\id 1JN - Mape NT [mlh] -Papua New Guinea 2008 (web -2014) \h 1 Jon \toc1 Jonde Quraŋ 1 \toc2 1 Jon \toc3 1 Jo \mt1 Jonde Quraŋ 1 \mt2 Jonji Quraŋ fuŋfuŋgaine ruaya. \imt1 Mimitaniŋ \ip Jonji manji jojoko naduŋgadunde buŋo oi sanaŋgaru miku goya. Maŋkekerisie ŋiŋigo noŋuŋ Anutu eru Yesu Kristo yokoke qakatoru dimaku maŋnoŋuŋ kikipe eku moakoŋ fukeru gogobeneŋ. \ip Goineji buŋo ikoine oi ŋiŋigo iŋi qaji yareru gobuŋ: “Yesuji Sombuŋ ŋi akoŋ fukega. Moreŋgo ya sosowo oi sembene fukega. Ore eru Yesuji moreŋ ŋi foriine so fukeru goya.” Buŋo ore eru goineji “Anutu manesiŋ gagobeneŋ,” miku eebobo fiine bokeru jijibu keoma goku ŋiŋigo goine kakane rosi eyarebi eru qouma rembeŋine gobuŋ. Buŋo rerekaine oŋuineji zioz egu bosembeaiŋ ore Jonji kajeqouŋ buŋoine quraŋgo iŋi quraŋgaru ruame wareya, “Yesuji Sombuŋ eru moreŋ ŋi moko akoŋ fukega. Moreŋgo gio bobo eru mamane roro oi ya sembene mata. Ore eru ‘Anutu manesiŋ gagobeneŋ,’ miku Madeine Yesu so bokekimiŋ eru ogopunoŋuŋ yoŋoke maŋnoŋunji jojoko naduŋgaduŋ eyareinebeneŋ. Manji jojoko oi yameŋ keku naduŋgaduŋ eeinebeneŋ.” \iot Quraŋ yoore mobe qoruine 6 oi iŋi: \io1 Gogore fuŋne oi Yesu \ior 1.1-4\ior* \io1 Tatama eru qisiri maŋineo gogo \ior 1.5–2.29\ior* \io1 Anuture eru Satande odumade \ior 3.1-24\ior* \io1 Moro me gemo oi fuŋneyakuŋ osoeru maneinebi. \ior 4.1-6\ior* \io1 Manjokore fuŋne eru mimiti \ior 4.7-21\ior* \io1 Mamanesiŋ noŋuŋ sembene gbiŋ eekimiŋ \ior 5.1-21\ior* \c 1 \s1 Gogo sanaŋinere buŋo oi Yesu Kristo \p \v 1 Nonji gogo sanaŋinere buŋo miiŋ ore quraŋ yo quraŋgago. Ronekoŋ gogore buŋo Rauji goko jiki yareya sosowo fukeya. Iŋoji go waperu moreŋgo wakiko oi jiŋonoŋunji ŋoneru menoŋunji sakiine bouabeneŋ buŋoine miko maneru gobeŋ.\x * \xo 1.1 \xt Jon 1.1\x* \v 2 Seŋgiŋbaŋgiŋ gogore Rauji fukeko niŋoji oi ŋoneru fuŋine kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimagobeneŋ. Gogo tatariine tomiri ore Rauineji Mamaineke go waperu wakiru fuke noreya, niŋoji iŋore Biŋe buŋo mitaniŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ romaeŋgaegobeneŋ.\x * \xo 1.2 \xt Jon 1.14\x* \v 3 Niŋoji Mamanoŋuŋ eru Madeine Yesu Kristo yokoke maŋnoŋuŋ kiperu moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ maŋ-ŋaŋuŋ niŋoke kiperu moakoŋ gokimiŋ ore maneru ya ŋoneru manebeŋ, oi mitaniŋga ŋareegobeneŋ. \v 4 Jeribariji maŋnoŋuŋ puseko gokimiŋ ore buŋo yo ogopuneke mitaniŋgaru quraŋgagobeneŋ. Oŋu. \s1 Ofoŋ tatamaineo uruŋu gokimiŋ \p \v 5 Biŋe buŋo iŋore Madeone maneru mitaniŋga ŋaregobeneŋ, oi iŋi: Anutuji tatamare Rau fukega eru iŋoreo qisiri mo so pega. \v 6 “Niŋoji iŋoke maŋnoŋuŋ kiperu moakoŋ gogobeneŋ,” oŋu miji miku jibu eebobonoŋunji roqowareqo eku qisirigo gogobeneŋ ine, buŋo ikoine miku eebobonoŋunji buŋo foriine so boyobeegobeneŋ. \v 7 Anutuji tatamainere maŋgo gokame niŋoji ore so eebobonoŋuŋ tatamainere maŋgo eegobeneŋ ine, botunoŋuŋgo maŋnoŋuŋ kikipe eku moakoŋ gobeneŋ Madeine Yesu Kristore dariji agiburaŋnoŋuŋ sosowo jureega. \p \v 8 “Maŋnoŋunji agiburaŋ so pega,” oŋu minobeŋ ine, noŋuŋ eadu ee ebeneŋ buŋo foriineji maŋnoŋuŋgo so dimaga. Mata! \v 9 Agiburaŋnoŋuŋ mifukegobeneŋ ine, iŋoji maŋine poretinde so jojofo buŋoine damaŋ so boyoberu agiburaŋnoŋuŋ bokeru eebobonoŋuŋ kekesiine sosowo jureega. \v 10 “Agiburaŋ so ebeneŋ,” oŋu mikimiŋ ine, buŋo Rauine odurebeneŋ Anutuji iko mimi ŋi oŋuine fukeko buŋoine maŋnoŋuŋgo so dimaga. Oŋu. \c 2 \s1 Yesuji keteŋ uje Raunoŋuŋ fukega. \p \v 1 O kokopune, ŋoŋoji agiburaŋ egu enimiŋ ore buŋo yo quraŋgago. Oi quraŋgagoyoŋ, moji jibu agiburaŋ bana ine, keteŋ (defence) uje Raunoŋunji pe noreiŋ. Yesu Kristo iŋoji Mamainere maŋfuŋgo goku buŋo sosowo poretiŋ akoŋ osoeru enoreega. \v 2 Keteŋ (defence) uje Raunoŋuŋ iŋoji agiburaŋnoŋunde furi fukeru keririke enoreya. Oi noŋunde agiburande akoŋ matayoŋ, moreŋgo sosowo noŋunde agiburaŋ oi oŋuakoŋ keririkeiŋ ore komeya. Oŋu. \s1 Buŋo rereŋ oi eebobo poretiŋ. \p \v 3 Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaekimiŋ ine, oŋuine oo iŋo manegobeneŋ, oi soine maŋyoka tomiri mane mukugobeneŋ. \p \v 4 Moji “Anutu manego,” miku mimipaŋ buŋoine so reŋgaru boyobeega, iŋoji iko buŋo mimi ŋiŋigo fukeme buŋo foriineji iŋore maŋgo so pega. \v 5 Matayoŋ, moji Anuture buŋo reŋgaru boyobeega, Anuture manjokoji fofori iŋore maŋ puseko kuririineke goga. Oŋuine oo Anutuke qakatoru moakoŋ gogobeneŋ, oi mane mukugobeneŋ. \v 6 Moji “Anutuke qakatoru gogo,” miga, iŋo Yesuji eeboboine eya, ore so boyoberu eba eku goiŋ ore so fukega. Oŋuine so eba eku gome so sagaga. Oŋu. \s1 Manji jojoko ekiminde mimipaŋ buŋo gariine \p \v 7 O yoro ogopune, nonji mimipaŋ buŋo gariine matayoŋ, mimipaŋ buŋo raŋgbaŋine fuŋfuŋgaineone pe ŋarega, oi quraŋga ŋarego. Mimipaŋ buŋo raŋgbaŋine ore Biŋe buŋo oi maneru go wapebuŋ.\x * \xo 2.7 \xt Jon 13.34\x* \v 8 Jibu ore mimiti gariine oi quraŋga ŋarego. Qisiriji mataeiŋ ore eko tatamare fori tamaeru sogueega ore mimipaŋ buŋo ore foriine Anutureo eru ŋoŋoreo totogo fukeru pega. \p \v 9 Moji miineji “Tatamaineo gogo,” migayoŋ, ogoine rosi etega, iŋoji jikigaru qisiri maŋgo goga. \v 10 Moji ogoine manji jojoko eteega, iŋoji tatamainere maŋgo damaŋ so goko mosiineji goine agiburaŋ enimiŋ ore so kesoeega. \v 11 Oŋuyoŋ, moji ogoine rosi etega, iŋoji dabu eereo roqowareqo goku eeboboine qisiri maŋgo eega. Qisiriji jiŋoine bokobeko tiŋtuŋ eru goga ore uro raiŋ, oi iŋoyoŋe so mane mukuega. Mata. \s1 Anutuji agiburaŋnoŋuŋ qofosoega. \p \v 12 O odumadepune, Yesuji komeru tinabiŋe yasogo roru goga ore eru Anutuji ŋoŋore agiburaŋ bokeru qofoso foreya. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. \v 13 O mamapune, moji fuŋfuŋgaineone go wapega, ŋoŋo oi maneru go wapebuŋ. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. O ŋi jeŋoŋpune, ŋoŋo sembene Rauine gbiŋ eteru gogobi, ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. Odumadepune, ŋoŋo Mamanoŋunde fuŋne mane mukuru gogobi, ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. \p \v 14 Mamapune, moji fuŋfuŋgaineone go wapega, ŋoŋo oi maneru go wapebuŋ wapegobi. Ore eru buŋo yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Ŋi jeŋoŋpune, ŋoŋo Anuture Biŋe buŋo maŋ-ŋaŋuŋgo ruabi sanaŋgaru dimako usuŋ-ŋaŋuŋke fukeru sembene Rauine gbiŋ eteru gogobi. Ore eru buŋo yo quraŋgabe ŋoŋoreo warega. Oŋu. \s1 Morende eebobo sembene oi yobeinebi. \p \v 15 Ŋoŋo morende eebobo sembene eru ya sosowo oo pega, ore aŋiine so maneinebi. Moji maŋineji morende eebobore aŋi manega ine, Mamanoŋunde manjokoji iŋore maŋgo so dimaga. \p \v 16 Morende eebobo oi iŋi: Ŋiŋigoji saki fuyaŋunde aŋi sanaŋine sembene boyobeegobi. Ya jiŋoyaŋunji ŋoneru ŋoneaŋi eru sase eegobi eru morende gogoyaŋuŋ ore bebero eru furarieru sakiyaŋuŋ ba ropeegobi. Oi eru manjo goine oi Mamareone so wareega. Mata! Oi morende eebobo sembene fukega. \v 17 Morende eeboboji benoŋ baiŋ eru ore aŋi sembene sembene oi oŋuakoŋ benoŋ banimiŋyoŋ, moji Anuture maŋ aŋi reŋgaru boyobeega, iŋoji qiŋ keru damaŋ tatariine tomiri sanaŋgaru go ropeiŋ. Oŋu. \s1 Kristore kisopu oi fuke foregobi. \p \v 18 O kokopune, Kristore tife\f + \fr 2.18 \ft Kristore kiso rau oi Antikraist. Grik buŋo anti, ore fuŋine yoyoka. Iŋoji Kristore oka dimaga eru Kristo foriine kiso eteega.\f* dimaku kiso eteiŋ, iŋoji damaŋ tatariineo fukeiŋ, oŋu mibi maneegobi. Buŋo ore so damaŋ yoo Kristore kisopu kokoineji fukeru dimagobi. Buŋo ore foriine oŋu fukeya ore eru damaŋ tatariinere maŋgo waperu gogobeneŋ, oŋu manegobeneŋ. Ore mogeine ogu. \v 19 Kiso ŋiŋigo yoŋoji noŋunde kubuo akoŋ goku boke noberu rabuŋ. Maŋyaŋuŋ niŋoke sasaki kiperu mamanesiŋ kufufuŋ botunoŋuŋgo kosa goku totiebuŋ. Nonunde kufufuŋ foriine fukenobuŋ ine, noŋuŋke damaŋ so qakatobi moko gonobeŋ. Boke noberu taitai dimagobi, mosi oiji fuŋneyaŋuŋ iŋi noduko ŋoneru manegobeneŋ: Yoŋoreone moji niŋoke fofori moakoŋ so fukeru goya. \p \v 20 Yoŋoji taitai dimagobiyoŋ, Kristoji Moroine Tiriine yoŋore maŋ-ŋaŋuŋgo keseme bogunu baku dobe ŋabeko sosowo ŋoŋoji buŋo foriine mane mukuru gogobi. \v 21 Ŋoŋoji buŋo foriine so egu mane mukunimiŋ ore eru buŋo yo so quraŋga ŋarego. Ore eru matayoŋ, ŋoŋo buŋo foriine mane mukugobi eru buŋo foriineji buŋo ikoine mo kesosoeiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru buŋo yo quraŋga ŋarego. \p \v 22 Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukegayoŋ, mo moji buŋo oi mugaga, iŋoji eadu bobo ŋiŋigo fukega. Iŋoji Kristore oka dimaku kiso eteru Mama eru Madeine oi moko muga yapeega. \v 23 Moji Mamare Made mugaega, iŋoji Mamaine tomiri mo goga. Moji Madeine mifukeega, iŋoji Mama oŋuakoŋ bofukeru iŋoke goga. \p \v 24 Ŋoŋo Biŋe buŋo fuŋfuŋgaineone maneru wapebuŋ, oi maŋ-ŋaŋuŋgo sanaŋgaru dimaiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Biŋe buŋo maneru wapebuŋ, oiji maŋ-ŋaŋuŋgo dimaiŋ ine, ŋoŋoji oŋuakoŋ qiŋ keru Mama eru Madeine yokoke qakatoru dimainebi. \v 25 Kristoji jojofo buŋo iŋi noreko pega, “Noke dimanimiŋ ine, gogo seŋgiŋbaŋgiŋineke ŋarebe tatariine tomiri sanaŋgaru gonimiŋ.” \p \v 26 Goineji esoigaru tiŋtuŋ ba ŋareegobi, nonji yoŋore eru buŋo oi quraŋga ŋarego. \v 