\id JDG .01, Judges 1, Motu, PNG, RTWP 8/92 \h HAHEMAORO TAUDIA \toc1 HAHEMAORO TAUDIA \toc2 HAHEMAORO TAUDIA \mt1 HAHEMAORO TAUDIA \c 1 \s1 Kanaan tanona ai \p \v 1 Iosua ena mase murinai Israel taudia ese Iehova e nanadaia, eto, Daika ese baine gunalaimai, Kanaan taudia baia tuari henidia negadia ai. \v 2 Iehova eto, Iuda ese baine gunalaimui; a itaia, tano na ia imana ai vada na atoa. \v 3 Bena Iuda vevena ese Iuda kakana Simeon vevena e hamaorodia, eto, Ai baia abia tanona aitala, bena Kanaan taudia baita tuari henidia; gabeamo umui bavabia tanona baitala. Taunabunai, Simeon taudia na idia ida ela. \p \v 4 Bena Iuda na eha tuari. Bena Iehova ese Kanaan taudia bona Perisi taudia na idia imadia ai e atodia: gerebu ta\f + \fr 1:4 \ft Gerebu ta = l0,000.\f* e hadareredia Besek ai. \v 5 Una Besek ai idia ese Adoni-besek e davaria, bena e tuari henia, Kanaan taudia bona Perisi taudia e hadareredia. \v 6 A Adoni-besek e heau; bena idia ese e ḡavaia ela bona e abia mauri; bena imana sinabadadia bona aena sinabadadia e utudia oho. \v 7 Bena Adoni-besek eto, Pavapava hitu-ahui imadia sinabadadia bona aedia sinabadadia na utudia oho, bena egu pata henunai aniani momorudia e ani; lau ese na kara henidia heḡereḡerena, Iehova ese unu vada e kara henigu toma. Bena idia ese Ierusalem e laohaia: unuseni ai e mase. \p \v 8 Bena Iuda taudia ese Ierusalem e tuari henia, e abia, hanua taudia na dare amo e aladia ore, bena hanua e doua. \v 9 Una murinai Iuda taudia e hekei ela, Kanaan taudia e tuari henidia, ororo kahadia ai bona diho kahana ai bona taora kahadia ai. \v 10 Iuda taudia danu ela, Kanaan taudia Heberon ai (una hanua ladana gunana be Kiriat-araba) e tuari henidia. Bena idia ese Sesai bona Ahiman bona Talmai e hadareredia. \p \v 11 Unu amo ma ela, Debiri taudia e tuari henidia. (Debiri ladana gunana na Kiriata-sefere). \v 12 Kaleb eto, Kiriata-sefere baine tuari henia bona baine abia tauna na natugu kekenina Aksa baina henia, baine adavaia. \v 13 Bena Otoniele, Kaleb tadina Kena natuna, ese e abia; bena Kaleb ese natuna kekenina Aksa na e heni; l, bena ia ese e adavaia. \v 14 Bena hahine na adavana dekena ela, lalona e ania, tamana enai tano ta baine noia eto. Ma ela, bena ena doniki amo e diho negana ai, Kaleb ese e nanadaia, eto, Emu ura be dahaka? \v 15 Ia ese e noia, eto, Emu herahia do ba henigu. Egu noho gabuna vada o henigu tano kaukauna ai, diho kahana ai; harihari ranu gabudia ma ba henigu. Taunabunai, Kaleb ese atai ranu gabudia bona henu ranu gabudia e henia. \p \v 16 Kene taudia, Mose ravana vevena, na Iuda taudia ida pamu audia hanuana vada e rakatania, Iuda tano-ḡaḡaena ai vada ela, Arada diho kahana ai; idia na ela, una gabu taudia ida e hanoho. \v 17 Bena Iuda taudia na tadidia Simeon taudia ida ela, Kanaan taudia Sefata ai e nohova na e hadareredia, bona edia hanua e habuaia tari; taunabunai una hanua ladana e gwauraia Horoma.\f + \fr 1:17 \ft Horoma anina be “Ihabua-tarina vada e gwauraia.”\f* \v 18 Iuda danu Gasa mai tanona idoinai, bona Askelono mai tanona idoinai, bona Ekron mai tanona idoinai, e abidia. \v 19 Iehova ese Iuda taudia e bamodiava, bena idia ese ororo kahadia iboudiai e abidia; a asi edia dala taora ai e nohova taudia bae luludia lasi, badina be idia na mai edia auri kariotadia. \v 20 Bena Heberon na Kaleb e henia, Mose ena hereva heḡereḡerena; bena Kaleb ese Anak natuna tatoiosi na unu amo e luludia lasi. \v 21 A Beniamina taudia ese Iebusu taudia Ierusalem ai e nohova na asie luludia lasi; taunabunai, Iebusu taudia na Beniamina taudia ida vada e noho hebou Ierusalem ai, ema bona hari dina. \p \v 22 Iosef vevena ese Betele e tuari henia; bena Iehova na idia ida. \v 23 Iosef taudia ese haida e siaidia, Betele bae hasinadoa. (Una hanua ladana gunana be Lusu.) \v 24 Hasinadoa taudia ese tau ta hanua amo e raka lasi e itaia, bena e hamaoroa, eto, Mani emu kara, hanua ivareaina dalana ba hadibamai, bena baia bogamu hisi. \v 25 Bena ia ese bae vareai dalana e haheitalaidia. Bena idia ese hanua e abia, hanua taudia na dare isena amo e aladia ore; a una tau mai ena ruma taudia iboudiai ida e kahudia nege. \v 26 Una tau na Hiti taudia edia tano ela, unuseni ai hanua ta e hadaia, ladana e hatoa Lusu; una hanua na unu e hatoa toma ema bona hari dina. \p \v 27 Manase taudia ese danu Bete-seana taudia, mai ena hanua maraḡidia taudia ida, bona Taanak taudia, mai ena hanua maraḡidia taudia ida, bona Doro taudia, mai ena hanua maraḡidia taudia ida, bona Ibleam taudia, mai ena hanua maraḡidia taudia ida, bona Megido taudia, mai ena hanua maraḡidia taudia ida, asie luludia lasi; Kanaan taudia na dounu e nohova, una tano ai. \v 28 Gabeai, Israel taudia e goadava negana ai, idia ese Kanaan taudia e abidia, edia hesiai taudia ai e halaodia, a asie luludia lasi. \p \v 29 Efraim taudia ese danu Kanaan taudia Gesere ai e nohova na asie luludia lasi; Kanaan taudia na idia bogaragidiai e nohova Gesere ai. \p \v 30 Sebulun taudia ese danu Kitron taudia bona Nahalolo taudia na asie luludia lasi; Kanaan taudia na idia bogaragidiai e nohova bona isiaidia e lao heniva. \p \v 31 Asere taudia ese danu Ako taudia bona Sidono taudia bona Alab taudia bona Aksib taudia bona Helba taudia bona Afik taudia bona Rehob taudia na asie luludia lasi. \v 32 Asere taudia na Kanaan taudia bogaragidiai e nohova una tano ai; asie luludia lasi. \p \v 33 Napatali taudia ese danu Bete-semese taudia bona Bet-anata taudia asie luludia lasi. Idia ese Kanaan taudia bogaragidiai e nohova una tano ai; ḡau tamona idia ese Bete-semese bona Bet-anata taudia e abidia, edia hesiai taudia ai e halaodia. \p \v 34 Amoro taudia ese Dan taudia na e luludia lou ororo kahadia, bona e laodia ahu, taora ai basie diho. \v 35 Amoro taudia na dounu e nohova Here ororona ai bona Aialono ai bona Saalbim ai, a Iosef taudia imadia vada e metau latadiai; idia ese Iosef taudia isiaidia e lao heni. \v 36 Amoro taudia edia tano hetoana na Akrabim gabaena amo e laova, Sela amo e dae ela. \c 2 \s1 Iosua ena mase \p \v 1 Iehova ena aneru ese Gilgal amo ela, ela bona Bokimi. Ia eto, Aigupto amo na hakaumui lasi, senemui na gwau henidia hamata baina henidia nato tanona ai na hakaumui vareai. Na hamaoromui, nato “Eda herohemaino na lau ese basina hadikaia; \v 2 umui danu ina tano taudia ida basio herohemaino; edia ihaboulaina patadia ba ḡiḡidia dobi”. To umui ese egu haheḡani asio badinaia. Ede vada o kara toma? \v 3 Taunabunai, harihari na hamaoromuimu, na tomu, Basina luludia lasi vairamui ai: idia na inaimui ai baela, bona edia dirava ese bae idoamui. \v 4 Iehova ena aneru ese Israel taudia iboudiai unu e hereva henidia toma; bena iboudiai na e tai lolololo. \v 5 Bena una gabu ladana e hatoa Bokimi.\f + \fr 2:5 \ft “Bokimi” anina be “Taitai taudia”.\f* Unuseni ai idia ese Iehova e boua. \p \v 6 Iosua ese Israel taudia e siaidia karoho, bena ta ta ena gabu ena gabu ela, edia tano iabidia totona. \v 7 Bena Israel taudia ese Iehova isiaina e lao heni, Iosua ena mauri dinadia iboudiai lalodiai, bona tau badadia, Iosua ena mase murinai dounu e mauri nohova bona Iehova ena siahu karadia Israel latanai e kara vada e ita taudia, edia mauri dinadia lalodiai danu. \p \v 8 A Iosua Nunu, Iehova ena hesiai tauna, na e mase; ena mauri laḡanidia na sinahu-ta dikoana gwauta. \v 9 Ena tano korikori ai e guria, Timnata-here ai, Efraim ororodia ai, Gaasa ororona mirigini kahana ai. \v 10 Una uru idoinai danu na tubu tama dekediai e hahebou. Bena uru matamatana ta e vara isi; idia na Iehova asi dibadia, bona Iehova ena kara Israel taudia ediai danu asi dibadia. \s1 Israel taudia e kara havara \p \v 11 Bena Israel taudia ese Iehova vairanai e kara havara, dirava idaudia, ladadia Baal, isiaidia e lao heni. \v 12 Idia ese Iehova, senedia edia Dirava, Aigupto tanona amo e hakaudia lasi Diravana, e rakatania; dirava idaudia, bogaragidiai e nohova besedia edia dirava, muridia amo e raka bona e toma henidia diho; unu amo idia ese Iehova ena badu e havaraia. \v 13 Idia ese Iehova e rakatania, dirava ladadia Baal bona dirava ladadia Astaroto isiaidia e lao henidia. \v 14 Taunabunai, Iehova ena badu vada e ḡaraḡara Israel taudia ediai. Bena ia ese dadidadi taudia imadia ai e atodia; idia ese edia kohu e dadi ore. Inaidia heḡeḡemadai imadia ai e atodia kau, bena idia na asi goadadia inaidia bae laodia ahu. \v 15 Tuari ela negadia iboudiai Iehova imana ese e hadikadia, Iehova ese vada e sisiba henidia bona e gwau henidia hamata heḡereḡerena. Edia noho na dika rohoroho. \p \v 16 Bena Iehova ese hahemaoro taudia e duanaidia, bena unu hahemaoro taudia ese dadidadi taudia imadia amo e hamauridia. \v 17 Ḡau tamona, idia ese edia hahemaoro taudia eredia asie kamonai; dounu dirava idaudia muridia amo e raka bona isiaidia e lao heni. Asi vanahana idia ese tamadia e rakalai daladia amo e raka siri; tamadia ese Iehova ena hahegani e badinadia, a idia ese asie badinadia. \v 18 Iehova ese Israel taudia edia hahemaoro taudia e duanaidia negadia ai, ia ese una hahemaoro tauna enai e taova, bona ena hahemaoro dinadia iboudiai lalodiai ia ese Israel taudia na inaidia imadia amo e hamauridiava; badina be e daḡedaḡe henidia bona e hahisihisidia taudia daidiai e ḡanaḡanava negadia ai na Iehova ese e bogadia hisiva. \v 19 A hahemaoro tauna e mase negana ai, idia na e raka muri, e kara havara, tamadia edia kara havara e hereadia; dirava idaudia muridia amo e raka, isiaidia e lao heni bona e toma henidia diho; edia kara havara bona edia gwau daḡe asie rakatanidia. \p \v 20 Taunabunai, Iehova ena badu ma e haḡaraḡaraia lou, Israel taudia ediai. Ia eto, Ina bese ese egu taravatu, senedia na gwaurai henidia taravatuna, vada e tataia utu bona eregu asie kamonai dainai, \v 21 lau ese Iosua na ina tano ai e masetanidia besedia basina luludia lasi vairadiai; \v 22 idia edia amo Israel taudia baina tohodia, nahuadia bae toho, Iehova ena dala ai bae raka, tamadia e rakalaiava na heto, eiava lasi. \v 23 Taunabunai, Iehova ese unu bese e hanohodia; se luludia lasi bona Iosua imana ai se atodia. \c 3 \s1 Israel ese Iehova e rakatania \p \v 1 Iehova ese se luludia lasi besedia bini, Israel besena baine tohoa, bona Israel taudia iboudiai Kanaan ai asie tuari na baine dibadia, \v 2 bona uru ta ta ai Israel taudia do asi dibadia na baine hadibadia totona se luludia lasi. \v 3 Besedia bini: Filistia lohiadia laima, hona Kanaan taudia iboudiai, bona Sidono taudia, bona Hivi taudia Lebanon ororodia ai e nohova, Baalheremon ororona amo ela bona Hamat ivareaina gabuna. \v 4 Israel taudia itohodia totona e nohova: Israel taudia ese Iehova ena haheḡani, Mose uduna amo senedia e haḡanilaidia ḡaudia, na bae badinadia eiava lasi. \v 5 Taunabunai Israel taudia ese Kanaan taudia bona Hiti taudia bona Amoro taudia bona Perisi taudia bona Hivi taudia bona Iebusu taudia bogaragidiai e nohova. \v 6 Idia ese unu bese taudia natudia ulatodia e adavadia; bona idia natudia ulatodia na unu bese uhaudia e henidia, bae adavadia. Idia ese danu unu bese edia dirava isiaidia e lao heniva. \p \v 7 Una negana ai Israel taudia na e kara havara Iehova vairanai, Iehova edia Dirava e laloa boio, dirava ladadia Baal bona Aseroto isiaidia e lao heni. \v 8 Taunabunai, Iehova ena badu vada e siahu Israel taudia ediai; bena e negedia daure, Kusan-risataimi, Mesopotamia pavapavana, imana ai e atodia. Idia ese una tau isiaina e lao heniva, laḡani taurahani lalodiai. \v 9 A Israel taudia ese Iehova e tai henia, bena Iehova ese ihamauridia tauna ta e abia hidi, baine hamauridia totona. Tauna na Otoniele Kena: una Kena na Kaleb tadina. \v 10 Iehova ena Lauma ese ia e rohea; bena ia ese Israel taudia e hahemaoro henidia. Ma e tore isi, eha tuari; bena Iehova ese Kusan-risataimi, Mesopotamia pavapavana, na ia imana ai e atoa; bena ia ese e hadarerea. \v 11 Taunabunai, tano na vada e maino, laḡani hari-ahui; una murinai Otoniele Kena e mase. \p \v 12 Bena Israel taudia ma e kara havara lou, Iehova vairanai. Bena Iehova ese Eglon, Moab pavapavana, imana e ha-aukaia Israel taudia latadiai, idia ese Iehova vairanai vada e kara havara dainai. \v 13 Hari Eglon ese Amono taudia bona Amalek taudia e haboudia; bena idia ese Israel taudia e hadareredia, pamu audia hanuana e abia. \v 14 Bena Israel taudia ese Eglon, Moab pavapavana, isiaina e lao heni, laḡani gwauta-taurahani lalodiai. \p \v 15 A Israel taudia ese Iehova e tai henia: bena Iehova ese ihamauridia tauna ta e abia hidi, Ehud Gera, Beniamina iduhuna tauna: ia na tau lauri. Israel taudia edia herahia ḡauna na ia imana ai e siaia, hari Eglon, Moab pavapavana, enai. \v 16 Bena Ehud na dare ta e karaia, isena kahana kahana matadia e kara: ena lata be kiubit ta.\f + \fr 3:16 \ft Kuibit ta = 44 centimetres sisivana.