\id 1PE - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 1 Pita \toc1 Pitare Quraŋ 1 \toc2 1 Pita \toc3 1 Pi \mt1 Pitare Quraŋ 1 \mt2 Pitaji Quraŋine fuŋfuŋgaine ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Pitaji Biŋe Quraŋ yo quraŋgaru Kristore ogopu Eisia prowinsre Not oobe roiŋgaru gobuŋ, yoŋoreo ruame kae roregaru raya. Fuŋgaru tinayaŋuŋ iŋi oŋgaku quraŋgaya, “Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋere roosoe yabeya, yoŋoji.” Mamanesiŋ ŋiŋigo kekesuesue bofukeru joiserereŋ maneru gobuŋ, yoŋore maŋ kitiŋgaiŋgo maneru Quraŋ yo quraŋgaya. Kristore Bobiaŋ Biŋere fuŋne egu niga yabeiŋ ore eru Yesure buŋo moke iŋi mitaniŋgaya, “Yesuji komeyayoŋ, moke komegone gboreru pakereru moke kirieru warebemiŋgo mikiperu seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde oori noreko odigaegobeneŋ. Ore eru joiserereŋ maneegobi, oi mane sabareku yameŋ keku sanaŋgaru dimaku goinebi. Joiserereŋ oiji mamanesiŋyaŋuŋ osoeko foriineke fukeiŋ ine, Anutuji furiine bokirie yareiŋ. Yesu Kristoji fukeiŋ, damaŋ oo akoŋ kuririyaŋuŋke fukenimiŋ. Buŋo oi maneru koimo dimainebi.” Oŋu uŋsowoŋ yareru quraŋgaya. \ip Koŋkoŋ damaŋineo maŋyaŋuŋ kitiŋ yaberu jikigaru sanaŋgaru iŋi maŋbapakare eyareya, “Ŋoŋo Kristore biŋe fukegobi ore so gogo gbagbataeŋine goinebi.” \iot Buk yoore mobe qoruine 6 oi iŋi: \io1 Buŋo fuŋfuŋgaine \ior 1.1-2\ior* \io1 Anuture munaŋqoqo giore fuŋne \ior 1.3-12\ior* \io1 Gogo gbagbataeŋine gokiminde mimiti \ior 1.13–2.10\ior* \io1 Joiserereŋ paiineo gio uruŋu osigakimiŋ \ior 2.11–4.19\ior* \io1 Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru bawakiru gio bainebi \ior 5.1-11\ior* \io1 Biŋe quraŋ yoore buŋo koruŋ qoruine \ior 5.12-14\ior* \c 1 \p \v 1 Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe nobeko niŋoreone goine ŋoŋoji Israel bokeru prowins tinayaŋuŋ Pontus, Galesia, Kapadosia, Eisia eru Bitinia oo roiŋgaru raru gogobi. Pita nonji Yesu Kristore sosore ŋi aposol fukeru ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago. \v 2 Mamanoŋuŋ Anutuji ronere ronekoŋgo mamane buru ruame peko ore so Moro Tiriineji ŋoŋo bagbagbaga ŋabeme Anuture biŋe fukebuŋ. Anutuji ŋoŋo Yesu Kristore mi reŋganimiŋ ore roosoe ŋabeko Kristore dariji tieme rau ŋareru jure ŋabeega. \p Anutu yauŋmoririineji maŋ-ŋaŋuŋ so saueme womoo goinebi. Oŋu. \s1 Seŋgiŋbaŋginde oorinoŋunde ore Anutu miteŋ gainebeneŋ. \p \v 3 Noŋuŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu iŋo yoore eru miteŋ gainebeneŋ: Anutuji ŋonemaiŋ soguine enoreru ro nobeme fufuke gariine fukebeŋ. Fufuke gariine fukeru Yesu Kristoji gboreru komegone pakereya, noŋuŋ ore so gboreto pakereru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore origagobeneŋ. \v 4 Seŋgiŋbaŋgiŋ raugakimiŋ ore origaru odigaegobeneŋ. Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ oi maŋkekerisie ogopuine noreiŋgo ore Sombuŋ kaeo ruame pega. Oo peku so biegipe gugu eru jukuwi so baru goregaru mataeiŋ. \v 5 Mamanesiŋ kegborenimiŋ ine, Anuture usunji dobu kiperu iporo ŋabeme Sombunde biŋe gobi Yesuji soine oga ŋabeme Sombuŋgo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Anutuji Munaŋqoqo Rauinere fuŋne damaŋ tatariineo oŋu barariŋga nore foreko ŋiŋigo mitaniŋga yarekimiŋ ore pega. \p \v 6 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore jerieru gogobiyoŋ, moreŋgo gobeneŋ Anutuji eesoi Rauine so kipeme yobiŋ igosisi fuŋne fuŋne fukeko joiserereŋ bofukeru maneru gogobi. Damaŋ pompoŋine oŋuine gonimiŋyoŋ, oi jibu jeri eru gogobi. \v 7 Anutuji eesoi so kipeme paiŋaŋuŋgo roperu mamanesiŋ-ŋaŋunde kamasi osoeega. Ko foriine sanaŋ qaŋqaŋine tinaine goul ore furiine oi soi boreŋ oduregayoŋ, jibu damaŋ mogo matae foreiŋ. Damaŋ pompoŋine eiŋ ore eru ŋiŋigoji goul oi misigo jame pelegaiŋ rigaru foriineji yau rasaine egu peiŋ ore osoeru baesoi baegobi. Ore so ŋoŋo fofori poretiŋ manesiŋ garu dimaku sanaŋgaegobi me mata, baesoiji ore fuŋine noduega. Anutuji maŋ-ŋaŋunde foriji goul iŋi ore odureiŋgo maneru osoeega: Mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋ qaŋqaŋine fukeko furiine ropekiine oiji goul silwa kokoine odureru damaŋ tatariine tomiri bapi ŋabeme sagaiŋ. Oŋu ŋone ŋabeme sagaiŋ ine, Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore damaŋineo miteŋ ŋabeme Anuture jiŋoo tinabiŋe bofukeru kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ. \p \v 8 Ŋoŋo Kristo so ŋoneru jibu manji jojoko eteru gogobi. Damaŋ yoo Kristo so ŋoneru jibu manesiŋ gaegobi. Oŋu eru jeribari kuririineke eru jerieegobi. Jeriŋaŋuŋ oiji miji mikiinere so, so fukega. \v 9 Ŋoŋo Yesu manesiŋ gabi munaŋ qa ŋareko qowiriebuŋ. Mamanesiŋ-ŋaŋunde moge oi Sombuŋ kaeo paibe ŋega. Anutuji iiruyaŋuŋ roko ŋoŋoji paibe roperu moge oi pipa bouakimiŋgo maneru jeri eegobi. Oŋu. \s1 Kajeqouŋ ŋiŋigoji origaru gobuŋ. \p \v 10 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji munaŋqoqore fuŋne baaru Anutu oŋga wosiru weweu ruaru mane osoeru go wapebuŋ. Oŋu goku Anutuji yauŋmoriri ŋareiŋgo mane taniŋgaru ore kajeqouŋ buŋoine oi ronekoŋ miku go wapebuŋ. \v 11 Kristore Moro Tiriji kajeqouŋ ŋiŋigo boburo yaberu Kristo fukeiŋ ore buŋoine barariŋga yareru saŋu ruaru iŋi yajiya, “Kristoji joiserereŋ maneru ore ŋadio kuririquraŋ bibiineke bofukeru tamaeru goiŋ.” Oŋu yajiko maneru Munaŋqoqo Rauineji mo damaŋgo eru uruŋu fukeiŋ, ore fuŋine baaru weweu ruaru mane osoeku gobuŋ. Oŋu goku biŋe buŋoine buŋoine ronekoŋ kitiŋgaku miku go wapebuŋ. \p \v 12 Munaŋqoqo Rauinere fuŋne baaru weweu ruato mane osoeru gobi Moro Tiriineji mamane iŋi barariŋga yareku yajiya, “Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe kiŋaŋ so qoqo eeinebiyoŋ, ŋiŋigo jiki fukeru buŋoŋaŋuŋ osenimiŋ, oi bapi yabeku goinebi.” Oŋu yajiru kajeqouŋ buŋo yareya, niŋo goineji oi damaŋ yoo roregaru mitaniŋga yarebi manebuŋ. Kristoji Moro Tiriine Sombuŋgone soreme wakiru ŋiŋigo boburoku dobe yabeko Bobiaŋ Biŋe miku maŋ bapakare eyareru gobuŋ, yoŋoji Biŋe buŋo oi akoŋ miku gobuŋ. Kajeqouŋ buŋo ore foriine fukeko Sombuŋ mimerereŋpunoŋunji oŋuakoŋ oi piku ŋoneto fuŋine mane mukunimiŋ ore aŋi sogo maneru gogobi. Oŋu. \s1 Anutuji gbagbataeŋine gokimiŋ ore oŋga noreega. \p \v 13 Biŋe buŋoine oŋu pega ore ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ Anuture gio banimiŋ ore ruato kambaŋ-ŋaŋuŋ kiperu jaueto baba afa eeru dimainebi. Damaŋ so qiŋ keru ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo sisiŋaŋ ee eku goinebi. Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore damaŋineo yauŋmoriri ŋareiŋ, ore eru odigaku ooriŋaŋuŋ sosowo oo ruato goinebi. \v 14 Anuture odumadepuji buŋoine reŋgaegobi, ŋoŋo ore so kadi gbagbataeŋine boyoberu goinebi. Rone qosorieku mutu gobi ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi sanaŋine sembeneji raqo-wareqo eŋarebi kosabasa gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo eeboboŋaŋuŋ oi aŋi ore so, so jikigaru eba eku goinebi. Kosa jijibu egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. \p \v 15 Kosa jijibu matayoŋ, Anutu gbagbataeŋineji oŋga ŋareko ŋoŋo oŋuakoŋ iŋore so eeboboŋaŋuŋ sosowo oo gbagbataeŋine fukeru goinebi. \v 16 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji tiriine gbagbataeŋine gogo ore eru nonde biŋepune ŋoŋo gbagbataeŋine fuketo goinebi.”\x * \xo 1.16 \xt Lew 11.44-45; 19.2\x* \p \v 17 Anuture “Mamanoŋuŋ,” miku usuŋine foreegobeneŋ, iŋoji mama fiinere so ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeega. Sosowo noŋunde eebobo someda moakoŋgo osoeru moakoŋ moakoŋ noŋunde buŋo mitariiŋ. Ore eru Anutu tiriinere biŋepu fukegobi ine, moreŋgo yabayaba goniminde so gbagbataeŋine fukeru goinebi. Miŋaŋunji akoŋ matayoŋ, eeboboŋaŋunji Anuture mi egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi. \v 18 Oŋuakoŋ Anutuji dueŋaŋuŋ baya ore fuŋine maneru gbagbataeŋine fukeru goinebi. Apa ŋasopunoŋunji nemu gboŋ mamane buru kosa boyobeku eebobo omaine nodubuŋ, Anutuji ŋoŋo yoŋore so jikigaru kosa furiŋaŋuŋ ropekiine bokeru dueŋaŋuŋ baya. Furiŋaŋuŋ oi silwa goul odureru bokeya, oi manegobi. Morende moneŋ mebo jibugaiŋ ore so fukega, ya oŋuine oiji furiŋaŋuŋ so baya. \p \v 19 Oiji matayoŋ, Kristore dariine furiine ropekiine oiji qoruŋaŋuŋ baya. Kristoji lama madeine posiine wi wako tomiri oŋuine fukeko oi boji ririganere kamasi oŋuine qabi dariine wakiya. Ore eru gbagbataeŋine fuketo goinebi. \v 20 Anutuji ronekoŋ Sombuŋ moreŋ so bofuke yapeya, damaŋ oo akoŋ Kristo roosoeru duenoŋuŋ baiŋ ore gio buru oi bonieru ruaru burugaya. Oŋu buruga foreme peko go wapeku gobuŋyoŋ, damaŋ tatariine yoo ŋoŋoji fianimiŋ ore eru barariŋga noreme totogo fukeya. \v 21 Kristoji maŋgo ŋe ŋareko soine Anutu manesiŋ gaegobi. Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereko kuririquraŋ oteme goga. Oŋuine goga ore eru ŋoŋo Anutu manesiŋ garu dimaku buŋo sosowo miya, ore so eba eiŋ ore oori eteebuŋ. \p \v 22 Oori eteru buŋo foriine reŋgabi Kristore dariji jure emasaŋ ŋabeme gonimiŋ. Oŋu goku soine maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ kikoine tomiri manji jojoko eyareru gonimiŋ. Maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋ sosowoji yameŋ keku poretiŋ manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebi. \v 23 Gogo sanaŋinere buŋo oiji maŋgo ŋe ŋareko fufuke gariine fukebuŋ. Morende buŋo yayaba moji so maŋgo eŋareko Mama soguinere odumadepu fukebuŋ. Anutu buŋoineji so mataeiŋyoŋ, tatariine tomiri qiŋ keru pe ropeiŋ. \v 24 Buŋo ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega: \q1 “Ŋiŋigo sosowo ŋoŋo kegbaŋ wou kamasi oŋuine fukegobi. Kuririŋaŋuŋ sosowo oi iruine tatamayaŋuŋke kamasi oŋuine fukega. \q1 Kegbaŋ wouji gbaŋiru ŋeririkebi iruyaŋunji totieru ŋemuruŋgaru wakinimiŋ.\x * \xo 1.24 \xt Ais 40.6-8\x* \q1 \v 25 Oŋu wakinimiŋyoŋ, Ofonde Biŋe buŋo gogo sanaŋine noreega, oiji tatariine tomiri sanaŋgaru pe ropeiŋ.” \m Biŋe buŋo oiji Bobiaŋ Biŋeine fukeko goineji oi mitaniŋga ŋarebi manegobi. Oŋu. \c 2 \s1 Ko gogoineke iŋoke dimaku gbagbataeŋine fukeinebi. \p \v 1 Biŋe buŋo manegobi ore sembeneŋaŋuŋ sosowo kemukuru bokeinebi. Mipemiriŋ keoma sosowo oi bokeinebi. Maŋkekerisiere eebobo sasakiine oi misombeŋ ebi useinebi. Anda eru ŋadiqoqo buŋo kipoŋ eegobi, oi sosowo qomukubi wakiru tariine. \v 2 Made gbio kikoyaŋuŋ tomiri yoŋoji moŋ akoŋ noiŋgo maneru aŋi sogo maneegobi. Ŋoŋo ore so Biŋe buŋo so bakasigabi, oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruakiminde aŋi sogo maneru goinebi. Oŋu goku mamanesiŋ-ŋaŋuŋ kegborebi sogueru sanaŋgako qowirieru goku seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. \v 3 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Uqo munjaŋ mo kisaqasi eru aŋiine manebuŋ, ore so Ofoŋ fiine iŋoke qakatoru aŋiine maneniŋ.” Buŋo ore so Ofonde aŋi manegobi ine, Biŋe buŋoo sogueru sanaŋgaru goinebi.\x * \xo 2.3 \xt Kiki 34.8\x* \p \v 4 Kristore soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Kristoji pakereru Anuture otuŋ sanaŋine fukeru gogo sanaŋinere goduine fukega. Ŋoŋo iŋoreo wareru moke qowirieinebi. Ŋiŋigoji otuŋ more eru “Ko omaine,” miku ŋadi gaku bokebuŋyoŋ, Anutuji oi Munaŋqoqo Rauine fukeiŋ ore roosoeru iŋore maneko furiine ropekiine yobu fukega. \v 5 Kristo iŋoreo wareku gboreru ŋoŋo-ŋaŋe oŋuakoŋ ko oŋgiŋ gogoyaŋuŋke oŋuine fukeinebi. Oŋu fukeku sanaŋgaru gobi Sombunde ketigaqoqo iŋoji ŋaberu maŋ-ŋaŋuŋ bobiaŋgame sasanaŋ bofukeru mande gogore boji soriŋ foriine fukeinebi. Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo goku boburoru qowirie ŋabeko boji soriŋ ore soriŋ gio siŋaŋ gbagbataeŋine fukeru dimainebi. Moro Tiriineji maŋgo eku dobe ŋabeko reŋgaru Anuture ohowe baku miteŋ garu goinebi. Oŋu gobi Anutuji ŋone ŋaberu Yesu Kristore eru eeboboŋaŋuŋ oŋuinere aŋi maneru goiŋ. \v 6 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega: \q1 “Ŋoneniŋ, Anutu nonji oŋgiŋ otuŋ mo roosoeru Zaion tukuo Israel kubu soguine maŋyaŋuŋgo saribe oi otuŋ sanaŋine qoruine juŋe boreŋ masapu (milyon Kina oŋuine) fukeiŋ. \q1 Uri yoŋoji otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine oi manesiŋ gaegobi, yoŋo iŋore eru so qurutuaru gonimiŋ.”\x * \xo 2.6 \xt Ais 28.16\x* \m \v 7 Manesiŋ garu gogobi, ŋoŋore jiŋo maio oi otuŋ sanaŋine kuririineke fukegayoŋ, goineji maŋyaŋuŋ so kerisieru omaine gogobi, yoŋore jiŋoo oi Biŋe buŋo yoore so pega: \q1 “Pi bobo yoŋo ‘Oŋgiŋ omaine,’ miku otuŋ oi ŋadi gaku bokebuŋ, otuŋ oiji otuŋ sanaŋine fukeya. \q1 Jiki kamasiine oi aeŋ oŋuine bofukebuŋ. Otuŋ sanaŋ qaŋqaŋine oŋuine oi kirigana ine, piji kirigaru waki kena.”\x * \xo 2.7 \xt Kiki 118.22\x* \m \v 8 Biŋe buŋo mo oi iŋi pega, \q1 “Ŋiŋigoji ko oŋgiŋ oo odetataŋgaru yabeko oiji yaberu qa qojoi eyareiŋ.” \m Yoŋoji Biŋe buŋo so reŋgaru yoŋoyaŋunde aŋi boyobeegobi ore eru odetataŋgaru wakiegobi. Anutuji oŋu buruga yareya ore so waki yabeega.