27 Goineji tiŋtuŋ eegobiyoŋ, Kristoji Moro Tiriine ŋoŋore maŋgo keseme bogunu baku dobe ŋabeega. Moro Tiriine iŋoji maŋ-ŋaŋuŋgo qiŋ keru dimako so wirienimiŋ ine, ŋoŋoji qaqaji more so embimbiŋganimiŋ. Oi iŋi ore migo: Iŋore Moro Tiriineji eebobo fiinere buŋo sosowo qaji ŋareeiŋ. Bogunu baku dobe ŋabeega, oi ya ikoine mo matayoŋ, mamane buŋo foriine akoŋ fukeega. Ore eru buŋo foriine qaji ŋareya ore so buŋoine sosowo reŋgaru Kristoke damaŋ so qakatoru dimainebi. \p \v 28 O kokopune, ŋoŋo Kristoke qiŋ keru qakatoru dimainebi. Iŋoke dimaku gobeneŋ moke fukeiŋ, damaŋ oo so yobe nobeko mimigaŋgaŋ paio so kamieru rakimiŋyoŋ, soine iŋore jiŋoo koimo paio samarieru dimainebeneŋ. \v 29 Kristoji posiine fukega, ŋoŋoji buŋo oi mane mukugobi ine, buŋo yo oŋuakoŋ soine mane taniŋganimiŋ: Ŋiŋigo sosowoji eebobo posiine baegobi, yoŋoji oŋuakoŋ Anutureone fukeru iŋore odumade fukegobi. Oŋu. \c 3 \s1 Noŋuŋ Anutureone fukeru odumadepuine fukegobeneŋ. \p \v 1 Maneniŋ! Sombuŋ Mamanoŋunji niŋore “Nakene odumadepu,” oŋu oŋga noreru oiji manjokoine yasogo noduega. Noŋuŋ fofori Anuture odumade fukegobeneŋ. Oi fukegobeneŋ ore moreŋ ŋiŋigoji fuŋnenoŋuŋ so mane mukuru gogobi. Anuture fuŋne so mane mukugagobi ore noŋunde fuŋnere oŋuakoŋ mumutu eru gogobi.\x * \xo 3.1 \xt Jon 1.12\x* \v 2 O yoro ogopune, damaŋ yoo noŋuŋ Anuture odumade fukeru gogobeneŋ. Oŋu goku jiki uruŋu fukeru gokimiŋ, oi totogo so fukega. Buŋo moakoŋ manegobeneŋ, oi iŋi: Iŋoji moke totogo fukeko kamasiine foriine jiŋonoŋunji ŋonekimiŋ, damaŋ oo akoŋ qowirieru oi oŋuine fukekimiŋ. \v 3 Uri yoŋoji Kristore oori oŋuine eteru gogobi, iŋoji oi keririke yabeme iŋore kamasi oŋuine gbagbataeŋine fukeru gonimiŋ. \p \v 4 Uri yoŋoji agiburaŋ baegobi, yoŋoji kadi buŋo qaku buraŋgaegobi. Agiburaŋ oi jauba eebobo. \v 5 Kristo iŋoyoŋe agiburaŋine tomiri iŋoji noŋunde agiburaŋ keririkeiŋ ore wakiru fukeya, oi manegobi.\x * \xo 3.5 \xt Jon 1.29\x* \v 6 Uri yoŋoji Kristoke qiŋ keru dimagobi, yoŋoji agiburaŋ so eru gogobi. Moji agiburaŋ jikigaru eega, iŋoji Yesu so ŋoneru fuŋine so mane mukuru goga. Oŋu. \p \v 7 O kokopune, moji egu tiŋtuŋ baŋabeiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Kristoji posiine fukega ore so moji eebobo posiine poretiŋ boyobeega, iŋoji posiine fukega. \v 8 Sembene Rauineji fuŋfuŋgaineone agiburaŋ eru waperu goga. Ore so uri yoŋoji agiburaŋ baegobi, yoŋoji Sembene Rauinere biŋe fukegobi. Anuture Madeji iŋore gio imasamakeŋ baiŋgo ore wakiru fukeya. \p \v 9 Uri yoŋoji Anutureone fukebuŋ, yoŋoreone moji gogo fuŋine more maŋgo pega ore eru agiburaŋ so jikigaru eega. Fufuke gariine fukeru goga ore eru agiburaŋ jikigaru baiŋgo embimbiŋgaega. \v 10 Uri yoŋoji Anuture odumade fukeru uri yoŋoji Sembene Rauinere odumade fukegobi, oi iŋi osoeru mane taniŋgakimiŋ: Moji eebobo posiine so boyobeega, iŋoji Anuture biŋe so fukega. Oŋuakoŋ moji ogopuine so manji jojoko eyareega, iŋoji Anuture biŋe so fukega. Ore mogeine oŋu. \s1 Ŋoŋo manjoko naduŋgaduŋ eru goinebi. \p \v 11 Biŋe buŋore koruŋ fuŋfuŋgaineone maneru waperu gogobeneŋ, ore mimipaŋ buŋoine oi iŋi: Noŋuŋ manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ.\x * \xo 3.11 \xt Jon 13.34\x* \v 12 Kein (Kain) iŋoji Sembene Rauinere biŋe goku gboine qame komeya. Noŋuŋ oi oŋuine fukeru egu goinebeneŋ. Iŋoji iŋi ore gboine qaya: Iŋoyoŋunde eeboboji sembene fukeyayoŋ, gboinere oi posiine fukeya. Iŋo ore eru qaya.\x * \xo 3.12 \xt Jen 4.8\x* \p \v 13 O maŋkekerisie ogopune, moreŋ ŋiŋigoji rosi eŋarenimiŋ ine, ore eru so waragainebi. \v 14 Noŋuŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ manjoko eyareegobeneŋ ore eru buŋo yo mane taniŋgagobeneŋ: Noŋuŋ kome sanaŋinere ruge kigaru gogo sanaŋineo roperu gogobeneŋ. Moji manjoko so eega, iŋoji jikigaru kome sanaŋinere maŋgo dimaiŋ.\x * \xo 3.14 \xt Jon 5.24\x* \v 15 Ŋiŋigo ogopuyaŋuŋ rosi eyareegobi, oi sosowoji komekiine yayabe ŋiŋigo fukegobi. Gogo sanaŋine oi yayabe ŋiŋigo oŋuine more maŋgo so pega, oi soine mane mukugobi. \p \v 16 Yesu Kristoji gogoine noŋunde eru kisiŋgaru bokeru manjoko naduŋgadunde fuŋne oŋu noduko ŋoneru mane mukugobeneŋ. Noŋuŋ oŋuakoŋ gogonoŋuŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋore eru kisiŋgaru bokebeneŋ sagaiŋ. \v 17 Moji morende yareya soineo roru gome ogoineji yare embimbiŋgaru basiqasi eko ŋonegayoŋ, jibu bukuŋ fukeru maŋine kipega ine, Anutu manjokoineji iŋore maŋgo uruŋu pena? \v 18 O kokopune, manjoko naduŋgaduŋ ee oi mi bibinoŋunji akoŋ egu misaqasa minoboŋyoŋ, oi eebobonoŋunji buŋo foriine boyoberu eku goinebeneŋ. \s1 Anuture jiŋo maio samarieru dimainebeneŋ. \p \v 19 Noŋuŋ buŋo foriinere biŋe fukegobeneŋ me mata? Fukegobeneŋ ine, soine maŋnoŋuŋ womoke eteko Anuture jiŋo maio koimo dimakimiŋ. Buŋo oi noŋuŋ oosoe eru iŋi mane mukukimiŋ: \v 20 Maŋnoŋunji ya sembene ore eru minorega ine, niŋo buŋo yo soine mane mukugobeneŋ: Anutuji oosoe Raunoŋuŋ fukeru buŋonoŋuŋ poretiŋ akoŋ osoeiŋ. Anuture mamanesuji noŋunde mamanesu odureru ropekiine fukeko buŋo sosowo soine mane forega. Ore eru soine maŋnoŋuŋ womoke eku goinebeneŋ. \p \v 21 O yoro ogopune, maŋnoŋunji so minorega ine, noŋuŋ soine Anuture jiŋo maio koimo fukeru samarieru dimakimiŋ. \v 22 Noŋuŋ Anuture mimipaŋ buŋo reŋgabeneŋ eebobonoŋuŋ oi ŋoneme sagaega ore so eru baku goegobeneŋ ine, ya more oŋga wosiru weu tekimiŋ, oi noreko raugakimiŋ. \p \v 23 Anuture mimipaŋ buŋo yoyoka oi iŋi: Noŋuŋ Madeine Yesu Kristore tina manesiŋ garu maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ eru mimipaŋ buŋo mitiga noreme ore so manjoko naduŋgaduŋ eku gokimiŋ. Oŋuine so eru gonobeŋ, oi Anuture jiŋoo so sagana.