\f* Ia ese idiba kahana gabana ḡauna ai e atoa, bena ena rami amo e rioa tao. \v 17 Bena hari herahia na Eglon, Moab pavapavana, dekena e laohaia. Hari Eglon na tau-anina bada herea. \v 18 Ehud ese herahia na e henia vaitani, bena ia ese herahia e huaia taudia e siaidia lao. \v 19 A ia be Gilgal nadi-pupudia amo e lou, eto, Ḡaubada e, hereva hehunina ta vada na mailaia emu. Ḡaubada eto “Eremui”; bena ena hesiai taudia iboudiai na ia vairana amo e raka lasi munmuri ai. \v 20 Bena Ehud na ia dekenai e raka vareai, daiutu kerumana ta ai sibona e helaiva ai. Ehud eto, Hereva ta Dirava ena amo vada na mailaia, emu. Bena Ḡaubada na e tore isi. \v 21 Bena Ehud ese ena dare na imana laurina ai e abia, idibala kahana amo e veria lasi, Eglon bogana e gwadaia. \v 22 Bena dare auauna danu bogana ai e vareai, anina na e hepuni vareai: dare na bogana amo se veria lasi, a tage na kununa amo e lasi. \v 23 Bena Ehud na e raka lasi murimuri ai, una daiutu iduarana na murimuri kahana ai e koua kunuka-kunuka. \p \v 24 Ia e raka oho murinai, hesiai taudia na ema, guhi daiutuna iduaradia e itaia vada e hekou; bena eto, Reana mei daiutuna ai vada e vareai. \v 25 E henari mase, ela bona e daradara; bena daiutu iduarana do se kehoa dainai idia ese ki ta e abia, e kehoa, biagudia na mai masena ida reirei ai hekurena ai e davaria. \p \v 26 Idia na e henari nohova ai na Ehud ese vada e heau mauri, nadipupudia e hanaidia, Seira ela. \v 27 Unuseni ai e kau, bena kibi e hiriria Efraim ororodia ai; bena Israel taudia na ia ida ororo amo e hekei lao. Ia ese e gunalaidia. \v 28 Ia ese danu e hamaorodia, eto, Murigu amo a raka, badina be Iehova ese inaimui Moab taudia na imamui ai vada e atodia. Taunabunai, idia na ia murina amo e diho ela, turu-hanai gabudia Ioridane sinavaina ai, Moab hevaira-hehenina ai, e ginidia ahu, tau ta basine turu hanai diba. \v 29 Una negana ai idia ese Moab taudia gerebu-ta\f + \fr 3:29 \ft Gerebu-ta = 10,000.\f* sisivana e aladia mase, iboudiai na goada taudia bona tuari mai dibadia taudia; tau ta se roho mauri. \v 30 Una dina ai Israel taudia ese Moab taudia e hadareredia vaitani; bena tano na vada e maino, laḡani taurahani-ahui lalodiai. \p \v 31 Ia murinai, Samgara Anata e tore isi; ia ese Filistia taudia sinahutauratoi na boromakau ikododia ḡauna amo e aladia mase. Ia ese danu Israel taudia e hamauridia. \c 4 \s1 Debora \p \v 1 Ehud e mase murinai, Israel taudia ma e kara havara Iehova vairanai. \v 2 Bena Iehova ese Iabin, Kanaan pavapavana, imana ai e atodia. Una tau na Hasoro Iohiana; ena tuari oreana biaguna na Sisera, Haroset-ha-goim ai e nohova tauna. \v 3 Bena Israel taudia ese Iehova e tai henia, baine durudia eto. Badina be una tau ena auri kariotadia na sinahu taurahani-ta; laḡani ruahui lalodiai ia ese Israel taudia e hahisidia bada. \p \v 4 Una negana ai peroveta hahinena ta, ladana Debora, Lapidoto adavana, ese Israel ai e hahemaorova. \v 5 Ena kara be pamu auna ta, ladana Debora ena pamu auna, henunai e helaiva, Rama bona Betele padadiai, Efraim ororodia ai. Israel taudia na unua ela ia dekenai, baine hahemaoro henidia totona. \p \v 6 Ia ese hereva e siaia, Barak Abinaom na Napatali hanuana ta amo e boiria: una hanua ladana na Kede. E hamaoroa, eto, Iehova, Israel Diravana, ese se haḡanimu a? Aola, emu tuari oreana na Taboro ororona ai ba haboudia: gerebu-ta\f + \fr 4:6 \ft Gerebu-ta = 10.000.\f* bavabidia Napatali iduhuna amo bona Sebulun iduhuna amo. \v 7 Bena lau ese Sisera, Iabin ena tuari oreana biaguna, mai ena kariota bona ena tuari taudia ida, baina koia, Kison sinavaina isena ai baine vasi; bona oi imamu ai baina atoa. \v 8 Barak ese e haere henia, eto, Oi ba bamogu, vada bainala; a basio bamogu, lau na basinala. \v 9 Hahine na eto, Momokani baina bamomu; ḡau tamona una dala amo ihanamomu basio davaria, badina be Iehova ese Sisera na hahine ta imana ai baine atoa. Bena Debora e tore isi, Barak ida Kede hanuana ela. \v 10 Bena Barak ese Sebulun taudia bona Napatali taudia e boiridia, Kede hanuana baela. Tuari taudia gerebu-ta ia murinai e raka; bona Debora danu ia ida ela. \p \v 11 Hebere, tau Kene, ese Kene taudia, Mose ravana Hobab garana, edia amo vada e raka oho, ena kalaga na dauhai e haginia, Sanamim \it oak\it* auna badibadinai, Kede hanuana badinai. \p \v 12 Haida ese Sisera e hamaoroa, Barak Abinaom na Taboro ororona vada ela. \v 13 Bena Sisera ese ena kariota iboudiai e haboudia, auri kariotadia sinahu taurahani-ta, bona ena tuari taudia iboudiai danu, bena Haroset-ha-goim amo Kison sinavaina ela. \v 14 Bena Debora ese Barak e haḡania, eto, A tore isi, dinana binai Iehova ese Sisera na oi imamu ai be atoamu. Iehova na oi vairamu ai basinela a? Taunabunai Barak na Taboro ororona amo e hekei, mai ena tuari taudia gerebu-ta ida. \p \v 15 Bena Iehova ese Sisera na dare amo e hadarerea, Barak vairanai; ia bona ena kariota iboudiai bona ena tuari oreana idoinai. A Sisera na ena kanota amo e diho, aena amo e heau. \v 16 Bena Barak ese kariota bona tuari taudia e hahavadia lao, ela bona Haroset-ha-goim. Sisera ena tuari taudia ibouboudiai na dare amo e aladia mase; ta se roho mauri. \p \v 17 Sisera na aena amo e heau, Iaele, Hebere tau Kene adavana, ena kalaga ela; badina be Iabin, Hasoro pavapavana, bona Hebere, tau Kene, ena iduhu vada e herohemaino. \v 18 Bena laele na e raka lasi, Sisera e hedavari henia, e hamaoroa, eto, Gauka e, a raka vareai dekegu ai; basio gari. Taunabunai, ia na ia dekenai e raka vareai, kalaga lalonai: hahine na hetaru e abia, e tarua ahu. \v 19 Sisera ese e hamaoroa, eto, Mani emu kara ranu kuri ta a henigu, aina inua, badina be ranu e masegu. Hahine na rata kopi ta e kehoa, rata kuri ta e henia, bena e inua. Ma e tarua lou. \v 20 Sisera ma e hamaoroa, eto, Kalaga iduarana ai ba gini; bena tau ta bainema, baine nanadaimu, baineto “Iniseni ai tau ta noho a?”, oi na ba haere, baoto “Lasi”. \p \v 21 Bena laele, Hebere adavana, ese ikoko ta e abia, bona lavu ta imana ai e abia, bena metaira-metaira Sisera e raka henia kahi, mahutana ai ibunina daena ai e kokoa uru, ikoko na tano ai e heholo; badina be tau boera dainai vada e hekure, vada e mahuta. Taunabunai vada e mase. \p \v 22 Bena Barak ese Sisera e hahavaia negana ai, Iaele na e raka lasi, ia ida e hedavari, e hamaoroa, eto, Aoma; o tahuamu tauna baina haheitalaimu. Taunabunai ia na hahine ena kalaga ai e raka vareai, unuseni ai Sisera na masena ai e hekure, ikoko na dounu ibunina daena ai mia. \p \v 23 Taunabunai, una dina ai Dirava ese Iabin, Kanaan pavapavana, e hadarerea, Israel taudia vairadiai. \v 24 Una negana ai Israel taudia edia kara e auka e laova Iabin, Kanaan pavapavana, enai, ela bona e habuaia tari. \c 5 \s1 Debora ena Ane \p \v 1 Una dina ai Debora bona Barak Abinaom ese ane ta e abia, ini e abia toma: \q1 \v 2 Hahekau taudia ese Israel e hakaudia dainai, \q1 Bona Israel taudia ese idia muridiai e raka mai ura-kwalimudia ida dainai, \q1 Iehova ba hanamoa! \q1 \v 3 Pavapava e, a kamonai! Lohia e, a hakala! \q1 Lau ane baina abia, Iehova ena; \q1 Iehova, Israel Diravana, baina hanamoa egu ane ai. \b \q1 \v 4 Iehova e, Seiri amo o tore isi negana ai, \q1 Edom tanona amo o raka lasi negana ai, \q1 Tanobada na e heude-heude, \q1 Guba na e marere, \q1 Oibe, ori amo medu e diho. \q1 \v 5 Ororo na e laga Iehova vairanai, \q1 Sinai bunai e laga Iehova, Israel Diravana, vairanai. \b \q1 \v 6 Samgara, Anata natuna, ena nega ai, \q1 Bona laele ena nega ai, \q1 Laolao daladia korikoridia asie rakalai; \q1 Laolao taudia na uda daladia amo e laolaova. \q1 \v 7 Hanua maraḡidia vada e vahu Israel ai, \q1 Ela bona oi Debora o tore isi; \q1 Israel sinana na heto o gini tore. \q1 \v 8 Dirava matamatadia e abidia hidi, \q1 Bena tuari e vara, hanua ikoukoudia ai; \q1 Bena Israel ena gerebu hani\f + \fr 5:8 \ft Gerebu hani = 40,000.\f* bogaragidiai \q1 Kesi ta eiava io ta e hedinarai a? \q1 \v 9 Israel oreadia e hakaudia lasi taudia name imodaidia, \q1 Idia na Israel taudia bogaragidia amo e raka lasi mai ura-kwalimudia ida. \q1 Iehova ba hanamoa. \b \q1 \v 10 Doniki kurokurodia ai o guimu taumui, ba gwauraia, hedinarai, \q1 Geda udunadia ai o helaimu taumui, ba gwauraia hedinarai, \q1 Dala ai o rakamu taumui, ba herevalaia. \q1 \v 11 Ranu gabudia ai e kiri heboumu hahinedia gadodia a kamonai, \q1 Unuseni ai danu Iehova ena siahu karadia e herevalaimu, \q1 Ena kara maoromaoro Israel taudia bogaragidiai e gwaurai hedinaraiamu. \q1 Iehova ena orea taudia na hanua ikoukoudia e raka henidia lao. \b \q1 \v 12 A noga, a noga, Debora e! \q1 A noga, a noga, ane avabia! \q1 Barak e, a tore isi, \q1 Abinaom natuna e, emu abi-mauri taudia a hakaudia lao. \q1 \v 13 Goada taudia kwabukwabudia na tuari ela, \q1 Iehova ena orea taudia ese goada taudia e tuari henidia, ia bagunai. \q1 \v 14 Efraim amo ema, koura ai e hekei diho; \q1 Beniamina e, oi murimu ai e raka, oiemu orea ida. \q1 Makiri amo tuari biagudia e hekei, \q1 Sebulun amo tuari lohiadia ema. \q1 \v 15 Isakara lohiadia na Debora ida ema, \q1 Isakara taudia ese Barak e abidadama henia, \q1 Ia murinai e heau lao, koura ai e hekei diho. \q1 Ruben iduhuna doḡorodia bogaragidiai \q1 Daradara vada e bada. \q1 \v 16 Dahaka dainai mamoe edia maḡu ai o halahe? \q1 Dahaka dainai mamoe ireḡudia taudia edia ivilikou reḡedia mo o hakala henidia? \q1 Ruben iduhuna doḡorodia bogaragidiai \q1 Daradara vada e bada. \q1 \v 17 Gilead taudia na loridane unukahana ai e nohova; \q1 Dan taudia na dahaka dainai laḡatoi ai e halaheva? \q1 Asere taudia na kone ai e nohova, \q1 Sinavai iduaradia badidiai e nohova. \q1 \v 18 Sebulun taudia na edia mauri inegena asie gari, \q1 Napatali taudia danu ororo ai tuari gabuna ai asie gari. \b \q1 \v 19 Hanua pavapavadia na ema, e tuari, \q1 Kanaan pavapavadia e tuari henidia; \q1 Taanak ai, Megido ranudia badibadidiai, \q1 \it Silver\it* sisina taina asie abia, \q1 \v 20 Hisiu na guba amo e tuari, \q1 Edia guba daladia amo Sisera e tuari henia. \q1 \v 21 Kison sinavaina ese e arudia lao, \q1 Abata ese e laohaidia, Kison abatana. \q1 Laumagu e, ba ha tuari, mai goadamu ida. \b \q1 \v 22 Hosi aedia reḡedia vada e bada; \q1 Tuari hosidia vada e heau, vada e heau. \q1 \v 23 Iehova ena aneru e tomamu, \q1 Meroso ba uduguiraia, \q1 Meroso taudia ba uduguiraidia bada; \q1 Badina be Iehova iduruna asiema, \q1 Goada taudia bogaragidiai Iehova iduruna asiema. \b \q1 \v 24 Hahine bogaragidiai laele mo namo, \q1 Hebere tau Kene adavana mo namo herea. \q1 Kalaga inoholaidia hahinedia bogaragidiai ia mo sibona namo herea. \q1 \v 25 Ranu e noia negana ai, ia ese rata e henia; \q1 Dihu namo-hereana ai bata e mailaia, ana. \q1 \v 26 Ikoko na imana ai e abia, \q1 Lavu na imana idibana ai e abia, \q1 Ia ese Sisera e kokoa, \q1 Kwarana e huaria, \q1 Ibunina daena e haberoa, e gwadaia. \q1 \v 27 E igo diho, e keto, \q1 Aena badibadinai e hekida diho; \q1 Aena badibadinai e igo diho, e keto, \q1 E igo diho gabuna ai e mase. \b \q1 \v 28 Sisera sinana na e igo lasi, \q1 Gaba-mauru amo e boiboi: \q1 Dahaka dainai ena kanota na e halahemu? \q1 Badina be dahaka kariota hosidia aedia reḡedia asina kamonaimu? \q1 \v 29 Ena aonega hahinedia ese e haere henia, \q1 Bona ia sibona e haere: \q1 \v 30 Kohu namodia e abi, e hari, ani? \q1 Ulato ta eiava rarua, tatau ta ta edia, \q1 Dabua namodia idau-idau Sisera ena, \q1 Dabua idau-idau mai heraheradia, \q1 Lau aiogu ḡaudia ani? \b \q1 \v 31 Iehova e, inaimu idoinai unu bae mase toma! \q1 A e ura henimumu taudia na \q1 Dina heḡereḡerena bae tata dae roha. \m Bena tano vada e maino, laḡani hari-ahui lalodiai. \c 6 \s1 Midian ese Israel e hadarerea \p \v 1 Israel taudia ma e kara havara Iehova vairanai, bena Iehova ese Midian taudia imadia ai e atodia, ela bona laḡani hitu e ore. \v 2 Midian taudia ese Israel taudia e hadareredia; bena Midian dainai Israel taudia na ororo ai e nohova, guri ai bona kohua ai bona ororo doridia ai. \v 3 Badina be Israel taudia ese uhe e hado negadia ai, Midian taudia bona Amalek taudia bona mairiveina kahana taudia ese e tuari henidia; \v 4 e taruha, tano anidia e hadika, Israel tanona idoinai ela bona Gasa. Aniani ḡauna ta eiava mamoe ta eiava boromakau ta eiava doniki ta asie rakatania Israel ai. \v 5 Edia boromakau e hakaudia vareai bona edia taruha e hagini. Idia na hutuma, kwadi na heheto; idia bona edia kamelo danu ta basinema duahidia diba; taunabunai ema negadia ai na tano anidia e ha-ore. \v 6 Taunabunai Israel vada e ogoḡami, Midian dainai. Bena Israel taudia ese Iehova e tai henia. \p \v 7 Israel taudia ese Iehova e tai henia Midian taudia daidiai; \v 8 bena Iehova ese peroveta tauna ta e siaia, Israel taudia dekediai. Ia ese e hereva henidia, eto, Iehova, Israel Diravana, na e tomu: Aigupto amo na abimui oho, iḡui rumana amo na hakaumui lasi; \v 9 Aigupto taudia imadia amo na hamaurimui, bona e daḡedaḡe henimui taudia iboudiai imadia amo, bona na luludia lasi vairamui ai, bona edia tano na henimui; \v 10 bena na hamaoromui, nato “Lau na Iehova, emui Dirava; Amoro taudia, edia tano ai o nohomu taudia, edia dirava na basio toma henidia diho”. A eregu asio kamonai. \s1 Iehova ese Gideon e boiria \p \v 11 Iehova ena aneru na ela, \it oak\it* auna ta henunai, Ofra ai, e helai. Una au be Ioasa, Abiesere tauna, ena. Una negana ai ia natuna Gideon na uit e kwadiava, vine ranuna itaolaina gabuna ai, Midian taudia edia amo baine hunia eto. \v 12 Bena Iehova ena aneru ese e hahedinarai henia, e hereva henia, eto, Goada-herea taumu e, Iehova na oi ida. \v 13 Gideon ese e haere henia, eto, Egu lohia e, bema Iehova na ai ida, ini kara iboudiai na ede e vara toma ai emai ai? Ena hoa karadia, tamamai ese e hadibalaimai, eto “Iehova ese Aigupto amo se hakauda lasi a?” na edeseni ai? A harihari Iehova ese vada e negemai daure, Midian taudia imadia ai vada e atomai. \v 14 Bena Iehova ese e haḡerea, eto, Mai goadamu ida baola, Israel na Midian taudia imadia amo ba harohodia mauri. Asina siaimumu o tomu a? \v 15 Gideon na e haere, eto, Ḡaubada e, Israel na ede baina harohodia mauri toma? O itaia, lauegu doḡoro na ogogami herea Manase ai, bona lau danu maraḡi herea tamagu egu ruma ai. \v 16 Iehova ese e hamaoroa, eto, A lau ese baina bamomu, bena Midian taudia ba hadareredia, tau tamona boma hadarerea na heto. \v 17 Gideon ma eto, Boma lalo namo henigu, toa ta boma haheitalaigu, bena bama diba oi na momokani o hereva henigumu. \v 18 Mani emu kara ini amo basio raka oho ela bona lau na baina lou mai, egu herahia ḡauna na oi vairamu ai baina hulala. Iehova eto, Baina noho ela bona oi na ba Iou mai. \p \v 19 Taunabunai, Gideon na ena ruma lalonai e raka vareai, nani natuna ta e nadua, bona flaoa era ta amo asie hatubu dikeadia e gabu. Vamu na bosea ta ai e udaia, bona vasiahu na uro ta ai e abia kau, bena e laohai, \it oak\it* auna henunai e helai tauna vairanai e dabaraia. \v 20 Dirava ena aneru ese e hamaoroa, eto, Vamu bona dikea na bavabi, ina nadi ai bavato, bena vasiahu na latadiai ba seia. Bena ia na unu e kara toma. \v 21 Bena Iehova ena aneru ese imana e toia roro, ena itotohi dorina amo vamu bona asie hatubua flaoana dikeadia e daudia toho; bena Iahi na nadi amo e ara, hari vamu bona dikea e ḡoledia oho. Bena Iehova ena aneru na ia vairana amo e puki oho. \p \v 22 Bena Gideon lalona e parara una na Iehova ena aneru. Gideon na eto, Ḡaubada Iehova e, madi ihabaigu! Badina be Iehova ena aneru ida vada a hevaira heheni. \v 23 A Iehova ese e hereva henia, eto, Maino avabia; asio gari, oi na basio mase. \v 24 Bena Gideon ese ihaboulaina patana auta e larebaia unuseni ai, Iehova ena; ladana e hatoa Iehova-salom.