\x * \xo 2.8 \xt Ais 8.14-15\x* \m \v 9 Yoŋoji oŋu waki yabeegayoŋ, ŋoŋoji ŋiŋigo kubu soguine fuŋine mo iŋi fukegobi: Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde roosoe ŋabeko roosiŋine fukegobi. Anutuji qisirigone oŋga ŋareme tatamaine qembibiineke oo roperu soriŋ gio siŋaŋ kubu gbagbataeŋine fukegobi. Mosi qoqowirie kuririineke baku goya, ore Biŋe buŋoine oi mitaniŋganimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋga ŋareko ŋoŋoji Anuture kufufuŋ biŋeine goku Kiŋ Ofonde muraŋpuine fukeru gioine roregaru baegobi.\x * \xo 2.9 \xt Eks 19.5-6; Ais 43.20-21; Dut 4.20; 7.6; 14.2; Tai 2.1; Ais 9.2\x* \v 10 Rone Biŋe Qurande buŋo more so “Siombeŋsaombeŋ kosa gobuŋyoŋ,” damaŋ yoo maŋ-ŋaŋuŋ kikipe eeku qodureru “Anuture maŋkekerisie kufufuŋ kubu” fukeru gogobi. Rone Anuture ŋonemaiŋinere “Qaqouma gobuŋyoŋ,” damaŋ yoo “Ŋone ŋabeku emboŋ eme yauŋmoririine soine mane mukuru gogobi.” Oŋu.\x * \xo 2.10 \xt Hos 2.23\x* \s1 Anuture kiŋaŋqoqo ŋiŋigo iŋi fukeru goinebeneŋ \p \v 11 O yoro ogopune, Sombunde biŋe fukeru moreŋgo yoo kotuine mo gogobi, nonji ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarebemiŋ: Sakire aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji egu siŋaŋ ŋabeiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋe sasabare einebi. Aŋi furuine furuine oiji maŋ-ŋaŋuŋ egu bosembeaiŋ ore jigo qaegobi. \v 12 Maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋore botugo eeboboŋaŋuŋ fiine akoŋ eba eku goinebi. Goineji ŋoŋo sembene bobo ŋiŋigo oŋuine buŋoji misembea ŋareegobi, yoŋoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru fuŋneŋaŋuŋ poretiŋ mane taniŋgabi mamanesuyaŋunji qopieiŋ. Mamanesuyaŋunji qopieko yoŋoyaŋunde agiburaŋyaŋuŋ eru mamane jibuyaŋuŋ ŋone mukuru maŋyaŋuŋ kerisieru Kristo fukeiŋ ore damaŋineo ŋoŋore eru Anutu miteŋ gaku gonimiŋ. \p \v 13 Anutuji gogo burugako ŋiŋigo goineji siŋaŋ noreegobi. Ofonde tina osigagobi ine, ŋoŋo sosowo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Kiŋ eru gawana yoŋoji qoruŋaŋuŋ fukegobi, ŋoŋo yoŋore miyaŋuŋ reŋgaru goinebi. \v 14 Kaunsol eru komiti yoŋore miyaŋuŋ oŋuakoŋ reŋgaru goinebi. Yoŋoji ŋiŋigo eebobo sembene baegobi, yoŋore buŋo osoeru geoine bokirie yareegobiyoŋ, eebobo fiine baegobi, yoŋore tina miteŋ gaegobi. Anutuji ore eru gawman ŋiŋigo igodoŋ yabeme gogobi. \v 15 Anuture maŋ aŋi oi iŋi pega: Kajegi ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri qaqouma goku ŋoŋore buŋo omaine omaine miegobi, ŋoŋo eebobo fiine eba eku oiji yoŋore mi bibiyaŋuŋ bojigabi buŋo mo gonimiŋ. \p \v 16 Anutuji sembenere witi gbedigone nikire ŋareme keŋgoroŋgabuŋ, ŋoŋo ore so eebobo posiine eba eku goinebi. Oŋu goinebiyoŋ, sembeneŋaŋuŋ kefaganimiŋgo ore iŋi so miinebi: “Witi gbedinoŋuŋ tomiri posiine (fri) gogobeneŋ.” Oŋu miku oo gbedigaru ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi so boyobeinebi. Oŋu matayoŋ, Anuture mi reŋgaru kiŋaŋ qaegobi, ore so gbediine tomiri goinebi. \v 17 Ŋiŋigo sosowo oi araŋ ba yareru goinebi. Maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ oi maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo manji jojoko eyareku goinebi. Anuture buŋo egu odurekimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi. Kiŋ koito eru siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore manebi ropeko araŋ ba yareku goinebi. Oŋu. \s1 Kristoji joisererende mosi fiine noduya. \p \v 18 Kiŋaŋqoqo ŋoŋo sogunepuŋaŋunde buŋo rurumaŋgo raru araŋ sosowo bayareku goinebi. Maŋwomoji siŋaŋ fiine eŋareegobi, yoŋore akoŋ matayoŋ, pore ro furu eŋareegobi, yoŋo oŋuakoŋ poretiŋ araŋ ba yareku goinebi. \v 19 Uri yoŋo Anuture mire so ŋiŋigo araŋ ba yareru gobi jibu fuŋine matayoŋ, omaine suroŋqoqo eyarebi joiserereŋ yameŋ keku maneku karieegobi, Anutuji oi ŋoneru furiine bokirieru mifia yareko kiwaqawaineke fukegobi. \v 20 Eebobo sembene ebi kobinji ŋabebi oi maneku karieru dimanimiŋ ine, ŋoŋo-ŋaŋunde uruŋu manebi ropena? Eebobo eebuŋ ore so ŋabebi tinabiŋeŋaŋuŋke so fukenimiŋ. Oŋu matayoŋ, eebobo fiine ebuŋ ore eru joiserereŋ bofukeru maneku karieru gonimiŋ ine, Anutuji ore furiine bokirieru mifia ŋareko kiwaqawaineke fukegobi. \p \v 21 Kristoji oŋuakoŋ ŋoŋore eru joiserereŋ maneru mosi fiine ŋaduya. Ore eru ŋoŋo iŋore kufu kadiine oi akoŋ boyoberu joiserereŋ maneku karieru gonimiŋ ore oŋga ŋareya. Oŋu goku kiwaqawaineke fukenimiŋ. \v 22 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Iŋoji agiburaŋ mo so baya eru iŋore mi bibiineone buŋo ikoikoine mo so wakiya.” Ŋoŋo buŋo ore so boyoberu ebi sagaiŋne.