\x * \xo 3.23 \xt Jon 13.34; 15.12, 17\x* \v 24 Uri yoŋoji Anuture mimipaŋ buŋo reŋgaegobi, yoŋoji Anutuke qakatoru gobi Anutuji yoŋoke fooreku dimaga. Iŋoji noŋuŋke fooreku dimaga, oi Moroine Tiriine noreko maŋnoŋuŋgo saŋu qa noreru goga ore mane mukugobeneŋ. Oŋu. \c 4 \s1 Moro me gemo oi fuŋneyakuŋ osoeru maneinebi. \p \v 1 O yoro ogopune, kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine kokoineji moreŋ so roregaru gogobi ore buŋo sosowo oi pipa so roru manesiŋ gainebi. Anuture Moroji me gemo moji boburogame buŋo miga, oi bonieru eesoigo ruaru osoeinebi. \v 2 Anutu Moroinere fuŋne oi iŋi osoeru bofukeinebi, “Yesu Kristoji wakiru saki fuineke fukeru goya,” uri yoŋoji buŋo oi mifukeenimiŋ, yoŋoji sosowo Anuture biŋe fukegobi. \v 3 Moji Yesure fuŋne oŋu so mifukeega, iŋoji Anuture biŋe so fukega. Kristo kiso Rauinere gemoji iŋore maŋ boburogame buŋo miega. Moji fukeru Kristore oka dimaku kiso eteiŋ,\f + \fr 4.3 \ft Kristore kiso rau oi Antikraist. Grik buŋo anti, ore fuŋine yoyoka. Iŋoji Kristore oka dimaga eru Kristo foriine kiso eteega.\f* buŋo oŋu ŋajibuŋ, iŋoji damaŋ yoo moreŋgo fukega. \p \v 4 O kokopune, ŋoŋo Anuture biŋe fukebi Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋgo dimaku morende gemokaku oi yadureru gbiŋ eyareega. Ore eru kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine oi soine gbiŋ eyareru goniminde so fukegobi. \v 5 Yoŋoji morende biŋe fukebi morende gemoji boburo yabeegobi. Ore eru morende eebobo boyoberu buŋo mibi maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋoji buŋoyaŋunde kaje ruaru maneegobi. \p \v 6 Noŋuŋ Anuture biŋe fukebeneŋ Moro Tiriineji boburo nobeega. Anutu manegobi, yoŋoji noŋunde buŋo mibeneŋ ore kaje ruaru maneegobi. Anuture biŋe so fukegobi, yoŋoji noŋuŋ buŋo mibeneŋ ore kaje so ruaru maneegobi. Buŋo foriinere Moro eru sinefurure gemo yokore fuŋne oi oŋu osoeru mane mukuekimiŋ. Oŋu. \s1 Anutuji manjokore fuŋne fukega. \p \v 7 O yoro ogopune, Anutuji manjoko naduŋgaduŋ eere fuŋqodu fukega. (Ore eru manjoko oi obu jiŋoine oŋuine peku wapeega.) Ore eru noŋuŋ manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebeneŋ. Oŋu eru gogobeneŋ, sosowo noŋuŋ Anutu maneru iŋoreone fufuke gariine fukeru gogobeneŋ. \p \v 8 Anutuji manjokore kukure Rau fukega. Oŋu fukega ore moji ŋiŋigo so manji jojoko eyareega, iŋoji Anutu so maneru mutu goga. \v 9 Anutuji manjokoine botunoŋuŋgo totogo iŋi noduya: Iŋoji Madeine moakoŋ oi maŋgo enoreko sanaŋgaru gokimiŋ ore eru soreme moreŋgo wakiya. \v 10 Noŋuŋ Anutu manji jojoko eteru oiji manjoko so kesosoebeneŋ fukeyayoŋ, manji jojokore fuŋne oi iŋi: Anutuji rone manji jojoko enoreru agiburaŋnoŋuŋ keririkeiŋ ore Madeine soreme noŋundeo wakiya. \p \v 11 O kokopune, Anutuji oŋu mokemoke yobu manji jojoko enoreya ore eru noŋuŋ oŋuakoŋ maŋnoŋunji jojoko naduŋgaduŋ eeinebeneŋ. Manji jojoko so naduŋgaduŋ ebeneŋ so yobu sagaga. \v 12 Moji Anutu damaŋ mogo so ŋoneyayoŋ, manjoko naduŋgaduŋ eku gogobeneŋ ine, Anutuji maŋnoŋuŋgo rowegaru dimako manjokoineji maŋnoŋuŋ puseko kuririnoŋuŋke fukeru gogobeneŋ.