\f + \fr 6:24 \ft “Iehova-salom” anina be “Iehova na maino”.\f* Ia na doini mia, Ofra ai, Abiesere taudia edia tano ai, ema bona hari. \s1 Gideon ese Baal ena ihaboulaina patana e ḡiḡia dobi \p \v 25 Una hanuaboi, Iehova ese e hamaoroa, eto, Tamamu ena boromakau maruanena, boromakau maruanena iharuana, laḡani hitu ḡauna, bavabia, Baal ena ihaboulaina patana, tamamu ena, ba ḡiḡia dobi; bona au helaḡana, ia badinai gini, ba hagaria. \v 26 Bena ina haga-nadina latanai Iehova, emu Dirava, ena ihaboulaina patana ba larebaia namonamo. Bena hari boromakau maruanena iharuana na bavabia, ba hahelagaia, gole-oho boubouna ai bainela; hari au helaḡana danu ba rakua, unu rakuraku amo boubou ḡauna na ba haḡolea oho. \p \v 27 Taunabunai, Gideon ese ena hesiai taudia gwauta e abidia, Iehova ese vada e haḡania heḡereḡerena e karaia; to ena ruma taudia bona hanua taudia garidia e gariva dainai, ia na dina ai se karaia, a hanuaboi ai e karaia. \p \v 28 Hanua taudia na daba matana ai e tore isi, e itaia, Baal ena ihaboulaina patana vada e hegiḡi dobi, bona au helaḡana ia badinai vada e gari, bona hari boromakau maruanena iharuana vada e heḡole oho, ihaboulaina patana matamatana latanai. \v 29 Bena e henanadai heheni, eto, Ina na daika ese e karaia? E hetahu bona e henanadai, bena eto, Gideon loasa ese ina kara vada e karaia. \v 30 Bena hanua taudia ese loasa e hamaoroa, eto, Natumu ba hakaua lasi; ia na baine mase. Badina be ia ese Baal ena ihaboulaina patana vada e ḡiḡia dobi, bona au helaḡana ia badinai e giniva vada e hagaria. \v 31 A Ioasa ese e heai henidia taudia iboudiai e haere henidia, eto, Be, Baal dainai bavala-ala a? Ia ba durua o tomu a? Daika ese ia dainai baine ala-ala, una tau na daba do basine rere ai baine mase. Bema ia dirava ta, ia sibona baine ala-ala, ena ihaboulaina patana vada e heḡiḡi dobi dainai. \v 32 Taunabunai, hari Gideon na una dina ai e nemaia Ierubu-baal (anina be “Baal ese baine ala-ala henia”), badina be ia ese Baal ena ihaboulaina patana e ḡiḡia dobi. \s1 Midian taudia e tore isi \p \v 33 Una murinai Midian taudia iboudiai bona Amalek taudia bona mairiveina kahana taudia e hebou, Ioridane sinavaina e hanaia, bena Iesrele kourana ai e taruha. \v 34 A Iehova ena Lauma ese Gideon e rohea; bena ia ese kibi e hiriria, bona Ablesere taudia e boiridia, idia na ia murina amo baela. \v 35 Ia ese gwaukau taudia danu e siaidia, Manase tanona idoinai, Manase taudia iboudiai e boiridia, ia murina amo baela. Ma gwaukau taudia haida danu e siaidia, Asere taudia bona Sebulun taudia bona liapatali taudia dekediai; bena idia na e tore isi, bamodia dekedia ela. \s1 Dirava ese toa ta Gideon e henia \p \v 36 Bena Gideon ese Dirava e hereva henia, eto, Bema Israel na lau imagu amo ba hamauria, emu hereva heḡereḡerena, \v 37 mani a itaia, lau na mamoe ta kopina, mai huina, uit ikwadina gabuna ai vada na lahaiamu: hunu na mamoe huina bema hapariparia a ia badina tanona idoinai bema kaukau, bama diba oi ese lau imagu amo Israel ba hamauria, emu hereva heḡereḡerena. \v 38 Bena unu e vara toma: daba matana ai e tore isi, mamoe kopina e mutua, dihu ta na hunu ranuna amo e hahonua. \p \v 39 Bena Gideon ese Dirava ma e hereva henia, eto, Emu badu basine siahu egu ai; ina nega tamona amo baina hereva. Mani emu kara, ina nega tamona mo mamoe kopina amo ma baina diba. Mani emu kara, mamoe huina do baine kaukau, a ia badina tanona idoinai na hunu ese baine hapariparia. \v 40 Una hanuaboi, Dirava ese unu e kara toma: mamoe huina na kaukau, a tano idoinai vada e paripari. \c 7 \s1 Gideon ena tuari oreana \p \v 1 Bena Ierubu-baal (una be Gideon) bona ia e bamoava taudia iboudiai na daba ai e tore isi, Harod ranu gabuna badinai e taruha. Midian taudia edia taruha na mirigini kahana ai, More ororona badina kourana ai. \p \v 2 Iehova ese Gideon e hereva henia, eto, E bamomumu taudia na hutuma herea. Midian taudia na idia imadia ai bama atodia, Israel na lau vairagu ai bema hekokoroku, bema toma “Ai sibomai imamai amo vada a hahemauri”. \v 3 Taunabunai, taunimanima ba hamaorodia, baoto “Gari bona kudou-hetaha tauna ese ena ruma baine lou henia”. Gideon na unu e tohodia toma; bena gerebu-rua daha-rua\f + \fr 7:3 \ft Gerebu-rua daha-rua = 22,000. Gerebu ta = 10,000.\f* e lou, a gerebu ta e noho. \p \v 4 Bena Iehova ese Gideon ma e hamaoroa, eto, Taunumanima na doene hutuma. Ranu gabuna ba hakaudia lao, unuseni ai lau ese baina dibadia; bena ta baina herevalaia, bainato “Ina tau ese baine bamomu”, una tau na oi ida bainela, a ta baina herevalaia, bainato “Ina tau ese basine bamomu”, una tau na basinela. \v 5 Taunabunai, ia ese taunimanima na ranu gabuna e hakaudia lao. Bena Iehova ese Gideon e hamaoroa, eto, Maladia an-o ranu bae peta dae, sisia na heheto, taudia iboudiai na gabu ta ai bavatodia; a bae tui diho, ranu bae dodo, taudia ma gabu ta ai bavatodia. \v 6 Bena imadia amo ranu e kado bona maladia amo e peta dae taudia na sinahu toi; a oredia iboudiai na e tui diho, ranu e dodo. \v 7 Bena Iehova ese Gideon e hamaoroa, eto, Ranu e peta dae taudia sinahu-toiosi edia amo lau ese baina hamaurimui, bona Midian taudia na oi imamu ai baina atodia. Oredia iboudiai ba kahudia nege, ta ta ena ruma ena ruma baela. \v 8 Taunabunai, hodu na taunimanima imadia amo e abi, bona edia kibi danu; bena Gideon ese Israel oredia iboudiai e siaidia lou, ta ta ena kalaga ena kalaga ela; a sinahu-toiosi mo e dogodia tao. Midian taudia edia taruha na ia henunai, koura ai. \s1 Gideon e hasinadoa \p \v 9 Una hanuaboi Iehova ese ma e hamaoroa, eto, A tore isi, a hekei lao, edia taruha ai ba tuari henidia. \v 10 A boma gari, emu hesiai tauna Pura ida ba hekei lao, taruha badibadinai; \v 11 edia hereva ba kamonai, gabeamo imamu bae goada ba hekei lao, edia taruha ai ba tuari henidia. Bena ena hesiai tauna Pura ida e hekei lao, ela bona tuari taudia taruha isena ai e hegima gabuna ai. \p \v 12 Midian taudia bona Amalek taudia bona mairiveina kahana taudia iboudiai na koura ai e taruha. Idia na hutuma herea, kwadi na heheto; edia kamelo danu asi iduahidia, kone mirina na heto. \p \v 13 Gideon e kau negana ai, tau ta ese ena nihi sivaraina na bamona ta e hamaorolaia, eto: A kamonai, lau na na nihi; egu nihi ai bali dikeana ta e hekei mai Midian taruhana ai, kalaga auta ai e tata kau, bena kalaga na e kohu, e heḡiḡi dobi tano ai. \v 14 Bena bamoma na e haere, eto, Ina na Gideon Ioasa, Israel tauna, ena dare; Dirava ese Midian mai ena orea idoinai ida ia imana ai vada e atodia. \s1 Gideon e heḡaeḡae \p \v 15 Gideon ese una nihi igwauraina bona anina ihahedinaraina e kamonai, bena ia na e toma diho. Bena Israel taruhana e lou henia, eto, A tore tore isi, badina be Iehova ese Midian ena orea idoinai na umui imamui ai vada e atodia. \v 16 Bena ia ese hari tatau sinahu-toiosi e haridia, orea toi, iboudiai kibi bona hodu e henidia, hodu lalodiai na kede. \v 17 Bena e hamaorodia, eto, Lau ba itagu, ba tohotohogu; taruha isena ai baina kau ai, lau baina karaia heḡeregerena na umui danu ba karaia. \v 18 Lau mai bamogu iboudiai ida emai kibi baia hiriri negana ai na umui danu emui kibi ba hiriri, edia taruha hegeḡemadai; bena ba lolo, baoto “Iehova bagunai bona Gideon bagunai”. \s1 Gideon e tuari \p \v 19 Malokihi ai, Gideon, e bamoa taudia sinahu-ta ida, taruha isena ai e kau, hegima negana iharuana ai hegini-dava taudia e atodia negana ai. Bena edia kibi e hiriri bona edia hodu e hamakohi. \v 20 Bena orea toiosi taudia ese edia kibi e hiriri bona edia hodu e hamakohi; bena kede na imadia lauridia ai e dudui isi, a kibi be imadia idibadia ai e abi, e hiriri. Bena e lolo, eto, Iehova ena dare bona Gideon ena. \v 21 Ta ta ena gabu ena gabu ai e gini, taruha e ginia heḡege. Bena tuari oreana idoinai e heau; e lolo dagu bona e heau karoho. \v 22 Kibi sinahu-toiosi e hiriri negana ai, Iehova ese tuari taudia e hadaradaradia, bena ta ta ena dare ena dare e abi, e heatu heheni. Tuari oreana e heau, ela bona Bete-sita, Serera kahana ai, ela bona Abele-mehola hetoana, Tabata badinai. \v 23 Bena Israel taudia na Napatali amo bona Asere amo bona Manase idoinai amo e boiridia; bena idia ese Midian taudia e hahavadia. \s1 Efraim taudia e heduru \p \v 24 Bena Gideon ese gwaukau taudia e siaidia, Efraim ororodia idoidiai ela, eto, A hekei mai, Midian taudia ba tuari henidia, bona ranu gabudia ela bona Bete-bara, bona Ioridane sinavaina danu, ba gimadia. Taunabunai, Efraim taudia iboudiai e boiridia, bena ranu gabudia e gimadia ela bona Bete-bara, bona Ioridane sinavaina danu. \v 25 Midian lohiadia raruosi danu e abidia: Oreb na Oreb haga-nadina ai e alaia mase; bona Sebe na Sebe ena vine-ranuna itaolaina gabuna ai e alaia mase, Midian taudia e hahavadia negana ai. Bena Oreb bona Sebe kwaradia na Gideon dekena e laohaidia. Ioridane sinavaina unukahana ai. \c 8 \s1 Gideon ese Efraim taudia e hamarumarudia \p \v 1 Efraim taudia ese Gideon e nanadaia, eto, Ede vada o karamai toma? Dahaka dainai Midian taudia o tuari henidia negana ai so boirimai? Idia ese e gwau henia dikadika. \v 2 Bena ia ese e hereva henidia, eto, Lauegu kara na oiemu kara ida ede baita hahegereḡeredia toma? Efraim ena vine momorudia ihaboudia be Abiesere ena taboro idoinai e hereaiamu ani? \v 3 Dirava ese Midian pavapavadia Oreb bona Sebe na umui imamui ai vada e atodia. Lau be dahaka na karaia oiemu kara heḡereḡerena? Unu e hereva toma, bena idia lalodia e keru, bona edia badu e doko. \s1 Gideon ma e tuari \p \v 4 Gideon na Ioridane sinavaina isena ai e kau, bena e hanaia, ia bona ena orea taudia sinahu-toi ia ida. Idia na taudia e manori, to dounu e gava. \v 5 Bena ia ese Sukoto taudia e noidia, eto, Mani emu kara egu orea taudia na aniani ba henidia, badina be taudia vada e manori, bona Midian pavapavadia Sebaha bona Salmuna na ḡavadiamu. \v 6 A Sukoto lohiadia eto, Be, Sebaha bona Salmuna vada o abidia mauri, una dainai ai ese emu tuari taudia baia ubudia a? \v 7 Gideon eto, Matona, Iehova ese Sebaha bona Salmuna na imagu ai baine atodia negana ai, lau ese au ginigini tano ḡaḡaena amo baina abi, bona ava ḡinigini danu, bena unu amo baina dadabamui. \p \v 8 Unu amo ma e dara dae, Penuel ela, hereva heḡereḡerena e noilaidia; bena Penuel taudia ese e haere henia, Sukoto taudia ese vada e haere henia heḡereḡerena. \v 9 Bena ia ese Penuel taudia e hamaorodia, eto, Maino ai ma baina lou mai negana ai, ina kohoro baina ḡiḡia dobi. \p \v 10 Hari Sebaha bona Salmuna na Karakoro ai e nohova, mai edia tuari oreadia ida. Idia na tatau gerebu-ta daha-ima\f + \fr 8:10 \ft Gerebu-ta daha-ima = 15,000. Domaga-ta gerebu-rua = 120,000.\f* sisivana, mairiveina kahana taudia edia tuari oreana amo e roho mauri taudia. A dare e abi taudia domaga-ta gerebu-rua vada e mase. \v 11 Bena Gideon na Noba bona logobeha mairiveina kahana ai e taruhava taudia edia dala amo ela, una tuari oreana e tuari henia, asie hegimava negana ai. \v 12 Sebaha bona Salmuna na e heau; bena Gideon ese e hahavadia. Ia ese Midian pavapavadia raruosi, Sebaha bona Salmuna, e abidia mauri; a edia tuari oreadia e hakarohodia. \p \v 13 Bena Gideon loasa na tuari amo e lou, Here ororona amo. \v 14 Bena ia ese Sukoto tau-eregabena ta e dabaia tao, e nanadaia. Han eregabe tauna ese Sukoto Iohiadia bona tau-badadia ladadia e tore, iboudiai na tatau hitu-ahui hitu. \v 15 Sukoto taudia dekediai e kau, bena e hereva henidia, eto, Sebaha bona Salmuna a itadia. Umui ese o hevaseha henigu, oto “Sebaha bona Salmuna vada o abidia mauri, una dainai emu orea taudia na edia manori ai baia ubudia a?” \v 16 Bena ia ese hanua tau-badadia e abidia, au ginigini, tano ḡaḡaena ḡaudia, bona ava ḡiniḡini, amo e dadabadia. \v 17 Penuel kohorona danu e ḡiḡia dobi, bona hanua taudia e aladia mase. \p \v 18 Bena ia ese Sebaha bona Salmuna e nanadaidia, eto, Taboro ororona ai o aladia mase taudia na edeseni ai? Idia na e haere, eto, Idia iboudiai na oi ida-idamu, oromadia na pavapava natuna na heheto. \v 19 Gideon eto, Idia na lau tadigu, lau sinagu natuna; Iehova e maurimu heḡereḡerena, boma hamauridia lau ese basinama alamui mase. \v 20 Bena ia ese natuna roboana letere e hamaoroa, eto, A tore isi, avaladia mase. A tauhau na ena dare se veria lasi; ia na e gari, badina be ia na dounu tauhau mo. \v 21 Bena Sebaha bona Salmuna eto, Oi sibomu a tore isi, avalamai mase; tau ta be ena goada heḡereḡerena ai baine kara. Bena Gideon e tore isi, Sebaha bona Salmuna e aladia mase. Bena edia kamelo aiodia iheralaidia mairidia e abi. \s1 Gideon na tuari amo e lou \p \v 22 Bena Israel taudia ese Gideon e hereva henia, eto, Ba halohiamai: oi bona natumu bona tubumu danu bae halohiamai; badina be Midian taudia imadia amo vada o hamaurimai. \v 23 A Gideon na e haere henidia, eto, Lau ese basina halohiamui, natugu danu basine halohiamui; Iehova ese baine halohiamui. \v 24 Gideon ma e hereva henidia, eto, Mani emui kara egu noinoi binai: umui ta ta ese \it gold\it* gadeidia tuari ai o abi vada ba henigu. (Taiadia na mai gadeidia, hadina be idia na Ismael taudia). \v 25 Idia na e haere, eto, Baia henimu mai moalemai ida. Bena dabua ta e lahaia, iboudiai ese tuari ai e abidia gadeidia na dabua ai e taho dobi. \v 26 Hari \it gold\it* gadeidia, ia ese e noilai ḡaudia, edia metau idoinai be sekele\f + \fr 8:26 \ft Sekele 1700 = 28 kilograms sisivana.