\x * \xo 2.22 \xt Ais 53.9\x* \v 23 Ŋiŋigoji maŋqoqo buŋo fofoine Kristo kokoine mitebi mobeine mo so bokirieya. Joiserereŋ etebi maneru mobeine bomukuiŋgo ore so kepie yabeya. Oŋu matayoŋ, Anutuji buŋo poretiŋ akoŋ mitariega, oŋu manesiŋ garu buŋoine iŋore meo ruaru mitariiŋ ore odigaya.\x * \xo 2.23 \xt Ais 53.7\x* \p \v 24 Kristoji noŋunde ore yameŋ keku agiburaŋ ŋadi gaku eebobo posiine boyoberu gokimiŋ ore eru joiserereŋ maneya. Oi maneme Biŋe Quraŋgo pega ore so “Sakiine qabi wi fukeya ore eru Anutuji ŋoŋo bobiaŋ ŋabeya.” Fianimiŋgo ore “Iŋoyoŋe agiburaŋnoŋuŋ roru saki fuineo koboru” maripoŋgo roperu komeya. Ore eru ŋoŋo Kristore kamasi oŋuine fukeru joiserereŋ maneru kariebi fiine fukeiŋ. Agiburande eesoiji furu nobeko oo qoŋgbuŋ kamasi oŋu fukeru komekiine goinebeneŋ.\x * \xo 2.24 \xt Ais 53.5\x* \v 25 Rone ŋoŋo “Lama oŋuine tiŋtuŋ roware eru kosabasa gobuŋ.” Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo maŋ-ŋaŋunde siŋandeo kirieru wareru gogobi. Iŋoji ŋoŋo lama oŋuine dobu kipe nareto ŋonemaiŋ eŋareega. Oŋu.\x * \xo 2.25 \xt Ais 53.6\x* \c 3 \s1 Ŋoe ŋonuŋ ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 1 Anutu kiŋaŋ qakimiŋ ore buŋoine miforegoyoŋ, ŋigo ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoepuŋaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Oŋuine gobi ŋoepuŋaŋuŋ goineji Biŋe buŋo so reŋgaru gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ ŋigopuyaŋuŋ yoŋore eebobo ŋoneru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ. Maŋyaŋuŋ kerisieru gogoyaŋuŋ Kristore meo ruaniminde Biŋe buŋo miŋaŋunji akoŋ so miinebiyoŋ, Kristore fuŋne oi eeboboŋaŋunji ŋadubi ŋone taniŋganobuŋ.\x * \xo 3.1 \xt Ef 5.22; Kol 3.18\x* \v 2 Eebobo gbagbataeŋine poretiŋ eba eku Anutu miine egu odurenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ manebi ŋiji oŋu ŋone muku ŋabebi Kristoke qakatoru gokiminde aŋi fukena. \v 3 Sakire kuririŋaŋunde akoŋ so baropeeinebi. Qoru sikiŋaŋuŋ qaku eri hendiŋ fuŋne fuŋne so ruaru mijeri saki baku so erioŋbarioŋ goinebi. Nigiŋbote goul yaji sakiŋaŋuŋ so babajawe ee einebi. Sakikomoŋ fiine yobu kuririineke oi so roinebi.\x * \xo 3.3 \xt 1 Tim 2.9\x* \p \v 4 Oŋu matayoŋ, kuririŋaŋuŋ foriine oi damaŋ so robi maŋ-ŋaŋuŋgo peine. Moroŋaŋunji womoo waigo gobi kuririŋaŋuŋ foriine oiji soŋsoŋgo peku damaŋ mogo so mataeiŋ. Maŋwomo gobi Anutuji ŋone ŋaberu maneme ropeeiŋ. \v 5 Ronekoŋ ŋigo gbagbataeŋine yoŋoji Anutuke dimaku oori eteru ya kokoinere odigaru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋunde kuririke babajawe ee eru ŋoepuyaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru gobuŋ. Ŋoŋo ŋigo yoŋore kamasi oŋuine fukeru goinebi. \v 6 Saraji ŋoeine Abrahamde mi reŋgaru “Ŋi koitone,” miteku goya. Ŋoŋo oŋuakoŋ qiŋ keru dimaku gio fiine fiine baku koimo dimaku ya more gburugburu so qako ŋoepuŋaŋuŋke gonimiŋ ine, Sara oŋuine ŋigo kuririyaŋuŋke fukeru goinebi.\x * \xo 3.6 \xt Jen 18.12\x* \p \v 7 Ŋigo yoŋoji usuŋyaŋuŋ wawakiine gogobiyoŋ, jibu gogore yauŋmoriri oi ŋike sogokoŋ raugaru gogobi. Usuŋyaŋuŋ wawakiine fukegobi ore ŋi moakoŋ moakoŋ ŋoŋo ŋonuŋpuŋaŋuŋ poretiŋ siŋaŋ yaberu denaŋdenaŋ eyareru goinebi. Anutuji ŋi ŋoŋore oŋgawowosiŋaŋuŋ egu sureiŋ ore ŋigo araŋ ba yareku goinebi. Oŋu.\x * \xo 3.7 \xt Ef 5.25; Kol 3.19\x* \s1 Gio fiine baegobiyoŋ, joiserereŋ jibu manegobi. \p \v 8 Buŋone tatariinere uŋsowoŋ oi iŋi migo: Ŋoŋo sosowo maŋmoakoŋ eku maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋoke maŋwomoo jojoko ee eku goinebi. Womoo goku ŋoŋo-ŋaŋuŋ ba wawaki eku maŋ-ŋaŋunji kikipe eeku moko dimainebi. \v 9 Minde mibe nunde gube ende ebe oi so eku goinebi. Maŋqoqo buŋo fofoine miŋarebi mobeine so bokirie yareinebi. Oŋu matayoŋ, buŋo sembenere mobe bokirieru mifia yareru goinebi. Oŋu eku gobi Anutuji ore furiine bokirieme mifiaine raugaiŋgo oŋga ŋareya. Oŋu eru goku Ofoŋ fukeiŋ ore damaŋgo seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. \v 10 Oŋu fukekimiŋ ore buŋo oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega: \q1 “Moji gogo aŋiineke goiŋgo aŋi fukeko una fiine fiine ŋoneru goiŋgo manega, iŋoji namaŋine buŋo sembene egu mimiŋ ore kiperu goine. Mi bibiineone kiko buŋo egu fukeiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goine.