\x * \xo 4.12 \xt Jon 1.18\x* \p \v 13 Noŋuŋ Anutuke qakatoru gobeneŋ iŋoji maŋnoŋuŋgo dimaga, oi Moroine Tiriine noreya ore eru mane mukuru maŋyoka so eegobeneŋ. \v 14 Mamaineji Madeine moreŋine moreŋine noŋunde Munaŋqoqo Rau fukeiŋ ore soreme wakiya. Niŋoji oi ŋoneru maneru kitiŋgaku miegobeneŋ. \v 15 Moji “Yesu Anuture Made fukega,” mifukeeiŋ, Anutuji iŋore maŋgo rowegaru dimako iŋoji Anutuke qakatoru goga. \p \v 16 Anutuji yoŋe manjoko enoreega, niŋo ore fuŋine mane mukuru oo manesiŋ gaegobeneŋ. Anutuji manjokore Rau fukega. Oŋu fukega ore moji ŋiŋigo manji jojoko eyareru goga, iŋoji Anutuke qakatoru dimako Anutuji iŋore maŋgo rowegaru goga. \v 17 Oŋu gobeneŋ Anuture manjokoineji maŋgo eru rau noberu maŋnoŋuŋ puseko kuririnoŋuŋke gogobeneŋ. Kristoji moreŋgo yayabaine goya, noŋuŋ kamasi oŋuine gogobeneŋ. Oŋuine gogobeneŋ ore eru Anuture mimitari damaŋ yasogoo Kristore jiŋo maio roperu oo koimo fukeru samarieru dimakimiŋ. \p \v 18 Anutuji aŋo manjoko enoreme dimaku omaine yobu kokoi egu manekimiŋ. Agiburaŋ ŋiŋigo Anutuji agiburaŋyaŋunde geo egu bokirie yareiŋ ore kokoi maneegobiyoŋ, Anuture manjokoji maŋnoŋuŋ pusega ine, oiji kokoinoŋuŋ sosowo yobe foreega. Ore eru moji kokoi maneega, iŋo manji jojoko enoreega ore fuŋine oi poretiŋ so mane forega. \p \v 19 Iŋoji rone manji jojoko enoreya ore eru noŋuŋ manji jojoko eegobeneŋ. \v 20 Moji “Anutu manjoko etego,” migayoŋ, ogoine rosi eteega, iŋoji ŋiŋigo ikoikoine fukega. Ore fuŋine oi iŋi: Ogoine ŋoneru jibu so manjoko etega ine, iŋoji Anutu so ŋoneru oi uruŋu manji jojoko etena? \v 21 Moji Anutu manjoko eteega, iŋoji ogopuine oŋuakoŋ manjoko eyareru goigoŋ. Anutuji manji jojokore mimipaŋ buŋo oŋu ruame pega. Oŋu. \c 5 \s1 Maŋkekerisie ŋiŋigo noŋuŋ gbiŋ eekimiŋ. \p \v 1 Uri yoŋoji Yesu manesiŋ garu “Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega,” miegobi, oi sosowoji Anutureone fufuke gariine fukeru gogobi. Uri yoŋoji Mamaine manji jojoko etegobi, oi sosowoji iŋore Made oŋuakoŋ manji jojoko eteegobi. \v 2 “Anuture odumadepu manji jojoko eyaregobeneŋ,” mibeneŋ buŋo ore foriine oi noŋuŋ iŋi ore oosoe eru manegobeneŋ: Anutu manji jojoko eteru mimipaŋ buŋoine reŋgaru boyobeegobeneŋ ine, Anutu odumadepuine oŋuakoŋ manji jojoko eyareekimiŋ. Ore mogeine oi oŋu. \v 3 Anutu manji jojoko etekimiŋ ore foriine oi buŋo rereŋ. Anuture mimipaŋ buŋo boyobebeneŋ sagaga. Mimipaŋ buŋoine reŋgabeneŋ yobiŋineke so fukeiŋ.\x * \xo 5.3 \xt Jon 14.15\x* \p \v 4 Anutureone fufuke gariine fukebeŋ, noŋuŋ sosowoji soine iŋore mi reŋgaru morende eebobo sembene gbiŋ eekimiŋ. Anutuji mamanesiŋ noreko ore paiineo oŋga wosigabeneŋ Anutuji morende eebobo sembene oi qaku yobeko waki foreko gogobeneŋ. Gbiŋ ekiminde fuŋne furuine mo so pega. \v 5 Noŋuŋ gbiŋ so enobeŋ ine, uri yoŋoji oi enobuŋ? Yesu Anuture Made fukega, moji oi manesiŋ garu morende eebobo sembene gbiŋ eeiŋ. Oŋu. \s1 Anutuji Madeinere buŋo iŋi kitiŋgaku miya: \p \v 6 Yesu Kristo Anuture Made fukega, oi uruŋu manegobeneŋ? Yesuji obuo rakame Jonji miti meso rau teme Anutuji damaŋ oo buŋo oi miko manebi eru jiki dariine keseiŋgo eko oo buŋo maru mo Sombuŋgone fukeko manebuŋ. Buŋo obuo ateine moakoŋ fukeya, oi akoŋ mata. Sombuŋ Rauineji buŋo kitiŋgaku miya, ore mogeine oi obu eru dari, yoyoka oi. Jikigaru Moro Tiriineji buŋo oi miega. Iŋoji buŋo foriinere Rau fukega ore eru iko eiŋgo embimbiŋgaega. \p \v 7 Kikitiŋ buŋo