\f* daha-ta sinahu-hitu. Ma ḡau haida be mairi bona ageva bona dabua kakakakadia, Midian pavapavadia edia hahedoki ḡaudia, bona edia kamelo aiodia ḡaudia danu. \v 27 Bena Gideon na una dabua e abia, hahedoki helaḡana ta e karaia, ena hanua, Ofra, lalonai e taua dae. Bena Israel taudia iboudiai ese una ḡau e toma henia diho; unu amo ia na hekwakwanai ḡauna ai ela, Gideon bona ena ruma taudia ediai. \p \v 28 Taunabunai, Midian vada e darere, Israel taudia vairadiai; idia na asie gaga isi lou. Bena tano na vada e maino, laḡani hariahui lalodiai, Gideon ena mauri dinadia ai. \s1 Gideon e mase \p \v 29 Ierubu-baal Ioasa na e lou ela, ena ruma ai e nohova. \v 30 Hari Gideon natuna mamaruanedia na hitu-ahui, ia natuna korikoridia, natu-adoradia; badina be adavana na momo. \v 31 Ma hahine ta Sekem ai danu e adavaia, iena amo danu mero ta e abia, ladana e hatoa Abimelek. \p \v 32 Gideon loasa e buruka herea, bena e mase. Tamana loasa ena gara ai e guria, Ofra ai: Abiesere taudia edia hanua bunai. \p \v 33 Gideon e mase murinai, asi vanahana Israel taudia ma e raka muri, Kanaan taudia edia dirava e toma henidia diho; bona ta, ladana na Baalberiti, e abia, edia dirava ai e halaoa. \v 34 Israel taudia ese Iehova, edia Dirava, inaidia e koudia heḡeḡe taudia imadia amo e hamauridia Diravana, na asie laloa tao; \v 35 bona Ierubu-baal (una na Gideon) ena ruma taudia asie hanamodia, ia ese Israel e hanamoa davana asie kara. \c 9 \s1 Abimelek ena koikoi \p \v 1 Abimelek, Ierubu-baal natuna, na Sekem ela, sinana varavarana dekediai, idia bona sinana ena iduhu taudia iboudiai e hereva henidia, eto, \v 2 Sekem taudia iboudiai lalodia bavani, baoto “Edena namo, Ierubu-baal natuna hitu-ahui-osi iboudiai ese bae halohiamui, eiava tamona ese?” Ba laloa danu, lau na umui turiamui bona umui hidiomui. \v 3 Bena sinana varavarana ese unu hereva iboudiai na Sekem taudia e hamaorolaidia, ia dainai; bena Sekem taudia lalodia e urava Abimelek murina amo bae raka, badina be idia na eto, Ia na ai varavaramai. \v 4 Bena idia ese \it silver\it* monidia hitu-ahui na Baal-beriti ena dubu amo e abi, e henia. Unu moni amo Abimelek ese tatau dikadia haida, asi lalodia taudia, davadia e heni, ia murinai bae raka totona. \v 5 Bena ia ese tamana ena ruma Ofra ai ela, tadikakana hituahui-osi, Ierubu-baal natuna, e aladia mase, nadi tamona latanai. A taumuritai, ladana Iotam, e roho mauri; badina be ia na vada e komu. \v 6 Bena Sekem taudia iboudiai bona Bete-milo taudia iboudiai na ela, Abimelek e abia dae, Sekem ena \it oak\it* auna helaḡana badibadinai, edia pavapava ai e halaoa. \s1 Iotam ena sivarai heḡereḡerena \p \v 7 Haida ese Iotam e hamaoroa, bena ia na ela, Gerisim ororona dorina ai e gini, e haroro badabada, eto, Sekem taumui e, egu hereva a kamonai, bena Dirava ese umui baine kamonai henimui. \v 8 Nega ta au loḡora na e raka lasi, edia pavapava ta bae horoa eto. Bena idia ese olive auna e hereva henia, eto, Emai pavapava ai baola. \v 9 A olive auna ese edia hereva e haloua, eto, Huahuagu digarana, Dirava bona taunimanima ihanamodia ḡauna, na baina rakatania, au baina biagudia a? \v 10 Bena au ese suke auna e hereva henia, eto, Oi hari emai pavapava ai baola. \v 11 A suke auna ese edia hereva e haloua, eto, Egu gaiho bona egu huahua namodia baina rakatanidia, au baina biagudia a? \v 12 Bena au ese vine e hereva henia, eto, Oi hari emai pavapava ai baola. \v 13 A vine ese edia hereva e haloua, eto, Egu vine ranuna, Dirava bona taunimanima na e hamoalediamu ḡauna, baina rakatania, au baina biagudia a? \v 14 Bena au iboudiai ese au ginigini e hereva henia, eto, Oi hari emai pavapava ai baola. Bena au ginigini ese e haere henidia, eto, \v 15 Bema lalomui korikori be ba horogu, emui pavapava ai ba halaogu, vada baoma, lau ikerukerugu ai laḡamui bavani; a bema lasi, Iahi na au ginigini amo baine vasi, Lebanon sida-audia baine aradia ore. \p \v 16 Benaini, Ialomui korikori amo bona kara maoromaoro amo Abimelek o abia dae emui pavapava ai o halaoa readia; Ierubu-baal mai ena ruma taudia ida vada o kara namo henidia ia ese e kara namo henimuiva heḡereḡerena readia. \v 17 Badina be tamagu na umui daimui ai e tuariva, ena mauri se laloava, Midian taudia imadia amo e hamaurimui; \v 18 a umui ese hari dina ai tamagu ena ruma vada o tuari henia, natuna hitu-ahui osi na nadi tamona latanai vada o aladia mase, bona Abimalek, tamagu ena hesiai hahinena natuna, na Sekem taumui emui pavapava ai vada o halaoa, ia na varavaramui dainai. \v 19 A na tomu, bema lalomui korikori amo bona kara maoromaoro amo Ierubu-baal mai ena ruma taudia ida vada o kara henidia hari dina ai, Abimelek boma moalelaia, bona ia ese umui bema moalelaimui. \v 20 A bema lasi, lahi na Abimelek ena amo baine vasi, Sekem taumui bona Bete-milo taudia baine aramui ore; bona lahi na Sekem taumui emui amo bona Bete-milo taudia edia amo baine lasi, Abimelek baine araia. \v 21 Bena lotam e heau, Bere ela, unuseni ai e nohova, kakana Abimelek garina e gariva dainai. \s1 Abimelek ena kara \p \v 22 Abimelek ese Israel e lohiaia laḡani toi. \v 23 Bena Dirava ese lauma dikana ta e siaia, Abimelek bona Sekem taudia padadiai. Bena Sekem taudia ese Abimelek e inai henia. \v 24 Unu amo Ierubu-baal natuna mamaruanedia hitu-ahui-osi ialadia bona raradia na tadikakadia Abimelek, e aladia mase tauna, latanai bona Sekem taudia, tadikakana ialadia ai e durua taudia, latadiai e kau. \v 25 Bena Sekem taudia ese e bani henia, ororo doridia ai; bona una dala amo e laolaova taudia iboudiai edia kohu e dadi. A haida ese Abimelek e hamaoroa. \p \v 26 Una negana ai Gaal Ebed, varavarana ida, Sekem ai e hanoho; bena Sekem taudia ese e abidadama henia. \v 27 Idia na e vareai, edia vine imeadia anidia e gogo, bena e taolai. Bena aria e karaia; edia dirava ena dubu ai e raka vareai, e aniani bona vine ranuna e inua. Bena idia ese Abimelek e ḡonaḡonalaia. \v 28 Gaal Ebed eto, Abimelek be daika? Ita Sekem tauda danu daidia? Ita ese ia isiaina baita lao heni a? Ina lerubu-baal natuna, mai ena hesiai tauna Sebulu ida, ese Sekem tamana Hamoro garana isiaidia bema lao heni hari namo. Dahaka dainai ita ese ia isiaina baita lao heni? \v 29 Ina orea bama biagua, Abimelek bama abia oho. Oibe, Abimelek bama hamaoroa, bama toma “Emu tuari taudia ba hahohodia, bena ba raka lasi, ba tuari”. \p \v 30 Sebulu, hanua lohiana, ese Gaal Ebed ena hereva e kamonai, bena e badu. \v 31 Bena ia ese gwaukau taudia haida e siaidia Abimelek dekenai, Aruma ai, eto, A kamonai, Gaal Ebed mai varavarana ida vada ema Sekem: bena idia ese hanua taudia lalodia e hadikamu emu ai. \v 32 Taunabunai, hanuaboi ai baola, oi mai emu orea taudia ida, tano paka ai ba henari. \v 33 Bena daba matana ai ba tore isi haraḡa, hanua ba heau henia; bena ia mai ena orea taudia ida bae raka lasi bae tuari henimui negana ai, emui goada heḡereḡerena ai ba kara henidia. \p \v 34 Bena Abimelek mai ena orea taudia iboudiai ida hanuaboi ai e tore isi, orea hani amo Sekem e bani henia. \v 35 Bena Gaal Ebed na e raka lasi, hanua ikoukouna ai e gini. Bena Abimelek mai ena orea taudia ida na edia komu gabudia amo e tore isi. \v 36 Gaal ese e itadia, bena ia ese Sebulu e hamaoroa, eto, A itaia, taunimanima haida be ororo doridia amo e hekei e maimu. Sebulu ese e haere henia, eto, Ororo laulaudia o itadiamu, itaitadia na taunimanima na heheto. \v 37 Gaal ma e hereva, eto, A itaia, taunimanima haida na bogaragi amo e maimu, bona orea ta danu be rohe taudia edia \it oak\it* auna amo e maimu. \v 38 Bena Sebulu ese e hereva henia, eto, Harihari udumu be edeseni ai, oi oto “Abimelek be daika, bona dahaka dainai ia isiaina baita lao heni?” O dadaraidia taudia bunu, ani? Harihari ba raka lasi, ba tuari henidia. \p \v 39 Bena Gaal ese Sekem taudia e gunalaidia, vada e raka lasi, Abimelek e tuari henia. \v 40 A Abimelek ese e hahavaia; Gaal na ia vairanai e heau. Hutuma na dala ai e keto, mai berodia, ela bona hanua ikoukouna. \v 41 Bena Abimelek na Aruma ai ma e noho; a Sebulu ese Gaal mai varavarana ida e luludia lasi, Sekem ai basie noho. \p \v 42 Kerukeru, hanua taudia ma e raka lasi, tano paka ela. Abimelek e kamonai, \v 43 bena ia ese ena tuari taudia e abidia, e haridia orea toi, tano paka ai e komu. E roha lao, hanua taudia e raka lasi ai e itadia, bena e tore isi, e ala-ala henidia. \v 44 Abimelek mai ena orea taudia ida e heau ela, hanua ikoukouna e gimaia; a orea rua be tano paka ai vada e raka lasi taudia na e ala-ala henidia, bona e aladia ore. \v 45 Una dina idoinai Abimelek ese hanua na e tuari henia: hanua na e abia, bona hanua taudia iboudiai na e aladia mase. Hanua na e haheḡiḡia dobi, bona damena e ḡiḡia rohoroho, hanua tanona idoinai. \p \v 46 Sekem kohorona ai e nohova taudia iboudiai ese una hari e kamonai, bena idia na edia dirava ta, ladana El-beriti, ena dubu ai e didi vareai. \v 47 Haida ese Abimelek e hamaoroa, Sekem kohorona taudia iboudiai na unuseni ai vada e hebou. \v 48 Bena Abimelek na Salmon ororona ai e dara dae, ia bona ena orea taudia iboudiai. Bena Abimelek ese ira auta e abia, au e raku; bena au rakuraku iḡui ta e abia isi, paḡana ai e huaia. Ena orea taudia danu ia ese e hamaorodia, eto, Lauegu kara vada o itaia, heḡereḡerena mo ba karaia. A kara haraḡa. \v 49 Taunabunai, idia iboudiai ta ta ena au ena au e raku, ena iḡui ena iḡui e hua, Abimelek murina amo e raka, edia au rakuraku na dubu habana badinai e ato kau. Bena idia ese dubu e ha-araia; taunabunai Sekem kohorona taudia iboudiai na lahi ai e mase. Idia na tatau bona hahine: iboudiai na daha ta sisivana. \s1 Abimelek e mase \p \v 50 Bena Abimelek na Tebese ela, hanua na e koua heḡeḡe, bena e abia. \v 51 Hanua lalonai na kohoro aukana ta; bena hanua taudia iboudiai, tatau bona hahine, na e heau vareai, e hekou ahu; bena kohoro guhina ai e dae. \v 52 Abimelek na e raka kahira, kohoro e tuari henia; kohoro iduarana e raka henia kahi, baine doua eto. \v 53 Bena hahine ta ese uit iririlaina nadina ta e tahoa dobi, Abimelek kwarana ai, kwarana koukouna e hamakohia. \v 54 Bena ia ese eregabe tauna ta, ena kesi ihuana tauna, e boiria haraḡa-haraḡa, e hamaoroa, eto, Emu dare a veria lasi, bavalagu, taunimanima ese bae herevalaigu, baeto “Hahine ese e alaia mase”, na garina. Bena hari eregabe tauna ese e gwadaia; vada e mase. \v 55 Israel taudia ese e itaia, Abimelek e mase, bena iboudiai e karoho, ta ta ena ruma ena ruma ela. \p \v 56 Unuheto amo Dirava ese Abimelek ena kara dika davana e henia: una kara dika be tadikakana hitu-ahui-osi e aladia mase, unu amo tamana e hadikaia. \v 57 Dirava ese danu Sekem taudia edia kara dika iboudiai idia kwaradia ai e haloudia, Iotam Ierubu-baal ena hahedika na idia latadiai e kau. \c 10 \s1 Israel taudia ma e kara havara lou \p \v 1 Abimelek murinai, tau ta e tore isi, Israel e hamauria. Ia ladana na Tola; tamana na Pua, bona tubuna ladana na Dodo. Ia na Isakara tauna; ena hanua na Samiri, Efraim ororodia ai. \v 2 Ia ese Israel taudia e hahemaoro henidia, laḡani ruahui-toi lalodiai. Bena e mase; Samiri ai e guria. \p \v 3 Ia murinai Iairi, tau Gilead. e tore isi, Israel taudia e hahemaoro henidia laḡani ruahui-rua lalodiai. \v 4 Ia natuna mamaruanedia na toi-ahui: idia na doniki toi-ahui ai e loaloava. Edia hanua danu toi-ahui; ladadia e hatomu Havoto-iairi ema bona hari dina. Una hanua na Gilead tanona ai. \v 5 Iairi e mase, bena Kamon ai e guria. \p \v 6 Israel taudia ma e kara havara Iehova vairanai, dirava idaudia e toma henidia diho: Baal, bona Astaroto, bona Suria taudia edia dirava, bona Sidono taudia edia dirava, bona Moab taudia edia dirava, bona Amono taudia edia dirava, bona Filistia taudia edia dirava. A idia ese Iehova e rakatania, ia isiaina asie lao heni. \v 7 Bena Iehova ena badu vada e siahu Israel taudia latadiai; e negedia daure, Filistia taudia imadia ai bona Amono taudia imadia ai. \v 8 Unu bese ese Israel taudia e moidia tao bona e hahisidia una laḡani lalonai. Laḡani gwauta-taurahani lalodiai, idia ese Israel taudia iboudiai Ioridane sinavaina unukahana ai, Amoro taudia edia tano Gilead ai, e nohova na e hahisidia. \v 9 Amono taudia ese danu Ioridane sinavaina e hanaia, Iuda bona Beniamina bona Efraim iduhudia taudia e tuari henidia. Taunabunai, Israel taudia na daradia e doko. \p \v 10 Bena Israel taudia ese Iehova e tai henia, eto, Ai na vada a kara dika oi vairamu ai; badina be emai Dirava vada a rakatania, Baal isiaidia vada a lao heni. \v 11 Iehova ese Israel taudia e haere henidia, eto, Lau ese Aigupto taudia bona Amoro taudia bona Amono taudia bona Filistia taudia imadia amo na hamaurimui ani? \v 12 Sidono taudia bona Amalek taudia bona Maono taudia ese danu e hahisimui; bena o tai henigu negana ai lau ese idia imadia amo danu na hamaurimui. \v 13 Matona, vada o rakatanigu, dirava idaudia isiaidia vada o lao heni, taunabunai lau ese basina hamaurimui lou. \v 14 Aola, vada o abidia hidi diravadia ba tai henidia, idia ese emui hisihisi negana ai bae hamaurimui. \p \v 15 Bena Israel taudia ese Iehova e hereva henia, eto, Ai