\x * \xo 3.10 \xt Kiki 34.12-16\x* \q1 \v 11 Eebobo sembene ŋadi gaku gio fiine fiine baku goine. \q1 Womoo gogo ore baaru oi raugaiŋgo yameŋ keku dimaine. \q1 \v 12 Oi yoore eru: Ofonji ŋiŋigo posiine ŋone yaberu siŋaŋ garu oŋgawowosiŋaŋunde kaje ruaegayoŋ, ŋiŋigo kekesiine oi ŋonemaiŋ so eyareega.” \m Buŋo oŋu pega. \p \v 13 Ŋoŋo gio fiine banimiŋ ore manjo eru gonimiŋ ine, ŋiŋigo boakonji gioŋaŋuŋ tiŋaya oi sokogaku bosembea ŋabeiŋgo so manenimiŋ. \v 14 Oi so manenimiŋyoŋ, jibu eebobo posiine ebuŋ ore eru joiserereŋ manenobuŋ ine, ŋoŋo jibu Anutuji mifia ŋareko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. Suroŋqoqo egu eŋarenimiŋ ore omaine popure yobugame kokoiŋaŋuŋ maneru maŋ-ŋaŋuŋ wakiko maŋsembeŋaŋunji egu ŋabeiŋ.\x * \xo 3.14 \xt Mat 5.10; Ais 8.12-13\x* \v 15 Maŋ-ŋaŋunji so wakiineyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ Ofoŋ Kristo iŋoreo kiperu fuŋine gbagbataeŋine damaŋ so manesubi ropeko goinebi. Ŋoŋo damaŋ so jaueku Kristore fuŋne ŋiŋigo mitaniŋga yareru goinebi. Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore oori egobi, ŋiŋigoji ore fuŋinere weu ŋarebi sosowo yoŋore buŋo oi bokirie yareku goinebi. Ŋoŋo denaŋdenaŋ goku ŋiŋigo araŋ ba yareru maŋ bapakareku goinebi. \p \v 16 Buŋoŋaŋuŋ oŋu siŋaŋ gabi Anutuji ŋone ŋabeme “Sagaga,” miko maŋkajeŋaŋunji oŋu manenimiŋ ore dimainebi. Kristoke qakatoru dimaku eebobo fiine ebi maŋqoqo buŋo fofoine kosa miŋareegobi, yoŋoji yoŋoyaŋunde buŋo sembenere eru mimi ronimiŋ. \v 17 Gio fiine fiine baku gobi ŋiŋigo goineji jibu suroŋqoqo eŋarebi Anuture eru joiserereŋ manebi sagaga. Ya sembene eba eku oiji joiserereŋ bofukebi mimiineke fukega. \v 18 Kristoji oŋuakoŋ damaŋ moakoŋ agiburaŋnoŋunde eru komeya. Noŋuŋ kekesiine fukebeneŋ Poretiŋ iŋoji oga nobeko Anutureo ropekimiŋgo ore eru joiserereŋ maneya. Moreŋ ŋi miku sakiine qabi komeyayoŋ, Moro Tiriineji bogboreru pakereru goga. \v 19 Moro Tiriineji ogame boke noberu komere misoŋ kaeo rakaru iiru nigiŋ gbedigo gobuŋ, yoŋore Biŋe buŋoine mitaniŋga yareya. \p \v 20 Ronekoŋ Noare damaŋgo ogâ soguine babi Anutuji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore yameŋ keku maneku karieru odigayayoŋ, ŋiŋigo yoŋo buŋo so reŋgaru sibirigaru komere witi gbedigo rakabuŋ. Ŋiŋigo garikiŋ mendainemeŋ 8 yoŋoji Anuture mi reŋgabi mime kue keme obuji pakereru moreŋ kemagaru ogâ deme Anutuji yoŋo yoikogone bomuku yabeku qoruyaŋuŋ kipeya.\x * \xo 3.20 \xt Jen 6.1–7.24\x* \v 21 Ya oŋuine fukeya, oi miti meso raure soso fukega. Yesu Kristoji komegone pakereru goga ore eru damaŋ yoo obu rau norebi Kristore usunji kefaga noreru qorunoŋuŋ kipeega. Obu oi sakire wuwuŋ jureiŋ ore eru so enoregobiyoŋ, miti meso raure fori oi iŋi: Noŋuŋ Anutuke gokimiŋ ore kikipe eru mimipaŋ buŋoji kiperu iŋi oŋga wosiegobeneŋ, “Anutu, go maŋinere yau jurende maŋine gbagbataeŋine fukeme gore jiŋo maio sagaiŋ.” \p \v 22 Yesu Kristoji Sombuŋ kaeo paibe roperu Anuture me furoineo biŋeroroineke ŋega. Anutuji usuŋ oteme ŋeku Sombuŋ mimerereŋ eru Sombunde koito mamari fuŋne fuŋne usuŋyaŋuŋkeji ŋone noberu siŋaŋ nobeku bapakare nobeegobi, oi oŋuakoŋ siŋaŋ yabeko buŋoinere rurumaŋgo gogobi. Oŋu. \c 4 \s1 Ŋoŋo qowirieru gogo fuŋine mo goinebi. \p \v 1 Kristoji iŋoyoŋere sakio joiserereŋ maneya ore ŋoŋo oŋuakoŋ saki fuŋaŋuŋgo joiserereŋ manenimiŋ ore jaueru goinebi. Iŋoke mamane moakoŋ iŋi roru manesuinebi: Moji agiburaŋ eega, iŋoyoŋunde sakire aŋiine sanaŋine boyobeiŋgo maneega. Moji Kristore eru joiserereŋ maneega, iŋore aŋi sanaŋine sembeneji gbaŋiru wakiko agiburande useru moke so baiŋgo yameŋ keku goiŋ. Maŋ mamanesuŋaŋuŋ oiji goduŋaŋuŋ bako oo qiŋ keku kuririŋaŋuŋke fukeru goinebi. \p \v 2 Maŋ mamanesuŋaŋuŋ oo qiŋ keru dimaku maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene kiperu siŋaŋ garu goinebi. Damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru moreŋgo jikigaru go ropenimiŋ, oo Anuture maŋ aŋi reŋgaru boyoberu goinebi. \v 3 Ŋoŋo damaŋ go wapebuŋ, oo ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke maŋyaŋuŋ so kerisieru eebobo sembene kosa eiŋgo maneegobi, yoŋore kamasi oŋuine iŋi kosa gobuŋ: Boesau eku aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembene kosa boyoberu gobuŋ. Obu sanaŋine (marihuana), yabaŋ daoŋ ya oi fonuŋkati roru osiŋgaru nobi qoruŋaŋuŋ jibugako biri