yokaomo oi oŋu manebeneŋ pega. \v 8 Buŋo yokaomo ore mogeine oi Moro, obu eru dari. Buŋoyaŋuŋ oi sogokoŋ totogo manebeneŋ saga forega. \v 9 Buŋo koroineo waperu kikitiŋ eegobi, oi soine maneru roru sabareegobeneŋyoŋ, Anuture kikitiŋ buŋoji ŋiŋigo buŋonoŋuŋ odureru sanaŋ qaŋqaŋine fukega. Anutuji Madeinere “Nake Madene,” oŋgaku fuŋine oŋu totogo kitiŋgaku miya. Ore eru buŋo oi egu ŋadi gakimiŋ. \p \v 10 Moji Anuture Made manesiŋ gaega, kikitiŋ buŋo Rauineji iŋoyoŋe iŋore maŋgo gokame iŋore fuŋne soine mane mukuega. Moji Anutu so manesiŋ gaega, iŋoji kikitiŋ buŋo Rauine iŋoyoŋe ba wawaki eteru ŋi ikoine fukeega. Anutuji buŋo koruŋ Madeinere kitiŋgaku miya, iŋoji buŋo oi so manesiŋ gaga ore Anutu iŋoyoŋe ŋadi gaega. \v 11 Anutuji buŋoine iŋi kitiŋgaku miya, “Nonji gogo sanaŋine ŋareiŋ ore mibe, nake Madeneji gogo sanaŋine ore kukure Rauine fukega.”\x * \xo 5.11 \xt Jon 3.36\x* \v 12 Iŋore Madeke qakatoru goga, iŋoji gogo sanaŋine raugaru goga. Anutu Madeineke so qakatoru goga, iŋoji gogo sanaŋine so raugaru goga. Oŋu. \s1 Gogo sanaŋinere fuŋine \p \v 13 Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutu Madeinere tina oi manesiŋ gaegobi, nonji quraŋ yo ŋoŋore quraŋgago. Gogo sanaŋinere biŋe fukegobi, ŋoŋoji ore fuŋine poretiŋ mane mukunimiŋ ore eru yo quraŋgago. \v 14 Noŋuŋ soine koimo fukeru Anuture bembeŋgo raru oŋga wosiru dimaku iŋi mane mukuegobeneŋ: Wamo yare iŋore maŋ aŋi boyoberu oŋga wosikimiŋ, iŋoji oŋgawowosinoŋuŋ oi maneiŋ. \v 15 Oi me oi ore oŋga wosibeneŋ oŋgawowosinoŋuŋ maneiŋ ore manegobeneŋ ine, buŋo yo oŋuakoŋ mane mukugobeneŋ: Wamo yare oŋga wosigabeneŋ, oi sosowo noŋunde biŋe fukeiŋ. \p \v 16 Moji ogoine ŋoneme agiburaŋ eko oiji kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ, iŋoji ogoine iŋore Anutu oŋga wosigako munaŋ qoqo eteko gogo sanaŋineo ropeiŋ. Agiburaŋ Anutuji bokeiŋ ore so ebuŋ, buŋo yo yoŋore migo. Goineji agiburaŋ ebi oiji kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ, yoŋore oŋga wosiinebi ore oi so migo. Mata. \v 17 Eebobo sembene sosowo oi agiburaŋ fukega. Sembene goine egabeneŋ oiji kome sanaŋinere biŋe so fukekimiŋ. Oŋu. \s1 Maŋkekerisie ŋiŋigo noŋuŋ Anutuke qakatoru dimagobeneŋ. \p \v 18 Uri yoŋoji Anutureone fufuke gariine fukebuŋ, yoŋoreone moji agiburaŋ so jikigaru eega, oi manegobeneŋ. Anutureone fufuke gariine fukeru goga, iŋoji iŋoyoŋe sisiŋaŋ eku Sembene Rauineji oi so qafagaru roiŋ. \p \v 19 Noŋuŋ buŋo yo manegobeneŋ: Noŋuŋ Anuture biŋe fukegobeneŋyoŋ, moreŋ so yoŋoji maŋyaŋuŋ so kerisieru Sembene Rauinere usuŋ yukuineo gobi siŋaŋ yabeega. \p \v 20 Buŋo yo oŋuakoŋ manegobeneŋ: Moji ŋi foriine yobu fukega, noŋuŋ oi manekimiŋ ore Anutuji Madeine soreme wakiru mamanetaniŋ noreya. Moji ŋi foriine yobu fukega, noŋuŋ iŋoke qakatoru moakoŋ fukeru gogobeneŋ. Ŋi foriine yobu oi Anuture Made Yesu Kristo. Iŋoji Anutu foriine yobu eru gogo sanaŋinere kukure Rau fukega. \p \v 21 O kokopune, nemu gboŋ ikoine goineji qukarieru egu qafaga ŋarenimiŋ ore ŋoŋo-ŋaŋe sisiŋaŋ eku goinebi. Oŋu.