na vada a kara havara. Oi sibomu emu lalo-hadai heḡereḡerena ba kara henimai; ḡau tamona, ai a noimumu, hari dina ai ba hamaurimai. \v 16 Taunabunai, idia ese dirava idaudia e rakatanidia, Iehova isiaina e lao henia; bena ia ese Israel taudia edia hisihisi baduna e badu. \p \v 17 Bena Amono taudia na e hebou, bae tuari eto; bena Gilead ai e taruha. Israel taudia danu e hebou, Mispa ai e taruha. \v 18 Bena Gilead lohiadia e hereva heheni, eto, Daika ese Amono taudia baine tuari henidia matama? Una tau ese Gilead taudia iboudiai ikwaradia ai bainela. \c 11 \s1 Iefeta \p \v 1 Iefeta, tau Gilead, na tuan tauna mai goadana; ḡau tamona, ia na ariara hahinena natuna. Iefeta tamana na Gilead. \v 2 Gilead adavana ese danu natuna mamaruanedia haida e havaradia; bena e bada oho bada oho negana ai Gilead adavana natuna ese Iefeta e lulua oho, e gwau henia, eto, Oi na asi ahumu tamada ena ruma ai, badina be oi na idau hahinena natuna. \v 3 Bena Iefeta ese tadikakana e heautanidia, tano ladana Tobo ai e nohova; unuseni ai kara havara taudia haida na ia ida e raka hebouva, bona dadidadi karadia e kara hebouva. \p \v 4 Nega taina vada ela, Amono taudia ese Israel taudia e tuari henidia. \v 5 Bena Amono taudia ese Israel taudia e tuari henidia negana ai, Gilead tau-badadia na Tobo ela, Iefeta bae hakaua lou eto. \v 6 Idia ese Iefeta e hereva henia, eto, Aoma, ba biagumai, bena Amono taudia baita tuari henidia. \v 7 A Iefeta ese Gilead tau-badadia e haere henidia, eto, Umui ese o inai henigu, tamagu ena ruma amo o lulugu oho, ani? Dahaka dainai harihari, hekwakwanai emui ai vada e vara negana ai, lau dekegu vada oma? \v 8 Gilead tau-badadia ese Iefeta ma e noia, eto, Ina dainai harihari vada ama: oi na ai ida baitala, Amono taudia baita tuari henidia, bena Gilead taumai iboumai ai ba halohiamai. \v 9 Iefeta ese Gilead tau-badadia ma e haere henidia, eto, Boma hakaugu lao, bena Amono taudia baitama tuari henidia negana ai Iehova ese lau imagu ai bema atodia, lau na umui ikwaramui ai bainala a? \v 10 Gilead tau-badadia ese lefeta ma e hereva henia, eto, Iehova na ita padadai, eda hereva e kamonaimu: momokani, oi o herevamu heḡereḡerena baia karaia. \v 11 Bena Iefeta na Gilead tau-badadia ida ela; bena Gilead taudia ese ikwaradia tauna bona edia lohia ai e halaoa. Iefeta ese ena hereva iboudiai na Iehova vairanai e gwaurai, Mispa ai. \s1 Iefeta ena gwaukau \p \v 12 Iefeta ese gwaukau taudia e siaidia, Amono pavapavana dekenai, eto, Emu badu egu ai be dahaka, bena egu tano ituari-henina vada oma a? \v 13 Amono pavapavana ese Iefeta ena gwaukau taudia e haere henidia, eto, Badina be Israel na Aigupto amo ema, egu tano e dadia, Aranon sinavaina amo ela bona Iabok sinavaina bona Ioridane sinavaina; harihari una tano ba henigu lou, basio laogu ahu. \p \v 14 Bena Iefeta ese gwaukau taudia haida ma e siaidia, Amono pavapavana dekenai. \v 15 Idia ese e hereva henia, eto, Iefeta na ini e gwau tomamu: Israel na Moab tanona bona Amono taudia edia tano asie dadi. \v 16 A Aigupto amo ema negana ai, Israel na tano ḡaḡaena amo ema, ema bona Davara Kakakakana, bona Kade ai e kau. \v 17 Una negana ai Israel ese gwaukau taudia e siaidia, Edom pavapavana dekenai, eto “Mani emu kara, emu tano baia rakaia hanai”, a Edom pavapavana na se kamonai. Ma hereva heḡereḡerena e siaia, Moab pavapavana dekenai; to ia danu se kamonai. Taunabunai, Israel na Kade ai e noho. \v 18 Bena idia na ma e laolao, tano ḡaḡaena ai; Edom tanona bona Moab tanona murimuridia amo e raka, Moab tanona mairiveina kahana ai e kau, Aranon sinavaina unukahana ai e taruha. A Moab tanona ai asie raka vareai, badina be Aranon sinavaina na Moab tanona hetoana. \v 19 Una murinai Israel ese gwaukau taudia e siaidia, Sihon, Hesebon pavapavana, Amoro taudia edia pavapava, dekenai. Israel ese e noia, eto, Mani emu kara emu tano baia rakaia hanai, emai tano baia lao henia. \v 20 A Sihon ese Israel taudia se abidadama henidia, bae raka hanai momokani; taunabunai Sihon ese ena orea taudia iboudiai e haboudia, Iahasa ai e taruha, Israel taudia e tuari henidia. \v 21 Bena Iehova, Israel Diravana, ese Sihon mai ena orea taudia iboudiai na Israel taudia imadia ai e atodia. Bena idia ese e hadareredia; taunabunai Israel taudia ese Amoro taudia, una tano ai e nohova taudia, edia tano idoinai e abia. \v 22 Amoro taudia edia tano idoinai e abia, edia: Aranon sinavaina amo ela bona labok sinavaina, bona tano ḡaḡaena amo ela bona londane sinavaina. \v 23 Benaini, Iehova, Israel Diravana, ese Amoro taudia edia tano na edia amo e abia oho, ena bese Israel e henia. Matona, oi ese bavabia a? \v 24 Emu dirava Kemoso ese vada e henimu tanodia bavabi, ani, emu tano? A Iehova, emai Dirava, ese ai vairamai ai e luludia lasi taudia edia tano na ai ese baia abi, emai tano. \v 25 Oi ese Balak Siporo, Moab pavapavana, o hereaiamu a? Nega ta ia ese Israel taudia e ala-ala henidia eiava e tuari henidia a? \v 26 Israel na laḡani sinahu-toi Hesebon mai ena hanua maraḡidia ida, bona Aroere mai ena hanua maraḡidia ida, bona Aranon sinavaina isena hanuadia iboudiai, e noholai: dahaka dainai una negana ai asio abidia lou? \v 27 Taunabunai, lau ese asina hadikamu, a oi hari o tuari henigumu bona o kara dika henigumu. Iehova, Hahemaoro Diravana, ese Israel taudia bona Amono taudia baine hahemaoro henidia, hari ina dina ai. \p \v 28 A Amono pavapavana ese Iefeta ena gwaukau herevana se abia dae. \s1 Iefeta ena Gwau-hamata \p \v 29 Iehova ena Lauma ese leieta e rohea, bena ia ese Gilead bona Manase tanodia e rakadia hanai, ela bona Mispa, Gilead tanona ai; unu amo Amono taudia e lao henidia. \p \v 30 Iefeta ese Iehova e gwau henia hamata, eto, Amono taudia na lau imagu ai boma atodia, \v 31 bena mai kwalimugu ida Amono taudia ituarihenidia amo baina lou mai negana ai na egu ruma iduarana amo dekegu baine raka lasi guna ḡauna na Iehova ena: gole-oho boubouna ai baina halaoa. \p \v 32 Taunabunai, Iefeta na e hanai, Amono taudia e tuan henidia; bena Iehova ese ia imana ai e atodia. \v 33 Bena ia ese e aladia, Aroere amo ela bona Miniti badibadinai. Hanua ruahui e abidia, ela bona Abele-keramim, mai ala-ala bada hereana ida. Taunabunai, Amono taudia vada e darere, Israel taudia vairadiai. \s1 Iefeta e lou \p \v 34 Bena Iefeta na ena ruma e lou henia, Mispa ai. Bena ia natuna kekenina na ia dekena e raka lasi, imana mai tarekodia, bona mai mavaruna ida. Ia na natuna vara-edeana; asi natuna idauna ta, maruanena eiava hahinena. \v 35 Bena e itaia negana ai na ena dabua e darea, eto, Natugu o, madi ihabaigu! Vada o hahemaraigu; vada o hahekwakwanaigu. Badina be Iehova vada na gwau henia hamata, bena egu hereva na basina ha-idaua diba. \v 36 Kekeni na eto, Tamagu e, bema Iehova o gwau henia hamata, emu hereva heḡereḡerena ai ba kara henigu; badina be Iehova ese oi inaimu, Amono taudia, vada e hadareredia, oi daimu ai. \p \v 37 Bena kekeni ese tamana e noia, eto, Mani emu kara ini ba karagu toma: hua rua mo ba kahugu nege, bainala, mai bamogu kekenidia ida ororo ai baia loaloa, rami-hebougu ai baina mase taina baia tai. \v 38 Ia eto, Aola. Bena e kahua nege, hua rua. Ia na mai bamona kekenidia ida ela, ororo ai e taitai, rami-hebouna ai baine mase dainai. \v 39 Hua rua e ore, bena kekeni ese tamana e lou henia. Bena tamana ese ena gwau-hamata heḡereḡerena ai e kara henia. Kekeni na tau ta ida do se eno bou. Una dainai kara ta vada e vara Israel ai: \v 40 laḡani ta ta amo Israel kekenidia ese dina hani Iefeta, tau Gilead, natuna kekenina taina e taiva. \c 12 \s1 Iefeta ese Israel e lohiaia \p \v 1 Efraim taudia ese edia tuari gaudia e abi, e tore isi, e hanai, Safon ela, Iefeta e gwau henia, eto, Dahaka dainai Amono taudia ituarihenidia totona o hanai negana ai na so boirimai, ai danu baiama lao? Ai na oiemu ruma baia doua, oi kwaramu ai. \v 2 Iefeta ese e haere henidia, eto, Lau bona egu orea taudia emai heai na bada, Amono taudia ida, bena na boirimui negana ai umui na asioma, idia imadia amo asio hamaurigu. \v 3 Lau na diba umui basio hamaurigu, bena egu mauri na imagu ai mia, bena na hanai, Amono taudia na tuari henidia; bena Iehova ese lau imagu ai e atodia. Be, dahaka dainai hari dina ai vada oma, ba tuari henigu o tomu? \p \v 4 Bena Iefeta ese Gilead taudia iboudiai e haboudia, Efraim taudia e tuari henidia. Gilead taudia ese Efraim taudia e ala-ala henidia, badina be unu Efraim taudia ese vada e gwau henidia, eto “Umui Gilead taumui na heau taumui, Efraim ena amo vada o heau, Efraim tanona ai bona Manase tanona ai o noho kavamu”. \v 5 Bena Gilead taudia na Ioridane sinavaina ena turu-hanai gabudia e abidia, e gimadia, Efraim taudia na basie hanai. Efraim taudia haida na e heau ema; bena idia ta eto “Mani emui kara baina turu hanai” negana ai, Gilead taudia ese e nanadaia, eto “Oi Efraim tauna a?” Bena ia eto “Lasi” negana ai, \v 6 idia ma eto “Aogwa \it Shibboleth\it*”. Bena ia na eto “\it Sibboleth\it*”, badina be igwaurai-maorona na malana se heḡereḡere. Bena e dabaia tao, e alaia mase, Ioridane sinavaina ena turu-hanai gabudia ai. Una negana ai Efraim taudia gerebu-hani daha-ma\f + \fr 12:6 \ft Gerebu-hani daha-rua = 42,000.\f* e mase. \p \v 7 Iefeta na Israel taudia e hahemaoro henidia, laḡani tauratoi. Bena Iefeta, tau Gilead, e mase; iena hanua ai e guna, Gilead ai. \s1 Hahemaoro taudia haida \p \v 8 Iefeta murinai Betelehem tauna ta ladana Ibisan ese Israel ai e hahemaoro. \v 9 Natuna mamaruanedia na toi-ahui, bona natuna hahinedia na toi-ahui. Natuna hahinedia toi-ahui-osi na idau iduhu taudia e henidia, bae adavadia; bona idau iduhu taudia natudia hahinedia toi-ahui danu e abidia, ia natuna mamaruanedia bae adavadia. Ia ese Israel taudia e hahemaoro henidia, laḡani hitu. \v 10 Bena Ibisan e mase; Betelehem ai e guria. \p \v 11 Ia murinai, Sebulun tauna ta ladana Elon ese Israel ai e hahemaoro. Ia ese Israel taudia e hahemaoro henidia, laḡani gwauta. \v 12 Bena Elon, tau Sebulun, e mase; Aialono ai e guria, Sebulun tanona ai. \p \v 13 Ia murinai Abdon Hilele, Piratono tauna, na Israel ai e hahemaoro. \v 14 Ia natuna mamaruanedia na hari-ahui, bona tubuna mamaruanedia na toi-ahui; idia na doniki hitu-ahui ai e loaloava. Ia ese Israel taudia e hahemaoro henidia, laḡani taurahani. \v 15 Bena Abdon Hilele, tau Piratono, e mase; bena Piratono ai e guria, Efraim tanona ai. Una na Amalek taudia edia ororo ai. \c 13 \s1 Samson e vara \p \v 1 Israel taudia ma e kara havara, Iehova vairanai: bena Iehova ese Filistia taudia imadia ai e atodia, laḡani hari-ahui. \p \v 2 Tau ta Sora ai e nohova, ladana na Manoa; ia na Dan iduhuna tauna. Adavana vada e gabani, asi natuna. \v 3 Bena Iehova ena aneru ese e hahedinarai henia, e hereva henia, eto, Vada o gabani, asi natumu; a do ba rogorogo, mero ta bavabia. \v 4 Taunabunai nahuamu ba tohoa, vine ranuna eiava kekero muramurana ta basio inua, bona ḡau mirona ta basio ania; \v 5 badina be oi na ba rogorogo, mero ta bavabia. Kwarana na basio naua, badina be una mero na ena vara dinana amo baine helaḡa Dirava ena, Nasin oreana\f + \fr 13:5 \ft Nasiri oreana: Numera Karoa 6 ba itaia.\f* tauna. Ia ese Israel na Filistia taudia imadia amo baine hamauridia matama. \v 6 Bena hahine na ela, adavana e hamaoroa, eto, Dirava ena tau ta dekegu ema, vairana na Dirava ena aneru vairana na heto. Bena na gari; asina nanadaia ede amo ema, bona ia na sibona se helada hato. \v 7 To, ia ese e hamaorogu, eto “Oi na ba rogorogo, mero ta bavabia; taunabunai vine ranuna eiava kekero muramurana ta basio inua, bona ḡau mirona ta basio ania, badina be una mero na baine helaga Dirava ena, Nasiri oreana tauna, ena vara dinana amo, ela bona ena mase dinana”. \p \v 8 Bena Manoa ese Iehova e noia, eto, Ḡaubada e, lau na noimumu, Dirava ena tau oi ese o siaia ma bainema, baine hadibamai, hari baine vara merona na ede baia kara henia toma. \v 9 Bena Dirava ese Manoa gadona e kamonai: Dirava ena aneru ese una hahine ma e hahedinarai henia lou, ia na uma ai e nohova negana ai; a adavana Manoa na lasihia. \v 10 Bena hahine na e heau haraḡa, adavana e hamaoroa, eto, Vanegai dekegu ema tauna na vada eme lou henigu. \v 11 Bena Manoa e tore isi, adavana murina amo ela, una tau dekenai e kau; bena e hereva henia, eto, Ina hahine e hereva henia tauna na oi, a? Ia eto, Lau binai. \v 12 Manoa ma eto, Emu hereva bae momokani negana ai, hari mero na ede baine noho toma, bona ede baine kara toma? \v 13 Bena Iehova ena aneru ese Manoa e hamaoroa, eto, Ina hahine na hamaorolaia herevadia iboudiai na ia ese baine lalo tao: \v 14 vine anidia basine ani, vine ranuna eiava kekero muramurana ta basine inua, bona ḡau mirona ta basine ania; na henia haheḡanidia iboudiai baine badinadia. \p \v 15 Manoa ese Iehova ena aneru e hereva henia, eto, Mani emu kara, do baia dogomu tao, nani natuna ta baia heḡaeḡaelaia amu. \v 16 A Iehova ena aneru ese Manoa e haere henia, eto, Boma dogogu tao, to amui basina ania; a ḡole-oho boubouna boma heḡaeḡaelaia, vada ba hahelaḡaia Iehova ena. (Badina be Manoa lalona do se parara una na Iehova ena aneru). \v 17 Bena Manoa ese Iehova ena aneru e nanadaia, eto, Ladamu be daika? Baiama diba, bena emu hereva anidia bae momokani negana ai, ai na baia imodaimu. \v 18 Iehova ena aneru eto, Dahaka dainai ladagu o nanadailaia? Ia na hoa ḡauna. \v 19 Taunabunai, Manoa ese nani natuna bona flaoa boubouna e abi, nadi latanai e hahelaḡaia, Iehova, hoa karadia e karamu Diravana, ena. Manoa mai adavana ida ese e itaia. \v 20 Bena lahi hururu-hururuna na ihaboulaina patana amo guba ai e dae ela negana ai, Iehova ena aneru na ihaboulaina patana lahina hururu-hururuna amo e dae ela. Manoa mai adavana ida e itaia, bena raruosi