gobuŋ. Jebe rigaru noku kiki quraŋ qiriŋqiriŋ qaku ŋigo kosa bosembea yabeku kajegi eru gobuŋ. Nemu gboŋ roregaru dikanji keyareku ya bibiineke eru gobuŋ. Oŋu eru gobuŋyoŋ, ŋoŋo damaŋ yoo eebobo oŋuine oi so jikigaru eegobi. \p \v 4 Ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋkeji qisirigo gogore gijeŋ taŋ pereine pega, oo kekogaru riŋaku kaegobi. Ŋoŋo yoŋoke so kekegaru rakabi ŋone noberu popureru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareegobi. \v 5 Oŋu eegobiyoŋ, Anuture jiŋoo ropebi weu yareme fuŋneyaŋuŋ totogo barariŋgaru mitaniŋgabi gbegbediyaŋuŋ kepieiŋ. Anutuji ŋiŋigo gariine gogobeneŋ eru komekiine sosowo noŋunde buŋonoŋuŋ osoeru mitariiŋgo ore jauega. \v 6 Saki funoŋunji komekimiŋ, buŋonoŋuŋ oo so tariiŋ. Ore eru Bobiaŋ Biŋe oi komere joiserereŋ kaeo gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ manenimiŋ ore Ofonji rone mitaniŋgaya. Oi iŋi ore: Anutuji eeboboyaŋuŋ osoeru ŋiŋigo goine niŋo oŋuine mitari yareko saki fuke gobuŋ ore geoine bofukenimiŋyoŋ, goineji maŋyaŋuŋ kerisieru iiruyaŋunji gboreru gogo sanaŋinere biŋe fukebuŋ. Anutu iŋoyoŋe sanaŋgaru goega, oŋuine akoŋ sosowoji gogo sanaŋine go ropekimiŋ ore mane sanaŋgaega. Goineji Biŋe buŋo oi maŋyaŋuŋ bapakare yabekimiŋ ore mibuŋ. Oŋu. \s1 Gio bobore mamane yauŋine oi siŋaŋ gaku goinebi. \p \v 7 Ya sosowore damanji tariiŋgo bombeŋgaga. Ore eru ŋoŋo oŋga wosikimiŋ ore niniga so goinebiyoŋ, ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo sisiŋaŋ ee eku qiŋ keru dimaku oŋgawowosi gio baku goinebi. \v 8 Biŋe Qurande buŋo mo oi iŋi pega, “Ŋiŋigo maŋnoŋunji manjoko eyareru agiburaŋyaŋuŋ boakoŋ komoŋgaru mimiyaŋuŋ kefagaegobeneŋ.” Ore eru ogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugo gbeŋ akoŋ jojoko ee eku goinebi.\x * \xo 4.8 \xt Qoq 10.12\x* \v 9 Ŋoŋo ogopuŋaŋuŋ kepore yaberu piŋaŋuŋgo aŋibaŋi ŋeku maŋ-ŋaŋuŋgo miga mibe ŋunuŋ-ŋunuŋine tomiri sisiŋaŋ eku goinebi. \p \v 10 Anutuji yauŋmoriri fuŋne fuŋne ore Rauine fukega. Iŋoji gio bobore mamane yauŋ furuine furuine boroiŋga ŋareme gogobi. Ŋoŋo moakoŋ moakoŋ mamane yauŋ-ŋaŋuŋ fiine akoŋ siŋaŋ garu oiji kufufuŋpuŋaŋuŋ kiŋaŋ qa yareku goinebi. Oi raugabi biŋeŋaŋuŋ fukeya ore so gioo ruaru qoko botuyaŋuŋgo babapi eru goinebi. \v 11 Gio bobore mamane yauŋ yoyoka oi iŋi: Uri yoŋoji Biŋe buŋo mitaniŋgaegobi, yoŋoji oi Anutuji boburo yabeega ore so miku goinebi. Uri yoŋoji ogopuyaŋuŋ kiŋaŋ qaku kitiŋga yareegobi, yoŋoji Anutuji dobe yabeku usuŋ yareega ore so ogo babapi eyareku goinebi. Yesu Kristore biŋe fukegobi ore ya sosowo oiji Anutu miteŋ gabi tinabiŋeineji kuririineke fukeru peku ropeiŋ. Iŋoji kuririquraŋ Rauine eru usuŋ Rauine oi damaŋine damaŋine go wapeku goga eru tatariine tomiri go ropeiŋ. Buŋo oi foriine. \s1 Kristoke dimaku joiserereŋ maneru goinebi. \p \v 12 O yoro ogopune, joiserereŋ paiŋaŋuŋgo ropeko iŋore koroŋineji jo oŋuine qotimberu eesoi eŋareega, ore eru so popureru goinebi. Ya fuke ŋareega, oi botuŋaŋuŋgo ya furuine oŋuine, oŋu egu manesunimiŋ. Oi moreŋgo gogobeneŋ ore so fukeega. \v 13 So popureniŋyoŋ, Kristoji eebobo fiine eru suroŋqoqo etebi maneya, ŋoŋo joiserereŋ ore mobeine manegobi ore so jeri eru goinebi. Iŋoke oŋu gobi kirieru wareko kuririquraŋineji fukeko damaŋ oo oŋuakoŋ jerieru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. \v 14 Ŋiŋigoji ŋone ŋaberu maŋ-ŋaŋuŋ Kristo iŋoreo kerisiebuŋ ore eru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareegobi ine, ŋoŋoji kiwaqawake fukegobi. Oŋu miŋareegobi ore eru Anuture Moro Tiriine kuririquraŋineke iŋoji paiŋaŋuŋgo roperu usuŋineji kefaga ŋareru mifia ŋareega. \p \v 15 Ŋoŋoreone moji ya sembene eya ore joiserereŋ bofukeru egu maneiŋ. Moji suroŋqoqo eku ŋiŋigo yaberu ya kiaŋ roya me goine bapeboriŋ eyareru yoŋore buŋo kosa miko qoqopuse qame gio bobo oŋuine gbedigaru kosa oruŋoruŋ keku yobiŋ bofukeega, iŋoji joiserereŋine iŋoyoŋere soineo manega. \v 16 Moji Kristore ogoine fukega ore eru sisiri bofukeru joiserereŋ manega ine, iŋoji ore mimigaŋgaŋine omaine so maneiŋ. Mimi matayoŋ, Kristore tinaine osigaga ore eru Anutu miteŋ garu goine. \p \v 17 Anutuji ŋiŋigo buŋonoŋuŋ osoeiŋ ore damaŋine ware fukeme iŋoyoŋere maŋkekerisie kufufuŋpuine noŋunde buŋo oi bonieru mitariiŋ. Bonieru noŋunde buŋo mitariiŋ ine, ŋiŋigo Anuture Bobiaŋ Biŋe so reŋgabi yobiŋ paiyaŋuŋgo ropeko tatariineo uruŋu fuke yarena? \v 18 Biŋe Quraŋgo buŋo mo oi iŋi pega: \q1 “Posiine yoŋoji Sombuŋ kaeo ropekimiŋgo qiqu enimiŋ ine, agiburaŋ ŋiŋigo wuwunuŋyaŋuŋke yoŋore buŋo uruŋu fukena?”