsowoŋ eŋareegobi, oi araŋ ba yareru goinebi. \v 13 Araŋ ba yareku gioyaŋuŋ baegobi ore yoŋore manebi ropeme damaŋ so manji jojoko eyareru ohoweyaŋuŋ baku goinebi. Kufufuŋ botuŋaŋuŋgo womo naduŋgaduŋ eku goinebi. \p \v 14 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, niŋoji maŋbapakare buŋo goine iŋi ŋajigobeneŋ: Goineji yoŋoyaŋunde aŋigo rembeŋ kosa gogobi, oi miyareru siŋaŋ bobo buŋo eyareinebi. Ŋiŋigo ruruine maŋ kikitiŋ buŋo yajibi sanaŋgaru koimo fukeinebi. Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ wirieko gogobi, oi maŋgo eyareinebi. Manjo so einebiyoŋ, ŋiŋigo sosowo maŋwomo paiineo eyareinebi. \v 15 Minde mibe, nunde gube me ruande ruabe oi moji so ruaine. Agi oi egu buraŋganimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Damaŋ so ya fiine fiine oi yameŋ keku ŋoŋoŋaŋe manjoko naduŋgaduŋ eku ŋiŋigo goine sosowo oi oŋuakoŋ manjoko eyareru goinebi. \p \v 16 Ŋoŋo damaŋine damaŋine jeribari eku goinebi! \v 17 Anutu jijiki oŋga wowosi eku goinebi! \v 18 Oŋu me oŋu fukeiŋ, oo Anutu miteŋ gaku goinebi! Kristo Yesuke qakatoru dimagobi, Anutuji ŋoŋore maŋ aŋiine oŋu maneega. \p \v 19 Moro Tiriinere boruŋ oi so qokobeinebi. \v 20 Anuture kajeqouŋ buŋo miegobi, ore mipemiriŋ so einebi. \v 21 Buŋo sosowo osoeru esoigainebi. Esoigaru ŋonebi buŋo fiine fukeiŋ, oi roru sabareku goinebi. \v 22 Buŋo eru eebobo sembene fuŋne fuŋne oi bio ŋadi gaku goinebi. \p \v 23 Nonji ŋoŋore iŋi oŋga wosiego, “Womore ofoŋ Anutu, go gake sosowo roosoe yabende gbagbataeŋine fukeru goinebi. Goji maŋyaŋuŋ, qoqotiyaŋuŋ eru saki fuyaŋuŋ oi sosowo dobu kipe yabende baka buŋoyaŋuŋ tomiri fukeru goinebi. Oŋu damaŋ so gobi Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji kirieru wareru oŋuine yoŋo bofuke yabeiŋ. Buŋo oi foriine.” \v 24 Oŋga ŋarega, iŋoji buŋoine damaŋ so boyobeega. Ore eru oŋgawowosi ore so eŋare foreiŋ. \p \v 25 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ, ŋoŋo niŋore eru Anutu oŋga wosiru goinebi. \p \v 26 Maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo botuŋaŋuŋgo kokobo eru kobiqoqoŋaŋuŋ eku goinebi. \p \v 27 Nonji Ofonde tinao mitiga ŋareru mimipaŋ buŋoji kiperu iŋi quraŋgago: Quraŋ yo maŋkekerisie ogopunoŋuŋ sosowo yoŋore ruabi rame ose yarebi maneinebi. \p \v 28 Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore yauŋmoririji ŋoŋoke peine. Oŋu.