na tano ai e goru diho. \p \v 21 Iehova ena aneru ese Manoa mai adavana ida se hahedinarai henidia lou. Bena Manoa lalona e parara, una na Iehova ena aneru. \v 22 Bena Manoa ese adavana e hamaoroa, eto, Momokani, ita na baita mase, badina be Dirava vada ta itaia. \v 23 A adavana ese e haere henia, eto, Iehova na iala-maseda bema ura, ia na ḡole-oho boubouna bona flaoa boubouna na ita imada amo basinema abia dae; ini kara iboudiai danu basinema haheitalaida, bona do bae vara ḡaudia basinema hamaorolaida. \v 24 Bena una hahine ese mero ta e abia, ladana e hatoa Samson. Mero na e bada oho bada oho; bona Iehova ese e hanamoa. \v 25 Bena Iehova ena Lauma ese e rohea matama Mahane-dan ai, Sora bona Estaol padadiai. \c 14 \s1 Samson e headava \p \v 1 Samson na Timuna ela; bena Timuna ai ia ese Filistia hane-ulatona ta e itaia. \v 2 Bena e lou lao, tamana bona sinana e hamaorodia, eto, Filistia hane-ulatona ta na itaia, Timuna ai; avabia, na uramu baina adavaia. \v 3 A tamana bona sinana ese e sisiba henia, eto, Hane-ulato namona ta lasi varavaramu bogaragidiai eiava eda bese idoinai ai, una dainai Filistia taudia, asie peritomedia taudia, bogaragidia amo adavamu bavabia a? A Samson ese tamana e hamaoroa, eto, Avabia egu, badina be na ura heniamu. \v 4 Tamana bona sinana na asi dibadia ina na Iehova ena amo; badina be ia ese Filistia taudia iheai-henidia dalana e tahuava. Una negana ai Filistia taudia ese Israel taudia e lohiadia. \p \v 5 Bena Samson na tamana sinana ida Timuna ela. Bena Timuna taudia edia vine imeadia ai e kau negana ai, leona natuna ta ese e ḡou henia. \v 6 Bena Iehova ena Lauma ese e rohea badabada; bena ia ese leona e darea parara, nani natuna bema darea parara na heto. Ia na asi ena ḡau ta imana ai. A ia ese ena kara na tamana bona sinana se hamaorolaidia. \v 7 Bena e diho ela, una hane-ulato ida e hereva-hereva; bena Samson ese e ura henia lalodikava. \v 8 Nega taina vada ela, ia na iabina e lou lao; bena e raka siri, una leona tau-anina baine itaia eto. E itaia, labolabo ese edia ruma vada e karaia leona tau-anina lalonai, bona edia bada-ranuna na mia. \v 9 Bena ia ese bada-ranuna na imana amo e pipitaia lasi, rakana ai e ania; bona tamana sinana ediai e kau negana ai taina vada e henidia, bena idia danu e ania. A se hamaorodia una bada-ranuna na leona tau-anina lalona amo e abia. \p \v 10 Tamana ese una hane-ulato dekenai e kau; bena Samson ese aria ta e karaia, headava matamata taudia vaevae e karava heḡereḡerena. \v 11 Hanua taudia ese e itaia, bena idia ese eregabe taudia toi-ahui e abidia hidi, ia bae bamoa. \v 12 Bena Samson ese toi-ahui-osi e hereva henidia, eto, Hereva hehunina ta harihari aina henimui, bena aria dinadia hituosi do basie ore ai na anina boma hamaorolaigu, lau ese hahedoki toi-ahui, dabua aukana amo e kara ḡaudia, bona riorio dabuadia toi-ahui, bama henimui; \v 13 a anina na basioma hamaorolaigu diba, umui ese hahedoki toi-ahui, dabua aukana amo e kara ḡaudia, bona riorio dabuadia toi-ahui, boma henigu. Idia eto, Emu hereva hehunina ba gwauraia, baia kamonai. \v 14 Bena ia ese e hamaorodia, eto, \q1 E anianiva ḡauna lalona amo aniani e lasi, \q1 Bona goada ḡauna lalona amo ḡau mai gaihona e lasi. \m Dina toi vada ela, idia na una hereva hehunina anina do asie davaria. \p \v 15 Dina ihahanina, idia ese Samson adavana e hereva henia, eto, Adavamu lalona bavania, bena hari hereva hehunina anina ba hadibamai. Bema lasi, ai ese oi bona tamamu ena ruma na lahi amo baia dou. Iha-ogogamimai totona o vavemai a? \v 16 Bena Samson adavana na ia vairanai e tai, eto, O inai henigumu, so ura henigumu. Egu hanua taudia na hereva hehunina vada o henidia, a anina be so hadibagu. \v 17 Samson ese e haere henia, eto, Be, tamagu bona sinagu na asina hamaorodia, matona oi baina hamaoromu o tomu a? Aria dinadia hituosi iboudiai hahine na ia vairanai e taitai; bena dina ihahituna ai Samson ese e hamaoroa, badina be hahine na e gwau havara-havara. Bena ia ese ena hanua taudia e hamaorolaidia. \v 18 Bena dina ihahituna ai, dina do se diho, hanua taudia ese Samson e hamaoroa, eto, \q1 Edena gaiho ese bada-ranuna gaihona e hereaiamu? \q1 Bona edena goada ese leona ena goada e hereaiamu? \m Ia ese e haere henidia, eto, \q1 Egu boromakau hahinena amo tano basioma ruaia, \q1 Egu hereva hehunina anina basioma davaria. \p \v 19 Bena Iehova ena Lauma ese Samson e rohea; bena Askelono ela, hanua taudia toi-ahui e aladia mase, edia dabua e dadi; bena ela, hari hereva hehunina anina e gwauraia taudia dabua e henidia. Bena Samson na mai badu ḡaraḡarana ida tamana ena ruma e lou henia; \v 20 a Samson adavana na Samson bamona ta, headava negana ai e duruava tauna, e henia, ia ese e adavaia. \c 15 \s1 Samson ena ala-ala \p \v 1 Nega do se daudau, uit iutuna e matamaia, bena Samson ese nani natuna ta e abia, adavana e vadivadi henia. Ia eto, Lau na daiutu lalonai baina raka vareai, adavagu dekenai. A hahine tamana ese e rua. \v 2 Hari tamana eto, Lau na laloa oi ese vada o dadaraia vaitani, taunabunai oi bamomu na henia. A tadina danu hane namo; ia ese kakana e hereaiamu. Mani emu kara ia bavabia, kakana gabuna ai. \v 3 A Samson ese e hamaorodia, eto, Hari ina nega ai Filistia taudia baina hadikadia na asi kererena. \p \v 4 Taunabunai Samson na ela, uda sisiadia maraḡidia sinahu-toi e abidia mauri; kede danu e abi. Bena hari uda sisiadia na rua rua amo e abidia, iudia e ḡuidia hebou bona kede e ḡui kau iudia ruaosi padadiai. \v 5 Bena ia ese kede e ha-ara, bona uda sisiadia e kahudia nege, Filistia taudia edia uit umadia ai. Bena uit idoinai e ara ore, iḡui ai mimia ḡauna bona do asie utua ḡauna. Bona olive imeadia danu e ara. \p \v 6 Bena Filistia taudia eto, Ina kara na daika ese e karaia? Haida eto, Samson, Timuna tauna ravana, ese; badina be una tau ese Samson adavana e abihaia, bamona ta e henia. Bena Filistia taudia na ela, una hahine mai tamana ida na lahi amo e hamasedia. \v 7 Bena Samson ese e hamaorodia, eto, Emui kara enehetomana dainai momokani davana do baina kara henimui, bena baina hadokoa. \v 8 Bena ia ese e ala-ala henidia, hutuma e aladia mase; una murinai ia na ela, kohua ta ai e nohova, Etam hagana ai. \p \v 9 Filistia taudia na ela, Iuda ai e taruha, Lehi e koua heḡeḡe. \v 10 Bena Iuda taudia eto, Dahaka dainai o tuari henimaimu? Idia eto, Ai na Samson baia abia mauri totona vada ama, ia ese vada e karamai heḡereḡerena baia kara henia. \v 11 Bena Iuda taudia daha-toi ese Etam hagana kohuana ela, Samson e gwau henia, eto, Oi asi dibamu Filistia taudia na eda lohia a? Ede vada o karamai toma? Ia ese e haere henidia, eto, Idia ese e karagu heḡereḡerena mo na kara henidia. \v 12 Idia ma eto, Baia ḡuimu bona Filistia taudia imadia ai baia atomu totona vada ama. \v 13 Samson eto, A gwau henigu hamata, umui na basio alagu. Idia ma eto, Lasi, baia ḡuimu mo, bena idia imadia ai baia atomu; basia alamu. Bena idia ese kwanau matamatadia rua amo e ḡuia, haga amo e hakaua lao. \p \v 14 Lehi ai e kau, bena Filistia taudia na iabina e raka lasi, mai lolodia ida. Bena Iehova ena Lauma ese e rohea badabada, bena imana e ḡuilai kwanaudia na siriho lahi ese e araiamu heḡereḡerena ai ela, bena ena igui na imana amo e moru. \v 15 Bena ia ese doniki aukina turiana matamatana ta e davaria, bena imana ai e abia, tatau daha-ta na una turia amo e aladia mase. \v 16 Samson eto, \q1 Doniki aukina turiana amo \q1 Na senudia, ma na senudia; \q1 Doniki aukina turiana amo \q1 Tatau daha-ta vada na aladia mase. \m \v 17 E hereva vaitani, bena hari doniki aukina turiana na imana amo e negea. Una gabu ladana e hatoa Ramata-lehi.\f + \fr 15:17 \ft “Ramata-lehi” anina be “Auki-turiana ororona”.\f* \p \v 18 Samson na e ranu mase, bena ia ese Iehova e boi henia, eto, Emu hesiai tauna imana amo ina hahemauri badana vada o havaraia. Harihari ranu-mase ese baine hamasegu, bena asie peritomedia taudia imadia ai baina kau a? \v 19 Bena Dirava ese Lehi kohuana e hapararaia; bena ranu e aru lasi. Samson e inua, bena laumana e lou henia, ma e goada lou. Taunabunai una gabu ladana e hatoa En-hakore;\f + \fr 15:19 \ft “En-hakore” anina be “Boiboi tauna ena ranu”.\f* ia na Lehi ai mia, ema bona hari dina. \p \v 20 Samson ese Israel taudia e hahemaoro henidia, Filistia taudia edia nega ai, ela laḡani ruahui e ore. \c 16 \s1 Samson na Gasa ai \p \v 1 Samson na Gasa ela. Unuseni ai ariara hahinena ta e davaria, bena ia dekenai e raka vareai. \v 2 Ta ese Gasa taudia e hamaorodia, eto, Samson na vada ema ina hanua. Bena idia ese hanua e koua heḡeḡe, ia e naria rani, hanua ikoukouna ai. Hanuaboi idoinai asi reḡereḡena e nohova, eto, Baita naria ela bona daba baine rere, bena baita alaia mase. \v 3 A Samson na e hekure ela bona malokihi: bena malokihi ai e tore isi, hanua ikoukouna mai audia ida bona mai ikahidia ida e raḡadia, paḡana ai e huadia lao, ela bona Heberon e vaira henia ororona dorina. \s1 Samson ese Delila e ura henia \p \v 4 Una murinai Samson ese Soreke kourana hahinena ta e ura henia; hahine ladana na Delila. \v 5 Bena Filistia lohiadia na una hahine dekena ela, e hereva henia, eto, A koia, ba diba ena goada hereana na ede amo, bona edena dala amo baia hadarerea; bena baia ḡuia bona baia hamanadaia; bena \it silver\it* monidia daha-ta sinahu-ta baia henimu. \s1 Samson ese Delila e koia \p \v 6 Bena Delila ese Samson e hereva henia, eto, Mani emu kara ba hamaorogu, emu goada na ede amo o abiamu; ede bema ḡuimu toma, bena bema hamanadamu. \v 7 Samson ese e haere henia, eto, Peva maoradia matamatadia hitu, do asie kaukau ḡaudia, amo bema ḡuigu, lau na bama manoka, taunimanima iboudiai heḡereḡeredia. \v 8 Bena Filistia lohiadia ese peva maoradia matamatadia hitu, do asie kaukau ḡaudia, e henia; bena ia ese e ḡuia. \v 9 Tatau haida vada e hunidia, laloma daiutuna ai e henari noho. Bena ia eto, Samson e, Filistia taudia na emu ai be kaumu. A ia ese peva maoradia e hamotudia, varo haurahaurana lahi ai e kaumu bena e motumu na heto. Taunabunai, ena goada badina na dounu hehuni, tau ta asi dibana. \p \v 10 Bena Delila ese Samson ma e hereva henia, eto, O itaia, vada o kirikirilaigu bona vada o koigu; mani emu kara ba hamaorogu, ede bema ḡuimu toma. \v 11 Ia ese e haere henia, eto, Kwanau matamatadia, nega hata do asie ḡaukaralai ḡaudia, amo bema guigu, lau bama manoka, taunimanima iboudiai heḡereḡeredia. \v 12 Taunabunai, Delila ese kwanau matamatadia e abi, e guia, bena eto, Samson e, Filistia taudia na emu ai be kaumu. Hari e henari noho taudia na laloma daiutuna ai. A Samson ese imana e ḡuilai kwanaudia e hamotudia, turituri varodia na heheto. \p \v 13 Bena Delila ese Samson ma e hereva henia, eto, Vada o kirikirilaigu bona vada o koigu ema bona hari; a hamaorogu, ede bema ḡuimu toma. Ia ese e haere henia, eto, Huigu boma pania, ipani hitu, bena ipani hituosi na o hatuamu dabuana ai boma hatu kau, bona gwada-tao ḡauna amo boma daia tao, bena bama manoka, taunimanima iboudiai heḡereḡeredia. \v 14 Bena Samson mahutana ai Delila ese huina e pania, ipani hitu, bena ipani hituosi na e hatuava dabuana ai e hatu kau, bona gwada-tao ḡauna amo e daia tao. Bena ia ese e hamaoroa, eto, Samson e, Filistia taudia na emu ai be kaumu. Bena ena mahuta amo e noga, gwada-tao ḡauna bona dabua ihatulaina ḡau bona e hatuava dabuana na iboudiai e raḡadia oho. \s1 Samson e ḡuia \p \v 15 Hahine ma e hereva, Samson e gwau henia, eto, Edeheto oi na o tomu “Na ura henimumu”, a lalomu na so henigu? Nega hatoi vada o kirikirilaigu, bona do so hamaorogu emu goada e hereamu badina korikori be dahaka. \v 16 Bena dina iboudiai ia ese lalona e ania, bona e nanadaia louIou, ela bona Samson darana e doko. \v 17 Bena ia ese lalona anina idoinai e hahedinarai henia, eto, Nega hata kwaragu asie naua; badina be sinagu bogana amo lau vada na helaḡa, Dirava ena Nasiri tauna.\f + \fr 16:17 \ft Nasiri tauna: Numera Karoa 6 ba itaia.