\x * \xo 4.18 \xt Qoq 11.31\x* \m \v 19 Ore eru ogopune Anuture mi reŋgaru sisiri bofukeru joiserereŋ maneegobi, ŋoŋoji iiruŋaŋuŋ bobofuke Rauinere meo ruaniŋ. Rauine iŋoji buŋo miya ore so ogopuine dobu kiperu oporo baru ŋonemaiŋ eyareega. Iiruŋaŋuŋ iŋore meo ruaru miine dimaku gio fiine fiine damaŋ so baku goinebi. Oŋu. \c 5 \s1 Minebobo ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 1 Nonji maŋkekerisie kufufunde minebobo mo fukeru Kristoji joiserereŋ maneya, ore buŋoine kitiŋgaku miego. Jiki kirieru wareme kuririquraŋineji fukeko tinabiŋe nareme bofukeiŋgo manego. Ŋoŋore botugo nonde minebobo ogopune fukegobi, nonji ŋoŋore maŋ-ŋaŋuŋ iŋi bapakarego: \v 2 Anutuji ŋoŋo manesiŋ ŋaberu lama kubuine meŋaŋuŋgo ruaya, ŋoŋoji oi ŋonemaiŋ eyareru goinebi. Gio oi tataki maneru matayoŋ, Anuture mi boyoberu maŋ aŋiŋaŋuŋ gioo ruaru afagaru maŋ afake qiŋ keru baku dimainebi. Gbegbedi paiineo rembeŋine goku moneŋ yare yameŋ so keku goinebi. \p \v 3 Lama kubu yukuyaŋuŋgo wareru dimagobi, oi ŋi koito kamasi oŋuine so siŋaŋ yareinebi. “Zioz siŋaŋ fukegobeneŋ,” miku omoŋaŋuŋgo so qaku ropeine so einebiyoŋ, eebobore mosi fiine oi lama kubu yaduru goinebi. \v 4 Eebobo fiine eku gokabi lama siŋaŋ qoruineji moke fukeiŋ, damaŋ oo eri ubeŋaŋuŋgo keru resoŋ buresoŋ kuririineke qoruŋaŋuŋgo keru kipebi rauganimiŋ. Kuriri oiji damaŋ mogo so yagaŋgaru aŋi mo so fukeiŋ. Oŋu.\x * \xo 5.4 \xt Jon 21.15-17\x* \s1 Jeŋoŋ ŋoŋore uŋsowoŋ buŋo \p \v 5 Jeŋoŋ ŋoŋoji oŋuakoŋ siŋaŋpuŋaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. “Anutuji sigopou ŋiŋigo kiso eyareegayoŋ, yoŋoyoŋe ba wawaki eegobi, oi yauŋmoririine yareega.” Ore eru ŋoŋo sosowo botuŋaŋuŋgo ŋoŋo-ŋaŋe baba waki eku goinebi. Kamasi oiji mariku oŋuine nikebi rakame goinebi.\x * \xo 5.5 \xt Qoq 3.34\x* \v 6 Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe baba waki eku Anuture me usuŋineke ore rurumaŋineo rabi damaŋineji wareko soine romaiŋ ŋabeiŋ.\x * \xo 5.6 \xt Mat 23.12; Luk 14.11; 18.14\x* \v 7 Biŋe buŋo mo iŋi pega, “Iŋoji ŋoŋo ŋonemaiŋ eŋareega ore eru manemeja-ŋaŋuŋ sosowo iŋore meo ruaru bokeinebi.” \p \v 8 Eeboboŋaŋunde sisiŋaŋ ee eku qiŋ keru dimaku damaŋ so maŋgari goinebi. Sembene Rauineji kosa roregaku ŋiŋigo kiso eku baa nobeega. Moji turi qame iŋoji laion oŋuine gbaga nobeiŋgo jauega. (Laionji bubu gbororo oŋgaku jojorako maneru saki jouyaŋuŋ wapeega.) \v 9 Ŋoŋo joiserereŋ maneegobi, ŋoŋore maŋkekerisie ogopu yoŋoji oŋuakoŋ moreŋ so sisikoŋkoŋ oi akoŋ maneku karieru gogobi. Oi manesuku kokoiŋaŋuŋ yoberu mamanesiŋgo qiŋ keru dimaku laion oi sanaŋine akoŋ kiso eteru goinebi. \p \v 10 Ŋoŋo damaŋ pompoŋine yobu joiserereŋ maneru gokabi bofosike ŋabeku kitiŋ ŋabeku basanaŋ ŋabeko soine ŋesiŋ sanaŋ qaŋqaŋineo tuturi tomiri dimaku gonimiŋ. Oŋu Kristoke dimakabi kuririine ŋareme kuririquraŋineo roperu tatariine tomiri tamaeru go ropenimiŋ. Anutu, yauŋmoriri sosowore Rauine fukega, iŋoji ŋoŋo oŋu eku gonimiŋ ore oŋga ŋareya. \v 11 Iŋoji usuŋ Rauine go waperu goga eru damaŋ tatariine tomiri go ropeku goiŋ. Buŋo oi foriine. \s1 Pitaji momojo buŋo tatariine miya. \p \v 12 Anuture yauŋmoriri oi ŋonemaiŋ foriine yobu fukega. Nonji buŋo oi sanaŋgaru kitiŋgaku miku ŋoŋoji yauŋmoriri oo qiŋ keru dima sanaŋgaku gonimiŋ ore mitiga ŋarego. Ore eru quraŋ pompoŋine yo mibe muraŋne Sailasji quraŋga ŋarega. Iŋoji noke damaŋ so dimaku maŋkekerisie ogone fukega. Iŋore oŋu manesugo.\x * \xo 5.12 \xt Apo 15.22, 40\x* \p \v 13 Anutuji maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋo oŋuine iŋoyoŋunde roosoe ŋabeko Babilon siti sembene oo\f + \fr 5.13 \ft Babilon oi Rom sitire tina sumuŋine. Barariŋ buk maŋineo oŋuakoŋ tina oi ore so quraŋgabi pega.\f* gogobi, yoŋoji momojoyaŋuŋ ruabi ŋoŋoreo foga. Mamanesinde madene Mak iŋoji oŋuakoŋ momojoine ruaga.\x * \xo 5.13 \xt Apo 12.12, 25; 13.13; 15.37-39; Kol 4.10; Flm 24\x* \v 14 Ŋoŋo botuŋaŋuŋgo ohoweŋaŋuŋ baku kokobo eru meaŋaŋuŋ yorororu goinebi.\f + \fr 5.14 \ft Damaŋ oo mijeriyaŋuŋ miku ohoweyaŋuŋ baku miyaŋuŋ mudugaru gobuŋ, ore eru miga.\f* \p Ogopunoŋuŋ Kristoke qakatoru dimagobi, womoji sosowo ŋoŋoke peine. Oŋu.