\f* A huigu bema utua, egu goada bema rakatanigu, bena bama manoka, taunimanima iboudiai heḡereḡeredia. \p \v 18 Delila lalona vada e parara ia na lalona anina idoinai vada e hahedinarai henia; bena ia ese Filistia lohiadia e boiridia, eto, Ina nega tamona ma baoma, badina be ia ese lalona anina idoinai vada e hahedinarai henigu. Bena Filistia lohiadia na dekena ema, moni danu imadia ai e mailai. \v 19 Bena hahine ese Samson e ura henia, ia mamuna ai baine mahuta; e mahuta, bena hahine ese tau ta e boiria, kwarana baine naua; bena huina ipanina hituosi e utu oho. Bena e hauraia matama, badina be ena goada vada e rakatania. \v 20 Ia eto, Samson e, Filistia taudia na emu ai vada e kau. Bena Samson e noga, eto, Baina raka lasi, nega gunadia heḡereḡeredia, ma baina roho mauri. Ia na do asi dibana Iehova ese vada e rakatania. \v 21 Bena Filistia taudia ese e dabaia tao, matana ruaosi e gibo lasi; bena Gasa e hakaua lao, unuseni ai auri labora-labora gadeadia amo e ḡuia. Bena dibura rumana lalonai ia ese flaoa iririlaina ḡauna e giroava. \v 22 A kwarana huina ma e vara matama, e naua murinai. \s1 Samson e kirikirilaia \p \v 23 Filistia lohiadia na e hebou, edia dirava, ladana Dagon, bae boua, boubou bada-hereana, bona bae moale hebou totona. Badina be idia na eto, Iseda dirava ese inaida Samson na imada ai vada e atoa. \v 24 Bena taunimanima ese Samson e itaia negana ai, idia ese edia dirava e hanamoa; badina be idia eto, Ita inaida, eda tano e habuaia tari bona eda tano taudia hutuma e aladia mase tauna, na eda dirava ese ita imada ai vada e atoa. \v 25 Lalodia vada e moale, bena eto, Samson a boiria, baia kirikirilaia. Taunabunai, idia ese Samson na dibura rumana amo e boiria, bena e kirikirilaia. Ruma au-tubuadia padadia ai e haginia. \v 26 Bena Samson ese imana amo e hakaua merona na e hamaoroa, eto, Mani emu kara ruma au-tubuadia baina dau toho, ediai baina tabe kau. \v 27 Hari ruma na tatau bona hahine e honu honu dae; Filistia lohiadia iboudiai danu unuseni ai. Bona tatau bona hahine daha-toi sisivana danu atai amo e roha dobi, Samson ikirikirilaina karadia e ita. \s1 Samson e mase \p \v 28 Bena Samson ese Iehova e ḡuria, eto, Ḡaubada Iehova e, lau na noimumu, a lalogu; lau na noimumu, a hagoadagu, Dirava e, ina nega tamona mo, bena Filistia taudia davadia baina henidia, matagu ruaosi daidiai. \v 29 Bena Samson ese ruma bogaragina au-tubuadia ruaosi, ruma metauna e huaiava gaudia, e dogodia tao, bena imana idibana amo ta e rosia, ma imana laurina amo ta e rosia. \v 30 Samson ma eto, Mani emu kara Filistia taudia ida baia mase hebou. Bena e igo diho mai goadana idoinai. Bena ruma na e kohu, bese lohiadia bona ruma ai e nohova taudia iboudiai latadiai. Taunabunai, Samson masena ai e aladia mase taudia na hutuma; a maurina ai e aladia mase taudia na gagadoi. \p \v 31 Bena tadikakana bona ena iduhu taudia iboudiai na ela, e abia, e laohaia, tamana Manoa ena gara ai e guria, Sora bona Estaol padadiai. Ia ese Israel taudia vada e hahemaoro henidia, laḡani ruahui lalodiai. \c 17 \s1 Mika \p \v 1 Tau ta Efraim ororodia ai e nohova, ladana na Mika. \v 2 Ia ese sinana e hamaoroa, eto, Hari \it silver\it* monidia daha-ta sinahu-ta oiemu amo e heabi-oho, bona daidiai oi ese heuduguirai herevana o gwauraia, bena lau danu na kamonai, ḡaudia na lau dekegu ai; lau ese na abidia. Bena sinana eto, Iehova ena hahenamo na natugu latanai baine mia. \v 3 Bena Mika ese hari \it silver\it* monidia daha-ta sinahu-ta na sinana e henia lou. Bena sinana eto, Ina \it silver\it* na hahelaḡaiamu Iehova ena, natugu bagunai: e koroamu laulauna ta bona e haveveamu laulauna ta bae kara; taunabunai na henimu loumu. \v 4 Taunabunai, Mika ese \it silver\it* e abia, sinana e heni lou, negana ai, hahine ese \it silver\it* monidia sinahu-rua e abi, \it silver\it* iḡaukaralaiana tauna e henia; bena ia ese kahana e koroa, laulau ta e karaia, ma kahana e havevea, laulau ta e karaia; bena laulau na Mika ena ruma ai e miava. \v 5 Hari tau, Mika, na mai ena dubu; bena ia ese dabua helaḡana bona kaivakuku e kara; bena natuna maruanena ta e duanaia, ena hahelaḡa tauna ai bainela. \v 6 Unu dinadia ai Israel na asi pavapavana; Israel taudia na ta ta ena lalo-hadai ena lalo-hadai heḡereḡeredia e kara. \p \v 7 Tauhau ta Betelehem ai e nohova, Iuda tanona ai. Ia na Iuda iduhuna tauna; ia danu Levi tauna. \v 8 Una tau na Betelehem-luda amo e tore isi, eha laolao, ena noho gabuna ta baine tahua eto; bena ena laolao ai na Efraim ororodia ai e kau, bona Mika ena ruma ai e gini dae. \v 9 Mika ese e nanadaia, eto, Ede amo oma? Ia e haere henia, eto, Lau na Levi taugu, Betelehem-luda amo vada nama; egu noho gabuna ta na tahuamu. \v 10 Bena Mika ese e hamaoroa, eto, Lau dekegu ai ba noho, tamagu ai bona egu hahelaḡa tauna ai baola; bena laḡani ta ta amo \it silver\it* monidia gwauta gwauta amo baina henimu; emu dabua bona amu danu baina henimu. \v 11 Bena Levi tauna lalona vada e heḡereḡere Mika dekenai baine noho; bena una tauhau na ia natuna heḡereḡeredia ai ela. \v 12 Bena Mika ese una Levi tauna na e haginia: tauhau na Mika ena hahelaḡa tauna ai ela, bona ena ruma ai e nohova. \v 13 Bena Mika eto, Harihari lau na dibagu Iehova ese baine hanamogu, badina be Levi tauna vada na abia, egu hahelaḡa tauna. \c 18 \s1 Dan taudia e dadidadi \p \v 1 Unu dinadia ai Israel na asi pavapavana. Unu dinadia ai danu Dan taudia na tano ta e tahuava, bae noholaia: badina be idia na Israel iduhudia bogaragidiai edia tano ta do asie davaria. \v 2 Taunabunai Dan taudia na edia iduhu taudia edia amo goada taudia laima e siaidia, Sora amo bona Estaol amo, tano bae hasinadoa, kahana iboudiai bae ita totona. E hamaorodia, eto, Tano idoinai ba itaia. \p Laimaosi na Efraim ororodia ai e kau, bena idia ese Mika ena ruma ai e dae kau, unuseni ai e mahuta. \v 3 Mika ena ruma badibadinai, idia ese hari Levi tauna eregabena gadona e kamonai, bena dibadia daika gadona, bena e raka siri, e nanadaia, eto, Daika ese e hakaumu mai iniseni ai? Ina gabu ai dahaka o karamu? Emu ḡaukara be dahaka iniseni ai? \v 4 Bena ia ese e haere henidia, eto, Mika ese ini vada e karagu toma: davagu vada e henigu, bena ena hahelaḡa tauna ai vada nala. \v 5 Idia ese ma e hereva henia, eto, Ai a noimumu, Dirava enai ba tahua bena baia diba, ina emai laolao harihari a matamaiamu be anina baine vara eiava? Bena hahelaḡa tauna ese e haere henidia, eto, \v 6 Mai mainomui ida aola; emui laolao na Iehova ese e itaia taomu. \p \v 7 Bena hari tatau laimaosi e raka oho, Laisi ai e kau, Una gabu ai e nohova taudia e itadia, mai mainodia ida e nohova, Sidono taudia heḡereḡeredia, asie raivaraiva, ḡau ta asie laloa, bona tanobada ḡauna ta ai asie dabu; idia bona Sidono taudia padadia na daudau, bona idia na bese ta ida asie hoihoi. \v 8 Laimaosi na e lou lao; bena varavaradia Sora ai bona Estaol ai dekediai e kau negana ai, varavaradia ese e nanadaidia, eto, Emui laolao herevadia be dahaka dahaka? \v 9 Laimaosi eto, A tore isi, aitala, aita tuari henidia; badina be ai ese una tano vada a itaia, biru tanona namo hereana. Umui ba noho kava a? Basio halahe, baola, una tano ai ba raka vareai bona bavabia, emui tano. \v 10 Unu baola danu ḡau ta asie laloamu taudia ba davaridia unuseni ai. Tano na bada; momokani, Dirava ese imamui ai vada e atoa. Una gabu ai tanobada ḡauna ta ai basio dabu. \p \v 11 Bena Dan taudia sinahu tauratoi, mai edia tuari ḡaudia imadia ai, Sora amo bona Estaol amo e raka lasi, \v 12 ela, Kiriat-iearimi ai e taruha, Iuda tanona ai. Una dainai una gabu ladana e hatoa Mahane-dan,\f + \fr 18:12 \ft “Mahane-dan” anina be “Dan ena taruha”.\f* ema bona hari dina; ia na Kiriat-iearimi lahara kahana ai. \v 13 Unu amo idia ma e laolao, Efraim ororodia ela, Mika ena ruma ai e kau. \p \v 14 Bena hari tatau laimaosi, Laisi tanona e hasinadoa taudia, ese varavaradia e hamaorodia, eto, Umui dibamui a, ini ruma lalodiai na dabua helaḡana ta, bona kaivakuku, bona dirava laulaudia rua, e koroa ḡauna ta bona e havevea ḡauna ta? Taunabunai, harihari ba laloa ede ba kara toma. \v 15 Bena idia na e raka siri, hari Levi tauna eregabena ena ruma ai e dae kau, Mika ena maḡu ai, e nanadaia, ia na edeheto. \v 16 Hari Dan taudia sinahu-tauratoiosi mai edia tuari ḡaudia imadia ai, na ikoukou badibadinai e gini; \v 17 bena hari hasinadoa taudia imaosi na ruma ai e dae kau, e raka vareai, e koroa laulauna bona dabua helaḡana bona kaivakuku bona e havevea laulauna e abi. A hahelaḡa tauna na ikoukou badibadinai e gini, tuari taudia sinahutauratoiosi ida. \v 18 Unu laimaosi na Mika ena ruma ai e raka vareai, hari e koroa laulauna bona dabua helaḡana bona kaivakuku bona e havevea laulauna-e abi, negana ai hahelaḡa tauna ese e hereva henidia, eto, Dahaka o karamu? \v 19 Bena idia ese e hamaoroa, eto, Eremu; udumu na imamu amo a koua; baitala, ai tamamai ai bona emai hahelaḡa tauna ai baola. Edena be namo: ba noho, ruma ta taudia edia hahelaḡa tauna, eiava, Israel iduhuna ta taudia edia hahelaḡa tauna ai baola? \v 20 Bena hahelaḡa tauna lalona vada e moale; bena ia ese dabua helaḡana bona kaivakuku bona e koroa laulauna e abi, idia bogaragidiai ela. \p \v 21 Edia dala ai ma e raka; natudia maraḡidia bona boromakau bona kohu na vairadiai e atodia. \v 22 Mika ena ruma amo taina vada e raka daudau, bena Mika ena ruma badibadina rumadia taudia e hebou, ela, Dan taudia e ḡavadia tao. \v 23 Idia ese Dan taudia e lolo henidia. Bena Dan taudia na e gini kerehai, Mika e nanadaia, eto, Emu lalo-hisihisi be dahaka? Ina orea ida oma badina be dahaka? \v 24 Ia ese e haere henidia, eto, Egu dirava laulaudia, na kara ḡaudia, o abi, o laohai, bona egu hahelaḡa tauna o hakaua lao. Egu ai e miamu ḡauna be dahaka? Matona, o tomamu “Emu lalo-hisihisi be dahaka?” \v 25 Bena Dan taudia ese e gwau henia, eto, Oi gadomu basine hedinarai ai bogaragimai ai, badu-haraḡa taudia haida ese bae alamui na garina, oiemu mauri bona dekemu taudia edia mauri bae boio na garina. \v 26 Bena Dan taudia na edia laolao ela; a Mika vada e diba, idia edia goada ese iena goada e hereaiava; bena e lou, ena ruma e lou henia. \p \v 27 Dan taudia na Mika ese e kara ḡaudia bona ena hahelaḡa tauna e abidia, ela, Laisi ai e kau, asie raivaraivava bona ḡau ta asie laioava taudia na dare amo e aladia mase, bona edia hanua e doua. \v 28 Asi ihamauridia tauna ta, badina be Sidono na daudau, bona idia na bese ta ida asie hoihoi. Una gabu na Bete-rehob kourana ai. Bena idia ese hanua ma e hadaia lou, bena e noholaia. \v 29 Hanua ladana e hatoa Dan, senedia Dan, Israel natuna, inemaina. A gunaguna una hanua ladana na Laisi. \p \v 30 Dan taudia ese Dirava laulauna, e koroa ḡauna, e haginia edia. Ionatan Geresom, Mose tubuna, mai garana ida, na Dan taudia edia hahelaḡa taudia ai ela, ela bona e ḡuidia dinana. \v 31 Taunabunai, idia ese hari e koroa laulauna, Mika ese e karaia ḡauna, e haginia, Dirava ena dubu na Silo ai e miava negadia iboudiai. \c 19 \s1 Levi tauna ena hesiai hahinena \p \v 1 Unu dinadia ai, Israel na asi pavapavana negana ai, Levi tauna ta Efraim ororodia ai e nohova, gabu daudau ai. Ia ese hesiai hahinena ta Betelehem-luda amo e abia, e adavaia. \v 2 Una hahine vada e badu, bena e diho, tamana ena ruma e lou lao, Betelehem-luda ai; hua hani unuseni ai e nohova. \v 3 Bena adavana e tore isi, ia murina amo ela, baine hamarumarua bena baine hakaua lao eto. Ena hesiai tauna bona doniki rua e laohaidia. Hahine ese tamana ena ruma ai e abia dae; bena tamana ese e itaia negana ai ia danu e abia dae mai moalena ida. \v 4 Bena ravana, hari hahine tamana, ese e dogoa tao, dina toi; taunabunai e aniani hebou, e inuinu hebou, bona e mahuta unuseni ai. \v 5 Dina ihahanina ai, idia na daba matana ai e tore isi, bena hari Levi tauna e heḡaeḡae, baine raka eto. A hahine tamana ese ravana e noia, eto, Mani bavaniani guna, taumu baine auka, bena ba raka. \v 6 Taunabunai, tatau raruosi e ege diho, e aniani hebou bona e inuinu hebou. Bena hahine tamana ese ma e noia, eto, Mani emu kara do ba mahuta, lalomu baine moale. \v 7 Hari Levi tauna e tore isi, baine raka eto; a ravana ese e noia loulou, ela bona ma e hekure diho. \p \v 8 Dina iha-imana ai, ia na daba matana ai e tore isi, baine raka eto. A hahine tamana eto, Taumu do ba ha-aukaia ela bona adorahi. Taunabunai raruosi ma e aniani hebou. \v 9 Bena Levi tauna mai ena hahine bona mai ena hesiai tauna ida e tore isi, bae raka eto. A hahine tamana eto, O itaia, dina e ḡelomu; mani emu kara iniseni ai ba mahuta rani. O itaia, ado vada e rahi; iniseni ai ba noho, lalomu baine moale, ma kerukeru daba matana ai ba tore isi, emu laolao baola, emu ruma ba lou henia. \v 10 A Levi tauna na se ura unuseni ai baine mahuta. Ia na e tore isi, ela, Iebusu (una na Ierusalem ladana ta) vairanai e kau. Ia na mai ena donih rua, dorudia na mai helai-kau ḡaudia; ena hahine danu na ia ida. \v 11 Iebusu e raka henia kahi negana ai dina vada e kerekere; bena hesiai tauna ese biaguna e hamaoroa, eto, Mani emu kara aita raka siri, ina Iebusu taudia edia hanua ai baita mahuta. \v 12 A biaguna ese e haere henia, eto, Basita raka siri, ini idau taudia edia hanua ai basita raka vareai, badina be idia na dia Israel besena taudia. Aita raka hanai, Gibea baitala. \v 13 Ia ese ena hesiai tauna ma e hamaoroa, eto, Aoma, unu gabu ta aitala, Gibea ai eiava Rama ai baita mahuta. \p \v 14 Bena e raka lao, dala ai ela; Gibea vada e kahirakahira, bena dina vada e diho. Una Gibea na Beniamina iduhuna taudia edia hanua. \v 15 Bena dala amo e raka siri, hanua ai bae raka vareai, Gibea ai bae mahuta eto. Bena e raka vareai, hanua ariarana ai e helai diho, badina be asi tauna ta ese ena ruma e abidia dae, bae mahuta totona. \p \v 16 Tau buruka ta ena biru ḡaukarana amo ema, adorahi kahana ai; ia be Efraim ororodia amo ema Gibea ai e noho hedoava tauna; a hanua taudia na Beniamina taudia. \v 17 Tau buruka na e gaga dae, hari laolao tauna e itaia, hanua ariarana ai. Tau buruka eto, Oi na ede bo Iaomu, bona ede amo oma? \v 18 Tau na e haere, eto, Ai na Betelehem-Iuda amo vada ama, gabu daudauna Efraim ororodia ai baia laomu. Lau na unu amo nama, Betelehem-Iuda nala; harihari egu ruma ba laomu, bena asi tauna ta vada e abigu dae ena ruma ai. \v 19 Ai na rei kakoro bona aniani vada a abi kau, emai doniki edia bona adia; flaoa bona vine ranuna danu a abi kau, lauagu bona ina hahine ana bona hari eregabe tauna emu hesiai taudia ida adia; ḡau ta ai basita dabu. \v 20 Tau buruka eto, Maino na emui ai baine mia; lau ese emui dabu ḡaudia iboudiai baina henimui; ḡau tamona, hanua ariarana ai basio noho rani. \v 21 Taunabunai, ia ese ena ruma ai e hakaudia vareai, bona doniki na adia e henidia. Bena idia ese aedia e huridia; bena e aniani bona e inuinu. \p \v 22 Edia moale lalonai hanua taudia haida, lebulebu taudia, ema, ruma na e ginia heḡeḡe, bena iduara na e botabotaia. Bena idia ese ruma biaguna, hari tau buruka, na e hamaoroa, eto, Emu ruma ai e dae kau tauna na ba hakaua lasi, ai baia dibaia. \v 23 A ruma biaguna na idia dekediai e raka lasi, eto, Varavaragu e, una kara dikana basio karaia. Ina tau na lauegu vadivadi; una kara mirona basio karaia. \v 24 O itaia, lau natugu hane-ulato rami-hebouna noho, bona iena hahine danu noho. Idia baina mailaidia dekemui ai; bavabidia, emui ura heḡereḡerena ai ba kara henidia; a ina tau na basio kara miro henia. \v 25 A hanua taudia na asie kamonai henia. Taunabunai, una Levi tauna ese ena hahine na e abia, e doria lasi idia dekediai. Idia ese e abia, e eno henia hanuaboi idoinai, ela bona daba e rere. Daba vaburana ai e kahua nege. \v 26 Daba e rere, bena hahine na ela, biaguna ena noho rumana iduarana ai e hekida diho, ela bona dina e dae. \p \v 27 Daba ai biaguna e tore isi, ruma iduaradia e keho, ena laolao ai ma bainela eto; bena ena hahine e itaia, iduara vairanai e hekida diho, imana ruaosi na iduara raka-vareai ai heheato. \v 28 Ia ese e hereva henia, eto, A tore isi, aitala. A hahine na se haere. Bena doniki doruna ai e atoa kau. Bena una tau e tore isi, ena ruma ela. \v 29 Ena ruma lalonai e raka vareai, bena kaia e abia, ena hahine tau-anina e abia, e utua parara, rege gwauta-rua; bena e siaidia, Israel tanona idoinai. \v 30 Bena e itaia taudia iboudiai eto, Kara unuhetomana na nega hata se vara bona nega hata se hedinarai, Israel taudia na Aigupto tanona amo e raka lasi dinana amo ema bona hari ina dina. Ba haeroa, ba henegalaia, ba herevalaia. \c 20 \s1 Israel ai e tuari heheni \p \v 1 Bena Israel taudia iboudiai e raka lasi, ibouboudiai na mai lalodia tamona e hebou, Dan amo ela bona Bere-sieba, bona Gilead amo danu, Iehova vairanai e hebou Mispa ai. \v 2 Hanua lohiadia iboudiai, Israel iduhudia iboudiai amo, danu e hebou, Dirava ena orea taudia vairadiai: idia na talau domaga-hani,\f + \fr 20:2 \ft Domaga-hani = 400,000.\f* aedia amo e rakava, mai edia dare. \v 3 Bena Beniamina iduhuna taudia na harina e kamonai, Israel taudia na unu e hebou tomava Mispa ai. \p Bena Israel taudia eto, A hamaoromai, ena kara dikana na ede e vara toma? \v 4 Bena hari Levi tauna, vada e alaia hahinena adavana, ese e haere henidia, eto, Lau na egu hahine ida Beniamina hanuana ta ladana Gibea ai a kau, unuseni ai baia mahuta ato. \v 5 Bena Gibea taudia na lau ihadikagu totona e tore isi, hanuaboi ai ruma na e koua heḡeḡe, bae alagu mase eto. A egu hahine na e abia bona e hahemaraia; bena vada e mase. \v 6 Taunabunai, hahine na na abia, tau-anina na utua parara, regena na siaidia, Israel taudia na edia tano ai vada e halaoa tanona idoinai: badina be idia na lebulebu karana bona hemarai karana vada e karaia, Israel bogaraginai. \v 7 Israel taumui iboumui ai, ba haeroa: emui lalo-hadai bona emui hahedua ba gwaurai hedinarai. \p \v 8 Bena hebou taudia e tore isi, tau tamona na heto, eto, Ita ta ena kalaga basinela, bona ta ena ruma basine lou henia. \v 9 A Gibea na ini baita karaia toma: mari amo baita diba, daika daika ese bae tuari henia. \v 10 Israel iduhudia iboudiai lalodia amo, sinahu-ta amo gwauta baita abidia hidi, bona daha-ta amo sinahu-ta baita abidia hidi, bona gerebu-ta amo daha-ta baita abidia hidi. Idia na baela, aniani ḡaudia bae ha abi, ina orea taudia adia; bena Gibea ai bae kau negana ai, idia ese Gibea taudia edia kara havara iboudiai Israel bogaraginai vada e kara na davadia do bae henidia. \v 11 Taunabunai Israel taudia iboudiai na mai lalodia tamona e hebou, una hanua bae tuari henia totona. \p \v 12 Bena Israel iduhudia iboudiai ese edia gwau-kau taudia e siaidia, Beniamina iduhuna taudia dekediai, eto, Ena kara dikana bogaragimui ai e vara anina be dahaka? \v 13 Hari kara havara taudia Gibea ai taodia ba tore, ai ese baia aladia mase, kara havara na Israel bogaraginai baine ore. A Beniamina taudia na tadikakadia Israel taudia eredia asie kamonai. \p \v 14 Bena Beniamina taudia na hanua hanua amo ela, Gibea ai e hebou, Israel taudia oredia bae tuari henidia totona. \v 15 Una dina ai Beniamina taudia hanua hanua amo e hebou na tatau gerebu-rua daha-tauratoi\f + \fr 20:15 \ft Gerebu-rua daha-tauratoi = 26,000.\f* mai edia dare; bona Gibea taudia edia tuari taudia mai goadadia be tatau sinahu-hitu. \v 16 Ini iboudiai bogaragidiai na ima-lauri taudia mai goadadia sinahu-hitu; idia iboudiai na vilipopo amo nadi bema tahoa, hui autamona basiema reaia. \v 17 Beniamina iduhuna taudia na unuhohodia; a Israel iduhudia oredia edia tatau na domaga hani\f + \fr 20:17 \ft Domaga-hani = 400,000.\f* mai edia dare. Unu iboudiai na tuari taudia. \s1 Beniamina taudia e kwalimu \p \v 18 Israel taudia na e tore isi, Betele ela, Dirava e nanadaia, eto, Edena iduhu bainela guna, Beniamina taudia baine tuari henidia? Iehova eto, Iuda iduhuna baine guna. \p \v 19 Daba ai, Israel taudia e tore isi, Gibea vairanai e taruha. \v 20 Bena Israel taudia ese Beniamina taudia e tuari henidia, Gibea vairanai e gini. \v 21 Bena Beniamina taudia na Gibea amo e raka lasi, Israel taudia gerebu-rua daha-rua\f + \fr 20:21 \ft Gerebu-rua daha-rua = 22,000.\f* e aladia mase una dina ai. \v 22 A Israel taudia na e haheauka, tuari gabuna ai ma e gini lou, tuari dinana gini-gunana ai e gini heḡereḡerena. \p \v 23 Israel taudia na e dae lao, Iehova vairanai e tai boi; bena idia ese Iehova e nanadaia, eto, Tadikakamai Beniamina taudia ma baia tuari henidia lou eiava? Iehova eto, A tuari henidia. \v 24 Taunabunai, Israel taudia ese Beniamina taudia ma e tuari henidia lou, dina iharuana ai. \v 25 Bena Beniamina taudia na Gibea amo ma e raka lasi, dina iharuana ai, Israel taudia gerebu-ta daha-taurahani\f + \fr 20:25 \ft Gerebu-ta daha-taurahani = 18,000.\f* e aladia mase. Unu iboudiai na tuari taudia mai edia dare. \p \v 26 Bena Israel taudia, tuari oreana idoinai, na ela, Betele ai e kau, bena e taitai. Idia na Iehova vairanai e helaiva, e vaga una dina ai, ela bona dina e diho. Bena ḡole-oho bouboudia bona herohemaino bouboudia e hahelaḡadia, Iehova vairanai. \v 27 Bena Israel taudia ese Iehova e nanadaia; badina be unu dinadia ai Iehova ena taravatu mauana na unuseni mia, \v 28 bona Fineha Eleasara, Aaron tubuna, na una maua vairanai Iehova isiaina e lao heniva unu dinadia ai. Taunabunai idia ese e henanadai, eto, Tadikakamai Beniamina taudia ma baia tuari henidia lou, eiava vada baia hadokoa? Iehova eto, Ma baola; kerukeru umui imamui ai baina atodia. \s1 Beniamina taudia e darere \p \v 29 Taunabunai, Israel na edia tuari taudia haida e siaidia, Gibea bae bani henia. \v 30 Dina ihatoina ai, Israel taudia ese Beniamina taudia ma e tuan henidia, Gibea vairanai ma e gini, nega gunadia heḡereḡeredia. \v 31 Bena Beniamina taudia na ituari-henidia e raka lasi, hanua na e rakatania; bena nega gunadia heḡereḡeredia idia na e ala-ala matama, Israel taudia haida laolao daladia ai e aladia mase, Betele dalana ai bona Gibea dalana ai, bona tano paka ai danu haida e aladia mase. E aladia taudia na Israel taudia toi-ahui sisivana. \p \v 32 Bena Beniamina taudia e hereva heheni, eto, Vairadai vada e darere, nega gunadia heḡereḡeredia. A Israel taudia e hereva heheni, eto, Aita heau, hanua amo baita veridia oho laolao daladia ai. \p \v 33 Bena Israel taudia iboudiai na e tore isi, ela, Baal-tamara ai e gini heḡaeḡae; a Israel taudia hahidaosi hanua e bani henia taudia na edia komu gabuna, Geba lahara kahana, amo e heau lasi. \v 34 Bena tuari taudia mai goadadia gerebu-ta\f + \fr 20:34 \ft Gerebu-ta = 10,000.\f* Israel taudia iboudiai edia amo e abidia hidi na Gibea e tuari henia. Tuari na auka herea; Beniamina taudia danu lalodia asie parara edia darere negana na kahira-kahira. \v 35 Bena Iehova ese Beniamina taudia e hadareredia Israel vairanai. Israel taudia ese Beniamina taudia gerebu-rua daha-ima sinahu-ta\f + \fr 20:35 \ft Gerebu-rua daha-ima sinahu-ta = 25,100.\f* e aladia mase una dina ai: iboudiai na tuari taudia mai edia dare. \v 36 Taunabunai Beniamina taudia na lalodia e parara vada e darere. \p Israel taudia na Beniamina taudia vairadiai e heau, badina be Gibea ibani-henina vada e siaidia taudia e abidadama henidia. \v 37 Una negana ai hanua e bani henia taudia e heau lasi haraḡa-haraḡa, Gibea e daea, bena idia ese hanua taudia iboudiai na dare amo e aladia mase. \v 38 Israel taudia bona hanua e bani henia taudia na edia henega ai toa ta vada e gwauraia guna. Toana binai: lahi kwalahuna ori na heto hanua amo baine dae negana ai \v 39 Israel taudia na bae gini kerehai tuari ai. \p Una negana ai Beniamina taudia ese vada e ala-ala matama, Israel taudia toi-ahui sisivana vada e aladia mase. Bena idia eto, Momokani, idia na vairadai vada e darere, tuari gunana ai heḡereḡerena. \v 40 A hari toa, lahi kwalahuna, e dae matama negana ai, Beniamina taudia e roha kerehai; madi, hanua idoinai kwalahuna e daeva guba ai. \v 41 Una negana ai Israel taudia na e gini kerehai; bena Beniamina taudia kudoudia e hetaha, badina be vada e diba vada be dareremu. \v 42 Taunabunai, idia na Israel taudia vairadia amo e lou, tano gaḡaena ela. A tuari ese e ḡavadia tao, bona hanua amo ema taudia ese edia dala e ginia ahu, bena dare amo e aladia ore. \v 43 Oibe, idia ese Beniamina taudia e ginidia ahu, bona e hahavadia lao, bona e aladia, Noha amo ela bona Gibea mairiveina kahana ai. \v 44 Beniamina taudia gerebu-ta daha-taurahani\f + \fr 20:44 \ft Gerebu-ta daha-taurahani = 18,000.\f* e mase, iboudiai na tuari taudia mai goadadia. \v 45 Ma e kerehai, tano gaḡaena ai e heau, ela bona Rimon nadi-hagana. Daha-ima be laolao daladia ai e aladia mase; oredia ma e hahavadia ela bona Gidomo ai daha-rua ma e aladia mase. \v 46 Taunabunai, Beniamina taudia una dina ai e mase iboudiai na gerebu-rua daha-ima;\f + \fr 20:46 \ft Gerebu-rua daha-ima = 25,000.\f* iboudiai na tuari taudia mai goadadia, imadia na mai daredia. \v 47 A tatau sinahu-tauratoi e heau mauri, Rimon nadi-hagana ela, tano ḡaḡaena ai; idia na hua hani Rimon nadi-hagana ai e nohova. \p \v 48 Israel taudia na tuari amo e lou, Beniamina taudia ma e ala-ala henidia, taunimanima bona boromakau bona e davari ḡaudia iboudiai e habuadia tari; bona e davari hanuadia na e doudia. \c 21 \s1 Herohemaino \p \v 1 Israel taudia na Mispa ai vada e gwau hamata guna, eto, Ita ese natuda hane-ulatona ta Beniamina tauna ta basita henia, basine adavaia. \v 2 A Israel taudia na Betele ela, Dirava vairanai e helai boi, e tai dikadika, \v 3 eto, Iehova e, Israel Diravana, badina be dahaka ina kara vada e vara Israel ai, bena hari dina ai Israel ai iduhu ta na lasihia? \v 4 Bena daba ai, idia na e tore isi haraḡa, boubou patana ta e larebaia, latanai ḡole-oho bouboudia bona herohemaino bouboudia e hahelaḡadia. \v 5 Israel taudia na eto, Israel iduhudia iboudiai bogaragidia amo edena iduhu Iehova vairanai asiema, ta hebouva negana ai? Badina be vada e gwau hamata mai hereva metauna ida, Mispa sela, Iehova vairanai se hebou, tauna na baine mase eto. \v 6 Bena Israel taudia ese tadikakadia Beniamina taudia e bogadia hisi, eto, Hari dina ai iduhu ta na Israel amo vada e henege daure. \v 7 E roho mauri taudia na adavadia ede baita henidia toma? Badina be Iehova vairanai vada ta gwau hamata, tato, natuda ulatodia basita henidia, basie adavadia. \p \v 8 Idia ma eto, Edena iduhu Israel ai na Iehova vairanai se hedinarai, Mispa ai? Bena vada e laloa, Iabese-gilead amo tau ta hebou gabuna sela. \v 9 Badina be hebou taudia e hagaudia negana ai, Iabese-gilead taudia na lasihidia, ta se hedinarai. \v 10 Taunabunai, hebou taudia ese edia tuari taudia mai goadadia gerebu-ta daha-rua\f + \fr 21:10 \ft Gerebu-ta daha-rua = 12,000.\f* e siaidia lao, e haganidia, eto, Aola, Iabese-gilead taudia na dare isena amo bavaladia mase, hahine bona memero maraḡidia danu bavaladia mase. \v 11 Ini ba kara toma: mamaruane iboudiai bona tatau ida vada e eno bou hahinedia iboudiai na bavaladia ore. \v 12 A Iabese-gilead taudia bogaragidiai rami-hebou ulatodia sinahu-hani e davaridia; bena Silo taruhana e laohaidia, Kanaan tanona ai. \p \v 13 Bena hebou taudia iboudiai ese gwau-kau herevana e siaia, Beniamina taudia dounu Rimon haga-nadina ai e nohova dekediai, maino e gwauraia. \v 14 Una negana ai Beniamina taudia na e lou. Bena hebou taudia ese hari Iabese-gilead hahinedia bogaragidia amo e hamauridia ulatodia na idia e henidia. To asie davana. \v 15 Bena Israel taudia ese Beniamina taudia e bogadia hisi, Iehova ese Israel besena vada e hapararaia dainai. \p \v 16 Bena Israel tau-badadia eto, Tatau oredia adavadia ede baita davaridia toma? Badina be Beniamina hahinedia vada e mase ore. \v 17 Ma eto, Beniamina taudia kwabukwabudia na ahudia bae abi baine namo, iduhu ta Israel bogaragina amo baine boio na garina; \v 18 ḡau tamona, natuda ulatodia na basita henidia diba. Badina be Israel taudia vada e gwau hamata, eto, Beniamina tauna na hane-ulato ta baine henia, baine adavaia totona, tauna na do baine baia. \p \v 19 Taunabunai idia ma eto, Laḡani ta ta amo taunimanima ese Iehova ena aria ta e karaiamu Silo ai, Betele mirigini kahana ai, Betele amo Sekem e lao heniamu dalana mairiveina kahana ai, Lebona diho kahana ai. \v 20 Bena idia ese Beniamina taudia e haḡanidia, eto, Aola, vine imeadia ai ba komu, \v 21 ba henari; bena Silo ulatodia bema raka lasi, mavaru ai bema mavaru, umui ese vine imeadia amo ba heau lasi, ta ta adavamui ba dabaidia tao, Silo ulatodia bogaragidia amo, bena Beniamina tanona baola. \v 22 A tamadia eiava taihudia na ai dekemai baema, bae hahebade, negana ai, ai ese baia hamarumarudia, baiato “Idia na emui harihari-bada ai mani ba henimai, badina be tuari ai asia abidia mauri, asia henidia bae adavadia, bona umui danu asio henidia: boma henidia, umui na harihari boma kerere”. \p \v 23 Bena Beniamina taudia na unu e kara toma, mavaru ulatodia e dabaidia tao, e adavadia, taudia hohodia heḡereḡeredia. Bena idia na ela, edia tano e lou henia, edia hanua e hadai lou, e noholaidia. \v 24 Una negana ai Israel taudia na e karoho, ta ta ena ruma ena ruma ela, edia iduhu heḡereḡeredia. Iboudiai na edia tano korikori e lou henidia. \p \v 25 Unu dinadia ai Israel na asi pavapavana; Israel taudia na ta ta ena lalo-hadai ena lalo-hadai heḡereḡeredia e kara.